Selem Umjetnost starog vijeka PALEOLIT

- 40 000 35 000 god.pr.Kr nesvjesno nastaje umjetnost (ovjek poinje slikati) - Herbert Read (pov. umjetnosti): Umjetnost proizlazi iz tjeskobe - tjeskoba se mora u neemu iskazati

03.11.2003.

- uspostavljanje odnosa sa svijetom, uspostavljanje stabilnosti, pa tako slika ili oblikovana kost predstavlja upori te, odmori te od te!oba e!zisten"ije - "rte# kao ma!ijski obred, slu#i kao pomo$ za ulov i daje kontrolu nad kaotinom i nepredvidivom prirodom (doprinosi uspje nosti lova) - razvija se sustav znakova kojim se ostvaruje djelovanje ovjeka (vizualni simboli % likovnost i pokreti - ples) - u paleolitu postoje dvije vrste ma!ije koje de&iniraju umjetniko stvarala tvo i koje su dominantne i presudne za pre#ivljavanje

1) magija lova % oituje se u spiljskom slikarstvu

'emelji se na injeni"i da se nalaze u dubinama spilja, !dje nema svijetla i koje nisu bile namjenjene u#itku !ledanja, ve$ pre"iznoj ma!ijskoj &unk"iji. (otivirani likovni prikazi) pojam dvojnika t!v. "sino#ti$ke ve!e%. *ilj uspostavljanja te veze je da ma!ija ubija te #ivotinje na sli"i (oznaeni tra!ovi uboda strijele, a ponekad i same strijele na "rte#u) omo!u$ava isti is+od u prirodi. ,lavni motiv je velika lovna #ivotinja, i to u sredi njem polo#aju. -aturalistiki prikazi #ivotinja, uz nji+ s+ematizirane &i!ure (ovjek - stiliziran)..ostoje i prikazi !dje je ovjek odjeven u krzno ili ko#u % u ma!ijskim obredima i ples je bio sastvani"a ( aman oblai ko#u, opona a #ivotinju i njene pokrete i stvara ritual sa likovnom i plesnom sastavni"om). U spiljama paleolita do!a/a se &uzija likovno! umije$a i plesa, tj. ini se da se istodobno s ritualnim ubijanjem slike #ivotinje do!a/a i opona anje #ivotinje putem tijela. 0izika slinost (slike ili tijela) ne mo#e ostvariti potpunost odnosa posjedovanjem, jer taj odnos tra#i i stanovitu du+ovnu vezu (imita"ija se mo#e zamijeniti nevidljiom du+ovnom vezom % simbolom). 1nalo!ijom slika mo#e postati simbol sna!e.

2) magija seksualnosti % skulpture sa na!la enim obilje#jima #ensko! tijela (2enere)) kompleksnija i
nije tako jasna .ostoje nevidljive sile ije se djelovanje osje$a (plodnost #ene, prirode). 3skazivanjem putem simbola nastaju simbolike &i!ure ili primitivni materijalni simboli. 2enere % simboli plodnosti, odre/ena sna!a u prirodi poprima oblik vidljivo!, stvarno! svijeta (taj se oblik vidljivo! i stvarno! svijeta optere$uje i na!la ava simbolikim znaenjima).

- tjeskoba se kanalizira u ma!ijske odnose, pa se zato umjetnost paleolita vezuje uz lov i seksualnost..onekad se te dvije ma!ije povezuju i spajaju (npr. na!la avanje spolni+ obilje#ja kod prikaza #ivotinja) - kroz likovni simbol ovjek mo#e sakupljati mno tvo posebni+ injeni"a % opona anje i simbol s jedne strane, ideja i oblik s dru!e - umjetnost paleolita je linearna umjetnost u kojoj dominira obris kao !lavni element slike, te je plo na, ali puna #ivota (&i!urativni i emotivni stil). -ajrealistinije prikazi #ivotinja nalaze se to dublje u spiljama - tko su bili ti umjetni"i4 postoji tradi"ija stanovite piktorske poduke % znanje likovno! prikazivanja se prenosi. 5tanovita pro!resivna sposobnost koja dovodi do stabiliza"ije slika, tj. postaje na svoj nain stalna, stabilna. 6jepota na tim slikama je vitalitet, pozitivna ener!ija koja se pretae u sliku - poeci ikonografije % preno enje znaenja koje se pridaje sli"i 1

- odre/ena slika ima znaenje koje se ponavlja u svim njenim ponovnim javljanjima (odr#avanje neki+ standardni+, konstantni+ prikaza)) izoliranje jedno! elementa slike % simbol. znaenje - od paleolita postoji tenden"ija prema realizmu i stiliza"iji) u real. prikazima postoji uvijek jedna na!la ena tenden"ija prema simpli&ika"iji (putem obrisa) - tako/er postoji i tenden"ija prema !eometriza"iji &i!ura) real. slika se podre/uje obrisu, koji postaje !eometrijski - konceptualni realizam % mentalne &orme odnosa posti#u stanovitu preva!u nad #ivotnim obli"ima iz prirode) dolazi do tzv. supstitu"ije, tj. odre/ene sna!e postaju simboli, pa se lik koji bi se mo!ao prikazati prema prirodi zamjenjuje dru!im likom, koji $e djelotvornije iskazati nje!ovo znaenje i sna!u (npr. lik vladara u 7!iptu % bik % mo$, sna!a) &a!dio'a (mjetni$ki) s#omenika #aleolita

1) .89R7'-3 % umjetniki (likovni) zapisi na pokretnom predmetu a) predmeti kratkotrajne upotrebe % vr "i strijela (vrlo jednostavni likovni zapisi - "rti"e) b) predmeti du!otrajne upotrebe % oru#ja i oru/a (motiv vuje! zuba % poetak ornamentalno! iskazivanja u
umjetnosti)

") ma!ijske &i!uri"e % venere (od kosti % na!la ena spolna obilje#ja) 2) -7.89R7'-3 % umj. zapis na nepokretnom predmetu
a) b) spiljska umjetnost % najzanimljivija zapisi na otvorenom - zidovi

Te)nike ( #aleolit( % vani i unutra

1) 8'3519 % najstariji ovjekov poku aj povezivanja sa svijetom (kao pozitiv i ne!ativ)

8tisak ruke u spilji *astillo

2)

'7H-397

UR7:321-;1

tvrdim

predmetnom umjetnik urezuje u zid spilje odre/ene &i!ure

3) 4)

<8;7 % pravo spiljsko slikarstvo, &i!ura"ija

ostvarena putem boje .R8'8R76;70 % javlja se krajem paleolita,

umjetnik koristi razna izboenja na plo+i i malo i+ oblikuje da dobije relje&

Selem Umjetnost starog vijeka 10.11.2003.

*aj#o!natiji kor#(s %

ranko kantabrijski trokut (dio ju#ne 0ran"uske i

dio .irenejsko! poluotoka %

=panjolska)) zami ljeni trokut

>) 6as"au? (6aso@) u 0ran"uskoj i 1ltamira u =panjolskoj A) -iau? i 'rois &reres u 0ran"uskoj - #ivotinje se prikazuju u pro&ilu) slikarije nastaju suk"esivno, na istoj plo+i, kao da i+ je upotreba potro ila, pa
treba naslikati nove

- ro!ovi su en face % zaetak konven"ije &rontalnosti

!pilja "astillo u #panjolskoj

- slikarije sa odre/enim stiliziranim linijama - paralelno se razvija realistina zamisao i zamisao stiliza"ije) te#nja prema !eometriza"iji, stiliza"iji, ornamentu

$ascau% - lov na #ivotinje) eni!matina &orma usred prikaza #ivotinja - uz obris se stvara i mrlja % itavo tijelo #ivotinje se ispunjava bojom (intenzivno), pa se posti#e plastinost i volumen #ivotinja - sjenanje tijela, mije anje boja ("rna, nijanse sme/e)

Billendor&ska 2enera

!lava potpuno nebitna, pretvorena je u ornamentalnu sekven"u tenden"ija prema !eometriza"iji tenden"ija svo/enja &i!ura na elementarne !eometrijske oblike i

strukture % romb .aleolit stvara sintetiku sliku #ivotinje.

*EOLIT
- umjetnost neolita stvara sliku , impresiju (dojam) - komemorativna umjetnost, slika koja #eli zabilje#iti neke do!a/aje koji su va#ni za zajedni"u) &okus interesa premje ten na ovjeka - sjedilaki nain #ivota, obre/ivanje zemlje, stalnije zajedni"e koje stjeu svijest o sebi - bilje#enje do!a/aja va#ni+ za zajedni"u % po+odi, rat, lov, prizori obredno! karaktera (ples) - #ivotinja postaje jedna od likovni+ vodilja, nije vi e u prvom planu - #eli na!lasiti element bitan u per"ipiranju prizora) na!la ava se element bitan za prikazanu radnju (brzina, snla#ljivost) - umjetnost maksimalno na!la ava no!e i iskorak % no!e na!la ene poput mrlje, dok su dru!i dijelovi tijela krajnje stilizirani - dominantni likovni element je mrlja - tenden"iji prema stiliza"iji kojoj je najbitnija impresija brzine - istona =panjolska i sjeverna 1&rika ('assili % 1l#ir, otkriven tek >CDE.!od.) % u jednom se trenutku vidi veza umjetnosti s 7!iptom

Selem Umjetnost starog vijeka E,IPAT

2+.11.2003.

- artikulira tenden"ije koje se od paleolita preko neolita oblikuju u likovnoj umj. i smje ta i+ u stanoviti sustav, koji $e, vi e ili manje &unk"ionirati praktino AEEE !odina - e!ipatski neolit pret+odi velikoj umjetnosti 7!ipta % lokalitet -e!ada koji se dijeli na dvije &aze (postoje dva sloja) - -e!ada A % nastaje iznimno lijepa keramika (temeljna bla!oru#iasta boja), u kojoj zajedno postoje elementi isto ornamentalno! karaktera, bilo da je rije o !eometr. motivima ili o stiliz. elementima &lore i &aune - !eometrijski motivi % dominira a+ovsko polje, vuji zub ( zup"i pile - motivi &lore i &aune % niz listova, niz nojeva % monotono - &i!ura"ija u pravom smislu rijei % vrlo stilizirana ljudska &i!ura - &i!uralni motivi % va#an motiv nilske la/e % plitki brod sa paviljonom na kojem se nalazi neki totem) esto prikazani i ljudski likovi % povezano sa za!robnim kultom (la/a prenosi pokojnika sa ovo! na dru!i svijet) % simbol prijelaza - -il dijeli 7!ipat na istoni i zapadni, istoni je svijet #ivi+ % !radovi , a zapadni svijet mrtvi+ - nekropole - apsolutno se nastavlja kult #ivotinje iz pretpovijesti, ali u 7!iptu #ivotinja postaje totem (znak klana, ) i valovita linija ( )

zajedni"e), tako/er se poinje identi&i"irati sa temeljnim teritorijalnim zajedni"ama u 7!iptu &omi % teritorij +

jedno! klana, kasnije teritorij zajedni"e (FE noma, AE delta, AE nilska dolina % svaka ima svoj totem i svetu #ivotinju) - sva e!ip. bo#anstva imaju svoju #ivotinju i prikazuju se sa !lavom #ivotinje - motiv dvojnika se na neki nain kolektivizira, stapa se u jedan (paleolitska &i!ura dvojnika i neolitski motiv kolekt. prikaza) % sve to se prikazuje u kasnijoj e!ip. umj. (plastika, relje&) na stanovit nain od!ovara ovoj de&ini"iji - na vazama -e!ade A dolazi do pred&ormiranja kadara ( u paleol. ne postoji kadar pa nema ni kompozi"ije u pravom smislu) % podjela plo+e na re!istre - &ran". pum 'ene (u)g*e % sklonost te podjele vidi kao re&leks vizualno! karaktera % ovjek koji je suoen sa jednom stro!om raspodjelom plodne i nepolodne zemlje, to iskustvo prenosi i na sliku - ve$ u to vrijeme postoji skup umj. spomenika - zavjetne palete (ploi"e) sa relje&. prikazima (element toaletno! pribora ) % na njima se kasnije bilje#i do!a/aj va#an za zajedni"u i pola#e se u !robni"e - vrsta ar+iva) te !lave tolja!a % kamene ku!le na drvenoj dr "i % kraljevski simboli (vladarski aparat % #ezlo), relje&no se oblikuju sa raznim prikazima u obliku nisko! relje&a - u 7!iptu se u to doba oblikuje kanonski (kon"ept. real.) % struktura, a ne privid - prikaz ljudsko! lika vrlo stiliziran, kon"ept dvojnika treba rije iti nain prikazivanja % konceptualni realizam naelo po kojem se ljudski lik ne prikazuje u nje!ovoj optikoj pojavnosti, ve$ se stvara lik sastavljen od spajanja tipini+ vizura odre/eni+ dijelova tijela !akon -rontalnosti % !lava se prikazuje u pro&ilu, ali oko en &a"e, tora? en &a"e (predstavlja znak #ivota), no!e u iskoraku u pro&ilu (u paleolitu se javljala #ivotinja s ro!ovima en &a"e, a !lavom u pro&ilu) - to naelo se provodi na ljudskom liku vrlo ri!orozno, dok se #ivotinjski prikaz brzo osloba/a i ulazi u zonu optiko! real. - kadar, kompozi"ija, re!istri i kanon karakterizira e!ip. pretpovijest - grobna zidna slika iz Hierakompolisa % dokument - posve neolitska, prizori razba"ani po stijeni !robne komore, nema kadra, nema kompozi"ije) G niske la/e, motiv sunano! kola ( #ivotinje u trajnom kru!u bijelo, "rno, bijelo) , motiv ,il!ame a iz mezopotamske umjetnosti (motiv ovjeka koji rukama zadr#ava nasrtaj dvije #ivotinje), motiv borbe % "rni i bijeli ljudi - prikaz Tete Besh % jedan uspravan, dru!i izokrenut simboliki nain da se prika#e pobjednik i pora#en u borbi

