ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

(Objavljen u "Slubenom listu SFRJ", br. 29/78, 39/85, 45/89, 57/89, "Slubenom listu RBiH", br. 2/92, 13/93, 13/94, "Slubenim novinama Federacije BiH", br. 29/03, 42/11)

Dio prvi OSNOVI OBLIGACIONIH ODNOSA (OPTI DIO) GLAVA I. OSNOVNA NAELA Cilj i sadrina zakona lan 1. (1) Radi stvaranja uslova za slobodan promet robe i obavljanja usluga na tritu i za zadovoljavanje materijalnih i drugih potreba graana, te radi osiguravanja odgovornosti preduzea i drugih uesnika u pravnom prometu za izvravanje njihovih obaveza, ovim se zakonom ureuju osnove obligacionih odnosa (opti dio), ugovorni i drugi obligacioni odnosi u prometu robe i usluga. (2) U Republici Bosni i Hercegovini primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima ukoliko su u saglasnosti s Ustavom i zakonima Republike Bosne i Hercegovine, odnosno ako odredbama ovog zakona nije drukije odreeno. Uesnici obligacionih odnosa lan 2. Uesnici obligacionih odnosa su preduzea i druga drutvena pravna lica (u daljem tekstu: drutvena pravna lica) pojedinci i graanska pravna lica. Obligacioni odnosi i raspolaganje drutvenim sredstvima lan 3. (1) Drutvena pravna lica uestvuju u obligacionim odnosima u ostvarivanju prava raspolaganja drutvenim sredstvima kojima upravljaju radnici u osnovnim i drugim organizacijama udruenog rada, odnosno radni ljudi u drugim drutvenim pravnim licima. (2) Drutvena pravna lica ostvaruju pravo raspolaganja drutvenim sredstvima u obligacionim odnosima saglasno odlukama koje radnici u osnovnim i drugim organizacijama udruenog rada, odnosno radni ljudi u drugim drutvenim pravnim licima donose u skladu sa statutom, drugim samoupravnim optim aktima i zakonom. Obligacioni odnosi i drutveno planiranje lan 4. Drutvena pravna lica u zasnivanju obligacionih odnosa postupaju u skladu sa svojim planovima i obezbjeuju izvravanje materijalnih obaveza preuzetih samoupravnim sporazumima o osnovama planova samoupravnih organizacija i zajednica i dogovorima o osnovama planova drutveno - politikih zajednica. Obligacioni odnosi i korienje drutvenim sredstvima lan 5. Drutvena pravna lica u zasnivanju obligacionih odnosa duna su da se drutveno i ekonomski cjelishodno koriste drutvenim sredstvima kojima raspolau i da ouvaju njihovu nesmanjenu vrijednost, kao i da obezbjeuju unapreivanje i proirivanje materijalne osnove

udruenog rada, odnosno ostvarivanje svojih ciljeva i zadataka i zatitu drutvene svojine. Obligacioni odnosi i samoupravni sporazumi lan 6. (1) Drutvena pravna lica koja zasnivaju obligacione odnose radi izvravanja samoupravnog sporazuma koji su meusobno zakljuila duna su da postupaju u skladu s tim samoupravnim sporazumom. (2) U zasnivanju obligacionih odnosa drutvena pravna lica duna su da vode rauna o samoupravnim sporazumima i drutvenim dogovorima koje su zakljuila sa drugim i o svojoj odgovornosti za izvravanje obaveza, preuzetih tim samoupravnim sporazumima i drutvenim dogovorima. Saradnja u obligacionim odnosima lan 7. (1) U zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa, drutvena pravna lica ostvaruju saradnju u odnosima meusobne povezanosti i zavisnosti, uzajamne odgovornosti kao i solidarnosti radnika u udruenom radu, zasnovanim na samoupravljanju i drutvenoj svojini sredstava za proizvodnju i drugih sredstava rada. (2) U meusobnim odnosima saradnje drutvena pravna lica duna su da vode rauna o ciljevima trajnije saradnje i o ostvarivanju drugih zajednikih interesa i da na drugi nain stvaraju uslove za ostvarivanje prava i izvravanje obaveza iz obligacionih odnosa. (3) Na ovim osnovama preduzea, zemljoradnike i druge zadruge ostvaruju saradnju u obligacionim odnosima i sa zemljoradnicima i drugim radnim ljudima koji samostalno obavljaju djelatnost linim radom. Obaveze prema graanima kao potroaima i korisnicima usluga lan 8. U zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa, osnovne i druge organizacije udruenog rada, zadruge i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost linim radom duni su da, kad obavljanjem svoje djelatnosti neposredno zadovoljavaju potrebe graana, svoja prava i obaveze ureuju i vre na nain kojim se obezbjeuju redovno i kvalitetno zadovoljavanje potreba graana i to povoljniji uslovi za zadovoljenje tih potreba. Ponaanje na tritu lan 9. Organizacije udruenog rada i drugi uesnici u prometu duni su da u obligacionim odnosima postupaju u skladu sa naelom jedinstva trita i utvrenom ekonomskom politikom, da ne remete stabilnost trita i da ne nanose tetu drugim uesnicima na tritu, potroaima i drutvenoj zajednici kao cjelini. Sloboda ureivanja obligacionih odnosa lan 10. Uesnici u prometu slobodno ureuju obligacione odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu Republike Bosne i Hercegovine prinudnim propisima te moralu drutva. Ravnopravnost uesnika u obligacionom odnosu

lan 11. Uesnici u obligacionom odnosu su ravnopravni. Naelo savjesnosti i potenja lan 12. U zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa uesnici su duni da se pridravaju naela savjesnosti i potenja. Zabrana zloupotrebe prava lan 13. (1) Zabranjeno je vrenje prava iz obligacionih odnosa protivno cilju zbog koga je ono zakonom ustanovljeno ili priznato. (2) Isto tako, zabranjeno je vrenje prava iz obligacionog odnosa protivno cilju zbog koga je ono ustanovljeno samoupravnim sporazumom. Zabrana stvaranja i iskoriavanja monopolskog poloaja lan 14. U zasnivanju obligacionih odnosa uesnici ne mogu ustanovljavati prava i obaveze kojima se za bilo koga od njih ili za drugog stvara ili iskoriava monopolski poloaj na jedinstvenom jugoslovenskom tritu, kojim se stiu materijalna ili druga preimustva, koja se ne zasnivaju na radu ili stvaraju neravnopravni odnosi u poslovanju ili naruavaju druge osnove samoupravnih drutveno - ekonomskih odnosa. Naelo jednake vrijednosti davanja lan 15. (1) U zasnivanju dvostranih ugovora uesnici polaze od naela jednake vrijednosti uzajamnih davanja. (2) Zakonom se odreuje u kojim sluajevima naruavanja toga naela povlai pravne posljedice. Zabrana prouzrokovanja tete lan 16. Svako je duan da se uzdri od postupka kojim se moe drugom prouzrokovati teta. Dunosti ispunjenja obaveza lan 17. (1) Uesnici u obligacionom odnosu duni su da izvre svoju obavezu i odgovorni su za njeno ispunjenje. (2) Obaveza se moe ugasiti samo saglasnou volja uesnika u obligacionom odnosu ili na osnovu zakona. Ponaanje u izvravanju obaveza i ostvarivanju prava lan 18.

(1) Uesnik u obligacionom odnosu duan je da u izvravanju svoje obaveze postupa sa panjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajuoj vrsti obligacionih odnosa (panja dobrog privrednika, odnosno panja dobrog domaina). (2) Uesnik u obligacionom odnosu duan je da u izvravanju obaveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupa s poveanom panjom, prema pravilima struke i obiajima (panja dobrog strunjaka). (3) Uesnik u obligacionom odnosu duan je da se u ostvarivanju svog prava uzdri od postupka kojim bi se otealo izvrenje obaveze drugog uesnika. Rjeavanje sporova na miran nain lan 19. Uesnici u obligacionom odnosu nastojae da sporove rjeavaju usaglaavanjem, posredovanjem ili na drugi miran nain. Dispozitivni karakter odredaba zakona lan 20. Uesnici mogu svoj obligacioni odnos urediti drugaije nego to je ovim zakonom odreeno, ako iz pojedine odredbe ovog zakona ili iz njenog smisla ne proizlazi to drugo. Primjena dobrih poslovnih obiaja lan 21. (1) Uesnici u obligacionim odnosima duni su da u pravnom prometu postupaju u skladu sa dobrim poslovnim obiajima. (2) Na obligacione odnose se primjenjuju uzanse ako su uesnici u obligacionim odnosima ugovorili njihovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su njihovu primjenu htjeli. Postupanje u skladu sa statutima i drugim optim aktima lan 22. (1) Drutvena pravna lica i graanska pravna lica u zasnivanju obligacionog odnosa postupaju u skladu sa svojim statutom i drugim optim aktima. (2) Ali, ugovor koji je zakljuen ili druga pravna radnja koja je preduzeta, suprotno tim aktima, ostaje na snazi, osim ako je za to druga strana znala ili morala znati ili ako je ovim zakonom drukije odreeno. Primjena drugih saveznih zakona lan 23. Na obligacione odnose koji se ureuju drugim saveznim zakonima, primjenjuju se odredbe ovog zakona u pitanjima koja nisu ureena tim zakonom. Primjena republikih, odnosno pokrajinskih zakona lan 24. Brie se. Primjena pojedinih odredaba

lan 25. 1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za ugovore u privredi nije izriito drukije odreeno. (2) Ugovori u privredi su, u smislu ovog zakona, ugovori koje preduzea i druga pravna lica koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci, koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost, zakljuuju meu sobom u obavljanju djelatnosti koje sainjavaju predmete njihovog poslovanja ili su u vezi sa tim djelatnostima. (3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore shodno se primjenjuju i na druge pravne poslove. GLAVA II. NASTANAK OBAVEZA ODJELJAK 1. Ugovor Odsjek 1. ZAKLJUENJE UGOVORA I - SAGLASNOST VOLJA Kad je ugovor zakljuen lan 26. Ugovor je zakljuen kad su se ugovorne strane saglasile o bitnim sastojcima ugovora. Obavezno zakljuenje i obavezna sadrina ugovora lan 27. (1) Ako je neko po zakonu obavezan da zakljui ugovor, zainteresovano lice moe zahtijevati da se takav ugovor bez odlaganja zakljui. (2) Odredbe propisa kojima se, djelimino ili u cjelini, odreuje sadrina ugovora sastavni su dijelovi tih ugovora, te ih upotpunjavaju ili stupaju na mjesto ugovornih odredbi koje nisu u saglasnosti sa njima. Izjava volje lan 28. (1) Volja za zakljuenje ugovora moe se izjaviti rijeima, uobiajenim znacima ili drugim ponaanjem iz koga se sa sigurnou moe zakljuiti o njenom postojanju. (2) Izjava volje mora da bude uinjena slobodno i ozbiljno. Dozvola i odobrenje lan 29. (1) Kad je za zakljuenje ugovora potrebna saglasnost treeg lica, ova saglasnost moe biti data prije zakljuenja ugovora, kao dozvola, ili poslije njegovog zakljuenja, kao odobrenje, ako zakonom nije propisano to drugo. (2) Dozvola, odnosno odobrenje moraju biti dati u obliku propisanom za ugovore za ije se zakljuenje daju. Pregovori lan 30.

(1) Pregovori koji prethode zakljuenju ugovora ne obavezuju i svaka ih strana moe prekinuti kad god hoe. (2) Ali strana koja je vodila pregovore bez namjere da zakljui ugovor odgovara za tetu nastalu voenjem pregovora. (3) Odgovara za tetu i strana koja je vodila pregovore u namjeri da zakljui ugovor, pa odustane od te namjere bez osnovanog razloga i time drugoj strani prouzrokuje tetu. (4) Ako se drukije ne sporazumiju, svaka strana snosi svoje trokove oko priprema za zakljuenje ugovora, a zajednike trokove snose na jednake dijelove. Vrijeme i mjesto zakljuenja ugovora lan 31. (1) Ugovor je zakljuen onog asa kad ponudilac primi izjavu ponuenog da prihvata ponudu. (2) Smatra se da je ugovor zakljuen u mjestu u kome je ponudilac imao svoje sjedite, odnosno prebivalite u trenutku kad je uinio ponudu. Ponuda lan 32. (1) Ponuda je prijedlog za zakljuenje ugovora uinjen odreenom licu, koji sadri sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njegovim prihvatanjem mogao zakljuiti ugovor. (2) Ako su ugovorne strane poslije postignute saglasnosti o bitnim sastojcima ugovora ostavile neke sporedne take za kasnije, ugovor se smatra zakljuenim, a sporedne take, ako sami ugovarai ne postignu saglasnost o njima, uredie sud vodei rauna o prethodnim pregovorima, utvrenoj praksi izmeu ugovaraa i obiajima. Opta ponuda lan 33. Prijedlog za zakljuenje ugovora uinjen neodreenom broju lica, koji sadri bitne sastojke ugovora ijem je zakljuenju namijenjen, vai kao ponuda, ukoliko drukije ne proizilazi iz okolnosti sluaja ili obiaja. Izlaganje robe lan 34. Izlaganje robe sa oznaenjem cijene smatra se kao ponuda, ukoliko drukije ne proizilazi iz okolnosti sluaja ili obiaja. Slanje kataloga i oglasa lan 35. (1) Slanje kataloga, cjenovnika, tarifa i drugih obavjetenja, kao i oglasi uinjeni putem tampe, letaka, radija, televizije ili na koji drugi nain, ne predstavljaju ponudu za zakljuenje ugovora, nego samo poziv da se uini ponuda pod objavljenim uslovima. (2) Ali e poiljalac takvih poziva odgovarati za tetu koju bi pretrpio ponudilac, ako bez osnovanog razloga nije prihvatio njegovu ponudu. Dejstvo ponude lan 36.

(1) Ponudilac je vezan ponudom izuzev ako je svoju obavezu da odri ponudu iskljuio, ili ako to iskljuenje proizilazi iz okolnosti posla. (2) Ponuda se moe opozvati samo ako je ponueni primio opoziv prije prijema ponude ili istovremeno sa njom. Do kada ponuda obavezuje lan 37. (1) Ponuda u kojoj je odreen rok za njeno prihvatanje obavezuje ponudioca do isteka tog roka. (2) Ako je ponudilac u pismu ili telegramu odredio rok za prihvatanje, smatrae se da je taj rok poeo tei od datuma oznaenog u pismu, odnosno od dana kad je telegram predat poti. (3) U sluaju da pismo nije datirano, rok za prihvatanje ponude tee od dana kad je pismo predato poti. (4) Ponuda uinjena odsutnom licu, u kojoj nije odreen rok za prihvatanje, vezuje ponudioca za vrijeme koje je redovno potrebno da ponuda stigne ponuenome, da je ovaj razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvatanju stigne ponudiocu. Forma ponude lan 38. (1) Ponuda ugovora za ije zakljuenje zakon zahtijeva posebnu formu obavezuje ponudioca samo ako je uinjena u toj formi. (2) Isto vai i za prihvatanje ponude. Prihvatanje ponude lan 39. (1) Ponuda je prihvaena kad ponudilac primi izjavu ponuenog da prihvata ponudu. (2) Ponuda je prihvaena i kad ponueni poalje stvar ili plati cijenu, kao i kad uini neku drugu radnju koja se, na osnovu ponude, prakse utvrene izmeu zainteresovanih strana ili obiaja, moe smatrati kao izjava o prihvatanju. (3) Prihvatanje se moe opozvati ako ponudilac primi izjavu o opozivanju prije izjave o prihvatanju ili istovremeno sa njom. Prihvatanje neposredne ponude lan 40. (1) Ponuda uinjena prisutnom licu smatra se odbijenom ako nije prihvaena bez odlaganja, izuzev ako iz okolnosti proizilazi da ponuenom pripada izvjestan rok za razmiljanje. (2) Ponuda uinjena telefonom, teleprinterom ili neposrednom radio-vezom smatra se kao ponuda prisutnom licu. Prihvatanje ponude s prijedlogom da se izmijeni lan 41. Ako ponueni izjavi da prihvata ponudu i istovremeno predloi da se ona u neemu izmijeni ili dopuni, smatra se da je ponudu odbio i da je sa svoje strane uinio drugu ponudu svome ranijem ponudiocu. utanje ponuenog

lan 42. (1) utanje ponuenog ne znai prihvatanje ponude. (2) Nema dejstva odredba u ponudi da e se utanje ponuenog ili neko drugo njegovo proputanje (na primjer, ako ne odbije ponudu u odreenom roku, ili ako poslatu stvar o kojoj mu se nudi ugovor ne vrati u odreenom roku i sl) smatrati kao prihvatanje. (3) Ali, kad ponueni stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponudiocem u pogledu odreene robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu, ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio. (4) Isto tako, lice koje se ponudilo drugom da izvrava njegove naloge za obavljanje odreenih poslova, kao i lice u iju poslovnu djelatnost spada vrenje takvih naloga, duno je da izvri dobijeni nalog ako ga nije odmah odbilo. (5) Ako u sluaju iz prethodnog stava ponuda, odnosno nalog nije odbijen, smatra se da je ugovor zakljuen u trenutku kad je ponuda, odnosno nalog stigao ponuenom. Zakanjelo prihvatanje i zakanjelo dostavljanje izjave o prihvatanju lan 43. (1) Prihvatanje ponude izvreno sa zakanjenjem smatra se kao nova ponuda od strane ponuenog. (2) Ali, ako je izjava o prihvatanju koja je uinjena blagovremeno, stigla ponudiocu poslije isteka roka za prihvatanje, a ponudilac je znao ili je mogao znati da je izjava otposlata blagovremeno, ugovor je zakljuen. (3) Ipak, ugovor u takvom sluaju nije zakljuen ako ponudilac odmah, a najkasnije prvog idueg radnog dana po prijemu izjave, ili i prije prijema izjave, a po isteku roka za prihvatanje ponude, izvijesti ponuenoga da se zbog zadocnjenja ne smatra vezan svojom ponudom. Smrt ili nesposobnost jedne strane lan 44. Ponuda ne gubi dejstvo ako je smrt ili nesposobnost jedne strane nastupila prije njenog prihvatanja, izuzev ako suprotno proizilazi iz namjere strana, obiaja ili prirode posla. Predugovor lan 45. (1) Predugovor je takav ugovor kojim se preuzima obaveza da se kasnije zakljui drugi, glavni ugovor. (2) Propisi o formi glavnog ugovora vae i za predugovor, ako je propisana forma uslov punovanosti ugovora. (3) Predugovor obavezuje ako sadri bitne sastojke glavnog ugovora. (4) Na zahtjev zainteresovane strane sud e naloiti drugoj strani koja odbija da pristupi zakljuenju glavnog ugovora da to uradi u roku koji e joj odrediti. (5) Zakljuenje glavnog ugovora moe se zahtijevati u roku od est mjeseci od isteka roka predvienog za njegovo zakljuenje, a ako taj rok nije predvien, onda od dana kad je prema prirodi posla i okolnostima ugovor trebalo da bude zakljuen. (6) Predugovor ne obavezuje ako su se okolnosti od njegovog zakljuenja toliko izmijenile da ne bi bio ni zakljuen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme. II - PREDMET Kakav mora biti predmet obaveze

lan 46. (1) Ugovorna obaveza moe se sastojati u davanju, injenju, neinjenju ili trpljenju. (2) Ona mora biti mogua, doputena i odreena, odnosno odrediva. Nitavost ugovora zbog predmeta lan 47. Kad je predmet obaveze nemogu, nedoputen, neodreen ili neodrediv, ugovor je nitav. Naknadna mogunost lan 48. Ugovor zakljuen pod odlonim uslovom ili rokom punovaan je ako je predmet obaveze koji je u poetku bio nemogu postao mogu prije ostvarenja uslova ili isteka roka. Kad je predmet obaveze nedoputen lan 49. Predmet obaveze je nedoputen ako je protivan Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, prinudnim propisima te moralu drutva. Kad je predmet odrediv lan 50. (1) Predmet obaveze je odrediv ako ugovor sadri podatke pomou kojih se moe odrediti ili su strane ostavile treem licu da ga odredi. (2) Ako to tree lice nee ili ne moe da odredi predmet obaveze, ugovor je nitav. III - OSNOV Doputen osnov lan 51. (1) Svaka ugovorna obaveza mora imati doputen osnov. (2) Osnov je nedoputen, ako je protivan Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, prinudnim propisima te moralu drutva. (3) Pretpostavlja se da obaveza ima osnov iako nije izraen. Nitavost ugovora zbog osnova lan 52. Ako osnov ne postoji ili je nedoputen, ugovor je nitav. Pobude za zakljuenje ugovora lan 53. (1) Pobude iz kojih je ugovor zakljuen ne utiu na njegovu punovanost. (2) Ali, ako je nedoputena pobuda bitno uticala na odluku jednog ugovaraa da zakljui ugovor i ako je to drugi ugovara znao ili morao znati, ugovor e biti bez dejstva. (3) Ugovor bez naknade nema pravno dejstvo ni kad drugi ugovara nije znao da je

nedoputena pobuda bitno uticala na odluku njegovog saugovaraa. IV - SPOSOBNOST Ugovori pravnog lica lan 54. (1) Pravno lice moe zakljuivati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti. (2) Ugovor zakljuen protivno odredbi stava 1. ovog lana nema pravno dejstvo. (3) Savjesna strana moe zahtijevati naknadu tete koju je pretrpjela uslijed zakljuenja ugovora koji nema pravno dejstvo. Saglasnost za zakljuenje ugovora lan 55. (1) Kad je statutom ili drugim optim aktom preduzea odreeno i u sudski registar upisano da njen zastupnik moe zakljuiti odreeni ugovor samo uz saglasnost nekog organa, saglasnost se moe dati prethodno, istovremeno ili naknadno, ako to drugo nije upisano u registar. (2) Druga strana ima pravo da pozove preduzee da se njen ovlaeni organ u primjerenom roku izjasni da li daje saglasnost, pa ako to ovaj ne uini, smatrae se da saglasnost nije data. (3) Naknadna saglasnost ima povratno dejstvo, ako drukije nije ugovoreno. (4) Ako saglasnost nije data, smatra se da ugovor nije ni zakljuen. (5) Kad se prema odredbama ovog lana smatra da ugovor nije zakljuen, savjesna strana moe zahtijevati od preduzea pravinu naknadu. (6) Odredbe prethodnih stavova primjenjuju se i u sluaju kada je statutom ili drugim optim aktom preduzea odreeno da zastupnik moe sklopiti neki ugovor samo zajedno s odreenim organom tog preduzea. Ugovor poslovno nesposobnog lica lan 56. (1) Za zakljuenje punovanog ugovora potrebno je da ugovara ima poslovnu sposobnost koja se trai za zakljuenje tog ugovora. (2) Ogranieno poslovno sposobno lice moe bez odobrenja svog zakonskog zastupnika zakljuivati samo one ugovore ije mu je zakljuivanje zakonom dozvoljeno. (3) Ostali ugovori tih lica ako su zakljueni bez odobrenja zakonskog zastupnika ruljivi su, ali mogu biti osnaeni njegovim naknadnim odobrenjem. Pravo saugovaraa poslovno nesposobnog lica lan 57. (1) Saugovara poslovno nesposobnog lica koji nije znao za njegovu poslovnu nesposobnost, moe odustati od ugovora koji je zakljuio sa njim bez odobrenja njegovog zakonskog zastupnika. (2) Isto pravo ima i saugovara poslovno nesposobnog lica koji je znao za njegovu poslovnu nesposobnost, ali je bio prevaren od njega da ima odobrenje svog zakonskog zastupnika. (3) Ovo pravo se gasi po isteku trideset dana od saznanja za poslovnu nesposobnost druge strane, odnosno, za odsustvo odobrenja zakonskog zastupnika, ali i ranije ako zakonski zastupnik bude odobrio ugovor prije nego to taj rok istekne. Pozivanje zakonskog zastupnika da se izjasni

lan 58. (1) Saugovara poslovno nesposobnog lica koji je zakljuio ugovor sa njim bez odobrenja njegovog zakonskog zastupnika, moe pozvati zakonskog zastupnika da se izjasni da li odobrava taj ugovor. (2) Ako se zakonski zastupnik ne izjasni u roku od trideset dana od ovog poziva da ugovor odobrava, smatrae se da je odbio da db odobrenje. Kad ugovara stekne poslovnu sposobnost poslije zakljuenja ugovora lan 59. (1) Poslovno sposobno lice moe zahtijevati da se poniti ugovor koji je bez potrebnog odobrenja zakljuilo za vrijeme svoje ograniene poslovne sposobnosti, samo ako je tubu podnijelo u roku od tri mjeseca od dana sticanja potpune poslovne sposobnosti. V - MANE VOLJE Prijetnja lan 60. (1) Ako je ugovorna strana ili neko trei nedoputenom prijetnjom izazvao opravdani strah kod druge strane, tako da je ova zbog toga zakljuila ugovor, druga strana moe traiti da se ugovor poniti. (2) Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnou ugroen ivot, tijelo i drugo znaajno dobro ugovorne strane ili treeg lica. Bitna zabluda lan 61. (1) Zabluda je bitna ako se odnosi na bitna svojstva predmeta, na lice sa kojim se zakljuuje ugovor ako se zakljuuje, s obzirom na to lice, kao i na okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri stranaka smatraju odlunim, a strana koja je u zabludi ne bi inae zakljuila ugovor takve sadrine. (2) Strana koja je u zabludi moe traiti ponitenje ugovora zbog bitne zablude, osim ako pri zakljuenju ugovora nije postupala s panjom koja se u prometu zahtijeva. (3) U sluaju ponitenja ugovora zbog zablude, druga savjesna strana ima pravo da trai naknadu pretrpljene tete, bez obzira na to to strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu. (4) Strana koja je u zabludi ne moe se na nju pozivati ako je druga strana spremna da izvri ugovor kao da zablude nije bilo. Zabluda o pobudi kod ugovora bez naknade lan 62. Kod ugovora bez naknade, bitnom zabludom se smatra i zabluda o pobudi koja je bila odluna za preuzimanje obaveze. Nesporazum lan 63.

Kad strane vjeruju da su saglasne, a u stvari meu njima postoji nesporazum o prirodi ugovora ili o osnovu ili o predmetu obaveze, ugovor ne nastaje. Posredna izjava lan 64. Zabluda lica preko koga je strana izjavila svoju volju smatra se isto kao i zabluda u vlastitom izjavljivanju volje. Prevara lan 65. (1) Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi u namjeri da je time navede na zakljuenje ugovora, druga strana moe zahtijevati ponitenje ugovora i onda kad zabluda nije bitna. (2) Strana koja je zakljuila ugovor pod prevarom ima pravo da zahtijeva naknadu pretrpljene tete. (3) Ako je prevaru uinilo tree lice, prevara utie na sam ugovor ako je druga ugovorna strana u vrijeme zakljuenja ugovora znala ili morala znati za prevaru. (4) Ugovor bez naknade moe se ponititi i kad je prevaru uinilo tree lice, bez obzira na to da li je druga ugovorna strana u vrijeme zakljuenja ugovora znala ili morala znati za prevaru. Prividan ugovor lan 66. (1) Prividan ugovor nema dejstva meu ugovornim stranama. (2) Ali, ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi vai ako su ispunjeni uslovi za njegovu pravnu valjanost. (3) Prividnost ugovora ne moe se isticati prema treem savjesnom licu. Stav suda prvog stupnja da taj ugovor nije prividan, s obzirom da je temeljem tog ugovora VI - FORMA UGOVORA Neformalnost ugovora lan 67. (1) Zakljuenje ugovora ne podlijee nikakvoj formi, osim ako je zakonom drukije odreeno. (2) Zahtjev zakona da ugovor bude zakljuen u odreenoj formi vai i za sve kasnije izmjene ili dopune ugovora. (3) Ali su punovane kasnije usmene dopune o sporednim takama o kojima u formalnom ugovoru nije nita reeno ukoliko to nije protivno cilju radi koga je forma propisana. (4) Punovane su i kasnije usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakavaju obaveze jedne ili druge strane, ako je posebna forma propisana samo u interesu ugovornih strana. Raskidanje formalnih ugovora lan 68. Formalni ugovori mogu biti raskinuti neformalnim sporazumom, izuzev ako je za odreeni sluaj zakonom predvieno to drugo ili ako cilj zbog koga je propisana forma za zakljuenje ugovora zahtijeva da raskidanje ugovora bude obavljeno u istoj formi.

Ugovorena forma lan 69. (1) Ugovorne strane mogu se sporazumjeti da posebna forma bude uslov punovanosti njihovog ugovora. (2) Ugovor za ije je zakljuenje ugovorena posebna forma moe biti raskinut, dopunjen ili na drugi nain izmijenjen i neformalnim sporazumom. (3) Ako su ugovorne strane predvidjele posebnu formu samo da osiguraju dokaz svoga ugovora, ili da postignu to drugo, ugovor je zakljuen kad je postignuta saglasnost o njegovoj sadrini, a za ugovarae je u isto vrijeme nastala obaveza da ugovoru dadu predvienu formu. Sankcija nedostatka potrebne forme lan 70. (1) Ugovor koji nije zakljuen u propisanoj formi nema pravno dejstvo ukoliko iz cilja propisa kojim je odreena forma ne proizilazi to drugo. (2) Ugovor koji nije zakljuen u ugovorenoj formi nema pravno dejstvo ukoliko su stranke punovanost ugovora uslovile posebnom formom. Pretpostavka potpunosti isprave lan 71. (1) Ako je ugovor zakljuen u posebnoj formi, bilo na osnovu zakona bilo po volji stranaka, vai samo ono to je u toj formi izraeno. (2) Ipak, bie punovane istovremene usmene pogodbe o sporednim takama o kojima u formalnom ugovoru nije nita reeno, ukoliko nisu u suprotnosti sa njegovom sadrinom ili ako nisu protivne cilju zbog koga je forma propisana. (3) Punovane su i istovremene usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakavaju obaveze jedne ili obje strane ako je posebna forma propisana samo u interesu ugovornih strana. Sastavljanje isprave lan 72. (1) Kad je za zakljuenje ugovora potrebno sastaviti ispravu, ugovor je zakljuen kad ispravu potpiu sva lica koja se njim obavezuju. (2) Ugovara koji ne zna pisati stavie na ispravu rukoznak ovjeren od dva svjedoka ili od suda, odnosno drugog organa. (3) Za zakljuenje dvostranog ugovora dovoljno je da obje strane potpiu jednu ispravu ili da svaka od strana potpie primjerak isprave namijenjen drugoj strani. (4) Zahtjev pismene forme je ispunjen ako strane izmjenjuju pisma ili se sporazumiju teleprinterom ili nekim drugim sredstvom koje omoguava da se sa izvjesnou utvrde sadrina i davalac izjave. Kad je izvren ugovor kome nedostaje forma lan 73. Ugovor za ije se zakljuenje zahtjeva pismena forma smatra se punovanim iako nije zakljuen u toj formi ako su ugovorne strane izvrile, u cjelini ili u pretenom dijelu, obaveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja zbog koga je forma propisana oigledno ne proizilazi to drugo.

VII - USLOV Uslovi i njihovo dejstvo lan 74. (1) Ugovor je zakljuen pod uslovom ako njegov nastanak ili prestanak zavisi od neizvjesne injenice. (2) Ako je zakljuen pod odlonim uslovom pa se uslov ispuni, ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljuenja, osim ako iz zakona, prirode posla ili volje strana ne proistie neto drugo. (3) Ako je zakljuen pod raskidnim uslovom, ugovor prestaje vaiti kad se uslov ispuni. (4) Smatra se da je uslov ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, sprijei strana na iji je teret odreen, a smatra se da nije ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, prouzrokuje strana u iju je korist odreen. Nedoputen ili nemogu uslov lan 75. (1) Nitav je ugovor u kojem je postavljen odgodni rok ili raskidni uslov protivan Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, prinudnim propisima ili moralu drutva. (2) Ugovor zakljuen pod nemoguim odlonim uslovom je nitav, a nemogu raskidni uslov smatra se nepostojeim. Obezbjeenje uslovnog prava lan 76. Ako je ugovor zakljuen pod odlonim uslovom, povjerilac ije je pravo uslovljeno moe zahtijevati odgovarajue obezbjeenje tog prava ako je njegovo ostvarenje ugroeno. VIII - ROK Raunanje vremena lan 77. (1) Rok odreen u danima poinje tei prvog dana poslije dogaaja od koga se rok rauna, a zavrava se istekom posljednjeg dana roka. (2) Rok odreen u nedjeljama, mjesecima ili godinama zavrava se onog dana koji se po imenu i broju poklapa sa danom nastanka dogaaja od koga rok poinje da tee, a ako takvog dana nema u posljednjem mjesecu, kraj roka pada na posljednji dan tog mjeseca. 3) Ako posljednji dan roka pada u dan kada je zakonom odreeno da se ne radi, kao posljednji dan roka rauna se sljedei radni dan. (4) Poetak mjeseca oznaava prvi dan u mjesecu, sredina - petnaesti, a kraj - posljednji dan u mjesecu, ako to drugo ne proizilazi iz namjere stranaka ili iz prirode ugovornog odnosa. Primjena pravila o uslovu lan 78. Kad dejstvo ugovora poinje od odreenog vremena, shodno se primjenjuju pravila o odlonom uslovu, a kad ugovor prestaje da vai po isteku odreenog roka, shodno se primjenjuju pravila o raskidnom uslovu. IX - KAPARA I ODUSTANICA 1. KAPARA Vraanje i uraunavanje kapare

lan 79. (1) Ako je u trenutku zakljuenja ugovora jedna strana dala drugoj izvjestan iznos novca ili izvjesnu koliinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor zakljuen (kapara), ugovor se smatra zakljuenim kad je kapara data, ako nije to drugo ugovoreno. (2) U sluaju ispunjenja ugovora, kapara se mora vratiti ili uraunati u ispunjenje obaveze. (3) Ako to drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne moe odustati od ugovora ostavljajui kaparu drugoj strani, niti to moe uiniti druga strana vraanjem udvojene kapare. Neizvrenje ugovora lan 80. (1) Ako je za neizvrenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana moe po svom izboru traiti izvrenje ugovora, ako je to jo mogue, i traiti naknadu tete, a kaparu uraunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom. (2) Ako je za neizvrenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana moe, po svom izboru, traiti izvrenje ugovora, ako je to jo mogue, ili traiti naknadu tete i vraanje kapare, ili traiti vraanje udvojene kapare. (3) U svakom sluaju, kad druga strana trai izvrenje ugovora, ona ima pravo i na naknadu tete koju trpi zbog zadocnjenja. (4) Sud moe na zahtjev zainteresovane strane smanjiti pretjerano veliku kaparu. U sluaju djeliminog ispunjenja obaveze lan 81. (1) U sluaju djeliminog ispunjenja obaveze, povjerilac ne moe zadrati kaparu, nego moe traiti ispunjenje ostatka obaveze i naknadu tete zbog zadocnjenja, ili traiti naknadu tete zbog nepotpunog ispunjenja, ali se u oba sluaja kapara uraunava u naknadu. (2) Ako povjerilac raskine ugovor i vrati ono to je primio kao djelimino ispunjenje, on moe birati izmeu ostalih zahtjeva koji pripadaju jednoj strani kad je ugovor ostao neizvren krivicom druge. 2. ODUSTANICA Uloga odustanice lan 82. (1) Sporazumom ugovornih strana moe se ovlastiti jedna ili svaka strana da odustane od ugovora davanjem odustanice. (2) Kad strana u iju je korist ugovorena odustanica izjavi drugoj strani da e dati odustanicu, ona vie ne moe zahtijevati izvrenje ugovora. (3) Strana ovlaena da odustane duna je dati odustanicu istovremeno sa izjavom o odustajanju. (4) Ako ugovarai nisu odredili rok do koga ovlaena strana moe odustati od ugovora, ona to moe uiniti sve dok ne protekne rok odreen za ispunjenje njene obaveze. (5) Ovo pravo odustajanja od ugovora prestaje i kad strana u iju je korist ugovoreno pone ispunjavati svoje obaveze iz tog ugovora ili primati ispunjenje od druge strane. Kapara kao odustanica lan 83.

(1) Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra kao odustanica i svaka strana moe odustati od ugovora. (2) U ovom sluaju, ako odustane strana koja je dala kaparu, ona gubi, a ako odustane strana koja je kaparu primila, ona je udvojeno vraa. Odsjek 2. ZASTUPANJE I - O ZASTUPANJU UOPTE Mogunost zastupanja lan 84. (1) Ugovor kao i drugi pravni posao moe se preduzeti i preko zastupnika. (2) Ovlaenje za zastupanje zasniva se na zakonu, statutu ili drugom optem aktu, aktu nadlenog organa ili na izjavi volje zastupanog (punomoje). Dejstva zastupanja lan 85. (1) Ugovor koji zakljui zastupnik u ime zastupanog lica i u granicama svojih ovlaenja obavezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. (2) Pod istim uslovima i ostali pravni poslovi zastupnikovi proizvode pravno dejstvo neposredno prema zastupanom licu. (3) Zastupnik je duan obavijestiti drugu stranu da istupa u ime zastupanog, ali i kad on to ne uradi ugovor proizvodi pravno dejstvo za zastupanog i drugu stranu, ako je ova znala ili je iz okolnosti mogla zakljuiti da on istupa kao zastupnik. Prenoenje ovlaenja lan 86. (1) Zastupnik ne moe prenijeti svoja ovlaenja na drugog, izuzev kad mu je to dozvoljeno zakonom ili ugovorom. (2) Izuzetno, on to moe uiniti ako je sprijeen okolnostima da posao lino obavi, a interesi zastupanog zahtijevaju neodlono preduzimanje pravnog posla. Prekoraenje granica ovlaenja lan 87. (1) Kad zastupnik prekorai granice ovlaenja, zastupani je u obavezi samo ukoliko odobri prekoraenje. (2) Ako zastupani ne odobri ugovor u roku koji je redovno potreban da se ugovor takve vrste razmotri i ocijeni, smatrae se da je odobrenje odbijeno. (3) Odobrenje iz prethodnog stava ima povratno dejstvo, ako strane ne odrede drukije. (4) Ako druga strana nije znala niti morala znati za prekoraenje ovlaenja, moe odmah po saznanju za prekoraenje, ne ekajui da se zastupani o ugovoru izjasni da se ne smatra ugovorom vezana. (5) Ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni za tetu koju je druga strana pretrpjela, ako ona nije znala niti je morala znati za prekoraenje ovlaenja. Zakljuenje ugovora od strane neovlaenog lica lan 88.

(1) Ugovor koji neko lice zakljui kao punomonik u ime drugoga bez njegovog ovlaenja obavezuje neovlaeno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri. (2) Strana sa kojom je ugovor zakljuen moe zahtijevati od neovlaeno zastupanog da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava. (3) Ako neovlaeno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri, smatra se da ugovor nije ni zakljuen. (4) U tom sluaju, strana sa kojom je ugovor zakljuen moe od lica koje je kao punomonik bez ovlaenja zakljuilo ugovor traiti naknadu tete, ako u trenutku zakljuenja ugovora nije znala niti je morala znati da to lice nije imalo ovlaenje za zakljuenje ugovora. II - PUNOMOJE Davanje punomoja lan 89. (1) Punomoje je ovlaenje za zastupanje koje vlastodavac pravnim poslom daje punomoniku. (2) Postojanje i obim punomoja su nezavisni od pravnog odnosa na ijoj je podlozi punomoje dato. (3) Punomonik moe biti i pravno lice. Posebna forma punomoja lan 90. Forma propisana zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao vai i za punomoje za zakljuenje tog ugovora, odnosno za preduzimanje tog posla. Obim ovlaenja lan 91. (1) Punomonik moe preduzimati samo one pravne poslove za ije je preduzimanje ovlaen. (2) Punomonik kome je dato opte punomoje moe preduzimati samo pravne poslove koji dolaze u redovno poslovanje. (3) Posao koji ne dolazi u redovno poslovanje moe punomonik preduzeti samo ako je posebno ovlaen za preduzimanje tog posla, odnosno vrste poslova meu koje on spada. (4) Punomonik ne moe bez posebnog ovlaenja za svaki pojedini sluaj preuzeti mjeninu obavezu, zakljuiti ugovor o jemstvu, o poravnanju, o izabranom sudu, kao ni odrei se nekog prava bez naknade. Opozivanje i suavanje punomoja lan 92. (1) Vlastodavac moe po svojoj volji suziti ili opozvati punomoje, ak i ako se ugovorom odrekao tog prava. (2) Opozivanje i suavanje svakog punomoja moe se uiniti izjavom bez posebne forme. (3) Ako je opozivanjem ili suavanjem punomoja povrijeen ugovor o nalogu, ili ugovor o djelu, ili neki drugi ugovor, punomonik ima pravo na naknadu time nastale tete. Dejstvo prestanka i suavanja punomoja prema treim licima lan 93.

(1) Opozivanje punomoja kao i njegovo suavanje nema dejstvo prema treem licu koje je zakljuilo ugovor sa punomonikom, ili obavilo drugi pravni posao, a nije znalo niti je moralo znati da je punomoje opozvano, odnosno sueno. (2) U tom sluaju, vlastodavac ima pravo zahtijevati od punomonika naknadu tete koju bi zbog toga pretrpio, izuzev kad punomonik nije znao ni morao znati za opozivanje, odnosno za suavanje punomoja. (3) Isto vai i u ostalim sluajevima prestanka punomoja. Drugi sluajevi prestanka punomoja lan 94. (1) Punomoje prestaje prestankom pravnog lica kao punomonika, ako zakonom nije drukije odreeno. (2) Punomoje prestaje smru punomonika. (3) Punomoje prestaje prestankom pravnog lica, odnosno smru lica koje ga je dalo, osim ako se zapoeti posao ne moe prekinuti bez tete po pravne sljedbenike ili ako punomoje vai i za sluaj smrti davaoca, bilo po njegovoj volji, bilo s obzirom na prirodu posla. III - POSLOVNO PUNOMOJE Ko moe dati punomoje i njegova sadrina lan 95. (1) Poslovno punomoje moe dati, u granicama zakona, organizacija udruenog rada, odnosno drugo pravno lice, i njime ovlastiti punomonika da zakljuuje ugovore i obavlja ostale poslove koji su uobiajeni u vrenju njihove poslovne djelatnosti. (2) Poslovni punomonik ne moe otuiti ili opteretiti nepokretnosti, preuzeti mjenine obaveze ili obaveze jemstva, uzeti zajam i voditi spor, ako nije dobio posebno punomoje za svaki takav posao. (3) Poslovno punomoje moe biti ogranieno na odreenu vrstu poslova, ili na odreene poslove, ali ova ogranienja imaju dejstvo prema treem samo ako je za njih znao ili morao znati. Poslovno punomoje imaoca radnje lan 96. (1) Odredbe o poslovnom punomoju shodno se primjenjuju na poslovno punomoje imaoca radnje. (2) Poslovno punomoje ne prestaje smru imaoca radnje, kao ni kad on bude lien poslovne sposobnosti. IV - OVLAENJA TRGOVINSKOG PUTNIKA lan 97. (1) Trgovinski putnik organizacije udruenog rada koja se bavi privrednom djelatnou ovlaen je preduzimati samo one poslove koji se odnose na prodaju robe i koji su navedeni u punomoju koje mu je organizacija dala. (2) U sluaju neizvjesnosti, smatra se da trgovinski putnik nije ovlaen da zakljuuje ugovore, nego samo da prikuplja porudbine, ali e ipak ugovor koji je zakljuio ostati na snazi ako ga vlastodavac naknadno odobri. (3) Trgovinski putnik koji je ovlaen da prodaje robu, nije ovlaen da naplati cijenu, kao ni da prodaje na kredit, osim ako ima posebno ovlaenje za prodaju na kredit.

(4) Trgovinski putnik je ovlaen da za vlastodavca prima reklamacije zbog nedostatka robe i ostale izjave u vezi sa izvrenjem ugovora zakljuenog njegovim posredovanjem, kao i da u ime vlastodavca preduzima potrebne mjere za ouvanje njegovih prava iz tog ugovora. V - OVLAENJA LICA KOJA OBAVLJAJU ODREENE POSLOVE lan 98. (1) Radnici u preduzeima koji rade na takvim poslovima ije je obavljanje vezano za zakljuenje i ispunjenje odreenih ugovora, kao to su prodavci u prodavnicama, radnici koji obavljaju odreene usluge u ugostiteljstvu, radnici na poslovima alterske slube u poti, u banci i sl. ovlaeni su samim tim na zakljuenje i ispunjenje tih ugovora. (2) Isto vai i za radnike zaposlene kod radnih ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost linim radom. Odsjek 3. TUMAENJE UGOVORA Primjena odredbi i tumaenje spornih odredbi lan 99. (1) Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. (2) Pri tumaenju spornih odredbi ne treba se drati doslovnog znaenja upotrijebljenih izraza, ve treba istraivati zajedniku namjeru ugovaraa i odredbu tako razumjeti kako to odgovara naelima obligacionog prava utvrenim ovim zakonom. Nejasne odredbe u posebnim sluajevima lan 100. U sluaju kad je ugovor zakljuen prema unaprijed odtampanom sadraju, ili kad je ugovor bio na drugi nain pripremljen i predloen od jedne ugovorne strane, nejasne odredbe tumaie se u korist druge strane. Dopunsko pravilo lan 101. Nejasne odredbe u ugovoru bez naknade treba tumaiti u smislu koji je manje teak za dunika, a u teretnom ugovoru u smislu kojim se ostvaruje pravian odnos uzajamnih davanja. Vansudsko tumaenje ugovora lan 102. (1) Ugovorne strane mogu predvidjeti da e, u sluaju nesaglasnosti u pogledu smisla i domaaja ugovornih odredbi, neko trei tumaiti ugovor. (2) U tom sluaju, ako ugovorom nije drukije predvieno, strane ne mogu pokrenuti spor pred sudom ili drugim nadlenim organom dok prethodno ne pribave tumaenje ugovora, osim ako tree lice odbije da da tumaenje ugovora. Odsjek 4. NEVANOST UGOVORA I - NITAVI UGOVORI Nitavost

lan 103. (1) Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, prinudnim propisima te moralu drutva, nitavan je ako cilj povrijeenog pravila ne upuuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u odreenom sluaju ne propisuje to drugo. (2) Ako je zakljuenje odreenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor e ostati na snazi ako u zakonu nije to drugo predvieno za odreeni sluaj, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosie odgovarajue posljedice. Posljedice nitavosti lan 104. (1) U sluaju nitavosti ugovora svaka ugovorna strana duna je da vrati drugoj sve ono to je primila po osnovu takvog ugovora, a ako to nije mogue, ili ako se priroda onog to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, ukoliko zakon to drugo ne odreuje. (2) Ali, ako je ugovor nitav, zbog toga to je po svojem sadraju ili cilju protivan Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, prinudnim propisima ili moralu drutva, sud moe odbiti, u cjelini ili djelimino, zahtjev nesavjesne strane za vraanje onog to je drugoj strani dala, a moe i odluiti da druga strana ono to je primila po osnovi zabranjenog ugovora preda optini na ijoj teritoriji ona ima sjedite, odnosno, prebivalite ili boravite. (3) Prilikom odluivanja sud e voditi rauna o savjesnosti jedne, odnosno, obiju strana, o znaaju drutvenih interesa koji se ugroavaju, kao i o moralnim shvatanjima drutva. Djelimina nitavost lan 105. (1) Nitavost neke odredbe ugovora ne povlai nitavost i samog ugovora, ako on moe opstati bez nitave odredbe, i ako ona nije bila ni uslov ugovora ni odluujua pobuda zbog koje je ugovor zakljuen. (2) Ali e ugovor ostati na snazi ak i ako je nitava odredba bila uslov ili odluujua pobuda ugovora, u sluaju kad je nitavost ustanovljena, upravo da bi ugovor bio osloboen te odredbe i vaio bez nje. Konverzija lan 106. Kad nitav ugovor ispunjava uslove za punovanost nekog drugog ugovora, onda e meu ugovaraima vaiti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u saglasnosti sa ciljem koji su ugovarai imali u vidu kad su ugovor zakljuili, i ako se moe uzeti da bi oni zakljuili taj ugovor da su znali za nitavost svog ugovora. Naknadni nestanak uzroka nitavosti lan 107. (1) Nitav ugovor ne postaje punovaan kad zabrana ili koji drugi uzrok nitavosti naknadno nestane. (2) Ali, ako je zabrana bila manjeg znaaja, a ugovor je izvren, nitavost se ne moe isticati. Odgovornost lica krivog za nitavost ugovora lan 108.

Ugovara koji je kriv za zakljuenje nitavog ugovora, odgovoran je svome saugovarau za tetu koju trpi zbog nitavosti ugovora, ako ovaj nije znao ili, prema okolnostima, nije morao znati za postojanje uzroka nitavosti. Isticanje nitavosti lan 109. (1) Na nitavost sud pazi po slubenoj dunosti i na nju se moe pozivati svako zainteresovano lice. (2) Pravo da zahtijeva utvrenje nitavosti ima i javni tuilac. Neogranieno isticanje nitavosti lan 110. Pravo na isticanje nitavosti ne gasi se. II - RULJIVI UGOVORI Kad je ugovor ruljiv lan 111. Ugovor je ruljiv kad ga je zakljuila strana ogranieno poslovno sposobna, kad je pri njegovom zakljuenju bilo mana u pogledu volje strana, kao i kad je to ovim zakonom ili posebnim propisom odreeno. Ponitenje ugovora lan 112. (1) Ugovorna strana u ijem je interesu ruljivost ustanovljena moe traiti da se ugovor poniti. (2) Ali, saugovara te strane moe od nje traiti da se u odreenom roku, ali ne kraem od 30 dana, izjasni da li ostaje pri ugovoru ili ne jer e u protivnom smatrati da je ugovor poniten. (3) Ako se pozvana ugovorna strana u ostavljenom roku ne izjasni ili ako izjavi da ne ostaje pri ugovoru, smatrae se da je ugovor poniten. Posljedica ponitenja lan 113. (1) Ako je na osnovu ruljivog ugovora, koji je poniten, neto bilo ispunjeno, ima se izvriti vraanje, a ako to nije mogue ili ako se priroda onog to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu. (2) Naknada u novcu daje se prema cijenama u vrijeme vraanja, odnosno, donoenja sudske odluke. Vraanje i naknada u sluaju ponitenja ugovora ogranieno poslovno sposobnog lica lan 114. U sluaju ponitenja ugovora zbog ograniene poslovne sposobnosti jednog ugovaraa, saugovara takvog lica moe zahtijevati vraanje samo onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ogranieno poslovno sposobnog lica ili je upotrijebljen u njegovu korist, kao i onog to je namjerno uniteno ili otueno.

Odgovornost za ponitenje ugovora lan 115. Ugovara na ijoj je strani uzrok ruljivosti, odgovoran je svom saugovarau za tetu koju trpi zbog ponitenja ugovora, ako ovaj nije znao, ni morao znati, za postojanje uzroka ruljivosti ugovora. Odgovornost ogranieno poslovno sposobnog lica lan 116. Ogranieno poslovno sposobno lice odgovara za tetu nastalu ponitenjem ugovora, ako je lukavstvom uvjerilo svog saugovaraa da je poslovno sposobno. Prestanak prava lan 117. (1) Pravo zahtijevati ponitenje ruljivog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog ruljivosti, odnosno, od prestanka prinude. (2) To pravo, u svakom sluaju, prestaje istekom roka od tri godine od dana zakljuenja ugovora. III - UGOVORI KOJI NISU U SAGLASNOSTI SA SAMOUPRAVNIM SPORAZUMOM Usklaivanje, odnosno, ponitenje ugovora lan 118. (1) Kad uesnici u samoupravnom sporazumu zakljue ugovor radi izvrenja tog sporazuma, ugovor mora biti u saglasnosti sa tim samoupravnim sporazumom. (2) U protivnom, svaki uesnik u samoupravnom sporazumu, pa i onaj koji nije ugovorna strana, moe zahtijevati da se takav ugovor uskladi sa samoupravnim sporazumom ili, ako to nije mogue, da se u cjelini ili djelimino poniti. Vraanje i naknada u sluaju ponitenja ugovora lan 119. Ako je na osnovu ugovora koji je poniten neto bilo ispunjeno, ima se izvriti vraanje, a ako to nije mogue ili ako se priroda onoga to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme vraanja, odnosno, donoenja sudske odluke. Prestanak prava lan 120. (1) Pravo da se zahtijeva usklaivanje, odnosno, ponitenje ugovora koji je protivan samoupravnom sporazumu, prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za taj nedostatak. (2) To pravo u svakom sluaju prestaje istekom roka od tri godine od dana zakljuenja ugovora. Odsjek 5. DVOSTRANI UGOVORI I - ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE ISPUNJENJA

lan 121. (1) Kod ugovora sa naknadom svaki ugovara odgovara za materijalne nedostatke svog ispunjenja. (2) Isto tako, ugovara odgovara i za pravne nedostatke ispunjenja i duan je da titi drugu stranu od prava i zahtjeva treih lica, kojima bi njeno pravo bilo iskljueno ili sueno. (3) Na ove obaveze prenosioca shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o odgovornosti prodavca za materijalne i pravne nedostatke, ako za odreeni sluaj nije to drugo propisano. II - PRIGOVOR NEISPUNJENJA UGOVORA Pravilo istovremenog ispunjenja lan 122. (1) U dvostranim ugovorima nijedna strana nije duna ispuniti svoju obavezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna da istovremeno ispuni svoju obavezu, izuzev ako je to drugo ugovoreno ili zakonom odreeno ili ako to drugo proistie iz prirode posla. (2) Ali, ako na sudu jedna strana istakne da nije duna ispuniti svoju obavezu dok i druga strana ne ispuni svoju, sud e joj naloiti da ispuni svoju obavezu kad i druga strana ispuni svoju. Kad ispunjenje obaveze jedne strane postane neizvjesno lan 123. (1) Ako je ugovoreno da prvo jedna strana ispuni svoju obavezu, pa se poslije zakljuenja ugovora materijalne prilike druge strane pogoraju u toj mjeri da je neizvjesno da li e ona moi ispuniti svoju obavezu ili ako ta neizvjesnost proizilazi iz drugih ozbiljnih razloga, strana koja se obavezala da prva ispuni svoju obavezu moe odloiti njeno ispunjenje dok druga strana ne ispuni svoju obavezu ili dok ne prui dovoljno obezbjeenje da e je ispuniti. (2) To vai i kad su materijalne prilike druge strane bile u istoj mjeri teke jo prije zakljuenja ugovora, ako njen saugovara to nije znao niti je morao znati. (3) U tim sluajevima strana koja se obavezala da prva ispuni svoju obavezu moe zahtijevati da joj se obezbjeenje prui u primjerenom roku, a poslije proteka tog roka bez rezultata, moe raskinuti ugovor. III - RASKIDANJE UGOVORA ZBOG NEISPUNJENJA Prava jedne strane kad druga strana ne ispuni svoju obavezu lan 124. U dvostranim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obavezu, druga strana moe, ako nije to drugo odreeno, zahtijevati ispunjenje obaveza ili, pod uslovima predvienim u iduim lanovima, raskinuti ugovor prostom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom sluaju ima pravo na naknadu tete. Kad je ispunjenje o roku bitni sastojak ugovora lan 125. (1) Kad ispunjenje obaveze u odreenom roku predstavlja bitan sastojak ugovora, pa dunik ne ispuni obavezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu. (2) Ali, povjerilac moe odrati ugovor na snazi ako po isteku roka, bez odlaganja, obavijesti dunika da zahtijeva ispunjenje ugovora. (3) Kad je povjerilac zahtijevao ispunjenje, pa ga nije dobio u razumnom roku, moe izjaviti da raskida ugovor. (4) Ova pravila vae kako u sluaju kad su ugovorne strane predvidjele da e se ugovor

smatrati raskinutim ako ne bude ispunjen u odreenom roku, tako i onda kad je ispunjenje ugovora u odreenom roku bitan sastojak ugovora po prirodi posla. Kad ispunjenje o roku nije bitni sastojak ugovora lan 126. (1) Kad ispunjenje obaveze u odreenom roku nije bitni sastojak ugovora, dunik zadrava pravo da i poslije isteka roka ispuni svoju obavezu, a povjerilac da zahtijeva njeno ispunjenje. (2) Ali, ako povjerilac eli raskinuti ugovor, mora ostaviti duniku primjeren naknadni rok za ispunjenje. (3) Ako dunik ne ispuni obavezu u naknadnom roku, nastupaju iste posljedice kao i u sluaju kad je rok bitni sastojak ugovora. Raskidanje ugovora bez ostavljanja naknadnog roka lan 127. Povjerilac moe raskinuti ugovor bez ostavljanja duniku naknadnog roka za ispunjenje, ako iz dunikovog dranja proizilazi da on svoju obavezu nee izvriti ni u naknadnom roku. Raskidanje ugovora prije isteka roka lan 128. Kad je prije isteka roka za ispunjenje obaveze oigledno da jedna strana nee ispuniti svoju obavezu iz ugovora, druga strana moe raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. Raskidanje ugovora sa uzastopnim obavezama lan 129. (1) Kad u ugovoru sa uzastopnim obavezama jedna strana ne ispuni jednu obavezu, druga strana moe, u razumnom roku, raskinuti ugovor u pogledu svih buduih obaveza, ako je iz datih okolnosti oigledno da ni one nee biti ispunjene. (2) Ona moe raskinuti ugovor, ne samo u pogledu buduih obaveza, nego i u pogledu ve ispunjenih obaveza, ako njihovo ispunjenje bez izostalih ispunjenja nema interesa za nju. (3) Dunik moe odrati ugovor ako da odgovarajue obezbjeenje. Dunost obavjetavanja lan 130. Povjerilac koji zbog neispunjenja dunikove obaveze raskida ugovor, duan je to saoptiti duniku bez odlaganja. Kad se ugovor ne moe raskinuti lan 131. Ugovor se ne moe raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dijela obaveze. Dejstvo raskida lan 132. (1) Raskidom ugovora obje strane su osloboene svojih obaveza, izuzev obaveze na naknadu eventualne tete.

