OPI ANESTETICI

- Opi anestetici mijenjaju aktivnost CNS deprimiraju CNS

Opi anestetici su tvari za postizanje anestezije. Anestezija je depresija sredinjeg ivanog sustava
Karakteristike: amnezija (gubitak pamenja), analgezija (gubitak osjeta boli), pad miinog tonusa, gubitak refleksnih pokreta, hipnoza i gubitak svijesti. Lokalna anestezija primjenom lijekova nastaje neosjetljivost (odsustvo bola) u ogranienom predjelu tijela uz ouvanu svijest Neuroleptanalgezija uz ouvanu svijest, parenteralna primjena neuroleptika i analgetika. Ako se doda inhalacijom mjeavina N2O i kiseonika nastaje neuroleptanestezija

Pojam anestezije se obino mijea sa pojmom narkoze!

Narkoza nije anestezija, nego openitiji pojam. Narkoza je reverzibilna depresija normalne aktivnosti SS-a nastala kemijskim tvarima uvedenim u tijelo - za razliku od anestezije (koja je strogo kontrolirana) narkoza je obino nekontrolirana i opasna. Svi anesterici jesu narkotici, ali svi narkotici nisu i anestetici. Kod uvoenja u anesteziju prvo je zahvaena kora mozga, pa njegovi dublji dijelovi, pa kraljenika modina. Zatim je zahvaena medula oblongata (to je opasno jer moe doi do smrti). Neke tvari deprimiraju SS obrnutim redom a to je npr. morfin.

Kod uvoenja u anesteziju prvo je zahvaena kora mozga, pa njegovi dublji dijelovi, pa kraljenika modina. Zatim je zahvaena medula oblongata Neke tvari deprimiraju CNS obrnutim redom a to je npr. morfin. Kod anestezije staju skoro sve funkcije ivanog sustava osim disanja i rada srca, meutim, u sluaju nepanje postoji opasnost da i te funkcije budu zahvaene to vodi u smrt anestezirane osobe. Anestezija nije san (kako se to pogreno smatra) nego gubitak svijesti i funkcija mozga, stanje vrlo slino komi. Anestezija je najopasniji medicinski zahvat koji se moe primjeniti jer svaka nepanja (ak i kod vrlo banalne oparacije) moe rezultirati fatalnim posljedicama.

I stadij analgezija Nivo 1. Normalna memeorija i senzacije Nivo 2. Amnezija i parcijalna analgezija Nivo 3. Amnezija i analgezija

II stadija delirijum (ekscitacija) - Poinje gubitkom svijesti, a zavrava gubitkom refleksa onih kapaka. Mogu se javiti nevoljni pokreti i trzaji miia, nepravilno disanje, kaalj, povraanje - Preosjetljivost na stimulaciju - Dilatacija zjenica

III stadij Hirurka anestezija

Nivo 1. San

Poinje gubitkom refleksa onih kapaka, zavrava pogledom oiju usmjerenih ravno naprijed. U poetku ouvan refleks gutanja, kasnije dolazi do maksimalnog suenja zjenica. Pacijent miran pokreti prestaju, izgleda kao da mirno spava

Nivo 2. Gubitak senzornih funkcija

Poinje kad se one jabuice smire, zavrava paralizom donjih interkostalnih miia. Pupile se poinju dilatirati, a neki skeletni miii se relaksiraju. Gubi se kornealni refleks

Nivo 3. Gubitak miinog tonusa

Poetak oznaava pojavu interkostlne paralize donjeg dijela grudnog koa, a zavrava potpunom paralizom svih interkostalnih miia. Karakterizira ga znaajna relaksacija skeletnih miia i poetak paralize miia dijafragme. Pupile iroko otvorene, refleks pupila se gubi, a lakrimacija zaustavlja. Laringealni refleks se gubi

Nivo 4. Interkostalna paraliza

Potpuna paraliza interkostalnih miia oznaava poetak 4. nivoa hirurkog stadija. Zavretak oznaava kompletna paraliza dijafragme. Kornealni refleks je izgubljen, pupile maksimalno dilatirane, a cirkulacija znaajno deprimirana.