drak noa iz Geben Arzka % prikaz razni+ #ivotinja, motiv ,il!ame a (A lava) - ploica %na A strane prikazuje kralja Narmera u zadnjem inu borbi za ujedinjenje po prvi put markantni ko"ept. real. (bijela kruna za ju#ni, a "rvena za sjeverni 7!ipat)) G re!istra !ornji - A !lave bo#i"e Hat+or (kravlji ro!ovi), u sredini znak palae) srednji % !i!antska statua kralja % ikonografska perspektiva, znak jedno! od noma delte) simboliki prikaz % sokol (bo! Horus % protektor &araonske vlasti) na uzi"i dr#i !lavu ovjeka sa +ijero!li&skim znakom delte % kralj porazio ljude delte) donji re!istar % A neprijatelja u bije!u, prikaz utvr/eno! !rada (vizualna komunika"ija) prva strana ploi"e) dru!a strana ploi"e % F re!istra) !ornji je potpuno isti kao i na pvoj strani) srednji % proelje palae, &araon, staroe!ip. per a % velika ku$a), -armer u ikono!r. perspektivi s krunom delte ("rvena), tolja!a u lijevoj ru"i, ispred nje!a "eremonija sa F .

nosaa stije!ova (pobjedniki+ noma ju!a), u dva reda prikazani dekaptirani neprijatelji) dekorativni mezop. prikaz +ibridne #ivotinje sa zmijskim !lavama koje se isprepli$u i stvaraju zatvoreni kru!) donji re!istar bik (&araon) kako ro!ovima ru i utvr/eni !rad - +ijero!li&i % kombina"ija slikovno! i &onetsko! pisma

E,IPATS/A 0A&AO*S/A U12ET*OST

- nastavljaju$i neolitsku tradi"iju komb. real. podataka i simb. &i!ura"ije, slika, pria, do!a/aj od bitno! znaaja za zajedni"u - in ujedinjavanja 7!ipta pobjednom ju!a % pra! e!ip. &araonske dr#ave u kojoj $e se do!a/ati i sva velika e!ip. umj. - va#nost #ivotinje % ro!ovi bo#i"e Hat+or % simolika #ivotinjsko! i ljudsko! (!lava #ene) - ,r"i i Rimljani $e uvijek imati stanovitu zadr ku zbo! te va#nosti #ivotinje

Selem Umjetnost starog vijeka E,IPATS/A U12ET*OST

- 63;7.8 H 'R1;-8

01.12.2003.

- pojam trajnosti ima ulo!u moralne ma?ime) trajnost koja se temelji na injeni"i da ne treba suvi e pitati - e!ip. tekst % -emoj zapitkivati bo!a, bo! ne voli ovjek akoji mu se previ e pribli#i - vrsti odnos koji se de&inira, pokriva itav prostor #ivota - kolektivna ima!ina"ija je stro!o kontrolirana ponajprije te#njom prema jednostavnim, trajnim, stabilnim obli"ima % u tim se okvirima do!a/a e!ip. likovna ma ta - te#nja prema jednostavnom, trajnom, stabilnom je nain da se kontrolira ono ira"ionalno, tjeskobno to se mo#e javiti i u pojedinanoj i u kolektivnoj svijesti - tekstovi piramida % zbornik tekstova % 5tara Ir#ava % potpuno je suprotan smirenom trajnom redu koji oznaava e!ip. umj.) u tim tekstovima izbija +alu"inantna ma ta, svijet pun &antastini+ bi$a (+ibrida, monstruma), veliki+ poreme$aja, kobni+ opasnosti, izokrenuti+ situa"ija, morbidni+ stvari da bi potisnuo tu u#asnu tjeskobu 7!ipat stvara svoj veliki trajni red (lik. umj.) - e!ipatski likovni kanon nepromijenjen traje !otovo GEEE !odina - lijepo je ono to je trajno, a trajno je ono to je bo#ansko) jedinstvo svijeta nalazi svoj razlo! u vrstom sustavu sazdanom na teolo kom temelju % vjerski nauk daje umjetnosti i smjer i izra#ajni okvir (dis"ipl. ma te, pa tako i likovne ima!ina"ije) - e!ip. nauk na kojem je sazdana i dr#ava i umj. apsolutno odbija svaki relativizam % sve je konano, apsolutno i odre/eno) lijepo je ono to iskazuje bo#ansku narav svijeta, ali i &araona to i dokazuje trajnost reda - u kriznim situa"ijama e!ip. dr#ave uru ava se i umjetnost, me/utim ne stvara se tada neka dru!a, alternativna umj. - u 7!iptu je pojam lijepo! izraz vizualne ima!ina"ije jedno! naroda koji je #ivot utemeljio na pojmovima vjeno! i beskonano!) svi predmeti e!ip. umj. nose oite znaajke stila, svi su apsolutno prepoznatljivi - udna koin"iden"ija tradi"ije i !eo!ra&.) postoji nesumnjivo stanovita uskla/enost oblika sa krajolikom % ta trajnost se ra/a na jednom sje"i tu vremensko! i prostorno! % kao to je e!ip. krajolik ist i &iksan takva je i umj. - ta trajnost oituje se u dva aspekta kronolo3kom i mor-olo3kom) kronolo+ki % trajnost u vremenu (kanon % GEEE !odina), a morfolo+ki % obli"i sami po sebi imaju veliku aspira"iju prema trajnosti, i to u smislu 4

da da se npr., &orme e!ip. skulpture uvijek takve da se nastoji stvoriti to kompaktniji, zatvoreniji volumen, to najbolje !arantira trajnost - e!ip. skulpt. izbje!ava sve to bi mo!lo biti lomljivo, pa se sto!a nastavlja u vremenu - e!ip. umj. je u stanovitom smislu anonimna, umjetnik je vr+unski izvo/a nee!a to je ve$ preodre/eno) iz itave e!ip. umjetnosti poznato je sve skupa G umjetnika % Imphotep !enenmuth % ar+itekt (+ram kralji"e Hatep ut u Ieir-el-<a+ri , >J. dinastija), Tutmosis % kipar (kralji"a -e&retit, >J. dinastija) - umjetnost je nain pribli#avanja bo!ovima i komuni"iranja s njima, koja se ostvaruje putem trajnosti oblika % besmrtnost - e!ip. umj. nije stvarana radi vizualno! u#itka, ve$ zbo! dru!i+ trans"endetalni+ razlo!a (umj. +rama, umj. !roba) za bo!ove i mrtve) - od injeni"e da 7!ipat nastoji sauvati oblik ljudsko! tijela nakon smrti, nastoje podi$i !ra/evine, oblikovati kipove koji $e zaustaviti vrijeme i koji $e se do!a/ati u trajnosti) 7!ipat povezujeni najmanje #ivotne djelatnosti s &unk". svemira, tu povezanost umjetni"i prevode u stvarne znakove - e!ip. umj. apsolutno odba"uje iluzije (.laton % kritika umj. svo! vremena zbo! utemeljenosti na prividu)) ona voli simbol, ali stvaran, odnosno tvaran, zbo! to!a umjetnik posjeduje tajnu, on zna to treba napraviti da bi kip u ao u postojanje (umj. proizvod se tretira kao #ivo bi$e) % kip kad je dovr en ulazi u postojanje, tj. postaje dio #ivo! svijeta - e!ip. tekstovi apsolutno nikad ne !ovore o umjetnosti % postoji samo rije umije$e, ali ne i umjetnostK tekst o umj. krae"iji .oznam tajnu bo#. rijei, i poznam "ijelu ma!iju, tako da mi ni ta od nje nije strano, zbo! to!a sam majstor potpun u svom umije$u, ovjek izvrstan u svom znanju - ,Kralj je negdje davno oti+ao u (eliopolis kako bi utvrdio kakav oblik treba dati nekom bo-anstvu. da bi se prikazalo kakavo je bilo u starini. dok su bogovi savjetom odre/ivali izgled pod kojim -ele biti prikazivani na spomenicima koji im se podi-u na zemlji.0 - odre/uju ikono!ra&iju - materijali i!raju veliku ulo!u % postoji +ijerar+ija materijala kad je rije o skulpturi: bo!ovi i &araoni % najtvr/e vrste kamena (!ranit, bazalt, diorit), ljudi visoko na dru tv. ljestvi"i % kre njak, vapnena" (bojani), obini ljudi % drvo i peena !lina - postoji i simbolika boja % tirkizna % nebeska radost, zlatna % tijelo bo!a sun"a - ljepota je prijevod ideja, uspje nost to! prijevoda ovisi o te+. umije$u umjetnika, u tvarnom i za tvarno - koliki prostor ostaje umjetniku4 mali, ali je velika mo!u$nost izra#avanja nje!ovo! umije$a - &iksna umj. ipak pokazuje nepore"ive stilistike varija"ije u vremenu i s vremenom % epo+e stela kralja "mije #$eta% iz &ouvrea % relje& iz >. dinastije(e!ip. plastika)) &i!ura kraljevske palae, nad njim zmija (kraljevo ime), i dalje prikazuje va#nost #ivotinje % sokol % bo! '+or (za titnik &araon. &unk".) jednostavna ljepota izraza, isto$a linije, stiliza"ija grobnica Tia '( dinastija tzv. o'red otvaranja (sta vr i se na jednom kipu - relje) iz '. dinastije % kiparski atelje, G kipa prikazana optiki (u pravom pro&ilu), sustavu a ne u kanonu ) ostrakon % kamena ploi"a % G &i!ure smje tene u koord. (to se radi i na mumijama kad je !otovo balzamiranje) % simbol davanja #ivota

- kralj "oser *( dinastija % kraljevska skulptura (ma?. zatvoren volumen)) klaft % na!lavak % titi vrat) stro!o &rontalna i simetrina &i!ura, oi usmjerene prema vjenosti - kip )araona +e)rena iz ,. dinastije % tijelo vrsto stopljeno s postoljem, Hor krilima dr#i &araonovu !lavu i pojaava zatvorenost volumena) &araon prikazan potpuno &rontalno, na prijestolju prikazan znak sematana % plu$a (ujedinjenje dvaju kraljevstva)) stro!o sjede$a &i!ura, ra&irnirano oblikovan, li"e u bezvremenskom trenutku - ,( dinastija trijada - .ikerin sa dvije boice % puna plastika) lijepo oblikovana tijela, li"e koje !a izuzima iz vremena, sva tri lika utopljena u le/nu plou, mu ki lik u iskoraku lijeve no!e, u kratkoj pre!ai, #enski lik spojene pete u istoj ravnini, u tankoj +aljini do !le#njeva, koja daje e&ekt mokre +aljine - anatomija tijela

Selem Umjetnost starog vijeka

06.12.2003.

