Besim Korkut roen je 25.novembra 1904.

godine, najvjerovatnije u Travniku, iako neki izvori navode Sarajevo kao mjesto njegovog roenja. Pohaao je rudiju u Travniku, a Okrunu medresu zavrio je u Sarajevu. Upisao je takoer i erijatsko sudaku kolu da bi po njenom zavretku 1925.g. otiao u Kairo. Na Al-Azharu je studirao islamske nauke. Diplomirao je 1931.g. i potom se vraa u domovinu. Iste godine dobio je mjesto nastavnika na erijatsko sudakoj koli u Sarajevu gdje je predavao arapski jezik, stilistiku, akaid, historiju islama, te erijatsko pravo. Kada je u junu 1937.g. ova kola prestala sa radom, Korkut je dobio posao vjerouitelja u Dravnoj realnoj gimnaziji u Mostaru. Predavao je i na Vioj islamskoj erijatsko -teolokoj koli i Dravnoj enskoj gimnaziji u Sarajevu, radio je u republikom Ministarstvu prosvjete, te u Komitetu za visoko kolstvo i naune ustanove u Sarajevu. Po osnivanju Orijentalnog instituta 1950., Korkut prelazi na rad na Institutu i tu ostaje sve do 1. marta 1969. kada je penzionisan. Allahovom voljom, preselio je na bolji svijet 2. novembra 1975. godine. Besim Korkut je bio dobar predava i izuzetan pedagog. Na lahak i pristupaan nain je tumaio predmete koje je predavao, tako da su njegovi uenici, kojima je ostao u jako lijepom sjeanju, uvijek sa zanimanjem pratili njegova predavanja. Nije mu bilo teko da neku lekciju objanjava uenicima i po nekoliko puta, jer cilj mu je bio da ga dobro razumiju i da ne bude nikakve dileme ili pogrenog shvatanja kod njih. Korkut je jo kao student Al-Azhara objavio interesantan lanak o ovom Islamskom univerzitetu. Nakon povratka u BiH pisao je u mnogim naim listovima i asopisima, kao to je Novi behar, Gajret, Glasnik VIS-a, a svoje radoove je potpisivao punim imenom i prezimenom. Kada je 1937. godine erijatsko sudaka kola prestala sa radom, on je napisao lanak pod naslovom Pedesetogodinjica i likvidacija erijatske sudake kole u Sarajevu (Kalendar Gajret za 1938. godinu). Godine 1952. Izdavako preduzee Svjetlost tampalo je Gramatiku arapskog jezika za I i II razred klasinih gimnazija koju je napisao Korkut. Ovaj udbenik se pokazao vrlo praktinim. Meutim, nikada nije odtampan i drugi dio, prireen za III i IV razred gimnazija. Napisao je takoer udbenik za VII razred iz podruja historije Istorija islama, zatim iz istog podruja Kratak pregled povijesti islama. Ono u emu se Korkut posebno istakao bila je prevodilaka djelatnost. Mnogo je prevodio sa arapskog jezika, naroito iz arapske lijepe knjievnosti gdje se pokazao kao odlian poznavalac kako arapskog, tako i bosanskog jezika. Naime, odlino je poznavao maternji jezik, posebno narodni govor i njegovu frazeologiju to mu je uveliko olakavalo prevoenje. Po dolasku u Orijentalni institut Korkutu se pruila prava prava prilika za nauni i prevodilaki rad. Rezultat njegovog naunog rada su tri knjige dokumenata iz Dravnog arhiva u Dubrovniku, koje je Besim -ef. preveo i za tampu pripremio, a Orijentalni institut izdao pod naslovom: Arapski dokumenti u Dravnom arhivu u Dubrovniku. Izdavaka kua Djeija knjiga iz Beograda i Svjetlost iz Sarajeva su izdale najvie njegovih prijevoda, a tu su kue Novo pokoljenje, Veselin Maslea, te Depna knjiga. Neki od tih prijevoda su: Arapske aljive pripovijetke i basne, Indijske basne,zatim majstorski prijevod indijskih basni Kelila i Dimna. Meutim, ono na to nas najvie asocira ime Besima Korkuta jeste njegov prijevod asnog Kurana. To je kruna njegovog prevodilakog rada. Najitaniji je pr ijevod u BiH i rijetke su muslimanske porodice koje u svom domu ne posjeduju ovaj prijevod. Na prevoenju asnog Kurana radio je vie od decenije, meutim nije doekao njegovo tampanje kojem se posebno radovao i sa nestrpljenjem ga oekivao. Prijevod je tampan dvije godine nakon njegove smrti, 1977. godine, prvo u izdanju Orijentalnog instituta u Sarajevu, a potom i u izdanju Starijeinstva Islamske zajednice BiH, Hrvatske i Slovenije u Sarajevu. Za ovaj poduhvat Besima ef.Korkuta, trebala je iskrena vjera, sabur, izuzetno poznavanje vjere, kao i znanje arapskog i bosanskog jezika. On je to sve posjedovao. Njegov prijevod veliki je doprinos naoj islamistici kao i nauci uope. Prijevod je doivio mnoga izdanja. Neka od njih su i depnog izdanja. Rahmetli Besima ef. Korkuta krasile su lijepe osobine, bio je iskren, otvoren i dobronamjeran ovjek. Nije alio vrijeme, niti je sebe alio ukoliko je trebalo nekome pomoi ili neto protumaiti. Njegov rad se osjetio i u Vakufsko-mearifskom povjerenstvu u Sarajevu, kada je bio izabran u ovo predstavniko

tijelo 1945. godine. Uvijek je bio rado vien u drutvu. Njegovom smru otiao je i posljednji iz plejade Korkuta teologa. Njegova smrt bila je veliki gubitak za BiH i Bonjake. Ajla Keserovic