IV stadij Medularna paraliza Poetak ovog stadija nastaje kad doe do kompletne respiratorne paralize koja dovodi do prestanka sranog rada

Ope anestetike dijelimo na: inhalacijske anestetike neinhalacijske anestetike Inhalacijski anestetici uglavnom se koriste za odravanje anestezije Neihnalacijski anestetici se koriste za brzo uvoenje u anesteziju.

Inhalacijski anestetici
Inhalacijski se anestetici -udisanjem, a tako i izlaze iz organizma. Daju se preko maske i u smjesi sa kisikom ili zrakom. To su plinovi ili lako hlapive tekuine. Ovom nainom anestezije se lako upravlja i to poveanjem parcijalnog tlaka anestetika poveava se i njegova koncentracija u smjesi.

Mehanizam djelovanja nepoznat. halogen-ugljikovodonine prirode, lako se otapa u mastima Prvi anestetik bio je ETER, a poslije kloroform. Vremenom je i on izbaen, a dugo vremena se koristio i HALOTAN, DUIKOV OKSIDUL

Izofluran
U kliniku praksu je uveden 1981 godine. manje NE nego prethodnik halotan. Mana - otar miris, za odravanje anestezije. NE "maligna hipertermija" tj. pregrijavanje tijela. poetkom 90-ih najee koriteni anestetik u SAD

Sevofluran

Sevofluran je noviji inhalacijski anestetik. fluorirani metil etil eter, po emu se razlikuje od ostalih inhalacijskih anestetika kao to su halotan, enfluran, izofluran, maligna hipertermija, ali nema otar miris.

Neinhalacijski anestetici

Intravenski anestetici jer se primjenjuju intravenski. Koriste se najee za uvod u anesteziju. Njihova nezgodna strana je to to se moraju paljivo dozirati jer kad se jednom ubrizgaju ne moe se smanjiti doza, a tada su mogui nesretni sluajevi.

Tiopental
Tiobarbiturat, sumporni analog pentobarbitala iz skupine barbiturata. Djelovanje barbiturata se povezuje s pojaanjem inhibitornog djelovanja gamaaminomaslane kiseline. depresor CNS ultrakratkog djelovanja sa snanim hipnotikim i anestetikim uinkom. Ima izrazito brz nastup, djeluje nakon 20 sekundi,

Propofol
Propofol je kratkodjelujui IV anestetik. Maksimalno djelovanje nakon 30 sekundi. Oporavak je brz i bolesnici su pokretni ubrzo nakon anestezije. Kao i kod drugih opih anestetika, mehanizam djelovanja nije u potpunosti razjanjen.

Ketamin
Derivat fenciklidina, ometa djelovanje glutaminske kiseline, ekscitatornog NT u CNS Koristi se u djeijoj hirurgiji

Preanestetska medikacija
Cilj: Da se smanji ansioznost Amnezija za preoperativni period Otkloni preoperativni bol Smanji potreba za inhalacijskim anestetikom smanje neeljeni efekti inhalacijskih anestetika smanje stresne reakcije u perioperativnom periodu

Barbiturati i benzodiazepini Za izazivanje sedativnog, hipnotskog i anksiolitikog djelovanja

Morfin ili neki drugi opioidni analgetik Omoguanva primjenu plie anestezije, a time se smanjuje postoperativna bol
Muskarinski blokatori (atropin, skopolamin) Smanjuju salivaciju; lagana tahikardija to je povoljno ako je podreen vagus ili ako lijekovi djeluju depresivno na srce

LOKALNI ANESTETICI

To su sredstva koja reverzibilno i privremeno blokiraju prijenos podraaja u perifernim ivcima na mjestu primjene. Posljedica je gubitak osjeta boli u tom podruju tijela. Osim osjeta boli blokiran je i osjet toplo/hladno i osjet dodira te duboki osjet. Prvi lokalni anestetik bio je kokain, (1860. Albert Niemann) benzokain, tetrakain, prokain, lidokain, bupivakain, cinkokain i artikain.