- tra#enje savr enstva i u obliku i u izvedbi % jer svr+a te umj. nije da proizvede u#itak, njeni potro ai su bo!ovi i pokojni"i, velik dio &undusa e!ip. umj. nalazi se u +ramovima ili u !robni"ama (CCL) % dopu ten pristup samo izabranima - ostvarivanje jedne potpune savr ene &orme koja bi bila ekvivalent savr enstvu &araonsko! sustava - kanon umj. je zadan bo#jom voljom % ne mo#e biti bitni+ odstupanja u tom kanonu - trakata o te+nolo!iji iz (emp+isa, 5tara Ir#ava: <o! .ta+ je uradio da do/u u postojanje rad i umije$e, dopustio da bo!ovi uzmu tijela odsvako! stabla, svako! kamena, od svakei !line to izrastaju na povr ini zemlje. - A bo#anstva koja su i dekorativno pokrovitelji majstora umije$a % bo! .ta+ (pokrovitelj kipara, slikara i !raditelja) i bo! '+ot (pokrovitelj pisma) - kat) % kreativni rad) !latni dvor- kiparska radioni"a (radioni"a za balzamiranje i mumi&i"iranje) % oblikovanje za vjenost - trajnost u vremenu i obliku % !aran"ija da $e kip, slika, relje& biti djelotvoran - tekst % ne to je vrijedno jer je isku ano milijun puta - u relje&u i u slikarstvu injeni"e se uklapaju u postoje$i koordinatni !ra&iki sustav (nema iskakanja) - intelektualna slika ljudsko! tijela (kanon) ima to znaenje sla!anja bitni+ vizura pojedini+ dijelova tijela) irina ramena oznaava #ivot - konven"ija u e!ip. umj. mu ka stoje$a &i!ura prikazana u iskoraku lijeve no!e, #enska stoje$a &i!ura obje pete u istoj ravnini) u slik. i plasti"i mu ki lik se uvijek prikazuje u sme/em okeru, a #enski lik u blijedo#u$kastom tonu - u kiparstvu ljudski lik ima samo D mo!u$i+ polo#aju (velike skulpture): 6

>)

stoje/a )igura % iskorak lijeve no!e, mu ki lik samo pre!aa, #enski lik tanka +aljina od vrata do !le#njeva,

obje ruke uz tijelo ako &i!ura stoji samostalno ili samo jedna spu tena, a dru!a presavijena na !rudina A) sjede/a )igura % obje ruke polo#ene na natkoljeni"e, ili jedna polo#ena, a dru!a presavijena na !rudima, vrsto se oslanjaju na volumen sjedala ili prijestolja na kojima se nalaze (zatvorenost volumena) G) pisar % sjede$i lik, prekri#eni+ no!u (lotos), na koljenima ima plou koja bi bila za pisanje) i kad nema te ploe i onda je to pisar (u toj se &ormi ne prikazuju samo pisari, ve$ i dru!i ljudi koji #ele iskazati svoju mudrost, upu$enost u tajne) F) klee/a )igura % &i!ura oranta (molitelja) % lik je prikazan klee$i s tim to se tijelo oslanja na pete, ruke su ili polo#ene na koljenima , a esto jedna ruka ima posudu koja oznaava prino enje bo!ovima D) kubna #kubina% statua % dovodi do ekstrema tu e!ip. #udnju za vrstim, zatvorenim volumenom koji bi odolio svakom isku enju vremena) ljudski lik se potpuno utapa u kubini volumen s tim da iz to! volumena izrasta samo !lava, vrsto s njim povezana, a na &asadi to! kubusa u pli$em relje&u prikazane su potkoljeni"e (sjede$i lik) - osim to! imamo i malu umjetnost koja je raznolika % &i!ure razni+ slu#benika, poslu#itelja, razna zanimanja i poslovi (stavljale su se u !rob s mumijom da bi joj slu#ile u dru!om #ivotu) te &i!ure su mno!o #iva+nije i iskau iz kanona - svi+ D modela po tuje naelo &rontalnosti, ramena su uvijek u istoj ravnini i sa osi !lave ine pravi kut, bitno simetrine, ma?. zatvoreno! volumena - zbo! takvi+ ambi"ija da umj. bude preneseni #ivot, i da od!ovori svim nalozima trajnosti, naziremo zanimljivo doziranje (propor"ioniranje) idealizma i realizma u likovima koji bi trebali imati portretne znaajke uvijek imamo >L konven"ionalno! ponavljanja i >L individualno! ili real. - e!ip. umj. zbo! to!a nikad ne$e oti$i potpuno u apstrak"iju, a i vrlo $e rijetko oti$i do radikalno! real. ili naturalizma) u tom doziranju ideal. i real. vidimo i pojedine znaajke epo+e, npr. -ova Ir#ava u ljudskoj &i!uri imat $e ne to slino real., ali je to element konven"ije (bademaste oi, lijepe senzualne usne, tri &alde na trbu+u >J. dinastijeK i slikarstvo i kiparstvo) - slika i kip dvojni"i, ali ne u paleolit. smislu % bo!ovi oblikuju tijelo kralja % .ta+ (lotusov "vijet- simbol #ivota, prvo 5un"e se rodilo iz lotusovo! "vijeta)) 9+num !a oblikuje, a .ta+ !a boji - memp*iska kiparska +kola % AMEE.!od.pr.9r. % idealiziranje li"a sa osobno $u, ovjek pomaknut u bezvremensko trajanje % 9e&ren - pojavom 5rednje Ir#ave i 'ebe (nove prijestolni"e od >>. dinast.) % ju-na tebanska +kola % unosi jake elemente realizma - 0ahotep i No)ret !tara 1rava % sjede$e &i!ure, bojane, individ. "rte % portreti, mu ki lik oker put, #enski #ut % vrsti kanon, po!led prema vjenosti) doza realizma u li"ima - 2isar iz &ouvrea % individualno li"e u kanonu) bojana skulptura) D. dinastija, neu+vatljiv po!led

- 2isar iz 3aira- &iksan model (ikono!r.) sa kapom i o!rli"om) upad real. u kanonski model

- !luavka % tje ti pivo, F. dinastija, bojana skulptura, zastupljen zraz li"a, te ke !rudi, real.

- drvena )igura predstojnika % izvanredna portretna slika) idealizam u 5taroj Ir#avi (mep+iska ili sjeverna kola) - 5tara Ir#ava % G, F, D, M dinastija) 5rednja Ir#ava % >>, >A dinastija ('eba, 9arnak i 6uksor % ju#ni dio 7!ipta) donosi ve$i kvantum realizma)) -ova Ir#ava %>J, >C dinastija

- .etuhotep 4eliki % tebanski vladar) ikono!r. odustaje od klasine &araonske ikono!ra&.) "rna put, "rvena kruna, bijela +alja do koljena % sna#niji upaad realizma

- !ezostris III. !rednja 1rava - ikono!ra&. najve$e! vladara >A. dinastije, upad real. bore ispod oiju i usne) portreti vladara u raznim dobima #ivota (N portreta % svi razliiti), tijelo uvijek isto % !latki volumen) mo#da sjeverna kola) ureus % uspravljena kobra % znak suneve mo$i % simbol &araona (bo!a Ra) - stoje$e su &i!ure u ve$ini sluajeva rezevirane za bo!ove i ponekad &araone - dostojanstveni"i (vi i dvorski slu#beni"i) u sjede$em polo#aju - podvarijante sjede$e &i!ure % obiteljska skulptura (skupina) % na istom sjedalu sjede i mu# i #ena) motiv ob!rljivanja, tj. #ena jednom rukom s le/a ob!rljuje mu#a % zajedniko putovanje u vjenost) uz nji+ove no!e esto su prikazana i dje"a % obiteljski portret 1'a*otep i &ofret2

Selem Umjetnost starog vijeka

1..12.2003.

- raspon e!ip. skulpt. (pune plastike) je iznimno velik % od ratni+ &i!uri"a do kolosalni+ &i!ura visine AE m

10

- postoji tenden"ija da se &iksira jedan totalni real. bi$a % kip je !lavni posrednik besmrtnosti, bez obzira da li se radi o indiv. statui ili o malim skupinama) i u okviru takvi+ skupina svaka je osoba izolirana, iako postoje i komunika". kanali izme/u pojedini+ osoba prikazani+ u takvim skupinama - u ranijim razdobljima e!ip. skulpt. dodatni elementi na samom ljudskom obliku (odje$a, ...) dosta su sekundarno! karaktera, jednostavni su, dok od -ove Ir#ave slijede promjene, pa se, po!otovo u skulpt. u drvu ili mekanom kamenu (mo!u$e koloriranje) razvija interes za detaljem (perike, odje$a, nakit), inkrustrirane oi u dru!om materijalu, ime se na!la ava slinost sa stvarno $u, pa i totalni realitet bi$a - skupine postoje na dvije razine3 >) 'o8anske sk(#ine % A ili G bo#anstva, a mo!u biti i bo#anstva sa &araonima ((ikerinova trijada iz F. dinastije % (ikerin sa dvije bo#i"e) A) o'iteljske sk(#ine - skupine koje prikazuju supru#nike i ponekad do nji+ ili ispod nji+ i nji+ovu dje"u, ali te skupine nikad ne prelaze F osobe (simetrija) - materijal varira od peene !line (male &i!uri"e), drva % samo sikomora i aka"ija, ebanovina za luks. skulpt. (uvozi se iz libanonsko! !orja), metalne skulpt. % bakar, bron"a (malo sauvani+) i kamen % iroki raspon (vapnena" % redovito bojan, alabaster % tvrd, dirit, !ranit, i sl.) - !dje su se nalazile te skulpt.4 u +ramovima, vrsta zavjetni+ stvari, ali s obzirom na brojnost individ., nisu sve skulpt. mo!le biti po+ranjene u +ramovima) da li su ostajale u domovima kao !aran"ija besmrtnosti, ili slu#ile kao objekt kulta obiteljsko! karaktera nije si!urno - statue vladara vrlo su vjerojatno imale +ramsku loka"iju (privile!irani posredni"i izme/u A svijeta) - bo#anske statue % otvoreno pitanje4) svaki +ram ima > bo#anstvo koje je objekt kulta (statue iz naosa, objekti kulta, nisu sauvane)) velike monumentalne bo#anske statue iz iz dvori ta vjerojatno, ili +ipostilni+ sala, nisu bile u +ramu i nisu bile objekt dnevno! kulta - &unk". bo#anske supru!e od AM. dinastije nadalje

- skupina patuljka !eneba 5( dinastija - prst na ustima je znak djetinjstva % obiteljska skulptura s patuljkom (te#nja prema !eometr.)) pleteni"a djetinjstva % pada preko jedne strane !lave - 67. dinastija obiteljska skupina % zajdeniko veliko sjedalo % le/ni blok osi!urava itavu skulpt.) za!rljaj ljubavi - .olitelj % &i!ura vladara (orant)) &i!ura koja kle$i, pete spojene s tijelom, ruke polo#ene na koljena i dr#i A posude, #rtveni pokloni bo#anstvu >J. dinastija model s ritualnim znaajem - kubne &i!ure % >A. dinastija) 67( dinastija !enenmuth (ar+itekt % +ram kralji"e Hat epsut) % totalna zatvorenost volumena) &asada ispunjena +ijero!li&ima, !lava djeaka ispred 5enenmut+a % dijete ili bo#anstvo4 - 68( dinastija !a .at % na!la ene prekri#ene ruke, kanelirana pre!aa sve do !le#njeva, no!e izlaze iz +alje % real.) stup +ijero!li&a - 68. dinastija +onhs % markantno li"e, znaajke -ove Ir#ave (senzualne usne, bademaste oi, iste linije nosa) - 99. dinastija Nimuloth % slika bo#anstva % 1mon

11

- 9*. dinastija Hor % velik dio kubusa prekriven &i!urama bo#anstava % &ormulizam kasnije epo+e - skeptra bi % 4ziris % bo! za!robno! svijeta i uskrsnu$a

U12ET*OST A1A&*E E/*ATO*A

- kraj >J. dinastije% 1meno&is 32. (pjesnik, teolo!) radi vjersku re&ormu, uvodi kult 1tona % novo! bo!a % &izika inkarna"ija je 5unev disk ) raniji kultovi su stro!o ra"ionalni - 5knaton (novo ime) % univerzalno bratstvo u re&ormi, 5un"e (1ton) je ota" svi+ ljudi, obasjava i daje #ivot svim ljudima (svi ljudi su bra$a)) p acifizam % odbija ratovati s dru!im narodima) naturizam % opsjednutost prirodom, priroda je najdivnija slika 1tonove mo$i (priroda je djelo 5un"a) - novi urbanistiki model, napu ta 'ebu i !radi novu prijesolni"u 6knet-aton 1tonov obzor (dana nji 'ell-el1marna) prvi smi ljeni urbanistiki kon"ept (!rad %park), iroke uli"e, niske z!rade utopljene u zelenilo, otvoren prirodi i svjetlosti) senzualna nazonost prirode (priroda i ljudski lik) - poma"i unutar kanona % ikono!r. linost samo! 7knatona je upitna % !lava ima udna izdu#enja, nos i kosti brade su jako izdu#eni, izdu#enje lubanje, andro!ene "rte tijela % iroki bokovi) nje!ova prekrasan #ena 5irijka -e&retete - u 7!iptu &araon name$e stil % sve to se javlja kao pomak od standarda, ubrzo postaje standard (tako nje!ova ikono!ra&. ubrzo postaje uobiajena)) razdoblje povratka ortodoksiji - 68( dinastija 0amzes II % vra$a se vedrina od prije 7knatona) monumentalizam, sklonost prema !randioznosti, e!ipatski barok

- Ameno)is III( i kraljica Ti #Tea% % nji+ova k$er izme/u nji+) na!la en

senzualizam, neizre"iva vedrina, tipian osmije+ >J. dinastije, bademaste oi, pune usne - Tutmosis I4. i njegova supruga % slina ikono!r., pomalo maniristika, model za!rljaja % jedno dru!ome rukom ob!rle le/a (znak veze) - Ameno)is I4( - :knaton % izdu#eno li"e, du!i nos, poluzatvorene bademaste oi, pune usne) znakovi vlasti % bi (pla!elum)) na!a &i!ura (bez uobiajene pre!ae)

- Ne)retete iz 3aira % autor 'utmosis - privatna skulptura % 9'( dinastija, drvena skulptura obino! smrtnika, ekspresivan izraz li"a, detalj izme/u usni"a i nosa 12

Selem Umjetnost starog vijeka E,IPATS/O SLI/A&ST9O

- slikarstvo je u 7!iptu stopljeno s relje&om, jer u nje!ovoj izvedbi sudjeluje i kipar i slikar

12.01.200+.