(2) Ako je jedna strana izvrila ugovor potpuno ili djelimino, ima pravo da joj se vrati ono to je dala. (3) Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraanje datog, uzajamna vraanja vre se po pravilima za izvrenje dvostranih ugovora. (4) Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u meuvremenu imala od onoga to je duna vratiti, odnosno, naknaditi. (5) Strana koja vraa novac duna je platiti zateznu kamatu od dana kad je isplatu primila. IV - RASKIDANJE ILI IZMJENA UGOVORA ZBOG PROMIJENJENIH OKOLNOSTI Pretpostavke za raskidanje lan 133. (1) Ako poslije zakljuenja ugovora nastupe okolnosti koje oteavaju ispunjenje obaveze jedne strane ili ako se zbog njih ne moe ostvariti svrha ugovora, a u jednom i u drugom sluaju u toj mjeri da je oigledno da ugovor vie ne odgovara oekivanjima ugovornih strana i da bi, po optem miljenju, bilo nepravino odrati ga na snazi takav kakav je, strana kojoj je oteano ispunjenje obaveze, odnosno, strana koja zbog promijenjenih okolnosti ne moe ostvariti svrhu ugovora moe zahtijevati da se ugovor raskine. (2) Raskid ugovora ne moe se zahtijevati ako je strana koja se poziva na promijenjene okolnosti bila duna da u vrijeme zakljuenja ugovora uzme u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjei ili savladati. (3) Strana koja zahtijeva raskid ugovora ne moe se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile po isteku roka odreenog za ispunjenje njene obaveze. (4) Ugovor se nee raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajui uslovi ugovora pravino izmijene. (5) Ako izrekne raskid ugovora, sud e na zahtijev druge strane obavezati stranu koja ga je zahtijevala da naknadi drugoj strani pravian dio tete koju trpi zbog toga. Dunost obavjetavanja lan 134. Strana koja je ovlaena da zbog promijenjenih okolnosti zahtijeva raskid ugovora, duna je da o svojoj namjeri da trai raskid ugovora obavijesti drugu stranu im je saznala da su takve okolnosti nastupile, a ako to nije uinila, odgovara za tetu koju je druga strana pretrpjela zbog toga to joj zahtjev nije bio na vrijeme saopten. Okolnosti od znaaja za odluku suda lan 135. Pri odluivanju o raskidanju ugovora, odnosno, o njegovoj izmjeni, sud se rukovodi naelima potenog prometa, vodei rauna naroito o cilju ugovora, o normalnom riziku kod ugovora odnosne vrste, o optem interesu, kao i o interesima obiju strana. Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti lan 136. Strane se mogu ugovorom unaprijed odrei pozivanja na odreene promijenjene okolnosti, osim ako je to u suprotnosti sa naelom savjesnosti i potenja. V - NEMOGUNOST ISPUNJENJA Nemogunost ispunjenja za koju ne odgovara ni jedna strana

lan 137. (1) Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemogue zbog dogaaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se i obaveza druge strane, a ako je ova neto ispunila od svoje obaveze, moe zahtijevati vraanje po pravilima o vraanju steenog bez osnova. (2) U sluaju djelimine nemogunosti ispunjenja, zbog dogaaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana moe raskinuti ugovor, ako djelimino ispunjenjene ne odgovara njenim potrebama, inae, ugovor ostaje na snazi, a druga strana ima pravo da zahtijeva srazmjerno smanjenje svoje obaveze. Nemogunost ispunjenja za koju odgovara druga strana lan 138. (1) Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemogue zbog dogaaja za koji odgovara druga strana, njena obaveza se gasi, a ona zadrava svoje potraivanje prema drugoj strani, s tim to se smanjuje za onoliko koliko je ona mogla imati koristi od osloboenja od sopstvene obaveze. (2) Pored toga, ona je duna ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala prema treim licima u vezi sa predmetom svoje obaveze ije je ispunjenje postalo nemogue. VI - PREKOMJERNO OTEENJE Oigledna nesrazmjera uzajamnih davanja lan 139. (1) Ako je izmeu obaveza ugovornih strana u dvostranom ugovoru postojala u vrijeme zakljuenja ugovora oigledna nesrazmjera, oteena strana moe zahtijevati ponitenje ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati. (2) Pravo da se zahtijeva ponitenje ugovora prestaje istekom jedne godine od njegovog zakljuenja. (3) Odricanje unaprijed od ovog prava nema pravnog dejstva. (4) Ugovor e ostati na snazi ako druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti. (5) Zbog ove nesrazmjere ne moe se traiti ponitenje ugovora na sreu, javne prodaje, kao ni onda kad je za stvar data via cijena iz osobite naklonosti. Posebni sluajevi lan 140. (1) Ako se otuuje osnovno sredstvo u drutvenoj svojini, a sticalac je fiziko ili graansko pravno lice, moe se zahtijevati ponitenje ugovora ukoliko je ono to je primljeno u oiglednoj nesrazmjeri sa vrijednou u vrijeme zakljuenja ugovora. (2) Ako fiziko ili graansko pravno lice otuuje stvar koja moe biti osnovno sredstvo, a sticalac je drutveno pravno lice, moe se zahtijevati ponitenje ugovora ukoliko je ono to je dato u oiglednoj nesrazmjeri sa vrijednou u vrijeme zakljuenja ugovora. (3) Neznanje prave vrijednosti stvari u asu zakljuenja ugovora nije uslov za njegovo ponitenje. (4) Ponitenje ugovora moe zahtijevati drutveno pravno lice koje je bilo ugovorna strana, kao i nadleni organ. (5) Ukoliko ovim lanom nije drukije propisano, shodno se primjenjuju pravila iz prethodnog lana. (6) Pod osnovnim sredstvom u smislu ovog lana ne podrazumijeva se nepokretnost koja je

osnovno sredstvo drutvenog pravnog lica. VII - ZELENAKI UGOVOR lan 141. (1) Nitav je ugovor kojim neko, koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou ili zavisnou, ugovori za sebe ili za nekog treeg korist koja je u oiglednoj nesrazmjeri sa onim to je on drugom dao ili uinio ili se obavezao dati ili uiniti. (2) Na zelenaki ugovor shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o posljedicama nitavosti i o djeliminoj nitavosti ugovora. (3) Ako oteeni zahtjeva da se njegova obaveza smanji na pravian iznos, sud e udovoljiti takvom zahtjevu ako je to mogue, a u tom sluaju ugovor sa odgovarajuom izmjenom ostaje na snazi. (4) Oteenik moe podnijeti zahtjev za smanjenje obaveze na pravian iznos u roku od pet godina od zakljuenja ugovora. VIII - OPTI USLOVI UGOVORA Obaveznost lan 142. (1) Opti uslovi odreeni od strane jednog ugovaraa, bilo da su sadrani u formalnom ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva, dopunjuju posebne pogodbe utvrene meu ugovaraima u istom ugovoru, i po pravilu obavezuju kao i ove. (2) Opti uslovi ugovora moraju se objaviti na uobiajeni nain. (3) Opti uslovi obavezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u asu zakljuenja ugovora. (4) U sluaju neslaganja optih uslova i posebnih pogodbi vae ove posljednje. Nitavost nekih odredbi optih uslova lan 143. (1) Nitave su odredbe optih uslova koje su protivne samom cilju zakljuenog ugovora ili dobrim poslovnim obiajima, ak i ako su opti uslovi koji ih sadre odobreni od nadlenog organa. (2) Sud moe odbiti primjenu pojedinih odredbi optih uslova koje liavaju drugu stranu prava da stavi prigovore ili onih na osnovu kojih ona gubi prava iz ugovora ili gubi rokove ili koje su inae nepravine ili pretjerano stroge prema njoj. Odnos optih uslova i pojedinanih ugovora lan 144. Ako su izmeu drutveno - politike zajednice, fonda, mjesne zajednice, odnosno, organizacije potroaa i nekih preduzea koja se bave poslovima prometa robe i usluga na malo utvreni opti uslovi isporuke robe ili obavljanja usluga, ti uslovi su sastavni dijelovi svih pojedinanih ugovora koje bi ta organizacija zakljuila o tim isporukama ili uslugama, ako zakonom nije drukije odreeno. IX - USTUPANJE UGOVORA Uslovi ustupanja

lan 145. (1) Svaka strana u dvostranom ugovoru moe, ako na to pristane druga strana, ustupiti ugovor nekom treem licu, koje time postaje nosilac svih njenih prava i obaveza iz tog ugovora. (2) Ustupanjem ugovora ugovorni odnos izmeu ustupioca i druge strane prelazi na prijemnika i drugu stranu u asu kad je druga strana pristala na ustupanje, a ako je druga strana dala svoj pristanak unaprijed, u asu kad je obavjetena o ustupanju. (3) Pristanak na ustupanje ugovora je punovaan samo ako je dat u formi u zakonu propisanoj za ustupljeni ugovor. (4) Odredbe o sporednim pravima u vezi sa ugovorom o preuzimanju duga shodno e se primjeniti i na ustupanje ugovora. Odgovornost ustupioca lan 146. (1) Ustupilac odgovara prijemniku za punovanost ustupljenog ugovora. (2) On mu ne jemi da e druga strana ispuniti svoje obaveze iz ustupljenog ugovora, osim ako se na to naroito obavezao. (3) On ne jami drugoj strani da e prijemnik ispuniti obaveze iz ugovora, osim ako se na to naroito obavezao. Prigovori lan 147. Druga strana moe istai prijemniku sve prigovore iz ustupljenog ugovora, kao i one koje ima iz drugih odnosa sa njim, ali ne i prigovore koje ima prema ustupiocu. Odsjek 6. OPTA DEJSTVA UGOVORA I - STVARANJE OBAVEZA ZA UGOVARAE Dejstva ugovora meu ugovaraima i njihovim pravnim sljedbenicima lan 148. (1) Ugovor stvara prava i obaveze za ugovorne strane. (2) Ugovor ima dejstvo i za univerzalne pravne sljedbenike ugovornih strana, izuzev ako je to drugo ugovoreno ili to drugo proizilazi iz prirode samog ugovora. (3) Ugovorom se moe ustanoviti pravo u korist treeg lica. II - UGOVOR U KORIST TREEG LICA Neposredno pravo treeg lan 149. (1) Kad neko ugovori u svoje ime potraivanje u korist treeg, trei stie sopstveno i neposredno pravo prema duniku, ako nije to drugo ugovoreno ili ne proizilazi iz okolnosti posla. (2) Ugovara ima pravo zahtijevati da dunik izvri prema treem ono to je ugovoreno u korist tog treeg lica. Opozivanje koristi za treeg lan 150.

(1) Ugovara koristi za treeg moe je opozvati ili izmijeniti sve dok trei ne izjavi da prihvata ono to je ugovoreno u njegovu korist. (2) Ako je ugovoreno da e dunik izvriti ono na ta se obavezao u korist treeg tek poslije smrti ugovaraa, ovaj moe sve dotle, pa i svojim testamentom, opozvati korist ugovorenu za treeg, ako iz samog ugovora ili iz okolnosti ne proizilazi to drugo. Prigovori dunika prema treem lan 151. Dunik moe istai treem sve prigovore koje ima prema ugovarau po osnovu ugovora kojim je ugovorena korist za treeg. Odbijanje treeg lan 152. Ako trei odbije korist koja je ugovorena za njega ili je ugovara opozove, korist pripada ugovarau, ako to drugo nije ugovoreno ili ne proizilazi iz prirode posla. Obeanje radnje treeg lica lan 153. (1) Obeanje uinjeno drugom da e trei neto uiniti ili propustiti, treeg ne obavezuje, a obeavalac odgovara za tetu koju bi drugi pretrpio zbog toga to trei nee da se obavee ili da izvri ili propusti odreenu radnju. (2) Obeavalac nee odgovarati ako je drugom obeao da e se samo zauzeti kod treeg da se ovaj obavee da neto uini ili propusti, a u tome nije uspio i pored sveg potrebnog zalaganja. ODJELJAK 2. Prouzrokovanje tete Odsjek 1. OPTA NAELA Osnovi odgovornosti lan 154. (1) Ko drugome prouzrokuje tetu duan je naknaditi je, ukoliko ne dokae da je teta nastala bez njegove krivice. (2) Za tetu od stvari ili djelatnosti od kojih potie poveana opasnost tete za okolinu, odgovara se bez obzira na krivicu. (3) Za tetu bez obzira na krivicu odgovara se i u drugim sluajevima predvienim zakonom. teta lan 155. teta je umanjenje neije imovine (obina teta) i spreavanje njezina poveanja (izmakla korist), a i nanoenje drugom fizikog ili psihikog bola ili straha (nematerijalna teta). Zahtjev da se ukloni opasnost tete lan 156. (1) Svako moe zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od koga prijeti znatnija teta njemu ili neodreenom broju lica, kao i da se uzdri od djelatnosti od koje proizilazi

uznemiravanje ili opasnost tete, ako se nastanak uznemiravanja ili tete ne moe sprijeiti odgovarajuim mjerama. (2) Sud e na zahtjev zainteresovanog lica narediti da se preduzmu odgovarajue mjere za spreavanje nastanka tete ili uznemiravanja, ili da se otkloni izvor opasnosti, na troak draoca izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne uini. (3) Ako teta nastane u obavljanju optekorisne djelatnosti za koju je dobijena dozvola nadlenog organa, moe se zahtijevati samo naknada tete koja prelazi normalne granice. (4) Ali, i u tom sluaju se moe zahtijevati preduzimanje drutveno opravdanih mjera za sprijeavanje nastupanja tete ili za njeno smanjenje. Zahtjev da se prestane sa povredom prava linosti lan 157. (1) Svako ima pravo zahtijevati od suda ili drugog nadlenog organa da naredi prestanak radnje kojom se povreuje integritet ljudske linosti, linog i porodinog ivota i drugih prava njegove linosti. (2) Sud, odnosno drugi nadleni organ, moe narediti prestanak radnje pod prijetnjom plaanja izvjesne novane svote, odreene ukupno ili po jedinici vremena u korist povrijeenog. Odsjek 2. ODGOVORNOST PO OSNOVU KRIVICE Postojanje krivice lan 158. Krivica postoji kada je tetnik prouzrokovao tetu namjerno ili nepanjom. Neodgovorna lica lan 159. (1) Lice koje usljed duevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja, ili kojih drugih razloga nije sposobno za rasuivanje, ne odgovara za tetu koju drugome prouzrokuje. (2) Ko drugom prouzrokuje tetu u stanju prolazne nesposobnosti za rasuivanje, odgovoran je za nju, izuzev ako dokae da nije svojom krivicom dospio u to stanje. (3) Ako je u to stanje dospio tuom krivicom, za tetu e odgovarati onaj ko ga je u to stanje doveo. Odgovornost maloljetnika lan 160. (1) Maloljetnik do navrene sedme godine ne odgovara za tetu koju prouzrokuje. (2) Maloljetnik od navrene sedme do navrene etrnaeste godine ne odgovara za tetu, osim ako se dokae da je pri prouzrokovanju tete bio sposoban za rasuivanje. (3) Maloljetnik sa navrenih etrnaest godina odgovara prema optim pravilima o odgovornosti za tetu. Nuna odbrana, stanje nude, otklanjanje tete od drugog lan 161. (1) Ko u nunoj odbrani prouzrokuje tetu napadau nije duan naknaditi je, osim u sluaju prekoraenja nune odbrane. (2) Kad neko prouzrokuje tetu u stanju nude, oteenik moe zahtijevati naknadu od lica

koje je krivo za nastanak opasnosti tete ili od lica od kojih je teta otklonjena, ali od ovih posljednjih ne vie od koristi koju su imala od toga. (3) Ko pretrpi tetu otklanjajui od drugog opasnost tete, ima pravo zahtijevati od njega naknadu one tete kojoj se razumno izloio. Dozvoljena samopomo lan 162. (1) Ko u sluaju dozvoljene samopomoi prouzrokuje tetu licu koje je izazvalo potrebu samopomoi, nije duan naknaditi je. (2) Pod dozvoljenom samopomoi podrazumijeva se pravo svakog lica da otkloni povredu prava kad neposredno prijeti opasnost, ako je takva zatita nuna i ako nain otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost. Pristanak oteenika lan 163. (1) Ko na svoju tetu dozvoli drugome preduzimanje neke radnje, ne moe od njega zahtijevati naknadu tete prouzrokovane tom radnjom. (2) Nitava je izjava oteenika kojom je pristao da mu se uini teta radnjom koja je zakonom zabranjena. Odsjek 3. ODGOVORNOST ZA DRUGOG Duevno bolesni i zaostali u umnom razvoju lan 164. (1) Za tetu koju prouzrokuje lice koje usljed duevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja, ili kojih drugih razloga nije sposobno za rasuivanje, odgovara onaj koji je na osnovu zakona ili odluke nadlenog organa, ili ugovora, duan da vodi nadzor nad njim. (2) On se moe osloboditi odgovornosti ako dokae da je vrio nadzor na koji je obavezan ili da bi teta nastala i pri briljivom vrenju nadzora. Odgovornost roditelja lan 165. (1) Roditelji odgovaraju za tetu koju prouzrokuje drugom njihovo dijete do navrene sedme godine, bez obzira na svoju krivicu. (2) Oni se oslobaaju odgovornosti ako postoje razlozi za iskljuenje odgovornosti prema pravilima o odgovornosti bez obzira na krivicu. (3) Oni ne odgovaraju ako je teta nastala dok je dijete bilo povjereno drugom licu i ako je to lice odgovorno za tetu. (4) Roditelji odgovaraju za tetu koju prouzrokuje drugom njihovo maloljetno dijete koje je navrilo sedam godina, osim ako dokau da je teta nastala bez njihove krivice. Solidarna odgovornost lan 166. Ako pored roditelja odgovara za tetu i dijete, njihova je odgovornost solidarna. Odgovornost drugog lica za maloljetnika

lan 167. (1) Za tetu koju drugom prouzrokuje maloljetnik dok je pod nadzorom staratelja, kole ili druge ustanove, odgovara staratelj, kola, odnosno druga ustanova, osim ako dokau da su nadzor vrili na nain na koji su obavezni ili da bi teta nastala i pri briljivom vrenju nadzora. (2) Ako za tetu odgovara i maloljetnik, odgovornost je solidarna. Posebna odgovornost roditelja lan 168. (1) Ako dunost nadzora nad maloljetnim licem ne lei na roditeljima ve na nekom drugom licu, oteenik ima pravo da zahtijeva naknadu od roditelja kad je teta nastala usljed loeg vaspitanja maloljetnika, ravih primjera ili poronih navika koje su mu roditelji dali, ili se, i inae, teta moe upisati u krivicu roditeljima. (2) Lice na kome u ovom sluaju lei dunost nadzora ima pravo traiti od roditelja da mu naknade isplaeni iznos ako je ono isplatilo naknadu oteeniku. Odgovornost po osnovu pravinosti lan 169. (1) U sluaju tete koju je prouzrokovalo lice koje za nju nije odgovorno, a naknada se ne moe dobiti od lica koje je bilo duno da vodi nadzor nad njim, sud moe, kad to pravinost zahtijeva, a naroito s obzirom na materijalno stanje tetnika i oteenika, osuditi tetnika da naknadi tetu, potpuno ili djelimino. (2) Ako je tetu prouzrokovao maloljetnik sposoban za rasuivanje koji nije u stanju da je naknadi, sud moe, kad to pravinost zahtijeva, a naroito s obzirom na materijalno stanje roditelja i oteenika, obavezati roditelje da naknade tetu, potpuno ili djelimino, iako za nju nisu krivi. Odsjek 4. ODGOVORNOST PREDUZEA I DRUGIH PRAVNIH LICA PREMA TREEM Odgovornost preduzea lan 170. (1) Za tetu koju radnik u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje treem licu, odgovara preduzee u kojem je radnik radio u trenutku prouzrokovanja tete, osim ako dokae da je radnik u datim okolnostima postupao onako kako je trebalo. (2) Oteenik ima pravo zahtijevati naknadu tete i neposredno od radnika, ako je tetu prouzrokovao namjerno. (3) Odredbom stava 1. ovog lana ne dira se u pravila o odgovornosti za tetu koja potie od opasne stvari ili opasne djelatnosti. Odgovornost drugih lica lan 171. (1) Odredbe prethodnog lana primjenjuju se i na druga pravna lica i lica koja samostalno obavljaju djelatnost linim radom, u pogledu odgovornosti za tetu koju radnici, koji kod njih rade, prouzrokuju u radu ili u vezi s radom. (2) Lice koje je oteeniku naknadilo tetu koju je radnik prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom, ima pravo od tog radnika zahtijevati naknadu plaenog iznosa.

(3) To pravo zastarijeva u roku od est mjeseci od dana isplaene naknade tete. Odgovornost pravnog lica za tetu koju prouzrokuje njegov organ lan 172. (1) Pravno lice odgovara za tetu koju njegov organ prouzrokuje treem licu u vrenju ili u vezi sa vrenjem svojih funkcija. (2) Ako za odreeni sluaj nije to drugo u zakonu odreeno, pravno lice ima pravo na naknadu od lica koje je tetu skrivilo namjerno ili krajnjom nepanjom. (3) To pravo zastarijeva u roku od est mjeseci od dana isplaene naknade tete. Odsjek 5. ODGOVORNOST ZA TETU OD OPASNE STVARI ILI OPASNE DJELATNOSTI I - OPTE ODREDBE Pretpostavka uzronosti lan 173. teta nastala u vezi sa opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnou, smatra se da potie od te stvari, odnosno djelatnosti, izuzev ako se dokae da one nisu bile uzrok tete. Ko odgovara za tetu lan 174. (1) Za tetu od opasne stvari odgovara njen imalac, a za tetu od opasne djelatnosti odgovara lice koje se njom bavi. (2) Imaocem se smatra sopstvenik stvari, kao i drutveno pravno lice koje ima pravo raspolaganja, odnosno, kome je stvar data na privremeno korienje. Protivpravno oduzimanje opasne stvari od imaoca lan 175. Ako je imaocu oduzeta opasna stvar na protivpravan nain, za tetu koja od nje potie ne odgovara on, nego onaj koji mu je oduzeo opasnu stvar, ako imalac nije za to odgovoran. Predaja stvari treem licu lan 176. (1) Umjesto imaoca stvari, i isto kao on, odgovara lice kome je imalac povjerio stvar da se njome slui ili lice koje je inae duno da je nadgleda, a nije kod njega na radu. (2) Ali e pored njega odgovarati i imalac stvari, ako je teta proizala iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari, na koje mu nije skrenuo panju. (3) U tom sluaju, odgovorno lice, koje je isplatilo naknadu oteeniku, ima pravo da zahtijeva cijeli njen iznos od imaoca. (4) Imalac opasne stvari koji ju je povjerio licu koje nije osposobljeno ili nije ovlaeno da njome rukuje, odgovara za tetu koja potekne od te stvari. Osloboenje od odgovornosti lan 177. (1) Imalac se oslobaa odgovornosti ako dokae da teta potie od nekog uzroka koji se nalazio van stvari, a ije se dejstvo nije moglo predvidjeti ni izbjei ili otkloniti.

(2) Imalac stvari oslobaa se odgovornosti i ako dokae da je teta nastala, iskljuivo, radnjom oteenika ili treeg lica, koju on nije mogao predvidjeti i ije posljedice nije mogao izbjei ili otkloniti. (3) Imalac se oslobaa odgovornosti djelimino, ako je oteenik djelimino doprinijeo nastanku tete. (4) Ako je nastanku tete djelimino doprinijelo tree lice, ono odgovara oteeniku solidarno sa imaocem stvari, a duno je snositi naknadu srazmjerno teini svoje krivice. (5) Lice kojim se imalac posluio pri upotrebi stvari ne smatra se treim licem. II - ODGOVORNOST U SLUAJU UDESA IZAZVANOG MOTORNIM VOZILIMA U POKRETU lan 178. (1) U sluaju udesa izazvanog motornim vozilom u pokretu, koji je prouzrokovan iskljuivom krivicom jednog imaoca, primjenjuju se pravila o odgovornosti po osnovu krivice. (2) Ako postoji obostrana krivica, svaki imalac odgovara za ukupnu tetu koju su oni pretrpjeli srazmjerno stepenu svoje krivice. (3) Ako nema krivice ni jednog, imaoci odgovaraju na ravne dijelove, ako razlozi pravinosti ne zahtijevaju to drugo. (4) Za tetu koju pretrpe trea lica imaoci motornih vozila odgovaraju solidarno. III - ODGOVORNOST PROIZVOAA STVARI SA NEDOSTATKOM lan 179. (1) Ko stavi u promet neku stvar koju je proizveo, a koja zbog nekog nedostatka za koji on nije znao, predstavlja opasnost tete za lica ili stvari, odgovara za tetu koja bi nastala zbog tog nedostatka. (2) Proizvoa odgovara i za opasna svojstva stvari ako nije preduzeo sve to je potrebno da tetu koju je mogao predvidjeti, sprijei putem upozorenja, bezbjedne ambalae ili drugom odgovarajuom mjerom. Odsjek 6. POSEBNI SLUAJEVI ODGOVORNOSTI Odgovornost usljed teroristikih akata, javnih demonstracija ili manifestacija lan 180. (1) Za tetu nastalu smru, tjelesnom povredom ili oteenjem, odnosno unitenjem imovine fizikog lica, uslijed akata nasilja ili terora te prilikom javnih demonstracija i manifestacija, odgovara drutveno-politika zajednica iji su organi, po vaeim propisima, bili duni sprijeiti i takvu tetu. (2) Organizatori, uesnici, podstrekai i pomagai u aktima nasilja ili terora, javnim demonstracijama i manifestacijama, koje su usmjerene na podrivanje ustavom utvrenog drutvenog ureenja, nemaju pravo na naknadu tete po ovom osnovu. (3) Drutveno-politika zajednica ima pravo i obavezu da zahtijeva naknadu isplaenog iznosa od lica koje je tetu prouzrokovalo. (4) To pravo zastarijeva u rokovima propisanim za zastarjelost potraivanja naknade tete. (5) Odredbe stava 1. do 4. ovog lana primjenjuju se i na naknadu tete nastale od 1. januara 1981. godine. Odgovornost organizatora priredbi

lan 181. Organizator okupljanja veeg broja ljudi u zatvorenom ili na otvorenom prostoru odgovara za tetu nastalu smru ili tjelesnom povredom koju neko pretrpi usljed izvanrednih okolnosti koje u takvim prilikama mogu nastati, kao to je gibanje masa, opti nered i slino. Odgovornost zbog uskraivanja neophodne pomoi lan 182. (1) Ko bez opasnosti po sebe uskrati pomo licu iji su ivot ili zdravlje oigledno ugroeni, odgovara za tetu koja je otuda nastala, ako je on tu tetu prema okolnostima sluaja morao predvidjeti. (2) Ako pravinost zahtijeva, sud moe takvo lice osloboditi obaveze da naknadi tetu. Odgovornost u vezi sa obavezom zakljuenja ugovora lan 183. Lice koje je po zakonu obavezno da zakljui neki ugovor, duno je da naknadi tetu ako na zahtjev zainteresovanog lica, bez odlaganja, ne zakljui taj ugovor. Odgovornost u vezi sa vrenjem poslova od opteg interesa lan 184. Organizacije koje vre komunalnu ili drugu slinu djelatnost od javnog interesa, odgovaraju za tetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovno vre svoju uslugu Odsjek 7. NAKNADA I - NAKNADA MATERIJALNE TETE Uspostavljanje ranijeg stanja i naknada u novcu lan 185. (1) Odgovorno lice duno je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego to je teta nastala. (2) Ukoliko uspostavljanje ranijeg stanja ne uklanja tetu potpuno, odgovorno lice duno je za ostatak tete dati naknadu u novcu. (3) Kad uspostavljanje ranijeg stanja nije mogue ili kad sud smatra da nije nuno da to uini odgovorno lice, sud e odrediti da ono isplati oteeniku odgovarajuu svotu novca na ime naknade tete. (4) Sud e dosuditi oteeniku naknadu u novcu kad on to zahtijeva, izuzev ako okolnosti datog sluaja opravdavaju uspostavljanje ranijeg stanja. Kad dospijeva obaveza naknade lan 186. Obaveza naknade tete smatra se dospjelom od trenutka nastanka tete. Naknada u sluaju propasti stvari oduzete na nedozvoljen nain lan 187. Ako je stvar koja je bila oduzeta imaocu na nedozvoljen nain propala usljed vie sile, odgovorno lice duno je dati naknadu u novcu.

Naknada u obliku novane rente lan 188. (1) U sluaju smrti, tjelesne povrede ili oteenja zdravlja, naknada se odreuje, po pravilu, u obliku novane rente, doivotno ili za odreeno vrijeme. (2) Novana renta dosuena na ime naknade tete plaa se mjeseno unaprijed, ako sud ne odredi to drugo. (3) Povjerilac ima pravo da zahtijeva potrebno obezbjeenje za isplatu rente, osim ako to prema okolnostima sluaja ne bi bilo opravdano. (4) Ako dunik ne prui obezbjeenje koje sud odredi, povjerilac ima pravo da zahtijeva da mu se umjesto rente isplati jedna ukupna svota ija se visina odreuje prema visini rente i vjerovatnom trajanju povjerioevog ivota, uz odbitak odgovarajuih kamata. (5) Iz ozbiljnih uzroka povjerilac moe i u drugim sluajevima zahtijevati, odmah ili kasnije, da mu se umjesto rente isplati jedna ukupna svota. II - OBIM NAKNADE MATERIJALNE TETE Obina teta i izmakla korist lan 189. (1) Oteenik ima pravo kako na naknadu obine tete tako i na naknadu izmakle koristi. (2) Visina naknade tete odreuje se prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, izuzev sluaja kad zakon nareuje to drugo. (3) Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano oekivati prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima, a ije je ostvarenje sprijeeno tetnikovom radnjom ili proputanjem. (4) Kad je stvar unitena ili oteena krivinim djelom uinjenim sa umiljajem, sud moe odrediti visinu naknada prema vrijednosti koju je stvar imala za oteenika. Potpuna naknada lan 190. Sud e, uzimajui u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzrokovanja tete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oteenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kome bi se nalazila da nije bilo tetne radnje ili proputanja.Snienje naknade lan 191. (1) Sud moe, vodei rauna o materijalnom stanju oteenika, osuditi odgovorno lice da isplati manju naknadu nego to iznosi teta, ako ona nije prouzrokovana ni namjerno ni krajnjom nepanjom, a odgovorno lice je slabog imovnog stanja, te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu. (2) Ako je tetnik prouzrokovao tetu radei neto radi koristi oteenika, sud moe odrediti manju naknadu, vodei rauna o briljivosti koju tetnik pokazuje u sopstvenim poslovima. Podijeljena odgovornost lan 192. (1) Oteenik koji je doprinio da teta nastane ili da bude vea nego to bi inae bila, ima pravo samo na srazmjerno smanjenu naknadu. (2) Kad je nemogue utvrditi koji dio tete potie od oteenikove radnje, sud e dosuditi naknadu vodei rauna o okolnostima sluaja.

III - POSEBNO O NAKNADI MATERIJALNE TETE U SLUAJU SMRTI, TJELESNE POVREDE I OTEENJA ZDRAVLJA Izgubljena zarada i trokovi lijeenja i sahrane lan 193. (1) Ko prouzrokuje neiju smrt, duan je naknaditi uobiajene trokove njegove sahrane. (2) On je duan naknaditi i trokove njegovog lijeenja od zadobijenih povreda i druge potrebne trokove u vezi sa lijeenjem, kao i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad. Pravo lica koje je poginuli izdravao lan 194. (1) Lice koje je poginuli izdravao ili redovno pomagao, kao i ono koje je po zakonu imalo pravo zahtijevati izdravanje od poginulog, ima pravo na naknadu tete koju trpi gubitkom izdravanja, odnosno pomaganja. (2) Ova teta naknauje se plaanjem novane rente, iji se iznos odmjerava s obzirom na sve okolnosti sluaja, a koji ne moe biti vei od onoga to bi oteenik dobijao od poginulog da je ostao u ivotu. Naknada tete u sluaju tjelesne povrede ili naruenja zdravlja lan 195. (1) Ko drugome nanese tjelesnu povredu ili mu narui zdravlje, duan je naknaditi mu trokove oko lijeenja i druge potrebne trokove s tim u vezi, kao i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja. (2) Ako povrijeeni zbog potpune ili djelimine nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno poveane, ili su mogunosti njegovog daljeg razvijanja i napredovanja unitene ili smanjene, odgovorno lice duno je plaati povrijeenom odreenu novanu rentu kao naknadu za tu tetu. Izmjena dosuene naknade lan 196. Sud moe na zahtjev oteenika za ubudue poveati rentu, a moe je na zahtjev tetnika smanjiti ili ukinuti, ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud imao u vidu prilikom donoenja ranije odluke. Neprenosivost prava lan 197. (1) Pravo na naknadu tete u vidu novane rente, usljed smrti bliskog lica ili usljed povrede tijela ili oteenja zdravlja, ne moe se prenijeti drugom licu. (2) Dospjeli iznosi naknade mogu se prenijeti drugome ako je iznos naknade odreen pismenim sporazumom strana ili pravnosnanom sudskom odlukom. IV - POSEBNO O NAKNADI MATERIJALNE TETE U SLUAJU POVREDE ASTI I IRENJA NEISTINITIH NAVODA lan 198. (1) Ko drugome povrijedi ast kao i ko iznosi ili prenosi neistinite navode o prolosti, o znanju, o sposobnosti drugog lica, ili o emu drugome, a zna, ili bi morao znati, da su neistiniti i

time mu prouzrokuje materijalnu tetu, duan je nadoknaditi je. 2) Ali, ne odgovara za prouzrokovanu tetu onaj ko uini neistinito saoptenje o drugome ne znajui da je ono neistinito, ako je on ili onaj kome je saoptenje uinio imao u tome ozbiljnog interesa. V - NAKNADA NEMATERIJALNE TETE Objavljivanje presude ili ispravke lan 199. U sluaju povrede prava linosti sud moe narediti, na troak tetnika, objavljivanje presude, odnosno ispravke, ili narediti da tetnik povue izjavu kojom je povreda uinjena, ili to drugo ime se moe ostvariti svrha koja se postie naknadom. Novana naknada lan 200. (1) Za pretrpljene fizike bolove, za pretrpljene duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti, naruenosti, povrede ugleda, asti, slobode ili prava linosti, smrti bliskog lica kao i za strah sud e, ako nae da okolnosti sluaja, a naroito jaina bolova i straha i njihovo trajanje to opravdava, dosuditi pravinu novanu naknadu nezavisno od naknade materijalne tete kao i u njenom odsustvu. (2) Prilikom odluivanja o zahtjevu za naknadu nematerijalne tete, kao i o visini njene naknade, sud e voditi rauna o znaaju povrijeenog dobra i cilju kome slui ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje tenjama koje nisu spojive sa njenom prirodom i drutvenom svrhom. Lica koja imaju pravo na novanu naknadu u sluaju smrti ili tekog invaliditeta lan 201. (1) U sluaju smrti nekog lica, sud moe dosuditi lanovima njegove ue porodice (brani drug, djeca i roditelji) pravinu novanu naknadu za njihove duevne bolove. (2) Takva naknada moe se dosuditi i brai i sestrama ako je izmeu njih i umrlog postojala trajnija zajednica ivota. (3) U sluaju naroito tekog invaliditeta nekog lica, sud moe dosuditi njegovom branom drugu, djeci i roditeljima pravinu novanu naknadu za njihove duevne bolove. (4) Naknada iz st. 1. i 3. ovog lana moe se dosuditi i vanbranom drugu, ako je izmeu njega i umrlog, odnosno povrijeenog, postojala trajnija zajednica ivota. Satisfakcija u posebnim sluajevima lan 202. Pravo na pravinu novanu naknadu zbog pretrpljenih duevnih bolova ima lice koje je prevarom, prinudom ili zloupotrebom nekog odnosa podreenosti ili zavisnosti navedeno na kanjivu obljubu ili kanjivu bludnu radnju, kao i lice prema kome je izvreno neko drugo krivino djelo protiv dostojanstva linosti i morala. Naknada budue tete lan 203.

Sud e na zahtjev oteenog dosuditi naknadu i za buduu nematerijalnu tetu, ako je po redovnom toku izvjesno da e ona trajati i u budunosti. Nasljeivanje i ustupanje potraivanja naknade nematerijalne tete lan 204. (1) Potraivanje naknade nematerijalne tete prelazi na nasljednika samo ako je priznato pravnosnanom odlukom ili pismenim sporazumom. (2) Pod istim uslovima, to potraivanje moe biti predmet ustupanja, prebijanja i prinudnog izvrenja. Podijeljena odgovornost i snienje naknade lan 205. Odredbe o podijeljenoj odgovornosti i snienju naknade koje vae za materijalnu tetu shodno se primjenjuju i na nematerijalnu tetu. Odsjek 8. ODGOVORNOST VIE LICA ZA ISTU TETU Solidarna odgovornost lan 206. (1) Za tetu koju je vie lica prouzrokovalo zajedno, svi uesnici odgovaraju solidarno. (2) Podstreka i pomaga, kao i onaj koji je pomogao da se odgovorna lica ne otkriju, odgovaraju solidarno sa njima. (3) Solidarno odgovaraju za prouzrokovanu tetu i lica koja su je prouzrokovala radei nezavisno jedno od drugog, ako se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u prouzrokovanoj teti. (4) Kad je nesumnjivo da je tetu prouzrokovalo neko od dva ili vie odreenih lica koja su na neki nain meusobno povezana, a ne moe se utvrditi koje je od njih tetu prouzrokovalo, ta lica odgovaraju solidarno. Solidarna odgovornost naruioca i izvoaa radova lan 207. Naruilac i izvoa radova na nepokretnosti solidarno odgovaraju treem licu za tetu koja mu nastane u vezi sa izvoenjem tih radova. Regres isplatioca lan 208. (1) Solidarni dunik koji isplati vie nego to iznosi njegov udio u teti, moe traiti od svakog od ostalih dunika da mu naknadi ono to je platio za njega. (2) Koliko iznosi udio svakog pojedinog dunika sud odreuje s obzirom na teinu njegove krivice i teinu posljedica koje su proistekle iz njegovog djelovanja. (3) U sluaju nemogunosti da se utvrde udjeli dunika, na svakog pada jednak dio, osim ako pravinost zahtijeva da se u konkretnom sluaju drukije odlui. Odsjek 9. PRAVO OTEENIKA POSLIJE ZASTARJELOSTI PRAVA DA ZAHTIJEVA NAKNADU

lan 209. Poslije nastupanja zastarjelosti prava da zahtijeva naknadu tete, oteenik moe zahtijevati od odgovornog lica, po pravilima koja vae u sluaju sticanja bez osnova, da mu ustupi ono to je dobio radnjom kojom je prouzrokovana teta. ODJELJAK 3. Sticanje bez osnova Odsjek 1. OPTE PRAVILO lan 210. (1) Ako je drutveno sredstvo kojim upravljaju radnici, odnosno drugi radni ljudi u odreenom drutvenom pravnom licu, na bilo koji nain, prelo u drutvena sredstva kojim upravljaju radnici, odnosno drugi radni ljudi u drugom drutvenom pravnom licu ili u imovinu nekog lica, a taj prelaz nema osnova u nekom samoupravnom sporazumu ili u nekom drugom pravnom poslu ili u zakonu, sticalac je duan da ga vrati, ako je to mogue, a inae je duan da naknadi vrijednost postignute koristi. (2) Odredba prethodnog stava shodno se primjenjuje kad je neki dio imovine jednog lica, na bilo koji nain, preao u drutvena sredstva kojim upravljaju radnici, odnosno drugi radni ljudi u drutvenom pravnom licu ili u imovinu nekog drugog lica, a taj prelaz nema osnova u samoupravnom sporazumu ili u nekom drugom pravnom poslu ili u zakonu. (3) Pod prelazom drutvenog sredstva odnosno imovine podrazumijeva se i sticanje koristi izvrenom radnjom. (4) Obaveza vraanja, odnosno naknade vrijednosti nastaje i kad se neto primi s obzirom na osnov koji se nije ostvario ili koji je kasnije otpao. Odsjek 2. PRAVILA VRAANJA Kada se ne moe traiti vraanje lan 211. Ko izvri isplatu, znajui da nije duan platiti, nema pravo da zahtijeva vraanje, izuzev ako je zadrao pravo da trai vraanje ili ako je platio da bi izbjegao prinudu. Dvostruka isplata duga lan 212. Ko je isti dug platio dva puta, pa makar jednom i po osnovu izvrne isprave, ima pravo traiti vraanje po optim pravilima o sticanju bez osnova. Izvrenje neke prirodne obaveze ili neke moralne ili drutvene dunosti lan 213. Ne moe se traiti ono to je dato ili uinjeno na ime izvrenja neke prirodne obaveze ili neke moralne ili drutvene dunosti. Obim vraanja lan 214.

Kad se vraa ono to je steeno bez osnova, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezna kamata, i to, ako je sticalac nesavjestan, od dana sticanja, a inae od dana podnoenja zahtjeva. Naknada trokova lan 215. Sticalac ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova, ali ako je bio nesavjestan, naknada za korisne trokove mu pripada samo do iznosa koji predstavlja uveanje vrijednosti u trenutku vraanja. Kad se moe zadrati primljeno lan 216. Ne moe se traiti vraanje neosnovano plaenih iznosa na ime naknade tete zbog povrede tijela, naruenja zdravlja ili smrti, ukoliko je isplata izvrena savjesnom pribaviocu. Upotreba stvari u tuu korist lan 217. Ako je neko svoju ili tuu stvar upotrijebio na korist treeg, a nema uslova za primjenu pravila o poslovodstvu bez naloga, trei je duan vratiti stvar, odnosno, ako to nije moguno, naknaditi njenu vrijednost. Izdatak za drugog lan 218. Ko za drugog uini kakav izdatak ili neto drugo to je ovaj po zakonu bio duan uiniti, ima pravo zahtijevati naknadu od njega. Upotrebljavanje tue stvari u svoju korist lan 219. Kad je neko tuu stvar upotrijebio u svoju korist, imalac moe zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu tete ili u odsustvu ove, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od upotrebe. ODJELJAK 4. Poslovodstvo bez naloga Odsjek 1. OPTE PRAVILO lan 220. Vrenju tueg posla moe se nezvano pristupiti samo ako posao ne trpi odlaganje, te predstoji teta ili proputanje oigledne koristi. Odsjek 2. OBAVEZE I PRAVA POSLOVOE BEZ NALOGA Obaveze poslovoe bez naloga lan 221. (1) Poslovoa bez naloga duan je obavijestiti o svom postupku, to je mogue prije, onog iji je posao i nastaviti zapoeti posao, ukoliko mu je to razumno mogue, dok ovaj ne bude mogao

preuzeti brigu o njemu. (2) Po svrenom poslu on je duan poloiti raun i ustupiti onome iji je posao sve to je pribavio vrei njegov posao. (3) Ukoliko nije to drugo zakonom nareeno, poslovoa bez naloga ima obaveze nalogoprimca. Duna panja i odgovornost lan 222. (1) Pri vrenju tueg posla poslovoa bez naloga duan je rukovoditi se stvarnim ili vjerovatnim namjerama i potrebama onoga iji je posao. (2) On je duan postupiti sa panjom dobrog privrednika, odnosno dobrog domaina. (3) Sud moe, s obzirom na okolnosti u kojima se neko nezvano prihvatio tueg posla, smanjiti njegovu odgovornost ili ga sasvim osloboditi odgovornosti za nepanju. (4) Za odgovornost poslovno nesposobnog poslovoe bez naloga vae pravila o njegovoj ugovornoj i vanugovornoj odgovornosti. Prava poslovoe bez naloga lan 223. (1) Poslovoa bez naloga koji je postupio u svemu kako treba i radio ono to su okolnosti zahtijevale, ima pravo zahtijevati da ga onaj iji je posao vrio oslobodi svih obaveza koje je zbog toga posla uzeo na sebe, da preuzme sve obaveze koje je zakljuio u njegovo ime, da mu naknadi sve nune i korisne izdatke, kao i da mu naknadi pretrpljenu tetu, ak i ako oekivani rezultat nije postignut. (2) NJemu pripada i primjerna naknada za trud ako je otklonio tetu od lica iji je posao ili ako mu je pribavio korist koja odgovara u svemu njegovim namjerama i potrebama. Vrenje tuih poslova u namjeri da se drugom pomogne lan 224. Ko vri tui posao u namjeri da drugome pomogne, a nisu ispunjeni uslovi za poslovodstvo bez naloga, pripada mu pravo na naknadu uinjenih trokova, ali najvie do visine koristi koju je drugi postigao. Odnoenje dodataka lan 225. Svaki poslovoa bez naloga ima pravo odnijeti stvari kojima je poveao tuu imovinu, a za koje mu se uinjeni izdaci ne naknauju, ako se one mogu odvojiti bez oteenja stvari kojoj su dodate, ali lice u iji se posao bio umijeao moe, ako hoe, zadrati te dodatke, ukoliko mu naknadi njihovu sadanju vrijednost, no najvie do iznosa uinjenih izdataka. Odsjek 3. VRENJE TUIH POSLOVA PROTIV ZABRANE lan 226. (1) Ko se prihvati tueg posla, i pored zabrane lica iji je posao, a za zabranu je znao ili morao znati, nema prava koja pripadaju poslovoi bez naloga. (2) On odgovara za tetu koju je prouzrokovao mijeanjem u tue poslove, ak i ako je do nje dolo bez njegove krivice.

(3) Ali, kad je zabrana vrenja posla protivna zakonu ili moralu, a naroito ako je neko zabranio da drugi ispuni neku njegovu zakonsku obavezu koja ne trpi odlaganje vae opta pravila o poslovodstvu bez naloga. Odsjek 4. NEPRAVO POSLOVODSTVO lan 227. (1) Ko vri tui posao u namjeri da za sebe zadri postignute koristi, iako zna da je posao tui, duan je na zahtjev onoga iji je posao poloiti raun kao poslovoa bez naloga i predati mu sve postignute koristi. (2) Onaj iji je posao moe zahtijevati i vraanje stvari u preanje stanje, kao i naknadu tete. Odsjek 5. ODOBRENJE lan 228. Ako onaj iji je posao naknadno odobri ono to je izvreno, poslovoa bez naloga smatra se nalogoprimcem, koji je od poetka radio po nalogu lica iji je posao. ODJELJAK 5. Jednostrana izjava volje Odsjek 1. JAVNO OBEANJE NAGRADE Kad obavezuje lan 229. (1) Javnim oglasom uinjeno obeanje nagrade onome ko izvri odreenu radnju, postigne neki uspjeh, nae se u odreenoj situaciji ili, ako je obeanje uinjeno pod nekim drugim uslovom, obavezuje obeavaoca da ispuni obeanje. (2) Obeavalac nagrade ili bilo kakvog nagradnog takmienja duan je da odredi rok za takmienje, a ako ga ne odredi, svako ko eli da uestvuje u takmienju ima pravo da trai da sud odredi odgovarajui rok. Opozivanje obeanja lan 230. (1) Obeanje se moe opozvati onako kako je uinjeno, kao i linim saoptenjem, ali onaj ko je izvrio radnju, a nije znao niti je morao znati da je obeanje nagrade opozvano, ima pravo zahtijevati obeanu nagradu, a onaj ko je do opozivanja uinio potrebne izdatke radi izvrenja radnje odreene u javnom oglasu ima pravo na njihovu naknadu, izuzev ako obeavalac dokae da su oni uinjeni uzalud. (2) Obeanje nagrade ne moe se opozvati ako je oglasom odreen rok za izvrenje radnje, odnosno za obavjetenje o postignutom rezultatu ili o ostvarenju odreene situacije. Ko ima pravo na nagradu lan 231. (1) Pravo na nagradu ima onaj ko prvi izvri radnju za koju je nagrada obeana. (2) Ako je vie lica izvrilo radnju istovremeno, svakom pripada jednak dio nagrade, ukoliko

pravinost ne zahtijeva drukiju podjelu. Sluaj konkursa lan 232. (1) O dodjeljivanju nagrade u sluaju konkursa odluuje organizator konkursa ili jedno ili vie lica koja on odredi. (2) Ako su u uslovima konkursa ili nekim optim propisima, koji vae za odreeni konkurs, postavljena pravila, po kojima nagrada treba da bude dodijeljena, svaki uesnik u konkursu ima pravo zahtijevati ponitenje odluke o dodjeljivanju nagrade ako nagrada nije dodijeljena saglasno tim pravilima. (3) Svojinu ili koje drugo pravo na djelu nagraenom na konkursu stie organizator konkursa samo ako je to navedeno u oglasu konkursa. Prestanak obaveze lan 233. Obaveza obeavaoca nagrade prestaje ako mu niko ne saopti, u roku odreenom u oglasu, da je izvrio radnju ili postigao uspjeh, ili, uopte, ispunio postavljene uslove. Odsjek 2. HARTIJE OD VRIJEDNOSTI I - OPTE ODREDBE Pojam lan 234. Hartija od vrijednosti je pismena isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da ispuni obavezu upisanu na toj ispravi njenom zakonitom imaocu. Bitni sastojci lan 235. (1) Hartija od vrijednosti mora sadravati sljedee bitne sastojke: 1) oznaenje vrste hartije od vrijednosti; 2) firmu, odnosno naziv i sjedite, odnosno ime i prebivalite izdavaoca hartije od vrijednosti: 3) firmu, odnosno naziv ili ime lica na koje je, odnosno po ijoj naredbi hartija od vrijednosti glasi ili oznaenje da hartija glasi na donosioca; 4) tano oznaenu obavezu izdavaoca koja proizilazi iz hartije od vrijednosti; 5) mjesto i datum izdavanja hartije od vrijednosti, a kod onih koje se izdaju u seriji i njen serijski broj; 6) potpis izdavaoca hartije od vrijednosti, odnosno faksimil potpisa izdavaoca hartije od vrijednosti koje se izdaju u seriji; (2) Posebnim zakonom za pojedine hartije od vrijednosti mogu biti odreeni drugi bitni sastojci. (3) Isprava koja ne sadri bilo koji od bitnih sastojaka ne vai kao hartija od vrijednosti. (4) Hartije od vrijednosti izdate u seriji, koje ne sadre bilo koji od bitnih sastojaka, nemaju pravno dejstvo. Na koga hartija od vrijednosti moe glasiti lan 236.

Hartija od vrijednosti moe glasiti na donosioca, na ime ili po naredbi. Nastanak obaveze lan 237. Obaveza iz hartije od vrijednosti nastaje u trenutku kada izdavalac hartiju od vrijednosti preda njenom korisniku. Posebni uslovi za izdavanje hartija od vrijednosti u seriji lan 238. Posebnim zakonom se odreuju i drugi uslovi za izdavanje hartija od vrijednosti u seriji. II - OSTVARIVANJE PRAVA Kome pripada pravo iz hartije od vrijednosti lan 239. (1) Potraivanje iz hartije od vrijednosti vezano je za samu hartiju i pripada njenom zakonitom imaocu. (2) Kao zakoniti imalac hartije od vrijednosti na donosioca smatra se njen donosilac. (3) Kao zakoniti imalac hartije od vrijednosti, na ime ili po naredbi, smatra se lice na koje hartija od vrijednosti glasi, odnosno lice na koje je uredno prenijeta. (4) Savjesni pribavilac hartije od vrijednosti na donosioca postaje njen zakoniti imalac i stie pravo na potraivanje upisano na njoj i kad je hartija od vrijednosti izala iz ruku njenog izdavaoca, odnosno njenog ranijeg imaoca i bez njegove volje. Ko moe traiti ispunjenje lan 240. Ispunjenje potraivanja iz hartije od vrijednosti moe zahtijevati, uz njeno podnoenje, samo njen zakoniti imalac, odnosno lice koje on ovlasti. III - PRENOS HARTIJE OD VRIJEDNOSTI Prenos prava iz hartije na donosioca lan 241. Pravo iz hartije od vrijednosti na donosioca prenosi se njenom predajom. Prenos prava iz hartije na ime lan 242. (1) Pravo iz hartije od vrijednosti na ime prenosi sa cesijom. (2) Posebnim zakonom moe biti odreeno da se pravo iz hartije od vrijednosti na ime moe prenositi i indosamentom. (3) Prenos prava iz hartije od vrijednosti na ime vri se ubiljeavanjem na samoj hartiji firme, odnosno naziva, odnosno imena novog imaoca, potpisivanjem prenosioca i upisom prenosa u registar hartija od vrijednosti, ako se takav registar vodi kod izdavaoca. Prenos prava iz hartije po naredbi lan 243.

Pravo iz hartije od vrijednosti po naredbi prenosi se indosamentom. Vrsta indosamenta lan 244. (1) Indosament moe biti puni, blanko i na donosioca. (2) Puni indosament sadri izjavu o prenosu i firmu, odnosno naziv ili ime lica na koje se pravo iz hartije od vrijednosti prenosi (indosatar) i potpis prenosioca (indosant), a moe da sadri i druge podatke (mjesto, datum i dr). (3) Blanko indosament sadri samo potpis indosanta. (4) U sluaju prenosa na donosioca umjesto imena indosatara stavlja se rije "donosiocu". (5) Indosament na donosioca vai kao blanko indosament. (6) Nitav je djelimini indosament. Prenos punomoja i prenos za zalogu lan 245. (1) Hartija od vrijednosti moe se prenijeti kao prenos punomoja, odnosno kao prenos za zalogu. (2) Kod prenosa punomoja stavlja se klauzula "vrijednost u punomoju", a kod prenosa za zalogu "vrijednost za zalogu" ili slino. Dejstvo prenosa prava lan 246. (1) Prenosom prava iz hartije od vrijednosti njen novi imalac stie sva prava koja su pripadala prethodnom imaocu. (2) Prenos prava iz hartije od vrijednosti na ime bilo da se vri putem cesije ili indosamenta, nema dejstva prema izdavaocu, dok on o tome ne bude pismenim putem obavijeten, odnosno dok taj prenos ne bude ubiljeen u registar hartija od vrijednosti na ime, ako se takav registar vodi kod izdavaoca. (3) Cedent, odnosno indosant ne odgovara za neispunjenje obaveze od strane izdavaoca, osim u sluaju drukije zakonske odredbe ili ako postoji suprotna odredba, upisana na samoj hartiji od vrijednosti. Dejstvo prenosa punomoja i prenosa za zalogu lan 247. Imalac hartije od vrijednosti, koja je na njega prenijeta kao "prenos punomoja" ili "prenos za zalogu", moe vriti sva prava koja iz te hartije od vrijednosti proistiu, ali hartiju moe prenijeti na drugog samo kao prenos punomoja. Dokazivanje zakonitosti prenosa lan 248. (1) Posljednji indosatar dokazuje svoje pravo iz hartije od vrijednosti neprekidnim nizom indosamenata. (2) Ovo pravilo se shodno primjenjuje i na posljednjeg cesionara. Zabrana prenosa

lan 249. (1) Zabrana prenosa indosamentom hartije od vrijednosti po naredbi vri se izrazom "ne po naredbi" ili stavljanjem sline klauzule koja ima isto znaenje. (2) Pravo iz hartije od vrijednosti, iji je prenos indosamentom zabranjen, moe se prenijeti samo cesijom. (3) Prenos indosamentom mogu zabraniti izdavalac i indosant. (4) Posebnim zakonom ili izjavom izdavaoca upisanoj na samoj hartiji od vrijednosti na ime moe se zabraniti svako njeno prenoenje. IV - PROMJENE KOD HARTIJA OD VRIJEDNOSTI Promjene koje vri izdavalac lan 250. (1) Hartiju od vrijednosti na donosioca ili po naredbi moe izdavalac, na zahtjev i o troku imaoca hartije, promijeniti u hartiju na ime. (2) Ako promjenu nije izriito zabranio, izdavalac hartije od vrijednosti na ime moe je, na zahtjev i o troku imaoca, promijeniti u hartiju na donosioca ili po naredbi. Promjene koje vri imalac pri prenosu lan 251. (1) Hartiju od vrijednosti, po naredbi, indosant moe prenijeti indosamentom na donosioca, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. (2) Hartiju od vrijednosti na ime cedent, odnosno indosant moe prenijeti samo na odreeno lice. (3) Hartija od vrijednosti na donosioca moe se indosamentom prenijeti i na odreeno lice. Sjedinjavanje i dijeljenje hartija od vrijednosti lan 252. (1) Hartije od vrijednosti izdate u seriji mogu se, na zahtjev i o troku imaoca, sjediniti u jednu ili vie hartija od vrijednosti. (2) Hartija od vrijednosti moe se, na zahtjev i o troku imaoca, podijeliti na vie hartija od vrijednosti manjeg iznosa, ali one ne mogu biti ispod iznosa najnieg apoena hartije izdate u toj seriji. V - ISPUNJENJE OBAVEZE IZ HARTIJE OD VRIJEDNOSTI Prestanak obaveze lan 253. (1) Obaveza iz hartije od vrijednosti prestaje ispunjenjem od strane izdavaoca hartije zakonitom imaocu. (2) Potraivanje iz hartije od vrijednosti prestaje i kada ona pripadne izdavaocu, ukoliko posebnim zakonom nije drukije odreeno. (3) Savjesni izdavalac hartije od vrijednosti na donosioca oslobaa se obaveze ispunjenjem donosiocu i onda kada ovaj nije zakoniti imalac hartije od vrijednosti. Zabrana ispunjenja lan 254.

(1) Ako je izdavalac hartije od vrijednosti na donosioca znao, ili morao znati, da donosilac nije zakoniti imalac hartije, niti je ovlaen od strane zakonitog imaoca, duan je odbiti ispunjenje, inae odgovara za tetu. (2) Izdavalac hartije od vrijednosti ne moe punovano ispuniti svoju obavezu ako mu je to nadleni organ zabranio ili kad je znao, ili morao znati, da je pokrenut postupak za amortizaciju ili ponitenje hartije od vrijednosti. Isplata kamate ili drugih prinosa po isplati glavnice lan 255. Dunik koji je isplatio glavnicu imaocu hartije od vrijednosti duan je isplatiti kupone kamata, odnosno drugih prinosa sa iste hartije koji mu budu podnijeti na isplatu poslije isplate glavnice, ukoliko ova potraivanja nisu zastarjela. Prigovori na zahtjev za ispunjenje obaveze lan 256. (1) Protiv zahtjeva imaoca hartije od vrijednosti, izdavalac moe istai samo prigovore koji se tiu izdavanja same hartije, kao to je falsifikat; zatim prigovore koji proizilaze iz sadraja hartije, kao to su rokovi ili uslovi; najzad, prigovore koje ima prema samom imaocu hartije, kao to su kompenzacija, nedostatak zakonom propisanog postupka za sticanje hartije od vrijednosti ili odsustvo ovlaenja. (2) Izdavalac moe protiv zahtjeva imaoca kome je on ustupio hartiju od vrijednosti istai nedostatke pravnog posla na osnovu koga je prenos izvren, ali te nedostatke ne moe istai protiv zahtjeva nekog potonjeg imaoca. (3) Meutim, ako je imalac hartije od vrijednosti, primajui hartiju od svog prethodnika, znao ili morao znati da mu ovaj predaje hartiju od vrijednosti da bi izbjegao prigovor koji izdavalac ima prema njemu, izdavalac moe istai taj prigovor i prema imaocu hartije. (4) Posebnim zakonom mogu se odrediti i druge vrste prigovora kod pojedinih vrsta hartija od vrijednosti. VI - LEGITIMACIONI PAPIRI I ZNACI Legitimacioni papiri lan 257. Na eljeznike karte, pozorine i druge ulaznice, bonove i druge sline isprave koje sadre odreenu obavezu za njihovog izdavaoca, a u kojima nije oznaen povjerilac, niti iz njih ili okolnosti u kojima su u kojima su izdate, proizilazi da se mogu ustupiti drugome, shodno se primjenjuju odgovarajue odredbe o hartijama od vrijednosti. Legitimacioni znaci lan 258. (1) Garderobni ili slini znaci, koji se sastoje iz komada hartije, metala ili drugog materijala, na kojima je obino utisnut neki broj ili naveden broj predatih predmeta, a koji, obino, ne sadri neto odreeno o obavezi njihovog izdavaoca, slue samo da pokau ko je povjerilac u obligacionom odnosu prilikom ijeg nastanka su izdati. (2) Izdavalac legitimacionog znaka oslobaa se obaveze kada je u dobroj vjeri izvri donosiocu, ali za donosioca ne vai pretpostavka da je on pravi povjerilac ili da je ovlaen zahtijevati ispunjenje, te je, u sluaju spora, duan dokazati to svoje svojstvo. (3) Povjerilac moe zahtijevati ispunjenje obaveze iako je izgubio legitimacioni znak.

(4) U pogledu ostalog, u svakom pojedinom sluaju treba se drati zajednike volje izdavaoca i primaoca znaka, kao i onoga to je uobiajeno. VII - OSTALE ODREDBE Zamjena oteene hartije od vrijednosti lan 259. Imalac oteene hartije od vrijednosti, koja nije podobna za promet, ali ija se istinitost i sadrina mogu tano utvrditi, ima pravo da zahtijeva izdavanje nove hartije od vrijednosti u istom iznosu, s tim da vrati oteenu hartiju i naknadi trokove. Amortizacija hartija od vrijednosti lan 260. Izgubljena hartija od vrijednosti moe se amortizovati samo ako glasi na ime ili po naredbi, ukoliko posebnim zakonom nije drukije odreeno. Zastarjelost potraivanja iz hartije od vrijednosti lan 261. Za zastarjelost potraivanja iz hartije od vrijednosti vae pravila o zastarjelosti, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. GLAVA III. DEJSTVA OBAVEZA ODJELJAK 1. Povjerioeva prava i dunikove obaveze Odsjek 1. PRAVO NA NAKNADU TETE I - OPTA PRAVILA Ispunjenje obaveze i posljedica neispunjenja lan 262. (1) Povjerilac u obaveznom odnosu je ovlaen da od dunika zahtijeva ispunjenje obaveze, a dunik je duan ispuniti je savjesno u svemu kako ona glasi. (2) Kad dunik ne ispuni obavezu ili zadocni sa njenim ispunjenjem, povjerilac ima pravo zahtijevati i naknadu tete koju je usljed toga pretrpio. (3) Za tetu zbog zadocnjenja sa ispunjenjem odgovara i dunik kome je povjerilac dao primjeren naknadni rok za ispunjenje. (4) Dunik odgovara i za djeliminu ili potpunu nemogunost ispunjenja i ako tu nemogunost nije skrivio, ako je nastupila poslije njegovog dolaska u docnju za koju odgovara. (5) Ali se dunik oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da bi stvar, koja je predmet obaveze, sluajno propala i da je on svoju obavezu na vrijeme ispunio. Oslobaanje dunika od odgovornosti lan 263. Dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao da ispuni svoju obavezu, odnosno da je zadocnio sa ispunjenjem obaveze, zbog okolnosti nastalih poslije zakljuenja ugovora, koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei.

Ugovorno proirenje odgovornosti lan 264. (1) Ugovorom se moe proiriti odgovornost dunika i na sluaj za koji on inae ne odgovara. (2) Ali se ispunjenje ovakve ugovorne odredbe ne moe zahtijevati ako bi to bilo u suprotnosti sa naelom savjesnosti i potenja. Ogranienje i iskljuenje odgovornosti lan 265. (1) Odgovornost dunika za namjeru ili krajnju nepanju ne moe se unaprijed ugovorom iskljuiti. (2) Ali sud moe, na zahtjev zainteresovane ugovorne strane, ponititi i ugovornu odredbu o iskljuenju odgovornosti za obinu nepanju, ako je takav sporazum proiziao iz monopolskog poloaja dunika ili, uopte, iz neravnopravnog odnosa ugovornih strana. (3) Punovana je odredba ugovora kojom se odreuje najvii iznos naknade, ako tako odreeni iznos nije u oiglednoj nesrazmjeri sa tetom i ako, za odreeni sluaj, nije to drugo zakonom odreeno. (4) U sluaju ogranienja visine naknade, povjerilac ima pravo na potpunu naknadu ako je nemogunost ispunjenja obaveze prouzrokovana namjerno ili krajnjom nepanjom dunika. Obim naknade lan 266. (1) Povjerilac ima pravo na naknadu obine tete i izmakle koristi koje je dunik, u vrijeme zakljuenja ugovora, morao predvidjeti kao mogue posljedice povrede ugovora, a s obzirom na injenice koje su mu tada bile poznate, ili morale biti poznate. (2) U sluaju prevare ili namjernog neispunjenja, kao i neispunjenja zbog krajnje nepanje, povjerilac ima pravo zahtijevati od dunika naknadu cjelokupne tete koja je nastala zbog povrede ugovora, bez obzira na to to dunik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale. (3) Ako je prilikom povrede obaveze, pored tete, nastao za povjerioca i neki dobitak, o njemu e se, prilikom odreivanja visine naknade, voditi rauna u razumnoj mjeri. (4) Strana koja se poziva na povredu ugovora duna je preduzeti sve razumne mjere da bi se smanjila teta izazvana tom povredom, inae druga strana moe zahtijevati smanjenje naknade. (5) Odredbe ovog lana shodno se primjenjuju i na neispunjene obaveza koje nisu nastale iz ugovora, ukoliko za pojedine od njih nije ovim zakonom neto drugo predvieno. Krivica povjerioca lan 267. Kad za nastalu tetu ili njenu veliinu, ili za oteanje dunikovog poloaja ima krivice do povjerioca ili do lica za koje on odgovara, naknada se smanjuje srazmjerno. Odgovornost zbog proputanja obavjetenja lan 268. Ugovorna strana koja je duna da obavijesti drugu stranu o injenicama, koje su od uticaja na njihov meusobni odnos, odgovara za tetu koju pretrpi druga strana zbog toga to nije bila na vrijeme obavjetena.