dvije skupine lokalnih anestetika s obzirom na hemijsku strukturu

esteri (prokain, benzokain, kokain, tetrakain)

amidi(lidokain, artikain, bupivakain, cinkokain)

Mehanizam djelovanja
blokiranje puteva impulsa, lok anestetici sprjeavaju prolazak natrijevih iona kroz membranu ivaca i onemoguuju nastanak AP. lokalni anestetici zaepljuju Na kanale s unutranje strane membrane ivaca. Lokalni anestetici su duine baze, podlone vezivanju slobodnih vodikovih iona (i prelasku u naelektrizirani amonijev ion) ako je pH tkiva snien (kiseli pH) Lokalni anestetik slabije djeluje u ionskom obliku! Tj. slabo djeluje u upaljenom tkivu Nema ih smisla injektirati u upaljeno tkivo da bi se time olakala bol

ne prodiru kroz zdravu netaknutu kou potrebno injektirati kroz kou, ali ako su u pitanju rane (recimo, hemoroidi) tada e djelovati i ima ih smisla tada primjeniti.

Lokalni anestetici se primjenjuju injektiranjem pod kou, ili u tkivo koje treba anestezirati, ali mogu se primjeniti u blizini velikih ivaca. Tada se anestezira cijela regija koju taj ivac inervira. Moge se primjeniti IV ako je potrebno anestezirati vei dio tkiva ili direktno u prostor kimene modine (intraspinalna ili intralumbalna primjena)

esto se sa lokalnim anesteticima kombinira adrenalin. To je zbog toga to je adrenalin vazokonstriktor (suava krvne ile i time smanjuje protok krvi kroz to podruje), a razlog tomu je to se smanjenjem protoka krvi kroz podruje gdje je lokalni anestetik injektiran isti manje uklanja protokom krvi. Time je produeno djelovanje lokalnog anestetika. Lokalni anestetici su izrazito toksini lijekovi i smanjenjem njihova ulaska u krvotok smanjena je pojava nuspojava.

Lidokain
interesantan lokalni anestetik On je i aritmik! Ako se injektira u tkivo ili u blizini ivaca - lok anestetik. Ako ga primjenimo IV tada - kao anestetik i antiaritmik. Zbog toga treba biti jako oprezan pri primjeni lidokaina, jer ako ga primjenjujemo kao lokalnog anestetika tada moemo oekivati da e doi do sranih nuspojava.

Koristi se za anesteziranje ivaca kod rutinskih operacija ili kao antiaritmik kod infarkta sranog miia ili kod operacija na srcu.

Lidokain + adrenalin
Ova kombinacija se ponaa samo kao lokalni anestetik Primjenjuje se kod rutinskih operacija gdje nije potrebna opa anestezija i u stomatologiji za dentalnu anesteziju.


1)

Vrste lokalne anestezije:

POVRINSKA ANESTEZIJA postie se primjenom vodenih otopina soli ili netopivih suspenzija lok. anestetika na mukozne membrane nosa, usta, grla, trah bronhalnog stabla, ezofagusa ili G-U trakta tetrakain 2%, lidokain 2%, kokain 1% Kokain ima prednost, prilikom primjene izaziva i vazokonstrikciju, pogodan za primjenu u nos, usta, nazofarings i uho. Potpun anestetski efekat nakon 2 5 min, brzo se apsorbira u cirkulaciju (rizik od toksinih reakcija)

2) Infiltracijska anestezija direktno u tkivo paraliza lok. nervnih zavretaka U kombinaciji sa epinefrinom - udvostruiti trajanje 0,5-1% lidokain, 05 1% prokain, 0,125-0,25% bupivakain 3) Nervna blokada lok anestetika u blizini lok. nerva ili nervnog pleksusa 1-1,5% lidokain za dugotrajnu blokadu 0,25 do 0,375% bupivakai

