1. to je didaktika (definiraj didaktiku)?

- Znanost iji je predmet sustavno organizirano uenje i pouavanje orijentirano na pojedinca - Grana pedagogije koja prouava zakonitosti obrazovanja - Gr. didasko- pouavam, didaskein- pouavati 2. Kakvim se uenjem bavi didaktika? - Didaktika se bavi sustavnim i organiziranim te pedagoki svrhovitim uenjem s ciljem poticanja odreenih obrazovnih i odgojnih ciljeva 3. Odlike stare kole - 17., 18. i 19. st - U sredite panje dolazi nain, odnosno vjetina uenja i poavanja - Razdoblje kolskog/ institucionalnog uenja i pouavanja, stvoreni su temelji novog kolstva - Pojam didaktike je postavljen veoma iroko, obuhvaa obrazovanje i odgoj to pripada pojmu pedagogije uope - Najznaajnini predstavnici: Ratke, Komenski, Lock, Roussean, Pestalozzi, Herbart 4. Po emu su Komensky, Ratke, i Herbart znaajni (na podruju didaktike, nastave) - Komenski: utvrdio novu organizaciju nastave; smatrao je da odgoj i nastavu treba prilagoditi djetetu i njegovim mogunostima, no zastupa enciklopedijski nain uenja i pridaje veliku vanost opem obrazovanju - didaktika naela zornost, postupnost, sistematinost, aktivnost i induktivnost - smatra da nastavu treba izvoditi po stupnjevima: promatranje pamenje spoznavanje rasuivanje - Ratke: osniva didaktike kao znanosti i pedagoki reformator; didaktiku definira u pedagokom smislu vjetina, umjetnost pouavanja - didaktika naela sve treba raditi po redu i u skladu s prirodom, esta ponavljanja, uenici trebaju najprije nauiti materinji jezik, bez stege i prisile, ne uiti napamet i bez razumijevanja - Herbart: smatra se osnivaem znanstvene pedagogije; prvi uvodi nastavnu jedinicu; istie ulogu uitelja pobornik stege i formalizma; prvi je artikulirao nastavni sat - Formalni nastavni stupovi (kroz koje prolaze svi predmeti) Jasnoa neto to e motivirati uenika Asocijacija povezivanje starog i novog gradiva Sustav povezivanje parcijalnih dijelova u cjeline Metoda primjena nauenog prva dva stupa su etapa udubljivanja trei i etvrti stup su etapa osvijeivanja 5. Znaaj Komenskog - 17. St - Prilagodio je odgoj i nastavu djetetu - Uvodi razrede u koje upisuje djecu istog godita, uvodi nastavne predmete, kolski sat, godinu, razrauje obrazovni sustav te uvodi nastavni plan i program - Nastavna metoda se temelji na zornosti (promatranju) 6. to je za Komenskog zlatno pravilo didaktike? - naelo zornosti- omoguava uenje promatranjem (daje djetetu sve to moe opipati neka opipa, to moe uti neka uje) 7. Djela Komenskog - Velika didaktika, Osjetilni svijet u slikama, Materinska kola, Otvorena vrata u jeziku, Najnovija jezina metoda 8. Odlike nove kole - kraj 19., 20. st - pojava novih didaktikih ideja i istovremeno kritiziranje prethodnog didaktikog rada (koji podrazumijeva memoriranje, otuenje uenika od metoda i tehnika uenja, uenje napamet, verbalizam, formalizam u znanju, pasivnost uenika, naglaenu ulogu uitelja, enciklopedizam) - nova kola naglaava osobno iskustvo, oslobaa individualne potencijale, smanjuje stegu, uvodi dvosat, projekt... - razlikuje se obrazovanje i odgoj, te se didaktika prestaje poistovjeivati s pedagogijom i postaje samostalna disciplina pedagoke znanosti

9.

10.

11. 12. 13.

14. 15.

predmet didaktike ograniava se na obrazovanje, a pojam obrazovanja ogranien je na organizirano obrazovanje u nastavi (koli) jer drugih oblika obrazovanja nema; poetkom 20. st sistematsko obrazovanje proiruje se i izvan granica redovne nastave pa obrazovanje i samoobrazovanje postaje stalan proces u ivotu ovjeka ime se i iri podruje istraivanja didaktike Didaktiki koncepti nove kole i njihovi predstavnici - Didaktiki koncepti: pedocentrizam, samostalan rad iz knjige, svakodnevno istraivanje svijeta, rad na projektima, rad po epohama, uenje otkrivanjem, samostalan rad po grupama, individualizacija, dramatizacija, slobodno crtanje, slobodni djeji sastavci, runi rad, slobodni duhovni rad - Predstavnici: - Ellen Key: pedocentrizam stavlja dijete u centar svega zalagala se za slobodan rast i razvoj djetete - Maria Montessori: pobornik slobodnog odgoja djece, istie vanost didaktikog materijala (bitaj je za spoznaju), djeca sama biraju sredstva, nain rada i kontroliraju uratke - Rudolf Steiner: osniva Waldorfske kole; bazirala se na antropozofiji (potrebama djece), zadovoljavaju se duhovne potrebe i razvoj djeteta, vanost se pridaje umjetnosti, runom radu, znanja se stjeu u prirodi, nastava se vri po epohama.. - John Dewey: nastava zasnovana na ivotnim potrebama, vrijednostima, zahtjevima drutvenog ivota; nastavu izvodi u knjinicama, kolskim vrtovima, poduzeima; osnovao prvu privatnu kolu u SAD-u - Peter Peterson: umjesto razreda uvodi radne skupine kao ivotne zajednice - Helen Parkhurst: razbija satni sustav, nastava utemeljena na individualnom radu - W. H. Killpatrick: razvio didaktiki koncept PROJEKT METODA (nastava se izvodi u dogovoru s uenicima po projektima) - Wilheim Lay: pripadnik radne kole, jedan od osnivaa eksperimentalne pedagogije - Georg Kerscheinsteiner: najpoznatiji predstavnik radne kole, afirmira runi rad te ga die na razinu naela; umjesto pouavanja veliku vanost daje uenju; istie samorad uenika (uenik mora naporom zaraivati znanje) - Hugo Gaudig: predstavnik radne kole, zastupa slobodni duhovni rad u koli, negira intelektualizam i manualizam Sukus stare/nove kole - U staroj koli u sredite dolazi nain, odnosno vjetina uenja i pouavanja. Njene kritike su lekcionizam (zadavanje lekcije u koli, uenje te lekcije doma i ponovno provjeravanje u koli), formalizam u znanju (znanje na stupnju reprodukcije), verbalizam, didaktiki materijalizam, pasivnost uenika, otuenje uenika od metoda i tehnika uenja - U novoj koli uenik postaje subjekt (pedocentrizam), dominacija uitelja treba biti to manja, to manje pouavanja, razvijaju se sposobnosti sa to manje pretjerivanja (funkcionalizam) Nabroji barem 3 predstavnika nove kole - Ellen Key, Maria Montessori, Rudolf Steiner, John Dewey Nabroji predstavnike radne kole - W. A. Lay, Hugo Gaudig, Georg Kerschensteiner Definiraj znanje, uenje, obrazovanje - ZNANJE: znanje je sistem ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je ovjek usvojio i trajno zadrao u svojoj svijesti; informacije koje pojedinac izravno ili neizravno prima, misaono prerauje i stvara osobno iskustvo, tj. postie osobni razvoj - injenice konkretnosti, pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje upoznajemo percepcijom - Generalizacije apstrakcije, upoznajemo ih misaonim putem (npr. Pojmovi, principi, ideje..) - UENJE: proces mijenjanja pojedinca pod utjecajem njegova osobnog i preraenog iskustva - OBRAZOVANJE: intencionalno, pedagoki osmiljeno i sustavno organizirano uenje koje se oituje u porastu znanja i vjetina, te u razvoju sposobnosti pojedinca - ima informativnu (usvajanje znanja i vjetina) i formativnu komponentu (razvoj sposobnosti) Tri imbenika uenja (ili bitni imbenici)? - Pojedinac Djelotvorno uenje Okruenje Temeljna 3 zadatka didaktike - Prouavanje nastavne prakse (teorijski je ispituje i unaprijeuje - Cilj je optimalan i maksimalno mogu uinak nastave -