Primjena odredaba o prouzrokovanju tete lan 269. Ukoliko odredbama ovog odsjeka nije drukije propisano, na naknadu ove tete shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o naknadi vanugovorne tete. II - UGOVORNA KAZNA Opta pravila lan 270. (1) Povjerilac i dunik mogu ugovoriti da e dunik platiti povjeriocu odreeni novani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni svoju obavezu ili ako zadocni sa njenim ispunjenjem (ugovorna kazna). (2) Ako to drugo ne proizilazi iz ugovora, smatra se da je kazna ugovorena za sluaj da dunik zadocni sa ispunjenjem. (3) Ugovorna kazna ne moe biti ugovorena za novane obaveze. Nain odreivanja lan 271. (1) Ugovorne strane mogu odrediti visinu kazne po svom nahoenju, u jednom ukupnom iznosu, u procentu ili za svaki dan zadocnjenja, ili na koji drugi nain. (2) Ona mora biti ugovorena u formi propisanoj za ugovor, iz koga je nastala obaveza na ije se ispunjenje odnosi. Akcesornost lan 272. (1) Sporazum o ugovornoj kazni dijeli pravnu sudbinu obaveze na ije se obezbjeenje on odnosi. (2) Sporazum gubi pravno dejstvo ako je do neispunjenja ili zadocnjenja dolo iz uzroka za koji dunik ne odgovara. Povjerioeva prava lan 273. (1) Kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja obaveze, povjerilac moe zahtijevati ili ispunjenje obaveze ili ugovornu kaznu. (2) On gubi pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze ako je zatraio isplatu ugovorne kazne. (3) Kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja, dunik nema pravo da isplati ugovornu kaznu i odustane od ugovora, izuzev ako je to bila namjera ugovaraa kad su kaznu ugovorili. (4) Kad je kazna ugovorena za sluaj da dunik zadocni sa ispunjenjem, povjerilac ima pravo zahtijevati i ispunjenje obaveze i ugovornu kaznu. (5) Povjerilac ne moe zahtijevati ugovornu kaznu zbog zadocnjenja ako je primio ispunjenje obaveze, a nije bez odlaganja saoptio duniku da zadrava svoje pravo na ugovornu kaznu. Smanjenje iznosa ugovorne kazne lan 274.

Sud e na zahtjev dunika smanjiti iznos ugovorne kazne ako nae da je ona nesrazmjerno visoka, s obzirom na vrijednost i znaaj predmeta obaveze. Ugovorna kazna i naknada tete lan 275. (1) Povjerilac ima pravo zahtijevati ugovornu kaznu i kad njen iznos premauje visinu tete koju je pretrpio, kao i kad nije pretrpio nikakvu tetu. (2) Ako je teta koju je povjerilac pretrpio vea od iznosa ugovorne kazne, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade tete. Zakonom odreena naknada i ugovorna kazna lan 276. Ako je za neispunjenje obaveze ili za sluaj zadocnjenja sa ispunjenjem zakonom odreena visina naknade pod nazivom penala, ugovorne kazne, naknade ili pod kojim drugim nazivom, a ugovorne strane su, pored toga, ugovorile kaznu, povjerilac nema pravo da zahtijeva ujedno ugovornu kaznu i naknadu odreenu zakonom, izuzev ako je to samim zakonom dozvoljeno. III - ZATEZNA KAMATA Kad se duguje lan 277. (1) Dunik koji zadocni sa ispunjenjem novane obaveze duguje, pored glavnice, i zateznu kamatu po stopi utvrenoj saveznim zakonom. (2) Ako je stopa ugovorene kamate via od stope zatezne kamate iz prethodnog stava ovog lana, ona tee i poslije dunikove docnje. Pravo na potpunu naknadu lan 278. (1) Povjerilac ima pravo na zateznu kamatu bez obzira na to da li je pretrpio kakvu tetu zbog dunikove docnje. (2) Ako je teta koju je povjerilac pretrpio zbog dunikovog zadocnjenja vea od iznosa koji bi dobio na ime zatezne kamate, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade tete. Kamata na kamatu lan 279. (1) Na dospjelu a neisplaenu ugovornu ili zateznu kamatu, kao i na druga dospjela povremena novana davanja ne tee zatezna kamata, izuzev kad je to zakonom odreeno. (2) Na iznos neisplaene kamate moe se zahtijevati zatezna kamata samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njenu isplatu. (3) Na povremena dospjela novana davanja tee zatezna kamata od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu. Odsjek 2. POBIJANJE DUNIKOVIH PRAVNIH RADNJI Opte pravilo lan 280.

(1) Svaki povjerilac ije je potraivanje dospjelo za isplatu, i bez obzira kad je nastalo, moe pobijati pravnu radnju svog dunika koja je preduzeta na tetu povjerilaca. (2) Smatra se da je pravna radnja preduzeta na tetu povjerilaca ako, uslijed njenog izvrenja, dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje povjerioevog potraivanja. (3) Pod pravnom radnjom podrazumijeva se i proputanje zbog koga je dunik izgubio kakvo materijalno pravo ili kojim je za njega nastala kakva materijalna obaveza. Uslovi pobijanja lan 281. (1) Teretno raspolaganje moe se pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dunik znao ili mogao znati, da preduzetim raspolaganjem nanosi tetu svojim povjeriocima i ako je treem licu sa kojim je ili u iju je korist pravna radnja preduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato. (2) Ako je tree lice dunikov suprug ili srodnik po krvi u prvoj liniji ili u pobonoj liniji do etvrtog stepena, ili po tazbini do istog stepena, pretpostavlja se da mu je bilo poznato da dunik preduzetim raspolaganjem nanosi tetu povjeriocima. (3) Kod besplatnih raspolaganja i sa njima izjednaenih pravnih radnji smatra se da je dunik znao da preduzetim raspolaganjem nanosi tetu povjeriocima i za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je treem licu to bilo poznato ili moglo biti poznato. (4) Odricanje od nasljedstva smatra se besplatnim raspolaganjem. Iskljuenje pobijanja lan 282. Ne mogu se pobijati zbog oteenja povjerilaca uobiajeni prigodni darovi, nagradni darovi, kao ni darovi uinjeni iz zahvalnosti, srazmjerni materijalnim mogunostima dunika. Kako se vri pobijanje lan 283. (1) Pobijanje se moe vriti tubom ili prigovorom. (2) Tuba za pobijanje podnosi se protiv treeg lica sa kojim je ili u iju je korist preduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno protiv njegovih univerzalnih pravnih sljedbenika. (3) Ako je trei otuio nekim teretnim poslom korist pribavijenu raspolaganjem koje se pobija, tuba se moe podii protiv pribavioca samo ako je ovaj znao da se pribavijanje njegovih prethodnika moglo pobijati, a ako je tu korist otuio poslom bez naknade, tuba se moe podii protiv pribavioca i ako on to nije znao. (4) Tueni moe izbjei pobijanje ako ispuni dunikovu obavezu. Dejstvo pobijanja lan 284. Ako sud usvoji tubeni zahtjev, pravna radnja gubi dejstvo samo prema tuiocu i samo koliko je potrebno za ispunjenje njegovih potraivanja. Rok za podizanje tube lan 285. (1) Tuba za pobijanje moe se podnijeti u roku od jedne godine za raspolaganje iz lana 281. stav 1. a za ostale sluajeve u roku od tri godine. (2) Rok iz prethodnog stava rauna se od dana kada je preduzeta pravna radnja koja se pobija,

odnosno od dana kada je trebalo preduzeti proputenu radnju. Odsjek 3. PRAVO ZADRAVANJA Vrenje prava zadravanja lan 286. (1) Povjerilac dospjelog potraivanja, u ijim se rukama nalazi neka dunikova stvar, ima pravo zadrati je dok mu ne bude isplaeno potraivanje. (2) U sluaju da je dunik postao nesposoban za plaanje, povjerilac moe vriti pravo zadravanja, iako njegovo potraivanje nije dospjelo. Izuzeci lan 287. (1) Povjerilac nema pravo zadravanja kad dunik zahtijeva da mu se vrati stvar koja je izala iz njegove dravine protiv njegove volje ili kad dunik zahtijeva da mu se vrati stvar koja je predata povjeriocu na uvanje ili na poslugu. (2) On ne moe zadrati ni punomoje dobijeno od dunika, kao ni druge dunikove isprave, legitimacije, prepisku i ostale sline stvari, kao ni druge stvari koje se ne mogu izloiti prodaji. Obaveza vraanja stvari prije ispunjenja obaveze lan 288. Povjerilac je duan vratiti stvar duniku ako mu ovaj prui odgovarajue obezbjeenje njegovog potraivanja. Dejstvo prava zadravanja lan 289. Povjerilac koji dri dunikovu stvar, po osnovu prava zadravanja, ima pravo da se naplati iz njene vrijednosti na isti nain kao zaloni povjerilac, ali je duan prije nego to pristupi ostvarenju naplate da o svojoj namjeri blagovremeno obavijesti dunika. ODJELJAK 2. Povjerioeva prava u nekim posebnim sluajevima Kad se obaveza sastoji u davanju stvari odreenih po rodu lan 290. Kad se obaveza sastoji u davanju stvari odreenih po rodu, a dunik doe u docnju, povjerilac, poto je prethodno o tome obavijestio dunika, moe, po svom izboru, nabaviti stvar istog roda i zahtijevati od dunika naknadu cijene i naknadu tete ili zahtijevati vrijednost dugovanih stvari i naknadu tete. Kad se obaveza sastoji u injenju lan 291. Kad se obaveza sastoji u injenju, a dunik tu obavezu nije na vrijeme ispunio, povjerilac moe, obavijestivi o tome prethodno dunika, sam o troku dunika uraditi ono to je dunik bio duan uraditi, a od dunika zahtijevati naknadu tete zbog zadocnjenja, kao i naknadu druge tete

koju bi imao zbog ovakvog naina ispunjenja. Kad se obaveza sastoji u neinjenju lan 292. (1) Kad se obaveza sastoji u neinjenju, povjerilac ima pravo na naknadu tete samim tim to je dunik postupio protivno svojoj obavezi. (2) Ako je neto sagraeno protivno obavezi, povjerilac moe zahtijevati da se to ukloni o troku dunika i da mu dunik naknadi tetu koju je pretrpio u vezi sa graenjem i uklanjanjem. (3) Sud moe, kad nae da je to oigledno korisnije, uzimajui u obzir drutveni interes i opravdani interes povjerioca, odluiti da se ne rui ono to je sagraeno, ve da se povjeriocu naknadi teta u novcu. Pravo zahtijevati naknadu umjesto dosuenog lan 293. (1) Ako dunik ne ispuni svoju obavezu u roku koji mu je odreen pravosnanom odlukom, povjerilac ga moe pozvati da je ispuni u naknadnom primjerenom roku i izjaviti da, po isteku tog roka, nee primati ispunjenje, nego e traiti naknadu tete zbog neispunjenja. (2) Po isteku naknadnog roka, povjerilac moe zahtijevati samo naknadu tete zbog neispunjenja. Sudski penali lan 294. (1) Kad dunik ne izvri o roku neku svoju nenovanu obavezu, utvrenu pravosnanom odlukom, sud moe, na traenje povjerioca, odrediti duniku naknadni primjereni rok i izrei, a u cilju uticanja na dunika i nezavisno od svake tete, da e dunik, ako ne izvri svoju obavezu u tom roku, biti duan isplatiti povjeriocu izvjesnu svotu novca za svaki dan zadocnjenja ili za koju drugu jedinicu vremena, poev od isteka tog roka. (2) Kad dunik naknadno ispuni obavezu, sud moe smanjiti tako odreenu svotu, vodei rauna o svrsi zbog koje je naredio njeno plaanje. GLAVA IV. PRESTANAK OBAVEZA ODJELJAK 1. OPTE PRAVILO lan 295. (1) Obaveza prestaje kad se ispuni, kao i u drugim, zakonom odreenim, sluajevima. (2) Prestankom glavne obaveze gase se jemstvo, zaloga i druga sporedna prava. ODJELJAK 2. Ispunjenje Odsjek 1. OPTA PRAVILA O ISPUNJENJU I - KO MOE ISPUNITI I TROKOVI ISPUNJENJA Ispunjenje od strane dunika ili treeg lica lan 296.

(1) Obavezu moe ispuniti ne samo dunik nego i tree lice. (2) Povjerilac je duan primiti ispunjenje od svakog lica koje ima neki pravni interes da obaveza bude ispunjena, ak i kad se dunik protivi tom ispunjenju. (3) Povjerilac je duan primiti ispunjenje od treeg lica ako je dunik sa tim saglasan, izuzev kad, prema ugovoru ili prirodi same obaveze, ovu treba da ispuni dunik lino. (4) Povjerilac moe primiti ispunjenje od treeg lica bez dunikovog znanja, pa i u sluaju kad ga je dunik obavijestio da ne pristaje da trei ispuni njegovu obavezu. (5) Ali, ako mu je dunik ponudio da sam ispuni odmah svoju obavezu, povjerilac ne moe primati ispunjenje od treeg lica. Ispunjenje poslovno nesposobnog lan 297. (1) I poslovno nesposobni dunik moe pravovaljano ispuniti obavezu ako je postojanje obaveze nesumnjivo i ako je dospio rok za njeno ispunjenje. (2) Ali se moe osporiti ispunjenje ako je takvo lice isplatilo zastarjeli dug ili dug koji potie iz igre ili opklade. Trokovi ispunjenja lan 298. Trokove ispunjenja snosi dunik, ukoliko ih nije prouzrokovao povjerilac. II - ISPUNJENJE SA SUBROGACIJOM Ispunjenje sa prelaskom prava na ispunioca (subrogacija) lan 299. (1) U sluaju ispunjenja tue obaveze, svaki ispunilac moe ugovoriti sa povjeriocem, prije ispunjenja ili prilikom ispunjenja, da ispunjeno potraivanje pree na njega sa svima ili samo sa nekim sporednim pravima. (2) Povjerioeva prava mogu prei na ispunioca i na osnovu ugovora izmeu dunika i ispunioca, zakljuenog prije ispunjenja. (3) U ovim sluajevima, subrogacija ispunioca u prava povjerioca nastaje u asu ispunjenja. Zakonska subrogacija lan 300. Kad obavezu ispuni lice koje ima neki pravni interes u tome, na njega prelazi, po samom zakonu, u asu ispunjenja, povjerioevo potraivanje sa svim sporednim stvarima. Subrogacija u sluaju djeliminog ispunjenja lan 301. (1) U sluaju djeliminog ispunjenja povjerioevog potraivanja, na ispunioca prelaze sporedna prava kojima je obezbijeeno ispunjenje tog potraivanja samo ukoliko nisu potrebna za ispunjenje ostatka povjerioevog potraivanja. (2) Ali povjerilac i ispunilac mogu ugovoriti da e koristiti garancije srazmjerno svojim potraivanjima, a mogu ugovoriti i da e ispunilac imati pravo prvenstva naplate. Dokazi i sredstva obezbjeenja

lan 302. (1) Povjerilac je duan predati ispuniocu sredstva kojima se potraivanje dokazuje ili obezbjeuje. (2) Izuzetno, povjerilac moe predati ispuniocu stvar koju je primio u zalogu od dunika ili nekog drugog samo ako zalogodavac pristane na to, inae, ona ostaje kod povjerioca da je dri i uva za raun ispunioca. Koliko se moe zahtijevati od dunika lan 303. Ispunilac na koga je prelo potraivanje ne moe zahtijevati od dunika vie nego to je isplatio povjeriocu. Iskljuenje odgovornosti povjerioca za postojanje i naplativost potraivanja lan 304. (1) Povjerilac koji je primio ispunjenje od treeg lica ne odgovara za postojanje i naplativost potraivanja u vrijeme ispunjenja. (2) Ovim se ne iskljuuje primjena pravila o sticanju bez osnova. III - KOME SE VRI ISPUNJENJE Ovlaeno lice lan 305. (1) Ispunjenje mora biti izvreno povjeriocu ili licu odreenom zakonom, sudskom odlukom, ugovorom izmeu povjerioca i dunika ili od strane samog povjerioca. (2) Ispunjenje je punovano i kad je izvreno treem licu, ako ga je povjerilac naknadno odobrio ili ako se njime koristio. Ispunjenje poslovno nesposobnom povjeriocu lan 306. (1) Ispunjenje izvreno poslovno nesposobnom povjeriocu oslobaa dunika samo ukoliko je bilo korisno za povjerioca ili se predmet ispunjenja jo nalazi kod njega. (2) Poslovno nesposoban povjerilac moe odobriti, poto postane poslovno sposoban, ispunjenje koje je primio u vrijeme svoje poslovne nesposobnosti. IV - PREDMET ISPUNJENJA Sadrina obaveze lan 307. (1) Ispunjenje se sastoji u izvrenju onoga to ini sadrinu obaveze, te niti je dunik moe ispuniti nekim drugim niti povjerilac moe zahtijevati neto drugo. (2) Nema punovanog ispunjenja ako ono to je dunik predao kao dugovanu stvar i povjerilac kao takvu primio to uistinu nije i povjerilac ima pravo da vrati ono to mu je predato i da zahtijeva dugovanu stvar. Zamjena ispunjenja lan 308.

(1) Obaveza prestaje ako povjerilac u sporazumu sa dunikom primi neto drugo umjesto onoga to mu se duguje. (2) U tom sluaju dunik odgovara isto kao prodavac za materijalne i pravne nedostatke stvari date umjesto onoga to je dugovao. (3) Ali, povjerilac umjesto zahtjeva po osnovu odgovornosti dunika za materijalne ili pravne nedostatke stvari, moe zahtijevati od dunika, ali ne vie od jemca, ispunjenje prvobitnog potraivanja i naknadu tete. Predaja radi prodaje lan 309. Ako je dunik predao povjeriocu neku stvar ili koje drugo pravo da ih proda i da iz postignutog iznosa naplati svoje potraivanje, a ostatak mu preda, obaveza prestaje tek kad se povjerilac naplati iz postignutog iznosa. Djelimino ispunjenje lan 310. (1) Povjerilac nije duan primiti djelimino ispunjenje, osim ako priroda obaveze drukije ne nalae. (2) Ali je povjerilac duan primiti djelimino ispunjenje novane obaveze, osim ako ima poseban interes da ga odbije. Obaveza davanja stvari odreenih po rodu lan 311. (1) Ako su stvari odreene samo po rodu, dunik je duan dati stvari srednje kakvoe. (2) Ali ako mu je bila poznata namjena stvari, duan je dati stvari odgovarajue kakvoe. V - URAUNAVANJE ISPUNJENJA Red uraunavanja lan 312. (1) Kad izmeu istih lica postoji vie istorodnih obaveza, pa ono to dunik ispuni nije dovoljno da bi se mogle namiriti sve, onda se, ako o tome ne postoji sporazum povjerioca i dunika, uraunavanje vri onim redom koji odredi dunik najkasnije prilikom ispunjenja. (2) Kad nema dunikove izjave o uraunavanju, obaveze se namiruju redom kako je koja dospjela za ispunjenje. (3) Ako je vie obaveza istovremeno dospjelo, prvo se namiruju one koje su najmanje obezbijeene, a kad su sve podjednako obezbijeene, prvo se namiruju one koje su duniku na najveem teretu. (4) Ako su u svemu naprijed reenom obaveze jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su istovremeno nastale, ono to je dato na ime ispunjenja rasporeuje se na sve obaveze srazmjerno njihovim iznosima. Uraunavanje kamata i trokova lan 313. Ako dunik pored glavnice duguje i kamate i trokove, uraunavanje se vri tako to se prvo otplauju trokovi, zatim kamate i najzad glavnica.

VI - VRIJEME ISPUNJENJA Kad rok nije odreen lan 314. Ako rok nije odreen, a svrha posla, priroda obaveze i ostale okolnosti ne zahtijevaju izvjestan rok za ispunjenje, povjerilac moe zahtijevati odmah ispunjenje obaveze, a dunik sa svoje strane moe zahtijevati od povjerioca da odmah primi ispunjenje. Ispunjenje prije roka lan 315. (1) Kad je rok ugovoren iskljuivo u interesu dunika, on ima pravo ispuniti obavezu i prije ugovorenog roka, ali je duan obavijestiti povjerioca o svojoj namjeri i paziti da to ne bude u nevrijeme. (2) U ostalim sluajevima, kad dunik ponudi ispunjenje prije roka, povjerilac moe odbiti ispunjenje, a moe ga i primiti i zadrati pravo na naknadu tete, ako o tome bez odlaganja obavijesti dunika. Pravo povjerioca da zahtijeva ispunjenje prije roka lan 316. Povjerilac ima pravo zahtijevati ispunjenje prije roka ako mu dunik nije dao obeano obezbjeenje ili ako, na njegov zahtjev, nije dopunio obezbjeenje smanjeno bez njegove krivice, kao i kad je rok ugovoren iskljuivo u njegovom interesu. Kad je odreivanje roka ostavljeno jednoj strani lan 317. Kad je odreivanje vremena ispunjenja ostavljeno na volju povjerioca ili dunika, druga strana moe, ako ovlaenik ne odredi rok ni poslije opomene, zahtijevati od suda da odredi primjeren rok za ispunjenje. Novana obaveza lan 318. (1) Ako se plaanje vri posredstvom banke ili druge organizacije kod koje se vodi raun povjerioca, smatrae se, ukoliko ugovorne strane nisu drukije odredile, da je dug izmiren kada banci, odnosno organizaciji kod koje se vodi raun, stigne novana doznaka u korist povjerioca ili nalog (virman) dunikove banke, odnosno organizacije da odobri raunu povjerioca iznos oznaen u nalogu. (2) Ako je ugovorom predvieno plaanje preko pote, pretpostavlja se da su se stranke saglasile da je uplatom dunog iznosa poti dunik izmirio svoju obavezu prema povjeriocu, a ako ovakav nain plaanja nije ugovoren, dug je izmiren kad povjerilac primi novanu doznaku. (3) Ako je posebnim propisom ili ugovorom predvieno plaanje ekovnom uplatnicom na odreeni raun, pretpostavlja se da su se strane saglasile da je isplata izvrena onda kad dunik uplati duni iznos ekovnom uplatnicom u korist oznaenog rauna. VII - MJESTO ISPUNJENJA Opta pravila lan 319.

(1) Dunik je duan ispuniti obavezu, a povjerilac primiti ispunjenje u mjestu odreenom pravnim poslom ili zakonom. (2) Kad mjesto ispunjenja nije odreeno, a ne moe se odrediti ni po svrsi posla, prirodi obaveze ili ostalim okolnostima, ispunjenje obaveze vri se u mjestu u kome je dunik u vrijeme nastanka obaveze imao svoje sjedite, odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalita, svoje boravite. (3) Ali, ako je dunik preduzee koje ima vie jedinica u raznim mjestima, kao mjesto ispunjenja smatra se sjedite jedinice koja treba da izvri radnje neophodne za ispunjenje obaveze, ako je povjeriocu ta okolnost pri zakljuenju ugovora bila poznata ili morala biti poznata. Mjesto ispunjenja novanih obaveza lan 320. (1) Novane obaveze ispunjavaju se u mjestu u kome povjerilac ima sjedite, odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalita, boravite. (2) Ako se plaanje vri virmanom, novane obaveze se ispunjavaju u sjeditu organizacije kod koje se vode povjerioeva novana sredstva. (3) Ako je povjerilac promijenio mjesto u kome je imao svoje sjedite, odnosno prebivalite u vrijeme kad je obaveza nastala, te su zbog toga poveani trokovi ispunjenja, to poveanje pada na teret povjerioca. VIII - PRIZNANICA Pretpostavke u vezi sa priznanicom lan 321. (1) Ko ispuni obavezu potpuno ili djelimino, ima pravo zahtijevati da mu povjerilac o tome izda priznanicu o svom troku. (2) Dunik koji je novanu obavezu isplatio preko banke ili pote, moe zahtijevati da mu povjerilac izda priznanicu, samo ako za to ima opravdan razlog. (3) Ako je izdata priznanica da je potpuno isplaena glavnica, pretpostavlja se da su isplaene i kamate i sudski i drugi trokovi, ako ih je bilo. (4) Isto tako, ako dunik povremenih davanja, kao to su zakupnine, i drugih potraivanja koja se povremeno obraunavaju, kao to su ona koja nastaju utrokom elektrine energije ili vode, ili upotrebom telefona, ima priznanicu da je isplatio docnije dospjelo potraivanje, pretpostavlja se da je isplatio i ona koja su ranije dospjela. Odbijanje izdavanja priznanica lan 322. Ako povjerilac odbije da izda priznanicu, dunik moe poloiti kod suda predmet svoje obaveze. IX - VRAANJE OBVEZNICE lan 323. (1) Kad potpuno ispuni svoju obavezu, dunik moe, pored priznanice, zahtijevati od povjerioca da mu vrati obveznicu. (2) Kad povjerilac ne moe da vrati obveznicu, dunik ima pravo zahtijevati da mu povjerilac izda javno ovjerenu ispravu da je obaveza prestala. (3) Ako je duniku vraena obveznica, pretpostavlja se da je obaveza potpuno ispunjena.

(4) Dunik koji je ispunio obavezu samo djelimino, ima pravo zahtijevati da se to ispunjenje zabiljei na obveznici. Odsjek 2. DOCNJA I - DOCNJA DUNIKA Kad dunik dolazi u docnju lan 324. (1) Dunik dolazi u docnju kad ne ispuni obavezu u roku odreenom za ispunjenje. (2) Ako rok za ispunjenje nije odreen, dunik dolazi u docnju kad ga povjerilac pozove da ispuni obavezu, usmeno ili pismeno, vansudskom opomenom ili zapoinjanjem nekog postupka ija je svrha da se postigne ispunjenje obaveze. II - DOCNJA POVJERIOCA Kad povjerilac dolazi u docnju lan 325. (1) Povjerilac dolazi u docnju ako bez osnovanog razloga odbije da primi ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei. (2) Povjerilac dolazi u docnju i kad je spreman da primi ispunjenje dunikove istovremene obaveze, ali ne nudi ispunjenje svoje dospjele obaveze. (3) Povjerilac ne dolazi u docnju ako dokae da u vrijeme ponude ispunjenja, ili u vrijeme odreeno za ispunjenje, dunik nije bio u mogunosti da svoju obavezu ispuni. Dejstva povjerioeve docnje lan 326. (1) Dolaskom povjerioca u docnju, prestaje docnja dunika i na povjerioca prelazi rizik sluajne propasti ili oteenja stvari. (2) Od dana povjerioeve docnje prestaje tei kamata. (3) Povjerilac u docnji duan je naknaditi duniku tetu nastalu usljed docnje za koju odgovara, kao i trokove oko daljeg uvanja stvari. Odsjek 3. POLAGANJE I PRODAJA DUGOVANE STVARI Polaganje kod suda lan 327. (1) Kad je povjerilac u docnji ili je nepoznat, ili kad je neizvjesno ko je povjerilac ili gdje se nalazi, ili kad je povjerilac poslovno nesposoban a nema zastupnika, moe dunik poloiti dugovanu stvar kod suda za povjerioca. (2) Isto pravo imaju i trea lica koja su pravno zainteresovana da obaveza bude ispunjena. (3) O izvrenom polaganju dunik je duan izvijestiti povjerioca ako zna za njega i za njegovo boravite. Kod kog suda se vri polaganje lan 328. (1) Polaganje se vri kod stvarno nadlenog suda u mjestu ispunjenja, osim ako razlozi ekonominosti ili priroda posla zahtijevaju da se polaganje izvri u mjestu gdje se stvar nalazi.

(2) Svaki drugi stvarno nadleni sud mora primati stvar u depozit, a dunik je duan dati naknadu povjeriocu ako je ovaj polaganjem kod drugog suda pretrpio tetu. Predaja na uvanje kod drugog lica lan 329. (1) Kad je predmet obaveze neka stvar koja se ne moe uvati u sudskom depozitu, dunik moe zahtijevati od suda da odredi lice kome e predati stvar da je uva o troku i za raun povjerioca. (2) U sluaju obaveze iz ugovora u privredi, predaja takve stvari javnom skladitu na uvanje, za raun povjerioca, proizvodi dejstvo polaganja kod suda. (3) O izvrenoj predaji na uvanje dunik je duan obavijestiti povjerioca. Uzimanje poloene stvari natrag lan 330. (1) Dunik moe uzeti natrag poloenu stvar. (2) O uzimanju stvari dunik je duan obavijestiti povjerioca. (3) Pravo dunika da uzme poloenu stvar prestaje kad dunik izjavi sudu da se odrie tog prava, kad povjerilac izjavi da prima poloenu stvar, kao i kad bude utvreno pravosnanom odlukom da polaganje ispunjava uslove urednog ispunjenja. Dejstvo polaganja lan 331. (1) Polaganjem dugovane stvari dunik se oslobaa obaveze u asu kad je izvrio polaganje. (2) Ako je dunik bio u docnji, njegova docnja prestaje. (3) Od asa kada je stvar poloena, rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi na povjerioca. (4) Od dana polaganja prestaje tei kamata. (5) Ako dunik uzme natrag poloenu stvar, smatrae se kao da nije bilo polaganja, a njegovi sadunici i jemci ostaju u obavezi. Trokovi polaganja lan 332. Trokove punovanog i neopozvanog polaganja snosi povjerilac ukoliko prelaze trokove ispunjenja koje je duan snositi dunik. Prodaja umjesto polaganja stvari lan 333. (1) Ako je stvar nepodesna za uvanje ili ako su za njeno uvanje ili za njeno odravanje potrebni trokovi nesrazmjerni sa njenom vrijednou, dunik je moe prodati na javnoj prodaji u mjestu odreenom za ispunjenje ili nekom drugom mjestu ako je to u interesu povjerioca, a postignuti iznos, po odbitku trokova prodaje, poloiti kod suda tog mjesta. (2) Ako stvar ima tekuu cijenu ili ako je male vrijednosti, u poreenju sa trokovima javne prodaje, dunik je moe prodati iz slobodne ruke. (3) Ako je stvar takva da moe brzo propasti ili se pokvariti, dunik je duan prodati je bez odlaganja na najpogodniji nain. (4) U svakom sluaju, dunik je duan obavijestiti povjerioca o namjeravanoj prodaji kad god

je to mogue, a po izvrenoj prodaji, o postignutoj cijeni i njenom polaganju kod suda. Predavanje stvari povjeriocu lan 334. Sud e predati povjeriocu poloenu stvar pod uslovima koje je dunik postavio. Prodaja radi pokria trokova uvanja lan 335. (1) Ako trokovi uvanja ne budu isplaeni u razumnom roku, sud e, na traenje uvara, narediti da se stvar proda i odrediti nain prodaje. (2) Od iznosa dobijenog prodajom odbie se trokovi prodaje i trokovi uvanja, a ostatak poloiti kod suda za povjerioca. PREBIJANJE (KOMPENZACIJA) Opti uslovi lan 336. Dunik moe prebiti potraivanje koje ima prema povjeriocu sa onim to ovaj potrauje od njega ako oba potraivanja glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoe i ako su oba dospjela. Izjava o prebijanju lan 337. (1) Prebijanje ne nastaje im se steknu uslovi za to, nego je potrebno da jedna strana izjavi drugoj da vri prebijanje. (2) Poslije izjave o prebijanju smatra se da je prebijanje nastalo onog asa kada su se stekli uslovi za to. Odsustvo uzajamnosti lan 338. (1) Dunik ne moe izvriti prebijanje onoga to duguje povjeriocu sa onim to povjerilac duguje njegovom jemcu. (2) Ali jemac moe izvriti prebijanje dunikove obaveze prema povjeriocu sa dunikovim potraivanjem od povjerioca. (3) Ko je dao svoju stvar u zalog za tuu obavezu, moe zahtijevati od povjerioca da mu vrati zaloenu stvar kad se ispune uslovi za prestanak te obaveze prebijanjem, kao i kad povjerilac propusti svojom krivicom da izvri prebijanje. Zastarjelo potraivanje lan 339. (1) Dug se moe prebiti sa zastarjelim potraivanjem samo ako ono jo nije bilo zastarjelo u asu kad su se stekli uslovi za prebijanje. (2) Ako su uslovi za prebijanje nastali poto je jedno od potraivanja zastarjelo, prebijanje ne nastaje ako je dunik zastarjelog potraivanja istakao prigovor zastarjelosti. Prebijanje sa ustupljenim potraivanjem

lan 340. (1) Dunik ustupljenog potraivanja moe prebiti prijemniku ona svoja potraivanja koja je do obavjetenja o ustupanju mogao prebiti ustupiocu. (2) On mu moe prebiti i ona svoja potraivanja od ustupioca koja je stekao prije obavjetenja o ustupanju, a iji rok za ispunjenje nije bio dospio u asu kada je obavijeten o ustupanju, ali samo ako taj rok pada prije roka za ispunjenje ustupljenog potraivanja ili u isto vrijeme. (3) Dunik koji je bez rezerve izjavio prijemniku da pristaje na ustupanje, ne moe mu vie prebiti nikakvo svoje potraivanje od ustupioca. (4) Ako je ustupljeno potraivanje upisano u javne knjige, dunik moe izvriti prebijanje prijemniku samo ako je njegovo potraivanje upisano kod ustupljenog potraivanja ili ako je prijemnik izvjeten prilikom ustupanja o postojanju tog potraivanja. Sluajevi kad je prebijanje iskljueno lan 341. Ne moe prestati prebijanjem: 1) potraivanje koje se ne moe zaplijeniti; 2) potraivanje stvari ili vrijednosti stvari koje su duniku bile date na uvanje ili na posudbu, ili koje je dunik uzeo bespravno, ili ih bespravno zadrao; 3) potraivanje nastalo namjernim prouzrokovanjem tete; 4) potraivanje naknade tete priinjenje oteenjem zdravlja ili prouzrokovanjem smrti; 5) potraivanje koje potie iz zakonske obaveze izdravanja. Zabrana na potraivanju druge strane lan 342. Dunik ne moe vriti prebijanje ako je njegovo potraivanje dospjelo tek poto je neko trei stavio zabranu na povjerioevo potraivanje prema njemu. Uraunavanje prebijanjem lan 343. Kad izmeu dva lica postoji vie obaveza koje mogu prestati prebijanjem, prebijanje se vri po pravilima koja vae za uraunavanje ispunjenja. Odsjek 2. OTPUTANJE DUGA Sporazum lan 344. (1) Obaveza prestaje kad povjerilac izjavi duniku da nee traiti njeno ispunjenje i dunik se sa tim saglasi. (2) Za punovanost ovog sporazuma nije potrebno da bude zakljuen u formi u kojoj je zakljuen posao iz koga je obaveza nastala. Odricanje od sredstava obezbjeenja lan 345.

Vraanje zaloge i odricanje od drugih sredstava kojima je bilo obezbijeeno ispunjenje obaveze, ne znai povjerioevo odricanje od prava da trai njeno ispunjenje. Otputanje duga jemcu lan 346. (1) Otputanje duga jemcu ne oslobaa glavnog dunika, a otputanje duga glavnom duniku oslobaa jemca. (2) Kad ima vie jemaca, pa povjerilac oslobodi jednog od njih, ostali ostaju u obavezi, ali se njihova obaveza smanjuje za dio koji otpada na osloboenog jemca. Opte otputanje dugova lan 347. Opte otputanje dugova gasi sva povjerioeva potraivanja prema duniku, izuzev onih za koja povjerilac nije znao da postoje u asu kad je otputanje izvreno. Odsjek 3. PRENOV (NOVACIJA) Uslovi lan 348. (1) Obaveza prestaje ako se povjerilac i dunik saglase da postojeu obavezu zamijene novom i ako nova obaveza ima razliit predmet ili razliit pravni osnov. (2) Sporazum povjerioca i dunika kojim se mijenja ili dodaje odredba o roku, o mjestu ili o nainu ispunjenja, zatim naknadni sporazum o kamati, ugovornoj kazni, obezbjeenju ispunjenja ili o kojoj drugoj sporednoj odredbi, kao i sporazum o izdavanju nove isprave o dugu, ne smatraju se prenovom. (3) Izdavanje mjenice ili eka zbog neke ranije obaveze ne smatra se prenovom, izuzev kad je to ugovoreno. Volja da se izvri prenov lan 349. Prenov se ne pretpostavlja, te, ako strane nisu izrazile namjeru da ugase postojeu obavezu kad su stvarale novu, ranija obaveza ne prestaje, ve postoji i dalje pored nove. Dejstva prenova lan 350. (1) Ugovorom o prenovu ranija obaveza prestaje i nova nastaje. (2) Sa ranijom obavezom prestaju i zaloga i jemstvo, izuzev ako je sa jemcem ili zalogodavcem drukije ugovoreno. (3) Isto vai i za ostala sporedna prava koja su bila vezana za raniju obavezu. Nedostatak ranije obaveze lan 351. (1) Prenov je bez dejstva ako je ranija obaveza bila nitava ili ve ugaena. (2) Ako je ranija obaveza bila samo ruljiva, prenov je punovaan ako je dunik znao za

nedostatak ranije obaveze. Dejstvo ponitenja lan 352. Kada je ugovor o prenovu poniten, smatra se da nije ni bilo prenova i da ranija obaveza nije ni prestala postojati. Odsjek 4. SJEDINJENJE (KONFUZIJA) lan 353. (1) Obaveza prestaje sjedinjenjem kad jedno isto lice postane i povjerilac i dunik. (2) Kad jemac postane povjerilac, obaveza glavnog dunika ne prestaje. (3) Obaveza upisana u javnoj knjizi prestaje sjedinjenjem tek kad se izvri upis brisanja. Odsjek 5. NEMOGUNOST ISPUNJENJA Prestanak obaveze zbog nemogunosti ispunjenja lan 354. (1) Obaveza prestaje kad njeno ispunjenje postane nemogue, usljed okolnosti zbog kojih dunik ne odgovara. (2) Dunik treba da dokae okolnosti koje iskljuuju njegovu odgovornost. Kad su predmet obaveze stvari odreene po rodu lan 355. (1) Ako su predmet obaveze stvari odreene po rodu, obaveza ne prestaje ak i kad sve to dunik ima od takvih stvari propadne usljed okolnosti za koje on ne odgovara. (2) Ali, kad su predmet obaveza stvari odreene po rodu koje se imaju uzeti iz odreene mase tih stvari, obaveza prestaje kad propadne cijela ta masa. Ustupanje prava prema treem odgovornom za nemogunost ispunjenja lan 356. Dunik odreene stvari koji je osloboen svoje obaveze usljed nemogunosti ispunjenja duan je ustupiti povjeriocu pravo koje bi imao prema treem licu zbog nastale nemogunosti. Odsjek 6. PROTEK VREMENA, OTKAZ Rok u trajnom dugovinskom odnosu lan 357. Trajni dugovinski odnos sa odreenim rokom trajanja prestaje kad rok istekne, izuzev kad je ugovoreno ili zakonom odreeno da se poslije isteka roka dugovinski odnos produava za neodreeno vrijeme ako ne bude blagovremeno otkazan. Otkaz trajnog dugovinskog odnosa lan 358.

(1) Ako vrijeme trajanja dugovinskog odnosa nije odreeno, svaka strana moe ga prekinuti otkazom. (2) Otkaz mora biti dostavljen drugoj strani. (3) Otkaz se moe dati u svako doba, samo ne u nevrijeme. (4) Otkazni dugovinski odnos prestaje kada istekne otkazni rok odreen ugovorom, a ako takav rok nije odreen ugovorom, odnos prestaje po isteku roka odreenog zakonom ili obiajem, odnosno istekom primjerenog roka. (5) Strane mogu ugovoriti da e njihov dugovinski odnos prestati samim dostavljanjem otkaza, ako za odreeni sluaj zakon ne nareuje to drugo. (6) Povjerilac ima pravo da zahtijeva od dunika ono to je dospjelo prije nego to je obaveza prestala protekom roka ili otkazom. Odsjek 7. SMRT lan 359. Smru dunika ili povjerioca prestaje obaveza samo ako je nastala s obzirom na line osobine koje od ugovornih strana ili line sposobnosti dunika. ODJELJAK 4. Zastarjelost Odsjek 1. OPTE ODREDBE Opte pravilo lan 360. (1) Zastarjelou prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obaveze. (2) Zastarjelost nastupa kad protekne zakonom odreeno vrijeme u kome je povjerilac mogao zahtijevati ispunjenje obaveze. (3) Sud se ne moe obazirati na zastarjelost ako se dunik nije na nju pozvao. Kad zastarjelost poinje tei lan 361. (1) Zastarjelost poinje tei prvog dana poslije dana kad je povjerilac imao pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze ako zakonom za pojedine sluajeve nije to drugo propisano. (2) Ako se obaveza sastoji u tome da se neto ne uini, da se propusti ili trpi, zastarjelost poinje tei prvog dana poslije dana kad je dunik postupio protivno obavezi. Nastupanje zastarjelosti lan 362. Zastarjelost nastupa kad istekne posljednji dan zakonom odreenog vremena. Uraunavanje vremena prethodnika lan 363. U vrijeme zastarjelosti rauna se i vrijeme koje je proteklo u korist dunikovih prethodnika. Zabrana promjene roka zastarjelosti

lan 364. (1) Pravnim poslom ne moe se odrediti due ili krae vrijeme zastarjelosti od onog vremena koje je odreeno zakonom. (2) Pravnim poslom ne moe se odrediti da zastarjelost nee tei za neko vrijeme. Odricanje od zastarjelosti lan 365. Dunik se ne moe odrei zastarjelosti prije nego to protekne vrijeme odreeno za zastarjelost. Pismeno priznanje i obezbjeenje zastarjele obaveze lan 366. (1) Pismeno priznanje zastarjele obaveze smatra se kao odricanje od zastarjelosti. (2) Isto dejstvo ima davanje zaloge ili kog drugog obezbjeenja za zastarjelo potraivanje. Dejstvo ispunjenja zastarjele obaveze lan 367. Ako dunik ispuni zastarjelu obavezu, nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono to je dao, ak i ako nije znao da je obaveza zastarjela. Povjerilac ije je potraivanje obezbijeeno lan 368. (1) Kad protekne vrijeme zastarjelosti, povjerilac ije je potraivanje obezbijeeno zalogom ili hipotekom moe se namiriti samo iz optereene stvari, ako je dri u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi. (2) Meutim, zastarjela potraivanja kamata i drugih povremenih davanja ne mogu se namiriti ni iz optereene stvari. Sporedna potraivanja lan 369. Kad zastari glavno potraivanje, zastarjela su i sporedna potraivanja, kao to su potraivanja kamata, plodova, trokova, ugovorne kazne. Kada se primjenjuju pravila o zastarjelosti lan 370. Pravila o zastarjelosti ne primjenjuju se u sluajevima kada su u zakonu odreeni rokovi u kojima treba da se podigne tuba ili da se izvri odreena radnja pod prijetnjom gubitka prava. Odsjek 2. VRIJEME POTREBNO ZA ZASTARJELOST Opti rok zastarjelosti lan 371.

Potraivanja zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije odreen neki drugi rok zastarjelosti. Povremena potraivanja lan 372. (1) Potraivanja povremenih davanja koja dospijevaju godinje ili u kraim odreenim razmacima vremena (povremena potraivanja), pa bilo da se radi o sporednim povremenim potraivanjima, kao to je potraivanje kamata, bilo da se radi o takvim povremenim potraivanjima u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao to je potraivanje izdravanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. (2) Isto vai za anuitete kojima se u jednakim, unaprijed odreenim, povremenim iznosima otplauju glavnica i kamate, ali ne vai za otplate u obrocima i druga djelimina ispunjenja. Zastarjelost samog prava lan 373. (1) Samo pravo iz koga proistiu povremena potraivanja zastarijeva za pet godina, raunajui od dospjelosti najstarijeg neispunjenog potraivanja poslije koga dunik nije vrio davanja. (2) Kad zastari pravo iz koga proistiu povremena potraivanja, povjerilac gubi pravo ne samo da zahtijeva budua povremena davanja nego i povremena davanja koja su dospjela prije ove zastarjelosti. (3) Ne moe zastariti pravo na izdravanje odreeno zakonom. Meusobna potraivanja iz ugovora o prometu robe i usluga lan 374. (1) Meusobna potraivanja pravnih lica iz ugovora o prometu robe i usluga, kao i potraivanja naknade za izdatke uinjene u vezi s tim ugovorima, zastarijevaju za tri godine. (2) Zastarijevanje tee odvojeno za svaku isporuku robe, izvreni rad ili uslugu. Potraivanje zakupnine lan 375. Potraivanje zakupnine, bilo da je odreeno da se plaa povremeno bilo u jednom ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine. Potraivanje naknade tete lan 376. (1) Potraivanje naknade prouzrokovane tete zastarijeva za tri godine od kad je oteenik doznao za tetu i za lice koje je tetu uinilo. (2) U svakom sluaju ovo potraivanje zastarijeva za pet godina od kad je teta nastala. (3) Potraivanje naknade tete, nastale povredom ugovorne obaveze, zastarijeva za vrijeme odreeno za zastarjelost te obaveze. Potraivanje naknade tete prouzrokovane krivinim djelom lan 377.

(1) Kad je teta prouzrokovana krivinim djelom, a za krivino gonjenje je predvien dui rok zastarjelosti, zahtjev za naknadu tete prema odgovornom licu zastarijeva kad istekne vrijeme odreeno za zastarjelost krivinog gonjenja. (2) Prekid zastarijevanja krivinog gonjenja povlai za sobom i prekid zastarijevanja zahtjeva za naknadu tete. (3) Isto vai i za zastoj zastarijevanja. Jednogodinji rok zastarjelosti lan 378. (1) Zastarijevaju za jednu godinu: 1) potraivanje naknade za isporuenu elektrinu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimnjaarske usluge i za odravanje istoe, kada je isporuka, odnosno usluga izvrena za potrebe domainstva; 2) potraivanje radio-stanice i radio-televizijske stanice za upotrebu radio- prijemnika i televizijskog prijemnika; 3) potraivanje pote, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i potanskih pregradaka, kao i druga njihova potraivanja koja se naplauju u tromjesenim ili kraim rokovima; 4) potraivanje pretplate na povremene publikacije, raunajui od isteka vremena za koje je publikacija naruena. (2) Zastarijevanje tee iako su isporuke ili usluge produene. Potraivanja utvrena pred sudom ili drugim nadlenim organima lan 379. (1) Sva potraivanja koja su utvrena pravnosnanom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadlenog organa, ili poravnanjem pred sudom ili drugim nadlenim organom, zastarijevaju za deset godina, pa i ona za koja zakon, inae, predvia krai rok zastarjelosti. (2) Meutim, sva povremena potraivanja koja proistiu iz takvih odluka ili poravnanja i dospijevaju ubudue, zastarijevaju u roku predvienom za zastarjelost povremenih potraivanja. Rokovi zastarjelosti kod ugovora o osiguranju lan 380. (1) Potraivanja ugovaraa osiguranja, odnosno treeg lica iz ugovora o osiguranju ivota, zastarijevaju za pet, a iz ostalih ugovora o osiguranju za tri godine, raunajui od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je potraivanje nastalo. (2) Ako zainteresovano lice dokae da do dana odreenog u prethodnom stavu nije znalo da se osigurani sluaj dogodio, zastarijevanje poinje od dana kad je za to saznalo, s tim da u svakom sluaju potraivanje zastarijeva kod osiguranja ivota za deset, a kod ostalih za pet godina od dana odreenog u prethodnom stavu. (3) Potraivanja osiguravaa iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za tri godine. (4) Kad u sluaju osiguranja od odgovornosti treeg, oteeno lice zahtijeva naknadu od osiguranika ili je dobije od njega, zastarijevanje osiguranikovog zahtjeva, prema osiguravau, poinje od dana kada je oteeno lice trailo sudskim putem naknadu od osiguranika, odnosno kad ga je osiguranik obetetio. (5) Neposredan zahtjev treeg oteenog lica prema osiguravau zastarijeva za isto vrijeme za koje zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za tetu. (6) Zastarijevanje potraivanja koje pripada osiguravau prema treem licu, odgovornom za nastupanje osiguranog sluaja, poinje tei kad i zastarijevanje potraivanja osiguranika prema

tom licu i navrava se u istom roku. Odsjek 3. ZASTOJ ZASTARIJEVANJA Potraivanja izmeu odreenih lica lan 381. Zastarijevanje ne tee: 1) izmeu branih drugova; 2) izmeu roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo; 3) izmeu tienika i njegovog staraoca, kao i organa starateljstva za vrijeme trajanja starateljstva i dok ne budu poloeni rauni; 4) izmeu dva lica koja ive u vanbranoj zajednici, dok ta zajednica postoji. Potraivanja odreenih lica lan 382. Zastarijevanje ne tee: 1) za vrijeme mobilizacije, u sluaju neposredne ratne opasnosti ili rata u pogledu potraivanja lica na vojnoj dunosti; 2) u pogledu potraivanja koja imaju lica zaposlena u tuem domainstvu prema poslodavcu ili lanovima njegove porodice koji zajedno sa njima ive, sve dok taj radni odnos traje. Nesavladive prepreke lan 383. Zastarijevanje ne tee za sve vrijeme za koje povjeriocu nije bilo mogue, zbog nesavladivih prepreka, da sudskim putem zahtijeva ispunjenje obaveze. Uticaj uzroka zastoja zastarijevanja lan 384. (1) Ako zastarijevanje nije moglo poeti da tee zbog nekog zakonskog uzroka, ono poinje tei kad taj uzrok prestane. (2) Ako je zastarijevanje poelo tei prije nego to je nastao uzrok koji je zaustavio njegov dalji tok, ono nastavlja da tee kad prestane taj uzrok, a vrijeme koje je isteklo prije zaustavljanja rauna se u zakonom odreeni rok za zastarjelost. Potraivanja prema poslovno nesposobnim licima i njihova potraivanja lan 385. (1) Zastarijevanje tee i prema maloljetniku i drugom poslovno nesposobnom licu, bez obzira na to da li imaju zakonskog zastupnika ili ne. (2) Meutim, zastarjelost potraivanja maloljetnika koji nema zastupnika i drugog poslovno nesposobnog lica bez zastupnika, ne moe nastupiti dok ne protekne dvije godine od kad su postala potpuno poslovno sposobna ili od kad su dobila zastupnika. (3) Ako je za zastarjelost nekog potraivanja odreeno vrijeme krae od dvije godine, a povjerilac je maloljetnik koji nema zastupnika ili neko drugo poslovno nesposobno lice bez zastupnika, zastarijevanje tog potraivanja poinje tei od kad je povjerilac postao poslovno sposoban ili od kad je dobio zastupnika.

Potraivanje prema licu na odsluenju vojnog roka lan 386. Zastarjelost prema licu koje se nalazi na odsluenju vojnog roka ili na vojnoj vjebi ne moe nastupiti dok ne proteknu tri mjeseca od odsluenja vojnog roka ili prestanka vojne vjebe. Odsjek 4. PREKID ZASTARIJEVANJA Priznanje duga lan 387. (1) Zastarijevanje se prekida kada dunik prizna dug. (2) Priznanje duga moe se uiniti ne samo izjavom povjeriocu nego i na posredan nain, kao to su davanje otplate, plaanje kamate, davanje obezbjeenja. Podizanje tube lan 388. Zastarijevanje se prekida podizanjem tube i svakom drugom povjerioevom radnjom preduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim organom, u cilju utvrivanja, obezbjeenja ili ostvarenja potraivanja. Odustanak, odbacivanje ili odbijanje tube lan 389. (1) Prekid zastarijevanja, izvren podizanjem tube ili kojom drugom povjerioevom radnjom, preduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim organom, u cilju utvrivanja, obezbjeenja ili ostvarenja potraivanja, smatra se da nije nastupio ako povjerilac odustane od tube ili radnje koju je preduzeo. (2) Isto tako, smatra se da nije bilo prekida ako povjerioeva tuba ili zahtjev bude odbaen ili odbijen, ili ako izdejstvovana ili preduzeta mjera izvrenja, ili obezbjeenja bude ponitena. Odbacivanje tube zbog nenadlenosti lan 390. (1) Ako je tuba protiv dunika odbaena zbog nenadlenosti suda ili kog drugog uzroka koji se ne tie sutine stvari, pa povjerilac podigne ponovo tubu u roku od tri mjeseca od dana pravnosnanosti odluke o odbacivanju tube, smatra se da je zastarijevanje prekinuto prvom tubom. (2) Isto vrijedi i za pozivanje u zatitu i za isticanje prebijanja potraivanja u sporu, kao i u sluaju kad je sud ili drugi organ uputio dunika da svoje prijavljeno potraivanje ostvaruje u parninom postupku. Pozivanje dunika lan 391. Za prekid zastarijevanja nije dovoljno da povjerilac pozove dunika pismeno ili usmeno da obavezu ispuni. Rok zastarjelosti u sluaju prekida

lan 392. (1) Poslije prekida zastarijevanje poinje tei iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne rauna se u zakonom odreeni rok za zastarjelost. (2) Zastarijevanje prekinuto priznanjem od strane dunika poinje tei iznova od priznanja. (3) Kad je prekid zastarijevanja nastao podizanjem tube ili pozivanjem u zatitu, ili isticanjem prebijanja potraivanja u sporu, odnosno prijavljivanjem potraivanja u nekom drugom postupku, zastarijevanje poinje tei iznova od dana kad je spor okonan ili svren na neki drugi nain. (4) Kad je prekid zastarijevanja, nastao prijavom potraivanja u steajnom postupku, zastarijevanje poinje tei iznova od dana okonanja ovog postupka. (5) Isto vai i kad je prekid zastarijevanja nastao zahtjevom prinudnog izvrenja ili obezbjeenja. (6) Zastarijevanje koje poinje tei iznova poslije prekida, navrava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom odreeno za zastarijevanje koje je prekinuto. Zastarjelost u sluaju prenova lan 393. Ako je prekid nastao priznanjem duga od strane dunika, a povjerilac i dunik su se sporazumjeli da izmijene osnov ili predmet obaveze, novo potraivanje zastarijeva za vrijeme koje je odreeno za njegovu zastarjelost. GLAVA V. RAZNE VRSTE OBAVEZA ODJELJAK 1. Novane obaveze Odsjek 1. OPTE ODREDBE Naelo monetarnog nominalizma lan 394. Kad obaveza ima za predmet svotu novca, dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obaveza glasi, izuzev kad zakon odreuje to drugo. Valuta obaveze lan 395. Ako novana obaveza, protivno posebnom saveznom zakonu, glasi na plaanje u zlatu ili nekoj stranoj valuti, njeno ispunjenje se moe zahtijevati samo u domaem novcu prema kursu koji je vaio u trenutku nastanka obaveze. Indeksna klauzula lan 396. Nitava je odredba ugovora kojom se iznos novane obaveze u domaem novcu vezuje za promjene cijena dobara, roba i usluga izraenih indeksom cijena utvrenim od strane ovlaene organizacije (indeksna klauzula), ali e biti punovana ako je izabrani indeks u neposrednoj ekonomskoj vezi sa predmetom posla, tako da nema spekulativni znaaj ili je takva odredba ugovorena radi obezbjeenja ivotnog standarda ugovorne strane. Klizna skala

lan 397. U ugovorima u kojima se jedna strana obavezuje da izradi i isporui odreene predmete, dozvoljeno je ugovoriti da e cijena zavisiti od cijena materijala i od rada, kao i drugih elemenata koji utiu na visinu trokova proizvodnje, u odreeno vrijeme na odreenom tritu. Plaanje prije roka lan 398. (1) Dunik novane obaveze moe je ispuniti prije roka. (2) Nitava je odredba ugovora kojom se dunik odrie ovog prava. (3) U sluaju ispunjenja novane obaveze prije roka, dunik ima pravo da od iznosa duga odbije iznos kamate za vrijeme od dana isplate do dospjelosti obaveze, samo ako je na to ovlaen ugovorom ili to proizilazi iz obiaja. Odsjek 2. UGOVORNA KAMATA Stopa ugovorne kamate lan 399. (1) Stopa ugovorne kamate izmeu pojedinaca ne moe biti vea od kamatne stope koja se u mjestu ispunjenja plaa na tedne uloge po vienju. (2) U pogledu najvie ugovorne kamatne stope izmeu drugih osoba primjenjuju se odredbe posebnog zakona. (3) Ako je kamata ugovorena ali nije odreena njezina stopa ni vrijeme dospijevanja, izmeu pojedinaca vai kamatna stopa koja se u mjestu ispunjenja plaa na tedne uloge po vienju, a izmeu drugih lica vai kamatna stopa koju banka ili druga bankarska organizacija plaa, odnosno ugovara za takvu ili slinu vrstu posla i dospijeva nakon isteka godine, ako za odreeni sluaj nije predvieno to drugo. (4) Ako je ugovorena vea kamata od doputene, primijenit e se najvea doputena stopa kamate. Kamata na kamatu lan 400. (1) Nitava je odredba ugovora kojom se predvia da e na kamatu, kada dospije za isplatu, poeti tei kamata, ako ona ne bude isplaena. (2) Ali se moe unaprijed ugovoriti da e se stopa kamate poveati ako dunik ne isplati dospjele kamate na vrijeme. (3) Odredbe prethodnih stavova ne odnose se na kreditno poslovanje banaka i drugih bankarskih organizacija. Kada kamata prestaje tei lan 401. Brie se. Kamata u nenovanim obavezama lan 402.

Odredbe ovog zakona o ugovornoj kamati shodno vae i za ostale obaveze koje imaju za predmet stvari odreene po rodu. ODJELJAK 2. Obaveze sa vie predmeta Odsjek 1. ALTERNATIVNE OBAVEZE Pravo izbora lan 403. Ako neka obaveza ima dva ili vie predmeta, ali je dunik duan dati samo jedan da bi se oslobodio obaveze, pravo izbora, ako nije to drugo ugovoreno, pripada duniku i obaveza prestaje kad on bude predao predmet koji je izabrao. Neopozivost i dejstvo izvrenog izbora lan 404. (1) Izbor je izvren kad strana kojoj pripada pravo izbora obavijesti drugu stranu o tome ta je izabrala, i od tog asa izbor se vie ne moe mijenjati. (2) Izvrenjem izbora smatra se da je obaveza od poetka bila jednostavna i da je njen predmet od poetka bila izabrana stvar. Trajanje prava izbora lan 405. (1) Dunik ima pravo izbora sve dok u postupku prinudnog izvrenja jedna od dugovanih stvari ne bude potpuno ili djelimino predata povjeriocu po njegovom izboru. (2) Ako pravo izbora pripada povjeriocu, a on se ne izjasni o izboru u roku odreenom za ispunjenje, dunik ga moe pozvati da izvri izbor i za to mu odredi primjeren rok, poslije ijeg isteka pravo izbora prelazi na dunika. Izbor povjeren treem licu lan 406. Ako izbor treba da izvri tree lice, a ono to ne uini, svaka strana moe zahtijevati da izbor izvri sud. Ogranienje na preostali predmet lan 407. Ako je jedan predmet obaveze postao nemogu, usljed nekog dogaaja za koji ne odgovara nijedna strana, obaveza se ograniava na preostali predmet. Odsjek 2. FAKULTATIVNE OBAVEZE I FAKULTATIVNA POTRAIVANJA I - FAKULTATIVNE OBAVEZE Ovlatenje dunika u fakultativnoj obavezi lan 409. Dunik, ija obaveza ima jedan predmet, ali mu je doputeno da se oslobodi svoje obaveze dajui neki drugi odreeni predmet, moe se koristiti tom mogunou sve dok povjerilac u

postupku prinudnog izvrenja ne dobije, potpuno ili djelimino, predmet obaveze. Ovlatenja povjerioca u fakultativnoj obavezi lan 410. (1) Povjerilac u fakultativnoj obavezi moe zahtijevati od dunika samo predmet obaveze, ali ne i drugi predmet, kojim dunik, ako hoe, moe, takoe, ispuniti svoju obavezu. (2) Kad predmet obaveze postane nemogu, usljed dogaaja za koju dunik ne odgovara, povjerilac moe traiti samo naknadu tete, ali se dunik moe osloboditi obaveze dajui predmet koji je ovlaen dati umjesto dugovanog predmeta. II - FAKULTATIVNA POTRAIVANJA lan 411. (1) Kad je ugovorom ili zakonom predvieno da povjerilac moe, umjesto dugovanog predmeta, zahtijevati od dunika neki drugi odreeni predmet, dunik je duan predati mu taj predmet ako povjerilac to zahtijeva. (2) Uostalom, za ovakva fakultativna potraivanja vae, prema namjeri ugovaraa i prema prilikama posla, odgovarajua pravila o fakultativnim i o alternativnim obavezama. ODJELJAK 3. Obaveze sa vie dunika i povjerilaca Odsjek 1. DJELJIVE OBAVEZE Dijeljenje obaveze i potraivanja lan 412. (1) Obaveza je djeljiva ako se ono to se duguje moe podijeliti i ispuniti u dijelovima, koji imaju ista svojstva kao i cijeli predmet i ako ono tom podjelom ne gubi nita od svoje vrijednosti, inae obaveza je nedjeljiva. (2) Kad u nekoj djeljivoj obavezi ima vie dunika, obaveza se dijeli meu njima na jednake dijelove, ako nije odreena drukija podjela i svaki od njih odgovara za svoj dio obaveze. (3) Kad u nekoj djeljivoj obavezi ima vie povjerilaca, potraivanje se dijeli meu njima na jednake dijelove, ako nije to drugo odreeno, i svaki povjerilac moe zahtijevati samo svoj dio potraivanja. Pretpostavka solidarnosti lan 413. Kad ima vie dunika u nekoj djeljivoj obavezi nastaloj ugovorom u privredi, oni odgovaraju povjeriocu solidarno, osim ako su ugovarai izriito otklonili solidarnu odgovornost. Odsjek 2. SOLIDARNE OBAVEZE I - SOLIDARNOST DUNIKA Sadrina solidarnosti dunika lan 414. (1) Svaki dunik solidarne obaveze odgovara povjeriocu za cijelu obavezu i povjerilac moe zahtijevati njeno ispunjenje od koga hoe sve dok ne bude potpuno ispunjena, ali kad jedan dunik ispuni obavezu, ona prestaje i svi se dunici oslobaaju.