3) Epiduralna blokada U opstetriciji injiciranjem lokalnih anestetika 0,5-0,75% bupivakain u epiduralni prostor Dodatkom epinefrina produava trajanje, smanjuje toksini efekat epiduralne anestezije 4) Spinalna blokda u cerebrospinalni likvor u lumbalnom dijelu anestezija u ogranienom dijelu tijela sa neznatnom resorpcijom u cirkulaciju Lidokain, tetrakain, bupivakain

OPIOIDNI ANALGETICI

Bol je obrambeni osjet organizma koji sigalizira da je u organizmu nastupila bolest ili ozljeda. Iako je koristan (u tom sluaju), pacijenti najee dolaze lijeniku traei upravo lijek protiv boli.
Uklanjanje boli - je u nekim sluajevima najbitnije, Bol nastaje na nervnim zavrecima u nocioreceptorima.

Opioidni analgetici (za razliku od NSAR i analgoantipiretika) blokiraju impulse od periferije k mozgu. morfin, i derivati morfina heroin, kodein sintetski spojevi (petidin, pentazocin, tramadol, metadon) isti mehanizam djelovanja. - na vezivanju na m (mi), k (kapa) i d (delta) receptore (opioidni receptori) u kimenoj modini i mozgu.

Ope je poznato da bol ima svoje najjai intenzitet neposredno nakon javljanja a kasnije se intenzitet boli smanjuje (organizam se privikava na bol). Mehanizam prilagoavanja (unutarnji analgezijski sistem) sastoji se od toga da neuroni lue unutarnje analgetike enkefalini, endorfini i dinorfini. vezanjem na opioidne receptore ublaavaju i blokiraju bol. Morfin i ostali opioidni analgetici podraavaju mehanizam vezanjem na opioidne receptore, tj. oponaajui endorfine (opiodni analgetici agonisti opioidnih receptora). Idealni opioidni analgetik imao bi samo analgetsku aktivnost.

reduciraju mentalnu aktivnost, uspavljuju (sedativni uinak) - zato ih nazivamo i narkotici! poboljavaju raspoloenje (euforiki efekt) inhibiraju disanje i kaalj (zato se- kodein i folkodin kao antitusici) potiu centar za povraanje

skupljaju zjenice razvijaju toleranciju i ovisnost!

u veoj mjeri izazivaju halucinacije

Vezanje za i receptore za razvoj euforije, tolerancije, depresije disanja i ovisnosti, dok receptori doprinose samo analgeziji. Zbog narkotikog efekta, razvoja euforikog ponaanja, tolerancije i razvoja ovisnosti opioidi su opasni i primjenjuju se samo kada za to postoji medicinsko opravdanje.
U apotekama se (izuzev tramadola) uvaju u posebno odvojenim i strogo uvanim sefovima. Izdavanje (izuzev tramadola) u ljekarnama podljee najstroijim pravilima struke: recept se prilae u dvije kopije (jedna se uva u ljekarni, a druga se alje osiguravajuoj kui), izdani narkotik se upisuje u knjigu opojnih droga, a osoba koja podie lijek mora pokazati LK i broj se upisuje u knjigu opojnih droga. osigurana kontrola izdavanja opojnih droga, a policija u svakom trenutku ima pravo uvida u knjigu opojnih droga.

Morfin
alkaloid izoliran iz opijuma(Papaver somniferum).

Vjerovalo se da predstavlja savreni opijum sa svim njegovim efektima, a bez stvaranja ovisnosti, pa se smatralo da je pouzdan, dugotrajan i siguran lijek.

poznat ljudima od poetka civilizacije. 1803. aktivni sastojak opijuma morfin (poznat jo i pod nazivom morfij)

Morfin je opioidni analgetik, terapijski analgezija i sedacija. Vee se na opioidne receptore i snano ih aktivira. promjene raspoloenja euforija i disforija, pospanost i oamuenost. djeluje depresivno na respiratorni centar i na refleks kaljanja, ublaava strah, osjeaj umora i gladi, suava zjenice, poveava tonus glatke muskulature, gastrointestinalnog i urinarnog trakta.