16.

17.

18.

19. 20. 21.

22.

23. 24.

25. 26. 27.

- Teorija kurikuluma i kurikulum kao dio didaktike Razine znanja - Znanje prisjeanja (osoba se samo sjea nekih sadraja) - Znanje prepoznavanja (osoba moe prepoznati neke sadraje, ali ih ne moe objasniti) - Znanje reprodukcije (osoba moe reproducirati neki sadraj, ali ga ne mogu primjeniti; npr. uenik zna objasniti pravopisno pravilo, ali u pismenom sastavku napravi greku u vezi s tim ptravilom) - Operativno znanje (osoba steeno znanje moe primjenjivati i koristiti) - Kreativno ili stvaralako znanje (ovjek na temelju steenog znanja napreduje dalje u stavaranju novih dobara) to su vjetine/sposobnosti - Vjetine su organizirane i spretno izvedene radnje koje su steene vjebanjem. Ako su automatizirane radi se o navikama - Sposobnosti su kvalitete linosti koje omoguuju uspjeno obavljanje odreene djelatnosti. Razvijaju se uenjem. Dijele se na senzorne (osjetno doivljavanje), praktine, intelektualne i sposobnosti izraavanja Didaktiki trokut - Uitelj uenik nastavni sadraji (osnovni faktori nastave) - Uenik- osoba koja sistematskim pouavanjem nastavnika i samostalnim uenjem stjee obrazovanje - Uitelj - kvalificirani strunjak koji pouavanjem uenika organizira efikasan proces obrazovanja, pa i nastave u cjelini (organizator nastave i uenja) - Nastavni sadraj - odreuje program obrazovanja koji je potrebno ostvariti U suvremenom obrazovanju sve vie dolazi do izraaja tehnika, pa se trokut iri na etverokut (uitelj-uenik- nast.sadraji-obrazovna tehnologija) Didaktiki trokut zanemaruje ciljeve, uvjete, socijalne odnose, procese, tehnologiju, medije,.. to povezuje sastavnice didaktikog trokuta? - didaktika komunikacija povezuje sastavnice didaktikog trokuta - KOMUNIKACIJA- stvaranje, slanje i primanje poruke, i to verbalnim i neverbalnim putem. Faze komunikacijsko-informacijskog procesa - poiljatelj namjera zamisaokodiranjeporuka prenos primanje dekodiranje interpretacija primatelj porukereakcija poiljatelj Poredati pojmove komunikacijskog kanala - Teorija poznaje tri komunikacijska kanala: neposredni, posredni i putem medija - Mediji su najutjecajni kanal za komuniciranje jer imaju snagu poruke prenijeti do velikog broja ljudi te imaju mo kreiranja javnog miljenja Koji su uzroci umova u komunikacijskom kanalu? - Uzronici su fiziki (npr buka automobila, galama..), fizioloki (problemi sa sluhom, umor), psiholoki (pogrena oekivanja, tuga, zaljubljenost..) - Uzroci umova nastaju pri kreiranju poruke (nerazgovjetna, dvosmislena), prilikom prijenosa (gubitak dijelova poruke, ometajui signali), kod primanja poruke (nedostatak pozornosti, nerazumijevanje) - umovi u komunikacijskom kanalu su percepcija zvuka u odsutnosti zvunog podraaja (zvonjava, zujanje, zvidanje..) Aktivno sluanje - Nastojanje da razumijemo i razmiljamo o onome to sluamo Vrste komunikacije - Intrapersonalna, interpersonalna, masovna - Personalna, apersonalna - Verbalna, neverbalna Intrapersonalna komunikacija - Razgovor sa samim sobom (trebamo uiti djecu da promisle prije nego e rei) Primanje informacija putem osjetilnih kanala - Vid 83%, sluh 11%, miris 3,5%, dodir 1,5%, okus 1% Temeljne sastavnice nastavnike profesije? - Razvijenost osnovnih teorija i tehnika - Monopol na strunu ekspertizu

28. 29. 30. 31.

32. 33. 34. 35.

36. 37. 38. 39.

40.

41.

42.

43. 44.

- Prepoznatljivost profesije u javnosti - Organiziranost profesije - Profesionalna etika Karakteristike modernog uitelja? - Profesionalac, humanist, kompetentan, spretan Uloga uitelja u koli? - ovjek, strunjak, slubenik Epohalni cilj obrazovanja? - uiti uiti (samostalnost uenja) Materijalni/funkcionalni/odgojni zadatak nastave? - Materijalni: uenik zna (odnosi se na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti) - Funkcionalni: uenik moe (odnosi se na razvijanje sposobnosti- senzornih, praktinih, intelektualnih i sposobnosti izraavanja) - Odgojni: razvijanje pozitivnih karakternih osobina (osim obrazovanja, u nastavi se usvajaju i odreene odgojne vrijednosti- nastave je dakle odgojno-obrazovni proces) Koje sposobnosti se razvijaju u nastavnom procesu - Senzorne, praktine, intelektualne i sposobnost izraavanja Didaktiki materijalizam - Apsolutiziranje materijalnih potreba u didaktici (memoriranje previe podataka, znanje na razini reprodukcije) Didaktiki funkcionalizam (formalizam) - Apsolutiziranje funkcionalnih potreba u didaktici (to bolje razvijanje psihofizikih funkcija, zaposavljanje materijalne strane obrazovanja) Vrste obrazovanja? - Formalno: kolsko, dobiva se diploma i odraeni stupanj kolovanja - Neformalno: seminari, teajevi - Informalno: samoobrazovanje u slobodno vrijeme Vrste nastave? - Redovna, dopunska, produena, dodatna, izborna, fakultativna to je nastavni plan? - Nastavni plan je kolski dokument koji utvruje i donosi dravna prosvjetna vlast. Njime se odreuje: koji e se nastavni predmeti i podruja uiti u odreenoj koli, kojim redoslijedom i u kojem vremenu. to je nastavni (uiteljski) program? - Nastavni program je kolski dokument kojim se odreuje opseg, dubina i redosljed nastavnih sadraja. Propisuju se konkretni sadraji pojedinog nastavnog predmeta. to je opseg nastavnog programa? - Opsegom nastavnog plana obuhvaena je irina znanja i sposobnosti koje uenici moraju stei u nastavi pojedinog predmeta. Budui da se znanje odnosi na injenice i generalizacije, a sposobnosti na aktivnosti, opseg (ili ekstenzitet) nastavnog programa odnosi se na kvantitetu injenica, generalizacija i aktivnosti koje uenik mora stei i razviti. to je dubina nastavnog programa? - Dubinom ili intenzitetom nastavnog programa odreujemo dubinu znanja i stupanj odnosno kvalitetu sposobnosti. Slikovito, to bi znailo odrediti hoe li se nastavni sadraji odnositi samo na upoznavanje vanjskog izgleda ili e ii dublje do sadraja molekula, ili jo dublje do sadrajnih atoma... Redosljed nastavnog programa? - Redosljedom (ili strukturom) nastavnog programa odreuje se kojim e se redom obraivati nastavni sadraji pojedinog predmeta u jednom razredu, pa i sadraj tog predmeteta u vie razreda.Postoje tri naina kako se rasporeuju nastavni sadraji: linijski, koncentrini i kombiniran (spralno-uzlazni). Definicija kurikuluma - Sadraj odgoja i obrazovanja koji je odreen nastavnim planom i programom - Opseno planiranje, ustrojavanje i vrednovanje procesa uenja (i nastave) te postignua s obzirom na jasno postavljene ciljeva Nabrojite sastavnice kurikuluma (teorije sustava) - Ciljevi, programi, metode rada, organizacijski sklop, evaluacije Karakteristike (kvalitete) ciljeva