(2) Od vie solidarnih dunika, svaki moe dugovati sa drugim rokom ispunjenja, pod drugim uslovima i uope sa razliitim odstupanjima. Prebijanje lan 415. (1) Svaki solidarni dunik moe se pozvati na prebijanje koje je izvrio njegov sadunik. (2) Solidarni dunik moe potraivanje svog sadunika prema povjeriocu prebiti sa povjerioevim potraivanjem, ali samo za onoliko koliko iznosi dio duga tog sadunika u solidarnoj obavezi. Otputanje duga lan 416. (1) Otputanje duga izvreno sporazumno sa jednim solidarnim dunikom oslobaa obaveze i ostale dunike. (2) Ali, ako je otputanje imalo za svrhu da oslobodi obaveze samo dunika s kojim je izvreno, solidarna obaveza smanjuje se za dio koji prema meusobnim odnosima dunika pada na njega, a ostali dunici odgovaraju solidarno za ostatak obaveze. Prenov lan 417. (1) Prenovom, koji je povjerilac izvrio sa jednim solidarnim dunikom, oslobaaju se i ostali dunici. (2) Ali, ako su povjerilac i dunik prenov ograniili na dio obaveze koji dolazi na ovoga, obaveza ostalih ne prestaje, nego se samo smanjuje za taj dio. Poravnanje lan 418. Poravnanje koje je zakljuio jedan od solidarnih dunika sa povjeriocem nema dejstva prema ostalim dunicima, ali ovi imaju pravo da prihvate to poravnanje, ako ono nije ogranieno na dunika sa kojim je zakljueno. Sjedinjenje lan 419. Kad se u jednom licu sjedini svojstvo povjerioca i svojstvo dunika iste solidarne obaveze, obaveza ostalih dunika smanjuje se za iznos dijela koji na njega pada. Docnja povjerioca lan 420. Kad povjerilac doe u docnju prema jednom solidarnom duniku, on je u docnji i prema ostalim solidarnim dunicima. Docnja jednog dunika i priznanje duga lan 421.

(1) Docnja jednog solidarnog dunika nema dejstvo prema ostalim dunicima. (2) Isto vai i za priznanje duga koje bi izvrio jedan od solidarnih dunika. Zastoj i prekid zastarijevanja i odricanje od zastarjelosti lan 422. (1) Ako zastarijevanje ne tee ili je prekinuto prema jednom duniku, ono tee za ostale solidarne dunike i moe se navriti, ali dunik prema kome obaveza nije zastarjela i koji je morao da je ispuni ima pravo zahtijevati od ostalih dunika, prema kojima je obaveza zastarjela, da mu naknade svaki svoj dio obaveze. (2) Odricanje od navrene zastarjelosti nema dejstva prema ostalim dunicima. Pravo ispunioca na naknadu lan 423. (1) Dunik koji je ispunio obavezu, ima pravo zahtijevati od svakog sadunika da mu naknadi dio obaveze koji pada na njega. (2) Pri tome nije od uticaja okolnost to je povjerilac nekog od sadunika oslobodio duga ili mu je dug smanjio. (3) Dio koji pada na dunika od koga ne moe da se dobije naknada dijeli se srazmjerno na sve dunike. Podjela na jednake dijelove i izuzetak lan 424. (1) Ako nije to drugo ugovoreno ili inae ne proizilazi iz pravnih odnosa uesnika u poslu, na svakog dunika dolazi jednak dio. (2) Ali, ako je solidarna obaveza zakljuena u iskljuivom interesu jednog solidarnog dunika, on je duan naknaditi cijeli iznos obaveze saduniku koji je namirio povjerioca. II - SOLIDARNOST POVJERILACA Solidarnost se ne pretpostavlja lan 425. Kad na povjerilakoj strani ime vie lica, ona su solidarna samo kad je solidarnost ugovorena ili zakonom odreena. Sadrina solidarnosti lan 426. (1) Svaki solidarni povjerilac ima pravo zahtijevati od dunika ispunjenje cijele obaveze, ali kad jedan od njih bude namiren, obaveza prestaje i prema ostalim povjeriocima. (2) Dunik moe ispuniti obavezu povjeriocu koga sam izabere, sve dok neki povjerilac ne zatrai ispunjenje. Prebijanje lan 427. (1) Dunik moe izvriti prebijanje svoje obaveze sa potraivanjem koje ima prema povjeriocu, koji mu zahtijeva ispunjenje. (2) Prebijanje sa potraivanjem koje ima prema nekom drugom povjeriocu, dunik moe

izvriti samo do visine dijela solidarnog potraivanja, koje pripada tom povjeriocu. Otputanje duga i prenov lan 428. Otputanjem duga i prenovom izmeu dunika i jednog povjerioca, smanjuje se solidarna obaveza za onoliko koliko iznosi dio tog potraivanja povjerioca. Poravnanje lan 429. Poravnanje koje je zakljuio jedan od solidarnih povjerilaca sa dunikom nema dejstva prema ostalim povjeriocima, ali ovi imaju pravo da prihvate to poravnanje, izuzev kad se ono odnosi samo na dio povjerioca sa kojim je zakljueno. Sjedinjenje lan 430. Kad se u licu jednog solidarnog povjerioca sjedini i svojstvo dunika, svaki od ostalih solidarnih povjerilaca moe od njega zahtijevati samo svoj dio potraivanja. Docnja lan 431. (1) Kad dunik doe u docnju prema jednom solidarnom povjeriocu, on je u docnji i prema ostalim povjeriocima. (2) Docnja jednog solidarnog povjerioca dejstvuje i prema ostalim povjeriocima. Priznanje duga lan 432. Priznanje duga uinjeno jednom povjeriocu koristi svim povjeriocima. Zastarjelost lan 433. (1) Ako jedan povjerilac prekine zastarijevanje ili ako prema njemu ne tee zastarijevanje, to ne koristi ostalim povjeriocima i prema njima zastarijevanje tee i dalje. (2) Odricanje od zastarjelosti izvreno prema jednom povjeriocu koristi i ostalim povjeriocima. Odnosi izmeu povjerilaca poslije ispunjenja lan 434. (1) Svaki solidarni povjerilac ima pravo zahtijevati od povjerioca koji je primio ispunjenje od dunika da mu preda dio koji mu pripada. (2) Ako iz odnosa meu povjeriocima ne proistie to drugo, svakom solidarnom povjeriocu pripada jednak dio. Odsjek 3. NEDJELJIVE OBAVEZE

lan 435. (1) Za nedjeljive obaveze u kojima ima vie dunika shodno se primjenjuju propisi o solidarnim obavezama. (2) Kad u nedjeljivoj obavezi ima vie povjerilaca, meu kojima nije ni ugovorena ni zakonom odreena solidarnost, jedan povjerilac moe zahtijevati da dunik ispuni njemu, samo ako je ovlaen od ostalih povjerilaca da primi ispunjenje, inae svaki povjerilac moe zahtijevati od dunika da obavezu ispuni svim povjeriocima zajedno ili da je poloi sudu. GLAVA VI. PROMJENA POVJERIOCA ILI DUNIKA ODJELJAK 1. Ustupanje potraivanja ugovorom (cesija) Odsjek 1. OPTE ODREDBE Koja se potraivanja mogu prenijeti ugovorom lan 436. (1) Povjerilac moe ugovorom zakljuenim sa treim prenijeti na ovoga svoje potraivanje, izuzev onog iji je prenos zabranjen zakonom ili koje je vezano za linost povjerioca, ili koje se, po svojoj prirodi, protivi prenoenju na drugoga. (2) Ugovor o ustupanju nema dejstva prema duniku, ako su on i povjerilac ugovorili da ovaj nee moi prenijeti potraivanje na drugoga ili da ga nee moi prenijeti bez dunikovog pristanka. Sporedna prava lan 437. (1) Sa potraivanjem prelaze na prijemnika sporedna prava, kao to su pravo prvenstvene naplate, hipoteka, zaloga, prava iz ugovora sa jemcem, prava na kamatu, ugovornu kaznu i sl. (2) Pretpostavlja se da su dospjele a neisplaene kamate ustupljene sa glavnim potraivanjem. (3) Svako auriranje javnih registara zbog prenosa potraivanja i njegovih sporednih prava je odgovornost primaoca, ukoliko nije drukije odreeno ugovorom o ustupanju. Obavjetavanje dunika lan 438. (1) Za prenos potraivanja nije potreban pristanak dunika, ali je ustupilac duan obavijestiti dunika o izvrenom ustupanju. (2) Ispunjenje izvreno ustupiocu prije obavjetenja o ustupanju punovano je i oslobaa dunika obaveze, ali samo ako nije znao za ustupanje, inae, obaveza ostaje i on je duan da je ispuni prijemniku. Viestruko ustupanje lan 439. Ako je povjerilac ustupio isto potraivanje raznim licima, potraivanje pripada prijemniku o kome je ustupilac prvo obavijestio dunika, odnosno, koji se prijavio duniku. Odsjek 2. ODNOS PRIJEMNIKA I DUNIKA

lan 440. (1) Prijemnik ima prema duniku ista prava koja je ustupilac imao prema duniku do ustupanja. (2) Dunik moe istai prijemniku pored prigovora koje ima prema njemu i one prigovore koje je mogao istai ustupiocu do asa kad je saznao za ustupanje. Odsjek 3. ODNOS USTUPIOCA I PRIJEMNIKA Predaja isprava o dugu lan 441. (1) Ustupilac je duan predati prijemniku obveznicu ili drugu ispravu o dugu, ako ih ima, kao i druge dokaze o ustupljenom potraivanju i sporednim pravima. (2) Ako je ustupilac prenio na prijemnika samo jedan dio potraivanja, on je duan predati mu ovjeren prepis obveznice ili koje druge isprave kojom se dokazuje postojanje ustupljenog potraivanja. (3) On je duan izdati mu, na njegov zahtjev, ovjerenu potvrdu o ustupanju. Odgovornost za postojanje potraivanja lan 442. Kad je ustupanje izvreno ugovorom sa naknadom, ustupilac odgovara za postojanje potraivanja u asu kada je izvreno ustupanje. Odgovornost za naplativost lan 443. (1) Ustupilac odgovara za naplativost ustupljenog potraivanja, ako je to bilo ugovoreno, ali samo do visine onoga to je primio od prijemnika, kao i za naplativost kamata, trokova oko ustupanja i trokova postupka protiv dunika. (2) Vea odgovornost savjesnog ustupioca ne moe se ugovoriti. Odsjek 4. POSEBNI SLUAJEVI USTUPANJA POTRAIVANJA Ustupanje umjesto ispunjenja ili radi naplaivanja lan 444. (1) Kad dunik umjesto ispunjenja svoje obaveze ustupi povjeriocu svoje potraivanje ili jedan njegov dio, zakljuenjem ugovora o ustupanju dunikova obaveza se gasi do iznosa ustupljenog potraivanja. (2) Ali, kad dunik ustupi svome povjeriocu svoje potraivanje samo radi naplaivanja, njegova se obaveza gasi, odnosno, smanjuje tek kad povjerilac naplati ustupljeno potraivanje. (3) U oba sluaja prijemnik je duan predati ustupiocu sve to je naplatio preko iznosa svog potraivanja prema ustupiocu. (4) U sluaju ustupanja radi naplaivanja, dunik ustupljenog potraivanja moe ispuniti svoju obavezu i prema ustupiocu, ak i kad je obavijeten o ustupanju. Ustupanje radi obezbjeenja lan 445.

Kad je ustupanje izvreno radi obezbjeenja prijemnikovog potraivanja prema ustupiocu, prijemnik je duan da se stara sa panjom dobrog privrednika, odnosno, dobrog domaina o naplati ustupljenog potraivanja i da po izvrenoj naplati, poto zadri koliko je potrebno za namirenje sopstvenog potraivanja prema ustupiocu, ovome preda viak. ODJELJAK 2. Promjena dunika Odsjek 1. PREUZIMANJE DUGA I - OPTE ODREDBE Ugovor o preuzimanju duga lan 446. (1) Preuzimanje duga vri se ugovorom izmeu dunika i preuzimaoca na koji je pristao povjerilac. (2) O zakljuenom ugovoru moe povjerioca izvijestiti svaki od njih i svakome od njih moe povjerilac saoptiti svoj pristanak na preuzimanje duga. (3) Pretpostavlja se da je povjerilac dao svoj pristanak ako je bez ograde primio neko ispunjenje od preuzimaoca, koje je ovaj uinio u svoje ime. (4) Ugovarai, kao i svaki od njih posebno, mogu pozvati povjerioca da se u odreenom roku izjasni da li pristaje na preuzimanje duga, pa ako se povjerilac u odreenom roku ne izjasni, smatra se da nije dao svoj pristanak. (5) Ugovor o preuzimanju duga ima dejstva ugovora o preuzimanju ispunjenja za vrijeme dok povjerilac ne bude dao svoj pristanak na ugovor o preuzimanju duga, kao i ako on odbije da da pristanak. Sluaj kad je dug obezbijeen hipotekom lan 447. (1) Kad je prilikom otuenja neke nepokretnosti na kojoj postoji hipoteka ugovoreno izmeu pribavioca i otuioca da e pribavilac preuzeti dug prema hipotekarnom povjeriocu, smatra se da je hipotekarni povjerilac dao pristanak na ugovor o preuzimanju duga ako ga na pismeni poziv otuioca nije odbio u roku od tri mjeseca od prijema poziva. (2) U pismenom pozivu povjeriocu se mora skrenuti panja na ovu posljedicu, inae e se smatrati kao da poziv nije upuen. II - DEJSTVA UGOVORA O PREUZIMANJU DUGA Promjena dunika lan 448. (1) Preuzimanjem duga preuzimalac stupa na mjesto preanjeg dunika a ovaj se oslobaa obaveze. (2) Ali, ako je u vrijeme povjerioevog pristanka na ugovor o preuzimanju duga preuzimalac bio prezaduen, a povjerilac to nije znao niti je morao znati, preanji dunik ne oslobaa se obaveze, a ugovor o preuzimanju duga ima dejstvo ugovora o pristupanju dugu. (3) Izmeu preuzimaoca i povjerioca postoji ista obaveza koja je dotle postojala izmeu preanjeg dunika i povjerioca. Sporedna prava lan 449.

(1) Sporedna prava koja su dotle postojala uz potraivanje ostaju i dalje, ali jemstva, kao i zaloge, koje su dala trea lica prestaju ako jemci i zalogodavci ne pristaju da odgovaraju i za novog dunika. (2) Ako nije to drugo ugovoreno, preuzimalac ne odgovara za nenaplaene kamate koje su dospjele do preuzimanja. Prigovori lan 450. (1) Preuzimalac moe istai povjeriocu sve prigovore koji proistiu iz pravnog odnosa izmeu preanjeg dunika i povjerioca, iz koga potie preuzeti dug, kao i prigovore koje preuzimalac ima prema povjeriocu. (2) Preuzimalac ne moe istai povjeriocu prigovore koji potiu iz njegovog pravnog odnosa sa preanjim dunikom, a koji odnos je bio osnov preuzimanja. Odsjek 2. PRISTUPANJE DUGU Ugovor o pristupanju dugu lan 451. Ugovorom izmeu povjerioca i treeg, kojim se ovaj obavezuje povjeriocu da e ispuniti njegovo potraivanje od dunika, trei stupa u obavezu pored dunika. Pristupanje dugu u sluaju primanja neke imovinske cjeline lan 452. (1) Lice na koje pree, na osnovu ugovora, neka imovinska cjelina (zanatska radnja i sl.) pojedinca ili graanskog pravnog lica, ili jedan dio te cjeline, odgovara za dugove koji se odnose na tu cjelinu, odnosno na njen dio, pored dotadanjeg imaoca i solidarno s njim, ali samo do vrijednosti njene aktive. (2) Nema pravnog dejstva prema povjeriocima odredba ugovora kojom bi se iskljuivala ili ograniavala odgovornost utvrena u prethodnom stavu. Odsjek 3. PREUZIMANJE ISPUNJENJA lan 453. (1) Preuzimanje ispunjenja se vri ugovorom izmeu dunika i nekog treeg kojim se ovaj obavezuje prema duniku da ispuni njegovu obavezu prema njegovom povjeriocu. (2) On odgovara duniku ako blagovremeno ne ispuni obavezu povjeriocu, te ovaj zatrai ispunjenje od dunika. (3) Ali, on ne preuzima dug, niti pristupa dugu i povjerilac nema nikakvo pravo prema njemu. Dio drugi UGOVORI GLAVA VII. PRODAJA ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam

lan 454. (1) Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja, odnosno pravo svojine, a kupac se obavezuje da prodavcu plati cijenu. (2) Prodavac nekog prava obavezuje se da kupcu pribavi prodato pravo, a kad vrenje tog prava zahtijeva dranje stvari, da mu i preda stvar. Forma prodaje nepokretnosti lan 455. Ugovor o prodaji nepokretnih stvari koje drutvena pravna lica stavljaju u pravni promet, u okviru svog redovnog poslovanja, mora biti zakljuen u pismenoj formi. Rizik lan 456. (1) Do predaje stvari kupcu, rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi prodavac, a sa predajom stvari rizik prelazi na kupca. (2) Rizik ne prelazi na kupca ako je on, zbog nekog nedostatka predate stvari, raskinuo ugovor ili traio zamjenu stvari. Prelaz rizika u sluaju kupeve docnje lan 457. (1) Ako predaja stvari nije izvrena zbog kupeve docnje, rizik prelazi na kupca u asu kad je doao u docnju. (2) Kad su predmet ugovora stvari odreene po rodu, rizik prelazi na kupca u docnji ako je prodavac izdvojio stvari oigledno namijenjene za izvrenje predaje i o tome odaslao obavjetenje kupcu. (3) Ali, kad su stvari odreene po rodu takve prirode da prodavac ne moe da izdvoji jedan njihov dio, dovoljno je da je prodavac izvrio sve radnje koje su potrebne da bi kupac mogao preuzeti stvari i da je o tome odaslao obavjetenje kupcu. ODJELJAK 2. Sastojci ugovora o prodaji Odsjek 1. STVAR Opte pravilo lan 458. (1) Stvar o kojoj je ugovor mora biti u prometu, te je nitav ugovor o prodaji stvari koja je van prometa. (2) Za prodaju stvari iji je promet ogranien vae posebni propisi. (3) Prodaja se moe odnositi i na buduu stvar. Kad je stvar propala prije ugovora lan 459. (1) Ugovor o prodaji nema pravno dejstvo ako je u asu njegovog zakljuenja stvar o kojoj je ugovor bila propala. (2) Ako je u asu zakljuenja ugovora stvar bila samo djelimino propala, kupac moe

raskinuti ugovor ili ostati pri njemu uz srazmjerno snienje cijene. (3) Ali e ugovor ostati na snazi i kupac e imati samo pravo na snienje cijene ako djelimina propast ne smeta postizanju svrhe ugovora ili ako za odreenu stvar postoji takav obiaj u pravnom prometu. Prodaja tue stvari lan 460. Prodaja tue stvari obavezuje ugovarae, ali kupac koji nije znao ili nije morao znati da je stvar tua, moe, ako se usljed toga ne moe ostvariti cilj ugovora, raskinuti ugovor i traiti naknadu tete. Prodaja spornog prava lan 461. (1) Sporno pravo moe biti predmet ugovora o prodaji. (2) Ali je nitav ugovor kojim bi advokat ili koji drugi nalogoprimac kupio sporno pravo ije mu je ostvarivanje povjereno ili ugovorio za sebe uee u podjeli iznosa dosuenog njegovom nalogodavcu. Odsjek 2. CIJENA Kad cijena nije odreena lan 462. (1) Ako ugovorom o prodaji cijena nije odreena, a ni ugovor ne sadri dovoljno podataka pomou kojih bi se ona mogla odrediti, ugovor nema pravno dejstvo. (2) Kad ugovorom o prodaji u privredi cijena nije odreena, niti u njemu ima dovoljno podataka pomou kojih bi se ona mogla odrediti, kupac je duan platiti cijenu koju je prodavac redovno naplaivao u vrijeme zakljuenja ugovora, a u nedostatku ove, razumnu cijenu. (3) Pod razumnom cijenom smatra se tekua cijena u vrijeme zakljuenja ugovora, a ako se ona ne moe utvrditi, onda cijena koju utvruje sud, prema okolnostima sluaja. Propisana cijena lan 463. Kad je ugovorena vea cijena od one koju je za odreenu vrstu stvari propisao nadleni organ, kupac duguje samo iznos propisane cijene, a ako je ve isplatio ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati da mu se vrati razlika. Kad je ugovorena tekua cijena lan 464. (1) Kad je ugovorena tekua cijena, kupac duguje cijenu utvrenu zvaninom evidencijom na tritu mjesta prodavca u vrijeme kad je trebalo da uslijedi ispunjenje. (2) Ako takve evidencije nema, tekua cijena se odreuje na osnovu elemenata pomou kojih se, prema obiajima trita, utvruje cijena. Kad je odreivanje cijene povjereno treem lan 465.

Ako tree lice kome je povjereno odreivanje cijene nee ili ne moe da je odredi, a ugovarai se ne sloe naknadno o odreivanju cijene niti ugovor raskinu, smatrae se da je ugovorena razumna cijena. Kad je odreivanje cijene ostavljeno jednom ugovarau lan 466. Odredba ugovora kojom se odreivanje cijene ostavlja na volju jednom ugovarau smatra se kao da nije ni ugovorena i tada kupac duguje cijenu, kao u sluaju kad cijena nije odreena. ODJELJAK 3. Obaveze prodavca Odsjek 1. PREDAJA STVARI I - O PREDAJI UOPTE Vrijeme i mjesto predaje lan 467. (1) Prodavac je duan predati stvar kupcu u vrijeme i na mjestu predvienom ugovorom. (2) Prodavac je izvrio obavezu predaje kupcu, po pravilu, kad mu stvar urui ili preda ispravu kojom se stvar moe preuzeti. Predmet predaje lan 468. (1) Ako nije to drugo ugovoreno ili ne proizilazi iz prirode posla, prodavac je duan predati stvar kupcu u ispravnom stanju, zajedno sa njenim pripacima. (2) Plodovi i druge koristi od stvari pripadaju kupcu od dana kad je prodavac bio duan da mu ih preda. Kad je ugovorena predaja u toku izvjesnog perioda vremena lan 469. Kad je ugovoreno da predaja stvari bude izvrena u toku izvjesnog perioda vremena, a nije odreeno koja e strana imati pravo da odredi datum predaje u granicama tog perioda, to pravo pripada prodavcu, osim kad iz okolnosti sluaja proizilazi da je odreivanje datuma predaje ostavljeno kupcu. Kad datum predaje nije odreen lan 470. Kad datum predaje stvari kupcu nije odreen, prodavac je duan izvriti predaju u razumnom roku poslije zakljuenja ugovora, s obzirom na prirodu stvari i na ostale okolnosti. Kad mjesto predaje nije odreeno ugovorom lan 471. (1) Kad mjesto predaje nije odreeno ugovorom, predaja stvari vri se u mjestu u kome je prodavac u asu zakljuenja ugovora imao svoje prebivalite ili, u nedostatku ovoga, svoje boravite, a ako je prodavac zakljuio ugovor u vrenju svoje redovne privredne djelatnosti, onda u mjestu njegovog sjedita.

(2) Ali, ako je u asu zakljuenja ugovora ugovaraima bilo poznato gdje se stvar nalazi, odnosno gdje treba da bude izraena, predaja se vri u tom mjestu. Predaja prevoziocu lan 472. U sluaju kad je prema ugovoru potrebno da se izvri prevoz stvari, a ugovorom nije odreeno mjesto ispunjenja, predaja je izvrena uruenjem stvari prevoziocu ili licu koje organizuje otpremu. Organizovanje prevoza lan 473. Ako je prodavac duan poslati stvar kupcu, mora zakljuiti na uobiajen nain i pod uobiajenim uslovima ugovore potrebne za izvrenje prevoza do odreenog mjesta. Trokovi lan 474. Trokove predaje, kao i one koji joj prethode, snosi prodavac, a trokove odnoenja stvari i sve ostale trokove poslije predaje snosi kupac, ako nije to drugo ugovoreno. II - ISTOVREMENO IZVRENJE PREDAJE STVARI I ISPLATE CIJENE Odlaganje predaje do isplate cijene lan 475. Ako nije to drugo ugovoreno ili uobiajeno, prodavac nije duan predati stvar ako mu kupac ne isplati cijenu istovremeno ili nije spreman da to istovremeno uini, ali kupac nije duan isplatiti cijenu prije nego to je imao mogunost da pregleda stvar. Odlaganje predaje u sluaju prevoza stvari lan 476. (1) Kad se predaja stvari ostvaruje uruenjem prevoziocu, prodavac moe odloiti odailjanje stvari do isplate cijene ili poslati stvar tako da zadri pravo da raspolae njom za vrijeme prevoza. (2) Ako je zadrao pravo da raspolae stvarju za vrijeme prevoza, prodavac moe zahtijevati da stvar ne bude predata kupcu u mjestu opredjeljenja dok ne isplati cijenu, a kupac nije duan isplatiti cijenu prije nego to je imao mogunost da pregleda stvar. (3) Meutim, kad ugovor predvia plaanje uz predaju odgovarajue isprave, kupac nema pravo da odbije isplatu cijene zbog toga to nije imao mogunosti da pregleda stvar. Spreavanje izruenja otposlate stvari lan 477. (1) Ako se poslije odailjanja stvari kupcu pokae da su njegove materijalne prilike takve da se osnovano moe posumnjati da e on moi isplatiti cijenu, prodavac moe sprijeiti izruenje stvari kupcu, ak i kad ovaj ve ima u rukama ispravu koja ga ovlauje da zahtijeva izruenje stvari. (2) Meutim, prodavac ne moe sprijeiti izruenje ako ga zahtijeva neko tree lice koje je uredan imalac isprave koja ga ovlauje da zahtijeva izruenje stvari, osim ako isprava sadri

rezerve u pogledu dejstva prenosa ili ako prodavac dokae da je imalac isprave kad ju je pribavljao postupio svjesno na tetu prodavca. Odsjek 2. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE I - O MATERIJALNIM NEDOSTACIMA UOPTE Materijalni nedostaci za koje prodavac odgovara lan 478. (1) Prodavac odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u asu prelaza rizika na kupca, bez obzira na to da li mu je to bilo poznato. (2) Prodavac odgovara i za one materijalne nedostatke koji se pojave poslije prelaza rizika na kupca ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga. (3) Neznatan materijalni nedostatak ne uzima se u obzir. Kad postoje materijalni nedostaci lan 479. Nedostatak postoji: 1) ako stvar nema potrebna svojstva za njenu redovnu upotrebu ili za promet; 2) ako stvar nema potrebna svojstva za naroitu upotrebu za koju je kupac nabavlja, a koja je bila poznata prodavcu ili mu je morala biti poznata; 3) ako stvar nema svojstva i odlike koje su izriito ili preutno ugovorene, odnosno propisane; 4) kad je prodavac predao stvar koja nije saobrazna uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model pokazali samo radi obavjetenja. Nedostaci za koje prodavac ne odgovara lan 480. (1) Prodavac ne odgovara za nedostatke iz ta.1) i 3) prethodnog lana, ako su u asu zakljuenja ugovora bili poznati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati. (2) Smatra se da nisu mogli ostati nepoznati kupcu oni nedostaci koje bi briljivo lice sa prosjenim znanjem i iskustvom lica istog zanimanja i struke kao kupac moglo lako opaziti pri uobiajenom pregledu stvari. (3) Ali, prodavac odgovara i za nedostatke koje je kupac mogao lako opaziti, ako je izjavio da stvar nema nikakve nedostatke ili da stvar ima odreena svojstva ili odlike. Pregled stvari i vidljivi nedostaci lan 481. (1) Kupac je duan da primljenu stvar na uobiajeni nain pregleda ili je da na pregled im je to, prema redovnom toku stvari, mogue i da o vidljivim nedostacima obavijesti prodavca u roku od osam dana, a kod ugovora u privredi bez odlaganja, inae gubi pravo koje mu po tom osnovu pripada. (2) Kad je pregled izvren u prisustvu obiju strana, kupac je duan svoje primjedbe zbog vidljivih nedostataka saoptiti prodavcu odmah, inae gubi pravo koje mu po tom osnovu pripada. (3) Ako je kupac otpremio stvar dalje bez pretovara, a prodavcu je pri zakljuenju ugovora bila poznata ili morala biti poznata mogunost takve dalje otpreme, pregled stvari moe biti odloen do njenog prispijea u novo mjesto opredjeljenja i u tom sluaju kupac je duan da prodavca obavijesti o nedostacima im je, po redovnom toku stvari, mogao za njih doznati od

svojih klijenata. Skriveni nedostaci lan 482. (1) Kad se poslije prijema stvari od strane kupca pokae da stvar ima neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobiajenim pregledom prilikom preuzimanja stvari (skriveni nedostatak), kupac je duan, pod prijetnjom gubitka prava, da o tom nedostatku obavijesti prodavca u roku od osam dana, raunajui od dana kad je nedostatak otkrio, a kod ugovora u privredi bez odlaganja. (2) Prodavac ne odgovara za nedostatke koji se pokau poto protekne est mjeseci od predaje stvari, izuzev kad je ugovorom odreen dui rok. Rokovi u sluaju opravke, zamjene i sl. lan 483. Kad je zbog nekog nedostatka dolo do opravke stvari, isporuke druge stvari, zamjene dijelova i slino, rokovi iz prethodna dva lana poinju tei od predaje opravljene stvari, predaje druge stvari, izvrene zamjene dijelova i slino. Obavjetenje o nedostatku lan 484. (1) U obavjetenju o nedostatku stvari kupac je duan blie opisati nedostatak i pozvati prodavca da pregleda stvar. (2) Ako obavjetenje o nedostatku koje je kupac blagovremeno poslao prodavcu preporuenim pismom, telegramom ili na neki drugi pouzdan nain zakasni ili uopte ne stigne prodavcu, smatra se da je kupac izvrio svoju obavezu da obavijesti prodavca. Znaaj injenice da je prodavac znao za nedostatak lan 485. Kupac ne gubi pravo da se pozove na neki nedostatak i kad nije izvrio svoju obavezu da stvar pregleda bez odlaganja ili obavezu da u odreenom roku obavijesti prodavca o postojanju nedostatka, kao i kad se nedostatak pokazao tek po proteku est mjeseci od predaje stvari, ako je taj nedostatak bio poznat prodavcu ili mu nije mogao ostati nepoznat. Ugovorno ogranienje ili iskljuenje prodaveve odgovornosti za materijalne nedostatke lan 486. (1) Ugovarai mogu ograniiti ili sasvim iskljuiti prodavevu odgovornost za materijalne nedostatke stvari. (2) Odredba ugovora o ogranienju ili iskljuenju odgovornosti za nedostatke stvari nitava je ako je nedostatak bio poznat prodavcu, a on o njemu nije obavijestio kupca, kao i kad je prodavac nametnuo tu odredbu koristei svoj poseban monopolski poloaj. 3) Kupac koji se odrekao prava da raskine ugovor zbog nedostatka stvari, zadrava ostala prava zbog tih nedostataka. Prinudna javna prodaja lan 487.

Imalac ija je stvar prodata na prinudnoj javnoj prodaji ne odgovara za nedostatke stvari. Ispunjenje, snienje cijena, raskid ugovora, naknada tete lan 488. (1) Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostatku moe: 1) zahtijevati od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka (ispunjenje ugovora); 2) zahtijevati snienje cijene; 3) izjaviti da raskida ugovor. (2) U svakom od ovih sluajeva kupac ima pravo i na naknadu tete. (3) Pored toga i nezavisno od toga, prodavac odgovara kupcu i za tetu koju je ovaj zbog nedostatka stvari pretrpio na drugim svojim dobrima, i to prema optim pravilima i odgovornosti za tetu. Neispunjenje ugovora u razumnom roku lan 489. Ako kupac ne dobije zahtijevano ispunjenje ugovora u razumnom roku, zadrava pravo da raskine ugovor ili da snizi cijenu. Kad kupac moe raskinuti ugovor lan 490. (1) Kupac moe raskinuti ugovor samo ako je prethodno ostavio prodavcu naknadni primjereni rok za ispunjenje ugovora. (2) Kupac moe raskinuti ugovor i bez ostavljanja naknadnog roka ako mu je prodavac poslije obavjetenja o nedostacima saoptio da nee ispuniti ugovor ili ako iz okolnosti konkretnog sluaja oigledno proizilazi da prodavac nee moi ispuniti ugovor, ni u naknadnom roku. Neispunjenje ugovora u naknadnom roku lan 491. Ako prodavac u naknadnom roku ne ispuni ugovor, on se raskida po samom zakonu, ali ga kupac moe odrati ako bez odlaganja izjavi prodavcu da ugovor odrava na snazi. Djelimini nedostaci lan 492. (1) Kad samo dio predate stvari ima nedostatke ili kad je predat samo dio stvari, odnosno manja koliina od ugovorene, kupac moe raskinuti ugovor u smislu prethodnih lanova samo u pogledu dijela koji ima nedostatke ili samo u pogledu dijela ili koliine koji nedostaju. (2) Kupac moe raskinuti cijeli ugovor samo ako ugovorena koliina ili predata stvar ini cjelinu ili ako kupac inae ima opravdan interes da primi ugovorenu stvar ili koliinu u cjelini. Kad je prodavac dao kupcu veu koliinu lan 493. (1) Ugovorom o prodaji u privredi, kad je prodavac stvari odreenih po rodu dao kupcu veu koliinu nego to je ugovoreno, a kupac u razumnom roku ne izjavi da viak odbija, smatra se da je primio i taj viak, te je duan platiti ga po istoj cijeni.

(2) Ako kupac odbije da primi viak, prodavac je duan naknaditi kupcu tetu. Kad je odreena jedna cijena za vie stvari lan 494. (1) Kad je jednim ugovorom i za jednu cijenu prodato vie stvari ili jedna skupina stvari, pa samo neke od njih imaju nedostatke, kupac moe raskinuti ugovor samo u pogledu tih stvari, a ne i ostalih. (2) Meutim, ako one ine jednu cjelinu tako da bi njihovo razdvajanje bilo tetno, kupac moe raskinuti cijeli ugovor ili ako on, ipak, izjavi da raskida ugovor samo u pogledu stvari sa nedostatkom, prodavac sa svoje strane moe raskinuti ugovor i u pogledu ostalih stvari. Gubljenje prava da se raskine ugovor zbog nedostatka lan 495. (1) Kupac gubi pravo da raskine ugovor zbog nedostatka stvari kad mu je nemogue da vrati stvar ili da je vrati u stanju u kome ju je primio. (2) Ipak, kupac moe raskinuti ugovor zbog nekog nedostatka stvari ako je stvar potpuno ili djelimino propala ili oteena usljed nedostatka koji opravdava raskidanje ugovora ili usljed nekog dogaaja koji ne potie od njega ni od nekog lica za koje on odgovara. (3) Isto vrijedi ako je stvar potpuno ili djelimino propala, ili oteena usljed obaveze kupca da pregleda stvar, ili ako je kupac, prije nego to je otkriven nedostatak, potroio ili izmijenio jedan dio stvari u toku njene redovne upotrebe, kao i ako je oteenje ili izmjena bez znaaja. Ouvanje ostalih prava lan 496. Kupac koji je zbog nemogunosti da vrati stvar ili da je vrati u stanju u kome je primio izgubio pravo da raskine ugovor, zadrava ostala prava koja mu daje zakon zbog postojanja nekog nedostatka. Dejstva raskida zbog nedostatka lan 497. (1) Raskid ugovora zbog nedostatka stvari proizvodi ista dejstva kao i raskid dvostranih ugovora zbog neispunjenja. (2) Kupac duguje prodavcu naknadu za korist od stvari i kad mu je nemogue da je vrati cijelu ili njen jedan dio, a ugovor je, ipak, raskinut. Snienje cijene lan 498. Snienje cijene se vri prema odnosu izmeu vrijednosti stvari bez nedostatka i vrijednosti stvari sa nedostatkom u vrijeme zakljuenja ugovora. Postupno otkrivanje nedostataka lan 499. Kupac koji je postigao snienje cijene zbog postojanja nekog nedostatka moe raskinuti ugovor ili zahtijevati novo snienje cijene ako se naknadno otkrije neki drugi nedostatak.

Gubitak prava lan 500. (1) Prava kupca koji je blagovremeno obavijestio prodavca o postojanju nedostatka gase se po isteku jedne godine, raunajui od dana odailjanja obavjetenja prodavcu, izuzev ako je prodavevom Prevarom kupac bio sprijeen da ih upotrijebi. (2) Meutim, kupac koji je blagovremeno obavijestio prodavca o postojanju nedostatka moe poslije proteka ovog roka, ako jo nije isplatio cijenu, istai svoj zahtjev da se cijena snizi ili da mu se naknadi teta kao prigovor protiv prodavevog zahtjeva da mu se isplati cijena. III - GARANCIJA ZA ISPRAVNO FUNKCIONISANJE PRODATE STVARI Odgovornost prodavca i proizvoaa lan 501. (1) Kad je prodavac neke maine, motora, kakvog aparata ili drugih slinih stvari koje spadaju u takozvanu tehniku robu predao kupcu garantni list, kojim proizvoa garantuje ispravno funkcionisanje stvari u toku odreenog vremena, raunajui od njene predaje kupcu, kupac moe, ako stvar ne funkcionie ispravno, zahtijevati kako od prodavca tako i od proizvoaa da stvar opravi u razumnom roku ili ako to ne uini, da mu umjesto nje preda stvar koja funkcionie ispravno. (2) Ovim pravilima ne dira se u pravila o odgovornosti prodavca za nedostatke stvari. Traenje opravke ili zamjene lan 502. (1) Kupac moe, zbog neispravnog funkcionisanja, zahtijevati od prodavca, odnosno od proizvoaa opravku ili zamjenu stvari u toku garantnog roka, bez obzira na to kad se nedostatak u funkcionisanju pojavio. (2) On ima pravo na naknadu tete koju je pretrpio usljed toga to je bio lien upotrebe stvari od trenutka traenja opravke ili zamjene do njihovog izvrenja. Produenje garantnog roka lan 503. (1) U sluaju manje opravke, garantni rok se produava onoliko koliko je kupac bio lien upotrebe stvari. (2) Meutim, kad je zbog neispravnog funkcionisanja izvrena zamjena stvari ili njena bitna opravka, garantni rok poinje tei ponovo od zamjene, odnosno od vraanja opravljene stvari. (3) Ako je zamijenjen ili bitno opravljen samo neki dio stvari, garantni rok poinje tei ponovo samo za taj dio. Raskidanje ugovora i snienje cijene lan 504. Ako prodavac ne izvri u razumnom roku opravku ili zamjenu stvari, kupac moe raskinuti ugovor ili sniziti cijenu i zahtijevati naknadu tete. Trokovi i rizik lan 505.

(1) Prodavac, odnosno proizvoa je duan da o svom troku prenese stvar do mjesta gdje treba da se opravi, odnosno zamijeni, kao i da popravljenu, odnosno zamijenjenu stvar vrati natrag kupcu. (2) Za to vrijeme prodavac, odnosno proizvoa snosi rizik za propast ili oteenje stvari. Odgovornost kooperanata lan 506. Kad je u izradi pojedinih dijelova stvari ili u izvrenju pojedinih radnji uestvovalo vie samostalnih proizvoaa, njihova odgovornost prema finalnom proizvoau za neispravno funkcionisanje stvari, koje potie od tih dijelova ili od tih radnji, prestaje kad prestane odgovornost finalnog proizvoaa prema kupcu stvari. Gubitak prava lan 507. Prava kupca prema proizvoau po osnovu garantnog lista gase se po isteku jedne godine, raunajui od dana kad je traio od njega opravku ili zamjenu stvari. Odsjek 3. ODGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE (ZATITA OD EVIKCIJE) Pravni nedostaci lan 508. (1) Prodavac odgovara ako na prodatoj stvari postoji neko pravo treeg koje iskljuuje, umanjuje ili ograniava kupevo pravo, a o ijem postojanju kupac nije obavijeten, niti je pristao da uzme stvar optereenu tim pravom. (2) Prodavac nekog drugog prava garantuje da ono postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje. Obavjetavanje prodavca lan 509. Kad se pokae da tree lice polae neko pravo, kupac je duan obavijestiti prodavca o tome, izuzev kad je to prodavcu ve poznato i pozvati ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzije treeg ili, kad su predmet ugovora stvari odreene po rodu, da mu isporui drugu stvar bez pravnog nedostatka. Sankcije pravnih nedostataka lan 510. (1) Ako prodavac ne postupi po zahtjevu kupca, u sluaju oduzimanja stvari od kupca, ugovor se raskida po samom zakonu, a u sluaju umanjenja ili ogranienja kupevog prava, kupac moe, po svom izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati srazmjerno snienje cijene. (2) Ako prodavac ne udovolji kupevom zahtjevu da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija treeg, kupac moe raskinuti ugovor ako se zbog toga njegova svrha ne moe ostvariti. (3) U svakom sluaju kupac ima pravo na naknadu pretrpljene tete. (4) Meutim, ako je kupac u asu zakljuenja ugovora znao za mogunost da mu stvar bude oduzeta ili da njegovo pravo bude smanjeno ili ogranieno, nema pravo na naknadu tete ako se

ta mogunost ostvari, ali ima pravo zahtijevati vraanje, odnosno snienje cijene. Kad kupac ne obavijesti prodavca lan 511. Kupac koji se, ne obavjetavajui prodavca, upustio u spor sa treim i spor izgubio, moe se, ipak, pozvati na prodavevu odgovornost za pravne nedostatke, izuzev ako prodavac dokae da je on raspolagao sredstvima da se odbije zahtjev treeg lica. Kad je pravo treeg oigledno osnovano lan 512. (1) Kupac ima pravo pozvati se na prodavevu odgovornost za pravne nedostatke i kad je, bez obavjetenja prodavca i bez spora, priznao oigledno osnovano pravo treeg. (2) Ako je kupac isplatio treem izvjesnu svotu novca da bi odustao od svog oiglednog prava, prodavac se moe osloboditi svoje odgovornosti ako naknadi kupcu isplaenu svotu i pretrpljenu tetu. Ugovorno ogranienje ili iskljuenje prodaveve odgovornosti lan 513. (1) Odgovornost prodavca za pravne nedostatke moe se ugovorom ograniiti ili sasvim iskljuiti. (2) Ali, ako je u vrijeme zakljuenja ugovora prodavcu bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat neki nedostatak u njegovom pravu, odredba ugovora o ogranienju ili o iskljuenju odgovornosti za pravne nedostatke je nitava. Ogranienja javno-pravne prirode lan 514. Prodavac odgovara i za posebna ogranienja javno - pravne prirode koja kupcu nisu bila poznata ako je on za njih znao ili je znao da se mogu oekivati, a nije ih kupcu saoptio. Gubitak prava lan 515. (1) Pravo kupca, po osnovu pravnih nedostataka, gasi se istekom godine dana od saznanja za postojanje prava treeg. (2) Ali, ako je tree lice prije isteka toga roka pokrenulo spor, a kupac pozvao prodavca da se u spor umijea, pravo kupca se gasi tek istekom est mjeseci po pravnosnano okonanom sporu. ODJELJAK 4. Obaveze kupca Odsjek 1. ISPLATA CIJENA Vrijeme i mjesto isplate lan 516. (1) Kupac je duan platiti cijenu u vrijeme i na mjestu odreenom u ugovoru. (2) U nedostatku ugovorne odredbe ili drukijih obiaja, plaanje se vri u asu i u mjestu u kome se vri predaja stvari.

(3) Ako se cijena ne mora platiti u asu predaje, plaanje se vri u prebivalitu, odnosno sjeditu prodavca. Kamata u sluaju prodaje na kredit lan 517. Ako stvar prodata na kredit daje plodove ili kakve druge koristi, kupac duguje kamatu od kad mu je stvar predata, bez obzira na to da li je dospjela obaveza za isplatu cijene. Isplata cijene u sluaju uzastopnih isporuka lan 518. (1) U sluaju uzastopnih isporuka, kupac je duan isplatiti cijenu za svaku isporuku u asu njegovog preuzimanja, izuzev ako je to drugo ugovoreno ili proizilazi iz okolnosti posla. (2) Ako je u ugovoru sa uzastopnim isporukama kupac dao prodavcu predujam, prve isporuke naplauju se iz predujma, ako nije to drugo ugovoreno. Odsjek 2. PREUZIMANJE STVARI lan 519. (1) Preuzimanje stvari se sastoji u preduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila mogua, kao i u odnoenju stvari. (2) Ako kupac, bez opravdanog razloga, odbije da preuzme stvar ija mu je predaja ponuena na ugovoren ili uobiajen nain i na vrijeme, prodavac moe, ako ima osnovanog razloga da posumnja da kupac nee isplatiti cijenu, izjaviti da raskida ugovor. ODJELJAK 5. Obaveza uvanja stvari za raun saugovaraa Sluajevi obaveze uvanja lan 520. (1) Kad je zbog kupeve docnje rizik preao na kupca prije predaje stvari, prodavac je duan uvati stvar sa panjom dobrog privrednika, odnosno dobrog domaina i u tom cilju preduzeti potrebne mjere. (2) Isto vai i za kupca kad mu je stvar uruena, a on hoe da je vrati prodavcu, bilo to je raskinuo ugovor, bilo to je zahtijevao drugu stvar umjesto nje. (3) I u jednom i u drugom sluaju ugovara koji je duan preduzeti mjere za ouvanje stvari ima pravo na naknadu trokova potrebnih radi ouvanja stvari. Kad kupac nee da primi stvar koja mu je upuena lan 521. Kupac koji nee da primi stvar koja mu je upuena u mjesto opredjeljenja i tamo stavljena na raspolaganje, duan je da je preuzme za raun prodavca, ako ovaj nije prisutan u mjestu opredjeljenja, niti tamo ima nekog koji bi je za njega preuzeo, a pod uslovom da je to mogue bez isplate cijene i bez veih nezgoda ili pretjeranih trokova. Prava strane dune da uva stvar lan 522.

Ugovorna strana koja je, prema prethodnim odredbama, duna preduzeti mjere za uvanje stvari moe je, pod uslovima i sa posljedicama navedenim u odredbama ovog zakona o polaganju kod suda i prodaji dugovane stvari, poloiti kod suda, predati na uvanje nekom drugom ili prodati je za raun druge strane. ODJELJAK 6. Naknada tete u sluaju raskida prodaje Opte pravilo lan 523. Kad je prodaja raskinuta zbog povrede ugovora od strane jednog ugovaraa, druga strana ima pravo na naknadu tete koju zbog toga trpi, prema optim pravilima o naknadi tete nastale povredom ugovora. Kad stvar ima tekuu cijenu lan 524. (1) Kad je prodaja raskinuta zbog povrede ugovora od strane jednog ugovaraa, a stvar ima tekuu cijenu, druga strana moe zahtijevati razliku izmeu cijene odreene ugovorom i tekue cijene na dan raskida ugovora na tritu mjesta u kome je posao obavljen. (2) Ako na tritu mjesta u kome je posao obavljen nema tekue cijene, za izraunavanje visine naknade uzima se u raun tekua cijena trita koje bi ga moglo zamijeniti u datom sluaju, kojoj treba dodati razliku u trokovima prevoza. Kad je izvrena prodaja ili kupovina radi pokria lan 525. (1) Kad je predmet prodaje izvjesna koliina stvari odreenih po rodu, pa jedna strana ne izvri svoju obavezu na vrijeme, druga strana moe izvriti prodaju radi pokria, odnosno kupovinu radi pokria i zahtijevati razliku izmeu cijene odreene ugovorom i cijene prodaje, odnosno kupovine radi pokria. (2) Prodaja, odnosno kupovina, radi pokria mora biti izvrena u razumnom roku i na razumni nain. (3) O namjeravanoj prodaji, odnosno kupovini, povjerilac je duan obavijestiti dunika. Naknada ostale tete lan 526. Pored prava na naknadu tete prema pravilima iz prethodnih lanova, ugovoru vjerna strana ima pravo i na naknadu vee tete, ukoliko ju je pretrpjela. ODJELJAK 7. Sluajevi prodaje sa naroitim pogodbama Odsjek 1. PRODAJA SA PRAVOM PREE KUPOVINE Pojam lan 527. Ugovornom odredbom o pravu pree kupovine obavezuje se kupac da izvijesti prodavca o namjeravanoj prodaji stvari odreenom licu, kao i o uslovima te prodaje, i da mu ponudi da on

stvar kupi za istu cijenu. Rokovi za vrenje prava i za isplatu cijene lan 528. (1) Prodavac je duan obavijestiti kupca na pouzdan nain o svojoj odluci da se koristi pravom pree kupovine u roku od mjesec dana, raunajui od dana kad ga je kupac obavijestio o namjeravanoj prodaji treem licu. (2) Istovremeno sa izjavom da on kupuje stvar, prodavac je duan isplatiti cijenu dogovorenu sa treim licem ili je poloiti kod suda. (3) Ako je u ugovoru sa treim predvien rok za isplatu cijene, prodavac se moe koristiti tim rokom samo ako prui dovoljno obezbjeenje. Mogunost nasljeivanja i otuenja lan 529. Pravo pree kupovine pokretnih stvari ne moe se ni otuiti ni naslijediti ukoliko zakonom nije drukije odreeno. U sluaju prinudne javne prodaje lan 530. (1) U sluaju prinudne javne prodaje prodavac se ne moe pozivati na svoje pravo pree kupovine. (2) Ali, prodavac ije je pravo pree kupovine bilo upisano u javnoj knjizi moe zahtijevati ponitenje javne prodaje ako nije bio posebno pozvan da joj prisustvuje. Trajanje prava pree kupovine lan 531. (1) Pravo pree kupovine prestaje poslije pet godina od zakljuenja ugovora ako nije ugovoreno da e ono prestati ranije. (2) Ugovoren dui rok svodi se na rok od pet godina. Kad je izvren prenos svojine bez obavjetavanja prodavca lan 532. (1) Ako je kupac prodao stvar i prenio svojinu na treeg, ne obavjetavajui prodavca i ako je treem bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato da prodavac ima pravo pree kupovine, prodavac moe, u roku od est mjeseci, raunajui od dana kad je saznao za ovaj prenos, zahtijevati da se prenos poniti i da se stvar njemu ustupi pod istim uslovima. (2) Ako je kupac netano obavijestio prodavca o uslovima prodaje treem i ako je treem to bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato, ovaj rok od est mjeseci poinje tei od dana kad je prodavac saznao za tane uslove ugovora. (3) Pravo pree kupovine prestaje u svakom sluaju po proteku pet godina od prenosa svojine stvari na treeg. Zakonsko pravo pree kupovine lan 533.

(1) Za odreena lica pravo pree kupovine moe biti ustanovljeno zakonom. (2) Trajanje zakonskog prava pree kupovine nije ogranieno. (3) Lica koja, po samom zakonu, imaju pravo pree kupovine, moraju biti obavijetena pismeno o namjeravanoj prodaji i o njenim uslovima, inae, imaju pravo zahtijevati ponitenje prodaje. (4) Pravila o prodaji sa pravom pree kupovine shodno se primjenjuju i na zakonsko pravo pree kupovine. Odsjek 2. KUPOVINA NA PROBU Pojam lan 534. (1) Kad je ugovoreno da kupac uzima stvar, pod uslovom da je isproba da bi utvrdio da li odgovara njegovim eljama, duan je o tome da li ostaje pri ugovoru obavijestiti prodavca u roku utvrenom ugovorom ili obiajem, a ako takvog nema, onda u primjerenom roku koji mu bude odredio prodavac, inae se smatra da je odustao od ugovora. (2) Ako je stvar predata kupcu da bi je isprobao do odreenog roka, a on je ne vrati bez odlaganja po isteku roka ili ne izjavi prodavcu da odustaje od ugovora, smatra se da je ostao pri ugovoru. Objektivna proba lan 535. Kad je proba ugovorena da bi se utvrdilo da li stvar ima odreeno svojstvo ili da li je podobna za odreenu upotrebu, opstanak ugovora ne zavisi od kupevog nahoenja, ve od toga da li ova zaista ima ta svojstva, odnosno da li je podobna za odreenu upotrebu. Rizik lan 536. Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari predate kupcu radi probe snosi prodavac do kupeve izjave da ostaje pri ugovoru, odnosno do isteka roka kada je kupac bio duan vratiti stvar prodavcu. Kupovina po pregledu, odnosno sa rezervom probanja lan 537. Odredbe o kupovini na probu shodno se primjenjuju na kupovinu po pregledu i na kupovinu sa rezervom probanja. Odsjek 3. PRODAJA PO UZORKU ILI MODELU lan 538. (1) U sluaju prodaje po uzorku ili modelu kod ugovora u privredi, ako stvar koju je prodavac predao kupcu nije saobrazna uzorku ili modelu, prodavac odgovara po propisima o odgovornosti prodavca za materijalne nedostatke stvari, a u drugim sluajevima po propisima o odgovornosti za neispunjenje obaveze. (2) Prodavac ne odgovara za nedostatak saobraznosti ako je uzorak, odnosno model podnio

kupcu samo radi obavjetenja i priblinog odreivanja osobine stvari, bez obeanja saobraznosti. Odsjek 4. PRODAJA SA SPECIFIKACIJOM lan 539. (1) Ako je ugovorom zadrano pravo za kupca da docnije odredi oblik, mjeru ili koje druge pojedinosti stvari, a kupac ne izvri ovu specifikaciju do ugovorenog datuma ili do proteka razumnog roka, raunajui od prodavevog traenja da to uini, prodavac moe izjaviti da raskida ugovor ili obaviti specifikaciju prema onome to mu je poznato o kupevim potrebama. (2) Ako sam prodavac obavi specifikaciju, duan je obavijestiti kupca o njenim pojedinostima i odrediti mu razuman rok da sam izvri drukiju specifikaciju. (3) Ako kupac ne iskoristi ovu mogunost, obavezna je specifikacija koju je izvrio prodavac. Odsjek 5. PRODAJA SA ZADRANJEM PRAVA RASPOLAGANJA, ODNOSNO PRAVA SVOJINE Uslovi lan 540. (1) Prodavac odreene pokretne stvari moe posebnom odredbom ugovora zadrati pravo raspolaganja, odnosno pravo svojine i poslije predaje stvari kupcu, sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. (2) Zadranje prava ima dejstva prema kupevim povjeriocima samo ako je uinjeno u obliku javno ovjerene isprave, prije kupevog steaja ili prije pljenidbe stvari. (3) Na pokretnim stvarima o kojima se vode posebne javne knjige moe se zadrati pravo raspolaganja, odnosno pravo svojine samo ako je to predvieno propisima o ureenju i voenju tih knjiga. (4) Zadranje prava raspolaganja ne moe se ugovoriti kod prodaje pokretnih stvari izmeu drutvenih pravnih lica, osim ako je saveznim zakonom drukije odreeno. Rizik lan 541. Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi kupac od asa kad mu je stvar predata. Odsjek 6. PRODAJA SA OBRONIM OTPLATAMA CIJENE Pojam lan 542. (1) Ugovorom o prodaji pokretne stvari sa obronim otplatama cijene obavezuje se prodavac da preda kupcu odreenu pokretnu stvar prije nego to mu cijena bude potpuno isplaena, a kupac se obavezuje da isplati njenu cijenu u obrocima, u odreenim vremenskim razmacima. (2) Odredbe ovog odsjeka o prodaji sa obronim otplatama cijene primjenjuje se samo ako je kupac pojedinac. Forma ugovora lan 543.

Ugovor o prodaji sa obronim otplatama cijene mora biti sastavljen u pismenoj formi. Bitni sastojci ugovora lan 544. (1) Pored stvari i njene cijene u prodaji za gotovo, u ispravi o ugovoru moraju, pod prijetnjom nitavosti, biti navedeni: ukupan iznos svih obronih otplata, raunajui i onu koja je izvrena u asu zakljuenja ugovora, iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi. (2) Isprava o ugovoru mora, pod prijetnjom nitavosti, sadravati odredbu da kupac moe odustati od ugovora ako to pismeno saopti prodavcu u roku od tri dana od potpisivanja isprave i da se ovog prava kupac ne moe odrei unaprijed. Pravo kupca da isplati cijenu odjednom lan 545. (1) Kupac moe uvijek isplatiti odjednom ostatak dune cijene. (2) Taj ostatak se isplauje ist, bez ugovornih kamata i bez trokova. (3) Nitava je suprotna odredba ugovora. Raskidanje ugovora i zahtjev potpune isplate cijene lan 546. (1) Prodavac moe raskinuti ugovor ako kupac doe u docnju sa poetnom otplatom. (2) Poslije isplate poetne otplate prodavac moe raskinuti ugovor ako kupac doe u docnju s najmanje dvije uzastopne otplate, koje predstavljaju najmanje osminu cijene. (3) Izuzetno, prodavac moe raskinuti ugovor kad kupac doe u docnju sa isplatom samo jedne otplate, ako za isplatu cijene nije predvieno vie od etiri otplate. (4) U sluajevima predvienim u st. 2. i 3. ovog lana, prodavac moe, umjesto da raskine ugovor, zahtijevati od kupca isplatu cijelog ostatka cijene, ali je prije tog zahtjeva duan ostaviti kupcu naknadni rok od petnaest dana. Sudsko produenje rokova otplate lan 547. Na traenje kupca, sud moe, kad to okolnosti sluaja opravdavaju, produiti rokove za isplatu zadocnjelih otplata ako kupac da obezbjeenje da e izvriti svoje obaveze i ako, usljed toga, prodavac ne trpi tetu. Nitavost ugovorne kazne lan 548. Nitava je odredba ugovora o ugovornoj kazni za sluaj raskida ugovora, kao i za sluaj da kupac doe u docnju sa isplatom nekog obroka cijene. Raskid ugovora lan 549. (1) U sluaju raskida ugovora, prodavac je duan vratiti kupcu primljene otplate, sa zakonskom kamatom od dana kada ih je primio i naknaditi mu nune trokove koje je uinio za stvar. (2) Sa svoje strane, kupac je duan vratiti prodavcu stvar u stanju u kome je bila kad mu je

bila predata i dati mu naknadu za njeno upotrebljavanje do raskida ugovora. Primjena pravila o prodaji sa obronim otplatama cijene lan 550. (1) Pravila o prodaji sa obronim otplatama cijene vae i u sluaju drugih pogodbi koje imaju istu sutinu, kao to je, na primjer, ugovor o zakupu, sa odredbom da e stvar koja je data u zakup prei u svojinu zakupca ako bude plaao zakupninu za odreeno vrijeme. (2) Ona e se primjenjivati i u sluaju zajma datog kupcu i namijenjenog za kupovinu odreenih stvari ako su se zajmodavac i prodavac sporazumjeli da kupac, za stvar koju mu je prodavac prodao, otplauje zajmodavcu cijenu u obrocima, prema ugovoru zakljuenom izmeu kupca i prodavca. Nitavost odredbi nepovoljnih za kupca lan 551. Nitave su odredbe ugovora o prodaji sa obronim otplatama cijene koje bi bile nepovoljnije za kupca od odredbi ove glave, osim odredbi o zadravanju prava raspolaganja, odnosno prava svojine. GLAVA VIII. RAZMJENA Pojam lan 552. (1) Ugovorom o razmjeni svaki ugovara se obavezuje prema svom saugovarau da preda stvar koja se razmjenjuje, tako da on stekne pravo raspolaganja, odnosno pravo svojine. (2) Predmet razmjene mogu biti i prenosiva prava. Dejstva ugovora o razmjeni lan 553. Iz ugovora o razmjeni nastaju za svakog ugovaraa obaveze i prava koje iz ugovora o prodaji nastaju za prodavca. GLAVA IX. PRODAJNI NALOG Pojam lan 554. (1) Ugovorom o prodajnom nalogu obavezuje se nalogoprimac da odreenu pokretnu stvar, koju mu je predao nalogodavac, proda za odreenu cijenu u odreenom roku ili da je u tom roku vrati nalogodavcu. (2) Prodajni nalog ne moe se opozvati. Rizik za propast i oteenje stvari lan 555. Stvar predata nalogoprimcu ostaje nalogodaveva i on snosi rizik njene sluajne propasti ili oteenja, ali ne moe raspolagati njom dok mu ne bude vraena.