- postoje spomeni"i na plo+i, slikar "rvenom ili "rnom bojom radi na"rt % obris slike, zatim kipar radi relje& u okviru ono! to mu je slikar zadao, a kad zavr i slikar !a boji - zbo! spe"i&ino! problema prijanjanja boje na kamen slikarstvo na relje&u je sauvano u minimalnim zna"ima boje i danas taj relje& !ledamo iskljuivo kao kiparko djelo - lo:iranost % u !olemom postotku je to zidno, !robno slikarstvo koje nije namjenjeno !ledanju ve$ trans"enden"iji) najstariji spomenik e!ip. zidno! slikartva je )reska iz Hierakompolisa - vremenski ras#ored % pretpovijesno doba, vaze iz Negade 9 , pa do vremena -ove Ir#ave nemamo ni ta sauvano) 5tara Ir#ava % vrlo oskudan izbor - guske iz .eiduma - veliki korpus poinje sa !robni"ama -ove Ir#ave % !robni"e zapadne tebanske nekropole (nedaleko Ioline kraljeva) - !robni"e % jedna ili vi e komora iji su zidovi prekriveni slikarijama raspore/enim u pojaseve, jedna zidna plo+a se obino dijeli u G re!istra) izvan ti+ re!istara obino se nalazi motiv oslikani* vrata % simbol razme/e izme/u dva svijeta) tako/er se javlja i motiv pokojnika koji stoji pred stolom na kojem se nalazi +rana - te)nika % zidna plo+a se najprije boji kreem, zatim se poravnava tukom, na taj sloj nanosi se boja (ponekad je tukana "ijela povr ina) - motivi;tematika % u privatnim !robni"ama apsolutno dominira tematika ovog 8ivota (nema nikakve meta&izike) koju mo#emo rasporediti u nekoliko standardni+ tematski+ !rupa: a) teme vezane uz poljodjelstvo % sjetva, #etva, vr idba b) obrti ") lov i ribolov d) motivi vezani uz rat % rijetki prizori vojske i ratnika e) svetkovine (banketi) % prizori priprema za svetkovinu, teme sami+ banketa, ples, !lazba % omiljena tema &) vezano uz smrt i dru!i svijet % po!rebni obredi i narikae - !robni"e se oznaavaju brojem i imaneom vlasnika - postoji i o!ranieni fundus slikarija iz palaa 6menofisa 78 iz 9ell-el-6marne - slikarije iz &undusa kraljeva (>J., >C., AE. dinastije) % &araonske !robni"e % podzemne !robni"e ukopane u zap. tebansko brdo % Iolina kraljeva meta-i!i$ko slikarstvo % nema nikakvi+ #ivi+ tema, samo +alu"inantne teme (tamno nebo sa zvijezdama, &antastina +ibridna bi$a % zmija-pti"a, ...) - apsolutno proizvod radioni"a anonimni+ majstora - u grobnicama uvijek jedan dio ostaje nedovr+en % pretpostavka % pukotina za "irkula"iju ener!. izme/u dva svijeta - likovi prikazani u skladu sa e!ip. kanonom (&rontalnost), ali su este torzije % tijelo se krivi - ,la-na perspektiva0 - stvari se postavljaju jedna vi e dru!e ili se preklapaju (-ova Ir#ava % manirizam) - stanoviti naivitet, ali i ra&iniranost) otvoren odnos prema rasteru % esta prepravljanja

13

- 2 #rin:e!e i! #ala$e Ameno-isa I9. rijetki spomenik slikarstva iz -. Ir#ave koje nije !robno, dvije male prin"eze u intimnom dodiru

< &am!esova gro'ni:a prizor narikaa (jedan od najljep i+)

- gro'ni:a *a)ta slijepi +ar&ista % notni zapis % remek-djelo slikarstva

- =orem)a' zadnji vladar >J. dinastije - gro'ni:a 1ene 'r. 40 % vr idba - *('ijski ratni:i - gro'ni:a Setija I. pti"a sa zmijskim tijelom i #ivotinjskim no!ama % tekstovi

Selem Umjetnost starog vijeka E,IPATS/O ,&A>ITEL2ST9O A&=ITE/TU&A

- piramide, +ramovi -ove Ir#ave i +ramovi 9asno! razdoblja

17.01.200+.

Piramide
- razvijaju se iz mastaba % !robni"a koje se javljaju u vrijeme >. i A. dinastije (drevni obli"i e!ip. !robne ar+itekture) - u pretpovijesnom dobu je prvi oblik !roba bio oval sa *umkom zemlje iznad - krajem preddinastijsko! razdoblja i u vrijeme >. dinastije, !rob poprima pravokutan oblik, a stijene to! pravokutnika prekrivene su ili drvom ili "i!lom, a kasnije se javlja i kamen - u prvoj &azi, nad tim pravokutnim !robnim prostorom, nalazi se +umak od iskopane zemlje) taj +umak u >. dinast. poprima !eometr. oblik jako presjeene piramide) nadzemni je dio ispunjen zemljom, na kojoj se nalazi kamena oblo!a 1+

- u vrijeme >. dinast. taj nadzemni dio se prazni, a unutra nji prostor postaje prazan - tijelo pokojnika pola#e se u podzemni dio, dok u nadzemni ide ono to pokojnika treba pratiti u onaj svijet - stela vrata % naslanja se na nadzemni dio, u obliku vrata % mjesto komunika"ije - u vrijeme 5tare Ir#ave u mastabe se pokapaju vi i dru tveni slojevi, a od >. i A. dinast. i &araon

- poetkom G. dianst. dolazi do pomaka zbo! teolo ki+ razlo!a % 3mp+otep (ar+itekt, pisa", lijenik - >. univerzalna osoba u povijesti bo! ljeni tva % ,r"i % 1sklepije) !radi >. stepeniastu piramidu% "oser #$oser%, u Sa??ari

- :oser je pro irio donju mastabu i nado!radio je sa jo D stepeni"a, a oko nje je sa!radio kompleks % z!rada za za!robni kult, nastambe za sve$enike (savr eno iste linije) % piramida u "entru) zid koji okru#uje kompleks je izvanredan % ritmian) podzemni +odni"i - smatra se da je piramida divovsko sveti te po kojem se &araon uspinje u nebo i zdru#uje s bra$om bo!ovima - po Herodotu je najve$a 3mp+otepova zaslu!a to je otkrio sijeenje kamena za !radnju

Saqqara
- nedovr ena piramida 5ek+em - 9+etu, iz G. dinast., pripadala :oserovom nasljedniku - poetkom F. dinast. -araon Sno-r( !radi G piramide od koji+ nijedna nije istovjetna dru!oj (za to4) % stepenasta piramida - .eidum % manji broj stepeni"a, prijelaz prema naprednijem obliku

1.

1ah;ur jug- nema stepeni"a, kut na!iba se lomi na polovini njezine visine (romboidalna piramida) % svinuta piramida: po prvi put ulaz u piramidu je na >KG njene visine

1ah;ur sjever - crvena piramida % ista piramida) kut na!iba ni#i od ,ize+a (zdepastija)

- u F. dinastiji nastaje kompleks u ;ize*u (9eopsova, 9e&renova i (ikerinova piramida) % savr ene propor"ije) zap. pred!ra/e *aira) najve$a je 9eopsova piramida (>FN m) % !robna komora se nalazi na sredini tijela piramide) unutra nji +odni"i su u potpunosti prazni) u unutra njosti zidovi u potpunosti bez relje&a

Gizeh

- piramide se na!lo smanjuju u D. i M. dinast. - krajem D. dinastije u piramidi &araona Unasa (zadnji vladar D. dinast.) po prvi put se javljaju tekstovi #iramida, to kasnije postoji u svim piramidama - tekstovi su s"enariji &araonovo! prijelaza u dru!i svijet, sastoje se od: magini* formula pozitivni* i negativni* izrea , &araon izjavljuje to #eli i to ne #eli da mu se do!odi poslije smrti *imne bogovima % prve teolo ke in&orma"ije o mo$nim bo!ovima

14

- piramide se nalaze na zap. tebanskoj obali u visini (emp+isa % *airo, u

rasponu od DE km od najsjevernije do najju#nije piramide

Egi#atski )ram
- +ram -ove Ir#ave - raniji +ramovi nisu sauvani, jer su se &araoni 5rednje Ir#ave pokapali u manjim piramidama od "i!le, pa je taj materijal slu#io za !radnju novi+ +ramova - tipini model je hram u ravnici, sastoji se od nekoliko elemenata : pristupa mu se alejom s-ingi dromos (!lava #ivotinje koja je sveta #ivotinja bo#anstvu kojem je +ram posve$en), Amonov hram u +arnaku % aleja s&in!i sa ovulskim !lavama (ovan) zatim slijede #iloni % veliki, dvodjelni, kameni masiv spojen vratima (u e!ip. simboli"i predstavlja +orizont, znak za +orizont ) #rvo dvori3te % nakon pilona, u -ovoj Ir#avi obino sa dvije ili tri strane ome/eno trijemom (nikad na pole/ini pilona), trijemovi mo!u imati od > do G reda stupova, dispozi"ija kapitela % +ram je slika svijeta (otvoreni kapitel % vanjski red, zatvoreni kapitel % unutarnji red, zbo! svijetla) )i#ostilna dvorana % dvorana sa stupovima, natkrivena, bazilikalno osvjetljena % A reda srednji+ stupova vi i od vanjski+ sveti3te % sa naosom, bez osvjetljenja, kip bo!a kojem je +ram posve$en, ulazak u tajnu - egipatsko grlo % ar+itektonski element na pilonu - esto su +ramovi kompleksniji, imaju vi e dvori ta, te vi e dvorana - postoji so". artikula"ija % u dvori te mo!u u$i svi vjerni"i, a u dvoranu samo izabrani, u sveti te pristup imaju samo &araon i sve$eni"i koji obavljaju dnevni kult

- o'elisk % simbolizira okamenjenu sunevu zraku, +ram sun"a

Selem Umjetnost starog vijeka S#e:i-i$ni o'li:i egi#atskog )rama

- #ol(s#eosi poluukopani u stijenu - $isti s#eosi skroz ukopani u stijenu - )ramovi kasnog ra!do'lja % +elenistiki 15

01.03.200+.

6(%hram kraljice Hat;epsut u 1eir<el<Bahariu ( zap. tebanska obala) % semis#oes, na pola puta izme/u ravnina i brda, 5enenmut je ar+itekt - ritmiki spaja ravni"u i stijenu % !ra/en je na dvije terase sa trijemovima koje se pribli#avaju stijeni, pristupne rampe, sa prve terase na dru!u i u unutra nji dio, u kojem se nalazi sveti te, na terasama se nalaze trijemovi koje tvore stubovi i u tim se trijemovima nalaze relje&i kojisadr#ajno de&iniraju prostor jedno! trijeme: a) trijem bo#ansko! ro/enja - relje&i popraeni tekstovima kji pokazuju bo#ansko porijeklo kralji"e, po to je bila #ena njen le!itimitet je bio upitan. .rikazuju bo!a 1mona kako osobno posje$uje kraljiinu majku, bo#ansko zae$e % 1monova k$i '@ trijem .unta % .unt je kraj na ro!u 1&rike (5omalija) iz koje! je 7!ipat uvozio mirodije i luksuzne predmete. .rikazana je ekspedi"ija u .unt i .i!meji dovedeni u 7!ipat) kralji"a nije i la u ratne po+ode, ve$ ekspedi"ije. nalazimo i +atorike kapitele % posve$eni bo#i"i Hator) na jednom mjestu u +ramu nalazi se dorska kolonada sa kanelirama, skoro >EEE.!od. prije pojave to! stupa u ,rkoj % svojevrsno remek-djelo ar+itekture u svjetskoj povijesti - *ram <entu*otepa 8elikog 1777.2 - +ram koji je otvorio tu temu semispeosa, je iz >>.dinastije, nalazi se u 'ebi, u blizini +rama kralji"e Hatep ut) na !ornjoj terasi postoji mala piramida (piramidaion) koji predstavlja !ornju toku +rama 9(%hram 0amzesa II( i njegove ene 0amzes Ne)retari kod Abu - !imbela #68(dinastija% %$isti s#eos, 33. nilsko slapovlje, A +rama skroz uklesana u stijenu) skroz prenesena zbo! potapanja MEti+ !odinaK +ram Ramzesa 33. posve$en je trima bo#anstvima % &ormi sunano! bo#anstva Re-Harak+ te (oblik sun. sokola), 1monu i Ramzesu) +ram obo#ava svoju vlastitu statuu, izvanredna i!ra propor"ija i volumena) F Ramzesove sjede$e statue visoke AAm nalaze se kod ulaza, izme/u nji+ovi+ no!u nalaze se Fm visoke statue lanova kraljevske obitelji, na rubu terase nalazi se niz sokolova okrenuti+ prema istoku, povi e !lava Ramz. 33. nalazi se &riz babuna uzdi!nuti+ na stra#nje ape) proelje je okrenuto prema istoku, simbol sokolaH5un"e, babuniHkult jutarnje! 5un"a % tono u trenu kad se 5un"e pokazuje poinju kriku (pozdrav 5un"u u e!ip. mitolo!iji)) kompletan tlo"rt +rama nalazi se u samoj stijeni % dvorana +ipostila % dominiraju stubovi, tzv. oziriko! karaktera (stubovi u kojima su relje&ni prikazi bo!a 8zirisa u obliku mumije % bo! mrtvi+) % imaju "rte Ramzesa 33., u samom sveti tu nalazi se prikaz bo#i"e (aat (istine i pravde) % sjede$a #enska &i!ura sa perom na !lavi) zanimljiv je broj od svjetlosti - sun. zrake tono po!a/aju taj prikaz u odre/eno vrijeme nedaleko od njegovog hrama nalazi se hram njegove supruge % u ast bo#i"e Hat+or (krava) % e!ip. pandan 1&rodite) malo ar+itektonsko remek-djelo - egipatski barok % razdoblje Ramzesa 33. % sklonost prema !randioznosti 3.@ )ramovi kasnog ra!do'lja doba +elenizma, .tolomejevi$i F, G, A, >.st. pr.9r. i vrijeme rim.