Morfin je smei prah, u elucu hidrolizira u inaktivni derivat. Zato se obinim tabletama nije uputno primjenivati, jer mu je uinak izuzetno slab. Donedavno se koristio samo parenteralno. Meutim, danas su napravljene napredne formulacije acidorezistentnih kapsula koje se mogu uspjeno primjeniti i oralno (Kapanol).

Morfin se koristi kod:

Akutnih i kroninih jakih bolova razliitog porijekla (povrede s tekim oteenjima tkiva, fraktura, bola kod malignih bolesti, postoperativne boli)

Dopunsko lijeenje akutnog infarkta miokarda Dopunsko lijeenje akutnog kardiogenog plunog edema Preanestetska medikacija; dodatak lokalnoj ili opoj anesteziji Sprijeavanje kalja kod malignih bolesti plua Smanjivanje peristaltike crijeva kod crijevnih krvarenja.

Morfin se koristi za ublaavanje boli - u terminalnoj fazi bolesti. To znai da takvim bolesnicima "nema spasa", i namjerno ih se pretvara u ovisnike o morfinu da bi ostatak ivota proveli bar lieni maligne boli. Takva terapija se naziva palijativna terapija. bez obzira na razvoj ovisnosti i tolerancije treba primjeniti doze morfina koje uklanjaju bol jer bolesnik ne bi smio patiti prije smrti

sintetski opioidni narkoanalgetik iz skupine agonistaantagonista morfinskih receptora. derivat benzomorfana i strukturno je slian morfinu, meutim, prostorni raspored vanih funkcionalnih skupina je takav da se i pentazocin vee za opioidne receptore drugaije nego morfin. Vee se za i receptore - stimulira ih, dok vezanjem na receptore - njih blokira. zato kaemo da je pentazocin parcijalni agonist-antagonist rijee uzrokuje ovisnost. Analgetiski uinak 30 do 60 mg pentazocina primijenjenoga im. ili sc. odgovara priblino uinku 10 mg morfina. Koristi se za lijeenje srednje teke i teke boli svih vrsta.

Pentazocin

Fentanil
jedan od najjaih opioidnih analgetika i narkotika na tritu. 100 puta je snaniji i potentniji od morfina, preko receptora, Doze su izrazito male lipofilan.
u obliku transdermalnih flastera Flaster sadri spremnik s fentanilom, lijepi se na bolesnikovu kou, polagano preko koe otputa lijek jednakom i laganom brzinom, tako da nije potrebno uestalo doziranje flaster djeluje kontinuirano 3 dana. Dnevno pacijent primi oko 25 g

u obliku flastera u terapiji kronine boli kod karcinoma, itvrdokornih bolova koji zahtijevaju analgeziju opioidima.

Tramadol
noviji opioidni analgetik analgetska aktivnost je znaajno slabija od morfina (oko 10-20 % aktivnosti morfina)

sposobnost da inhibira disanje je slaba, a rizik razvoja ovisnosti minimalna

mehanizam djelovanja nije kao kod drugih opioida. djelovanje djelomino preko opioidinih rec djeluje i preko noradrenalina i serotonina u kimenoj modini u obliku kapsula, tableta, retard pripravaka, epia, kapi i injekcija

kod slijedeih stanja: srednje jake do jake akutne i hronine boli, bolova kod tumora i infarkta miokarda, bolova kod dijagnostikih i terapijskih zahvata

ANALGOANTIPIRETICI

ANALGOATIPIRETICI

za lijeenje boli, ne jake ve tzv. "slabe boli", ali i poviene tjelesne temperature. Upravo zato se nazivaju analgoatipiretici (to ukazuje na to da imaju dvije najvanije indikacije). Analgoatipiretici, za razliku od opioidnih analgetika nemaju psihotropno djelovanje.

U analgoantipiretike spadaju: derivati salicilne kiseline (acetilsalicilna kiselina) derivati pirazolona (metamizol i propifenazon) derivati anilina (paracetamol)

Mehanizam djelovanja

istovjetan je mehanizmu djelovanja NSAR, s tom razlikom to je antireumatski uinak kod analgoantipiretika vrlo slab, dok je analgetski i antipiretski uinak puno vie izraen. inhibiraju enzim ciklookisgenazu 2 (COX2) i time staje biosinteza medijatora upale. Upravo su medijatori upale ti koji na ivanim zavrecima uzrokuju bol.