Kad se smatra da je nalogoprimac kupio stvar lan 556. (1) Ako nalogoprimac ne proda stvar i ne preda odreenu cijenu nalogodavcu do odreenog roka niti je vrati u tom roku, smatra se da je on stvar kupio. (2) Ali, njegovi povjerioci ne mogu zaplijeniti stvar dok on ne isplati cijenu nalogodavcu. GLAVA X. ZAJAM ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 557. (1) Ugovorom o zajmu obavezuje se zajmodavac da zajmoprimcu preda odreeni iznos novca ili odreenu koliinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati poslije izvjesnog vremena isti iznos novca, odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kvaliteta. (2) Na primljenim stvarima zajmoprimac stie pravo raspolaganja, odnosno pravo svojine. Kamata lan 558. (1) Zajmoprimac se moe obavezati da uz glavnicu duguje i kamatu. (2) U ugovorima u privredi zajmoprimac duguje kamatu i ako ona nije ugovorena. ODJELJAK 2. Obaveze zajmodavca Predaja obeanih stvari lan 559. (1) Zajmodavac je duan predati odreene stvari u ugovoreno vrijeme, a ako rok za predaju nije odreen, onda kad to zajmoprimac zatrai. (2) Pravo zajmoprimca da trai predaju odreenih stvari zastarijeva za tri mjeseca od dolaska zajmodavca u docnju, a u svakom sluaju za godinu dana od zakljuenja ugovora. Loe materijalne prilike zajmoprimca lan 560. (1) Ako se pokae da su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno da li e on biti u stanju da vrati zajam, zajmodavac moe odbiti da izvri svoju obavezu predaje obeanih stvari ako u vrijeme zakljuenja ugovora nije to znao, kao i ako se pogoranje zajmoprimevih materijalnih prilika dogodilo poslije zakljuenja ugovora. (2) Ali, on je duan da izvri svoju obavezu ako mu zajmoprimac ili ko drugi za njega prui dovoljno obezbjeenje. teta zbog nedostatka pozajmljenih stvari lan 561. (1) Zajmodavac je duan naknaditi zajmoprimcu tetu koja bi mu bila prouzrokovana zbog materijalnih nedostataka pozajmljenih stvari. (2) Ali, ako je zajam bez naknade, duan je naknaditi tetu samo ako su mu nedostaci stvari

bili poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati, a on o njima nije obavijestio zajmoprimca. ODJELJAK 3. Obaveze zajmoprimca Rok vraanja zajma lan 562. (1) Zajmoprimac je duan vratiti u ugovorenom roku istu koliinu stvari, iste vrste i kvaliteta. (2) Ako ugovarai nisu odredili rok za vraanje zajma, niti se on moe odrediti iz okolnosti zajma, zajmoprimac je duan vratiti zajam po isteku primjerenog roka koji ne moe biti krai od dva mjeseca, raunajui od zajmodavevog traenja da mu se zajam vrati. Izbor prilikom vraanja zajma lan 563. (1) Ako u zajam nije dat novac, a ugovoreno je da e zajmoprimac vratiti zajam u novcu, zajmoprimac je, ipak, ovlaen da, po svom izboru, vrati pozajmljene stvari ili iznos novca koji odgovara vrijednosti tih stvari u vrijeme i u mjestu koji su ugovorom odreeni za vraanje. (2) Isto vai i u sluaju kad nije bilo mogue vratiti istu koliinu stvari, iste vrste i istog kvaliteta. Odustajanje od ugovora lan 564. Zajmoprimac moe odustati od ugovora prije nego to mu zajmodavac preda odreene stvari, ali, ako bi zbog toga bilo kakve tete za zajmodavca, duan je naknaditi je. Vraanje zajma prije roka lan 565. Zajmoprimac moe vratiti zajam i prije roka odreenog za vraanje, ali je duan obavijestiti zajmodavca unaprijed o svojoj namjeri i naknaditi mu tetu. ODJELJAK 4. Namjenski zajam lan 566. Ako je ugovorom odreena svrha u koju zajmoprimac moe upotrijebiti pozajmljeni novac, pa ga on upotrijebi u neku drugu svrhu, zajmodavac moe izjaviti da raskida ugovor. GLAVA XI. ZAKUP ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 567. (1) Ugovorom o zakupu obavezuje se zakupodavac da preda odreenu stvar zakupcu na upotrebu, a ovaj se obavezuje da mu za to plaa odreenu zakupninu. (2) Upotreba obuhvata i uivanje stvari (pribiranje plodova) ako nije drukije ugovoreno ili

uobiajeno. Primjena posebnih propisa lan 568. Odredbe ove glave nee se primjenjivati na zakupe ureene posebnim propisima. ODJELJAK 2. Obaveze zakupodavca Predaja stvari lan 569. (1) Zakupodavac je duan predati zakupcu zakupljenu stvar u ispravnom stanju, zajedno sa njenim pripacima. (2) Stvar je u ispravnom stanju ako je u stanju odreenom ugovorom, a u nedostatku ugovora, u stanju da moe posluiti za upotrebu radi koje je ugovor zakljuen. Odravanje stvari lan 570. (1) Zakupodavac je duan odravati stvar u ispravnom stanju za vrijeme trajanja zakupa i radi toga vriti potrebne opravke na njoj. (2) On je duan naknaditi zakupcu trokove koje je ovaj uinio za odravanje stvari, a koje bi on sam bio duan uiniti. (3) Trokovi sitnih opravki izazvanih redovnom upotrebom stvari, kao i trokovi same upotrebe, padaju na teret zakupca. (4) O potrebi opravke zakupac je duan obavijestiti zakupodavca. Raskid ugovora i snienje zakupnine zbog opravki lan 571. (1) Ako potrebne opravke zakupljene stvari ometaju njenu upotrebu u znatnoj mjeri i za due vrijeme, zakupac moe raskinuti ugovor. (2) On ima pravo na snienje zakupnine srazmjerno ogranienju upotrebe stvari zbog tih opravki. Izmjene na zakupljenoj stvari lan 572. (1) Zakupodavac ne moe bez pristanka zakupca initi izmjene na zakupljenoj stvari za vrijeme trajanja zakupa ukoliko bi to ometalo upotrebu stvari. (2) Ako bi izmjenama stvari bila smanjena, u izvjesnoj mjeri, zakupeva upotreba stvari, smanjie se i zakupnina u odgovarajuoj srazmjeri. Odgovornost za materijalne nedostatke lan 573. (1) Zakupodavac odgovara zakupcu za sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njenoj ugovorenoj ili redovnoj upotrebi, bez obzira na to da li je znao za njih ili ne, kao i za nedostatke svojstva ili odlika predvienih izriito ili preutno ugovorom.

(2) Ne uzimaju se u obzir nedostaci koji su manjeg znaaja. Nedostaci za koje zakupodavac ne odgovara lan 574. (1) Zakupodavac ne odgovara za nedostatke zakupljene stvari koji su u asu zakljuenja ugovora bili poznati zakupcu ili nisu mogli ostati nepoznati. (2) Ali, zakupodavac odgovara za nedostatak zakupljene stvari koji je zakupcu, usljed krajnje nepanje, ostao nepoznat ako je on znao za taj nedostatak i namjerno propustio da o njemu obavijesti zakupca. Proirenje odgovornosti za materijalne nedostatke lan 575. Zakupodavac odgovara za sve nedostatke zakupljene stvari ako je tvrdio da ona nema nikakvih nedostataka. Ugovorno iskljuenje ili ogranienje odgovornosti lan 576. (1) Odgovornost za materijalne nedostatke zakupljene stvari moe biti ugovorom iskljuena ili ograniena. (2) Odredba ugovora kojom se ova odgovornost iskljuuje ili ograniava nitava je ako je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno propustio da o njima obavijesti zakupca ili ako je nedostatak takav da onemoguuje upotrebu zakupljene stvari, kao i kad je zakupodavac nametnuo tu odredbu, koristei svoj monopolski poloaj. Obavjetavanje zakupodavca o nedostacima i opasnostima lan 577. (1) Zakupac je duan obavijestiti zakupodavca bez nepotrebnog odlaganja o svakom nedostatku zakupljene stvari koji bi se pokazao u toku zakupa, osim ako zakupodavac zna za nedostatak. (2) On je, isto tako, duan obavijestiti zakupodavca o svakoj nepredvienoj opasnosti, koja bi u toku zakupa zaprijetila zakupljenoj stvari, da bi mogao preduzeti potrebne mjere. (3) Zakupac koji ne obavijesti zakupodavca o pojavljenom nedostatku ili o nastaloj opasnosti, za koje ovaj nije znao, gubi pravo na naknadu tete koju bi pretrpio zbog postojanja nedostatka ili nastale opasnosti za zakupljenu stvar, a duan je naknaditi tetu koju bi zakupodavac pretrpio zbog toga. Prava zakupca kad stvar ima neki nedostatak lan 578. (1) Ako u asu predaje zakupljena stvar ima neki nedostatak koji se ne moe otkloniti, zakupac moe, po svom izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine. (2) Kad stvar ima neki nedostatak koji se moe otkloniti bez veih nezgoda za zakupca, a predaja stvari u odreenom roku nije bila bitni sastojak ugovora, zakupac moe zahtijevati od zakupodavca ili otklanjanje nedostatka u primjerenom roku ili snienje zakupnine. (3) Ako zakupodavac ne otkloni nedostatak u naknadnom primjerenom roku koji mu je zakupac odredio, zakupac moe raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine.

(4) U svakom sluaju zakupac ima pravo na naknadu tete. Kad nedostatak nastane u toku zakupa i kad stvar nema ugovoreno ili uobiajeno svojstvo lan 579. (1) Odredbe prethodnog lana primjenjuju se i u sluaju kad u toku zakupa nastane neki nedostatak na zakupljenoj stvari. (2) One se primjenjuju i u sluajevima kad zakupljena stvar nema neko svojstvo koje, po ugovoru ili obiaju, treba da ima ili kad to svojstvo izgubi u toku zakupa. Odgovornost zakupodavca za pravne nedostatke lan 580. (1) Kada neko trei pretenduje da na zakupljenoj stvari ili na nekom njenom dijelu vri neko pravo i obrati se svojim zahtjevom zakupcu, kao i ako samovlasno oduzme stvar od zakupca, ovaj je duan obavijestiti o tome zakupodavca, izuzev kad to ovaj ve zna, inae e odgovarati za tetu. (2) Ako se utvrdi da treem pripada neko pravo koje sasvim iskljuuje pravo zakupca na upotrebu stvari, ugovor o zakupu se raskida po samom zakonu, a zakupodavac je duan naknaditi zakupcu tetu. (3) U sluaju kad se pravom treeg samo ograniava zakupevo pravo, ovaj moe, po svom izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine i, u svakom sluaju, naknadu tete. ODJELJAK 3. Obaveze zakupca Upotreba stvari prema ugovoru lan 581. (1) Zakupac je duan upotrebljavati stvar kao dobar privrednik, odnosno dobar domain. (2) On je moe upotrebljavati samo onako kako je odreeno ugovorom ili namjenom stvari. (3) On odgovara za tetu koja nastane upotrebom zakupljene stvari protivno ugovoru ili njenoj namjeni, bez obzira na to da li je stvar upotrebljavao on ili neko lice koje radi po njegovom nalogu, podzakupac ili koje drugo lice kome je on omoguio da upotrebljava stvar. Otkaz zbog upotrebe protivno ugovoru lan 582. Ako zakupac, i poslije opomene zakupodavca, upotrebljava stvar protivno ugovoru ili njenoj namjeni, ili zaputa njeno odravanje, te postoji opasnost znatne tete za zakupodavca, ovaj moe otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka. Plaanje zakupnine lan 583. (1) Zakupac je duan plaati zakupninu u rokovima odreenim ugovorom ili zakonom, a u nedostatku ugovora i zakona, kako je uobiajeno u mjestu gdje je stvar predata zakupcu. (2) Ako nije drukije ugovoreno ili u mjestu predaje stvari uobiajeno, zakupnina se plaa polugodinje, kad je stvar data u zakup za jednu ili vie godina, a ako je data za krae vrijeme, po isteku tog vremena.

Otkaz zbog neplaanja zakupnine lan 584. (1) Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu ako zakupac ne plati zakupninu ni u roku od 15 dana poto ga je zakupodavac pozvao na plaanje. (2) Ali e ugovor ostati na snazi ako zakupac isplati iznos dune zakupnine prije nego to mu otkaz bude saopten. Vraanje zakupljene stvari lan 585. (1) Zakupac je duan uvati zakupljenu stvar i po prestanku zakupa vratiti je neoteenu. (2) Stvar se vraa u mjestu u kome je bila predata. (3) Zakupac ne odgovara za istroenost stvari koja nastaje njenom redovnom upotrebom, kao ni za oteenja koja potiu od njene dotrajalosti. (4) Ako je za vrijeme zakupa izvrio kakve promjene na stvari, duan je vratiti u stanju u kome je bila kad mu je predata u zakup. (5) On moe odnijeti dodatke koje je uinio na stvari ako se mogu odvojiti bez njenog oteenja, ali ih zakupodavac moe zadrati ako mu naknadi njihovu vrijednost u vrijeme vraanja. ODJELJAK 4. Podzakup Kad se stvari mogu dati u podzakup lan 586. (1) Ukoliko nije drukije ugovoreno, zakupac moe zakupljenu stvar dati u zakup drugome (podzakup) ili mu je po kom drugom osnovu predati na upotrebu, ali samo ako se time ne nanosi teta zakupodavcu. (2) Zakupac jemi zakupodavcu da e podzakupac upotrebljavati stvar prema ugovoru o zakupu. Kad zakupodavac moe odbiti dozvolu lan 587. Kad je za davanje zakupljene stvari u podzakup potrebna dozvola zakupodavca, ovaj je moe odbiti samo iz opravdanih razloga. Otkaz zbog nedozvoljenog podzakupa lan 588. Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu ako je zakupljena stvar data u podzakup bez njegove dozvole, kad je ona prema zakupu ili prema ugovoru potrebna. Neposredni zahtjev zakupodavca lan 589. Zakupodavac moe, radi naplate svojih potraivanja od zakupca nastalih iz zakupa, zahtijevati neposredno od podzakupca isplatu iznosa koje ovaj duguje zakupcu po osnovu podzakupa. Prestanak podzakupa po samom zakonu

lan 590. Podzakup prestaje u svakom sluaju kada prestane zakup. ODJELJAK 5. Otuenje zakupljene stvari Otuenje poslije predaje u zakup lan 591. (1) U sluaju otuenja stvari koja je prije toga predata nekom drugom u zakup, pribavilac stvari stupa na mjesto zakupodavca, te poslije toga prava i obaveze iz zakupa nastaju izmeu njega i zakupca. (2) Pribavilac ne moe zahtijevati od zakupca da mu preda stvar prije proteka vremena za koje je zakup ugovoren, a ako trajanje zakupa nije odreeno ni ugovorom ni zakonom, onda prije isteka otkaznog roka. (3) Za pribavioeve obaveze iz zakupa prema zakupcu odgovara prenosilac kao solidarni jemac. Pravo na zakupninu lan 592. (1) Ako nije to drugo ugovoreno, pribavilac stvari predate u zakup ima pravo na zakupninu, poev od prvog narednog roka poslije pribavljanja stvari, a ako je prenosilac primio tu zakupninu unaprijed, duan je da mu je ustupi. (2) Od asa kad je obavijeten o otuenju zakupljene stvari, zakupac moe isplatiti zakupninu samo pribaviocu. Otuenje zakupljene stvari prije predaje zakupcu lan 593. (1) Kad je stvar o kojoj je zakljuen ugovor o zakupu predata pribaviocu, a ne zakupcu, pribavilac stupa na mjesto zakupodavca i preuzima njegove obaveze prema zakupcu ako je u momentu zakljuenja ugovora o otuenju znao za postojanje ugovora o zakupu. (2) Pribavilac koji u momentu zakljuenja ugovora o otuenju nije znao za postojanje ugovora o zakupu nije duan predati stvar zakupcu, a zakupac moe samo traiti naknadu tete od zakupodavca. (3) Za pribavioeve obaveze iz zakupa prema zakupcu odgovara prenosilac, kao solidarni jemac. Otkaz ugovora zbog otuenja stvari lan 594. Kad, usljed otuenja zakupljene stvari, prava i obaveze zakupodavca preu na pribavioca, zakupac moe otkazati ugovor u svakom sluaju, potujui zakonske otkazne rokove. ODJELJAK 6. Prestanak zakupa Protek odreenog vremena lan 595.

(1) Ugovor o zakupu zakljuen za odreeno vrijeme prestaje samim protekom vremena za koje je zakljuen. (2) Isto vai i u sluajevima kad je, u nedostatku volje ugovaraa, trajanje zakupa odreeno zakonom. Preutno obnavljanje zakupa lan 596. (1) Kad, po proteku vremena za koje je ugovor o zakupu bio zakljuen, zakupac produi da upotrebljava stvar, a zakupodavac se tome ne protivi, smatra se da je zakljuen novi ugovor o zakupu neodreenog trajanja, pod istim uslovima kao i prethodni. (2) Obezbjeenja koja su trea lica dala za prvi zakup prestaju protekom vremena za koje je bio zakljuen. Otkaz lan 597. (1) Ugovor o zakupu ije trajanje nije odreeno, niti se moe odrediti iz okolnosti ili mjesnih obiaja, prestaje otkazom koji svaka strana moe dati drugoj, potujui odreeni otkazni rok. (2) Ako duina otkaznog roka nije odreena ugovorom ili zakonom ili mjesnim obiajima, ona iznosi osam dana, s tim da otkaz ne moe biti dat u nevrijeme. (3) Ako su zakupljene stvari opasne po zdravlje, zakupac moe otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka, ak i ako je u asu zakljuenja ugovora to znao. (4) Zakupac se ne moe odrei prava iz stava 3. ovog lana. Propast stvari usljed vie sile lan 598. (1) Zakup prestaje ako zakupljena stvar bude unitena nekim sluajem vie sile. (2) Ako zakupljena stvar bude djelimino unitena ili samo oteena, zakupac moe raskinuti ugovor ili ostati i dalje u zakupu i zahtijevati odgovarajue snienje zakupnine. Smrt lan 599. U sluaju smrti zakupca ili zakupodavca, zakup se nastavlja sa njegovim nasljednicima, ako nije drukije ugovoreno. GLAVA XII. UGOVOR O DJELU ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 600. Ugovorom o djelu poslenik (preduzima, izvoa radova) obavezuje se da obavi odreeni posao, kao to je izrada ili opravka neke stvari ili izvrenje nekog fizikog ili intelektualnog rada i sl., a naruilac se obavezuje da mu za to plati naknadu. Odnos sa ugovorom o prodaji

lan 601. (1) Ugovor kojim se jedna strana obavezuje da izradi odreenu pokretnu stvar od svog materijala smatra se u sumnji kao ugovor o prodaji. (2) Ali, ugovor ostaje ugovor o djelu ako se naruilac obavezao dati bitan dio materijala potreban za izradu stvari. (3) U svakom sluaju, ugovor se smatra ugovorom o djelu ako su ugovarai imali u vidu naroito poslenikov rad. Kvalitet poslenikovog materijala lan 602. (1) Kad je ugovoreno da poslenik izradi stvar od svog materijala, a nije odreen kvalitet, poslenik je duan dati materijal srednjeg kvaliteta. (2) On odgovara naruiocu za kvalitet upotrijebljenog materijala isto kao prodavac. ODJELJAK 2. Nadzor lan 603. Naruilac ima pravo da vri nadzor nad obavljanjem posla i daje uputstva kad to odgovara prirodi posla, a poslenik je duan da mu to omogui. ODJELJAK 3. Zakljuivanje ugovora nadmetanjem Poziv na nadmetanje o cijeni radova lan 604. (1) Poziv upuen odreenom ili neodreenom broju lica na nadmetanje za izvrenje odreenih radova, pod odreenim uslovima i uz odreene garancije, obavezuje pozivaoca da zakljui ugovor o tim radovima sa onim koji ponudi najniu cijenu, izuzev ako je tu obavezu iskljuio u pozivu na nadmetanje. (2) U sluaju iskljuenja obaveze da se zakljui ugovor, poziv na nadmetanje smatra se kao poziv zainteresovanima da oni naprave ponudu ugovora pod objavljenim uslovima. Poziv na nadmetanje za umjetniko ili tehniko rjeenje namjeravanih radova lan 605. Poziv upuen odreenom ili neodreenom broju lica na nadmetanje za umjetniko ili tehniko rjeenje namjeravanih radova obavezuje pozivaoca da, pod uslovima sadranim u pozivu na nadmetanje, zakljui ugovor sa uesnikom u nadmetanju ije rjeenje prihvati komisija, iji je sastav unaprijed objavljen, izuzev ako je tu obavezu iskljuio u pozivu na nadmetanje. ODJELJAK 4. Obaveze poslenika Nedostaci materijala lan 606. (1) Poslenik je duan skrenuti panju naruiocu na nedostatke materijala koji mu je naruilac predao, a koje je primijetio ili je morao primijetiti, inae e odgovarati za tetu. (2) Ako je naruilac zahtijevao da se stvar izradi od materijala na ije mu je nedostatke

poslenik ukazao, poslenik je duan postupiti po njegovom zahtjevu, izuzev ako je oigledno da materijal nije podoban za narueno djelo ili ako bi izrada od zahtijevanog materijala mogla nanijeti tetu ugledu poslenika, u kom sluaju poslenik moe raskinuti ugovor. (3) Poslenik je duan upozoriti naruioca na nedostatke u njegovom nalogu, kao i na druge okolnosti za koje je znao ili je morao znati, koje mogu biti od znaaja za narueno djelo ili za njegovo izvrenje na vrijeme, inae e odgovarati za tetu. Obaveza da izvri djelo lan 607. (1) Poslenik je duan izvriti djelo kako je ugovoreno i po pravilima posla. (2) On je duan izvriti ga za odreeno vrijeme, a ako ono nije odreeno, onda za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove. (3) On ne odgovara za zadocnjenje nastalo zbog toga to mu naruilac nije predao materijal na vrijeme,ili zbog toga to je traio izmjene, ili to mu nije isplatio duan predujam i uopte za zadocnjenje nastalo ponaanjem naruioca. Raskidanje ugovora zbog odstupanja od ugovorenih uslova lan 608. (1) Ako se u toku izvrenja djela pokae da se poslenik ne dri uslova ugovora i uopte da ne radi kako treba, te da e izvreno djelo imati nedostatke, naruilac moe upozoriti poslenika na to i odrediti mu primjeren rok da svoj rad saobrazi svojim obavezama. (2) Ako do isteka tog roka poslenik ne postupi po zahtjevu naruioca, ovaj moe raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. Raskidanje ugovora prije isteka roka lan 609. (1) Ako je rok bitan sastojak ugovora, a poslenik je u tolikom zakanjenju sa zapoinjanjem ili zavravanjem posla da je oigledno da ga nee zavriti u roku, naruilac moe raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. (2) On to pravo ima i kad rok nije bitan sastojak ugovora ako zbog takvog zakanjenja naruilac oigledno ne bi imao interesa za ispunjenje ugovora. Povjeravanje izvrenja posla treem lan 610. (1) Ukoliko iz ugovora ili prirode posla ne proizilazi to drugo, poslenik nije duan da posao obavi lino. (2) Poslenik i dalje odgovara naruiocu za izvrenje posla i kad posao ne obavi lino. Odgovornost za saradnike lan 611. Poslenik odgovara za lica koja su po njegovom nalogu radila na poslu koji je preuzeo da izvri, kao da ga je sam izvrio. Neposredan zahtjev saradnika poslenika od naruioca lan 612.

Za naplatu svojih potraivanja od poslenika njegovi saradnici mogu se obratiti neposredno naruiocu i zahtijevati od njega da im isplati ta potraivanja na teret svote, koju u tom asu duguje posleniku, ako su ta potraivanja priznata. Predaja izraene stvari naruiocu lan 613. (1) Poslenik je duan predati naruiocu izraenu ili opravljenu stvar. (2) Poslenik se oslobaa ove obaveze ako stvar koju je izradio ili opravio propadne iz uzroka za koji on ne odgovara. ODJELJAK 5. Odgovornost za nedostatke Pregledanje izvrenog djela i obavjetavanje poslenika lan 614. (1) Naruilac je duan pregledati izvreno djelo im je to, po redovnom toku stvari, mogue i o naenim nedostacima bez odlaganja obavijesti poslenika. (2) Ako naruilac na poziv poslenika da pregleda i primi izvreni rad to ne uradi bez opravdanog razloga, smatra se da je rad primljen. (3) Poslije pregleda i primanja izvrenog rada poslenik vie ne odgovora za nedostatke koji su se mogli opaziti obinim pregledom, izuzev ako je znao za njih, a nije ih pokazao naruiocu. Skriveni nedostaci lan 615. (1) Ako se docnije pokae neki nedostatak koji se nije mogao otkriti obinim pregledom, naruilac se, ipak, moe pozvati na njega, pod uslovom da o njemu obavijesti poslenika to prije, a najdue u roku od mjesec dana od njegovog otkrivanja. (2) Istekom dvije godine od prijema obavljenog posla, naruilac se vie ne moe pozvati na nedostatke. Prestanak prava lan 616. (1) Naruilac koji je poslenika na vrijeme obavijestio o nedostacima izvrenog posla, ne moe svoje pravo ostvariti sudskim putem po isteku godine dana od uinjenog obavjetenja. (2) Ali, i po isteku tog roka, naruilac moe, ako je o nedostacima blagovremeno obavijestio poslenika, prigovorom protiv poslenikovog zahtjeva za isplatu naknade istai svoje pravo na snienje naknada i na naknadu tete. Kad poslenik gubi pravo da se pozove na prethodne lanove lan 617. Poslenik se ne moe pozvati na neku odredbu prethodnih lanova kad se nedostatak odnosi na injenice koje su mu bile poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate, a nije ih saoptio naruiocu. Pravo zahtijevati uklanjanje nedostataka lan 618.

(1) Naruilac koji je uredno obavijestio poslenika da izvreni rad ima neki nedostatak moe zahtijevati od njega da nedostatak ukloni i za to mu odrediti primjeren rok. (2) On ima pravo i na naknadu tete koju trpi zbog toga. (3) Ako uklanjanje nedostatka zahtijeva pretjerane trokove, poslenik moe odbiti da ga izvri ali u tom sluaju naruiocu pripada, po njegovom izboru, pravo na snienje naknade ili raskid ugovora, kao i pravo na naknadu tete. Raskidanje ugovora u posebnom sluaju lan 619. Kad obavljeni posao ima takav nedostatak koji ga ini neupotrebljivim ili je obavljen u suprotnosti sa izriitim uslovima ugovora, naruilac moe, ne traei prethodno otklanjanje nedostatka, raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. Pravo naruioca u sluaju drugih nedostataka izvrenog posla lan 620. (1) Kad izvreni posao ima nedostatak zbog koga djelo nije neupotrebljivo, odnosno kad posao nije izvren u suprotnosti sa izriitim uslovima ugovora, naruilac je duan dopustiti posleniku da nedostatak otkloni. (2) Naruilac moe odrediti posleniku primjeren rok za otklanjanje nedostatka. (3) Ako poslenik ne otkloni nedostatak do isteka tog roka, naruilac moe, po svom izboru, izvriti otklanjanje nedostatka na raun poslenika ili snositi naknadu, ili raskinuti ugovor. (4) Kad se radi o neznatnom nedostatku, naruilac se ne moe koristiti pravom na raskid ugovora. (5) U svakom sluaju on ima pravo i na naknadu tete. Snienje naknade lan 621. Snienje naknade vri se u razmjeru izmeu vrijednosti izvrenog rada bez nedostatka u vrijeme zakljuenja ugovora i vrijednosti koju bi imao u to vrijeme izvreni rad sa nedostatkom. ODJELJAK 6. Obaveze naruioca Obaveza da primi rad lan 622. Naruilac je duan primiti rad izvren prema odredbama ugovora i pravilima posla. Odreivanje i isplata naknade lan 623. (1) Naknada se odreuje ugovorom ako nije odreena obaveznom tarifom ili kojim drugim obaveznim aktom. (2) Ako naknada nije odreena, utvrdie je sud prema prednosti rada, prema normalno potrebnom vremenu za takav posao, kao i prema uobiajenoj naknadi za tu vrstu rada. (3) Naruilac nije duan isplatiti naknadu prije nego to je pregledao izvreni rad i odobrio ga, izuzev ako je drukije ugovoreno. (4) Isto vai ako je ugovoreno izvrenje i predaja rada u dijelovima.

Proraun sa izriitim jemstvom lan 624. (1) Ako je naknada ugovorena na osnovu prorauna sa izriitim jemstvom poslenika za njegovu tanost, on ne moe da zahtijeva poveanje naknade, ak i ako je u posao uloio vie rada i ako je izvrenje posla zahtijevalo vee trokove nego to je bilo predvieno. (2) Ovim se ne iskljuuje primjena pravila o raskidanju i izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti. (3) Ako je naknada ugovorena na osnovu prorauna bez izriitog jemstva poslenika za njegovu tanost, pa se u toku rada prekoraenje prorauna pokae neizbjenim, poslenik mora o tome bez odlaganja obavijestiti naruioca, inae gubi svako potraivanje zbog poveanih trokova. ODJELJAK 7. Rizik Kad je poslenik dao materijal lan 625. (1) U sluaju kad je poslenik dao materijal za izradu stvari, a stvar bude oteena ili propadne iz ma kog uzroka prije predaje naruiocu, rizik snosi poslenik, te nema pravo na naknadu za dati materijal, kao ni na naknadu za svoj rad. (2) Ako je naruilac pregledao izvreni rad i odobrio ga, smatra se da mu je stvar predata, a da je kod poslenika ostala na uvanju. (3) Ako je naruilac pao u docnju zbog neprimanja ponuene stvari, rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi na njega. Kad je naruilac dao materijal lan 626. (1) Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi naruilac ako je on dao materijal za izradu. (2) U tom sluaju, poslenik ima pravo na naknadu samo ako je stvar propala ili bila oteena poslije dolaska naruioca u docnju, ili ako se naruilac nije odazvao njegovom urednom pozivu da stvar pregleda. Rizik u sluaju predaje po dijelovima lan 627. Ako je ugovoreno da e naruilac vriti pregled i prijem pojedinih dijelova kako budu izraeni, poslenik ima pravo na naknadu za izradu dijelova koje je naruilac pregledao i odobrio, ak i ako bi oni poslije toga propali kod njega bez njegove krivice. ODJELJAK 8. Pravo zaloge lan 628. Radi obezbjeenja naplate potraivanja naknade za rad i naknade za utroeni materijal, kao i ostalih potraivanja po osnovu ugovora o djelu, poslenik ima pravo zaloge na stvarima koje je napravio ili opravio, kao i na ostalim predmetima koje mu je predao naruilac u vezi sa njegovim radom, sve dok ih dri i ne prestane dragovoljno da ih dri.

ODJELJAK 9. Prestanak ugovora Raskid ugovora voljom naruioca lan 629. Sve dok narueni posao nije dovren, naruilac moe raskinuti ugovor kad god hoe, ali je u tom sluaju duan isplatiti posleniku ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos trokova koje ovaj nije uinio, a koje bi bio duan uiniti da ugovor nije raskinut, kao i za iznos zarade koju je ostvario na drugoj strani ili koju je namjerno propustio da ostvari. GLAVA XIII. UGOVOR O GRAENJU ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 630. (1) Ugovor o graenju je ugovor o djelu kojim se izvoa obavezuje da, prema odreenom projektu, sagradi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu ili da na takvom zemljitu, odnosno na ve postojeem objektu izvri kakve druge graevinske radove, a naruilac se obavezuje da mu za to isplati odreenu cijenu. (2) Ugovor o graenju mora biti zakljuen u pismenoj formi. Graevina lan 631. Pod "graevinom", u smislu ove glave, podrazumijevaju se zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, putevi, eljeznike pruge, bunari i ostali graevinski objekti ija izrada zahtijeva vee i sloenije radove. Nadzor nad radovima i kontrola kvaliteta materijala lan 632. Izvoa je duan omoguiti naruiocu stalan nadzor nad radovima i kontrolu koliine i kvaliteta upotrijebljenog materijala. Odstupanje od projekta lan 633. (1) Za svako odstupanje od projekta graenja, odnosno ugovorenih radova, izvoa mora imati pismenu saglasnost naruioca. (2) On ne moe zahtijevati poveanje ugovorene cijene za radove koje je izvrio bez takve saglasnosti. Hitni nepredvieni radovi lan 634. (1) Nepredviene radove izvoa moe izvesti i bez prethodne saglasnosti naruioca ako zbog njihove hitnosti nije bio u mogunosti da pribavi tu saglasnost. (2) Nepredvieni radovi su oni ije je preduzimanje bilo nuno zbog osiguranja stabilnosti objekta ili radi sprijeavanja nastanka tete, a izazvani su neoekivanom teom prirodom

zemljita, neoekivanom pojavom vode ili drugim vanrednim i neoekivanim dogaajima. (3) Izvoa je duan bez odlaganja izvijestiti naruioca o ovim pojavama i preduzetim mjerama. (4) Izvoa ima pravo na pravinu naknadu za nepredviene radove koji su morali biti obavljeni. (5) Naruilac moe raskinuti ugovor ako bi usljed ovih radova ugovorena cijena morala biti znatno poveana, o emu je duan bez odlaganja obavijestiti izvoaa. (6) U sluaju raskidanja ugovora, naruilac je duan isplatiti izvoau odgovarajui dio cijene za ve izvrene radove, kao i pravinu naknadu za uinjene neophodne radove. Cijena radova lan 635. Cijena radova se moe odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinina cijena) ili u ukupnom iznosu za cijeli objekat (ukupno ugovorena cijena). Izmjena cijene lan 636. (1) Ako ugovorom u pogledu izmjene cijene nije predvieno to drugo, izvoa, koji je svoju obavezu ispunio u predvienom roku, moe zahtijevati poveanje cijene radova ako su se u vremenu izmeu zakljuenja ugovora i njegovog ispunjenja poveale cijene elemenata, na osnovu kojih je odreena cijena radova, tako da bi trebalo da ta cijena bude vea za vie od dva procenta. (2) U sluaju da izvoa svojom krivicom nije izveo radove u roku predvienom ugovorom, on moe zahtijevati poveanje cijene radova ako su se u vremenu izmeu zakljuenja ugovora i dana kad je, prema ugovoru, trebalo da radovi budu zavreni, poveale cijene elemenata, na osnovu kojih je odreena cijena radova, tako da bi trebalo da ona, prema novim cijenama tih elemenata, bude vea za vie od pet procenata. (3) U sluajevima iz prethodnih stavova, izvoa moe zahtijevati samo razliku u cijeni radova koja prelazi dva, odnosno pet procenata. (4) Izvoa se ne moe pozivati na poveanje cijena elemenata, na osnovu kojih je odreena cijena radova, ako je do poveanja cijene dolo nakon njegovog dolaska u docnju. Odredba o nepromjenljivosti cijena lan 637. (1) Ako je ugovoreno da se cijena radova nee mijenjati u sluaju da se poslije zakljuenja ugovora poveaju cijene elemenata, na osnovu kojih je ona odreena, izvoa moe, i pored ovakve odredbe ugovora, zahtijevati izmjenu cijene radova ako su se cijene elemenata poveale u tolikoj mjeri da bi trebalo da cijena radova bude vea za vie od deset procenata. (2) Ali, i u ovom sluaju izvoa moe zahtijevati samo razliku u cijeni koja prelazi deset procenata, osim ako je do poveanja cijena elemenata dolo poslije njegovog dolaska u docnju. Raskid ugovora zbog poveane cijene lan 638. (1) Ako bi u sluajevima iz prethodnih lanova ugovorena cijena morala biti znatno poveana, naruilac moe raskinuti ugovor. (2) U sluaju raskida ugovora, naruilac je duan isplatiti izvoau odgovarajui dio ugovorene cijene za dotle izvrene radove, kao i pravinu naknadu za uinjene neophodne

trokove. Pravo naruioca da trai snienje ugovorene cijene lan 639. (1) Ako su se u vrijeme zakljuenja ugovora i ispunjenja obaveze izvoaa cijene elemenata, na osnovu kojih je odreena cijena radova, snizile za vie od dva procenta, a radovi su izvreni u ugovorenom roku, naruilac ima pravo da trai odgovarajue snienje ugovorene cijene radova iznad tog procenta. (2) Ako je ugovorena nepromjenljivost cijene radova, a oni su izvreni u ugovorenom roku, naruilac ima pravo na snienje ugovorene cijene u sluaju da su se cijene elemenata, na osnovu kojih je odreena cijena, smanjile za toliko da bi cijena bila nia za vie od deset procenata, i to za razliku u cijeni preko deset procenata. (3) U sluaju docnje izvoaa radova naruilac ima pravo na srazmjerno snienje cijene radova za svako snienje cijene elemenata, na osnovu kojih je cijena radova odreena. ODJELJAK 2. Ugovor o graenju sa posebnom odredbom lan 640. (1) Ako ugovor o graenju sadri odredbu "klju u ruke" ili neku drugu slinu odredbu, izvoa se samostalno obavezuje da izvri skupa sve radove potrebne za izgradnju i upotrebu odreenog cjelovitog objekta. (2) U tom sluaju, ugovorena cijena obuhvata i vrijednost svih nepredvienih radova i vikova radova, a iskljuuje uticaj manjkova radova na ugovorenu cijenu. (3) Ako u ugovoru "klju u ruke" uestvuje kao ugovorna strana vie izvoaa, njihova odgovornost prema naruiocu je solidarna. ODJELJAK 3. Odgovornost za nedostatke Primjena pravila ugovora o djelu lan 641. Ukoliko u ovoj glavi nije drukije odreeno, za odgovornost za nedostatke graevine primjenjuju se odgovarajue odredbe ugovora o djelu. Prelazak prava iz odgovornosti za nedostatke lan 642. Prava naruioca prema izvoau zbog nedostatka graevine prelaze i na sve docnije sticaoce graevine ili njenog dijela, ali s tim da docnijim sticaocima ne tee novi rok za obavjetenje i tubu, ve im se uraunava rok prethodnika. Posebna prava nosioca stanarskog prava lan 643. Nosilac stanarskog prava na stan u drutvenoj svojini ima pravo da zahtijeva od izvoaa otklanjanje nedostataka u granicama njihove odgovornosti za nedostatke graevine prema naruiocu. ODJELJAK 4.

Odgovornost izvoaa i projektanta za solidnost graevine U emu se sastoji lan 644. (1) Izvoa odgovara za nedostatke u izradi graevine, koji se tiu njene solidnosti, ukoliko bi se ti nedostaci pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i prijema radova. (2) Izvoa odgovara i za nedostatke zemljita na kome je podignuta graevina, koji bi se pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i prijema radova, osim ako je specijalizovana organizacija dala struno miljenje da je zemljite podobno za graenje, a u toku graenja se nisu pojavile okolnosti koje dovode u sumnju osnovanost strunog miljenja. (3) Isto vai i za projektanta ako nedostatak graevine potie od nekog nedostatka u planu. (4) Oni su odgovorni prema odredbama prethodnih stavova ne samo naruiocu, nego i svakom drugom sticaocu graevine. (5) Ova njihova odgovornost ne moe se ugovorom ni iskljuiti ni ograniiti. Dunost obavjetavanja i gubitak prava lan 645. (1) Naruilac ili drugi sticalac duan je o nedostacima obavijestiti izvoaa i projektanta u roku od est mjeseci od kad je nedostatak ustanovio, inae gubi pravo da se pozove na njega. (2) Pravo naruioca ili drugog sticaoca prema izvoau, odnosno projektantu, po osnovu njihove odgovornosti za nedostatke, prestaje za godinu dana, raunajui od dana kad je naruilac, odnosno sticalac obavijestio projektanta, odnosno izvoaa o nedostatku. Smanjenje ili iskljuenje odgovornosti lan 646. (1) Izvoa se ne oslobaa odgovornosti ako je teta nastala zbog toga to je, pri izvoenju odreenih radova, postupao po zahtjevima naruioca. (2) Ali, ako je prije izvrenja odreenog rada, po zahtjevu naruioca, upozorio ovog na opasnost od tete, njegova odgovornost se smanjuje, a, prema okolnostima konkretnog sluaja, moe se i iskljuiti. Regresi lan 647. (1) Kad su za tetu odgovorni izvoa i projektant, odgovornost svakog od njih odreuje se prema veliini njegove krivice. (2) Projektant koji je izradio projekat graevine i kome je povjeren nadzor nad izvrenjem planiranih radova, odgovara i za nedostatke u izvrenim radovima, nastale krivicom izvoaa, ako ih je mogao opaziti normalnim razumnim nadgledanjem radova, ali ima pravo zahtijevati od izvoaa odgovarajuu naknadu. (3) Izvoa koji je naknadio tetu, nastalu usljed nedostataka u izvrenim radovima, ima pravo zahtijevati od projektanta u mjeri u kojoj nedostaci u izvrenim radovima potiu od nedostataka u projektu. (4) Kad je za nedostatak odgovorno lice kome je izvoa povjerio obavljanje jednog dijela posla, izvoa, ako hoe da od njega zahtijeva naknadu, mora da se obavijesti o postojanju nedostatka u roku od dva mjeseca, raunajui od dana kad je on sam obavijeten od naruioca o istom nedostatku. GLAVA XIV.

PREVOZ ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 648. (1) Ugovorom o prevozu robe obavezuje se prevozilac da preveze na odreeno mjesto neko lice ili neku stvar, a putnik, odnosno poiljalac, se obavezuje da mu za to isplati odreenu naknadu. (2) Kao prevozilac, u smislu ovog zakona, smatra se kako lice koje se bavi prevozom kao svojim redovnim poslovanjem tako i svako drugo lice koje se ugovorom obavee da izvri prevoz uz naknadu. Obaveze prevozioca u linijskom prevozu lan 649. (1) Prevozilac koji obavlja prevoz na odreenoj liniji (linijski prevoz) duan je da redovno i uredno odrava objavljenu liniju. (2) On je duan da primi na prevoz svako lice i svaku stvar koji ispunjavaju uslove odreene u objavljenim optim uslovima. (3) Ako redovna prevozna sredstva prevozioca nisu dovoljna za izvrenje svih zahtijevanih prevoza, prvenstvo imaju lica ili stvari za koje je to posebnim propisima predvieno, a dalje prvenstvo se odreuje prema redu zahtjeva, s tim da se izmeu istovremenih zahtjeva prvenstvo odreuje prema veoj duini prevoza. Odustanak od ugovora lan 650. (1) Poiljalac, odnosno putnik, moe odustati od ugovora prije nego to pone njegovo izvrenje, ali je duan naknaditi tetu koju bi prevozilac pretrpio usljed toga. (2) Kad prevozilac sa zapoinjanjem prevoza kasni toliko dugo da druga strana vie nema interesa za ugovoreni prevoz ili kad prevozilac nee ili ne moe da izvri ugovoreni prevoz, druga strana moe odustati od ugovora i traiti da se vrati plaena naknada za prevoz. Visina naknade za prevoz lan 651. (1) Ako je visina naknade za prevoz odreena tarifom ili kojim drugim objavljenim obaveznim aktom, ne moe se ugovoriti vea naknada. (2) Ako iznos naknade za prevoz nije odreen tarifom ili kojim drugim objavljenim obaveznim aktom, a ni ugovorom, prevozilac ima pravo na uobiajenu naknadu za tu vrstu prevoza. (3) Uostalom, shodno se primjenjuju odredbe o naknadi sadrane u glavi ovog zakona o ugovoru o djelu. Ogranienje primjene odredbi ove glave lan 652. Odredbe ove glave primjenjuju se na sve vrste prevoza ako zakonom za pojedine vrste nije drukije odreeno.

ODJELJAK 2. Ugovor o prevozu stvari Odsjek 1. OPTE ODREDBE Predaja stvari lan 653. Prevozilac je duan da stvar koju je primio u cilju prevoza preda na odreenom mjestu poiljaocu ili odreenom licu (primaocu). O emu poiljalac treba da obavijesti prevozioca lan 654. (1) Poiljalac je duan obavijestiti prevozioca o vrsti poiljke i o njenoj sadrini i koliini i saoptiti mu kuda poiljka treba da bude prevezena, ime i adresu primaoca poiljke, svoje ime i svoju adresu, kao i sve drugo to je potrebno, da bi prevozilac mogao ispuniti svoje obaveze bez odlaganja i smetnji. (2) Kad se u poiljci nalaze dragocjenosti, hartije od vrijednosti ili druge skupocjene stvari, poiljalac je duan obavijestiti o tome prevozioca u asu njihove predaje na prevoz i saoptiti mu njihovu vrijednost. (3) Kad se radi o prevozu opasne stvari ili stvari za koju su potrebni posebni uslovi prevoza, poiljalac je duan da o tome obavijesti prevozioca na vrijeme, tako da bi on mogao preduzeti odgovarajue posebne mjere. (4) Ako poiljalac ne da prevoziocu podatke iz st. 1. i 3. ovog lana ili mu ih da pogreno, odgovara za tetu koja bi usljed toga nastala. Tovarni list lan 655. (1) Ugovarai se mogu sporazumjeti da se o poiljci, predatoj na prevoz, saini tovarni list. (2) Tovarni list treba da sadri: ime i adresu poiljaoca i prevozioca, vrstu, sadraj i koliinu poiljke, kao i vrijednost dragocjenosti i drugih skupocjenih stvari, mjesto opredjeljenja, iznos naknade za prevoz, odnosno zabiljeku da je naknada plaena unaprijed, odredbu o svoti kojom je poiljka optereena, mjesto i dan izdavanja tovarnog lista. (3) U tovarni list mogu biti unesene i druge odredbe ugovora o prevozu. (4) Tovarni list mora biti potpisan od oba ugovaraa. (5) Tovarni list moe sadrati odredbu "po naredbi" ili glasiti na donosioca. Ugovor o prevozu i tovarni list lan 656. Postojanje i punovanost ugovora o prevozu nezavisni su od postojanja tovarnog lista i njegove tanosti. Potvrda o prijemu za prevoz. lan 657. Ako nije izdat tovarni list, poiljalac moe zahtijevati od prevozioca da mu izda potvrdu o prijemu poiljke za prevoz sa podacima koje treba da sadri tovarni list. Odsjek 2.

ODNOS POILJAOCA I PREVOZIOCA Pakovanje lan 658. (1) Poiljalac je duan upakovati stvari na propisani ili uobiajeni nain, kako ne bi dolo do nastanka kakve tete ili ugroavanja sigurnosti ljudi ili dobara. (2) Prevozilac je duan skrenuti panju poiljaocu na nedostatke pakovanja koji se mogu opaziti, inae odgovara za oteenje poiljke koje bi se desilo zbog tih nedostataka. (3) Ali prevozilac ne odgovara za oteenje poiljke ako je poiljalac, iako mu je skrenuta panja na nedostatke pakovanja, zahtijevao da prevozilac primi poiljku na prevoz sa tim nedostacima. (4) Prevozilac je duan odbiti poiljku ako su nedostaci u njenom pakovanju takvi da moe biti ugroena sigurnost lica ili dobara ili prouzrokovana kakva teta. (5) Za tetu koju, zbog nedostatka u pakovanju, pretrpe trea lica, za vrijeme dok se stvar nalazi kod prevozioca, odgovara prevozilac, a on ima pravo zahtijevati naknadu od poiljaoca. Naknada za prevoz i trokovi u vezi sa prevozom lan 659. (1) Poiljalac je duan isplatiti prevoziocu naknadu za prevoz i trokove u vezi sa prevozom. (2) Ako u tovarnom listu nije navedeno da poiljalac plaa naknadu za prevoz i ostale trokove u vezi sa prevozom, pretpostavlja se da je poiljalac uputio prevozioca da ih naplati od primaoca. Raspolaganje poiljkom lan 660. (1) Poiljalac moe raspolagati poiljkom i mijenjati naloge sadrane u ugovoru, te moe naloiti prevoziocu da obustavi dalji prevoz poiljke, da mu poiljku vrati, da je preda drugom primaocu ili da je uputi u neko drugo mjesto. (2) Pravo poiljaoca da mijenja naloge prestaje poslije prispijea poiljke u mjesto opredjeljenja kad prevozilac preda primaocu tovarni list ili kad prevozilac pozove primaoca da preuzme poiljku ili kad primalac sam zatrai njenu predaju. (3) Ako je izdat tovarni list po naredbi, odnosno na donosioca, prava poiljaoca iz prethodnog stava pripadaju iskljuivo imaocu tovarnog lista. (4) Ovlaeno lice koje se poslui pravom da daje nove naloge prevoziocu duno je da mu naknadi trokove i tetu koje je imao zbog toga, kao i da mu na njegov zahtjev prui jemstvo da e mu trokovi i teta biti naknaeni. Pravac prevoza lan 661. (1) Prevozilac je duan izvriti prevoz ugovorenim putem. (2) Ako nije ugovoreno kojim putem treba da se izvri prevoz, prevozilac je duan izvriti ga onim putem koji najvie odgovara interesima poiljaoca. Smetnje pri izvrenju prevoza lan 662. (1) Prevozilac je duan obavjetavati poiljaoca o svim okolnostima koje bi bile od uticaja na izvrenje prevoza i postupiti po uputstvima koje od njega dobije.

(2) Prevozilac nije duan postupati po uputstvima poiljaoca ije bi izvrenje moglo ugroziti sigurnost lica ili dobara. (3) Ako bi sluaj bio takav da se ne bi mogla ekati poiljaoeva uputstva, prevozilac je duan postupiti kako bi postupio dobar privrednik, odnosno dobar domain u istoj situaciji i o tome obavijestiti poiljaoca i traiti njegova dalja uputstva. (4) Prevozilac ima pravo na naknadu trokova koje je imao zbog smetnji nastalih bez njegove krivice. Naknada u sluaju prekida prevoza lan 663. (1) Ako je prevoz prekinut iz nekog uzroka za koji odgovara prevozilac, on ima pravo na srazmjeran dio naknade za izvreni prevoz, ali je duan naknaditi tetu koja bi nastala za drugu stranu usljed prekida prevoza. (2) Ako je prevoz prekinut iz nekog uzroka za koji ne odgovara niko od zainteresovanih lica, prevozilac ima pravo na razliku izmeu ugovorene naknade za prevoz i trokova prevoza od mjesta gdje je prevoz prekinut do mjesta opredjeljenja. (3) Prevozilac nema pravo ni na dio naknade ako u toku prevoza poiljka propadne usljed vie sile. Kad poiljka ne moe da bude predata lan 664. (1) Ako primalac ne moe da bude obavijeten o prispijeu poiljke ili odbije da je primi i, uopte, ako poiljka ne moe da bude predata ili ako primalac ne isplati prevoziocu dunu naknadu i ostale svote koje terete poiljku, prevozilac je duan obavijestiti o tome poiljaoca, traiti od njega uputstva i preduzeti za njegov raun potrebne mjere za uvanje stvari. (2) Ako u primjerenom roku ovlaeno lice ne preduzme nita sa poiljkom, prevozilac ima pravo da je proda prema pravilima o prodaji dugovane stvari u sluaju docnje povjerioca i da naplati svoja potraivanja iz postignute cijene, a ostatak je duan poloiti kod suda za ovlaeno lice. Odgovornost prevozioca prema poiljaocu lan 665. Ako je prevozilac predao poiljku primaocu, a nije naplatio od njega svotu kojom je bila optereena, duan je isplatiti tu svotu poiljaocu, ali ima pravo da trai naknadu od primaoca. Odsjek 3. ODNOS PREVOZIOCA I PRIMAOCA Obavjetavanje primaoca o prispijeu poiljke lan 666. (1) Prevozilac je duan obavijestiti primaoca bez odlaganja da je poiljka prispjela, staviti mu je na raspolaganje, kako je ugovoreno, i podnijeti mu tovarni list ako je izdat. (2) U sluaju kad je izdat tovarni list po naredbi ili na donosioca, on je duan postupiti po prethodnom stavu samo ako je u tovarnom listu oznaeno lice u mjestu opredjeljenja koje treba obavijestiti da je poiljka prispjela. Predaja poiljke kad je izdat duplikat tovarnog lista

lan 667. Prevozilac moe odbiti da preda poiljku ako mu se istovremeno ne preda duplikat tovarnog lista na kome je primalac potvrdio da mu je poiljka predata. Pravo primaoca da zahtijeva predaju poiljke lan 668. (1) Primalac moe vriti prava iz ugovora o prevozu prema prevoziocu i od njega zahtijevati da mu preda tovarni list i poiljku tek poto ona prispije u mjesto opredjeljenja. (2) Prevozilac je duan na zahtjev primaoca predati mu poiljku prije nego to ona prispije u mjesto opredjeljenja samo ako je na to ovlaen od poiljaoca. (3) Primalac moe vriti prava iz ugovora o prevozu i zahtijevati od prevozioca predaju poiljke samo ako ispuni uslove predviene ugovorom o prevozu. Utvrivanje istovjetnosti i stanja poiljke lan 669. (1) Ovlaeno lice ima pravo zahtijevati da se zapisniki utvrdi istovjetnost poiljke i, ako je poiljka oteena, u emu se sastoji oteenje. (2) Ako se utvrdi da poiljka nije ona koja je bila predata prevoziocu ili da je oteenje vee nego to je prevozilac tvrdio, trokove utvrivanja snosi prevozilac. Obaveza primaoca da isplati naknadu za prevoz lan 670. (1) Preuzimanjem poiljke i tovarnog lista, ako je izdat, primalac se obavezuje da isplati prevoziocu naknadu za prevoz ako nije to drugo odreeno u ugovoru o prevozu ili u tovarnom listu, kao i da mu isplati svote kojima je poiljka optereena. (2) Ako primalac smatra da nije duan isplatiti prevoziocu onoliko koliko ovaj zahtijeva, on moe vriti prava iz ugovora samo ako kod suda poloi sporni iznos. Odsjek 4. ODGOVORNOST PREVOZIOCA ZA GUBITAK, OTEENJE I ZADOCNJENJE POILJKE Gubitak ili oteenje poiljke lan 671. (1) Prevozilac odgovara za gubitak ili oteenje poiljke koji bi se dogodili od asa preuzimanja do njene predaje, osim ako su prouzrokovani radnjom ovlaenog lica, svojstvima poiljke ili stranim uzrocima, koji se nisu mogli predvidjeti ni izbjei ili otkloniti. (2) Nitave su odredbe ugovora o prevozu optih uslova prevoza, tarifa ili kod drugog opteg akta, kojima se ova odgovornost smanjuje. (3) Ali je punovana odredba kojom se unaprijed odreuje najvii iznos naknade, pod uslovom da nije u oiglednoj nesrazmjeri sa tetom. (4) Ovo ogranienje iznosa naknade ne vai ako je tetu prevozilac prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom. (5) Ako drukije nije ugovoreno, visina naknade odreuje se prema trinoj cijeni poiljke u vrijeme i mjestu predaje za prevoz. Gubitak ili oteenje poiljke skupocjenih stvari

lan 672. (1) U sluaju gubitka ili oteenja poiljke u kojoj su se nalazile dragocjenosti, hartije od vrijednosti ili druge skupocjene stvari, prevozilac je duan naknaditi tako nastalu tetu samo ako je, prilikom predaje stvari na prevoz, bio obavijeten o prirodi tih stvari i njihovoj vrijednosti ili ako je tetu prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom. (2) Ako su se sa navedenim stvarima u poiljci nalazile i druge stvari, za njihov gubitak ili oteenje prevozilac odgovara po optim pravilima o odgovornosti prevozioca. Vraanje plaene naknade za prevoz lan 673. U sluaju potpunog gubitka poiljke prevozilac je, pored naknade tete, duan da poiljaocu vrati naknadu za prevoz ako je ista plaena. Kad primalac preuzme poiljku bez prigovora lan 674. (1) Kad primalac preuzme poiljku bez prigovora i isplati prevoziocu njegova potraivanja, prestaje odgovornost prevozioca, izuzev ako je oteenje zapisniki utvreno prije preuzimanja poiljke. (2) Prevozilac ostaje odgovoran za oteenja poiljke koja se nisu mogla opaziti u asu predaje ako ga je primalac obavijestio o tim oteenjima odmah po njihovom otkrivanju, ali ne docnije od osam dana od predaje. (3) Prevozilac se ne moe pozivati na odredbe prethodnih stavova ako je oteenje prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom. Odgovornost prevozioca za zadocnjenje lan 675. Prevozilac odgovara za tetu nastalu zbog zakanjenja, izuzev ako je zakanjenje prouzrokovano nekom injenicom koja iskljuuje njegovu odgovornost za gubitak ili oteenje stvari. Odgovornost za pomonike lan 676. Prevozilac odgovara za lica koja su po njegovom nalogu radila na izvravanju prevoza. Odsjek 5. UEE VIE PREVOZILACA U PREVOZU POILJKE Kad oni odgovaraju solidarno lan 677. (1) Prevozilac koji povjeri nekom drugom prevoziocu potpuno ili djelimino izvrenje prevoza poiljke koju je primio na prevoz, ostaje i dalje odgovoran za njen prevoz od njenog prijema do predaje, ali ima pravo na naknadu od prevozioca kome je poiljku povjerio. (2) Ako drugi prevozilac od prvog prevozioca preuzme sa poiljkom i tovarni list, on postaje ugovorna strana u ugovoru o prevozu, sa pravima i dunostima solidarnog dunika i solidarnog povjerioca, iji su udjeli srazmjerni njegovom ueu u prevozu. (3) Isto vai i kad se za izvrenje prevoza neke poiljke obavee jednim istim ugovorom vie prevozilaca koji e uestvovati u prevozu jedan za drugim.

(4) Svaki od vie prevozilaca ima pravo zahtijevati da se utvrdi stanje poiljke u asu kad mu se predaje radi izvrenja njegovog dijela prevoza. (5) Solidarni prevoznici uestvuju u snoenju tete srazmjerno njihovim udjelima u prevozu, izuzev onog koji dokae da teta nije nastala dok je on prevozio poiljku. (6) Prigovori uinjeni kasnijem prevoziocu dejstvuju i prema svim ranijim. Podijeljena odgovornost prevozilaca Podijeljena odgovornost prevozilaca lan 678. Kad u izvrenju prevoza iste poiljke uestvuju jedan za drugim nekoliko prevozilaca koje je odredio poiljalac, svaki od njih odgovara samo za svoj dio prevoza. Odsjek 6. PRAVO ZALOGE Kad prevozilac ima pravo zaloge lan 679. (1) Radi obezbjeenja naplate naknade za prevoz i nunih trokova koje je uinio u vezi sa prevozom, prevozilac ima pravo zaloge na stvarima koje su mu predate radi prevoza i u vezi sa prevozom dok ih dri ili dok ima u rukama ispravu pomou koje moe raspolagati njima. (2) Kad je u izvrenju prevoza uestvovalo vie prevozilaca jedan za drugim, njihova potraivanja u vezi sa izvrenjem prevoza obezbijeena su, takoe, ovim zalogom i posljednji prevozilac je duan, ako tovarni list ne sadri to drugo, naplatiti sva potraivanja po tovarnom listu. (3) Potraivanja ranijeg prevozioca, kao i njegovo pravo zaloge, prelaze, po samom zakonu, na docnijeg prevozioca koji mu je isplatio ta potraivanja. (4) To isto vai i ako prevozilac isplati otpremnikova potraivanja. Sukob zalonih prava lan 680. (1) Kad pored zalonog prava prevozioca postoje na istoj stvari, istovremeno zalona prava komisionara, otpremnika i skladitara, prvenstvo naplate imaju potraivanja ma kog od ovih povjerilaca nastala otpremom ili prevozom, i to obratno, redu kojim su nastala. (2) Ostala potraivanja komisionara i skladitara, kao i potraivanja otpremnika i prevozioca nastala davanjem predujmova, naplauju se tek po isplati potraivanja navedenih u prethodnom stavu, i to po redu kojim su nastala. ODJELJAK 3. Ugovor o prevozu lica Opta odredba lan 681. Prevozilac je duan da prevoz lica izvri bezbjedno onim prevoznim sredstvom koje je odreeno ugovorom o prevozu i uz one uslove udobnosti i higijene koji se, prema vrsti odnosnog prevoznog sredstva i udaljenosti puta, smatraju neophodnim. Pravo putnika na odreeno mjesto lan 682.