45. 46. 47.

48.

49.

50.

51.

52.

53. 54.

55.

- Ostvarivi, jasni, precizni, mjerljivi, opaljivi Kroskurikalne djelatnosti? - Djelatnosti koje se ostvaruju u svim podrujima i predmetima (ljudska prava, demokracija, ekologija, socijalna/zdravstvene aktivnosti) to je najvanije za dinaminost kurikuluma - Svaki kurikulum karakteriziran je dinaminou stalno se vri vrednovanje i dolaze povratne informacije Razlika kurikulum/ didaktika - Didaktika je usmjerena na prouavanje zakonitosti u odgojno-obrazovnom procesu te gradi okvir za rad uitelja - Kurikulum je usmjeren na kolski sutav i potrebe ireg drutvenog i kulturnog reda Razlika kurikulum/ nastavni program - Razvoj kurikuluma utjee na razumljivost programa; kurikulum se utvruje demokratskim nainom, a nastavni program donosi prosvjetna vlast; kurikulum uzima u obzir objektivnu drutvenu stvarnost pa i kritiku 4 pitanja na koja odgovara kurikulum - 1. to? (to se odgojem i obrazovanjem eli postii, za to uenici trebaju biti osposobljeni) - 2. Koji sadraj? (to treba uiti da bi se ciljevi postigli, a uenici osposobili) - 3. Kakva organizacija i koje metode pouavanja i uenja? (kako organizirati uenje da bi bilo uspjeno i korisno - 4. Kako vrednovati? (na koji nain mjeriti ili procjenjivati rezultate uenja) Razine kurikuluma i njihove definicije? - Nacionalni- temeljni dokument na razini drave, odnosno odgojno-obrazovnog sustava, te se prema njemu izrauju ostali kurikulumi - kolski- cjelokupan proces odgoja i obrazovanja koji svaka kola planira za svoje uenike, a nastaje na temelju nacionalnog kurikuluma i primjenom svih njegovih sastavnica - Nastavni- sastavni dio kolskog koji omoguuje da se ispitaju uenikove potrebe te da ih se zatim prevede u ciljeve uenja. Omoguuje planiranje i programiranje nastavnog rada - Ueniki- izvedbeni i individualni kurikulum koji se prilagouje odgojnim i obrazovnim potrebama pojedinog uenika - Posebni- nastaje u sloenim situacijama (npr. ratno stanje) - Skriveni- implictan, nepisan, neregistriran, parakurikulum. Neformalan sustav kole tj. zahtjevi kole koje uenik mora ispuniti. Uiteljev stil, meuljudski odnosi, nain upravljanja kolom etc. Makrostruktura nastave - Pripremanje uenika za nastavu - Obrada nastavnih sadraja - Ponavljanje - Vjebanje - Vrednovanje (provjeravanje) Mikrostruktura nastave - Konkretnost svake nastavne situacije: - Spoznajne, psiholoke, metodike i materijalno-tehnike strane nastave (proete su u svim makrostrukturama) Materijalno tehniki aspekt nastave i uenja - Materijalno-tehniki aspekt nastave odnosi se na upotrebu materijalnog-konkretnog i duhovnog- na kojem se osniva proces obrazovanja. Podjela materijalne opreme - Izvorna stvarnost - Nastavna sredstva - Tehnika pomagala - Tehniki ureaji - Nastavna tehnologija (integriranje svih dijelova materijalne opreme u obrazovnom procesu) Nastavna pomagala/sredstva definirati - Nastavna pomagala: pomau u koritenju, predstavljanju nastavnih sredstava u nastavnom procesu

56. 57. 58.

59. 60. 61. 62. 63.

64.

65.

66.

67.

Nastavna sredstva: didaktiki oblikovana izvorna stvarnost koja omuguuje pristupanije uenikovo spoznavanje tijekom nastavnog procesa - Nastavna sredstva dijelimo na vizualna, auditivna, audio-vizualna, tekstualna nastavna pomagala Primjeri izvorne stvarnosti u koli - Terarij, pelinjak, vrt Gnoseoloki trokut - Gnoseologija znanost o spoznaji - Promatranje miljenje praksa Promatranje - Prvi stupanj spoznaje, promatranjem se zahvaa vanjska pojavnost, spoznaju se injenice - Temelj gnoseolokog trokuta - Plansko, organizirano voeno percipiranje Miljenje - Miljenjem se spoznaju generalizacije, apstrakcije - Miljenjem se zahvaaju odnosi meu pojedinostima radi upoznavanja biti objekta Praksa - Praksa je aktivan odnos ovjeka prema prirodi i drutvu - Praksom se objekt transformira radi upoznavanja njegove strukture i mijenjanja Psiholoka strana nastave - Intelektualni doivljaj: poticanje intelektualnih funkcija uenika - Emocionalni doivljaj: odnos uenika prema nastavi, stupanj aktivnosti, pozornost, radoznalost Odnos uenika prema nastavi - Negativan, ravnoduan, pozitivan Dinaminost nastave - Da bi se formirao aktivan odnos uenika prema nastavi, potrebno je izazvati emocionalne doivljaje koji e ih pokrenuti na aktivnost. Te povoljne situacije treba stvarati nastavnik kao organizator nastavnog procesa. Ako je rad jednolian, javlja se specifina psiholoka pojava monotonija, jednolinim radom se podrauju isti ili preteno isti mozgovni centri u kojima zbog njihovog ogranienog kapaciteta nastupa zasienost i zbog nje u mozgovnim centrima nastupa koenje do te mjere da oni vie ne primaju nove podraaje. Ta nepovoljna situacija u nastavi, uvjetovana monotonim radom, moe se promijeniti u povoljni ako nastavnik obogauje svoj nain rada, tj. da unosi smiljene promjene i aktivnosti u nastavni proces. Nastavna metoda - Nastavna metoda je nain rada u nastavi (organizirano uenje) - Postoje sljedee metode: - metoda demonstracije - Metoda praktinih radova - Metoda crtanja - Metoda pismenih radova - Metoda itanja i rada na tekstu - Metoda razgovora - Metoda usmenog izlaganja Metoda demonstracije - Demonstracija u didaktikom pogledu jest pokazivanje u nastavi svega onoga to je mogue perciptivno doivjeti - Demonstrirati moemo statike predmete (modeli, slike, dijelovi izvorne stvarnosti), dinamine prirodne pojave (prirodni procesi, eksperimenti) i aktivnosti (kako se neto radi) Pitanja prije upotrebe demonstracije - to e se demonstrirati - Kojim redosljedom - na koji nain te kako emo aktivirati uenike Metoda praktinih radova (laboratorijska) - najvie se primjenjuje u nastavi prirodne i tehnike skupine predmeta -