domina"ije u >,A.st.) .tolomejski vladari uvode u 7!ipat i !r. kulturu (1leksandar) % prila!o/avaju reli!iju, !rade +ramove starim e!ip. bo#anstvima (neki vrlo dobro sauvani), ukra eni relje&ima % omek ani kipovi (klasini kanon): +ram u 7d&u (Hor), +ram u Iendri (Hat+or), +ram na otoku 0ile (3zida) i dvostruki +ram u 9omb-8mbu (5ukos i Haroeris) - *ram boga (ora u 5dfu % u osnovi isti tlo"rt kao i kalsini e!ip. +ram, ali su svi optoeni jednim zidom i unnima se javlja novi paviljon, tzv. mamisi ili porodili+te % in ra/anja bo#anstvaK u >. dvori tu u klasinom razdoblju e!ip. umj. nikad se ne pojavljuje trijem na le/ima ulazno! pilona, dok je to ovdje redovita pojava - *ram u Komb-8mbu % ima A osovine, dvostruke pilone, dva ulaza u sveti te % dvoaksijalni +ram 16

- *elenistiki kapiteli % &loralni, sklonost pluralizmu % nikad isti kapitel

Selem Umjetnost starog vijeka Primjenjene (mjetnosti

06.03.200+.

- 7!ipat je prva "iviliza"ija koja je uvela pojam dizajniranja uporabno! predmeta (oblikovna vrijednost) % namje taj, toaletni pribor % o!ledala, #lii"e i nakit) kompenizira stro!ost u velikoj umj. (kanon) - oblik je izvanredno ra&iniran, motivi iz #ivot. i biljno! svijeta, antropomor&ni motivi, estetiki savr en nain - odre/ena &as"ina"ija bljeskom i bojom % nakit (pektorali i o!rli"e), poludra!o kamenje, zlato, srebro i dr. metali) kolorist. #iva i!ra, inkrustra"ija - vaze % jo od pretpov. doba -a!ada 3. i 33. % razvijanje lonarstva i vaza od kamena (alabaster)) u >J.dinastiji % posebno koriste &loralne motive (a ke "vjetova) - 'ut+ankamonova !robni"a (najbeznaajniji vladar 7!ipta) % namje taj, vaze, nakit .rimjeriK >. .ektoral, >A.dinst., sr. dr#ava % nazonost reli!ije u le#ernijem kontekstu) znak ank % znak #ivota, lepeza % kraljevsko dostojanstvo, stupi= d-ed % rezurek"ija (seks. simbolika) A. .ektoral % bakar (le!ura), bez polikromije, krilati skarabej % jutarnje sun"e, bo#i"e 3zida i -e&tida, krilato sun"e, kraljevski kartu % upisano kraljevsko ime, nadvratnik % e!ip. !rlo G. Olii"a (posudi"a) za mje anje minke, drvo, obliku !azele F. Oli"i"a - mala na!a plivai"a dr#i patku D. N. 8!ledalo od bron"e 2aza od alabastera % zatvorenost plastike kompenzirana ovom malom plastikom) prostor lu/aki "rikulira M. :latno o!ledalo J. .od!lavak C. 'ut+ankamonova stoli"a - e!ip. umj. ponekad mor&olo ki proturjena - ljepota e!ip. umj. ne prolazi ni iz njezine zatvorenosti ni otvorenosti, ve$ iz nee! dru!o! to predstavlja svojstvo e!ip. umj. e!ip. umj. je uvijek prepoznatljiva, ali nije stalno ista (mor&olo ki isko"i) - GEEE.!od. postojanja jedno! likovno! izraza preko svi+ se mijena nije bitno poremetilo % ostvareno je jedno vi e jedinstvo ideja i oblika % dopu ta jake iskorake, mo#e i+ podnijeti, bez da bude dovedeno u pitanje jedinstvo oblika i ideja

U12ET*OST 1EAOPOTA1I2E
- slina koord. e!ip. umj. % GEEE.!od.pr.9r. % dvije kronolo ki paralelne umj. - 5umerska umj. je prva umj. (ezopotamije - prostor ravni"e, de&iniran izme/u dviju rijeka) !eo!ra&. di&uzniji od 7!ipta - polazi od stanoviti+ slini+ oblika e!ip. umj. % slina prripadnost kanonu prikazivanja ljudsko! oblika, djeljenje plo+e na re!istre (katastar), slina vezanost umj. i reli!ije - neusporedivo di&uznija umj. u odnosu na e!ipatsku 17

- konstate kroz sumer. umj. nikad prisutne % novo sumer., babilon., perzij. % ali ni u jednoj nema te vrsto$e ideja i oblika kao u 7!iptu (najbli#e starosumer. umj.) - razdoblja mezop. umj.: sumerska civilizacija 13000->400.god.?".2 akadska civilizacija 1>400->>00.god. ?".2 sumerska renesansa ili novosumersko doba 1>>00->000.god. ?".2 prijelazno razdoblje 3 centra 17sid. $arsa i <ari2 na prijelazu iz 3. u >.tis.?". babilonsko razdoblje 1@A. B.st.?".2 asirska umjetnost 1B C.st.?".2 novobabilonsko razdoblje 1D@> 53B.?".2 perzijska umjetnost 153B. ?" C.st.2 6*emenidi Earti - !asanidi

Selem Umjetnost starog vijeka S(merska (mjetnost

- to je najstarija mezop. umjetnost (ju#na (ezop.)

22.03.200+.

- 5umerani pripadaju predsemitskom narodu (nisu semiti)) u AKA F.tisu$lje$a do li u (e/urjeje iz sjeverni+ podruja % !orje :a!ros (na to nas upu$uju neki elementi nji+ove kulture) - starosumersko (AJEE. % AFNE.!od. <*) i novosumersko razdoblje(kraj G.tis. <*.) - izrazite znaajke kulture) G pretpovijesne kulture na podruju (ezop. su Uruk, 7l % 8bed i I#endet % -asr - "iviliza"ija dr#ava-!radova % Ur, Uruk, 9i , 6a!o % urbanistiki plan !radova - !rad -ipur vjersko sredi te % u +ramu u -ipuru postoji dinastijski popis u kojemu se opisuju sumers. dinastije % prvi pretpov. !rad !ra/en po urbanistikom planu - samo jedna dinastija u jednom vremenu % &iksno jedinstvo % poli"entrinost - od spomenika su sauvani samo relje&i i skulpture - spe"i&ina &orma % mala primjenjena umjetnost % "ilindrini peati (spe"i&ikum) na kojima su prikazani

ornamenti i &i!ure esto vjersko! karaktera - F tipa spomenika3 @. ornamentalni mozaici % najpoznatiji Stijeg i! Ura %dvostruki ornamentalni &i!uralni mozaik, kon"ipiran kao dvostruki prikaz na drvenoj ploi) ra/en iz tri materijala na premazu od bitumena % sede& (ljudski likovi), lapis lazule (pozadine), "rvenkasti krilja" (podjela re!istara). Rekonstruiran (drveni okvir je istrunuo) % na podlozi A paralelna prikaza koja se ne mo!u !ledati istodobno. 5'R1-1 R1'1 i 5'R1-1 (3R1, G re!istra na svakoj strani. komemorativni povijesni prikaz koji velia pobjedu ursko! vladara i zatim donosi prikaz svetkovine u ast pobjede i mira. -ema suk"esije (slijeda) ni s jedne strane, svaki pojas je injeni"a za sebe, neki prizori se i ponavljaju) .1R1'19'3P93 .R3:8R3. 5'R1-1 R1'1 K!ornji re!istar % prikazivanje pora#eni+ kralju pobjedniku) srednji re!is. % prizori borbi, donji re!. - skupine bojni+ kola. 20

5'R1-1 (3R1K!ornji re!. % !ozba, srednji re!. % prikaz #ivotinja koje vode ili nose, donnji re!. % no enje naramaki i #ivotinja.

5imboliki prikaz, prisutna ikono!ra&ska perspektiva. 9U-1975 % te ka +aljina koju nose bo!ovi, kraljevi ili oranti (nose samo to) % dokaz dolaska iz sjeverni+ krajeva. >.votivne stele % kamene stele sa relj&nim prikazima) u sredini ploe postoji kru#ni otvor % postavljaju se na zidove +ramova % Plo$a Ur *an3e B*in3e@ % podjela u dva re!istra, ikono!ra&. perspektiva, kralj prelazi re!istre, prikazuje utemeljenje +rama % in pola!anja temeljne "i!le za +ram. 9ralj no"i kunakes. 5+ematian prikaz, a aprazne povr ine ispunjene klinastim pismom) jaka dija!onalna struktura. - 3.oranti molitelji % ljudski likovi izra/eni u!lavnom iz terakote, mo!u biti u stoje$em, sjede$em ili klee$em polo#aju, imaju sklopljene ruke. .ostavljani u +ramove kao vrsta za!robni+ &i!ura % Sk(#ina i! Tel<Asmara % nemaju neke posebne znaajke osim to i+ mo#emo identi&i"irati po upisanom imenu. 8ranti % tajni dijalo! ovjeka sa nebom) odjevene u kunakes - razliiti materijali skulptura % !ipsani kre njak, peena !lina (terakota) - dominiraju sjede$e, rije/e stoje$e ili klee$e, nisu portretne, de&inirane su napisanim imenom - re!ionalne varijente skupine iz% 'el 1smar, 'el 1!rab, 'el Ubaid - dominiraju mu ki likovi) iznimka je glava princeze iz Fruka vrlo zanimljiva stiliza"ija, bitno razliita od mor&olo!ije oranata (sumersko vrijeme % Q G.tis.<*.) - F.#ivotinjske !lave od metala % bikovske !lave vjerojatno vezane za kult plodnosti. Ra/ene od bakra, upotreba inkrustra"ije (sede&, lapis lazul % oi). ,lava bika iz metala % a!rarni kultovi, plodnost, #ivotni prikazi.

Selem Umjetnost starog vijeka Umjetnost Akadda

- javlja se

27.03.200+.

AFME.!od.<*.) nova etnika struktura na podruju (ezopotamije, 3.5emitska umjetnost, traje

AEEtinjak !odina - donosi radikalni pomak u odnosu na staru sumersku umj. % posebi"e u mor&olo!iji ljudsko! lika - realizam % likovi izdu#enije, bli#i onom dominantnom ljudskom uzorku to! vremena - nije mno!o sauvano % dominiraju A spomenika: >.bronana !lava 5ar!ona 3., utemeljitelja 1kad. dinastije (ukradena iz <a!dadsko! muzeja % vrtni patuljakR) A.-aram % 5inova stela, G. vladar >>.dinast.) kompleksan prikaz, po prvi put pojava odre/ivanja prostora (pejza# % stijene, brdo, stabla), prikazuje ratni po+od (!orje :a!rosa) -aram-5ina) postoji jaka tenden"ija prema simboliza"iji i prema likovnoj upotrebi znakova - akadd. umj. ima neku ve$u tenden"iju prema monumentalnosti, slu#i !lori&i"iranju ljudi i do!a/aja) ne brine je subjektivni izraz pojedin"a, ve$ se prvenstveno usmjerava prema uzdizanju vladara i nje!ovi+ podvi!a i pobjeda

S(merska renesansa *ovos(mersko ra!do'lje !adnja 2.st. 3.tis(C.DE.

- ponovno se javljaju neki trans&ormirani modelistarosum. umj. % ljudske &i!ure znatno zdepastije, kra$e i ponekad sline e!ip. % tenden"ija prema zatvorenom volumenu 21

- dominiraju &i!ure jedno! ovjeka % prin"a-kneza ,udee % nekoliko sauvani+ skulptura od "rno! !ranita % e!ip. - #rin: ,(dea % knez !rada 6a!o a, u nekoliko navrata prikazan kao ar+itekt (na koljenima dr#i tzv. plou !raditelja % izvodi na"rt), sjede$e &i!ure % sline orantima - tipizirane &i!ure % lik je odjeven u +aljinu koja otkriva desno rame, ponavljaju se GKF nabora +alje) kod sjede$e &i!ure sjedalo je jako detaljno izra/eno, zatvoreni volumen, "ilindrina stoje$a &i!ura) slinosti sa stelom Ur-an e % znakovi klinasto! pisma prekrivaju prazne povr ine) na!lavak % kapa ima sakralano znaenje) dvostruka simbolika brda % bo#anstvo stoluje na vr+u brda, i 'etil % !r. seksualni simbol) stilizirana brada, oi prema vjenosti, sklopljene ruke, veliki nos, ikono!ra&. persp.