Prevozilac je duan dati putniku ono mjesto i u onom prevoznom sredstvu, kako je ugovoreno. Odgovornost prevozioca za zadocnjenje lan 683. (1) Prevozilac je duan prevesti putnika do odreenog mjesta na vrijeme. (2) On odgovara za tetu koju bi putnik pretrpio zbog zadocnjenja, izuzev ako je do zadocnjenja dolo iz uzroka koji nije mogao otkloniti ni panjom strunjaka. Odgovornost prevozioca za sigurnost putnika lan 684. (1) Prevozilac odgovara za sigurnost putnika od poetka do zavretka prevoza, kako u sluaju prevoza uz naknadu tako i u sluaju besplatnog prevoza, te je duan naknaditi tetu koja nastane oteenjem zdravlja, povredom ili smru putnika, izuzev ako je prouzrokovana radnjom putnika ili stranim uzrokom koji se nije mogao predvidjeti ni izbjei ili otkloniti. (2) Nitave su odredbe ugovora, kao i optih uslova prevoza, tarifa ili kog drugog opteg akta, kojima se ova odgovornost smanjuje. Odgovornost za prtljag predat na prevoz i za ostale stvari lan 685. (1) Prtljag koji mu je putnik predao, prevozilac je duan prevesti u isto vrijeme kad i putnika i predati mu ga po zavretku prevoza. (2) Za gubitak i oteenje prtljaga koji mu je putnik predao, prevozilac odgovara prema odredbama za prevoz stvari. (3) Za oteenje stvari koje putnik dri sa sobom, prevozilac odgovara prema optim pravilima o odgovornosti. GLAVA XV. UGOVOR O LICENCI ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 686. Ugovorom o licenci obavezuje se davalac licence da sticaocu licence ustupi, u cjelini ili djelimino, pravo iskoriavanja pronalaska, tehnikog znanja i iskustva, iga, uzorka ili modela, a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu. Forma lan 687. Ugovor o licenci mora biti zakljuen u pismenoj formi. Trajanje licence lan 688.

Licenca za iskoriavanje patentiranog pronalaska, uzorka ili modela ne moe biti zakljuena za vrijeme due od trajanja zakonske zatite tih prava. Iskljuiva licenca lan 689. (1) Ugovorom o licenci sticalac licence stie iskljuiva prava iskoriavanja predmeta licence samo ako je to izriito ugovoreno (iskljuiva licenca). (2) Ostale mogunosti iskoriavanja predmeta licence zadrava davalac licence. (3) Ako u ugovoru o licenci nije naznaeno o kakvoj je licenci rije, smatra se da mu je data neiskljuiva licenca. Prostorno ogranienje prava iskoriavanja lan 690. (1) Pravo iskoriavanja predmeta licence moe biti prostorno ogranieno samo ako to nije protivno Ustavu i zakonima Republike Bosne i Hercegovine. (2) Ako ugovorom o licenci nije prostorno ogranieno pravo iskoriavanja predmeta licence, smatra se da je licenca prostorno neograniena. ODJELJAK 2. Obaveze davaoca licence Predaja predmeta licence lan 691. (1) Davalac licence je duan da sticaocu licence u odreenom roku preda predmet licence. (2) Davalac licence je duan da sticaocu licence preda i tehniku dokumentaciju potrebnu za praktinu primjenu predmeta licence. Davanje uputstva i obavjetenja lan 692. Davalac licence je duan da sticaocu licence daje sva uputstva i obavjetenja koja su potrebna za uspjeno iskoriavanje predmeta licence. Obaveza garantovanja lan 693. Davalac licence garantuje sticaocu licence tehniku izvodljivost i tehniku upotrebljivost predmeta licence. Jemstvo lan 694. (1) Davalac licence jemi da pravo iskoriavanja koje je predmet ugovora pripada njemu, da na njemu nema tereta i da nije ogranieno u korist nekog treeg. (2) Ako je predmet ugovora iskljuiva licenca, davalac licence jemi da pravo iskoriavanja nije ustupio drugome, ni potpuno ni djelimino. (3) Davalac licence je duan uvati i braniti pravo ustupljeno sticaocu licence od svih zahtjeva treih lica.

Obaveza davaoca iskljuive licence lan 695. Ako je ugovorena iskljuiva licenca, davalac licence ne moe ni u kom vidu sam iskoriavati predmet licence, niti njegove pojedine dijelove, niti to povjeriti nekom drugom u granicama prostornog vaenja licence. ODJELJAK 3. Obaveze sticaoca licence Iskoriavanje predmeta licence lan 696. Sticalac licence je duan iskoriavati predmet licence na ugovoreni nain, u ugovorenom obimu i u ugovorenim granicama. Korienje naknadnih usavravanja lan 697. Ako zakonom ili ugovorom nije drukije odreeno, sticalac licence nije ovlaen da iskoriava naknadna usavravanja predmeta licence. uvanje predmeta licence u tajnosti lan 698. Ako predmet licence sainjava nepatentirani pronalazak ili tajno tehniko znanje i iskustvo, sticalac licence je duan da ga uva u tajnosti. Kvalitet lan 699. (1) Ako je uz licencu za proizvodnju ustupljena i licenca za upotrebu iga, sticalac licence moe stavljati u promet robu sa tim igom samo ako je njen kvalitet isti kao to je kvalitet robe koju proizvodi davalac licence. (2) Suprotan sporazum nema pravno dejstvo. Obiljeavanje lan 700. Sticalac licence je duan robu obiljeiti oznakom o proizvodnji po licenci. Naknada lan 701. Sticalac licence je duan isplatiti davaocu licence ugovorenu naknadu u vrijeme i na nain kako je to odreeno ugovorom. Podnoenje izvjetaja lan 702. Ako se naknada odreuje u zavisnosti od obima iskoriavanja predmeta licence, sticalac licence je duan podnijeti davaocu licence izvjetaj o obimu iskoriavanja i izvriti obraun

naknade svake godine, ako ugovorom nije za to odreen krai rok. Izmjena ugovorene naknade lan 703. Ako je ugovorena naknada postala oigledno nesrazmjerna u odnosu na prihod koji sticalac licence ima od iskoriavanja predmeta licence, zainteresovana strana moe zahtijevati izmjenu ugovorene naknade. ODJELJAK 4. Podlicenca Kad se moe dati lan 704. (1) Sticalac iskljuive licence moe pravo iskoriavanja licence ustupiti drugome (podlicenca). (2) Ugovorom se moe predvidjeti da sticalac licence ne moe dati drugome podlicencu ili mu je ne moe dati bez dozvole davaoca licence. Kad davalac moe odbiti dozvolu lan 705. Kad je za davanje podlicence potrebna dozvola davaoca licence, ovaj je moe odbiti sticaocu iskljuive licence samo iz ozbiljnih razloga. Otkaz zbog nedozvoljene podlicence lan 706. Davalac licence moe otkazati ugovor o licenci bez otkaznog roka ako je podlicenca data bez njegove dozvole, kad je ova, prema zakonu ili prema ugovoru, potrebna. Neposredan zahtjev davaoca licence lan 707. (1) Ugovorom o podlicenci ne stvara se nikakav poseban pravni odnos izmeu sticaoca podlicence i davaoca licence, ak ni kad je davalac licence dao potrebnu dozvolu za zakljuenje podlicence. (2) Ali, davalac licence moe, radi naplate svojih potraivanja od sticaoca nastalih iz licence, zahtijevati neposredno od sticaoca podlicence isplatu iznosa koji ovaj duguje davaocu podlicence po osnovu podlicence. Odjeljak 5. Prestanak ugovora Protek odreenog vremena lan 708. Ugovor o licenci zakljuen na odreeno vrijeme prestaje samim protekom vremena za koje je zakljuen, te nije potrebno da bude otkazan. Preutno obnavljanje licence

lan 709. (1) Kad, po proteku vremena za koje je ugovor o licenci bio zakljuen, sticalac licence produi da iskoriava predmet licence, a davalac licence se tome ne protivi, smatra se da je zakljuen nov ugovor o licenci neodreenog trajanja, pod istim uslovima kao i prethodni. (2) Obezbjeenja koja su trea lica dala za prvu licencu prestaju sa protekom vremena za koje je bila zakljuena. Otkaz lan 710. (1) Ugovor o licenci ije trajanje nije odreeno prestaje otkazom koji svaka strana moe dati drugoj, potujui odreeni otkazni rok. (2) Ako otkazni rok nije ugovorom odreen, iznosi est mjeseci, s tim to davalac licence ne moe otkazati ugovor tokom prve godine njegovog vaenja. Smrt, steaj i redovna likvidacija lan 711. (1) U sluaju smrti davaoca licence, licenca se nastavlja sa njegovim nasljednicima ako drukije nije ugovoreno. (2) U sluaju smrti sticaoca licence, licenca se nastavlja sa njegovim nasljednicima koji produavaju njegovu djelatnost. (3) U sluaju smrti ili redovne likvidacije sticaoca licence davalac licence moe raskinuti ugovor. GLAVA XVI. OSTAVA ODJELJAK 1. O ostavi uopte Odsjek 1. OPTE ODREDBE lan 712. (1) Ugovorom o ostavi obavezuje se ostavoprimac da primi stvar ostavodavca, da je uva i da je vrati kad je ovaj bude zatraio. (2) Predmet ostave mogu biti samo pokretne stvari. Ostava tue stvari lan 713. (1) Ugovor o ostavi moe punovano zakljuiti u svoje ime i lice koje nije nosilac prava raspolaganja, odnosno sopstvenik stvari, i ostavoprimac je duan vratiti stvar njemu, izuzev ako bi doznao da je stvar ukradena. (2) Ako tree lice tubom zahtijeva stvar od ostavoprimca kao nosilac prava raspolaganja, odnosno kao sopstvenik, ostavoprimac je duan saoptiti sudu od kog lica je stvar primio, a istovremeno obavijestiti ostavodavca o podignutoj tubi. Odsjek 2. OBAVEZE OSTAVOPRIMCA Obaveze uvanja i obavjetavanja

lan 714. (1) Ostavoprimac je duan uvati stvar kao svoju sopstvenu, a ako je ostava uz naknadu, kao dobar privrednik, odnosno dobar domain. (2) Ako su ugovoreni mjesto ili nain uvanja stvari, ostavoprimac ih moe promijeniti samo ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti, inae odgovara i za sluajnu propast ili sluajno oteenje stvari. (3) O svim promjenama koje bi primijetio na stvari i o opasnostima da budu oteene na ma koji nain ostavoprimac je duan obavijestiti ostavodavca. Predaja stvari drugom na uvanje lan 715. Ostavoprimac ne moe bez pristanka ostavodavca ili bez nude predati povjerenu mu stvar drugome da je uva, inae odgovara i za njenu sluajnu propast ili oteenje. Upotrebljavanje stvari lan 716. (1) Ostavoprimac nema pravo da upotrebljava stvar povjerenu mu na uvanje. (2) U sluaju nedozvoljene upotrebe stvari, ostavoprimac duguje ostavodavcu odgovarajuu naknadu i odgovara za sluajnu propast ili oteenje stvari koji bi se dogodili tom prilikom. (3) Kad je u ostavu data neka nepotrona stvar i ostavoprimcu dozvoljeno da je upotrebljava, onda se na odnose ugovaraa primjenjuju pravila o ugovoru o posluzi, a samo o pitanjima vremena i mjesta vraanja stvari sudi se po pravilima o ugovoru o ostavi ako ugovarai nisu to drugo odredili u tom pogledu. Upotrebljavanje i predaja stvari drugome lan 717. Kad ostavoprimac bez pristanka ostavodavca i bez nude, suprotno ugovoru, upotrebljava stvar, mijenja mjesto ili nain njenog uvanja ili kad stvar preda na uvanje drugom licu, on ne odgovara za sluajnu propast ili oteenje stvari do kojih bi dolo i da je postupao u skladu sa ugovorom. Vraanje stvari lan 718. (1) Ostavoprimac je duan vratiti stvar im je ostavodavac zatrai i to sa svim plodovima i drugim koristima od stvari. (2) Ako je odreen rok za vraanje stvari, ostavodavac moe traiti da mu se stvar vrati i prije isteka roka, izuzev kad rok nije ugovoren iskljuivo u interesu ostavodavca. (3) Vraanje se vri u mjestu predaje stvari ostavoprimcu, ako ugovorom nije odreeno neko drugo mjesto, u kom sluaju ostavoprimac ima pravo na naknadu trokova prenosa stvari. Odsjek 3. PRAVA OSTAVOPRIMCA Naknada trokova i tete lan 719.

Ostavoprimac ima pravo zahtijevati od ostavodavca da mu naknadi trokove opravdano uinjene radi ouvanja stvari, kao i tetu koju je imao zbog ostave. Naknada lan 720. Ostavoprimac nema pravo na naknadu za svoj trud, izuzev ako je naknada ugovorena ako se ostavoprimac bavi primanjem stvari na uvanje ili ako se naknada mogla oekivati s obzirom na okolnosti posla. Vraanje stvari u sluaju besplatne ostave lan 721. (1) Ostavoprimac koji se obavezao da besplatno uva stvar odreeno vrijeme moe je vratiti ostavodavcu prije isteka ugovorenog roka ako bi samoj stvari prijetila opasnost propasti ili oteenja ili ako bi mu njeno dalje uvanje moglo prouzrokovati tetu. (2) Ako rok nije ugovoren, ostavoprimac iz prethodnog stava moe u svako doba odustati od ugovora, ali je duan ostavodavcu odrediti primjeren rok za preuzimanje stvari. Odsjek 4. POSEBNI SLUAJEVI OSTAVE Neprava ostava lan 722. Kad su u ostavu date zamjenljive stvari, s pravom na ostavoprimca da ih potroi i obavezom da vrati istu koliinu stvari iste vrste, onda se na njegove odnose sa ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu, samo e u pogledu vremena i mjesta vraanja vaiti pravila ugovora o ostavi ako ugovarai nisu to drugo odredili u tom pogledu. Ostava u nudi lan 723. Kome je stvar povjerena u sluaju kakve nevolje, na primjer u sluaju poara, zemljotresa, poplave, duan je uvati je sa poveanom panjom. ODJELJAK 2. Ugostiteljska ostava Ugostitelj kao ostavoprimac lan 724. (1) Ugostiteljska preduzea i drugi ugostitelji smatraju se kao ostavoprimci u pogledu stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak ili oteenje najvie do deset hiljada dinara, ali odgovarajui dravni organ u Republici BiH moe odrediti i vei iznos. (2) Ova odgovornost je iskljuena ako su stvari propale ili oteene usljed okolnosti koje se nisu mogle izbjei ili otkloniti, usljed nekog uzroka u samoj stvari, ako su nestale ili oteene ponaanjem samog gosta ili ponaanjem lica koje je on doveo ili koja su mu dola u posjetu. (3) Ugostitelj duguje potpunu naknadu ako mu je gost predao stvar na uvanje, kao i ako je teta nastala njegovom krivicom ili krivicom lica za koje on odgovara. Obaveze ugostitelja da primi stvari na uvanje

lan 725. (1) Ugostitelj je duan primiti na uvanje stvari koje gosti donesu i hoe da mu predaju na uvanje, izuzev ako ne raspolae podesnim prostorijama za njihov smjetaj ili ako njihovo uvanje prelazi njegove mogunosti iz nekog drugog uzroka. (2) Ako ugostitelj neopravdano odbije da primi stvar na uvanje, duguje potpunu naknadu tete koju gost usljed toga pretrpi. Dunost gosta da prijavi tetu lan 726. Gost je duan prijaviti nestanak ili oteenje stvari im dozna za njih, inae ima pravo na naknadu samo ako dokae da je teta nastala krivicom ugostitelja ili lica za koje on odgovara. Objave o iskljuenju odgovornosti lan 727. Nemaju nikakvog pravnog dejstva objave istaknute u prostorijama ugostitelja kojima se iskljuuje, ograniava ili uslovljava njihova odgovornost za stvari koje su gosti donijeli. Pravo zadravanja lan 728. Ugostiteljska preduzea, radnje i pojedinci koji primaju goste na noenje imaju pravo zadrati stvari koje su gosti donijeli, do potpune naplate potraivanja za smjetaj i ostale usluge. Proirenje primjene odredaba o ugostiteljskoj ostavi lan 729. Odredbe o ugostiteljskoj ostavi shodno se primjenjuju i na bolnice, garae, kola za spavanje, organizovane kampove i sl. GLAVA XVII. USKLADITENJE ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 730. (1) Ugovorom o uskladitenju obavezuje se skladitar da primi i uva odreenu robu i da preduzima potrebne ili ugovorene mjere radi njenog ouvanja u odreenom stanju, te da je preda na zahtjev ostavodavca ili drugog ovlaenog lica, a ostavodavac se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu. (2) Prilikom predaje robe ostavodavac je duan dati sva potrebna obavjetenja o njoj i izjaviti kolika je njena vrijednost. Iskljuenje odgovornosti i neke obaveze skladitara lan 731. (1) Skladitar odgovara za tetu na robi osim ako dokae da je teta prouzrokovana usljed okolnosti koje se nisu mogle izbjei ili otkloniti ili je prouzrokovana krivicom ostavodavca, manama ili prirodnim svojstvom robe, kao i neispravnom ambalaom.

(2) Skladitar je duan da upozori ostavodavca na mane ili prirodna svojstva robe, odnosno neispravnu ambalau usljed kojih moe doi do tete na robi, im je navedene nedostatke opazio ili morao opaziti. (3) Ako bi se na robi deavale takve neotklonjive promjene zbog kojih postoji opasnost da se roba pokvari ili propadne, skladitar je duan, ako to po njegovom pozivu ne bi mogao na vrijeme da uini ostavodavac, prodati robu bez odlaganja na najpogodniji nain. (4) Skladitar je obavezan da preduzima radnje radi ouvanja prava ostavodavca prema prevoziocu koji mu je predao robu za raun ostavodavca u oteenom ili manjivom stanju. Kad postoji dunost osiguranja lan 732. (1) Skladitar je duan da osigura robu primljenu na uvanje samo ako je to ugovoreno. (2) Ako ugovorom nije odreeno koje rizike treba da obuhvati osiguranje, skladitar je duan da osigura robu od uobiajenih rizika. Ogranienje naknade tete lan 733. Naknada tete koju je skladitar duan platiti zbog propasti, umanjenja ili oteenja robe za vrijeme od njenog prijema do predaje, ne moe prei stvarnu vrijednost robe, osim ako je tetu prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom. Mijeanje zamjenljivih stvari lan 734. (1) Skladitar ne moe pomijeati primljene zamjenljive stvari sa stvarima iste vrste i iste kakvoe, osim ako je ostavodavac na to pristao ili ako je oigledno da se radi o stvarima koje se mogu mijeati, bez opasnosti od nastanka tete za ostavodavca. (2) Ako su stvari pomijeane, skladitar moe na zahtjev ovlaenog lica bez sudjelovanja ostalih ovlaenih lica iz smjee zamjenljivih stvari izdvojiti dio koji mu pripada. Pregledanje robe i uzimanje uzoraka lan 735. Skladitar je duan dozvoliti ovlaenom licu da pregleda robu i da uzima uzorke od nje. Potraivanje skladitara i pravo zaloge lan 736. (1) Pored naknade za uvanje, skladitar ima pravo na naknadu trokova koji su bili potrebni za ouvanje robe. (2) Za svoja potraivanja iz ugovora o skladitenju i ostala potraivanja nastala u vezi sa uvanjem robe on ima zalono pravo na toj robi. Podizanje robe i prodaja nepodignute robe lan 737. (1) Ostavodavac moe robu podii i prije ugovorenog roka. (2) Ako ostavodavac ne podigne robu po isteku ugovorenog roka ili po isteku godine dana ako nije ugovoren rok za uvanje, skladitar moe za njegov raun prodati robu na javnoj

prodaji, ali je duan obavijestiti ga prethodno o svojoj namjeri i ostaviti mu naknadni rok najmanje od osam dana da robu podigne. Nedostaci pri prijemu robe lan 738. (1) Primalac robe duan je robu pregledati u trenutku njenog preuzimanja. (2) Ako prilikom preuzimanja robe primijeti nedostatke, primalac je duan da o tome odmah upozori skladitara, inae se smatra da je roba uredno primljena. (3) O nedostacima robe koji se nisu mogli utvrditi u trenutku preuzimanja, primalac je duan da na pouzdan nain obavijesti skladitara u roku od sedam dana, raunajui od dana preuzimanja robe, inae se smatra da je roba uredno primljena. Primjena pravila o ostavi lan 739. Na ugovore o skladitenju shodno se primjenjuju pravila o ostavi ukoliko pravilima o skladitenju nije drukije regulisano. ODJELJAK 2. Skladinica Dunost izdavanja skladinice lan 740. Skladitar koji je na osnovu zakona ovlaen da za robu primljenu na uskladitenje izda skladinicu, duan ju je izdati ostavodavcu na njegov zahtjev. Sastojci i sadrina skladinice lan 741. (1) Skladinica se sastoji iz priznanice i zalonice. (2) Priznanica i zalonica sadre podatke: naziv, odnosno ime i zanimanje ostavodavca, njegovo sjedite, odnosno prebivalite, naziv i sjedite skladitara, datum i broj skladinice, mjesto gdje se skladite nalazi, vrstu, prirodu i koliinu robe, navod o tome do koga iznosa je roba osigurana, kao i ostale podatke potrebne za raspoznavanje robe i odreivanje njene vrijednosti. (3) Priznanica i zalonica moraju se pozivati jedna na drugu. Skladinica za dijelove robe lan 742. (1) Ostavodavac moe zahtijevati da skladitar podijeli robu na odreene dijelove i da mu za svaki dio izda zasebnu skladinicu. (2) Ako je ve dobio skladinicu za cijelu koliinu robe, on moe zahtijevati da skladitar podijeli robu na odreene dijelove i da mu u zamjenu za skladinicu koju je dobio izda posebne skladinice za svaki pojedini dio. (3) Ostavodavac moe zahtijevati da mu skladitar izda skladinicu samo za jedan dio zamjenljive robe koji je ostavio kod njega. Prava imaoca skladinice

lan 743. (1) Imalac skladinice ima pravo zahtijevati da mu se preda roba oznaena u njoj. (2) On moe raspolagati robom oznaenom u skladinici prenoenjem skladinice. Prenoenje priznanice i zalonice lan 744. (1) Priznanica i zalonica mogu se prenositi indosamentom, zajedno ili odvojeno. (2) Prilikom svakog prenosa na njima mora biti ubiljeen datum. (3) Na zahtjev prijemnika priznanice ili zalonice, prenos na njega prepisae se u registar skladita, gdje e se ubiljeiti i njegovo sjedite, odnosno prebivalite. Pravo imaoca priznanice lan 745. (1) Prenos priznanice bez zalonice daje prijemniku pravo da zahtijeva da mu se preda roba samo ako isplati imaocu zalonice ili poloi skladitaru, za imaoca zalonice, iznos koji treba da mu bude isplaen na dan dospjelosti potraivanja. (2) Imalac priznanice bez zalonice moe zahtijevati da se roba proda ako se postignutom cijenom moe isplatiti iznos na koji ima pravo imalac zalonice, s tim da se ostvareni viak preda njemu. (3) Kad se radi o zamjenljivim stvarima, imalac priznanice bez zalonice moe zahtijevati da mu skladitar preda jedan dio robe, pod uslovom da poloi skladitaru za raun imaoca zalonice odgovarajui iznos u novcu. Prava imaoca zalonice lan 746. (1) Prenos zalonice bez priznanice daje prijemniku pravo zaloge na robi. (2) Prilikom prvog prenosa, na zalonici moraju biti ubiljeeni naziv, odnosno ime i zanimanje povjerioca, njegovo poslovno sjedite, odnosno prebivalite, iznos njegovog potraivanja, raunajui i kamate i datum dospijevanja. (3) Prvi prijemnik zalonice duan je bez odlaganja prijaviti skladitaru da je na njega izvren prenos zalonice, a skladite je duno prepisati taj prenos u svoj registar i na samoj zalonici zabiljeiti da je ovaj prepis izvren. (4) Bez obavljanja radnji iz prethodnog stava, zalonica se ne moe dalje prenositi indosamentom. (5) Zalonica koja ne sadri iznos potraivanja zalonog povjerioca, obavezuje u korist zalonog povjerioca cjelokupnu vrijednost stvari navedenu u njoj. Protest zbog neisplate i prodaje robe lan 747. (1) Imalac zalonice bez priznanice, kome ne bude isplaeno u roku potraivanje obezbijeeno zalonicom, duan je, pod prijetnjom gubitka prava, da zahtijeva isplatu od prenosioca podii protest prema Zakonu o mjenici. (2) Imalac zalonice koji je podigao protest moe po proteku osam dana od dospjelosti potraivanja zahtijevati prodaju zaloene robe, a isto pravo pripada i prenosiocu koji je isplatio imaocu zalonice potraivanje obezbijeeno zalonicom. (3) Od iznosa postignutog prodajom izdvaja se potrebna svota za podmirenje trokova prodaje, potraivanja skladitara iz ugovora o uskladitenju i ostalih njegovih potraivanja,

nastalih u vezi sa ostavljenom robom, zatim se isplauje obezbijeeno potraivanje imaoca zalonice, a ostatak pripada imaocu priznanice. Zahtjev isplate od prenosioca zalonice lan 748. (1) Imalac zalonice moe zahtijevati isplatu od prenosioca tek ako nije mogao postii potpuno namirenje prodajom zaloene robe. (2) Ovaj zahtjev mora biti podignut u roku odreenom u Zakonu o mjenici za zahtjev prema indosantima i taj rok poinje tei od dana kad je izvrena prodaja robe. (3) Imalac zalonice gubi pravo da zahtijeva isplatu od prenosioca ako ne bude zahtijevao prodaju robe najdalje u roku od mjesec dana od protesta. GLAVA XVIII. NALOG ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 749. (1) Ugovorom o nalogu obavezuje se nalogoprimac prema nalogodavcu da za njegov raun preduzme odreene poslove. (2) Istovremeno se nalogoprimac ovlauje na preduzimanje tih poslova. (3) Nalogoprimac ima pravo na naknadu za svoj trud, osim ako je drukije ugovoreno ili proizilazi iz prirode meusobnog odnosa. Lica duna da odgovore na ponudu naloga lan 750. Ko se bavi vrenjem tuih poslova kao zanimanjem ili se javno nudi za vrenje tih poslova, duan je, ako nee da prihvati ponueni nalog koji se odnosi na te poslove, da o tome bez odlaganja obavijesti drugu stranu, inae odgovara za tetu koju bi ova pretrpjela zbog toga. ODJELJAK 2. Obaveze nalogoprimca Izvrenje naloga kako glasi lan 751. (1) Nalogoprimac je duan izvriti nalog prema primljenim uputstvima, sa panjom dobrog privrednika, odnosno dobrog domaina, ostajui u njegovim granicama i u svemu paziti na interese nalogodavca i njima se rukovoditi. (2) Kad nalogoprimac smatra da bi izvrenje naloga po dobijenim uputstvima bilo od tete za nalogodavca, on je duan skrenuti na to njegovu panju i traiti nova uputstva. (3) Ako nalogodavac nije dao odreena uputstva o poslu koji treba obaviti, nalogoprimac je duan, rukovodei se interesima nalogodavca, postupiti kao dobar privrednik, odnosno dobar domain, a ako je nalog bez naknade, kako bi u istim okolnostima postupio u sopstvenoj stvari. Odstupanje od naloga i uputstava lan 752.

(1) Od dobijenog naloga i uputstava nalogoprimac moe odstupiti samo sa saglasnou nalogodavca, a kada mu zbog kratkoe vremena ili iz kog drugog uzroka nije mogue traiti saglasnost nalogodavca, on moe odstupiti od naloga i uputstava samo ako je, po procjeni svih okolnosti, mogao osnovano smatrati da to zahtijevaju interesi nalogodavca. (2) Ako nalogodavac prekorai granice naloga ili odstupi od dobijenih uputstava van sluaja predvienog u prethodnom stavu, nee se smatrati za nalogoprimca, ve za poslovou bez naloga, izuzev ako nalogodavac naknadno odobri ono to je uradio. Zamjena lan 753. (1) Nalogoprimac je duan izvriti nalog lino. (2) On moe povjeriti izvrenje naloga drugome samo ako mu je nalogodavac to dozvolio, kao i ako je na to prinuen okolnostima. (3) U tim sluajevima on odgovara samo za izbor zamjenika i za uputstva koja mu je dao. (4) U ostalim sluajevima on odgovara za rad zamjenika, kao i za sluajnu propast ili oteenje stvari koji bi se dogodili kod zamjenika. (5) Nalogodavac moe u svakom sluaju zahtijevati neposredno od zamjenika izvrenje obaveze iz naloga. Polaganje rauna lan 754. O izvrenom poslu nalogoprimac je duan poloiti raun i predati bez odugovlaenja nalogodavcu sve to je primio na osnovu obavljanja povjerenih poslova, bez obzira na to da li je ono to je primio za nalogodavca bilo dugovano ovome ili ne. Podnoenje izvjetaja lan 755. Nalogoprimac je duan na zahtjev nalogodavca podnijeti izvjetaj o stanju poslova i poloiti raun i prije odreenog vremena. Odgovornost za upotrebu nalogodavevog novca lan 756. Ako se nalogoprimac sluio za svoje potrebe novcem koji je primio za nalogodavca, duan je platiti kamatu po najvioj dozvoljenoj ugovorenoj stopi, raunajui od dana upotrebe, a na ostali dugovani novac koji nije predao na vrijeme, zateznu kamatu, raunajui od dana kad ga je bio duan predati. Solidarna odgovornost nalogoprimaca lan 757. Ako je izvrenje nekog posla povjereno nekolicini istim nalogom da ga zajedniki vre, oni odgovaraju solidarno za obaveze iz tog naloga ako to drugo nije ugovoreno. ODJELJAK 3. Obaveze nalogodavca Predujmljivanje novca

lan 758. Nalogodavac je duan na zahtjev nalogoprimca dati mu izvjesnu svotu novca za predviene izdatke. Naknada trokova i preuzimanje obaveza lan 759. (1) Nalogodavac je duan naknaditi nalogoprimcu, ak i ako njegov trud bez njegove krivice nije imao uspjeha, sve potrebne trokove koje je uinio za izvrenje naloga, sa kamatom od dana kad su uinjeni. (2) On je duan preuzeti obaveze koje je nalogoprimac uzeo na sebe vrei u svoje ime povjerene mu poslove ili ga na koji drugi nain osloboditi njih. Naknada tete lan 760. Nalogodavac je duan naknaditi nalogoprimcu tetu koju je ovaj pretrpio bez svoje krivice u vrenju naloga. Visina naknade lan 761. Ako drukije nije ugovoreno, nalogodavac duguje naknadu u uobiajenoj visini, a ako o tome nema obiaja, onda pravinu naknadu. Isplata naknade lan 762. (1) Ukoliko nije drukije ugovoreno, nalogodavac je duan isplatiti nalogoprimcu naknadu po obavljenom poslu. (2) Ako je nalogoprimac bez svoje krivice samo djelimino obavio nalog, ima pravo na srazmjerni dio naknade. (3) U sluaju kad bi unaprijed ugovorena naknada bila u oiglednoj nesrazmjeri sa uinjenim uslugama, nalogodavac moe zahtijevati njeno smanjenje. Pravo zaloge lan 763. Radi obezbjeenja naknade i trokova nalogoprimac ima pravo zaloge na pokretnim stvarima nalogodavca koje je dobio po osnovu naloga, kao i po novanim iznosima koje je naplatio za raun nalogodavca. Solidarna odgovornost nalogodavaca lan 764. Ako je vie njih povjerilo nalogoprimcu izvrenje naloga, oni mu odgovaraju solidarno. ODJELJAK 4. Prestanak naloga Odustanak od ugovora

lan 765. (1) Nalogodavac moe odustati od ugovora. (2) U sluaju odustanka od ugovora u kome nalogoprimcu pripada naknada za njegov trud, nalogodavac je duan isplatiti nalogoprimcu odgovarajui dio naknade i naknaditi mu tetu koju je pretrpio odustankom od ugovora ako za odustanak nije bilo osnovanih razloga. Otkaz lan 766. (1) Nalogoprimac moe otkazati nalog kad hoe, samo ne u nevrijeme. (2) On je duan naknaditi nalogodavcu tetu koju je onaj pretrpio zbog otkaza naloga u nevrijeme, izuzev kad su za otkaz postojali osnovani razlozi. (3) Nalogoprimac je duan poslije otkaza produiti poslove koji ne trpe odlaganje, dok nalogodavac ne bude u mogunosti da preuzme brigu o njima. Smrt, prestanak pravnog lica lan 767. (1) Nalog prestaje smru nalogoprimca. (2) Nasljednici nalogoprimca duni su da o njegovoj smrti to prije obavijeste nalogodavca i preduzmu to je potrebno za zatitu njegovih interesa, dok ne bude u stanju da sam preuzme brigu o njima. (3) Nalog prestaje smru nalogodavca samo ako je tako ugovoreno ili ako se nalogoprimac primio naloga, s obzirom na svoje line odnose sa nalogodavcem. (4) U tom sluaju nalogoprimac je duan produiti povjerene poslove, ako bi, inae, nastupila teta za nasljednike, dok ovi ne budu u mogunosti da sami preuzmu brigu o njima. (5) Ako je nalogodavac ili nalogoprimac neko pravno lice, nalog prestaje kad to lice prestane postojati. Steaj, lienje poslovne sposobnosti lan 768. Nalog prestaje kad nalogodavac ili nalogoprimac padne pod steaj ili bude potpuno ili djelimino lien poslovne sposobnosti. as prestanka naloga lan 769. (1) Kad je nalogodavac odustao od ugovora, kao i kad je umro ili pao pod steaj, ili potpuno ili djelimino lien poslovne sposobnosti, nalog prestaje u asu kad je nalogoprimac saznao za dogaaj zbog koga nalog prestaje. (2) Kad je nalogoprimcu izdato pismeno punomoje, duan ga je vratiti po prestanku naloga. Izuzeci lan 770. Kad je nalog dat da bi nalogoprimac mogao postii ispunjenje nekog svog potraivanja od nalogodavca, nalogodavac ne moe odustati od ugovora i nalog ne prestaje ni smru, ni steajem nalogodavca ili nalogoprimca, ni kad jedan od njih bude potpuno ili djelimino lien poslovne sposobnosti.

GLAVA XIX. KOMISION ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 771. (1) Ugovorom o komisionu obavezuje se komisionar da za naknadu (proviziju) obavi u svoje ime i za raun komitenta jedan ili vie poslova koje mu povjerava komitent. (2) Komisionar ima pravo na naknadu i kad ona nije ugovorena. Primjena pravila o nalogu lan 772. Na ugovor o komisionu shodno se primjenjuju pravila o nalogu, ukoliko pravilima o komisionu nije drukije odreeno. Zakljuenje posla pod uslovima razliitim od naloga lan 773. (1) Ako je komisionar zakljuio neki posao po nepovoljnijim uslovima od onih odreenih nalogom kad to nije smio, duan je naknaditi komitentu razliku, kao i prouzrokovanu tetu. (2) U sluaju iz prethodnog stava komitent moe odbiti da prihvati zakljueni posao, pod uslovom da o tome odmah obavijesti komisionara. (3) Ali, komitent gubi to pravo ako komisionar pokae spremnost da mu odmah isplati razliku i naknadi prouzrokovanu tetu. (4) Ako je posao zakljuen po povoljnijim uslovima od onih odreenih nalogom, sva tako postignuta korist pripada komitentu. Prodaja robe prezaduenom licu lan 774. Komisionar odgovara komitentu za tetu ako je prodao robu licu za iju je prezaduenost znao ili je mogao znati. Kad sam komisionar kupuje robu komitenta ili mu prodaje svoju robu lan 775. (1) Komisionar kome je povjereno da proda ili da kupi neku robu kotiranu na berzi ili na tritu, moe, ako mu je komitent to dozvolio, zadrati robu za sebe kao kupac, odnosno isporuiti je kao prodavac, po cijeni u vrijeme izvrenja povjerenog posla. (2) U tom sluaju izmeu komisionara i komitenta nastaju odnosi iz ugovora o prodaji. (3) Ako se berzanska, odnosno trina cijena i cijena koju je odredio komitent ne slau, komisionar - prodavac ima pravo na manju od ove dvije cijene, a komisionar - kupac duan je platiti veu. ODJELJAK 2. Obaveze komisionara uvanje i osiguranje lan 776.

(1) Komisionar je duan uvati povjerenu robu sa panjom dobrog privrednika. (2) On odgovara i za sluajnu propast ili oteenje robe ako je nije osigurao, a prema nalogu je bio duan to uiniti. Obavjetenje o stanju primljene robe lan 777. (1) Prilikom preuzimanja robe od prevozioca, koju mu je poslao komitent, komisionar je duan utvrditi njeno stanje i bez odlaganja izvijestiti komitenta o danu prispijea robe, kao i o vidljivim oteenjima ili manjku, inae odgovara za tetu koja bi zbog tog proputanja nastala za komitenta. (2) On je duan preduzeti sve potrebne mjere radi ouvanja prava komitenta prema odgovornom licu. Obavjetenje o promjenama na robi lan 778. Komisionar je duan obavijestiti komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti od svoje vrijednosti, a ako nema vremena za ekanje njegovih uputstava ili ako on odugovlai sa davanjem uputstava, u sluaju opasnosti znatnijeg oteenja robe, komisionar je duan prodati je na najpogodniji nain. Saoptavanje komitentu imena saugovaraa lan 779. (1) Komisionar je duan saoptiti komitentu sa kojim je licem obavio posao koji mu je komitent povjerio. (2) Ovo pravilo ne vai u sluaju prodaje pokretnih stvari koja se vri preko komisionih prodavnica, osim ako nije drukije ugovoreno. Polaganje rauna lan 780. (1) Komisionar je duan poloiti raun o obavljenom poslu bez nepotrebnog odlaganja. (2) On je duan predati komitentu sve to je primio po osnovu posla izvrenog za njegov raun. (3) Komisionar je duan prenijeti na komitenta potraivanja i ostala prava koja je stekao prema treem sa kojim je obavio posao u svoje ime i za njegov raun. Delkredere lan 781. (1) Komisionar odgovara za ispunjenje obaveza svog saugovaraa samo ako je posebno jemio da e on svoje obaveze ispuniti (delkredere), u kom sluaju on odgovara solidarno sa njim. (2) Komisionar koji je jemio za ispunjenje obaveza svog saugovaraa ima pravo i na posebnu naknadu (delkredere provizija). ODJELJAK 3. Obaveze komitenta Naknada (provizija)

lan 782. (1) Komitent je duan isplatiti komisionaru naknadu kad bude izvren posao koji je komisionar obavio, kao i ako izvrenje posla bude sprijeeno nekim uzrokom za koji odgovara komitent. (2) U sluaju postupnog izvravanja, komisionar moe zahtijevati srazmjeran dio naknade poslije svakog djeliminog ispunjenja. (3) Ako ne doe do izvrenja zakljuenog posla iz uzroka za koji ne odgovaraju ni komisionar ni komitent, komisionar ima pravo na odgovarajuu naknadu za svoj trud. (4) Komisionar koji je nevjerno postupio prema komitentu nema pravo na naknadu. lan 783. (1) Ako iznos naknade nije odreen ugovorom ili tarifom, komisionaru pripada naknada prema obavljenom poslu i postignutom rezultatu. (2) Ako je u datom sluaju naknada nesrazmjerno velika prema obavljenom poslu i postignutom rezultatu, sud je moe, na zahtjev komitenta, sniziti na pravian iznos. Naknada trokova lan 784. (1) Komitent je duan naknaditi komisionaru trokove koji su bili potrebni za izvrenje naloga, sa kamatom na dan kad su uinjeni. (2) Komitent je duan dati komisionaru posebnu naknadu za upotrebu njegovih skladita i transportnih sredstava ako ona nije obuhvaena naknadom za izvrenje posla. Predujmljivanje novca komisionaru lan 785. Ako ugovorom o komisionu nije to drugo odreeno, komitent nije duan predujmiti komisionaru potrebna sredstva za obavljanje povjerenog posla. ODJELJAK 4. Zalono pravo lan 786. (1) Komisionar ima pravo zaloge na stvarima koje su predmet ugovora o komisionu dok se te stvari nalaze kod njega ili kod nekog koji ih dri za njega, ili dok on ima u rukama ispravu pomou koje moe raspolagati njima. (2) Iz vrijednosti tih stvari komisionar moe naplatiti prije ostalih komitentovih povjerilaca svoja potraivanja po osnovu svih komisionih poslova sa komitentom, kao i po osnovu zajmova i predujmova datih komitentu, bez obzira na to da li su nastali u vezi sa tim stvarima ili nekim drugim. (3) Pravo prvenstvene naplate ima komisionar iz potraivanja koja je, izvravajui nalog, stekao za raun komitenta. ODJELJAK 5. Odnosi sa treim licima Komitentova prava na potraivanja iz posla sa treim lan 787.

(1) Komitent moe zahtijevati ispunjenje potraivanja iz posla koji je komisionar zakljuio sa treim i za njegov raun tek poto mu ih komisionar ustupi. (2) Ali, u pogledu odnosa komitenta sa komisionarom i njegovim povjeriocima, ova se potraivanja od svog nastanka smatraju kao komitentova potraivanja. Ogranienje prava komisionarovih povjerilaca lan 788. Povjerioci komisionara ne mogu radi naplate svojih potraivanja, ni u sluaju njegovog steaja, preduzeti mjere izvrenja na pravima i stvarima koje je komisionar, izvravajui nalog, stekao u svoje ime, ali za raun komitenta, izuzev ako se radi o potraivanjima nastalim u vezi sa sticanjem tih prava i stvari. Steaj komisionara lan 789. (1) U sluaju steaja komisionara komitent moe zahtijevati izluenje iz steajne mase stvari koje je predao komisionaru radi prodaje za njegov raun, kao i stvari koje je komisionar nabavio za njegov raun. (2) U istom sluaju komitent moe zahtijevati od treeg kome je komisionar predao stvari da mu isplati njihovu cijenu, odnosno njen jo neisplaeni dio. GLAVA XX. UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 790. (1) Ugovorom o trgovinskom zastupanju obavezuje se zastupnik da se stalno stara da trea lica, zakljuuju ugovore sa njegovim nalogodavcem i da, u tom smislu, posreduje izmeu njih i nalogodavca, kao i da po dobijenom ovlaenju zakljuuju ugovore sa treim licima u ime i za raun nalogodavca, a ovaj se obavezuje da mu za svaki ugovor isplati odreenu naknadu (proviziju). (2) Nalogodavac moe imati na istom podruju za istu vrstu poslova vie zastupnika. (3) Jedan zastupnik ne moe bez pristanka nalogodavca preuzeti obavezu da na istom podruju i za istu vrstu poslova radi za drugog nalogodavca. Forma lan 791. Ugovor o trgovinskom zastupanju mora biti zakljuen u pismenoj formi. Zakljuivanje ugovora u ime nalogodavca lan 792. Zastupnik moe zakljuivati ugovore u ime i za raun svog nalogodavca ako je za to od njega dobio posebno ili generalno ovlaenje. Primanje ispunjenja

lan 793. Zastupnik ne moe zahtijevati ni primiti ispunjenje potraivanja svog nalogodavca ako za to nije posebno ovlaen. Izjave zastupniku za nalogodavca lan 794. Kad je ugovor zakljuen posredovanjem zastupnika, onda saugovara nalogodavca moe punovano initi zastupniku izjave koje se tiu nedostataka predmeta ugovora, kao i druge izjave u vezi sa tim ugovorom, u cilju ouvanja ili vrenja prava iz ugovora. Izjave u ime nalogodavca lan 795. Zastupnik je ovlaen da u cilju ouvanja prava svog nalogodavca ini potrebne izjave njegovom saugovarau. Mjere obezbjeenja lan 796. U cilju zatite interesa nalogodavca, zastupnik moe zahtijevati preduzimanje potrebnih mjera obezbjeenja. ODJELJAK 2. Obaveze zastupnika Staranje o interesima nalogodavca lan 797. (1) Zastupnik je duan starati se o interesima nalogodavca i u svim poslovima koje preduzima duan je postupiti sa panjom dobrog privrednika. (2) Pri tome je duan drati se uputstava koja mu je dao nalogodavac. (3) On je duan davati nalogodavcu sva potrebna obavjetenja o trinoj situaciji, naroito ona koja su od znaaja za svaki pojedini posao. Uestvovanje u zakljuivanju poslova lan 798. Zastupnik je duan da uestvuje po uputstvima nalogodavca pri zakljuivanju poslova i to do njihovog potpunog okonanja. uvanje poslovnih tajni lan 799. (1) Zastupnik je duan uvati poslovne tajne svog nalogodavca za koje je doznao u vezi sa povjerenim poslom. (2) On odgovara ako ih iskoristi ili drugome otkrije i poslije prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju. Vraanje stvari datih na upotrebu lan 800.

Po prestanku ugovora o trgovinskom zastupanju, zastupnik je duan vratiti nalogodavcu sve stvari koje mu je ovaj predao na upotrebu za vrijeme trajanja ugovora. Poseban sluaj odgovornosti lan 801. (1) Zastupnik odgovara nalogodavcu za ispunjenje obaveza iz ugovora za ije je zakljuenje posredovao ili koje je po ovlaenju on zakljuio u ime nalogodavca, samo ako je za to posebno pismeno jemio. (2) U tom sluaju on ima pravo i na posebnu naknadu (delkredere provizija). ODJELJAK 3. Obaveze nalogodavca Materijal i dokumentacija lan 802. Kad je za obavljanje njegovih poslova zastupniku potreban odreeni materijal ili odreena dokumentacija, nalogodavac je duan da mu to stavi na raspolaganje. Dunost obavjetavanja lan 803. (1) Nalogodavac moe, po svom nahoenju, prihvatiti ili odbaciti zakljuenje ugovora pripremljenog od strane zastupnika, ali je duan da bez odlaganja obavijesti zastupnika o svojoj odluci. (2) Nalogodavac je duan da bez odlaganja obavijesti zastupnika o potrebi da se obim poslova zakljuenih njegovim posredovanjem svede na manju mjeru nego to je zastupnik mogao osnovano oekivati, kako bi ovaj blagovremeno smanjio svoju preduzimljivost u odgovarajuoj mjeri, inae mu odgovara za pretrpljenu tetu. Naknada (provizija) lan 804. (1) Nalogodavac je duan isplatiti zastupniku naknadu za ugovore zakljuene njegovim posredovanjem, kao i za ugovore koje je sam zastupnik zakljuio, ako je za to bio ovlaen. (2) Zastupnik ima pravo na naknadu i za ugovore koje je nalogodavac zakljuio neposredno sa klijentima koje je zastupnik naao. Sticanje prava na naknadu lan 805. Ukoliko izmeu ugovornih strana nije drukije ugovoreno, pravo na naknadu stie zastupnik kad ugovor bude izvren, ali mu to pravo pripada i kad ugovor ostane neizvren ako je do toga dolo iz uzroka koji je na strani nalogodavca. Visina naknade lan 806. (1) Ako iznos naknade nije odreen ugovorom ili tarifom, zastupnik ima pravo na uobiajenu naknadu. (2) Ako je u datom sluaju naknada nesrazmjerno velika prema uinjenoj usluzi, sud je moe

na zahtjev nalogodavca sniziti na pravian iznos. Posebna naknada lan 807. Zastupnik koji je, po ovlaenju nalogodavca, izvrio naplatu nekog njegovog potraivanja, ima pravo na posebnu naknadu od naplaene svote. Trokovi lan 808. (1) Zastupnik nema pravo na naknadu trokova koji proizilaze iz redovnog vrenja posrednikih poslova, osim ako je drukije ugovoreno. (2) Ali, on ima pravo na naknadu posebnih trokova koje je uinio u korist nalogodavca ili po njegovom nalogu. ODJELJAK 4. Zalono pravo lan 809. Radi obezbjeenja naplate svojih dospjelih potraivanja, nastalih u vezi sa ugovorom, zastupnik ima pravo zaloge na svotama koje je naplatio za nalogodavca, po njegovom ovlaenju, kao i na svim nalogodavevim stvarima, koje je, u vezi sa ugovorom, primio od nalogodavca ili od nekog drugog, dok se nalaze kod njega ili kod nekog koji ih dri za njega, ili dok ima u rukama ispravu pomou koje moe raspolagati njima. ODJELJAK 5. Prestanak ugovora Raskidanje ugovora zakljuenog za neodreeno vrijeme lan 810. (1) Kad trajanje ugovora o trgovinskom zastupanju nije odreeno ugovorom, niti se iz okolnosti posla moe odrediti, svaka strana moe raskinuti ugovor krajem svakog kalendarskog tromjeseja. (2) Otkaz mora biti saopten drugoj strani najmanje mjesec dana prije isteka kalendarskog tromjeseja, a ako je ugovor trajao tri godine, otkaz joj mora biti saopten dva mjeseca prije isteka kalendarskog tromjeseja. (3) Ugovorne strane mogu drukije odrediti rokove otkaza i prestanka ugovora, ali izmeu otkaza i prestanka ugovora mora biti ostavljen rok od najmanje mjesec dana. Raskidanje ugovora bez otkaznog roka lan 811. (1) Iz ozbiljnih uzroka svaka strana moe, navodei te uzroke, raskinuti ugovor bez otkaznog roka. (2) Ako je izjava o raskidanju uinjena bez ozbiljnih uzroka, ona se smatra kao otkaz sa redovnim otkaznim rokom. (3) Zastupnik koji je usljed neosnovanog otkaza prekinuo svoju djelatnost, ima pravo na naknadu tete zbog izgubljene provizije, a ako je on neosnovano otkazao ugovor, pravo na naknadu tete pripada nalogodavcu.

(4) Neosnovani otkaz daje pravo drugoj strani da raskine ugovor bez otkaznog roka. Prestanak ugovora zakljuenog za odreeno vrijeme lan 812. (1) Kad je ugovor o trgovinskom zastupanju zakljuen za odreeno vrijeme, on prestaje samim istekom odreenog vremena. (2) Ako se takav ugovor preutno odui, smatra se dalje kao ugovor zakljuen za neodreeno vrijeme. GLAVA XXI. POSREDOVANJE ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 813. Ugvorom o posredovanju obavezuje se posrednik da nastoji nai i dovesti u vezu sa nalogodavcem lice koje bi s njim pregovaralo o zakljuenju odreenog ugovora, a nalogodavac se obavezuje da mu isplati odreenu naknadu ako taj ugovor bude zakljuen. Primjena odredbi zakona o ugovoru o djelu lan 814. Kad je ugovoreno da e posrednik imati pravo na odreenu naknadu i ako njegovo nastojanje ostane bez rezultata, o takvom ugovoru sudie se prema odredbama koje vae za ugovor o djelu. Primanje ispunjenja lan 815. (1) Nalog za posredovanje ne sadri ovlaenje za posrednika da za nalogodavca prima ispunjenje obaveza iz ugovora zakljuenog njegovim posredovanjem. (2) Za to je potrebno posebno pismeno punomoje. Opozivanje naloga za posredovanje lan 816. Nalogodavac moe opozvati nalog za posredovanje kad god hoe ako se toga nije odrekao i pod uslovom da opozivanje nije protivno savjesti. Odsustvo obaveze za nalogodavca da zakljui ugovor lan 817. Nalogodavac nije duan pristupiti pregovorima za zakljuenje ugovora sa licem koje je posrednik naao, ni zakljuiti sa njim ugovor pod uslovima koje je saoptio posrednik, ali e odgovarati za tetu ako je postupio protivno savjesti. ODJELJAK 2. Obaveze posrednika Obaveza traiti priliku

lan 818. (1) Posrednik je duan traiti sa panjom dobrog privrednika priliku za zakljuenje odreenog ugovora i ukazati na nju nalogodavcu. (2) Posrednik je duan posredovati u pregovorima i nastojati da doe do zakljuenja ugovora ako se na to posebno obavezao. (3) On ne odgovara ako i pored potrebne briljivosti ne uspije u svom nastojanju. Obaveza obavjetavanja lan 819. Posrednik je duan obavijestiti nalogodavca o svim okolnostima od znaaja za namjeravani posao koje su mu poznate ili su morale biti poznate. Odgovornost posrednika lan 820. (1) Posrednik odgovara za tetu koju bi pretrpjela jedna ili druga strana izmeu kojih je posredovao, a koja bi se dogodila zbog toga to je posredovao za poslovno nesposobno lice za iju je nesposobnost znao ili mogao znati, ili za lice za koje je znao ili morao znati da nee moi izvriti obaveze iz tog ugovora i, uopte, za svaku tetu nastalu njegovom krivicom. (2) Posrednik odgovara za tetu koja bi za nalogodavca nastala usljed toga to je bez dozvole nalogodavca obavijestio nekog treeg o sadrini naloga o pregovorima ili o uslovima zakljuenog ugovora. Posredniki dnevnik i list lan 821. Posrednik u privredi duan je u posebnu knjigu (posredniki dnevnik) ubiljeiti bitne podatke o ugovoru koji je zakljuen njegovim posredovanjem i izdati izvod iz te knjige potpisan od njegove strane (posredniki list). ODJELJAK 3. Obaveze nalogodavca Naknada lan 822. (1) Posrednik ima pravo na naknadu i kad nije ugovorena. (2) Ako visina naknade nije odreena ni tarifom ili kojim drugim optim aktom, ni ugovorom, a ni obiajem, odredie je sud prema posrednikovom trudu i uinjenoj usluzi. (3) Ugovorenu posredniku naknadu sud moe sniziti na zahtjev nalogodavca ako nae da je pretjerano visoka, s obzirom na posrednikov trud i uinjenu uslugu. (4) Snienje ugovorene naknade ne moe se traiti ako je isplaena posredniku poslije zakljuenja ugovora za koji je on posredovao. Kada posrednik stie pravo na naknadu lan 823. (1) Posrednik stie pravo na naknadu u asu zakljuenja ugovora za koji je posredovao ako to drugo nije ugovoreno. (2) Ali, ako je ugovor zakljuen pod odlonim uslovom, posrednik stie pravo na naknadu tek kad se uslov ostvari.

(3) Kad je ugovor zakljuen pod raskidnim uslovom, ostvarenje uslova nema uticaja na posrednikovo pravo na naknadu. (4) U sluaju nevanosti ugovora, posrednik ima pravo na naknadu ako mu uzrok nevanosti nije bio poznat. Naknada trokova lan 824. (1) Posrednik nema pravo na naknadu trokova uinjenih u izvrenju naloga, izuzev kad je to ugovoreno. (2) Ali, ako mu je ugovorom priznato pravo na naknadu trokova, on ima pravo na tu naknadu i u sluaju kad ugovor nije zakljuen. Posredovanje za obje strane lan 825. (1) Ukoliko drukije nije ugovoreno, posrednik koji je dobio nalog za posredovanje od obiju strana moe zahtijevati od svake strane samo polovinu posrednike naknade i naknadu polovine trokova ako je naknada trokova ugovorena. (2) Posrednik je duan da se sa panjom dobrog privrednika stara o interesima obiju strana izmeu kojih posreduje. Gubitak prava na naknadu lan 826. Posrednik koji protivno ugovoru ili protivno interesima svog nalogodavca radi za drugu stranu, gubi pravo na posredniku naknadu i na naknadu trokova. GLAVA XXII. OTPREMANJE (PEDICIJA) ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 827. (1) Ugovorom o otpremanju obavezuje se otpremnik da radi prevoza odreene stvari zakljui u svoje ime i za raun nalogodavca ugovor o prevozu i druge ugovore potrebne za izvrenje prevoza, kao i da obavi ostale uobiajene poslove i radnje, a nalogodavac se obavezuje da mu isplati odreenu naknadu. (2) Ako je ugovorom predvieno, otpremnik moe zakljuivati ugovor o prevozu i preduzimati druge pravne radnje u ime i za raun nalogodavca. Odustajanje od ugovora lan 828. Nalogodavac moe, po svojoj volji, odustati od ugovora, ali je u tom sluaju duan naknaditi otpremniku sve trokove koje je dotad imao i isplatiti mu srazmjeran dio naknade za dotadanji rad. Primjena pravila o ugovoru o komisionu, odnosno trgovinskom zastupanju

lan 829. Na odnose nalogodavca i otpremnika koji nisu ureeni u ovoj glavi shodno se primjenjuju pravila o ugovoru o komisionu, odnosno trgovinskom zastupanju. ODJELJAK 2. Obaveze otpremnika Upozorenje na nedostatke naloga lan 830. Otpremnik je duan upozoriti nalogodavca na nedostatke u njegovom nalogu, naroito na one koji ga izlau veim trokovima ili teti. Upozorenje na nedostatke pakovanja lan 831. Ako stvar nije upakovana ili, inae, nije spremljena za prevoz kako treba, otpremnik je duan upozoriti nalogodavca na te nedostatke, a kad bi ekanje da ih nalogodavac ukloni bilo od tete za njega, otpremnik je duan da ih ukloni na raun nalogodavca. uvanje interesa nalogodavca lan 832. (1) Otpremnik je duan u svakoj prilici postupiti kako to zahtijevaju interesi nalogodavca i sa panjom dobrog privrednika. (2) On je duan da bez odlaganja obavijesti nalogodavca o oteenju stvari, kao i o svim dogaajima od znaaja za njega i da preduzme sve potrebne mjere radi ouvanja njegovih prava prema odgovornom licu. Postupanje po uputstvima nalogodavca lan 833. (1) Otpremnik je duan drati se uputstava o pravcu puta, sredstvima i nainu prevoza, kao i ostalih uputstava dobijenih od nalogodavca. (2) Ako nije mogue postupiti po uputstvima sadranim u nalogu, otpremnik je duan traiti nova uputstva, a ako za to nema vremena ili je to nemogue, otpremnik je duan postupiti kako to zahtijevaju interesi nalogodavca. (3) O svakom odstupanju od naloga otpremnik je duan bez odlaganja obavijestiti nalogodavca. (4) Ako nalogodavac nije odredio ni pravac puta ni sredstvo, odnosno nain prevoza, otpremnik e ih odrediti kako to zahtijevaju interesi nalogodavca u datom sluaju. (5) Ako je otpremnik odstupio od dobijenih uputstava odgovara i za tetu nastalu usljed vie sile, izuzev ako dokae da bi se teta dogodila i da se drao datih uputstava. Odgovornost otpremnika za druga lica lan 834. (1) Otpremnik odgovara za izbor prevozioca kao i za izbor drugih lica sa kojima je u izvrenju naloga zakljuio ugovor (uskladitenje robe i sl), ali ne odgovara i za njihov rad, izuzev ako je tu odgovornost preuzeo ugovorom. (2) Otpremnik koji izvrenje naloga povjeri drugom otpremniku, umjesto da ga sam izvri, odgovara za njegov rad.

(3) Ako nalog sadri izriito ili preutno ovlaenje otpremniku da povjeri izvrenje naloga drugom otpremniku ili ako je to oigledno u interesu nalogodavca, on odgovara samo za njegov izbor, osim ako je preuzeo odgovornost za njegov rad. (4) Odgovornosti iz prethodnih stavova ovog lana ne mogu se ugovorom iskljuiti ni ograniiti. Carinske radnje i plaanje carine lan 835. Ukoliko ugovorom nije drukije odreeno, nalog za otpremu stvari preko granice sadri obavezu za otpremnika da sprovede potrebne carinske radnje i isplati carinske dabine za raun nalogodavca. Kad otpremnik sam vri prevoz ili druge poslove lan 836. (1) Otpremnik moe i sam izvriti potpuno ili djelimino prevoz stvari ija mu je otprema povjerena, ako nije neto drugo ugovoreno. (2) Ako je otpremnik sam obavio prevoz ili dio prevoza, ima prava i obaveze prevozioca i u tom sluaju pripada mu i odgovarajua naknada za prevoz pored naknade po osnovu otpremanja i naknade trokova u vezi sa otpremanjem. (3) Isto vai u pogledu drugih poslova obuhvaenih nalogom, obiajima ili optim uslovima. Osiguranje poiljke lan 837. (1) Otpremnik je duan da osigura poiljku samo ako je to ugovoreno. (2) Ako ugovorom nije odreeno koje rizike treba da obuhvati osiguranje, otpremnik je duan da osigura stvari od uobiajenih rizika. Polaganje rauna lan 838. (1) Otpremnik je duan nakon zavrenog posla poloiti raun nalogodavcu. (2) Prema zahtjevu nalogodavca otpremik je duan poloiti raun i u toku izvravanja naloga. ODJELJAK 3. Obaveze nalogodavca Isplata naknade lan 839. Nalogodavac je duan isplatiti otpremniku naknadu prema ugovoru, a ako naknada nije ugovorena, onda naknadu odreenu tarifom ili nekim drugim optim aktom, a u nedostatku ovoga, naknadu odreuje sud. Kad otpremnik moe zahtijevati naknadu lan 840. Otpremnik moe zahtijevati naknadu kad izvri svoje obaveze iz ugovora o otpremanju. Trokovi i predujam

lan 841. (1) Nalogodavac je duan naknaditi otpremniku potrebne trokove uinjene radi izvrenja naloga o otpremanju stvari. (2) Otpremnik moe zahtijevati naknadu trokova odmah poto ih je uinio. (3) Nalogodavac je duan na zahtjev otpremnika predujmiti mu potrebnu svotu za trokove koje zahtijeva izvrenje naloga o otpremanju stvari. Kad je ugovoreno da naknadu isplati primalac stvari lan 842. Ako je ugovoreno da e otpremnik naplatiti svoja potraivanja od primaoca stvari, otpremnik zadrava pravo da trai isplatu naknade od nalogodavca ako primalac odbije da mu je isplati. Opasne stvari i dragocjenosti lan 843. (1) Nalogodavac je duan obavijestiti otpremnika o osobinama stvari kojima moe biti ugroena sigurnost lica ili dobara ili nanesena teta. (2) Kad se u poiljci nalaze dragocjenosti, hartije od vrijednosti ili druge skupocjene stvari, nalogodavac je duan obavijestiti o tome otpremnika i saoptiti mu njihovu vrijednost u asu predaje radi otpremanja. ODJELJAK 4. Posebni sluajevi otpremanja Otprema sa fiksnom naknadom lan 844. (1) Kad je ugovorom o otpremanju odreena jedna ukupna svota za izvrenje naloga o otpremanju stvari, ona obuhvata naknadu po osnovu otpremanja i naknadu za prevoz i naknadu svih ostalih trokova ako nije to drugo ugovoreno. (2) U tom sluaju, otpremnik odgovara i za rad prevozioca i drugih lica kojima se putem ovlaenja iz ugovora posluio. Zbirna otprema lan 845. (1) Otpremnik moe u izvravanju dobijenih naloga organizovati zbirnu otpremu, osim ako je ugovorom to iskljueno. (2) Ako zbirnom otpremom postigne razliku u vozarini u korist nalogodavca, otpremnik ima pravo na posebnu dodatnu naknadu. (3) U sluaju zbirne otpreme otpremnik odgovara za gubitak ili oteenje stvari nastale za vrijeme prevoza do kojih ne bi dolo da nije bilo zbirne otpreme. ODJELJAK 5. Zalono pravo otpremnika lan 846. (1) Radi obezbjeenja naplate svojih potraivanja, nastalih u vezi sa ugovorom o otpremanju, otpremnik ima pravo zaloge na stvarima predatim radi otpremanja i u vezi sa otpremanjem sve dok ih dri ili dok ima u rukama ispravu pomou koje moe raspolagati njima.