Za praktian rad potrebni su materija, energija, organ rada i orue za rad. To je metoda u kojoj uenik i uitelj aktivno i izravno djeluju na odgovarajuu materiju - Metoda praktinog rada odnosi se na uenje sloenih praktinih vjetina uz razumijevanje njihova smisla, primjerice, uenje tehnika crtanja i sviranja, laboratorijskih radova, tehnika promatranja i biljeenja 68. Preduvjeti praktinog rada - Poznavanje materije, pravilan odabir alata, poznavanje strukture i redoslijeda operacija, sigurnost djece - Povezuje misaono verbalne ii osjetilno praktine aktivnosti 69. Metoda crtanja - nain rada nastavnika i uenika pri emu se pojedini nastavni sadraji izraavaju crteom - crtanjem kao nainom rada u nastavi mogu se izraziti razliiti nastavni sadraji: - crtanje grafikih znakova prikazuje se za posve konkretan objekt za koji postoji ugovoreni znak, znakovi su jednoznani (prometni znakovi, geografski znakovi za rijeke,..) - crtanje grafikih simbola- simboli se odnose na neto ope, apstraktno te su mnogoznani (npr simbol petokrake zvijezde..) - geometrijski crte- linije su tono matematiki odreene s obzirom na broj, dimenzije i poloaj. Tu spada i tehniko crtanje - grafiko prikazivanje kvantitativnih odnosa- grafikon (prikazuje se na dva naina- krivuljom ili u obliku cvjetajueg grafikona) i dijagram (koji moe biti izraen geometrijskim likovima- krug, kvadrat; ili slikovito- slikama) - shematsko crtanje predmeta- uenici upoznaju osnovnu strukturu predmeta - shematsko prikazivanje procesa- grafiko izraavanje statinih stanja i dinamikih procesa (genetiki crte) - crtanje na temelju promatranja i predodbe prirodnih predmeta - konkretizacija apstrakcije - ilistriranje fabule- ilustracija vlastitih dogaaja 70. Metoda pismenih radova - Ovu metodu moemo podijeliti na nastavnike i uenike - Nastavnici piu po ploi, odabiru se nastavni sadraji koji e se napisati na ploi (naslovi jedinica). Moe se pisati saeto i opirno, ovisno o potrebama nastave. Takoer pisanjem se slui i prije nastave u izradi teksta, kao izvora znanja, nastavnih listia i priprema - Pisanje kao nastavnu metodu na svakom satu primjenjuju uenici. S obzirom na stupanj samostalnosti moemo razlikovati: - Vezani pismeni radovi- prepisivanje, zovemo ih tako jer su uenici vezani za tekst koji prepisuju - Poluvezani pismeni radovi- slobodnije izraavanje o prije pripremljenom sadraju, dijelimo ih na: Diktati- pismeni radovi u kojima uenici pismeno oblikuju sadraje koje im nastavnik diktira, odnosno verbalno izlae Dopunjavanje i proirivanje- jest nain poluvezanog pismenog rada koji se primjenjuje u vezi s tzv. radnim biljenicama uenika, radom na programiranom materijalu, a svodi se na to da zadani tekst uenici dopunjuju, odnosno proiruju svojim formulacijama Pismeni odgovori- primjenjuju se kod rjeavanja otvorenog tipa, testova, rjeavanje zadataka itd. Biljeke za vrijeme predavanja- vrlo est nain pismenog rada u toku nastave. Tekoe su takvog pisanja to se ne uhvati sve to se izreklo Konceptiranje i doslovno konceptiranje- uenici na temelju itanja iz zadanog teksta izdvajaju dijelove i pismeno ih formuliraju u biljenicama; doslovno koceptiranje bili bi citati Slobodno konceptiranje (konceptiranje parafreziranjem)- najei oblik poluvezanih pismenih radova. Ispisivanje se svodi na slobodnije prepriavanje ili parafraziranje. Dakle to je ubiti stvaranje skripte Saeto koncipiranje- ispisivanje osnovnih misli u obliku kraih teza, natuknica, napomena, kratica pa ak i grafikih znakova. Ako se djelo od nekoliko desetaka stranica uspije konceptirati na jednoj stranici onda je konceptiranje saeto -