Selem Umjetnost starog vijeka

- imamo prisutno slikarstvo u &ra!mentima % palaa u (ariju - prijelazno razdoblje izme/u novosumer. razd. i babilonske epo+e (6arsa, 3sin i (ari)

0..0+.200+.

- palaa u (ariju nastaje po. A.tis.<*. (>C.st.<*.) % si!urno nije mla/a od Q >J.st.<*. jer ju je sru io Hamurabi % >NGE.!od.<*.) - te slike bile su or!anizirane u re!istre na zidnoj plo+i (e!ip. slikarstvo), boje su dosta o!raniene % "rno, "rveno, sme/e i bijelo) velike kompozi"ije koje impresioniraju dimenzijama - zidni panoi poinju oko >.D m iznad tla (za razliku od e!ip. koji kre$u od tla) i ponekad opona aju mramor to podsje$a na 3. pompejanski stil - est je ornament spirale) .arrot % pum % Ia li u to vrijeme postoji neka veza izme/u (ezopotamije i 7!eje4 - poslije te epo+e spiralni se ornam. jako ra irio u sred. (ezop. - neke kompozi"ije mo#emo djelomino rekonstruirati) tematski su to prostori za vjerske obrede, dominiraju #rtveni prizori - @.prizor -rtveni prizor s bikom % bik s prstenom u nosu prikazan kao sredi nja &i!ura, nje!a vodi osoba sa markantnom bijlom kapom (&izionomija to! lika je vrlo pre"izno oblikovana % li"e, brada, kosa)) prizor sa dva bika koje tako/er vode ljudi sa ovuidalnim kapama, ispred nji+ s enalazi !i!antski lik koji svojim dimenzijama prelazi re!istre % on nosi posebnu odje$u i oito ima neko posebno znaenje (bo#anstvo ili kralj) - >.prizor tzv. prizor sa bo-icom 7+tar (vrlo "ijenjeno bo#anstvo sred. istoka koje ima dvojaku &unk"iju % identi&i"ira se s 2enerom % veernjom i jutarnjom zvijzdom) ako je veernja % bo#i"a ljubavi, seksualnosti, erosa) ako jutarnja % bo#i"a rata, oru#ja, bo#i"a ratni"a) koja je prikazana kako stoji pred oru#jem, dok no!u pola#e na lava (tipian determinitiv bo#i"e 3 tar)) ispred nje se nalazi kralj slino odjeven !i!antu, sa visokom tijarom. 3 tar pru#a kralju tap, me/utim on !a odbija % nije rije o tzv. ikonografskom modelu investiture % bo#i"a daje kralju insi!nije vlasti (najmarkantniji prikaz investiture % sasanidska umj. , .erzija % bo#. kralju pru#a vijena" vlasti % -aks+i - Rustam). .rikazane su jo dvije bo#. osobe. .ikturalno je zanimljiva odje$a 3 tar % bijela odje$a sa okomitim "rvenim pru!ama. .rikazan je tako/er i vaza s vodom i krilata s&in!a. .rizori #anr s"ena % palme, datulje i mali ljudski likovi koji se penju i beru te plodove. 8kerasti ton pozadine prizora.

U12ET*OST /I/LA>A
- 7!eja) kiklos % !r. kru! % kru#no postavljeni oto"i oko Iela (1polonov sveti otok)) zanimljiv &enomen - G &aze kikladske umjetnosti: staro kikladsko razdoblje 13000->000.god.?".2 srednje kikladsko razdoblje 1>000-@C00.god.?".2 22

mla/e kikladsko r. 1@C00-@@00.god.?".2 - apsolutno najva#nije je staro kiklad.r. G. (AGEE % AEEE.!od.<*.) % znaajno zbo! izvanredno zanimljive plastike (male skulpture) - svojstveno toj umjetnosti je jak moderan na!on prema stiliza"iji, reduk"iji i stanovitom !eometrizmu - dva tipa skulptura: @. tzv. Elesaice % male skulp. #enski+ likova koje stoje na prstima) na!la eni stilizirani znakovi #enstvenosti, jako stiliza"ija i !eometriza"ija, zatvorena &orma >.;lazbenici % moderni % za razliku od itave umj. istoka koja apsolutno pre&erira zatvorenu &ormu (kompaktnost), ova umjetnost kiklada unosi &as"inantni na!on prema otvorenosti % prostor maksimalno "irkulira, protjee (upu$uje na skulp. AE.st. *alder) % Svira$ dvostr(ke -r(le % prostor jako "irkulira izme/u no!u, "ilindrino tijelo i ptija !lava Svira$ )ar-e stiliza"ija i "irkula"ija prostora maksimalna) stoli"a dizjnerski &enomenalna, na!la ena meko$a tijela (meso) - svaka e#o)a je #ot#(na i dovr3ena nema nikakvog ra!vojaF !rela i ra-inirana (mj.

Selem Umjetnost starog vijeka 1I*O2O2S/A U12ET*OST < /&ETA

24.0+.200+.

- dominiraju a!rarni kultovi (plodnost), &ormiraju se sl. !radovi i to !radovi znatne veliine % 9nososKJE EEE stanovnika - pomorski #ivot i tr!ovina % inzularna i a!rarna "iviliza"ija - 9reta % te+nika obrade materijala, Q G.m.<*. vrlo kvalitetna obrada bron"e, a kasnije i #eljeza - karakter vlasti u tim !radovima je +umaniji, ne primje$uje se postojanje neke divinizirane vladarske osobe i postoji stanovita okenutost prema dru!im kopnenim "ivil. ist. 5redozemlja - neposredna veza 9rete s 7!iptom u vrijeme >J. dianstije - umj. 1marne je pod utje"ajem 9rete, vaze kamaris stila, i tako/er utje"aj 7!ipta na kretsku umj. % skarabeji - vjerojatna veza prema (aloj 1ziji % neki dovode u vezu razvoj metalur!ije s vrlo razvijenom met. te+nikom u 1ntoliji - veliki pro"vat te "ivil. % >.tzv. doba palaa, po. A.m.<*. % prima nesumnjive utje"aje iz 7!ipta i iz (ezopotamije % kao da kretski du+ trans&ormira te utje"aje u jednom novom kodu koji je prvenstveno karakteriziran time to odba"uje opsesiju sakralno $u, posebi"e opsesiju dru!o! #ivota koji pro#ima e!ip. i sum.-akkad- umj. i "ivil. - kretska umj. ima tako/er sakralnu sastavni"u, ali dominira umj. ovo! #ivota (kultovi bika i #ene sa zmijom su stvar ovo! #ivota) - postoji stanovita +ijeratinost, ali ne stro!a - slikarstvo % prenosi e!ip. konven"ije &rontalnosti, pri+va$a mu ki i #enski inkarnat tijela, tako/er pri+va$a neke !este iz e!ip. umj., ali ima vi e vedrine, smisla za +umor, #ivota i !ibanja

- .ari#anka iz 9nososa 23

- 8ivot o'lika % ambelematske &i!ure % spirala % nisu je oni izmislili, ali im je za titni znak) povezuju je s iskustvom mora (valovitost, !ibljivost), ne koriste je samo kao !eometrijsku &i!uru, ve$ kao pretekst spirale koristi prirodne oblike (teme iz ve!. i #ivot. svijeta % krakovi polipa, "vijetovi, ...) % javlja se i u staroj kikladskoj kerami"i

U12ET*OST OTO/A SA*TO&I*A BT=E&I@

- epi&em kretske "iviliz.) kikladski otok, najbli#i 9reti) re&leks kretske umj. - po. A.m.<*. tipina a!rarna "ivil. sa svim njenim znaajkama (okrenutost prema unutra njosti) % razvija se kultura slina kikl. % prva F.st.A.m.) prvi !radovi % 1krotej - >MEE.!od.<*. na!lo s eotvara prema 9reti, 1krotej postaje velika luka % kretska "ivil. prodire u 5anotrin - umj. 5antorina ne pri+va$a doslovno kretske modele, ve$ i+ trans&ormira u svom du+u (iako pri+va$a sve dominantne kretske oblike % spirala) % prisnija i #ivotnija u odnosu na kretsku umj. - >DEE.!od.<*. sve zavr ava vulkanskom eksplozijom koja raspolavlja otok, a !rad 1krotej prekriva lavom Jnisu prona/ene ljudske #rtve, kao u .omop. i Herk. % napustili su otok) - >CGM.!od. zapoinju iskopavanja 5antorina % otkrivena &as"inantna i vrlo dobro sauvana kultura - !radski raster 1kroterija % dosta uske uli"e krivudavo! tlo"rta koje obino zavr avaju pro irenjem trokutastim tr!ovima) ku$e su obino na A eta#e (prizemlji i kat), rije/e na G, !ra/ene su od kamena, vezane nekom vrstom "ementa i imaju velike kamene blokove koji uokviruju vrata i prozore, drvene !rede kao okviri za amortiza"iju (antiseizmiki element), kanaliza"ijski sustav od "i!le koji s enalazi ispod uli"a - u prizemljima ti+ z!rada obino se nalaze radioni"e, prostorije na katovima su ukra ene preksrasnim slikarijama (&reskama) koje imaju elemente !eometr. ukrasa, ve!. ornamenata i &i!urativni+ prikaza % #iva+nija umj. (jako nazono us+i$enje prirodom, ritam "vije$a, poljuba" pti"a u letu, ...) - najva#nije z!rade su: zgrada prolje=a. zgrada delta. zgrada pomorske etape - zapadna ku=a % prizor ratniko! iskr"avanja, pora#eni neprijatelji strmo!lavljuju se u more, ruke spirala, prostor plo an (dvodimenzionalnost) - minijatura konvoja % pomorska ekipa od jedno! do dru!o! !rada % oznaeni na &res"i - minijatura rijeka % viju!ava, zmijolika rijeka

- djeak sa grozdovima riba % jedan od najljep i+ primjera - ku=a prolje=a - us+it sjajem, "vatom - majmuni % ekspresionizam % modar

2+

- keramika % vaze slini motivi kao i na &reskama ("vije$e, pti"e)) javlja se motiv bradavi"a % na svakoj vazi postoji par bradavi"a u relje&u okru#eni+ tamnom kru#ni"om boje (kult plodnosti ili vrsta oiju % sakralni

karakter4) - neki ( katastro-i Santorina oko 1.00.god.DE. vide Atlantid( a dr(gi #rijela! Gidova #reko Ervenoga mora < "more trske%Bkronolo3ki mog(Ce a i ( to vrijeme nastao je stra)oviti val oseke i #lime ( ist. 1editeran(@

Selem Umjetnost starog vijeka ,&H/A U12ET*OST

03.0..200+.

< sadr#i neke elemente umj. istoka, kretsko-mikenske umj., npr. maske trojanski+ junaka (trojanski rat >>JE>ECE.!od.pr.9r.)

Ar)ajsko ra!do'lje
- uvod u !r. umj. - prijelomni trenutak !r. ar+aike je dolazak Iorana, >AEE.!od.<*. % penetra"ija se odvija polako kroz nekoliko stolje$a) donose #eljezo) dorski prinos je potpuna suprostnost viju!avom stilu kretsko-mikenske umj. - periodiza"ija: P&OTO,EO1ET&I2S/O &AA>ODL2E 1200<1100.god.DE. ,EO1ET&I2S/O &AA>ODL2E 1100<500.god.DE. 2O*S/O &AA>ODL2E 500<..0.god.DE. 2O*S/O<ATIH/I STIL ..0<+60.god.DE. #prvo prijelazno razdoblje strogog stila% periodiza"ija po Iu""atiju podjela po Robertsonu: SUD1I/E*S/O &AA>ODL2E 1+00<1200.god.DE. P&OTO,EO1ET&I2S/O &AA>ODL2E 1200<1000.god.DE ,EO1ET&I2S/O &AA>ODL2E 1000<500.god.DE. &A*O ..0.god.DE. A&ELO A&=A2S/O &AA>ODL2E ..0<.00.god.DE. /AS*O A&=A2S/O<&A*O /LASIH*O &AA>ODL2E Bvelike #romjene@ I ..st.DE. u !r. ar+ai"i imamo tri dominantne sastavni"e: dorsku, orijentalnu i kretsko-mikensku sastavni"u sinteza u geometrijskom razd. dominantna je dorska sastavni"a % u!lati !eometrizam Iorana susre$e se s valovitom istona, orijentalna sastavni"a je jako utje"ajna i to preko 7!ipta (N.st.<*. ,r"i nazoni u 7!iptu) i ;onije ((1) 2. de&inira oblike !r. ar+. umj. (u nekom periodu je neka istaknutija, ali sve djeluju zajedno i de&iniraju umj.) linijom kretske umj. % sinteza oblika A&=A2S/O &AA>ODL2E B#o$e:i mon(m. sk(l#t.@ 500<

orijent. utje"aj najrazvijeniji u jonskoj &azi, AKA N.st. i M.st. <*. % svi veliki "entri !r. kulture nalaze se na obali

(1 vidimo u dvije injeni"e: prisustvo krilati+ s&in!i i !ri&ona (bestijarij tipian za <liski 3stok) i pojava orijentalni+ motiva u jonskom razdoblju javljaju se monumentalne skulpture pod utje"ajem 7!ipta u AKA N.st.<*. i M.st. <*., u potpunosti po tuje e!ip. kanon, koji se izra#ava stro!om &rontalno $u, pa ak i u takvim detaljima kao to je iskorak (mu ka &i!ura lijeva no!a, #enski lik spojene pete) pojava ljudsko! lika u skulpt. sa 9urosima (svjetle$a bi$a) i 9orama ) te esto predstavljaju atlete, mu ka &i!ura prikazuje se na!a , ak nema ni one male pre!ae kao u e!ip. umj., a #enska je odjevena u !r. skulptura radi korak naprijed, u impostu kao i e!ip., ali se mor&olo ki pomie prema posebnom, nije stro!a stanovita sklonost prema zatvorenom volumenu postoji, npr. Here % prikazane kao stup, ali nema ri!orozne pobjednike mokru +aljinu kao i u e!ip.umj. zatvorenost skulpt. opsesije kao u 7!iptu, prostor ipak "irkulira kroz skulpt.