(2) Kad je u izvrenju otpremanja uestvovao i drugi otpremnik, on je duan starati se o naplati potraivanja i ostvarenju prava zaloge prethodnih otpremnika. (3) Ako drugi otpremnik isplati otpravnikova potraivanja prema nalogodavcu, ta potraivanja i otpremnikovo pravo zaloge prelaze na njega po samom zakonu. (4) To isto biva ako drugi otpremnik isplati prevozioeva potraivanja. GLAVA XXIII. UGOVOR O KONTROLI ROBE I USLUGA Pojam lan 847. (1) Ugovorom o kontroli robe jedna ugovorna strana (vrilac kontrole) se obavezuje da struno i nepristrasno obavi ugovorenu kontrolu robe i izda certifikate o tome, a druga strana (naruilac kontrole) se obavezuje da za izvrenu kontrolu isplati ugovorenu naknadu. (2) Kontrola robe moe se sastojati u utvrivanju identiteta, kvaliteta, kvantiteta i drugih svojstava robe. Obim kontrole lan 848. Vrilac kontrole je duan da izvri kontrolu u obimu i na nain koji su odreeni u ugovoru, a ako u ugovoru nije nita odreeno, u obimu i na nain koji odgovaraju prirodi stvari. Nitavost pojedinih odredaba ugovora lan 849. (1) Nitave su odredbe ugovora koje vriocu kontrole nameu dunosti koje bi mogle uticati na nepristrasnost u vrenju kontrole i na ispravnost isprave o izvrenoj kontroli (certifikat). (2) Kontrola se smatra izvrenom tek izdavanjem certifikata. uvanje robe, odnosno uzorka lan 850. (1) Robu koju je naruilac kontrole predao vriocu kontrole radi obavljanja ugovorene kontrole, vrilac kontrole je duan uvati i obezbijediti od zamjene. (2) Vrilac kontrole je duan uvati predane mu uzorke najmanje est mjeseci, ukoliko nije drukije ugovoreno. Obaveza obavjetavanja naruioca lan 851. Vrilac kontrole je duan da o svim znaajnim okolnostima u toku kontrole i uvanja robe blagovremeno obavjetava naruioca kontrole, a naroito o nunim i korisnim trokovima uinjenim za njegov raun. Naknada lan 852. (1) Za obavljenu kontrolu i uvanje robe vrilac kontrole ima pravo na ugovorenu, odnosno uobiajenu naknadu. (2) Vrilac kontrole ima pravo i na naknadu svih nunih i korisnih trokova koji su uinjeni za

raun naruioca kontrole. Pravo zaloge lan 853. Radi obezbjeenja ugovorene ili uobiajene naknade i naknade nunih i korisnih trokova vrilac kontrole ima pravo zaloge na robi koja mu je predata na kontrolu. Povjeravanje kontrole robe drugom vriocu kontrole lan 854. (1) Vrilac kontrole moe obavljanje ugovorene kontrole robe povjeriti drugome, izuzev ako mu je naruilac kontrole to izriito zabranio. (2) Vrilac kontrole odgovara naruiocu kontrole za rad drugog vrioca kontrole. Kontrola robe sa vrenjem pojedinih pravnih radnji lan 855. (1) Na osnovu izriitog naloga naruioca kontrole, vrilac kontrole je ovlaen da pored izvrenja ugovorene kontrole robe vri i pojedine pravne radnje u ime i za raun naruioca kontrole. (2) Vrilac kontrole ima pravo na posebnu, uobiajenu ili ugovorenu naknadu za obavljanje pojedinih pravnih radnji u ime i za raun naruioca kontrole. Kontrola robe sa garancijom lan 856. (1) Vrilac kontrole moe da garantuje za nepromjenljivost svojstava kontrolisane robe u ugovorenom roku. (2) Za preuzetu garanciju u pogledu svojstava robe, vrilac kontrole ima pravo na posebnu, ugovorenu ili uobiajenu naknadu. Kontrola usluga i stvari koje nisu namijenjene prometu lan 857. Ako se vrenje kontrole odnosi na usluge ili stvari koje nisu namijenjene prometu, vrilac kontrole i naruilac kontrole imaju ista prava i obaveze kao i kod kontrole robe. Raskid ugovora lan 858. Naruilac kontrole moe izjaviti da raskida ugovor sve dok naruena kontrola nije izvrena, ali je u tom sluaju duan vriocu kontrole platiti srazmjerni dio naknade i uinjene nune i korisne trokove, kao i naknaditi mu tetu. GLAVA XXIV. UGOVOR O ORGANIZOVANJU PUTOVANJA ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam

lan 859. Ugovorom o organizovanju putovanja obavezuje se organizator putovanja da pribavi putniku skup usluga koje se sastoje od prevoza, boravka i drugih usluga koje su sa njima vezane, a putnik se obavezuje da organizatoru plati jednu ukupnu (paualnu) cijenu. Izdavanje potvrde o putovanju lan 860. (1) Organizator putovanja prilikom zakljuenja ugovora izdaje putniku potvrdu o putovanju. (2) Potvrda o putovanju treba da sadri: mjesto i datum izdavanja; oznaku i adresu organizatora putovanja; ime putnika; mjesto i datum poetka i svretka putovanja, datum boravka, nune podatke o prevozu, boravku, kao i drugim uslugama koje su obuhvaene ukupnom cijenom; najmanji broj potrebnih putnika; ukupnu cijenu za skup usluga predvienih ugovorom; uslove pod kojima putnik moe traiti raskid ugovora, kao i druge podatke za koje se smatra da je korisno da budu sadrani u potvrdi. (3) Ako je prije izdavanja potvrde o putovanju putniku uruen program putovanja u kome se nalaze podaci iz prethodnog stava, potvrda o putovanju moe da sadri samo uputu na taj program. Odnos ugovora i potvrde o putovanju lan 861. (1) Postojanje i punovanost ugovora o organizovanju putovanja nezavisni su od postojanja potvrde o putovanju i njene sadrine. (2) Ali, organizator putovanja odgovara za svu tetu koju druga strana pretrpi zbog neizdavanja potvrde o putovanju ili njene netanosti. Pretpostavka tanosti potvrde lan 862. Smatra se da je tano ono to stoji u potvrdi sve dok se ne dokae suprotno. ODJELJAK 2. Obaveze organizatora putovanja Zatita prava i interesa putnika lan 863. Organizator putovanja duan je da putniku prui usluge koje imaju sadraj i svojstva predviena ugovorom, potvrdom, odnosno programom putovanja i da se stara o pravima i interesima putnika, saglasno dobrim poslovnim obiajima u ovoj oblasti. Obaveza obavjetavanja lan 864. Organizator putovanja duan je da putniku prui potrebna obavjetenja o cijenama i uslugama prevoza, boravka i posebnih usluga, kao i obavjetenja koja se odnose na kvalitet prevoznih sredstava i smjetaja, na red vonje, veze, granine i carinske formalnosti, na sanitarne, monetarne i druge administrativne propise. Obaveza uvanja tajne

lan 865. Obavjetenja koja dobije o putnku, njegovom prtljagu i njegovim kretanjima, organizator moe saoptavati treim licima samo sa odobrenjem putnika ili na zahtjev nadlenog organa. Odgovornost za organizovanje putovanja lan 866. Organizator putovanja odgovara za tetu koju prouzrokuje putniku zbog potpunog ili djeliminog neizvrenja obaveza koje se odnose na organizovanje putovanja predvienih ugovorom i ovim zakonom. Odgovornost organizatora putovanja kad sam vri pojedine usluge lan 867. Ako sam prua usluge prevoza, smjetaja ili druge usluge vezane za izvrenje organizovanog putovanja, organizator odgovara za tetu priinjenu putniku prema propisima koji se odnose na te usluge. Odgovornost organizatora putovanja kad je izvrenje pojedinih usluga povjerio treim licima lan 868. (1) Organizator putovanja koji je povjerio treim licima izvrenje usluga prevoza, smjetaja ili drugih usluga vezanih za izvrenje putovanja, odgovara putniku za tetu koja je nastala zbog potpunog ili djeliminog neizvravanja ovih usluga, saglasno propisima koji se na njih odnose. (2) Ali, i kada su usluge izvrene saglasno ugovoru i propisima koji se na njih odnose, organizator odgovara za tetu koju je putnik pretrpio povodom njihovog izvrenja, osim ako dokae da se ponaao kao paljiv organizator putovanja pri izboru lica koja su ih izvrila. (3) Putnik ima pravo da neposredno od treeg lica odgovornog za tetu zahtijeva potpunu ili dopunsku naknadu za pretrpljenu tetu. (4) U mjeri u kojoj je naknadio tetu putniku, organizator putovanja stie sva prava koja bi putnik imao prema treem licu, odgovornom za ovu tetu (pravo na regres). (5) Putnik je duan da ustupi organizatoru putovanja isprave i sve to je potrebno za ostvarivanje prava regresa. Snienje cijene lan 869. (1) Ako su usluge iz ugovora o organizovanju putovanja nepotpuno ili nekvalitetno izvrene, putnik moe zahtijevati srazmjerno snienje cijena, pod uslovom da je stavio prigovor organizatoru putovanja u roku od osam dana od dana zavretka putovanja. (2) Zahtjev za snienje cijene ne utie na pravo putnika da zahtijeva naknadu tete. Iskljuenje i ogranienje odgovornosti organizatora putovanja lan 870. (1) Nitave su odredbe ugovora o organizovanju putovanja kojima se iskljuuje ili smanjuje odgovornost organizatora putovanja. (2) Ali je punovana pismena odredba ugovora kojom se unaprijed odreuje najvii iznos naknade, pod uslovom da nije u oiglednoj nesrazmjeri sa tetom. (3) Ovo ogranienje iznosa naknade ne vai ako je organizator tetu prouzrokovao namjerno

ili krajnjom nepanjom. ODJELJAK 3. Obaveze putnika Plaanje cijene lan 871. Putnik je duan da organizatoru putovanja plati ugovorenu cijenu za putovanje u vrijeme kako je ugovoreno, odnosno uobiajeno. Obaveza davanja podataka lan 872. Putnik je duan da na traenje organizatora blagovremeno dostavi sve podatke potrebne za organizovanje putovanja, a posebno za pribavljanje prevoznih karata, rezervaciju za smjetaj, kao i isprave potrebne za prelazak preko granice. Ispunjavanje uslova predvienih propisima lan 873. Putnik je duan da se stara da on lino, njegove line isprave i njegov prtljag ispunjavaju uslove predviene graninim, carinskim, sanitarnim, monetarnim i drugim administrativnim propisima. Odgovornost putnika za priinjenu tetu lan 874. Putnik odgovara za tetu koju priini organizatoru putovanja neizvravanjem obaveza koje za njega proizilaze iz ugovora i odredbi ovog zakona. ODJELJAK 4. Posebna prava i obaveze ugovornih strana Zamjena putnika drugim licem lan 875. Ako drukije nije ugovoreno, putnik moe odrediti drugo lice da umjesto njega koristi ugovorene usluge pod uslovom da ovo lice zadovoljava posebne zahtjeve za odreeno putovanje i da putnik naknadi organizatoru putovanja trokove prouzrokovane zamjenom. Poveanje ugovorene cijene lan 876. (1) Organizator putovanja moe zahtijevati poveanje ugovorene cijene samo ako je poslije zakljuenja ugovora dolo do promjena u kursu razmjene valute ili do promjene u tarifama prevoznika, koji utiu na cijenu putovanja. (2) Pravo na poveanje ugovorene cijene iz prethodnog stava organizator putovanja moe ostvariti samo pod uslovom da je ono predvieno u potvrdi o putovanju. (3) Ako poveanje ugovorene cijene pree deset odsto, putnik moe raskinuti ugovor bez obaveze da naknadi tetu. (4) U tom sluaju putnik ima pravo na vraanje onoga to je platio organizatoru putovanja.

Pravo putnika da odustane od ugovora lan 877. (1) Putnik moe u svakom trenutku odustati od ugovora, potpuno ili djelimino. (2) Ako putnik prije poetka putovanja odustane od ugovora u razumnom roku koji se odreuje s obzirom na vrstu aranmana (blagovremeni odustanak), organizator putovanja ima pravo samo na naknadu administrativnih trokova. (3) U sluaju neblagovremenog odustanka od ugovora, organizator putovanja moe od putnika zahtijevati naknadu u odreenom procentu ugovorene cijene koji se utvruje srazmjerno vremenu preostalom do poetka putovanja i koji mora biti ekonomski opravdan. (4) Organizator putovanja ima pravo samo na naknadu uinjenih trokova ako je putnik odustao od ugovora zbog okolnosti koje nije mogao izbjei ili otkloniti i koje bi, da su postojale u vrijeme zakljuenja ugovora, predstavljale opravdan razlog da ne zakljui ugovor, kao i u sluaju ako je putnik obezbijedio odgovarajuu zamjenu ili je zamjenu naao sam organizator. (5) Ako putnik odustane od ugovora nakon poetka putovanja, a razlog za to nisu okolnosti iz prethodnog stava ovog lana, organizator ima pravo na puni iznos ugovorene cijene putovanja. Prava organizatora putovanja da odustane od ugovora lan 878. (1) Organizator putovanja moe odustati od ugovora, potpuno ili djelimino, bez obaveze na naknadu tete ako prije ili za vrijeme izvrenja ugovora nastupe izvanredne okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, ni izbjei ili otkloniti, a koje bi, da su postojale u vrijeme zakljuenja ugovora, predstavljale opravdan razlog za organizatora putovanja da ugovor ne zakljui. (2) Organizator putovanja moe odustati od ugovora bez obaveze na naknadu tete i kad se minimalan broj putnika, predvien u potvrdi o putovanju, nije sakupio pod uslovom da o toj okolnosti putnik bude obavijeten u primjerenom roku koji ne moe biti krai od pet dana prije dana kad je putovanje trebalo da otpone. (3) U sluaju odustanka od ugovora prije njegovog izvrenja, organizator mora u cijelini vratiti ono to je primio od putnika. (4) Ako je organizator odustao od ugovora za vrijeme njegovog izvrenja, ima pravo na pravinu naknadu za ostvarene ugovorene usluge, a duan je preduzeti sve nune mjere za zatitu interesa putnika. Izmjena programa putovanja lan 879. (1) Izmjene u programu putovanja mogu se vriti samo ako su prouzrokovane vanrednim okolnostima koje organizator putovanja nije mogao predvidjeti, izbjei ili otkloniti. (2) Trokove koji su nastali usljed izmjene programa snosi organizator putovanja, a smanjenje trokova ide u korist putnika. (3) Zamjena ugovorenog smjetaja moe se vriti samo upotrebom objekta iste kategorije ili na teret organizatora, upotrebom objekta vie kategorije i u ugovorenom mjestu smjetaja. (4) Ako su u programu putovanja izvrene bitne izmjene bez opravdanog razloga, organizator putovanja mora u cjelini vratiti ono to je primio od putnika koji je zbog toga odustao od putovanja. (5) Ako su bitne izmjene u programu uinjene za vrijeme izvravanja ugovora, putnik u sluaju odustanka snosi samo stvarne trokove ostvarenih usluga. GLAVA XXV. POSREDNIKI UGOVOR O PUTOVANJU

Pojam lan 880. Posrednikim ugovorom o putovanju posrednik se obavezuje da u ime i za raun putnika zakljui bilo ugovor o organizovanju putovanja bilo ugovor o izvrenju jedne ili vie posebnih usluga, koje omoguuju da se ostvari neko putovanje ili boravak, a putnik se obavezuje da za to plati naknadu. Obaveza izdavanja potvrde lan 881. (1) Kad se posrednikim ugovorom o putovanju preuzima obaveza zakljuenja ugovora o organizovanju putovanja, posrednik je duan da prilikom zakljuenja izda potvrdu o putovanju koja, pored podataka koji se odnose na samo putovanje i oznake i adrese organizatora putovanja, mora da sadri oznaku i adresu posrednika, kao i podatak da on istupa u tom svojstvu. (2) Ako u potvrdi o putovanju ne naznai svojstvo posrednika, posrednik u organizovanju putovanja smatra se kao organizator putovanja. (3) U sluaju kad se posredniki ugovor o putovanju odnosi na zakljuenje ugovora o nekoj posebnoj usluzi, posrednik je duan da izda potvrdu koja se odnosi na tu uslugu sa naznakom iznosa koji je plaen za uslugu. Putovanje po uputstvima putnika lan 882. (1) Posrednik je duan da postupa po uputstvima koje mu je putnik blagovremeno dao ako su ona u skladu sa ugovorom, uobiajenim poslovanjem posrednika i interesima drugih putnika. (2) Ako putnik ne da potrebna uputstva, posrednik je duan da radi na nain koji je u datim prilikama najpogodniji za putnika. Izbor treih lica lan 883. Posrednik je duan da savjesno izvri izbor treih lica koja treba da obave usluge predviene ugovorom i odgovara putniku za njihov izbor. Shodna primjena odredaba ugovora o organizovanju putovanja lan 884. Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovor o organizovanju putovanja shodno se primjenjuju na posredniki ugovor o putovanju ako odredbama ove glave nije drukije odreeno. GLAVA XXVI. UGOVOR O ANGAOVANJU UGOSTITELJSKIH KAPACITETA (UGOVOR O ALOTMANU) ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 885. (1) Ugovorom o alotmanu ugostitelj se obavezuje da u toku odreenog vremena stavi na raspolaganje turistikoj agenciji odreeni broj leaja u odreenom objektu, prui ugostiteljske

usluge licima koje uputi agencija i plati joj odreenu proviziju, a ova se obavezuje da nastoji da ih popuni, odnosno da obavijesti u utvrenim rokovima da to nije u mogunosti, kao i da plati cijenu pruenih usluga ukoliko je koristila angaovane hotelske kapacitete. (2) Ako ugovorom nije drukije odreeno, smatra se da su smjetajni ugostiteljski kapaciteti stavljeni na raspolaganje za jednu godinu. Forma ugovora lan 886. Ugovor o alotmanu mora biti zakljuen u pismenoj formi. ODJELJAK 2. Obaveze turistike agencije Obaveza obavjetavanja lan 887. (1) Turistika agencija je duna da obavjetava ugostitelja o toku popunjavanja smjetajnih kapaciteta. (2) Ukoliko nije u mogunosti da popuni sve angaovane smjetajne kapacitete, turistika agencija je duna da u ugovorenim ili uobiajenim rokovima obavijesti ugostitelja o tome i da mu dostavi listu gostiju, kao i da u obavjetenju odredi rok do koga ugostitelj moe slobodno raspolagati angaovanim kapacitetima. (3) Ugostiteljski kapaciteti koji u listi gostiju nisu oznaeni kao popunjeni, smatraju se slobodnim od dana prijema te liste od strane hotela za period na koji se lista odnosi. (4) Poslije proteka toga roka turistika agencija ponovo stie pravo da popunjava angaovane smjetajne kapacitete. Obaveza pridravanja ugovorenih cijena lan 888. Turistika agencija ne moe licima koja alje u ugostiteljski objekat zaraunavati vee cijene za ugostiteljske usluge od onih koje su predviene ugovorom o alotmanu ili ugostiteljskim cjenovnikom. Obaveza plaanja ugostiteljskih usluga lan 889. (1) Ukoliko ugovorom nije drukije odreeno, cijenu pruenih ugostiteljskih usluga plaa ugostitelju turistika agencija poslije izvrenih usluga. (2) Ugostitelj ima pravo da zahtijeva plaanje odgovarajue akontacije. Obaveza izdavanja posebne pismene isprave lan 890. (1) Turistika agencija je duna da licima koja alje na osnovu ugovora o alotmanu izda posebnu pismenu ispravu (posebna pismena isprava). (2) Posebna pismena isprava glasi na ime ili na odreenu grupu, neprenosiva je i sadri nalog ugostitelju da prui usluge koje su u njoj navedene. (3) Posebna pismena isprava slui kao dokaz da je lice klijent turistike agencije koja je sa ugostiteljem zakljuila ugovor o alotmanu. (4) Na osnovu posebne pismene isprave vri se obraun uzajamnih potraivanja izmeu

turistike agencije i ugostitelja. ODJELJAK 3. Obaveze ugostitelja Obaveza stavljanja na korienje ugovorenih smjetajnih kapaciteta lan 891. (1) Ugostitelj preuzima konanu i neopozivu obavezu da u toku odreenog vremena stavi na korienje ugovoreni broj leaja i prui licima koja upuuje turistika agencija usluge navedene u posebnoj pismenoj ispravi. (2) Ugostitelj ne moe ugovoriti sa drugom agencijom angaovanje kapaciteta koji su ve rezervisani na osnovu ugovora o alotmanu. Obaveze jednakog postupanja lan 892. Ugostitelj je duan da licima koja uputi turistika agencija prui pod istim uslovima usluge kao i licima sa kojima je neposredno zakljuio ugovor o ugostiteljskim uslugama. Obaveza ugostitelja da ne mijenja cijene usluga lan 893. (1) Ugostitelj ne moe mijenjati ugovorene cijene ako o tome ne obavijesti turistiku agenciju najmanje est mjeseci unaprijed, osim u sluaju promjene u kursu razmjena valuta koje utiu na ugovorenu cijenu. (2) Nove cijene mogu se primjenjivati po isteku mjesec dana od njihove dostave turistikoj agenciji. (3) Nove cijene nee se primjenjivati na usluge za koje je ve dostavljena lista gostiju. (4) U svakom sluaju izmjene cijene nemaju dejstvo na rezervacije koje je ugostitelj potvrdio. Obaveza plaanja provizije lan 894. (1) Ugostitelj je duan da turistikoj agenciji isplati proviziju na promet ostvaren na osnovu ugovora o alotmanu. (2) Provizija se odreuje u procentu od cijene izvrenih ugostiteljskih usluga. (3) Ukoliko procenat provizije nije odreen ugovorom, turistikoj agenciji pripada provizija odreena optim uslovima poslovanja turistike agencije ili, ako ovih nema, poslovnim obiajima. ODJELJAK 4. Pravo turistike agencije da odustane od ugovora Pravo na odustanak od angaovanih smjetajnih kapaciteta lan 895. (1) Turistika agencija moe privremeno odustati od korienja angaovanih smjetajnih kapaciteta, a da time ne raskine ugovor o alotmanu, niti stvori za sebe obavezu naknade tete ugostitelju, ukoliko u ugovorenom roku poalje obavjetenje o odustanku od korienja. (2) Ako rok obavjetenja o odustanku nije odreen ugovorom, utvruje se na osnovu poslovnih obiaja u ugostiteljstvu. (3) U sluaju da obavjetenje o odustanku ne bude poslato u predvienom roku, ugostitelj ima

pravo na naknadu tete. (4) Turistika agencija moe odustati od ugovora u cjelini bez obaveze da naknadi tetu ako obavjetenje o odustanku poalje u ugovorenom roku. Obaveza turistike agencije da popuni angaovane kapacitete lan 896. (1) Ugovorom o alotmanu se moe predvidjeti posebna obaveza turistike agencije da popuni angaovane ugostiteljske kapacitete. (2) Ako u tom sluaju ne popuni angaovane ugostiteljske kapacitete, turistika agencija je duna da plati ugostitelju naknadu po neiskoritenom leaju u danu. (3) Turistika agencija nema tada pravo da putem blagovremenog obavjetenja otkae ugovor bilo djelimino ili u cjelini. GLAVA XXVII. OSIGURANJE ODJELJAK 1. Zajednike odredbe za imovinska osiguranja i osiguranja lica Odsjek 1. OPTE ODREDBE Pojam lan 897. Ugovorom o osiguranju obavezuje se ugovara osiguranja da, na naelima uzajamnosti i solidarnosti, udruuje odreeni iznos u zajednici osiguranja, odnosno zajednici rizika (osigurava), a zajednica se obavezuje da, ako se desi dogaaj koji predstavlja osigurani sluaj, isplati osiguraniku ili nekom treem licu naknadu, odnosno ugovorenu svotu ili uini neto drugo. Osigurani sluaj lan 898. (1) Dogaaj, s obzirom na koji se zakljuuje osiguranje (osigurani sluaj), mora biti budui, neizvjestan i nezavisan od iskljuive volje ugovaraa. (2) Ugovor o osiguranju je nitav ako je u asu njegovog zakljuenja ve nastao osigurani sluaj ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da e nastupiti, ili ako je ve tada bila prestala mogunost da on nastane. (3) Ali, ako je ugovoreno da e osiguranjem biti obuhvaen odreen period koji prethodi zakljuenju ugovora, ugovor e biti nitav samo ako je u asu njegovog zakljuenja zainteresovanoj strani bilo poznato da se osigurani sluaj ve dogodio, odnosno da je ve tada bila prestala mogunost da se on dogodi. Iskljuenje nekih osiguranja lan 899. (1) Odredbe ove glave nee se primjenjivati na plovidbeno osiguranje, kao ni na druga osiguranja na koja se primjenjuju pravila o plovidbenom osiguranju. (2) Navedene odredbe nee se primjenjivati ni na osiguranje potraivanja, kao ni na odnose iz reosiguranja. Odstupanje od odredaba ove glave

lan 900. (1) Ugovorom se moe odstupiti samo od onih odredaba ove glave u kojima je to odstupanje izriito doputeno, kao i od onih koje pruaju ugovaraima mogunost da postupe kako hoe. (2) Odstupanje od ostalih odredaba, ukoliko nije zabranjeno ovim ili kojim drugim zakonom, doputeno je samo ako je u nesumnjivom interesu osiguranika. Odsjek 2. ZAKLJUENJE UGOVORA Kad je ugovor zakljuen lan 901. (1) Ugovor o osiguranju je zakljuen kad ugovarai potpiu polisu osiguranja ili listu pokria. (2) Pismena ponuda uinjena osiguravau za zakljuenje ugovora o osiguranju vezuje ponudioca, ako on nije odredio krai rok, za vrijeme od osam dana od dana kad je ponuda prispjela osiguravau, a ako je potreban ljekarski pregled, onda za vrijeme od trideset dana. (3) Ako osigurava u tom roku ne odbije ponudu koja ne odstupa od uslova pod kojima on vri predloeno osiguranje, smatrae se da je prihvatio ponudu i da je ugovor zakljuen. (4) U tom sluaju ugovor se smatra zakljuenim kad je ponuda prispjela osiguravau. Polisa i lista pokria lan 902. (1) U polisi moraju biti navedeni: ugovorne strane, osigurana stvar, odnosno osigurano lice, rizik obuhvaen osiguranjem, trajanje osiguranja i period pokria, svota osiguranja ili da je osiguranje neogranieno; premija ili doprinos, datum izdanja polise i potpisi ugovorenih strana. (2) Polisa osiguranja moe biti privremeno zamijenjena listom pokria u koju se unose bitni sastojci ugovora. (3) Osigurava je duan upozoriti ugovaraa osiguranja da su opti i posebni uslovi osiguranja sastavni dio ugovora i predati mu njihov tekst, ako ti uslovi nisu tampani na samoj polisi. (4) Izvrenje obaveze iz prethodnog stava mora biti konstatovano na polisi. (5) U sluaju neslaganja neke odredbe optih ili posebnih uslova i neke odredbe polise, primijenie se odredba polise, a u sluaju neslaganja neke tampane odredbe polise i neke njene rukopisne odredbe, primijenie se ova posljednja. (6) Prema sporazumu ugovaraa, polisa moe glasiti na odreeno lice, po naredbi ili na donosioca. Osiguranje bez polise lan 903. Uslovima osiguranja mogu biti predvieni sluajevima u kojima ugovoreni odnos iz osiguranja nastaje samim plaanjem premije. Zakljuenje ugovora u ime drugog bez ovlaenja lan 904. (1) Ko zakljui ugovor o osiguranju u ime drugog bez njegovog ovlaenja, odgovara osiguravau za obaveze iz ugovora sve dok ga ovaj, u ije je ime ugovor zakljuen, ne odobri. (2) Zainteresovani moe odobriti ugovor i poto se dogodio osigurani sluaj. (3) Ako je odobrenje odbijeno, ugovora osiguranja duguje premiju za period osiguranja u kome je osigurava obavijeten o odbijanju odobrenja.

(4) Ali, ne odgovara za obaveze iz osiguranja poslovoa bez naloga koji je obavijestio osiguravaa da istupa bez ovlaenja u ime i za raun drugoga. Osiguranje za tui raun ili za raun koga se tie lan 905. (1) U sluaju osiguranja za tui raun ili za raun koga se tie, obaveze plaanja premije i ostale obaveze iz ugovora duan je izvravati ugovara osiguranja, ali on ne moe vriti prava iz osiguranja, ak i kad dri polisu, bez pristanka lica iji je interes osiguran i kome ona pripadaju. (2) Ugovara osiguranja nije duan predati polisu zainteresovanom licu dok mu ne budu naknaene premije koje je isplatio osiguravau, kao i trokovi ugovora. (3) Ugovara osiguranja ima pravo prvenstvene naplate ovih potraivanja iz dugovane naknade, kao i pravo da zahtijeva njihovu isplatu neposredno od osiguravaa. (4) Osigurava moe istai svakom korisniku osiguranja za tui raun sve prigovore koje po osnovu ugovora ima prema ugovarau osiguranja. Zastupnici osiguranja lan 906. (1) Kad osigurava ovlasti nekoga da ga zastupa, a ne odredi obim njegovih ovlaenja, zastupnik je ovlaen da u ime i za raun osiguravaa zakljuuje ugovore o osiguranju, da ugovara izmjene ugovora ili produenje njihovog vaenja, da izda polise osiguranja, da naplauje premije i da prima izjave upuene osiguravau. (2) Ako je osigurava ograniio ovlaenja svog zastupnika, a to ugovarau osiguranja nije bilo poznato, smatra se kao da ta ogranienja nisu ni postojala. Odsjek 3. OBAVEZA OSIGURANIKA, ODNOSNO UGOVARAA OSIGURANJA I - PRIJAVA OKOLNOSTI ZNAAJNIH ZA OCJENU RIZIKA Dunost prijavljivanja lan 907. Ugovara osiguranja duan je prijaviti osiguravau prilikom zakljuenja ugovora sve okolnosti koje su od znaaja za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate. Namjerna netana prijava ili preutkivanje lan 908. (1) Ako je ugovara osiguranja namjerno uinio netanu prijavu ili namjerno preutao neku okolnost takve prirode da osigurava ne bi zakljuio ugovor da je znao za pravo stanje stvari, osigurava moe zahtijevati ponitenje ugovora. (2) U sluaju ponitenja ugovora iz razloga navedenih u prethodnom stavu, osigurava zadrava naplaene premije i ima pravo zahtijevati isplatu premije za period osiguranja u kome je zatraio ponitenje ugovora. (3) Osiguravaevo pravo da zahtjeva ponitenje ugovora o osiguranju prestaje ako on u roku od tri mjeseca od dana saznanja za netanost prijave ili za preutkivanje ne izjavi ugovarau osiguranja da namjerava koristiti to pravo. Nenamjerna netanost ili nepotpunost prijave

lan 909. (1) Ako je ugovara osiguranja uinio netanu prijavu ili je propustio dati duno obavjetenje, a to nije uinio namjerno, osigurava moe, po svom izboru, u roku od mjesec dana od saznanja za netanost ili nepotpunost prijave, izjaviti da raskida ugovor ili predloiti poveanje premije srazmjerno veem riziku. (2) Ugovor u tom sluaju prestaje po isteku etrnaest dana od kad je osigurava svoju izjavu o raskidu saoptio ugovarau osiguranja, a u sluaju osiguravaevog prijedloga da se premija povea, raskid nastupa po samom zakonu ako ugovara osiguranja ne prihvati prijedlog u roku od etrnaest dana od kad ga je primio. (3) U sluaju raskida, osigurava je duan vratiti dio premije koji otpada na vrijeme do kraja perioda osiguranja. (4) Ako se osigurani sluaj dogodio prije nego to je utvrena netanost ili nepotpunost prijave ili poslije toga ali prije raskida ugovora, odnosno prije postizanja sporazuma o poveanju premije, naknada se smanjuje u srazmjeri izmeu stope plaenih premija i stope premija koje bi trebalo platiti prema stvarnom riziku. Proirenje primjene prethodnih lanova lan 910. Odredbe prethodnih lanova o posljedicama netane prijave ili preutkivanja okolnosti od znaaja za ocjenu rizika primjenjuju se i u sluajevima osiguranja zakljuenih u ime i za raun drugoga, ili u korist treeg, ili za tui raun, ili za raun koga se tie, ako su ova lica znala za netanost prijave ili preutkivanje okolnosti od znaaja za ocjenu rizika. Sluajevima u kojima se osigurava ne moe pozivati na netanost ili nepotpunost prijave lan 911. (1) Osigurava kome su u asu zakljuenja ugovora bile poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate okolnosti koje su od znaaja za ocjenu rizika, a koje je ugovara osiguranja netano prijavio ili preutao, ne moe se pozivati na netanost prijave ili preutkivanja. (2) Isto vai u sluaju kad je osigurava saznao za te okolnosti za vrijeme trajanja osiguranja, a nije se koristio zakonskim ovlaenjima. II - PLAANJE PREMIJE Dunost plaanja i primanja premije lan 912. (1) Ugovara osiguranja duan je platiti premiju osiguranja, ali je osigurava duan primiti isplatu premije od svakog lica koje ima pravni interes da ona bude plaena. (2) Premija se plaa u ugovorenim rokovima, a ako treba da se isplati odjednom, plaa se prilikom zakljuenja ugovora. (3) Mjesto plaanja premije je mjesto u kome ugovara osiguranja ima svoje sjedite, odnosno prebivalite, ako ugovorom nije odreeno neko drugo mjesto. Posljedice neisplate premije lan 913. (1) Ako je ugovoreno da se premija plaa prilikom zakljuenja ugovora, obaveza osiguravaa da isplati naknadu ili svotu odreenu ugovorom poinje narednog dana od dana uplate premije. (2) Ako je ugovoreno da se premija plaa poslije zakljuenja ugovora, obaveza osiguravaa

da isplati naknadu ili svotu odreenu ugovorom poinje od dana odreenog u ugovoru kao dana poetka osiguranja. (3) Ali, ako ugovara osiguranja premiju koja je dospjela poslije zakljuenja ugovora ne plati do dospjelosti, niti to uini koje drugo zainteresovano lice, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu po isteku roka od trideset dana od dana od kada je ugovarau osiguranja urueno preporueno pismo osiguravaa sa obavjetenjem o dospjelosti premije, ali s tim da taj rok ne moe istei prije nego to protekne trideset dana od dospjelosti premije. (4) U svakom sluaju ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu ako premija ne bude plaena u roku od godinu dana od dospjelosti. (5) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se na osiguranje ivota. III - OBAVJETAVANJE OSIGURAVAA O PROMJENAMA RIZIKA Poveanje rizika lan 914. (1) Ugovara osiguranja duan je, kad je u pitanju osiguranje imovine, obavijestiti osiguravaa o svakoj promjeni okolnosti koja moe biti od znaaja za ocjenu rizika, a kad je u pitanju osiguranje lica, onda samo ako je rizik povean zbog toga to je osigurano lice promijenilo zanimanje. (2) On je duan da bez odlaganja obavijesti osiguravaa o poveanju rizika, ako je rizik povean nekim njegovim postupkom, a ako se poveanje rizika dogodilo bez njegovog uea, on je duan da ga obavijesti u roku od etrnaest dana od kad je za to saznao. (3) Ako je poveanje rizika toliko da osigurava ne bi zakljuio ugovor da je takvo stanje postojalo u asu njegovog zakljuenja, on moe raskinuti ugovor. (4) Ali, ako je poveanje rizika toliko da bi osigurava zakljuio ugovor samo uz veu premiju da je takvo stanje postojalo u asu zakljuenja ugovora, on moe ugovarau osiguranja predloiti novu stopu premije. (5) Ako ugovora osiguranja ne pristane na novu stopu premije u roku od etrnaest dana od prijema prijedloga nove stope, ugovor prestaje po samom zakonu. (6) Ali, ugovor ostaje na snazi i osigurava se vie ne moe koristiti ovlaenjima da predloi ugovarau osiguranja novu stopu premije ili da raskine ugovor ako ne iskoristi ta ovlaenja u roku od mjesec dana od kad je, ma na koji nain, doznao za poveanje rizika ili ako jo prije isteka toga roka na neki nain pokae da pristaje na produenje ugovora (ako primi premiju, isplati naknadu za osigurani sluaj koji se desio poslije tog poveanja i sl.). Kad se osigurani sluaj dogodi u meuvremenu lan 915. Ako se osigurani sluaj dogodi prije nego to je osigurava obavijeten o poveanju rizika ili poto je obavijeten o poveanju rizika, ali prije nego to je ugovor raskinuo ili postigao sporazum, sa ugovaraem osiguranja o poveanju premije, naknada se smanjuje u srazmjeri izmeu plaenih premija i premija koje bi trebalo platiti prema poveanom riziku. Smanjenje rizika lan 916. (1) U sluaju kad se poslije zakljuenja ugovora o osiguranju dogodilo smanjenje rizika, ugovara osiguranja ima pravo zahtijevati odgovarajue smanjenje premije, raunajui od dana kad je o smanjenju obavijestio osiguravaa. (2) Ako osigurava ne pristane na smanjenje premije, ugovara osiguranja moe raskinuti

ugovor. Obaveza obavjetavanja o nastupanju osiguranog sluaja lan 917. (1) Osiguranik je duan, izuzev u sluaju osiguranja ivota, obavijestiti osiguravaa o nastupanju osiguranog sluaja najdalje u roku od tri dana od kad je to saznao. (2) Ako on ne izvri ovu svoju obavezu u odreeno vrijeme, duan je naknaditi osiguravau tetu koju bi ovaj zbog toga imao. Nitavost odredaba o gubitku prava lan 918. Nitave su odredbe ugovora koje predviaju gubitak prava na naknadu ili svotu osiguranja ako osiguranik poslije nastupanja osiguranog sluaja ne izvri neku od propisanih ili ugovorenih obaveza. Odsjek 4. OBAVEZE OSIGURAVAA Isplata naknade ili ugovorene svote lan 919. (1) Kad se dogodi osigurani sluaj, osigurava je duan isplatiti naknadu ili svotu odreenu ugovorom u ugovorenom roku, koji ne moe biti dui od etrnaest dana, raunajui od kada je osigurava dobio obavjetenje da se osigurani sluaj dogodio. (2) Ali, ako je za utvrivanje postojanja osiguraeve obaveze ili njenog iznosa potrebno izvjesno vrijeme, ovaj rok poinje tei od dana kada je utvreno postojanje njegove obaveze i njen iznos. (3) Ako iznos osiguravaeve obaveze ne bude utvren u roku odreenom u prvom stavu ovog lana, osigurava je duan, na zahtjev ovlaenog lica, isplatiti iznos nespornog dijela svoje obaveze na ime predujma. Iskljuenje odgovornosti osiguravaa u sluaju namjere i prevare lan 920. Ako je ugovara osiguranja, osiguranik ili korisnik izazvao osigurani sluaj namjerno ili prevarom, osigurava nije obavezan ni na kakva davanja, a suprotna ugovorna odredba nema pravnog dejstva. Prigovori osiguravaa lan 921. (1) Protiv zahtjeva donosioca polise, kao i zahtjeva kod drugog lica koje se na nju poziva, osigurava moe istai sve prigovore koje ima u vezi sa ugovorom prema licu sa kojim je zakljuio ugovor o osiguranju. (2) Izuzetno, protiv zahtjeva treeg lica u sluaju dobrovoljnog osiguranja od odgovornosti i zahtjeva nosilaca odreenih prava na osiguranoj strani, ije je pravo prelo po samom zakonu sa unitene ili oteene osigurane stvari na naknadu iz osiguranja, osigurava moe istai samo prigovore koji su nastali prije nego to se dogodio osigurani sluaj. Odsjek 5.

TRAJANJE OSIGURANJA Poetak dejstva osiguranja lan 922. (1) Ako drukije nije ugovoreno, ugovor o osiguranju proizvodi svoje dejstvo, poev od dvadeset etvrtog asa dana koji je u polisi oznaen kao dan poetku trajanja osiguranja, pa sve do svretka posljednjeg dana roka za koji je osiguranje ugovoreno. (2) Ako rok trajanja osiguranja nije odreen ugovorom, svaka strana moe raskinuti ugovor sa danom dospjelosti premije, obavjetavajui pismenim putem drugu stranu najkasnije tri mjeseca prije dospjelosti premije. (3) Ako je osiguranje zakljueno na rok dui od pet godina, svaka strana moe po proteku ovog roka, uz otkazni rok od est mjeseci, pismeno izjaviti drugoj strani da raskida ugovor. (4) Ugovorom se ne moe iskljuiti pravo svake strane da raskine ugovor kako je naprijed izloeno. (5) Odredbe ovog lana ne vae za osiguranje ivota. Uticaj steaja na osiguranje lan 923. (1) U sluaju steaja ugovaraa osiguranja osiguranje se nastavlja, ali svaka strana ima pravo da raskine ugovor o osiguranju u roku od tri mjeseca od otvaranja steaja, u kom sluaju steajnoj masi ugovaraa pripada dio plaene premije koji odgovara preostalom vremenu osiguranja. (2) U sluaju steaja osiguravaa, ugovor o osiguranju prestaje po isteku trideset dana od otvaranja steaja. ODJELJAK 2. Osiguranje imovine Odsjek 1. OPTE ODREDBE Interes osiguranja lan 924. (1) Osiguranje imovine moe zakljuiti svako lice koje ima interes da se ne dogodi osigurani sluaj, poto bi, inae, pretrpjelo neki materijalni gubitak. (2) Pravo iz osiguranja mogu imati samo lica koja su u asu nastanka tete imala materijalni interes da se osigurani sluaj ne dogodi. Svrha osiguranja imovine lan 925. (1) Osiguranjem imovine obezbjeuje se naknada za tetu koja bi se desila u imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog sluaja. (2) Iznos naknade ne moe biti vei od tete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog sluaja. (3) Kod osiguranja usjeva i plodova i ostalih proizvoda zemlje iznos tete utvruje se s obzirom na vrijednost koju bi imali u vrijeme sabiranja, ako nije drukije ugovoreno. (4) Punovane su odredbe ugovora kojima se iznos naknade ograniava na manji iznos od iznosa tete. (5) Pri utvrivanju iznosa tete uzima se u obzir izmakli dobitak samo ako je to ugovoreno. (6) Ako se u toku istog perioda osiguranja dogodi vie osiguranih sluajeva jedan za drugim,

naknada iz osiguranja za svaki od njih odreuje se i isplauje u potpunosi s obzirom na cijelu svotu osiguranja, bez njenog umanjenja za iznos ranije isplaenih naknada u tom periodu. (7) Ako je ugovorom o osiguranju vrijednost osigurane stvari sporazumno utvrena, naknada se odreuje prema toj vrijednosti, izuzev ako osigurava dokae da je ugovorena vrijednost znatno vea od stvarne vrijednosti, a za tu razliku ne postoji opravdan razlog (kao na primjer, osiguranje upotrebljavane stvari na vrijednost takve nove stvari, ili osiguranje subjektivne vrijednosti). Spreavanje osiguranog sluaja i spasavanje lan 926. (1) Osiguranik je duan preduzeti propisane, ugovorene i sve ostale mjere potrebne da se sprijei nastupanje osiguranog sluaja, a ako osigurani sluaj nastupi, duan je preduzeti sve to je u njegovoj moi da se ogranie njegove tetne posljedice. (2) Osigurava je duan naknaditi trokove, gubitke, kao i druge tete prouzrokovane razumnim pokuajem da se otkloni neposredna opasnost nastupanja osiguranog sluaja, kao i pokuajem da se ogranie njegove tetne posljedice, pa i onda ako su ti pokuaji ostali bez uspjeha. (3) Osigurava je duan dati ovu naknadu, ak i ako ona zajedno sa naknadom tete od osiguranog sluaja prelazi svotu osiguranja. (4) Ako osiguranik ne ispuni svoju obavezu spreavanja osiguranog sluaja ili obavezu spasavanja, a za to nema opravdanja, obaveza osiguravaa smanjuje se za onoliko za koliko je nastala vea teta zbog tog neispunjenja. Preputanje oteene osigurane stvari lan 927. Ako drukije nije ugovoreno, osiguranik nema pravo da poslije nastupanja osiguranog sluaja prepusti osiguravau oteenu stvar i da od njega zahtijeva isplatu pune svote osiguranja. Propast stvari uslijed dogaaja koji nije predvien u polisi lan 928. (1) Ako osigurana stvar ili stvar u vezi sa ijom je upotrebom zakljueno osiguranje od odgovornosti propadne za vrijeme perioda osiguranja uslijed nekog dogaaja koji nije predvien u polisi, ugovor prestaje da vai dalje, a osigurava je duan vratiti ugovarau osiguranja dio premije srazmjerno preostalom vremenu. (2) Kad jedan od vie stvari obuhvaenih jednim ugovorom propadne uslijed nekog dogaaja koji nije predvien u polisi, osiguranje ostaje na snazi i dalje u pogledu ostalih stvari uz potrebne izmjene zbog smanjenja predmeta osiguranja. Odsjek 2. OGRANIENJE OSIGURANIH RIZIKA tete pokrivene osiguranjem lan 929. (1) Osigurava je duan naknaditi tete nastale sluajno ili krivicom ugovaraa osiguranja, osiguranika ili korisnika osiguranja, izuzev ako je u pogledu odreene tete ova njegova obaveza izrino iskljuena ugovorom o osiguranju. (2) On ne odgovara za tetu koju su ta lica prouzrokovala namjerno, te je nitava odredba u polisi koja bi predviala njegovu odgovornost i u tom sluaju.

(3) Ali, ukoliko se ostvario osigurani sluaj, osigurava je duan naknaditi svaku tetu prouzrokovanu od nekog lica za ije postupke osiguranik odgovara po ma kom osnovu, bez obzira na to da li je teta prouzrokovana nepanjom ili namjerno. teta prouzrokovana nedostacima osigurane stvari lan 930. Osigurava ne odgovara za tetu na osiguranoj stvari koja potie od njenih nedostataka, osim ako je drukije ugovoreno. tete prouzrokovane ratnim operacijama i pobunama lan 931. (1) Osigurava nije duan naknaditi tete prouzrokovane ratnim operacijama ili pobunama, osim ako je drukije ugovoreno. (2) Osigurava je duan dokazati da je teta prouzrokovana nekim od ovih dogaaja. Odsjek 3. NADOSIGURANJE I UGOVOR SA VIE OSIGURAVAA Nadosiguranje lan 932. (1) Ako se pri zakljuenju ugovora jedna strana poslui prevarom i tako ugovori svotu osiguranja veu od stvarne vrijednosti osigurane stvari, druga strana moe traiti ponitenje ugovora. (2) Ako je ugovorena svota osiguranja vea od vrijednosti osigurane stvari, a pri tome nijedna strana nije postupila nesavjesno, ugovor ostaje na snazi, svota osiguranja se sniava do iznosa stvarne vrijednosti osigurane stvari, a premije se srazmjerno smanjuju. (3) U oba sluaja savjesni osigurava zadrava primljene premije i ima pravo na nesmanjenu premiju za tekui period. Naknadno smanjenje vrijednosti lan 933. Ako se osigurana vrijednost smanji za vrijeme trajanja osiguranja, svaka ugovorna strana ima pravo na odgovarajue snienje svote osiguranja i premije, poev od dana kada je svoj zahtjev za snienje saoptila drugoj strani. Viestruko i dvostruko osiguranje lan 934. (1) Ako je neka stvar osigurana kod dva ili vie osiguravaa od istog rizika, za isti interes i za isto vrijeme, tako da zbir svota osiguranja neprelazi vrijednost te stvari (viestruko osiguranje), svaki osigurava odgovara za izvrenje u potpunosti obaveza nastalih iz ugovora koji je on zakljuio. (2) Ako, pak, zbir svota osiguranja prelazi vrijednost osigurane stvari (dvostruko osiguranje), a pri tome ugovara osiguranja nije postupio nesavjesno, sva ta osiguranja su punovana i svaki osigurava ima pravo na ugovorenu premiju za period osiguranja u toku, a osiguranik ima pravo zahtijevati od svakog pojedinog osiguravaa naknadu prema ugovoru zakljuenom sa njim, ali ukupno ne vie od iznosa tete. (3) Kad se dogodi osigurani sluaj, ugovara osiguranja duan je obavijestiti o tome svakog

osiguravaa istog rizika i saoptiti mu imena i adrese ostalih osiguravaa, kao i svote osiguranja, pojedinih ugovora zakljuenih sa njima. (4) Po isplati naknade osiguraniku svaki osigurava snosi dio naknade u srazmjeri u kojoj stoji svota osiguranja na koju se on obavezao prema ukupnom zbiru svota osiguranja, te osigurava koji je platio vie ima pravo zahtijevati od ostalih osiguravaa naknadu vie plaenog. (5) Ako je neki ugovor zakljuen bez naznaenja svote osiguranja ili uz neogranieno pokrie, smatra se kao ugovor zakljuen uz najviu svotu osiguranja. (6) Za dio osiguravaa koji ne moe da plati, odgovaraju ostali osiguravai srazmjerno svojim dijelovima. (7) Ako je ugovora osiguranja zakljuio ugovor o osiguranju kojim je nastalo dvostruko osiguranje, ne znajui za ranije zakljueno osiguranje, on moe, bez obzira na to da li je ranije osiguranje zakljuio on ili neko drugi, u roku od mjesec dana od kada je saznao za to osiguranje, zahtijevati odgovarajue snienje svote osiguranja i premija docnijeg osiguranja, ali osigurava zadrava primljene premije i ima pravo na premiju za tekui period. (8) Ako je do dvostrukog osiguranja dolo zbog smanjenja vrijednosti osigurane stvari za vrijeme trajanja osiguranja, ugovara osiguranja ima pravo na odgovarajua snienja svota osiguranja i premija, poev od dana kada je svoj zahtjev za snienje saoptio osiguravau. (9) Ako je pri nastanku dvostrukog osiguranja ugovara osiguranja postupio nesavjesno svaki osigurava moe traiti ponitenje ugovora, zadrati primljene premije i zahtijevati nesmanjenu premiju za tekui period. Saosiguranje lan 935. Kad je ugovor o osiguranju zakljuen sa vie osiguravaa koji su se sporazumjeli o zajednikom snoenju i raspodjeli rizika, svaki osigurava naznaen u polisi osiguranja odgovara osiguraniku za potpunu naknadu. Odsjek 4. PODOSIGURANJE lan 936. (1) Kad se utvrdi da je u poetku odnosnog perioda osiguranja vrijednosti osigurane stvari bila vea od svote osiguranja, iznos naknade koju duguje osigurava smanjuje se srazmjerno, izuzev ako je drukije ugovoreno. (2) Osigurava je duan dati potpunu naknadu sve do iznosa svote osiguranja, ako je ugovoreno da odnos izmeu vrijednosti stvari i svote osiguranja nema znaaja za odreivanje iznosa naknade. Odsjek 5. PRELAZ UGOVORA I ISPLATA NAKNADE IZ OSIGURANJA DRUGOME Prelaz ugovora na pribavioca osigurane stvari lan 937. (1) U sluaju otuenja osigurane stvari, kao i stvari u vezi sa ijom je upotrebom zakljueno osiguranje od odgovornosti, prava i obaveza ugovaraa osiguranja prelaze po samom zakonu na pribavioca, osim ako drukije nije ugovoreno. (2) Ali, ako je otuen samo jedan dio osiguranih stvari koji u pogledu osiguranja ne ine zasebnu cjelinu, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu u pogledu otuenih stvari. (3) U sluaju kad se zbog otuenja stvari povea ili smanji vjerovatnoa nastupanja osiguranog sluaja, primjenjuju se opte odredbe o poveanju ili smanjenju rizika.

(4) Ugovora osiguranja koji ne obavijesti osiguravaa da je osigurana stvar otuena, ostaje u obavezi na plaanje premija koje dospijevaju i poslije dana otuenja. (5) Osigurava i pribavilac osigurane stvari mogu odustati od osiguranja uz otkazni rok od petnaest dana, s tim to su otkaz duni podnijeti najdalje u roku od trideset dana od saznanja za otuenje. (6) Ugovor o osiguranju ne moe se raskinuti ako je polisa osiguranja izdata na donosioca ili po naredbi. Dodjeljivanje naknade nosiocima zaloge i drugih prava lan 938. (1) Poslije nastupanja osiguranog sluaja, zalona prava i ostala prava koja su ranije postojala na osiguranoj stvari imaju za predmet dugovanu naknadu kako u sluaju osiguranja sopstvene stvari tako i u sluaju osiguranja tuih stvari zbog obaveze njihovog uvanja i vraanja, te osigurava ne moe isplatiti naknadu osiguraniku bez saglasnosti nosilaca tih prava. (2) Ova lica mogu zahtijevati neposredno od osiguravaa da im u granicama svote osiguranja i prema zakonskom redu isplati njihova potraivanja. (3) Meutim, ako u asu isplate osigurava nije znao niti je mogao znati za ta prava, izvrena isplata naknade osiguraniku ostaje punovana. Odsjek 6. PRELAZ OSIGURANIKOVIH PRAVA PREMA ODGOVORNOM LICU NA OSIGURAVAA (SUBROGACIJA) lan 939. (1) Isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguravaa, po samom zakonu, do visine isplaene naknade sva osiguranikova prava prema licu koje je, po ma kom osnovu, odgovorio za tetu. (2) Ako je krivicom osiguranika onemoguen ovaj prelaz prava na osiguravae, u potpunosti ili djelimino, osigurava se oslobaa u odgovarajuoj mjeri svoje obaveze prema osiguraniku. (3) Prelaz prava sa osiguranika na osiguravaa ne moe biti na tetu osiguranika, te ako je naknada koju je osiguranik dobio od osiguravaa iz bilo kog uzroka nia od tete koju je pretrpio, osiguranik ima pravo da mu se iz sredstava odgovornog lica isplati ostatak naknade prije isplate osiguravaevog potraivanja po osnovu prava koja su prela na njega. (4) Izuzetno od pravila o prelazu osiguranikovih prava na osiguravaa, ova prava ne prelaze na osiguravaa ako je tetu prouzrokovalo lice u sredstvu u prvoj liniji sa osiguranikom ili lice za ije postupke osiguranik odgovara, ili koje ivi sa njim u istom domainstvu, ili lice koje je radnik osiguranika, osim ako su ta lica tetu prouzrokovala namjerno. (5) Ali ako je neko od lica pomenutih u prethodnom stavu bilo osigurano od odgovornosti, osigurava moe zahtjevati od njegovog osiguravaa naknadu iznosa koji je isplatio osiguraniku. Odsjek 7. OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI Odgovornost osiguravaa lan 940. (1) U sluaju osiguranja od odgovornosti, osigurava odgovara za tetu nastalu osiguranim sluajem, samo ako tree oteeno lice zahtjeva njenu naknadu. (2) Osigurava snosi, u granicama svote osiguranja, trokove spora o osiguranikovoj odgovornosti.

Sopstveno pravo oteenika i direktna tuba lan 941. (1) U sluaju osiguranja od odgovornosti, oteeno lice moe zahtijevati neposredno od osiguravaa naknadu tete koju je pretrpjelo dogaajem za koji odgovara osiguranik, ali najvie do iznosa osiguravaeve obaveze. (2) Oteeno lice ima, od dana kada se dogodio osigurani sluaj, sopstveno pravo na naknadu iz osiguranja, te je svaka docnija promjena u pravima osiguranika prema osiguravau bez uticaja na pravo oteenog lica na naknadu. ODJELJAK 3. Osiguranje lica Odsjek 1. OPTE ODREDBE Utvrivanje osigurane svote lan 942. U ugovorima o osiguranju lica (osiguranje ivota i osiguranje od nesrenog sluaja) visina osigurane svote, koju je osigurava duan isplatiti kad nastupi osigurani sluaj, utvruje se u polisi prema sporazumu ugovornih strana. Polisa osiguranja ivota lan 943. (1) Pored sastojaka koje mora imati svaka polisa, u polisi osiguranja ivota moraju biti naznaeni: ime i prezime lica na iji se ivot odnosi osiguranje, datum njegovog roenja i dogaaji ili rok od koga zavisi nastanak prava da se zahtijeva isplata osigurane svote. (2) Polisa osiguranja ivota moe glasiti na odreeno lice ili po naredbi, ali ne moe glasiti na donosioca. (3) Za punovanost indosamenta polise po naredbi potrebno je da sadri ime korisnika, datum indosiranja i potpis indosanta. Netana prijava starosti osiguranika lan 944. Izuzetno od optih odredbi ove glave i posljedicama netanih prijava i preutkivanja okolnosti od znaaja za ocjenu rizika, za netane prijave godina ivota i ugovorima o osiguranju ivota vae slijedea pravila: 1) ugovor o osiguranju ivota je nitav, i osigurava je duan u svakom sluaju vratiti sve primljene premije ako su prilikom njegovog zakljuenja netano prijavljene godine ivota osiguranika a njegove stvarne godine ivota prelaze granicu do koje osigurava po svojim uslovima i tarifama vri osiguranje ivota; 2) ako je netano prijavljeno da osiguranik ima manje godina, a njegove stvarne godine ivota ne prelaze granicu do koje osigurava vri osiguranje ivota, ugovor je punovaan, a osigurana svota se smanjuje u srazmjeri ugovorene premije i premije predviene za osiguranje ivota lica osiguranikovih godina; 3) kad osiguranik ima manje godina nego to je prijavljeno prilikom zakljuenja ugovora, premija se smanjuje na odgovarajui iznos, a osigurava je duan vratiti razliku izmeu primljenih premija i premija na koje ima pravo. Posljedice neplaanja premije i smanjenja osigurane svote

lan 945. (1) Ako ugovara osiguranja ivota ne plati neku premiju o dospjelosti, osigurava nema pravo da njenu isplatu trai sudskim putem. (2) Ako ugovara osiguranja na poziv osiguravaa, koji mu mora biti dostavljen preporuenim pismom, ne isplati dospjelu premiju u roku odreenom u tom pismu, a koji ne moe biti krai od mjesec dana, raunajui od kada mu je pismo urueno, niti to uini koje drugo zainteresovano lice, osigurava moe samo, ako su dotle plaene bar tri godinje premije, izjaviti ugovarau osiguranja da smanjuje osiguranu svotu na iznos otkupne vrijednosti osiguranja, a u suprotnom sluaju da raskida ugovor. (3) Ako se osigurani sluaj dogodio prije raskida ugovora ili smanjenja osigurane svote, smatra se kao da je osigurana svota smanjena, odnosno da je ugovor raskinut, prema tome da li su premije bile plaene bar za tri godine ili ne. Osiguranje treeg lica lan 946. (1) Osiguranje ivota moe se odnositi na ivot ugovaraa osiguranja, a moe se odnositi i na ivot nekog treeg. (2) Isto vai i za osiguranje od nesrenog sluaja. (3) Ako se osiguranje odnosi na sluaj smrti nekog treeg, za punovanost ugovora potrebna je njegova pismena saglasnost data u polisi ili u odvojenom pismenu, prilikom potpisivanja polise, sa naznaenjem osigurane svote. Osiguranje za sluaj smrti maloljetnika i lica lienih poslovne sposobnosti lan 947. (1) Nitavo je osiguranje za sluaj smrti treeg lica mlaeg od etrnaest godina, kao i lica potpuno lienog poslovne sposobnosti, te je osigurava duan vratiti ugovarau osiguranja sve premije primljene po osnovu takvog ugovora. (2) Za punovanost osiguranja za sluaj smrti treeg lica starijeg od etrnaest godina potrebn a je pismena saglasnost njegovog zakonskog zastupnika, kao i pismena saglasnost svakog osiguranog lica. Kumuliranje naknade i osigurane svote lan 948. (1) U osiguranju lica, osigurava koji je isplatio osiguranu svotu ne moe imati, ni po kom osnovu, pravo na naknadu od treeg lica odgovornog za zastupanje osiguranog sluaja. (2) Pravo na naknadu od treeg lica odgovornog za nastupanje osiguranog sluaja pripada osiguraniku, odnosno korisniku, nezavisno od njegovog prava na osiguranu svotu. (3) Odredbe prethodnih stavova ne odnose se na sluaj kad je osiguranje od posljedice nesrenog sluaja ugovoreno kao osiguranje od odgovornosti. Odsjek 2. ISKLJUENI RIZICI Samoubistvo osiguranika lan 949. (1) Ugovorom o osiguranju za sluaj smrti nije obuhvaen rizik samoubistva osiguranika ako se desilo u prvoj godini osiguranja.