Marginalije- napomene napisane na rubovima ili marginama. Obino se uz marginalije koristi i podcrtavanje dijelova teksta - Samostalni pismeni radovi- uenici slobodno odabiru tematiku, odnosno sadraj. Takoer o tom sadraju se slobodno pismeno izraavaju 71. Metoda itanja i rada na tekstu - Rad na tekstu podrazumijeva i itanje, ali e rad na tekstu biti efikasniji ako se obuhavti to vie aktivnosti - Stupnjevi rada na tekstu su sljedei: - itanje- () najnii stupanj, tekst se samo ita, uenici e u najboljem sluaju znati reproducirati upoznati sadraj - itanje+ misaona aktivnost- (+MA) karakteristino je da se tekst ita da bi se upoznao neki sadraj, ali se o sadraju intenzivno razmilja, tekst se analizira. Rezultat ovog misaonog rada biti e potpuno razumijevanje sadraja. - itanje+ miljenje + izraavanje- (+MA+AI) itanje s razmiljanjem dopunjuje se raznovrsnim aktivnostima izraavanja. Uenici se mogu verbalno izraziti, pismeno izraziti, crteom - itanje+ miljenje+ izraavanje+ promatranje- (+MA+AI+SA) dodana je i senzorna aktivnost, znai da se nadovezuju raznovrsne promatrake aktivnosti - itanje+ miljenje+ izraavanje+ promatranje+ praktini rad- (+MA+AI+SA+PA) dodana je praktina aktivnost, aktivan odnos uenika prema konkretnoj materiji, odnosno aktivan odnos uenika prema materiji 72. Tok rada na tekstu - itanje - Intenzivno razmiljanje - Analiza - Razumijevanje - Samostalno istraivanje 73. Metoda razgovora - Metoda razgovora je nain rada u nastavi u obliku dijaloga nastavnika i uenika, i izmeu uenika - Razgovor se sastoji od pitanja i odgovora (ako nema pitanja, onda je to monolog) - Vrste pitanja: - Alternativna pitanja: postavljaju se tako da da se na njih mogu dati dva odgovora od kojih je jedan toan (ili ili, npr: Je li kit riba ili sisavac) - Jednoznana pitanja: najodreenija i najpravilnija; npr Koliko je visok Zavian?) - Kaverzna pitanja: kada se u pitanje namjerno ugradi pogreka, npr: Zato se imena ljudi piu malim slovom? - Kategorina pitanja: pitanja koja najee poinju upitnim rijeima: Gdje?, Tko?, Kada?, Zato? - Razvojna pitanja (heuristika): Koriste se tijekom obrade novih sadraja, sastoje se od vie pitanja, a svako se odnosi na opaanje injenica pomou kojih se izvodi generalizacija; netko nas dovodi do zakljuka potpitanjima - Retorika pitanja: npr: nastavnik si za vrijeme izlaganja postavlja pitanja na koja sam daje odgovor - Sugestivna pitanja: u pitanju se unaprijed sugerira odgovor (npr: Ima li trokut tri stranice?) - Disjunktivna pitanja: DA/NE pitanje - Vrste razgovora: - Katehetiki oblik razgovora: nastao u srednjovjekovnim kolama kao nain uenja crkvenih dogmi iz katekizama. Crkvene dogme uile su se napamet. Tono se postavlja pitanje na koje se mora tono odgovoriti definicijom. Karakteristian i dominantan za staru kolu. Ovaj razgovor primjenjuje se ogranieno i u modernoj koli prilikom provjeravanja tonih injenica i generalizacija (npr: Kako glasi Pitagorin pouak? c=a+b) - Sokratovska metoda razgovora: metoda je dobila ime po starogrkom filozofu Sokratu koji je sa svojim uenicima izgradio poseban oblik razgovora, tkz. primaljsku metodu ili majeutiku. U ovoj metodi razgovora pitanja su alternativa, disjunktivna. U prvom dijelu razgovora (ironija) postavljaju se pitanja sugovorniku kako bismo probudili radoznalost za novu temu, dok se u drugom dijelu razgovora (majeutika, primateljstvo) pomae uenicima da sami spoznaju odgovore.

74.

75.

76. 77.

78.

- Heuristiki oblik razgovora (razvojni): ovaj oblik razgovora trebao bi dominirati na etapi obraivanja novih nastavnih sadraja. Ovim oblikom razgovora nastavnik ukljuuje uenike u proces otkrivanja novih spoznaja. Postavljanjem heuristinih (razvojnih) pitanja uenike vodimo do novih spoznaja, umjesto da im metodom usmenog izlaganja jednostavno izloimo injenice i na temelju njih objasnimo generalizacije. - Slobodan oblik razgovora: Slian slobodnijem dijalogu, svakodnevnom razgovoru. Pitanja postavljaju nastavnik i uenici, komunikacija je simetrina. Odgovori mogu biti netoni - Diskusija (rasprava, polemika, debata): oblik dijaloga karakteristian za demokratski drutveni sustav. Ovom oblikom daje se vie slobodnog hoda sudionicima rasprave. Diskusija se vodi oko neke teme i javlja se kada ne postoji suglasje. Zahtjeva poznavanje tematike, pobijaju se argumenti, dobivaju se stavovi Koja su glavna obiljeja razgovora - Za razgovor je potrebna pisana i izgovorena rije; prisutnost i aktivnost i uitelja i uenika; predstavljaju se sadraji, informacije, poruke; prihvaa se i obrauje neto nove; sva druga vizualizacija je u slubi potpore verbalnom dijelu. Metoda usmenog izlaganja - nain rada u nastavi kad nastavnik ili uenici verbalno izlau neke dijelove nastavnog sadraja. Zove se i monoloka metoda - oblici usmenog izlaganja (modaliteti usmenog izlaganja): - Predavanje (pripovijedanje): usmeno izlaganje, o objektivnim dogaajima i subjektivnim doivljajima, odnosno izlaganje neke fabule. Moe biti opirno i detaljno (epsko), s unoenjem emocionalnih doivljaja (lirsko), s mnogo zapleta, intriga, raspleta (dramsko). - Opisivanje: opisivanjem navodimo svojstva ili osobine, znaajke pojava/procesa. Opis treba biti objektivan i potpun. Opisivanjem verbalno slikamo odreena vanjska svojstva, predmete ili pojave. Moe biti znanstveno (detaljno, objektivno, potpuno, tono) ili umjetniko (opisivanje sa puno vie ekspresije naih doivljaja; u ovakvom opisivanju koriste se posebne stilske figure). - Objanjavanje: najvii i ujedno najtei oblik usmenog izlaganja. Koristimo za izlaganje apstrakcija i nepoznanica. To znai da se objanjavaju pojmovi, pravila, definicije. Rezultat objanjavanja jest shvaanje. - Obrazloenje: upoznavanje odreene konstatacije o brojnim pojavama u objektivnoj stvarnosti. To je misaono/verbalna aktivnost iznoenja dokaza. - Izvjeivanje - Glasno razmiljanje - Posredno izlaganje Nabroji verbalne metode - Metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda itanja i rada na tekstu, metoda pisanja Metoda izrade i interpretiranja umnih mapa - Umna mapa je dijagram za prezentiranje rijei, dijela i zadataka organiziranih oko kljune rijei i ideje. Temelji se na spoznajama o radu mozga. Pomae u vizualizaciji i klasifikaciji da bi se lake razumio kontekst, lake uilo te odluivalo i rjeavali problemi. Jedna od najjednostavnijih i vrlo uinkovitih metoda i tehnika nelinearnog organiziranja informacija. Moe biti primarni izvor za usvajanje znanja. Pohranjivanje misli i sloenih sadraja na malom prostoru. - Znaaj izrade: olakava se uenje, brzo se usvaja i izlae, razvija se kreativnost, poveava se produktivnost uenja, pomae u razvoju novih umnih vjetina, pomae pri donoenju odluka, pri uenju se biljei saima i ponavlja, stvaraju se nove ideje, olakano je planiranje, koristimo je u pripremi izlaganja i izvjeivanja. - Izrada: Uzmite veliki komad papira, pripremite raznobojne olovke, odaberite teme, problem ili predmet za izradu umne mape, prikupite podatke, zaponite slikom koja simbolizira temu u sredini papira, iskoristite prostornost papira i koristite boje, od sredinje slike zrakasto upiite kljune rijei i najvanije zamisli u vezi s temom svaku na odvojenu tanku crtu, razgranajte grane prema odgovarajuim crtama, koristite se slikama, koristite se bojama Osnovne etape nastavnog procesa - Pripremanje uenika za nastavni rad (5 min) - Obrada novih nastavnih sadraja (35 min) - Ponavljanje (5 min)