Takoer, oni uzrokuju da se centar ze termoregulaciju podesi na viu temperaturu. Upravo je tresavica (osjecaj hladnoe) prvi znak da se sprema vruica - medijatori upale poveavaju hipotalamusni termoregulator na viu temperaturu, tijelo poinje signalizirati da mu je hladno pa se tjelesna temperatura poviava. Kod upale je povienje temperature obrambeni mehanizam. Do 38C povienje temperature pogoduje imunolokom sustavu i uzrokovano je medijatorima upale. Temperatura iznad 38C postaje izuzetno tetna pa je tek tada opravdano primjeniti analgoantipiretike.

Acetilsalicilna kiselina

najkoriteniji lijek na svijetu! poznatija pod nazivom Aspirin nalazi se u kori bijele vrbe (Salix alba), a vrbova kora se stoljeima koristila kao analgetik i antipiretik, spominje se i u staroegipatskoj medicini, o njoj pie i Hipokrat.

sintetizirana 1897 godine Dr. Felix Hoffman, Bayer - Aspirin koji je postao najpoznatiji lijek na svijetu. Aspirin je prodavan iskljuivo apotekama u boicama koje su sadravale 250 g acetilsalicilne kiseline u obliku praha, a apotekari su ga pakovali u papirne vreice od 1 g.

Kasnije su se pojavile tablete od 500 mg acetilsalicilne kiseline. 1953. godine primjeeno je da acetilsalicilna kiselina smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti Acetilsalicilna kiselina - kardioloki lijek.

Acetilsalicilna kiselina djeluje: analgetiski, sniava povienu tjelesnu temperaturu, pokazuje antireumatski i protuupalni uinak blokira koagulaciju krvi. u lijeenju glavobolje, zubobolje, bolova u miiima (upale miia) i bolova u zglobovima Male doze (100 mg) upotrebljavaju se za prevenciju sranog infarkta.

acetilsalicilna kiselina nije bezazlen lijek. esto izaziva bolove i krvarenje u elucu. oprez u primjeni u pitanju osoba koje boluju od ira na elucu ili gastritisa.

acetilsalicilna kiselinu je nasjtroije zabranjeno davati djeci mlaoj od 12 godina zbog velike mogunosti da e se javiti Reyev sy

Metamizol

derivat pirazolona snano analgetsko djeluje Analgetski uinak - slian opioidnim analgeticima za lijeenje jake, akutne boli koja ne reaguje na dr analgoantipiretike
za sniavanje poviene tjel temp koja ne reaguje na ostale th mjere. jedinstven po tome to moe sniziti i normalnu tjel t u mehanizam djelovanja ukljuen jo jedan mehanizam direktno djelovanje na centar za termoregulaciju uglavnom naputen - moe izazvati oteenje kotane sri i poremeaj krvne slike (koje moe biti smrtonosno)

Propifenazon
derivat pirazolona

na tritu da bi zamjenio aminofenazon ( povuen zbog potencijalne kancerogenosti) uinci slini metamizolu (takoer moe izazvati oteenje kotane sri i poremeaj krvne slike) Danas se koristi uglavnom u kombinovanim pripravcima sa ostalim analgoantipireticima.