(2) U sluaju da se samoubistvo dogodilo u roku od tri godine od dana zakljuenja ugovora, osigurava nije duan da isplati korisniku osiguranu svotu, nego samo matematiku rezervu ugovora. Namjerno ubistvo osiguranika lan 950. Osigurava se oslobaa obaveze da korisniku isplati osiguranu svotu ako je ovaj namjerno izazvao smrt osiguraniku, ali je duan, ako su dotle bile uplaene bar tri godinje premije, isplatiti matematiku rezervu ugovora ugovarau osiguranja, a ako je on osiguranik, njegovim nasljednicima. Namjerno prouzrokovanje nesrenog sluaja lan 951. Osigurava se oslobaa obaveze iz ugovora o osiguranju od nesrenog sluaja ako je osiguranik namjerno prouzrokovao nesreni sluaj. Ratne operacije lan 952. (1) Ako je smrt osiguranika prouzrokovana ratnim operacijama, osigurava, ako to drugo nije ugovoreno, nije duan isplatiti korisniku osiguranu svotu, ali je duan isplatiti mu matematiku rezervu iz ugovora. (2) Ako nije to drugo ugovoreno, osigurava se oslobaa obaveze iz ugovora o osiguranju od nesrenog sluaja ako je nesreni sluaj prouzrokovan ratnim operacijama. Ugovorno iskljuenje rizika lan 953. Ugovorom o osiguranju za sluaj smrti ili od nesrenog sluaja mogu biti iskljueni iz osiguranja i drugi rizici. Odsjek 3. PRAVA UGOVARAA OSIGURANJA PRIJE NASTUPANJA OSIGURANOG SLUAJA Otkup lan 954. (1) Na zahtjev ugovaraa osiguranja ivota, zakljuenog za cijeli ivot osiguranika, osigurava je duan isplatiti mu otkupnu vrijednost polise ako su dotle plaene bar tri godinje premije. (2) U polisi moraju biti navedeni uslovi pod kojima ugovara moe zahtijevati isplatu njene otkupne vrijednosti, kao i nain kako se ta vrijednost izraunava, saglasno uslovima osiguranja. (3) Pravo zahtijevati otkup ne mogu vriti povjerioci ugovaraa osiguranja, kao ni korisnik osiguranja, ali e otkupna vrijednost biti isplaena korisniku na njegov zahtjev ako je odreivanje korisnika neopozivo. (4) Izuzetno od prethodnog stava, otkup polise moe zahtijevati povjerilac kome je polisa predata u zalogu ako potraivanje radi ijeg je osiguranja data zaloga ne bude namireno o dospjelosti.

Predujam lan 955. (1) Na traenje ugovaraa osiguranja ivota zakljuenog za cijeli ivot osiguranika, moe mu osigurava isplatiti unaprijed dio osigurane svote do visine otkupne vrijednosti polise, koji ugovara osiguranja moe vratiti docnije. (2) Na primljeni predujam ugovara osiguranja duan je plaati odreenu kamatu. (3) Ako ugovara osiguranja zadocni sa plaanjem dospjele kamate, postupie se kao da je zahtijevao otkup. (4) U polisi osiguranja moraju biti navedeni uslovi davanja predujma, mogunost da se iznos primljen na ime predujma vrati osiguravau, visina kamatne stope, posljedice neplaanja dospjele kamate, kako je odreeno uslovima osiguranja. Zalaganje polise lan 956. (1) Polisa osiguranja ivota moe biti data u zalogu. (2) Zalaganje polise ima dejstvo prema osiguravau samo ako je pismeno obavijeten da je polisa zaloena odreenom povjeriocu. (3) Kad polisa glasi po naredbi, zalaganje se vri indosamentom. Odsjek 4. OSIGURANJE IVOTA U KORIST TREEG LICA Odreivanje korisnika lan 957. (1) Ugovara osiguranja ivota moe u ugovoru, kao i nekim docnijim pravnim poslom, pa i testamentom, odrediti lice kome e pripasti prava iz ugovora. (2) Ako se osiguranje odnosi na ivot nekog drugog lica, za odreivanje korisnika potrebna je i njegova pismena saglasnost. (3) Korisnik ne mora biti odreen po imenu, dovoljno je ako akt sadri nune podatke za njegovo odreivanje. (4) Kad su za korisnike odreena lica ili potomci, korist pripada i onima koji su roeni docnije, a korist namijenjena suprugu pripada licu koje je bilo u braku sa osiguranikom u asu njegove smrti. Podjela koristi izmeu vie korisnika lan 958. Kad su za korisnike odreena lica, potomci i, uopte, nasljednici, ako ugovara osiguranja nije odredio kako e se izvriti podjela izmeu njih, podjela e se izvriti srazmjerno njihovim nasljednikim dijelovima, a ako korisnici nisu nasljednici, osigurana svota bie podijeljena na jednake dijelove. Opozivanje odredbe o odreivanju korisnika lan 959. (1) Odredbu kojom se korist iz osiguranja dodjeljuje odreenom licu, moe opozvati samo ugovara osiguranja, i to njegovo pravo ne mogu vriti ni njegovi povjerioci, ni njegovi zakonski nasljednici. (2) Ugovara osiguranja moe opozvati odredbu o koristi sve dok korisnik ne izjavi na ma

koji nain da je prima, kad ona postaje neopoziva. (3) Ipak, ugovara moe opozvati odredbu o koristi i poslije izjave korisnika da je prima ako je korisnik pokuao ubistvo osiguranika, a ako je korist dodijeljena bez naknade, za opozivanje vae i odredbe o opozivanju poklona. (4) Smatra se da je korisnik odbio namijenjenu mu korist ako se poslije smrti ugovaraa osiguranja na poziv njegovih nasljednika ne izjasni u roku od mjesec dana da je prima. Sopstveno i neposredno pravo korisnika lan 960. (1) Osigurana svota koja treba da bude isplaena korisniku ne ulazi u zaostavtinu ugovaraa osiguranja, pa ni kad su za korisnike odreeni njihovi nasljednici. (2) Pravo na osiguranu svotu ima samo korisnik, i to od samog zakljuenja ugovora o osiguranju i bez obzira na to kako je i kada odreen za korisnika i bez obzira da li je izjavio svoje prihvatanje prije ili poslije smrti osiguranika, te se moe obratiti neposredno osiguravau sa zahtjevom da mu se isplati osigurana svota. (3) Ako je ugovara osiguranja odredio za korisnika svoju djecu, svoje potomke ili nasljednike uopte, svakom tako odreenom korisniku pripada pravo na odgovarajui dio osigurane svote i ako se odrekne nasljea. Povjerioci ugovaraa osiguranja i osiguranika lan 961. (1) Povjerioci ugovaraa osiguranja i osiguranika nemaju nikakvo pravo na osiguranu svotu ugovorenu za korisnika. (2) Ali, ako su premije koje je uplatio ugovara osiguranja bile nesrazmjerno velike prema njegovim mogunostima u asu kad su bile uplaene, njegovi povjerioci mogu zahtijevati da im se preda dio premija koji premaa njegove mogunosti ako su ispunjeni uslovi pod kojima povjerioci imaju pravo na pobijanje dunikovih pravnih radnji. Ustupanje osigurane svote lan 962. Svoje pravo na osiguranu svotu moe korisnik prenijeti na drugoga i prije osiguranog sluaja, ali mu je zato potreban pismeni pristanak ugovaraa osiguranja, u kome mora biti navedeno ime lica na koje se pravo prenosi, a ako se osiguranje odnosi na ivot nekog drugog lica, potreban je isti takav pristanak i tog lica. Kad odreeni korisnik umre prije dospjelosti lan 963. Kad lice koje je bez naknade odreeno za korisnika umre prije dospjelosti osigurane glavnice ili rente, korist iz osiguranja ne pripada njegovim nasljednicima, nego narednom korisniku, a ako ovaj nije odreen, onda imovini ugovaraa osiguranja. Osiguranje za sluaj smrti bez odreenog korisnika lan 964. Ako ugovara osiguranja za sluaj smrti ne odredi korisnika ili ako odredba o odreivanju korisnika ostane bez dejstva zbog opozivanja, ili zbog odbijanja odreenog lica, ili iz kog drugog uzroka, a ugovara osiguranja ne odredi drugog korisnika, osigurana svota pripada imovini

ugovaraa osiguranja i kao njen dio prelazi sa ostalim njegovim pravima na njegove nasljednike. Savjesna isplata osigurane svote neovlaenom licu lan 965. (1) Kad osigurava isplati osiguranu svotu licu koje bi na nju imalo pravo da ugovara osiguranja nije odredio korisnika, on se oslobaa obaveze iz ugovora o osiguranju ako u asu izvrene isplate nije znao niti je mogao znati da je korisnik odreen testamentom ili nekim drugim aktom koji mu nije dostavljen, a korisnik ima pravo da zahtijeva vraanje od lica koje je primilo osiguranu svotu. (2) Isto vai u sluaju promjene korisnika. GLAVA XXVIII. ZALOGA ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 966. Ugovorom o zalozi obavezuje se dunik ili neko trei (zalogodavac) prema povjeriocu (zalogoprimcu) da mu preda neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo svojine da bi se prije ostalih povjerilaca mogao naplatiti iz njene vrijednosti ako mu potraivanje ne bude isplaeno o dospjelosti, a povjerilac se obavezuje da primljenu stvar uva i po prestanku svog potraivanja vrati neoteenu zalogodavcu. Zalaganje stvari u drutvenoj svojini lan 967. Pokretna stvar u drutvenoj svojini moe se dati u zalogu samo kad je to predvieno ovim ili drugim zakonom. Sticanje zalonog prava lan 968. Zalogoprimac stie zalono pravo kad mu stvar koja je predmet ugovora bude predata. Sposobnost lan 969. Za zakljuenje punovanog ugovora o zalozi potrebno je da zalogodavac ima sposobnost za raspolaganje stvarima koje daje u zalogu. Zaloga na stvari ve zaloenoj drugome lan 970. (1) Ugovor o zalozi moe biti zakljuen o stvari koja je ve zaloena nekome. (2) U tom sluaju zalono pravo nastaje kad zalogodavac obavijesti povjerioca kod koga se stvar nalazi o zakljuenju ugovora o zalozi sa drugim povjeriocem i naloi mu da po naplati svog potraivanja preda stvar ovome. Zaloga za buduu ili uslovnu obavezu

lan 971. Zaloga se moe dati za buduu, kao i za uslovnu obavezu. Protezanje zaloge na druge obaveze zalogodavca lan 972. Zaloga kojom je obezbijeeno ispunjenje neke obaveze protee se i na ugovorne obaveze koje bi nastale izmeu zalogoprimca i zalogodavca poslije zakljuenja ugovora o zalozi, a koje bi dospjele za isplatu prije namirenja obaveze za ije je obezbjeenje zaloga data. Zabranjene odredbe lan 973. (1) Nitava je odredba ugovora o zalozi da e zaloena stvar prei u svojinu povjerioca ako njegovo potraivanje ne bude namireno o dospjelosti, kao i odredba da e u tom sluaju povjerilac moi, po unaprijed odreenoj cijeni, prodati zaloenu stvar ili je zadrati za sebe. (2) Ali, ako je u zalogu data stvar ija je cijena propisana, ugovarai se mogu sporazumjeti da e povjerilac moi prodati zaloenu stvar po propisanoj cijeni ili je po toj zadrati za sebe. ODJELJAK 2. Zalaganje stvari Odsjek 1. OBAVEZE ZALOGODAVCA lan 974. (1) Zalogodavac je duan predati zalogoprimcu ili treem licu koje su sporazumno odredili stvar koja je predmet ugovora ili ispravu koja daje imaocu iskljuivo pravo raspolaganja njome. (2) Ugovarai se mogu sporazumjeti da zajedniki uvaju stvar ili ispravu. Odsjek 2. OBAVEZE ZALOGOPRIMCA uvanje zaloene stvari lan 975. (1) Zalogoprimac je duan uvati stvar sa panjom dobrog privrednika, odnosno dobrog domaina. (2) On je duan vratiti je im mu dug bude namiren. Upotrebljavanje zaloene stvari lan 976. (1) Zalogoprimac nema pravo da upotrebljava zaloenu stvar ili da je preda drugome na upotrebu, ili u zalogu podzaloga, osim ako mu to dozvoli zalogodavac. (2) Zalogoprimac koji upotrebljava stvar bez dozvole zalogodavca ili je preda drugome na upotrebu, ili u zalogu, odgovara i za sluajnu propast ili oteenje stvari koji bi se dogodili tom prilikom. Plodovi zaloene stvari lan 977.

(1) Ako zaloena stvar daje plodove, a nije ugovoreno kome e oni pripasti poslije odvajanja od stvari, povjerilac, ako hoe, moe ih zadrati za sebe. (2) U tom sluaju iznos istog prihoda od plodova odbija se od trokova na iju naknadu povjerilac ima pravo, zatim od dune kamate i najzad od glavnice. (3) Isto vai za koristi postignute upotrebom zaloene stvari. Oduzimanje zaloene stvari od zalogoprimca lan 978. Na zahtjev zalogodavca sud e narediti da se zaloena stvar oduzme od zalogoprimca i preda nekom treem licu da je dri za njega ako zalogoprimac ne uva zaloenu stvar kako treba, ako je upotrebljava bez dozvole zalogodavca ili je daje drugom na upotrebu, ili ako je ne upotrebljava saglasno datoj mu dozvoli i, uopte, ako postupa sa njom protivno ugovoru i zakonu. Odsjek 3. PRAVA ZALOGOPRIMCA Kad zaloena stvar ima neki nedostatak lan 979. Kad se pokae da zaloena stvar ima neki materijalni ili pravni nedostatak, te ne predstavlja dovoljno obezbjeenje naplate potraivanja, zaloni povjerilac ima pravo zahtijevati od zalogodavca drugu odgovarajuu zalogu. Prodaja zaloene stvari lan 980. (1) Ako povjerioevo potraivanje ne bude namireno o dospjelosti, povjerilac moe zahtijevati od suda odluku da se stvar proda na javnoj prodaji ili po tekuoj cijeni, kad stvar ima berzansku ili trinu cijenu. (2) Ako bi trokovi javne prodaje bili nesrazmjerno veliki prema vrijednosti zaloene stvari, sud moe odluiti da povjerilac proda stvar po cijeni utvrenoj procjenom strunjaka ili da je, ako hoe, zadri za sebe po toj cijeni. Prodaja stvari zaloene za potraivanje iz ugovora u privredi lan 981. (1) Ako dunik ne namiri o dospjelosti potraivanje nastalo iz ugovora u privredi, povjerilac nije duan obraati se sudu, nego moe pristupiti prodaji zaloene stvari na javnoj prodaji po isteku osam dana od upozorenja uinjenog duniku kao i zalogodavcu, kad to nije isto lice, da e tako postupiti. (2) Povjerilac je duan obavijestiti blagovremeno oba lica o datumu i mjestu prodaje. (3) Ako zaloene stvari imaju trinu ili berzansku cijenu, povjerilac ih moe prodati po toj cijeni, po isteku osam dana od upozorenja uinjenog duniku i zalogodavcu da e tako postupiti. Prodaja zaloene stvari prije vremena i zbog kvarenja ili gubljenja vrijednosti i njena zamjena lan 982. (1) Kad se zaloena stvar kvari ili kad, inae, gubi vrijednost, te postoji opasnost da postane nedovoljna za obezbjeenje povjerioevog potraivanja, sud moe na zahtjev zalogoprimca ili

zalogodavca, a po sasluanju druge strane, odluiti da se stvar proda na javnoj prodaji ili po berzanskoj ili trinoj cijeni, ako je ima, i da se cijena ili dovoljan dio cijene poloi kod suda radi obezbjeenja zalogoprimevog potraivanja. (2) Sud e odbiti zahtjev zalogoprimca, ako zalogodavac ponudi da zalogoprimcu preda umjesto zaloene stvari neku drugu stvar iste vrijednosti ije uvanje ne zahtijeva vei trud i brigu od uvanja prvobitno zaloene stvari. (3) Sud e, pod istim uslovima, dozvoliti zamjenu zaloene stvari na zahtjev zalogodavca i u sluaju kad zaloprimac ne trai njenu prodaju. Prodaja zaloene stvari prije vremena na zahtjev zalogodavca lan 983. (1) Na zahtjev zalogodavca sud moe dozvoliti da se zaloena stvar proda odreenom licu za odreenu cijenu ako nae da je cijena dovoljna i ako su time ouvani opravdani interesi zalogoprimca. (2) Dobijena cijena ili dovoljan dio cijene, koji e sud odrediti dozvoljavajui prodaju, stupa na mjesto zaloene stvari i polae se u sud za obezbjeenje naplate povjerioevog potraivanja. Pravo prvenstvene naplate lan 984. Zalogoprimac ima pravo da iz cijene postignute prodajom zaloene stvari naplati prije ostalih povjerilaca zalogodavca svoje potraivanje, dunu kamatu, trokove uinjene za ouvanje zaloene stvari, kao i trokove oko ostvarenja naplate potraivanja. Redoslijed zalonih prava lan 985. Kad je jedna stvar zaloena nekolicini povjerilaca, red po kome se isplauju njihova potraivanja iz vrijednosti zaloene stvari odreuje se prema datumu nastanka njihovih zalonih prava. Odsjek 4. PRESTANAK ZALONOG PRAVA Prestanak zalonog prava gubitkom dravine lan 986. (1) Povjerioevo pravo da se prvenstveno naplati iz vrijednosti zaloene stvari prestaje prestankom njegove dravine. (2) Ono ponovo nastaje kad povjerilac povrati dravinu stvari. Prestanak zalonog prava prestankom potraivanja lan 987. Kad prestane potraivanje ije je ispunjenje bilo obezbijeeno zalogom, povjerilac je duan vratiti zaloenu stvar zalogodavcu. Zastarjelost meusobnih potraivanja lan 988.

Potraivanja zalogodavca prema zalogoprimcu za naknadu tete zbog pogoranja stvari kao i potraivanja zalogoprimca prema zalogodavcu za naknadu trokova uinjenih radi poboljanja stvari, zastarijeva u roku od jedne godine od dana kada je stvar vraena. ODJELJAK 3. Zalaganje potraivanja i drugih prava Odsjek 1. ZALAGANJE POTRAIVANJA Obavjetavanje dunika i predaja isprave lan 989. (1) Za sticanje zalonog prava na nekom potraivanju potrebno je da dunik bude pismeno obavijeten o zakljuenom ugovoru o zalozi. (2) Zalogodavac je duan predati zalogoprimcu ispravu o zaloenom potraivanju. Davanje u zalogu potraivanja iz hartije od vrijednosti lan 990. (1) Povjerilac stie zalono pravo na potraivanju upisanom na hartiji od vrijednosti na donosioca kad mu ona bude predata. (2) Davanje u zalogu potraivanja iz hartije po naredbi vri se indosamentom u kome je naznaeno da je predata u zalogu. Dunost ouvanja potraivanja lan 991. Zalogoprimac je duan preduzimati mjere potrebne za ouvanje zalonog potraivanja. Naplaivanje i uraunavanje kamata lan 992. (1) Ako zaloeno potraivanje daje pravo na kamate ili kakva druga povremena potraivanja, zalogoprimac je duan da ih naplati. (2) Tako postignuti iznosi prebijaju se sa trokovima na iju naknadu zalogoprimac ima pravo, zatim sa kamatom koja mu se duguje i najzad sa glavnicom. Naplaivanje zaloenog potraivanja lan 993. (1) Kad zaloeno potraivanje dospije za naplatu, zalogoprimac je duan naplatiti ga. (2) Ispunjenjem zaloenog potraivanja zalono pravo prelazi na stvar kojom je potraivanje ispunjeno. (3) Kad je predmet zaloenog potraivanja novac, zalogoprimac je duan na zahtjev zalogodavca poloiti naplaeni iznos kod suda, ali ako je predmet njegovog potraivanja takoe novac i ako je ono dospjelo za naplatu, zalogoprimac moe zadrati za sebe koliko mu se duguje, a ostalo je duan predati zalogodavcu. Prigovori dunika zaloenog potraivanja lan 994.

Dunik zaloenog potraivanja moe istai zalogoprimcu prigovore koje u sluaju ustupanja potraivanja moe dunik ustupljenog potraivanja istai prijemniku. Odsjek 2. DAVANJE U ZALOGU DRUGIH PRAVA Nain zalaganja lan 995. (1) Osim potraivanja, u zalogu se mogu dati i druga prava. (2) Davanje u zalogu tih prava vri se na nain predvien za njihovo prenoenje na drugoga ako za odreeni sluaj nije propisano to drugo. Odsjek 3. PRIMJENA ODREDBI O DAVANJU U ZALOGU STVARI lan 996. Odredbe o davanju u zalogu stvari primjenjuju se i na zaloge potraivanja i drugih prava, ukoliko za njih nije propisano to drugo. GLAVA XXIX. JEMSTVO ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 997. Ugovorom o jemstvu se jemac obavezuje prema povjeriocu da e ispuniti punovanu i dospjelu obavezu dunika ako to ovaj ne uini. Forma lan 998. Ugovor o jemstvu obavezuje jemca samo ako je izjavu o jemenju uinio pismeno. Sposobnost za jemenje lan 999. Ugovorom o jemstvu moe se obavezati samo ko ima potpunu poslovnu sposobnost. Jemenje za poslovno nesposobnog lan 1000. Ko se obavee kao jemac za obavezu nekog poslovno nesposobnog lica, odgovara povjeriocu isto kao jemac poslovno sposobnog lica. Predmet jemenja lan 1001. (1) Jemstvo se moe dati za svaku punovanu obavezu, bez obzira na njenu sadrinu. (2) Jemiti se moe i za uslovnu obavezu, kao i za odreenu buduu obavezu. (3) Jemstvo za buduu obavezu moe se opozvati prije nego to obaveza nastane ako nije

predvien rok u kome ona treba da nastane. (4) Jemstvo se moe dati i za obavezu nekog drugog jemca (jemac jemev). Obim jemeve odgovornosti lan 1002. (1) Jemeva obaveza ne moe biti vea od obaveze glavnog dunika, a ako je ugovoreno da bude vea, ona se svodi na mjeru dunikove obaveze. (2) Jemac odgovara za ispunjenje cijele obaveze za koju je jemio ako njegova odgovornost nije ograniena na neki njen dio ili na drugi nain podvrgnuta lakim uslovima. (3) On je duan da naknadi potrebne trokove koje je povjerilac uinio u cilju naplate duga od glavnog dunika. (4) Jemac odgovara i za svako poveanje obaveze koje bi nastalo dunikovom docnjom ili dunikovom krivicom, ukoliko nije drukije ugovoreno. (5) On odgovara samo za onu ugovorenu kamatu koja je dospjela poslije zakljuenja ugovora o jemstvu. Prelaz povjerioevih prava na jemca (subrogacija) lan 1003. Na jemca koji je namirio povjerioevo potraivanje prelazi to potraivanje sa svim sporednim pravima i garantijama njegovog ispunjenja. ODJELJAK 2. Odnos povjerioca i jemca Oblici jemstva lan 1004. (1) Od jemca se moe zahtijevati ispunjenje obaveze tek nakon to je glavni dunik ne ispuni u roku odreenom u pismenom pozivu (supsidijarno jemstvo). (2) Povjerilac moe traiti ispunjenje od jemca, iako nije prije toga pozvao glavnog dunika na ispunjenje obaveze ako je oigledno da se iz sredstava glavnog dunika ne moe ostvariti njeno ispunjenje ili ako je glavni dunik pao pod steaj. (3) Ako se jemac obavezao kao jemac platac, odgovara povjeriocu kao glavni dunik za cijelu obavezu i povjerilac moe zahtijevati njeno ispunjenje, bilo od glavnog dunika bilo od jemca ili od obojice u isto vrijeme (solidarno jemstvo). (4) Jemac za obavezu nastalu iz ugovora u privredi odgovara kao jemac platac ako nije to drugo ugovoreno. Solidarnost jemaca lan 1005. Vie jemaca nekog duga odgovaraju solidarno, bez obzira na to da li su jemili zajedno ili se svaki od njih obavezao prema povjeriocu odvojeno, izuzev kada je ugovorom njihova odgovornost ureena drukije. Gubitak prava na rok lan 1006.

Ako je dunik izgubio pravo na rok odreen za ispunjenje njegove obaveze, povjerilac, ipak, ne moe zahtijevati ispunjenje od jemca prije isteka tog roka, ukoliko nije drukije ugovoreno. Steaj glavnog dunika lan 1007. (1) U sluaju steaja glavnog dunika povjerilac je duan prijaviti svoje potraivanje u steaju i o tome obavijestiti jemca, inae odgovaraju jemcu za tetu koju bi ovaj imao zbog toga. (2) Smanjenjenje obaveze glavnog dunika u steajnom postupku ili u postupku prinudnog poravnanja ne povlai sa sobom i odgovarajue smanjenje jemeve obaveze, te jemac odgovara povjeriocu za cio iznos svoje obaveze. Sluaj smanjene odgovornosti dunikovog nasljednika lan 1008. Jemac odgovara za cio iznos obaveze za koji je jemio i u sluaju kada bi se od dunikovog nasljednika mogla zahtijevati isplata samo onog njenog dijela koji odgovara vrijednosti naslijeene imovine. Jemevi prigovori lan 1009. (1) Jemac moe istai protiv povjerioevog zahtjeva sve prigovore glavnog dunika, ukljuujui i prigovor prebijanja, a ne i isto line dunikove prigovore. (2) Dunikovo odricanje od prigovora, kao i njegovo priznanje povjerioevog potraivanja, nema dejstva prema jemcu. (3) Jemac moe istai protiv povjerioca i svoje line prigovore, na primjer, nitavost ugovora o jemstvu, zastarjelost povjerioevog potraivanja prema njemu, prigovor prebijanja uzajmnih potraivanja. Dunost obavjetavanja jemca o dunikovom proputanju lan 1010. Ako dunik ne ispuni svoju obavezu na vrijeme, povjerilac je duan obavijestiti o tome jemca, inae e mu odgovarati za tetu koju bi jemac pretrpio zbog toga. Osloboenje jemca zbog povjerioevog odugovlaenja lan 1011. (1) Jemac se oslobaa odgovornosti ako povjerilac na njegov poziv poslije dospjelosti potraivanja ne zahtijeva ispunjenje od glavnog dunika u roku od mjesec dana od tog poziva. (2) Kad rok za ispunjenje nije odrijeen, jemac se oslobaa odgovornosti ako povjerilac, na njegov poziv po isteku jedne godine od zakljuenja ugovora o jemstvu ne uini u roku od mjesec dana od tog poziva potrebnu izjavu za odreivanje datuma ispunjenja. Osloboenje jemca zbog naputanja garantija lan 1012. (1) Ako povjerilac napusti zalogu ili koje drugo pravo kojim je bilo obezbijeeno ispunjenje njegovog potraivanja ili ga izgubi svojom nepanjom i tako onemogui prelaz tog prava na jemca, ovaj se oslobaa svoje obaveze prema povjeriocu za onoliko za koliko bi mogao dobiti

vrenjem tog prava. (2) Pravilo prethodnog stava vai kako u sluaju kad je pravo nastalo prije zakljuenja ugovora o jemstvu tako i u sluaju kad je nastalo poslije toga. ODJELJAK 3. Odnos jemca i dunika Pravo zahtijevati naknadu od dunika lan 1013. (1) Jemac koji je isplatio povjeriocu njegovo potraivanje moe zahtijevati od dunika da mu naknadi sve to je isplatio za njegov raun, kao i kamatu od dana isplate. (2) On ima pravo na naknadu trokova nastalih u sporu sa povjeriocem od asa kad je obavijestio dunika o tom sporu, kao i na naknadu tete ako bi je bilo. Pravo jemca jednog solidarnog dunika lan 1014. Jemac jednog od vie solidarnih dunika moe zahtijevati od bilo koga od njih da mu naknadi ono to je isplatio povjeriocu, kao i trokove. Pravo jemca na prethodno obezbjeenje lan 1015. I prije nego to namiri povjerioca, jemac koji se obavezao sa znanjem ili odobrenjem dunika ima pravo zahtijevati od dunika da mu prui potrebno obezbjeenje za njegove eventualne zahtjeve u sljedeim sluajevima: ako dunik nije ispunio svoju obavezu o njenoj dospjelosti, ako je povjerilac zatraio sudskim putem naplatu od jemca i ako se dunikovo imovinsko stanje znatno pogoralo poslije zakljuenja ugovora o jemstvu. Gubitak prava na naknadu lan 1016. (1) Dunik moe upotrijebiti protiv jemca koji je bez njegovog znanja izvrio isplatu povjerioevog potraivanja sva pravna sredstva kojima je u asu te isplate mogao odbiti povjerioev zahtjev. (2) Jemac koji je isplatio povjerioevo potraivanje, a o tome nije obavijestio dunika, te je i ovaj u neznanju za tu isplatu ponovo isplatio isto potraivanje, ne moe zahtijevati naknadu od dunika, ali ima pravo zahtijevati od povjerioca da mu vrati ono to mu je isplatio. Pravo na vraanje isplaenog lan 1017. Jemac koji je bez dunikovog znanja isplatio povjerioevo potraivanje koje je docnije na dunikov zahtjev poniteno ili ugaeno prebijanjem, moe samo zahtijevati od povjerioca vraanje isplaenog. ODJELJAK 4. Regres isplatioca prema ostalim jemcima lan 1018.

Kad ima vie jemaca, pa jedan od njih isplati dospjelo potraivanje, on ima pravo zahtijevati od ostalih jemaca da mu svaki naknadi dio koji pada na njega. ODJELJAK 5. Zastarjelost lan 1019. (1) Zastarjelou obaveze glavnog dunika zastarijeva i obaveza jemca. (2) Kad je rok za zastarijevanje obaveze glavnog dunika dui od dvije godine, obaveza jemca zastarijeva po isteku dvije godine od dospjelosti obaveze glavnog dunika, izuzev kad jemac odgovara solidarno sa dunikom. (3) Prekid zastarijevanja potraivanja prema glavnom duniku dejstvuje i prema jemcu samo ako je do prekida dolo nekim postupkom povjerioca pred sudom protiv glavnog dunika. (4) Zastoj zastarijevanja obaveze glavnog dunika nema dejstva prema jemcu. GLAVA XXX. UPUIVANJE (ASIGNACIJA) ODJELJAK 1. Pojam ugovora lan 1020. Upuivanjem (asignacijom) jedno lice, uputilac (asignant) ovlauje drugo lice, upuenika (asignat) da za njegov raun izvri neto odreenom treem licu, primaocu uputa (asignatar), a ovog ovlauje da to izvrenje primi u svoje ime. ODJELJAK 2. Odnosi primaoca uputa i upuenika Prihvatanje od strane upuenika lan 1021. (1) Primalac uputa stie pravo da zahtijeva od upuenika ispunjenje tek kad mu ovaj izjavi da prihvata uput. (2) Prihvatanje uputa ne moe se opozvati. Prigovori upuenika lan 1022. (1) Prihvatanjem uputa nastaje izmeu primaoca uputa i upuenika dugovinski odnos nezavisan od odnosa izmeu uputioca i upuenika, kao i odnos izmeu uputioca i primaoca uputa. (2) Upuenik koji je prihvatio uput moe istai primaocu uputa samo prigovore koji se tiu punovanosti prihvatanja, prigovore koji se zasnivaju na sadrini prihvatanja ili na sadrini samog uputa, kao i prigovore koje ima lino prema njemu. Prenoenje uputa lan 1023. (1) Primalac uputa moe uput prenijeti na drugog i prije prihvatanja od upuenika, a ovaj ga moe prenijeti dalje, izuzev kad iz samog uputa ili posebnih okolnosti proizilazi da je on neprenosiv. (2) Ako je upuenik izjavio primaocu uputa da prihvata uput, to prihvatanje ima dejstva

prema svim licima na koja bi uput bio uzastopno prenesen. (3) Ako je upuenik izjavio prijaviocu, na koga je primalac uputa prenio uput, da ga prihvata, on ne moe istai prijaviocu prigovore koje ima prema primaocu uputa lino. Zastarjelost lan 1024. (1) Pravo primaoca uputa da zahtijeva ispunjenje od upuenika zastarijeva za godinu dana. (2) Ako za ispunjenje nije odreen rok, zastarjelost poinje tei kada upuenik prihvati uput, a ako ga je on prihvatio prije nego to je dat primaocu uputa, onda kada bude dat ovome. ODJELJAK 3. Odnos primaoca uputa i uputioca Ako je primalac uputa povjerilac uputioca lan 1025. (1) Povjerilac nije duan pristati na uput koji mu je uinio dunik u cilju ispunjenja svoje obaveze, ali je duan da o svom odbijanju odmah izvijesti dunika, inae e mu odgovarati za tetu. (2) Povjerilac koji je pristao na uput duan je pozvati upuenika da ga izvri. Uput nije ispunjenje lan 1026. (1) Kad je povjerilac pristao na uput uinjen od njegovog dunika u cilju ispunjenja obaveza, ta obaveza ne prestaje ako nije drukije ugovoreno, ni njegovim pristankom na uput, ni prihvatanjem od strane upuenika, nego tek ispunjenjem od strane upuenika. (2) Povjerilac koji je pristao na uput uinjen od njegovog dunika moe zahtijevati od uputioca da mu ispuni ono to mu duguje samo ako nije dobio ispunjenje od upuenika u vrijeme odreeno u uputu. Dunost primaoca uputa da obavijesti uputioca lan 1027. Ako upuenik odbije pristanak na uput ili odbije ispunjenje koje mu zahtijeva primalac uputa, ili izjavi unaprijed da nee da ga izvri, primalac uputa je duan obavijestiti odmah uputioca o tome, inae mu odgovara za tetu. Odustanak od prihvaenog uputa lan 1028. Primalac uputa koji nije povjerilac uputioca i koji nee da se koristi uputom moe odustati od njega, ak i ako je ve izjavio da ga prima, ali je duan da bez odlaganja obavijesti o tome uputioca. Opozivanje ovlaenja datog primaocu uputa lan 1029. Uputilac moe opozvati ovlaenje koje je uputom dao primaocu uputa, izuzev ako je uput izdao u cilju ispunjenja nekog svog duga prema njemu i, uopte, ako je uput izdao u njegovom

interesu. ODJELJAK 4. Odnos uputioca i upuenika Ako je upuenik dunik uputioca lan 1030. (1) Upuenik nije duan prihvatiti uput, ak i ako je dunik uputioca, izuzev ako mu je to obeao. (2) Ali, kad je uput izdat na osnovu upuenikovog duga uputiocu, upuenik je duan da ga izvri do iznosa tog duga ako mu to, ni po emu, nije tee od ispunjenja obaveze prema uputiocu. (3) Izvrenjem uputa izdatog na osnovu upuenikovog duga uputiocu, upuenik se oslobaa u istoj mjeri svoga duga prema uputiocu. Opozivanje ovlaenja datog upueniku lan 1031. (1) Uputilac moe opozvati ovlaenje koje je uputom dao upueniku, sve dok ovaj ne izjavi primaocu uputa da prihvata uput ili ga ne izvri. (2) On ga moe opozvati i kad je u samom uputu navedeno da je neopoziv, kao i kad bi se opozivanjem vrijeala neka njegova obaveza prema primaocu uputa. (3) Otvaranje steaja nad imovinom uputioca povlai po samom zakonu opozivanje uputu, izuzev sluaja kad je upuenik bio ve prihvatio uput prije otvaranja steaja, kao i kad u asu prihvatanja nije znao niti je morao znati za taj steaj. ODJELJAK 5. Smrt i lienje poslovne sposobnosti lan 1032. Smrt uputioca, primaoca uputa ili upuenika, kao i lienje poslovne sposobnosti nekoga od njih, nema uticaja na uput. ODJELJAK 6. Uput u obliku hartije na donosioca lan 1033. (1) Pismeni uput moe biti izdat na donosioca. (2) U tom sluaju svaki imalac hartije ima prema upueniku poloaj primaoca uputa. (3) Odnosi koji uputom nastaju izmeu primaoca uputa i uputioca, nastaju, u ovom sluaju, samo izmeu svakog pojedinog imaoca hartije i lica koje mu je hartiju ustupilo. ODJELJAK 7. Uput u obliku hartije po naredbi lan 1034. Pismeni uput koji glasi na novac, na hartije od vrijednosti ili na zamjenjljive stvari moe biti izdat sa odredbom "po naredbi", ako je upuenik lice koje se bavi privrednom djelatnou i ako ono to treba da izvri ulazi u okvir te djelatnosti. GLAVA XXXI. BANKARSKI NOVANI DEPOZITI

ODJELJAK 1. Novani depozit Pojam lan 1035. (1) Ugovor o novanom depozitu je zakljuen kada se banka obavezala da primi, a deponent da poloi kod banke odreeni novani iznos. (2) Ovim ugovorom banka stie pravo da raspolae deponovanim novcem i duna je da ga vrati prema uslovima predvienim u ugovoru. Otvaranje rauna lan 1036. (1) Na osnovu ugovora o novanom depozitu banka otvara raun u korist i na teret kojeg upisuje sva potraivanja i dugovanja koja proizau iz poslova sa deponentom ili za njegov raun sa treim. (2) Ne upisuju se u raun ona potraivanja, odnosno dugovanja za koje se ugovorne strane dogovore da ih iskljue. Otklanjanje dugovnog salda lan 1037. (1) Banka je obavezna da vri isplate sa rauna u granicama raspoloivih sredstava. (2) Ako je banka obavila jednu ili vie uplata i isplata u okviru ugovora o depozitu, koje ine raun pasivnim, o tome mora bez odlaganja obavijestiti deponenta koji je duan odmah da preduzme mjere u cilju otklanjanja dugovnog salda. Vrste novanih depozita lan 1038. (1) Novani depozit moe biti po vienju ili oroen, s otkaznim rokom i bez otkaznog roka, sa posebnom namjenom i bez namjene. (2) Ako nije suprotno ugovoreno, smatra se da je raun novanog depozita po vienju, te deponent rauna ima pravo da raspolae dijelom ili cijelim saldom u svakom trenutku. Stanje rauna lan 1039. (1) Banka je duna da deponenta obavjetava o svakoj promjeni stanja na njegovom raunu. (2) Banka je duna krajem svake godine, a ako je to ugovoreno ili uobiajeno i ee, poslati izvjetaj o stanju rauna (saldo). Mjesto uplata i isplata lan 1040. Ako meu ugovornim stranama nije drukije dogovoreno, nalozi za uplatu i isplatu sa rauna deponenta upuuju se u sjedite banke kod koje je raun otvoren. Postojanje vie rauna lan 1041.

U sluaju da isto lice ima kod jedne banke ili kod vie njenih poslovnih jedinica vie rauna, svaki od ovih rauna je samostalan. Plaanje kamate lan 1042. (1) Banka plaa kamatu na sredstva koja su kod nje deponovana, ukoliko zakonom nije drukije odreeno. (2) Visina kamate utvruje se ugovorom o deponovanju sredstava, a ako ugovorom nita nije previeno, plaa se zakonska kamata. ODJELJAK 2. Ulog na tednju tedna knjiica lan 1043. (1) Ako je novani depozit primljen kao ulog na tednju, banka, odnosno tedno-kreditna organizacija izdaje deponentu tednu knjiicu. (2) tedna knjiica moe biti izdata samo na ime odreenog lica ili na donosioca. Upis u knjiicu lan 1044. (1) U tednu knjiicu se unose sve uplate i podizanja novca. (2) Upisi u knjiicu potvreni peatom banke i potpisom ovlaenog lica su dokaz o uplatama, odnosno podizanjima u odnosima izmeu banke i ulagaa. (3) Suprotan sporazum je nitav. Plaanje kamate lan 1045. Na uloge na tednju plaa se kamata. Vrste uloga na tednju lan 1046. Ulozi na tednju mogu biti po vienju ili oroeni s otkaznim rokom i bez otkaznog roka. GLAVA XXXII. DEPONOVANJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI Pojam lan 1047. Ugovorom o deponovanju hartija od vrijednosti banka se obavezuje da e, uz naknadu, preuzeti hartije od vrijednosti radi uvanja i vrenja prava i obaveza koje se u vezi s tim zahtijevaju. Vrenje prava lan 1048.

Ako nije drukije ugovoreno, banka moe vriti prava iz deponovanih hartija od vrijednosti iskljuivo za raun deponenta. Dunosti banke lan 1049. (1) Banka je duna da obezbijedi uvanje hartije od vrijednosti sa briljivou koja se zahtijeva od ostavoprimca uz naknadu i da za raun deponenta preduzima sve radnje radi ouvanja i ostvarivanja njegovih prava iz hartije od vrijednosti. (2) Ukoliko izmeu ugovornih strana nije to drugo dogovoreno, banka je duna da naplauje dospjele kamate, glavnicu i uopte sve sume na koje deponovane hartije daju pravo, im one dospiju za isplatu. (3) Banka je duna da stavi na raspolaganje deponentu naplaene sume ako ovaj ima kod banke raun sa novanim depozitom i da ih upie u korist tog rauna. Vraanje hartija od vrijednosti lan 1050. (1) Banka je duna da na zahtjev deponenta vrati hartije od vrijednosti u svako doba. (2) Vraanje se, po pravilu, vri u mjestu gdje je izvreno deponovanje. (3) Predmet vraanja su same hartije od vrijednosti, ukoliko izmeu ugovornih strana nije dogovoreno da vraanje moe biti izvreno plaanjem odgovarajueg iznosa. (4) Vraanje se moe izvriti samo deponentu ili njegovim pravnim sljedbenicima ili licima koje oni oznae, ak i kad je iz samih hartija vidljivo da one pripadaju treim. Zahtjevi treih lica lan 1051. O svakom zahtjevu koji tree lice istakne u pogledu deponovanih hartija, banka je duna da izvijesti deponenta. GLAVA XXXIII. BANKARSKI TEKUI RAUN Pojam lan 1052. Ugovorom o bankarskom tekuem raunu banka se obavezuje da nekom licu otvori poseban raun i da preko njega prima uplate i vri isplate u granicama njegovih sredstava i odobrenog kredita. Forma ugovora lan 1053. Ugovor o otvaranju tekueg rauna mora biti zakljuen u pismenoj formi. Sredstva na tekuem raunu lan 1054. (1) Novana sredstva na tekuem raunu ostvaruju se uplatama od strane deponenta i naplatama novanih iznosa izvrenih za njegov raun. (2) Banka je duna da preko tekueg rauna vri plaanja za deponenta i kad na raunu nema

pokria i to u obimu koji je predvien ugovorom o otvaranju tekueg rauna ili posebnim sporazumom. (3) Ova obaveza banke moe se iskljuiti ugovorom o otvaranju tekueg rauna. Prebijanje izmeu salda vie rauna lan 1055. Ako deponent kod iste banke ima vie tekuih rauna, aktivni i pasivni saldo ovih rauna se uzajamno prebijaju, ukoliko nije drukije ugovoreno. Raspolaganje saldom lan 1056. Korisnik tekueg rauna moe u svakom trenutku raspolagati saldom koji se na raunu pojavljuje u njegovu korist, osim ako je ugovoren otkazni rok. Primjena pravila ugovora o nalogu lan 1057. (1) Banka odgovara za izvrenje naloga deponenta prema prilivima ugovora o nalogu. (2) Ako nalog treba da se izvri u mjestu gdje banka nema poslovnu jedinicu, ona moe to obaviti preko druge banke. Trajanje rauna lan 1058. Ako u ugovoru o otvaranju tekueg rauna nije utvren rok njegovog trajanja, svaka strana moe da ga raskine uz otkazni rok od 15 dana. Provizija i naknada trokova lan 1059. (1) Banka ima pravo da zaraunava proviziju za izvrene usluge koje su obuhvaene ugovorom o tekuem raunu, kao i naknadu za posebne trokove uinjene u vezi sa tim uslugama. (2) Ova svoja potraivanja banka upisuje u svoju korist u tekui raun, ukoliko izmeu ugovornih strana nije drukije ugovoreno. Dostavljanje izvoda lan 1060. (1) Prilikom svake promjene stanja tekueg rauna, banka je duna da izda izvod sa naznaenjem salda i preda ga klijentu na sporazumno utvreni nain. (2) Smatra se da je izvod odobren ako nije osporen u dogovorenom roku ili, ako dogovora nema, u roku od 15 dana. (3) I nakon njegovog odobrenja, izvod rauna se moe osporavati zbog greaka u pisanju ili u obraunu, zbog isputanja ili dupliranja, ali se ovo osporavanje mora preduzeti, najdalje, u roku od godinu dana od prijema rauna o likvidaciji salda po zakljuenju tekueg rauna, inae se pravo glasi. GLAVA XXXIV.

UGOVOR O SEFU Pojam lan 1061. (1) Ugovorom o sefu obavezuje se banka da stavi na upotrebu korisniku sef za odreeni period vremena, a korisnik se obavezuje da za to plati banci odreenu naknadu. (2) Banka mora preduzeti sve potrebne mjere da obezbijedi dobro stanje sefa i nadzor nad njim. Pristup sefu lan 1062. (1) Pristup sefu moe se dozvoliti samo korisniku ili njegovom punomoniku. (2) Banka ne smije drati kod sebe duplikat kljua ili kljueva koji se predaju korisniku. Predmeti koji se ne smiju staviti u sef lan 1063. (1) Korisnik ne smije staviti u svoj sef predmet ili proizvod koji moe ugroziti sigurnost banke ili drugih sefova. (2) U sluaju da se korisnik ne pridrava ove obaveze, banka moe izjaviti da raskida ugovor o sefu. Prava banke u sluaju neplaanja lan 1064. (1) Ako korisnik ne plati banci samo jedan obrok naknade po dospjelosti, banka moe raskinuti ugovor po isteku mjesec dana, poto korisnika preporuenim pismom opomene na naplatu. (2) Poto raskine ugovor, banka moe pozvati korisnika da isprazni sef i da joj preda klju, pa ako korisnik to ne uini, banka moe zahtijevati da se sef otvori putem suda, utvrdi njegova sadrina i naene stvari stave u sudski depozit ili povjere banci na uvanje. (3) Banka ima pravo prvenstva naplate dune naknade nastale iz ugovora o sefu iz novanog iznosa koji je pronaen u sefu, kao i cijene dobijene prodajom drugih vrijednosti naenih u sefu. GLAVA XXXV. UGOVOR O KREDITU Pojam lan 1065. Ugovorom o kreditu banka se obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrene namjene, a korisnik se obavezuje da banci plaa ugovorenu kamatu i dobijeni iznos novca vrati u vrijeme i na nain kako je utvreno ugovorom. Forma i sadrina lan 1066. (1) Ugovor o kreditu mora biti sainjen u pismenoj formi. (2) Ugovorom o kreditu utvruju se iznos, kao i uslovi davanja, korienja i vraanja kredita.

Otkaz davaoca kredita lan 1067. (1) Ugovor o kreditu banka moe otkazati prije isteka ugovorenog roka ako je kredit korien u suprotnosti sa njegovom namjenom. (2) Ugovor o kreditu banka moe otkazati prije isteka ugovornog roka i u sluaju insolventnosti korisnika, ak i kad nije utvrena sudskom odlukom, u sluaju prestanka pravnog lica ili smrti korisnika, ako bi u tim sluajevima davalac kredita doao u bitno nepovoljniji poloaj. Odustajanje od ugovora i vraanje kredita prije roka lan 1068. (1) Korisnik kredita moe odustati od ugovora prije nego to je poeo koristiti kredit. (2) Korisnik kredita moe vratiti kredit i prije roka odreenog za vraanje, ali je duan o tome unaprijed obavijestiti banku. (3) U oba sluaja korisnik kredita duan je naknaditi tetu ukoliko ju je davalac kredita pretrpio. (4) U sluaju vraanja kredita prije odreenog roka, banka ne moe da zarauna kamatu za vrijeme od dana vraanja kredita do dana kada je po ugovoru trebalo da bude vraen. GLAVA XXXVI. UGOVOR O KREDITU NA OSNOVU ZALOGE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI Pojam lan 1069. Ugovorom o kreditu na osnovu zaloge hartija od vrijednosti banka odobrava kredit u odreenom iznosu uz obezbjeenje zalogom hartija od vrijednosti koje pripadaju korisniku kredita ili treem koji na to pristane. Forma i sadrina lan 1070. Ugovor o kreditu na osnovu zaloge hartija od vrijednosti mora biti zakljuen u pismenoj formi i sadrati naznaenje hartija od vrijednosti koje se zalau, naziv, odnosno firmu i sjedite, odnosno prebivalite imaoca hartija, iznos i uslove odobrenog kredita, kao i iznos i vrijednost hartija koja je uzeta u obzir za odobrenje kredita. Kad banka moe prodati zaloene hartije lan 1071. Ako korisnik ne vrati po dospjelosti dobijeni kredit, banka moe prodati zaloene hartije od vrijednosti. GLAVA XXXVII. AKREDITIVI Obaveze akreditivne banke i forma akreditiva lan 1072. (1) Prihvatanjem zahtjeva nalogodavca za otvaranje akreditiva, akreditivna banka se obavezuje da e korisniku akreditiva isplatititi odreenu novanu svotu ako do odreenog

vremena budu ispunjeni uslovi navedeni u nalogu za otvaranje akreditiva. (2) Akreditiv mora biti sainjen u pismenoj formi. Kada nastaje obaveza prema korisniku lan 1073. (1) Banka je obavezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje akreditiva saopteno. (2) Nalogodavac je vezan izdatim nalogom od trenutka kad je nalog prispio banci. Nezavisnost akreditiva od drugog pravnog posla lan 1074. Akreditiv je nezavisan od ugovora o prodaji ili drugog pravnog posla povodom koga je akreditiv otvoren. Dokumentarni akreditiv lan 1075. Dokumentarni akreditiv postoji kada je banka obavezna da isplati korisniku akreditiva odreenu novanu svotu pod uslovom da joj budu podnijeti dokumenti prema uslovima utvrenim u akreditivu. Dunost akreditivne banke lan 1076. Banka koja otvara dokumentarni akreditiv duna je da izvri klauzule plaanja pod uslovima predvienim u akreditivu. Vrste dokumentarnog akreditiva lan 1077. (1) Dokumentarni akreditiv moe biti opoziv ili neopoziv. (2) Ukoliko nije izriito drukije ugovoreno, akreditiv je uvijek opoziv, ak i kada je otvoren za odreeni period vremena. Opozivi akreditiv lan 1078. Opozivi dokumentarni akreditiv ne vezuje banku prema korisniku, te ga u svakom trenutku moe izmijeniti ili opozvati na zahtjev nalogodavca ili po sopstvenoj inicijativi, ako je to u interesu nalogodavca. Neopozivi akreditiv lan 1079. (1) Neopozivi dokumentarni akreditiv sadri samostalnu i neposrednu obavezu banke prema korisniku. (2) Ova obaveza moe biti ukinuta ili izmijenjena samo sporazumom svih zainteresovanih strana. (3) Neopozivi dokumentarni akreditiv moe biti potvren od neke druge banke koja time, pored akreditivne banke, preuzima samostalnu i neposrednu obavezu prema korisniku.

(4) Notifikacija akreditiva korisnika od strane neke druge banke nije sama po sebi potvrivanje ovog akreditiva. Dunost banke u pogledu dokumenata lan 1080. (1) Banka je duna da ispita da li su dokumenti u svemu saobrazni zahtjevima nalogodavca. (2) Kada dobije dokumente, banka mora u najkraem roku o tome obavijestiti nalogodavca i ukazati mu na utvrene nepravilnosti i nedostatke. Granice odgovornosti banke lan 1081. (1) Banka ne preuzima nikakvu odgovornost ako su podnijeti dokumenti naizgled saobrazni sa uputstvima nalogodavca. (2) Ona ne preuzima nikakvu obavezu u pogledu robe koja je predmet otvorenog akreditiva. Prenosivost i djeljivost akreditiva lan 1082. (1) Dokumentarni akreditiv je prenosiv ili djeljiv samo ako je banka koja otvara akreditiv u korist korisnika koga je oznaio nalogodavac ovlaena uputstvima prvog korisnika da plati u cjelini ili djeliminio jednom ili veem broju treih lica. (2) Akreditiv moe prenijeti, na bazi izriitih uputstava, samo banka koja ga otvara i to samo jedanput, ukoliko nije suprotno ugovoreno. GLAVA XXXVIII. BANKARSKA GARANCIJA Pojam lan 1083. (1) Bankarskom garancijom se obavezuje banka prema primaocu garancije (korisniku) da e mu za sluaj da mu tree lice ne ispuni obavezu o dospjelosti izmiriti obavezu ako budu ispunjeni uslovi navedeni u garanciji. (2) Garancija mora biti izdata u pismenoj formi. Izmirenje obaveze iz garancije u novcu lan 1084. Banka izmiruje obavezu iz garancije u novcu i u sluaju da se garancijom obezbjeuje nenovana obaveza. Potvrda garancije (supergarancija) lan 1085. Ako druga banka potvrdi obavezu iz garancije, korisnik moe svoje zahtjeve iz garancije podnijeti bilo banci koja je izdala garanciju, bilo onoj koja ju je potvrdila. Ustupanje prava iz garancije lan 1086.

Svoja prava iz bankarske garancije korisnik moe ustupiti treem samo sa ustupanjem potraivanja koje je obezbijeeno garancijom i prenosom svojih obaveza u vezi sa obezbjeenim potraivanjem. Garancija "bez prigovora" lan 1087. (1) Ako bankarska garancija sadri klauzulu "bez prigovora", "na prvi poziv" ili sadri rijei koje imaju isto znaenje, banka ne moe isticati prema korisniku prigovore koje nalogodavac kao dunik moe isticati prema korisniku po obezbijeenoj obavezi. (2) Nalogodavac je duan platiti banci svaki iznos koji je banka platila po osnovu garancije izdate sa klauzulom iz prethodnog stava. (3) Korisnik garancije duguje nalogodavcu iznos primljen po osnovu garancije na koji, inae, ne bi imao pravo zbog opravdanih prigovora nalogodavca. GLAVA XXXIX. PRIMJENA ODREDABA O BANKARSKOM POSLOVANJU lan 1088. Odredbe l. 1035. do 1087. ovog zakona shodno se primjenjuju i na preduzea i druga drutvena pravna lica, ukoliko su zakonom ovlaena za obavljanje odreenih bankarskih poslova. GLAVA XL. PORAVNANJE Pojam lan 1089. (1) Ugovorom o poravnanju lica izmeu kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, pomou uzajamnih poputanja prekidaju spor, odnosno uklanjaju neizvjesnosti i odreuju svoja uzajamna prava i obaveze. (2) Postoji neizvjesnost i kad je ostvarenje odreenog prava nesigurno. U emu se sastoje uzajamna poputanja lan 1090. (1) Poputanje se moe sastojati, izmeu ostalog, u djeliminom ili potpunom priznavanju nekog zahtjeva druge strane, ili u odricanju od nekog svog zahtjeva; u uzimanju na sebe neke nove obaveze; u smanjenju kamatne stope; u produenju roka; u pristajanju na djelimine otplate; u davanju prava na odustanicu. (2) Poputanje moe biti uslovno. (3) Kad samo jedna strana popusti drugoj, na primjer, prizna pravo druge strane, to nije poravnanje, te ne podlijee pravilima o poravnanju. Sposobnost lan 1091. Za zakljuenje ugovora o poravnanju potrebna je sposobnost za raspolaganje pravom koje je predmet poravnanja. Predmet

lan 1092. (1) Predmet poravnanja moe biti svako pravo kojim se moe raspolagati. (2) Punovano je poravnanje o imovinskim posljedicama krivinog djela. (3) Ne mogu biti predmet poravnanja sporovi koji se tiu statusnih odnosa. Primjena odredbe o dvostranim ugovorima lan 1093. (1) Za ugovor o poravnanju vae opte odredbe o dvostranim ugovorima, ako za njega nije to drugo predvieno. (2) Kad pod nazivom poravnanja ugovarai obave neki drugi posao, na njihove odnose ne primjenjuju se odredbe zakona koje vae za poravnanje, ve one koje vae za stvarno obavljeni posao. Prekomjerno oteenje lan 1094. Zbog prekomjernog oteenja ne moe se traiti ponitenje poravnanja. Dejstvo poravnanja prema jemcima i zalogodavcima lan 1095. (1) Ako je poravnanjem izvrena novacija obaveze, jemac se oslobaa odgovornosti za njeno ispunjenje, a prestaje i zaloga koju je dao neko trei. (2) Inae, jemac i trei koji je dao svoju stvar u zalogu ostaju i dalje u obavezi, a njihova odgovornost moe biti smanjena poravnanjem, ali ne i poveana, izuzev ako su se saglasili sa poravnanjem. (3) Kad dunik poravnanjem prizna sporno potraivanje, jemac i zalogodavac zadravaju pravo da istaknu povjeriocu prigovore kojih se dunik poravnanjem odrekao. Poravnanje u poslu koji se moe ponititi lan 1096. (1) Punovano je poravnanje o pravnom poslu ije je ponitenje mogla traiti jedna strana, ako je ona u asu zakljuenja poravnanja znala za tu mogunost. (2) Ali je nitavo poravnanje o nitavom pravnom poslu i kad su ugovarai znali za nitavost i htjeli poravnanjem da je otklone. Nitavost poravnanja lan 1097. (1) Poravnanje je nitavo ako je zasnovano na pogrenom vjerovanju oba ugovaraa da postoji pravni odnos koji, u stvari, ne postoji, i ako bez tog pogrenog vjerovanja ne bi meu njima bilo ni spora ni neizvjesnosti. (2) Isto vai i kad se pogreno vjerovanje ugovaraa odnosi na obine injenice. (3) Odricanje od ove nitavosti nema pravnog dejstva i ono to je dato na ime izvrenja obaveza iz takvog poravnanja moe se natrag traiti. Nitavost jedne odredbe poravnanja

Odredbe poravnanja ine cjelinu, te ako je jedna odredba nitava, cijelo poravnanje je nitavo, izuzev kad se iz samog poravnanja vidi da se ono sastoji iz nezavisnih dijelova. Dio trei MJERODAVNO PRAVO U SLUAJU SUKOBA REPUBLIKIH, ODNOSNO POKRAJINSKIH ZAKONA Primjena ovog dijela zakona I lanovi 1099. do 1195. brisani su. lan 1098. Dio etvrti PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Primjena ovog zakona lan 1106. Odredbe ovog zakona nee se primjenjivati na obligacione odnose koji su nastali prije stupanja na snagu ovog zakona. Primjena obiaja lan 1107. (1) Odredba optih ili posebnih uzansi kojom se utvruje pretpostavka da su ugovorne strane pristale na primjenu uzansi, ukoliko ih nisu ugovorom iskljuile, nee se primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona. (2) Opte uzanse za promet robom ("Slubeni list FNRJ", broj 15/54) nee se primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona u pitanjima koja su njima regulisana. (3) Ako su opte ili posebne uzanse ili drugi trgovinski poslovni obiaji suprotni dispozitivnim normama ovog zakona, primjenjivae se odredbe ovog zakona, osim ako su strane izriito ugovorile primjenu uzansi, odnosno drugih trgovinskih poslovnih obiaja. (4) Savezni propisi donijeti za izvrenje zakona iz lana 1. ovog zakona ostaju na snazi i primjenjuju se kao republiki dok se republikim propisima drukije ne odredi. (5) Ovlaenja saveznih organa za izvravanje i primjenu zakona iz lana 1. ovog zakona postaju ovlaenje republikih organa. (6) Pravila Opteg graanskog zakona u pogledu poklona, ortakluka i o posudbi primjenjivat e sa kao pravna pravila, ukoliko su u saglasnosti s Ustavom i zakonima Republike Bosne i Hercegovine. Prestanak vaenja drugih propisa lan 1108. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o zastarjelosti potraivanja ("Slubeni list FNRJ", br 40/53 i 57/54). Stupanje na snagu ovog zakona lan 1109. Ovaj zakon stupa na snagu 1. oktobra 1987. godine.