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

- Vjebanje (7 min) - Provjeravnje (3 min) Pripremanje ili uvoenje u nastavu i uenje - Zadatak pripreme je obaviti sve potrebne predradnje materijalno-tehnikog, spoznajnog, psiholokog, organizacijskog i metodikog karaktera koje e pridonijeti uspjenom izvoenju glavnog dijela nastavnog sata (tj. trebaju se stvoriti objektivni ili vanjski uvjeti u uionici i subjektivni ili unutarnji uvjeti u uenicima). Pripremanje ovisi o onome to iza toga slijedi (da li slijedi obrada sadraja, vjebanje, ponavljanje ili provjeravanje), pronicljivosti nastavnika (npr. da ispria anegdotu o toj temi, neto iz povijesti, ispravlja se domaa zadaa koja je kljuna za glavni dio nastave, postavljaju se a lternativna pitanja..) i vremenu koje stoji na raspolaganju. - materijalno-tehnika strana pripremanja: pripremiti pomagala i nastavna sredstva, raspodijeliti uenika ako se radi samostalni rad, provjeriti funkcioniranje ureaja i mehanizama u uionici - spoznajna strana pripremanja: dati uenicima osnovne podatke o tome to e raditi, uiti - psiholoka strana pripremanja: motivirati uenike (ukljuiti njhov psihiki mehanizam (intelektualni i emocionalni) u funkciju) - Pripremanjem se treba prevladati indiferentan i negativan odnos uenika prema nastavi Mogue pogreke u pripremanju - neadekvatno i nefunkcionalno pripremanje: nastavnik najavi cilj rada i pri tome formulira novu temu koja je uenicima potpuno nejasno sadrajno i jezino formulirana; nastavnik kao uvod u obradu novih sadraja ponavlja i provjerava prije obraenu tematiku koja nema izravnu vezu s novom temom - neadekvatan nain rada: ako nastavnik umori uenike ve u samom uvodu, ispituje ih nejasna pitanja, razgovor predugo traje - ako se uvoenje nastoji normirati na standardno vrijeme (5 do 10 min): nastavnik nepotrebno skrauje ili odui uvod Sastavnice procesa pripremanja - pripremanje za upoznavanje i analizu ciljeva i operacionaliziranih zadataka uenja i nastave - pripremanje sadraja nastave - didaktiko-metodiko pripremanje - pripremanje odgojno-obrazovnih mjera i postupaka u nastavi i uenju kao komunikacijskom proce su Obrada novih nastavnih sadraja - temeljna strukturna komponenta nastavnog procesa - zauzima 35% nastavnog vremena odrenenog nastavnim planom, usvajanje novih znanja u nastavi - u okviru obrade imamo sljedee mikrokomponente: - spoznajna strana nastave: promatranje, miljenje, analiza, shvaanje, razumijevanje.. usvajanje novih znanja (stanje nereda uz aktivnost uenika treba dovesti u stanje reda) - psiholoka strana nastave: asocijacija, koji nain rada upotrijebiti, motivirati uenika dva pristupa uenju: induktivno-deduktivni i deduktivno-induktivni put - metodiko-didaktika naela: izraavanje, izlaganje, izvjetavanje, objanjavanje.. - organizacijska pitanja: podjela rada, podjela radnih grupa brojnost elemenata pokazuje sloenost ovoga dijela strukture Proces usvajanja znanja - osnovni je zadatak ove etape usvajanje novog znanja, a to znai usvajanje odreene koliine novih injenica i generalizacija u njihovoj potrebnoj dubini - vano je da uenici u nastavi stjeu injenice na adekvatnim ili primarnim izvorima znanja (izvori iz prve ruke) jer su injenice uenicim onda evidentne, nesumljive, prezentne (bez obzira koristmo li se izvornom stvarnou ili nastavnim sredstvima) - verbalno izlaganje injenica je sekundaran izvor ili izvor iz druge ruke Pravila kod zakljuivanja u nastavi - Konkretno povezivati s apstraktnim- induktivni put u nastavi - Pojedinano povezivati s opim - Percipirano s miljenjem - Povezujemo predodbe s pojmovima - Pojedinani primjeri s pravilima Pogreke u prouavanju novih nastavnih sadraja (pogreke kod zakljuivanja)

86. 87.

88. 89.

90. 91.

92. 93.

- Nedostatak generalizacija - Generalizacije s premalo injenica - Zakljuivanje na temelju sekundarnih izvora Izvori informacija i informacijska vrijednost - Primarni(najvrijedniji), sekundarni, tercijarni Ponavljanje - utemeljeno na psiholokim zakonitostima pamenja i zaboravljanja - pamenje proces zadravanja nauenog sadraja - zaboravljanje je najintenzivnije nakon to spoznamo neto novo te je ponavljanje stoga neophodno - razvrstavamo, usporeujemo, sistematiziramo neki pregled- nakon ovih procesa naueni sadraji postaju jasniji, a time i trajniji - ponavljanje ima korektivnu funkciju: da li je djeci jasno ili ne, mogu se korigirati zablude.. Koja je svrha ponavljanja? - cilj ponavljanja je uvrivanje, sistematiziranje i produbljavanje usvojenog znanja Vrste ponavljanja - s obzirom na raspored: koncentrirano i raspodijeljeno - s obzirom na vrijeme: u okviru jednog nastavnog sata, u okviru kolske godine - s obzirom na opseg obuhvaenih nastavnih sadraja: fragmentarno, tematsko, kompleksno - s obzirom na kvalitetu: reproduktivno, produktivno Karakteristike reproduktivnog ponavljanja - Najnia razina ponavljanja, reproduciranje sadraja bez ikakvih promjena , bez transfera vrijednosti, na razini prepoznavanja (npr uenje pjesmice napamet) Karakteristike produktivnog ponavljanja - Nova znanja podiu se na viu razinu shvaanja, povezujemo staro i novo znanje- dolazimo do novih spoznaja; u produktivnom ponavljanju uenika intelektualna aktivnost je naglaena - Reorganiziramo naueno uz misaone operacije kao to su analiza, sinteza, klasifikacija, usporeivanje, analogija, dokazivanje, rjeavanje problema Koji se misaoni procesi javljaju kod produktivnog ponavljanja? - analiza, sinteza, klasifikacija, usporeivanje, analogija, dokazivanje, rjeavanje problema Vjebanje - Vjebanje je svojevrstan vid uenja gdje uenici na organiziran nain vre radnje da bi steena znanja i vjetine postale primjenjive - Vjetine- brzo i precizno izvoenje radnji - Navike- automatizirane vjetine - Struktura razvoja vjetina: Poetno napredovanje Prestanak napredovanja (PLATO, postizanje platoa) Ponovno napredovanje i svladavanje vjetina kao integrirane aktivnosti

94. Vjebanje/instruktaa - Na organiziran nain se obavljaju radnje kako bismo ih mogli primjenjivati u praksi - Istruktaa je analiza vjebe u toku koje se panja stavlja na tee dijelove kako bi se preduhitrile greke 95. Uvodno vjebanje - Uenici se prvi put susreu s vjebom - Cilj je pravilno izvesti radnju, bez obzira na potroeno vrijeme