Paracetamol

uz acetilsalicilnu kiselinu najkoriteniji analogoatipiretik U SAD nosi naziv acetaminofen

Predstavnik je skupine anilida, derivata anilina Njegov prethodnik je fenacetin koji je izbaen iz upotrebe zbog hepatotoksinosti. Paracetamol ublaava bolove i sniava povienu tjelesnu temperaturu Djelovanje kod suzbijanja bolova i sniavanja vruice = je djelovanju ASK Ne nadrauje sluznicu eluca Mogu ga uzimati i djeca nije bezazlen lijek - moe izazvati oteenje jetre

Kombinacije
Analgoantipiretici se esto kombinuju meusobno i s ostalim lijekovima kombinacije analogantipiretika (acetilsalicilne kiseline, paracetamola i propifenazona) s vit C, kofeinom, antitusicima (kodein ili dekstrometorfan) ili simpatomimeticima (fenilefrin ili pseudoefedrin) Koriste se najvie u sluajevima prehlada, viroza i gripe te glavobolje i zubobolje. Smisao - pojaati efekte analgoantipiretika i ukloniti simptome prehalde i gripe

Vitamin C pozitivno utjee na imuni sustav, antitusici ublaavaju kaalj, simpatomimetici ublaavaju hunjavicu, dok kofein pomae kod glavobolja.

kombinacije su uglavnom lijekovi koje se izdaju bez recepta i najkoriteniji lijekovi uz acetilsalicilnu kiselinu. pitanje koliko su opravdane ove kombinacije? Svako kombinovanje lijekova poveava kompleksnost metaboliziranja u jetri, optereuje jetre, a to je vie komponenata u pripravku to je nesigurnije njihovo djelovanje. Interakcije tih lijekova u organizmu mogu biti takve da se ukupni uinak na kraju smanjuje. Postoji vjerojatnost da je upravo kombinacija acetilsalicilne kiseline i vitamina C kontraproduktivna.

PSIHOSTIMULANSI I NOOTROPICI

Psihostimulansi su tvari koji pojaavaju aktivnost mozga za umor i iscrpljenost-poboljavaju konc i mentalnu aktivnost Najpoznatiji su amfetamini. Zbog zloupotrebe - ne koriste kao lijekovi, ilegalni su Danas je njihov znaaj vie toksikoloki nego farmakoloki, ne kao lijekovi nego kao sredstva zloupotrebe.

U BiH nema regisriranih psihostimulansa na bazi amfetamina Nootropici su lijekovi koji, navodno, poboljavaju metalne sposobnosti bez stimulacije CNS

Utieu na metabolizam mozga poveavajui iskoritavanje glukoze u mozgu ili aktivacijom nekih drugih mehanizama Njihova efikasnost (za razliku od psihostimulansa) nije nikada egzaktno naunono dokazana Jedini psihostimulans koji je i danas u upotrebi je KOFEIN

Kofein
Spada u metilksantine
Kofein je alkaloid koji se dobiva iz plodova biljki kave (Coffea arabica), aja (Thea sinensis), kole (Cola acuminata) Kofeinu su slini teofilin i teobromin u nekim bezalkoholnim piima kao to je Coca Cola, Pepsi Cola, Red Bull i sl.

Kofein stimulira rad mozga, uklanja pospanost i umor i omoguuje poveani intelektualni rad. Mehanizam djelovanja - blokira adenozinske receptore Njegovom blokadom od strane kofeina doi do ubrzavanja rada mozga ali i ubrzavanja rada srca. Poveanim radom srca poveava se krvni tlak, ire se krvne ile. Takoer, kofein ima i diuretski uinak.

potie oslobaanje adrenalina iz nadbubrene lijezde. Zbog toga predoziravanje kofeinom moe izazvati srane aritmije (lupanje srca). Predoziravanje kofeinom - nemir, razdraljivost, drhtanje ruku, i nesanica, povraanje. Ne preporuuje se kod osoba koje boluju od angine pectoris.

Najvie se kofeina koristi u kombiniranim analgoantipireticima kao to su Plivadon i Caffetin. zbog njegovog psihostimulatornog djelovanja pogotovo kad je rije o glavoboljama.

Piracetam

Piracetam je nootropik poveava koncentraciju acetilkolina u CNS-u, posljedica pojaanog otputanja acetilkolina iz presinaptikih neurona

povoljan uinak piracetama u bolesnika s kongnitivnim poremeajima Piracetam poveava utilizaciju glukoze u mozgu bolesnika s progresivnom demencijom, to bi moglo biti od koristi u lijeenju ovih bolesnika.