- najtipinija je keramika-vaze % !eometr. stil daje svoje najljep e primjere u lonastvu % I3.368-597 21:7 (!roblje Iipilon u 1teni) pojava narativno! relje&a u !r.umjetnosti u zrelom ar+. razdoblju, relje& pripovijeda odre/ene do!a/aje i to u!lavnom u A aspekta: metope na dorskim +ramovima i &rizovi (puna plastika, slijedi &ormu timprana % &i!ure le#e ili kle$e) promjena koja se do!a/a donosi neke bitne promjene u #ivotu oblika % u vremenu !r. ar+aike do!a/a se umj. napu ta ma!ijske korijene, poprima novu simboliziraju$u &unk"iju i konano umj. .ostaje proizvo/a .rimjeriK pretapanje trajne dubinske sna!e istoka s elementima pozitivno!, razumno! zapada estetsko! u#itka (senzualna &unk".)

- Gipilonska vaza - po!rebni prizor, J.st.<*. % +orror va"ui, !eometr. motivi (esti prizori bitaka, plovidba, ...)) labris H dvostruka sjekira (9reta)) pleter (kretsko-mikenska umj.)) bestijarij (istok) - vaza s '*odosa. C.st.?". jonska &aza % volute, rozete, pleter - protoatiki trifor. H C.st.<*. % prikaz obredne plesai"e - Gama iz 6u%era % na!lavak slian e!ip. kla&tu % monum. skulpt. iz AKA N.st.<*. - Kuros Kleobis, .olimed iz 1r!a, mramor - (era sa !amosa, M.st.<*. % odje$a *iton i *imatij % simetrino paralelni nabori - 6polon iz 9eneje ar*ajski osmje* 24

- Kora iz 6tene jonsko-atika &aza

- metope sa *rama " u !elinuntu. 550-

30.god.?". - dorski % Heraklo sa 9erklopima (libijski lopovi)) .erzej ubija ,or!onu ((eduzu)) Heliosov etveropre! % visoki relje& (!rki relje& nikad ne de&inira prostor, uvijek je prostor apstraktan % to je iznimka, inae se ponovno javlja u rim. umj.)

- narativni friz sa !ifnijske riznice u Gelfima. 5>5. !od.<*. % jedan od prvi+ veliki+ narativni+ prikaza) >.prizor - !i!antoma+ija) A.prizor % skup bo!ova koji promatraju trojanski rat sa 8limpa % :eus, 1res, 1tena, 1&rodita, 1rtemida % zanimljivost draperije (boni likovi slobodnija, srednji lik tipina ar+ajska draperija)

Selem Umjetnost starog vijeka Po$e:i #ovijesti anti$ke (mjetnosti

10.0..200+.

- antika je umj. bila za!ubljena do renesanse) 7uropa je tijekom sred.v. iz!ubila kontakt s antikom umj. i ren. je ponovno otkriva u planu umj. krea"ije - u >N.st. tzv. 1-'3921R3, 3talija zanimaju se za spomenike antike umj. i poinju buditi interes za to iz!ubljeno i u &ik"iji sauvano razdoblje - >J.st. otvara znanost o antikoj umj. % u Q >J.st. javlja se povjesniar umjetnosti Ioc*an Ioac*im Jinckelman i zapoinje moderna pov. !rke i antike umj.) -ijema" dolazi u Rim i bavi se djelima ant. umj. i pi e prvu povijest ant. umj. - u Rimu i dru!im djelovima 3talije postoji &undus dijela koje su kopija !r. ori!inala D. i F.st.<*. (redovito od bron"e, dok su rim.-+el. kopije od mramora) - Bin"kelmann ne zna da su to kopije, on ne zna nijedno! autora) tekstovi antiki+ pisa"a sauvali su imena veliki+ !r. kipara (0idija, .oliklet), me/utim nijedna od ti+ poznati+ kopija nije bila atribuirana - Bin"kelmann polazi od pozi"ije esteti$kog misti:i!ma % uvjerenja da je pravo umjetniko djelo ono koje odra#ava ideal lijepo!) on kroz !r. umj. #eli uspostaviti jednu univerzalnu i vanvremensku estetsku normu, tj. estetsku normu koja vrijedi za sva vremena i za sve umj. 25

- !r. umj. ostvaruje taj ideal lijepo! i prouavanje !r. umj. dovodi do uspostave te op$enito vrijede$e estetske norme, to znai da vrijednost svi+ ostali+ umj. mo#emo pro"jenjivati po mjeri u kojoj se pribli#avaju ili udaljavaju od ideala to !a je ostvarila !r.umj. % on poku ava identi&i"irati taj ideal, !r.umj. ostvaruje taj ideal lijepo! apsolutnom &ormalnom ljepotom, odsutno $u patosa i prevalen"ijom skulpturalne nad pikturalnom &ormom to je po!re no - tzv. parabolina &i!ura razvoja umj. % ar+ajsko razdoblje je samo priprema, uenje preko koje! dolazimo do vr+un"a, odnosno prvo! klasino! razdoblja D.st.<*., i dru!o! klas. razdoblja F.st.<*. (.raksitel), a onda slijedi dekaden"ija % +elenizam - zanemaruje i povjesnost % (mj. je #ovjesna svako (mj. ra!do'lje je ( svom vremen( i kon:e#t( savr3eno - kad opisuje djela prelazi u knji#evnost (+omoseksualizam) - danas su ta nje!ov uvjerenja o parabolinom kon"eptu u potpunosti odbijena - on je ant., odn. !r. umj. vratio u &okus pozornosti europske misli, ali nije rje io ni jedan problem pov. umjetnosti anti. razdoblja, nije rje io problem autorstva, ni problem stvarno! pov. razdoblja - to rje ava njemaka &ilolo!ijska kola, po. >C.st. % uzima dva raspolo#iva korpusa i me/usobno i+ suprotstavlja % kopije skulptura veliki+ !r.umj. sa &undusom tekstova % .linije i .ausanija su ostavili bo!at &undus podataka o !r. vlikim kiparima i nji+ovim djelima % uspore/uju$i podatke dolaze do autorstva dvaju skulptura % >. .olikletovo! - Iori&ora i A. 6izipovo! % 1po?iomenosa - da su to sve kopije mo#emo potvrditi na dva te+nika naina % obino se uz skulpturu dodaje potporanj (u 5ankt .etersbur!u konjanika skulp. stoji samo na jednom kopitu) i obrada kose nije toliko plastina kao u bron"i - dolazi do ar+eolo ki+ iskopavanja, ime se posti#e jai kontakt izme/u europ. znanstvene javnosti i ori!inalni+ djela !r. skulptora - po. >C.st. lord 7l!in uspijeva dobiti neke ploe sa .artenona i donijeti i+ u 7uropu % nitko nije vjerovao da je to !r. klasino razdoblje, jer im je bilo prerealistino - sve kopije su ra/ene po neoklasi"istikom ukusu, onda nji ideal, u +el-rim. razdoblju kopiraju se samo ona djela koja od!ovaraju tom ukusu - 0riedri"+s (&ilolo!C je >JMG.!od. identi&i"irao .olikletovo! Iori&ora % pomo$u kamene kopije i jo neki+ poznati+ kopija (kosa i potporanj) - bitna ikono!ra&ska injeni"a % Iori&or (stro!i stil % po. klasike) % rije en konstituivni problem tipian i bitan za dalnji razvoj !r. skulpture *H315(1 % masa tijela konstit. u obliku slova S, s tim to je jedn ano!a ispru#ena, a dru!a la!ano savijena, otklon !lave stvara dija!onalu u odnosu na savijenu no!u % stvara jedna ljudski lik u ravnote#i izme/u stajanja i pokreta % lik u mo!u$nosti pokreta (iako je u impostu statian)

26

- *ram 5 u !elinuntu razdoblje strogog stila.

4A0-50.god.?". % >. metopa % :eus i Hera % poten"ijalna radnja, A. metopa % Heraklo i Hipolita (amazonska kralji"a) % &ri!ijska kapa % sna#na !eometriza"ija metope % kompozi"ija, G.metopa % 1rtemida i 1kteon (psi) % vidio ju je !olu, a ona !a je pretvorila u jelena i na!ovorila nje!ove pse da !a razdru - 6fajin *ram u 5gini. 4A0.god.?". % jednostavni prikazi ranjeni+ ratnika u zabatu, malo ostataka ar+ajske vrsto$e % !lava) zapadni zabat % borba ,rka i 'rojana"a % pali ratnik) istoni zabat - strijela" Heraklo ('+orvaldsen mu je dodao ruku) - dokazano da je !r. skulptura bojana - sve je vezano uz nastanak grki* polisa nova dru+tvena zajednica u kojoj umj. napu+ta magijske korijene. poprima simboliku funkciju. ali uz to stvara i preduvjete za zadovoljstvo. estetiki u-itak. realizam i *armoniju

Selem Umjetnost starog vijeka Anti$ki tekstovi

15.0..200+.

- izvori koji su poslu#ili za identi&ika"iju antiki+ djela % Plinije St. B*at(ralis =istoria@ i Pa(sanija BPeriege!a ,r$ke P(tovanja #o =eladi@ Elinije !t. - AKA >.st., posvetio "aru 2espazijanu svoje djelo (MC-NE.!od.), en"iklopedist i erudita) ne$ak mu je .linije (l., za svoje djelo koristio je oko AEEE dru!i+ izvora, pi e prirodnu povijest, knji!e GF, GD, i GM posve$ene su umjetnosti i umjetni"ima) kad spominje materijale !ovori i o nji+ovoj primjeni, npr. kamen % kiparstvo i !raditeljstvo) metali % bron"a % skulpture) minerali % slikarstvo - on je u svoje djelo uklopio razne izvore ali nekritiki, nije i+ koordinirao, koristio je mno!a djela !rke pisane rijei - nje!ovi !lavni izvori pripadaju +el.- nostal!iji prema umj. D i F.st.<*. % neoklasian ukus - !lavni izvori su mu: 1polodor 1tenjanin, A.st.<*. % 9ronika % napisano oko >DE.!od.<*., posve$eno kralju 1talu 33 iz per!. dinastije % nesauvano) nje!ova ambi"ija je bila da za+vati itavu pov. od trojansko! rata do nje!ova vremena, donosi biblio!ra&ije umjetnika, od koji+ .linije prenosi &ra!mente) 1polodor je prvi postavio parabolinu &i!uru razvoja umj. , koju je volio i Bin"kelmann, po njemu je vr+una" 0idija, priznaje jo i .raksitela, i 6izipa, a sve ostalo je dekaden"ija - dru!i va#an .linijev izvor bio je: 9senokrat 1tenjanin, G.st.<*. % pisa", kritiar, kroniar i kipar, 6izipov uenik (i krea"ija i re&leksija % 6jubo <abi$)) za nje!a je 6izip vr+una" umjetnosti % +elenizam