- Velika je misaona angairanost 96. to je temeljno(glavno) vjebanje - Bitna karakteristika temeljnog vjebanja je kontinuirano ponavljanje neke radnje zbog poveanja uinka - Radnju treba izvesti to bre i to tonije sa sve manjom misaonom aktivnou; nastavnik je kontrolor 97. Zavrno (dopunsko) vjebanje ili plato - Uenici usvojenu radnju primjenjuju u svakodnevnom radu - Neprestanom upotrebom steene vjetine uenici e radnje i dalje ponavljati te ih tako automatizirati i formirati e se navike 98. Koji su operacijski/globalni sustavi u vjebanju? - Operacijski (sloeni) sustav- sloene vjebe, izvode se dio po dio - Globalni (cjelovit) sustav- jednostavna vjeba, vjeba se u cjelini 99. Kakvo je to korektivno vjebanje - organizira se za one uenike koji su za vrijeme vjebanja formirali pogrene vjetine i navike - takve uenike treba izdvojiti i posebnim individualnim radom ili eventualno dopunskom nastavom ispravljati pogreke 100. Ocjena - Vrijednosni sud utemeljen na mjerenju i procjenjivanju - Mjerenje: iskazivanje znanja i vjetine uenika u brojevnim vrijednostima - Procjenjivanje: nastavnik pita uenika, razgovara i mi procjenjujemo koliko zna 101. to utjee na greke u ocjenjivanju kada imamo nedovoljan broj injenica? - Nedovoljno se esto provjerava - Ne provjeravaju se sva relevantna podruja znanja i vjetina - Nedovoljan uvid u sve razine znanja - Nedovoljna raznolikost ispitnih postupaka 102. to utjee na greke u ocjenjivanju kada imamo dovoljan broj injenica? - Kriteriji variraju - Izrazita sklonost slabijim ili boljim ocjenama - Halo efekt (ope miljenje o ueniku, simpatija ili empatija prema ueniku) 103. Gaussova krivulja - Prikazuje raspodjelu rezulatata - Sa svake strane 50% rezultata - Imamo najvie srednjih uenika, rauna se da dio uenika automatski otpada to nije dobro; moramo korigirati sebe da ona vue ka najboljim uenicima 104. Ocjenjivanje - Postupak kojim se na ugovoreni nain izraava uspjeh uenika 105. Prednosti i nedostaci usmenog ispitivanja - Pozitivno: ueniku moemo postaviti potpitanja, moemo ga voditi; uenik uvijek neto opisuje, objanjava (razvijaju se govorne/verbalne vjetine), izraunava, skicira.. - Negativno: neekonomino (dugo traje), subjektivno 106. Prednosti i nedostaci pismenog ispitivanja - Prednosti: ekonomino (u jednom satu moemo provjeriti cijeli razred), ista pitanja za sve uenike (tip i sadraj), ocjena ne ovisi o ispitivau (broj bodova) - Nedostaci: ukoliko se radi o pismenoj zadai ona moe biti subjektivna (isti esej e 5 profesora potpuno drugaije ocjeniti), ponekad nedostaju dopunska pitanja koja je mogue postaviti kod usmenog , ne moe se uvaiti trenutno stanje uenika 107. Vrste pismenog ispitivanja - Pismene zadae - Kontrolan pitanja - Test znanja 108. Komponente praenja i ocjenjivanja - Znanje - Vjetina i navike - Interesi, zalaganja, stavovi - Subjektivne sposobnosti uenika

109. 110.

111.

112.

113.

114.

115.

116.

117.

- Objektivni uvjeti uenika za uenje Zato je vaan kontinuitet ocjenjivanja? - esta provjeravanja/ocjenjivanja aktiviraju uenika, suzbijaju kampanjsko uenje, stvaraju naviku redovitog uenja Objasni formativno vrednovanje (cilj, kada se provodi, kako i tko ga provodi) - provodi se tijekom ostarivanja kurikuluma. Uitelji prikupljaju i interpretiraju podatke o uenikovu napredovanju tijekom kolske godine, ali i o kvaliteti procesa uenja i nastave, to uitelju omoguuje odabir nove nastavne metode i strategije, a takoer i tehnike vrednovanja. Vano je osposobljavati uenike za samoprocjenjivanje - Formativno vrednovanje je procjena kvalitete rada, utvruje se predznanje, temelj za individualizaciju - U funkciji poticanja i optimiziranja uenja Sumativno vrednovanje - provodi se na kraju jednog vremenskog razdoblja (na kraju polugodita ili kolske godine) te prouen ih sadrajnih cjelina. Primjenjuju se odgovarajue tehnike i postupci testovi znanja, skale sudova, procjene crtea, referata i drugih programskih uradaka Zadaci objektivnog tipa (ZOT) - ZOT primarno slue za praenje napredovanja uenika - Vrste: zadaci dosjeanja i dopunjavanja, alternativni zadaci, zadaci viestrukog izbora, zadaci s dva kriterija izbora, zadaci ispravljanja, zadaci sreivanja, zadaci povezivanja, esejski zadaci - Toan odgovor je jednoznano odreen i moe se objektivno procjeniti - Upute za sastavljanje: sastavlja mora dobro poznavati sadraje i ciljeve, zadaci moraju biti jezino korektni, upute za rjeavanje moraju biti jasne, razumljive, nedvosmislene i primjerene ispitnoj situaciji, izbjegavati doslovne izraze iz udbenika, zadatak ne smije sadravati sugestije o rjeenju, upotrebljavati kvantitativne, a ne kvalitetivne fraze (puno, malo, esto..) - Procedura za sastavljanje ZOT-a: pitanja (instrument) treba locirati u odreeno podruje, treba navesti ona znanja koja imaju veliku vanost, tekstualno navedeno znanje treba pretvoriti u pitanja, pitanja treba optimalno grupirati, ne smije biti pitanja koja svi uenici mogu rijeiti ili onih koje nitko ne moe rijeiti, uz instrument treba priloiti uputu uenicima, obraditi rezultat Koji su socioloki oblici rada? - Frontalni - Individualni - Kooperativne forme - Rad u grupi (timu) - Rad u paru Karakteristike frontalnog oblika rada - Pasivna pozicija uenika, receptivno usvajanje znanja, nema individualizacije, ne uvaava se predznanje, nema uinkovite primjene razliitih izvora i nastavnih sredstava/ tehnologije, nema djelotvorne evaluacije; uitelj je usmjeren na cijeli razredni odjel, a njihova aktivnost je usmjerena samo prema uitelju u smislu praenja (samo neverbalna komunikacija) - Dobro je to je ekonomina, puno gradiva se moe obraditi; metoda je dobra samo ju treba znati uklopiti Individualni oblik rada - Naglasak je na uenju, ne na pouavanju - Uenje treba predstavljati individualni cilj, uenje je uvijek individualna aktivnost - Individualizirani rad je prilagoen ueniku, njegovim sposobnostima i potrebama, interesima, motivima i tempu rada i napredovanja - Nema razmjene informacija kao i u frontalnom, no nema ni neverbalne komunikacije- ovdje smo sami Individualizacija nastavnog procesa - Razlikujemo individualni rad od individualizacije rada; individualni rad je organizacijski oblik, a individualizacija rada je naelo ili strategija (rad prilagoen uenicima) - Individualizacija se odnosi na tempo rada- ovisi o predznanju uenika Rad u paru - Pretpostavke za rad u paru: - odabrati sadraje uenja: samo na nekim sadrajima moemo imati partnerski rad

118.