27

- .linije i+ stavlja na istu razinu, prema 9senokratu "itira 6izipov "itat: 5tari majstori pravili su ljude onakvima kakvi jesu, a ja i+ pravim onakvima kakvi iz!ledaju - unosi subjektivitet i optiki dojam (protivno .latonu) i unosi prepu tanje iluziji i perspektivi - .laton o onima koji se prepu taju obmani ula, !ovori kao o arlatanima % perspektiva je po njemu opasna i kodljiva, jer obmanjuje ula - .linije se priklanja 1polodoru i klasi"i D.st.<*. % ljudi kakvi jesu - umj. je umrla poslije >A>. 8limpijade (ACM-CG.!od.<*.), a ponovno o#ivila poslije >DM. 8limpijade (>DM>>FG.!od.) - o .olikletu % me/usobnoj ravnote#i elemenata koje stvara +armoninu ar+. skulpturu % '7'R1RI3P93 R3'1( Eausanija % A.st., djelo kasno! +elenizma) spada u .erie!eze % vrsta vodia, opisnika, porijeklom je iz (1 ((a!nezije), napisao >E knji!a, svaka obu+va$a jednu re!iju !r. svijeta (1tiku, .eloponez, ...), napisane ime/u >FG % >ND.!od. - peri!eze nisu bili samo vodii, ve$ i knji!e za itanje, jer uz opise donose i vrlo op irne podatke iz mitolo!ije, te tako/er koriste razne izvore (pisana vrela) od Homera nani#e - pitanje je da li je .ausanija sve sam obi ao ili ne to pi e i po dru!im izvorima4 mo#e se dokazati da je ve$i dio vidio po ar+eolo kim nalazima i detaljnim opisima (1kropole, Iel&a, 8limpije) - dao je posebno zanimljiv opis sveti ta :eusova +rama u 8limpiji % ka#e da mu je podatke o izradi sveti ta dao uvar +rama, spominje autore kao to su .raksitel i .raksitel (neki +elenistiki) - Keusov *ram u 4limpiji % najmarkantniji primjer stro!o! stila, FNE-ME.!od.<*. (>. prijelazno razdoblje)) .ausanija istoni zabat pripisuje .ajoniju, a zapadni 1kaimnesu (0idijinom suradniku) % pitanje autorstva nije jednostavno, jer mno!i smatraju da je bilje! tom kompleksu dalo tre$i neimenovani autor % (1;5'8R 3: 863(.3;7 - ini se d aje +ram ra/en kroz du#i period i da su na njemu radile ekipe na elu s episkopom (npr., 0idija na .artenonu) koji ideira, dok razne ruke izvode nje!ove ideje - jo dva va#na izvora% 6ukijan iz vremena dinastije 1ntonina, AKA A.s. i 1tenej iz -eokratisa (,rka), G.st. - zapadni zabat =limpija % kentauroma+ija % borba !r. plemena 6apita protiv 9entaura koji su napali 6apite u vrijeme svadbe prin"a .iritoja sa Iejdamijom (Hipodamijom)) Herkulovi podvizi

- .linije pi e o !r. statui (6izipovom % 1po?iomenosu) on j eradio i portret 1leksa (akedonsko!) koje! je 1!ripa donio u Rim i iji je or!inal bio u bron"i - kip je bio toliko omiljen da je izazvao pobunu kad !a je 'iberije sklonio sa javno! mjesta u privatne odaje, na kraju !a je morao vratiti jer se narod pobunio na osnovu kopije iz vatikansko! muzeja i na osnovu pisani+ podataka identi&i"irao !a je ?runn. @B.st. (njem. &ilolo!. kola) % ori!inal je iz GFE-GE.!od.<*. % <runn je zakljuio da je rije o kopiji po kosi i potpornju % odnos !lava : tijelo je N : > (.oliklet M : >)

30

Selem Umjetnost starog vijeka

2+.0..200+.

/lasi$no ra!do'lje
- 450.?". @. zlatno razdoblje - .oliklet, (iron, 9alamis, 0idije - 0idije % Haramidov sin) .eriklov umjetniki savjetnik) .lutar+ !a naziva onim koji svime upravlja) neko kra$e vrijeme se bavio i slikarstvom % ni ta nije sauvano, i on je morao napustiti 1tenu (nakon .eriklova pada i smrti % umj. veza izme/u 0idije i .erikla je bila indirektna posljedi"a .eriklova pada (on je od 0idije naruio svoju statuu % to se zbo! demokra"ije nije smjelo) - dva kljuna djela: a) Partenon % novi +ram 1tene, stari +ram sru ili .erzijan"i, FFN.!od. poinje !radnja pod .eriklovim anspi"ijima (bla!oslov), 0idije je episkopos % ideira projekt, brojni vrsni kipari !a realiziraju), +ram koji komb. dorski (vanjski oblo!) i jonski ("ela) kon"ept) G stupnja skulpturalni+ ukrasa: 6( niski relje) % kontinuirani &riz "ele (vanjski zid) % evoka"ija slave 1tene od poetka do onda nji"e, !lavna tema je panatenejska povorka (povorka koja se odr#avala u ast bo#i"e 1tene za tzv. .anateneja, svake A.!odine male panateneje, svake F. velike) sredi nji in povorka od 7leuzisa svetom "estom do 1kropole, na elu povorke su atenske djevi"e (svaki put bi isplele novi pla za 1tenin kip na 1kropoli), !ibanje "ijelo! jedno! rada % ljudska masa koja se kre$e prema jednom "ilju % razi!rani ritam, tj. prizori +oda, zastajanja, ima ritma iako je !lavno kretanje usmjereno prema jasnom "ilju % 1kropoli

9( visoko relje) - dorske metope % prizori iz mitova i le!endi (nastavlja se tradi"ija jo iz kasne ar+aike % apsolutno se iskljuuju suvremene teme i sve se prikazuje kroz mitske prizore), tema kentauroma+ije prikazana u izoliranim sekven"ama (jedan 6apit i jedan kentaur) % ju#ne metope, !i!antoma+ija - istone, amazonoma+ija - zapadne, 'roja % sjeverne metope

31

*( puna skulptura % istoni i zapadni zabat, istoni u punoj plasti"i prikazuje ro/enje 1tene, a zapadni diobu 1tike izme/u .osejdona(izvor slane vode) i 1tene (drvo masline)

- na vr+u je stajala 0idijina stauta 1tene (!rizele&antska te+nika), znamo po prizorima s nov"a '@ ki# Ae(sa Olim#ijskog ( =ram( na Olim#iji +30.DE. - /alamis( se pripisuje jedan od rijetki+ ori!inala !r. klasine umj. % Posejdon ili Ae(s koji predstavlja prijelaz iz stro!o! stila u klasiku, ne zna se to je dr#ao u ru"i % trozub ili munju - @A@>.god. lord 5lgin donosi ploe s .artenona, - nisu mu vjerovali da je to 0idijino djelo, tek je 5nio 8isconti oitao to kao 0idijino djelo - ratni:i i! &ia:ea (5i"ilija) - >CNA. u pijesku su prona/ene A bronane skulpture (ori!inali, visoki A i >,CJm) da su nastale malo nakon 0idije % pomak u predod#bama o !r. ideji ljepote tijela mu kar"a) dotad se smatralo idealom skulpture mladi+ atleta % 707<1, a sad se taj ideal prenosi na starije mu kar"e (kosa, brada, jaka mu ka tijela) % te+nika je bron"a i bakar za bradavi"e na !rudima, slonovaa za oi, srebrne #i"e za obrve, bron"a za usta i srebrni zubi) te#i te tijela na jednoj nozi

Selem Umjetnost starog vijeka

- 4>0 3C5.?". 77. prijelazno razdoblje

31...200+.

- 3C5.?". - 305.?". 77. zlatno razdoblje J a@ Praksitel Atenjanin % 1&rodita 9nidska) omek ava tip atlete, Hermes s Iionizom, 1polon 5auroktonos '@ Sko#as s P)arosa % mauzolej u Halikarnasu :@ Li!i# % tipski portret 1leksandra (akedonsko!, odredio portretistiku itavo! +elenizma - GED.<*. poinje +elenizam) F.st. promjena kanona na N:> (!lava u tijelo) % diskretno najvaljuje veliku promjenu +elenizma, tj. postupno u nji+ove skulpture ulazi novi du+, koji $e poten"irati stanovitu dramatiku, senzualnost, ekspresivnost, pomalo uvodi likove u psi+olo ke situa"ije) Heraklo - 1a(!olej ( =alikarnas( % ideolo ki pomak, <auzol % vazal perz. kralja sebi podi#e !randiozni za!robni spomenik (D.st.<*. nema portreta pojedin"a, samo pov. portret % Homer, 7s+il)) iz Q D.st.<*. !radi se u dvije &aze, GDG-GD>.<*.) (auzol zapoinje !radnju i ostvaruje se !lavni dio spomenika, AEtak !odina kasnije 6leksandar <akedonski poma#e 1rtemiji (udovi"i) da dovr i !randiozni spomenik) pomie se !radnja prema istoku ((ala 1zija) i orijentira se na kon"ept slavljenja linosti) na njemu je radilo nekoliko !r. kipara % Sko#as, relje&e rade Timotej Drijaksis i Leokar (opisuje .auzanija) , nisu na/eni u "jelosti - Sko#as radi Ama!onoma)ij( < isto$ni -ri! % !otovo +el. dramatika, dramatska dija!onala % tijelo 1mazonke % jaka uko enost tijela koja na!la ava dramski klimaks u kojemu se likovi nalaze

32

- u !r. umj. D.st.<*. nema akta, dok u F.st.<*. mu ki lik je na!, dok je #enski odjeven) ali se 1mazonki +aljina jako podi!la, pa i ona iz!leda na!a) li"a zadr#avaju klasinu mirno$u % tek je u +elenizmu du evno stanje vidljivo na li"u

=eleni!am
- osnove znaajke % 304 .0.DE. BEe!ar@ - radikalno mijenjanje naina #ivota antiko! ovjeka) mjesto polisa, zatvorene zajedni"e po mjeri ovjeka) nastaju velika kraljevstva i sada se ovjek nalazi u velikom i njemu esto te ko spoznatljivom svijetu (iz tople materni"e !rada izbaen je u veliki +ladni svijet)) ljudi putuju, kraljevstva se stvaraju i propadaju a@ o#sesija sreCom % &antastina karijera, bo!atstvo ili totalna propast) porast znaenja 0ortune ('T"+e) bo#i"e sre$e, ikono!ra&ska pojava te bo#i"e, postoje 'T"+e pojedin"a i 'T"+e muralis % za titni"e !rada % nose !radske zidine na !lavi '@ ko!mo#oliti!am % sve postaje jedno, !ra/anin jedno! svijeta) u umj. se napu ta jedan tip modela % veliki raspon likova, ak i etniki di&eren"irani+, etno!ra&ski razliita skulptura za dru!e i razliite :@ o#sesija teatralno3C( % kazali ni mentalitet, vrijeme veliki+ spektakala, dublji smisao odnosa prema #ivotu) #ivot je predstava i svaki mora dobro odi!rati zadanu ulo!u d@ !nanstveni$ki mentalitet % znanost se javlja u ne em smislu rijei, znanstvenik kao pro&esija) aleksandrijska knji#ni"a % institu"ija za vr enje znanstv. istra#ivanja (!eo!ra&ije, knji#. kritike, Homera, umj. kritike), ambi"ije da se znanost osamostali - poli"entrina umj., FEF.<*. se sru ena 1tena, 1ntio+ija i 1leksandrija veliki "entri

U12ET*OST PE&,A1A B1A@

- kon"etrirana najtipinija +el. umj. - samostalni vladari tijekom G.st.<*., pobijedili plemena ,ala$ana (slini 9eltima, terorizirali, opasni) - samosvijest .er!ama % pov. kopije velike pobjede ,rka nad .erzijan"ima % te#i da bude nova 1tena - atalidi (1tal) % !rade 1kropolu koja bi trebala biti nova verzija atenske, !rade knji#ni"e, +ramove, i parkove skulptura) A najva#nija vladara: Atal I. 2;2 3.st.DE. i E(men II. I 2.st.DE. - Atal I. % velika pergamska donacija i tzv( mala #atenska atalska%donacija ) AEA.<*. posjetio 1tenu i njima poklonio impresivni park skulptura 33

- teatarski mentalitet % velike pov. le!endarne do!a/aje prikazuju u obliku veliki+ skupina % F teme: mitolo ka (bo!ovi i ,i!anti ;igantoma*ija), legendarnu 16mazonoma*ija2, pov. temu (,r"i i .erzijan"i) i suvremenu temu (broba s ,ala$anima) mala dona"ija - or!inali od bron"e nisu sauvani, tek kopije iz kamena - velika per!. dona"ija % sauvane samo kopije: $udovizzi % ,ala$anin preko ruku dr#i svoju #enu koju je ubio i ubija sebe) 9ruba ranjeni % ,ala$anin (torkles % o!rli"a) - prikazuju samo pora#ene % sna!a i mo$ su ve$i ako se prika#e san!a i mo$ pora#eni+, vrste bojni+ polja - velika dona"ija ve$i likovi od ljudsko!, a mala za tre$inu manja od ljusko! (manirizam) - E(men II. % 67>(B3( pergamski rtvenik % !lavni donji &riz prikazuje ;igantoma*iju % primjeri +el izraza, ekspresionizam i patetika, li"e u !ru, naponu, patnji) ,i!anti su u#asno patetini, dok su bo!ovi savr eno mirni, nema nikakve ekspresije (kao u D.st.<*.) - 6izip % promjenio kanon na N:> % trend prema +elenizmu sa 1po?iomenosom, stvorio prototip portreta 1leksandra popularno!,>EE % AEE !odina se vladari prikazuju tako - ranjeni !la$anski bora", ranjeni .erzijana", ranjena 1mazonka, ranjeni ,i!ant

- per!amsi #rtvenik

3+