119. 120.

121.

122.

123. 124.

125.

126.

127.

128.

- odabrati nastavna sredstva i pomagala: uenici se ue socijalno ponaanju - odabrati tehniku voenja: grupni oblik rada (to manje grupe, broj lanova to je povoljnije) - obostrana odgovornost za uenje - Treba ga primjenjivati to ee (npr kod opisivanja neega..) - Odabrati adekvatne sadraje- samo na nekim sadrajima moemo imati partnerski rad Grupni oblik rada - Primjeren je za individualiziranje uenja, osamostaljivanje uenikog uenja, suradnju tokom uenja, razvijanje natjecateljsko-suradnikog duha - Svaka grupa mora biti uzorak razrednog odjela (podjednako izvrsnih, slabijih i jo slabijih; podjednako mukih i enskih - Voditelja grupe biraju uenici, nastavnik po potrebi korektira - Hodogram za grupni rad: - Odabrati sadraje rada, formirati grupe, izvori informacija i tehnoloka potpora, upute s jasnim ciljevima i zadacima, predvidjeti zadatke za rjeavanje, predvidjeti zadatke za sintezu grupnog rada Tko kod grupnog rada treba referirati - Slabiji uenici ili povueniji uenici Kako biste diferencirali rad u grupama - Grupe dobivaju razliite zadatke - Svaka grupa izlae ono to su napravili Razlika izmeu grupnog i timskog rada - Razlika je u tome da kod grupnog rada pojedinci odgovaraju za uinjeno dok kod timskog kompletan tim - Grupna nastava organizirana je u sklopu nastavnog predmeta, nastavnog odjela, nastavnog sata; u timu je vrijeme rastezljivo, radi se prema modelima umjesto nastavnog programa Timska nastava - Tim je manja grupa ljudi s komplementarnim znanjima i vjetinama, koji zajedno rade kako bi ostvarili cilj za koji se smatraju zajedniki odgovrnima - Timska nastava podrazumjeva grupe od 5 do 150 uenika, umjesto klasinog nastavnog sata vrij eme je funkcionalno rasporeeno, umjesto nastavnog predmeta radi se prema modelima Tko je i KADA uveo projekt/problem metodu - Poetkom 20. st- problem metoda Dewey, projekt metoda Killpatrick 3 odlike mentorskog rada (mentorstvo) - Intenzivan suradniki odnos izmeu mentora i edukanta - Oboje su motivirani za uenje i otkrivanje - Meusobno povjerenje Znaaj cjeloivotnog obrazovanja - Cjeloivotno uenje je iri pojam od cjeloivotnog obrazovanja jer obuhvaa i organizirano i neorganizirano uenje - Znaaj je u prevladavanju tzv. Krize odgoja i obrazovanja prema kojoj obrazovanje ne ostvaruje ciljeve koje zadaje drutvo - Pokuava se odgovoriti na sve bre zastarijevanje informacija 3 vrste odgojno obrazovnih potreba - Uenike potrebe - Kratkoroni i dugoroni razvoj i potrebe drutva - Obiljeja rada ili zanimanja Kako se potvruju potrebe rada? - Opisom zanimanja - Radnim uvjetima - Osobine potrebne za pojedina zanimanja Vanjski imbenici situacijske analize - Promjene i kretanje u drutvu industrijski razvoj, politike direktive, kulturni pokreti, ideoloki pomaci - Oekivanja i zahtjevi roditelja i poslodavaca

129.

130.

131.

132.

133.

134.

135. 136.

137.

138. 139.

- Pretpostavke i vrijednosti zajednice - Promjenjiva priroda predmetnih disciplina - Mogui pronos sustava za potporu nastavnika - Stvaran i oekivan priljev resursa u kolu Unutarnji imbenici situacijske analize - Uenici - Nastavnici - Duh kole i politika ustrojstva - Materijalni resursi - Uoeni problemi Koji subjekti sudjeluju u provoenju situacijske analize - Uitelji, uenici, ravnatelji, struni suradnici, administrativno i tehniko osoblje, roditelji, fakulteti, instituti, gospodarske komore, socijalni radnici, potporne organizacije, delegirano osoblje, poduzea, savjetnici, meunarodne organizacije Unutarnji/vanjski ciljevi obrazovanja - Unutarnji: promjene koje bi se trebale dogoditi unutar osobe, a utjeu na osobni razvoj. Ostvaruju se uenjem - Vanjski - promjene u okruenju koje su rezultat nauenog ponaanja 3 pitanja za svaki cilj obrazovanja - Po emu se razlikuje uenik prije i nakon uenja? - to e uenik nakon uenja moi uiniti, a prije nije mogao? - Kako emo znati je li uenik doista nauio ono to je predvieno nastavnim ciljevima? Portfolio - Portfolio je kreirana zbirka radova koja prua sliku onoga to uenik zna i moe da uradi, ali i komentara, zapaanja i sugestija nastavnika. Tako uenik i nastavnik postaju partneri u procesu ocjenjivanja, s tim to je nastavnik taj koji na kraju donosi profesionalni sud i konanu ocjenu, u ijem formiranju uestvuju sve postojee komponente u portfoliju Nastavne strategije - Osmiljena kombinacija metoda i postupaka kojima se potie uenikova aktivnost te mu se omoguuje upravljanje vlastitim procesom uenja radi ostvarivanja cilja odgoja i obrazovanja Koje su obrazovne uenike potrebe? Tri faktora koja utjeu na sposobnosti razvoja? - Dispozicije (unutarnji faktor) - Vanjska sredina (vanjski faktor) - Aktivnost ovjeka Organizacijski oblici rada u nastavi (nabrojati) - Vanjski: mjesto izvoenja nastave; razred- obrazovna grupa; razredni i pedmetni nastavnici, timski rad; raspored sati - Unutranji: organizacija nastavnog sata; organizacija kolskog radnog dana, organizacija nastave u kombiniranim odjeljenjima; domai radovi uenika Koji su najvaniji izvori objektivne stvarnosti (zaokrui primarni) Opii ukratko ulogu promatranja u nastavi - Uenje promatranjem (oponaanjem ili uenje prema modelu) - Tri su razine uenja promatranjem: - oponaanje modela bez razumijevanja pravog smisla to se ui uenje verbalnih sadraja napamet (imitacija) - uenje modeliranjem primjenjuje se kod stjecanja psihomotornih vjetina, kada uitelj pokazuje kako se neto izvodi - verbalno modeliranje opisivanje rijeima odreenog ponaanja, takvim se apstraktnim modeliranjem ue sloeni obrasci ponaanja te opi dojmovi i pravila

Metoda uenja prema modelu moe se koristiti: modelima koji se nalaze u nastavnim programima (likovi iz knjievnih dijela, povijesne osobe), uiteljima kao modelima (sustav vrijednosti, moralne kvalitete), modelima uenika s odgovarajuim obrascima ponaanja koje istiu kole i uitelji 140. Definiraj obrazovne tehnologije - Skupni naziv za program, postupke i sredstva (tehnika) s pomou kojih odgojno -obrazovni proces postaje racionalniji, ekonominiji, produktivniji i zorniji -