13.

TERMODINAMIKA
- dio fizike koji prouava vezu izmeu topline i drugih oblika energije (mehaniki rad) - toplinski strojevi: parni stroj, hladnjak, motori s unutranjim izgaranjem - makroskopske veliine: tlak, temperatura, toplina, entalpija... - meudjelovanje izmeu sustava - promjene sustava izmeu ravnotenih stanja - zakoni termodinamike

13.1. Termodinamiki procesi

- termodinamiki sustav: koliina tvari unutar nekog zatvorenog volumena

L O K

A N I
n V

- termodinamiki proces: promjena stanja nekog sustava (AB) - reverzibilni (povratni) i ireverzibilni (nepovratni) - kruni (toplinski strojevi) - krivulja u p-V dijagramu; stanje = toka u p-V dijagramu

Povratni (reverzibilni) termodinamiki procesi

- sustav prolazi kroz niz ravnotenih stanja od kojih se svako od njih moe prikazati tokom u p-V dijagramu - itav proces predstavlja se krivuljom u p-V dijagramu

Povratni termodinamiki proces se mora odvijati dovoljno sporo tako da je sustav u ravnotei u svakom trenutku procesa. Takav proces vodi sustav preko niza ravnotenih stanja od poetnog do konanog stanja.

Nepovratni (ireverzibilni) termodinamiki procesi

- pri nagloj promjeni plin e iz poetnog stanja prijei u konano stanje kroz niz NERAVNOTENIH PROCESA

Nepovratni termodinamiki proces NE MOE se opisati krivuljom u p-V dijagramu; ne moe se odvijati u suprotnom smjeru.

Realni termodinamiki procesi

(uglavnom) NEPOVRATNI

U prirodi NE POSTOJE idealni povratni procesi.

Svi prirodni procesi spontano idu u jednom smjeru.

Primjer: Nepovratni termodinamiki proces

13.2. Funkcije stanja i funkcije procesa

SUSTAV

Q
toplina

U + W

promjena unutranje energije

rad

Primjer: dovoenjem topline plin se iri, klip se die i obavlja rad.

dW = Fd s = pSdx = pdV
Q

W=

V2

pdV

V1

Rad termodinamikog sustava ovisi o procesu kojim se iz poetnog dolazi u konano stanje. Rad je funkcija procesa, a ne funkcija stanja.

izobara izohora izobara izohora izoterma

W=

V2

pdV

V1

Rad je jednak povrini ispod krivulje u p-V dijagramu. Rad ovisi o procesu kojim sustav iz poetnog stanja dolazi u konano stanje.

13.3. Prvi zakon termodinamike

Toplina dovedena sustavu troi se na poveanje unutranje energije sustava i rad.

Q = U + W
ZOE: u izoliranom sustavu ukupna energija je ouvana bez obzira na procese koji se dogaaju u sustavu. nemogue je konstruirati stroj koji bi davao vie energije u obliku rada nego to je apsorbirao u obliku topline (nemogue je stvoriti energiju ni iz ega) perpetuum mobile prve vrste nije mogu

Q = U + W
Q > 0 toplina ulazi u sustav W > 0 sustav vri rad Q < 0 toplina izlazi iz sustava W < 0 okolina vri rad nad sustavom Za infinitezimalne procese:

Q = dU + W
dU - totalni diferencijal (funkcija stanja) Q, W nisu totalni diferencijali (funkcije procesa) Izoliran sustav = sustav koji ne meudjeluje s okolinom Q = W = 0 U = 0 ; U = const Kruni proces = proces koji poinje i zavrava u istoj toki U = 0 Q = W

13.4. Rad pri promjeni stanja plina

a) Izohorna promjena stanja plina

V = const dV = 0 W = 0 Q = dU

Sva apsorbirana toplina troi se na poveanje unutranje energije sustava.

b) Izobarna promjena stanja plina

p = const

p = const W = pdV W = p (V2 V1 )

1 2

c) Izotermna promjena stanja plina

T = const

T = const pV = const dV W = pdV = nRT 1 V1 V V2 p1 W = nRT ln = nRT ln V1 p2

2 V2

d) Adijabatska promjena stanja plina - nema izmjene topline s okolinom Q=0

dU = W
- kada sustav vri rad (adijabatska ekspanzija), U se smanjuje (hlaenje); obrnuti proces (adijabatska kompresija), U raste (grijanje)

Toplinski kapaciteti
Toplinski kapacitet neke tvari ovisi o termodinamikom stanju te tvari.

1 dU CV = n dT 1 Q Cp = n dT

V = const p = const

Omjer molarnih toplinskih kapaciteta:

( ) =
adijabatski koeficijent

Cp CV

1,67 jednoatomni plin 1,4 dvoatomni plin

Mayerova relacija:

C p CV = R R Cv = 1

R Cp = 1

Poissonove jednadbe za idealni plin:

TV 1 = const pV = const T p1 = const

nRT W = pdV = dV 1 1 V nR 2 nR W= dT = (T1 T2 ) 1 T1 1

Primjer: str. 215.
T

13.5. Entalpija
- funkcija stanja termodinamikog sustava

dH = dU + d ( pV ) dH = dU + pdV + Vdp
- za izobarni proces (p=const)

H = U + pV [ J ]

dH = dU + pdV dH = Q
Koliina topline (apsorbirane ili osloboene) jednaka je promjeni entalpije.

13.6. Drugi zakon termodinamike

Ne postoji prirodni proces (toplinski stroj) koji bi, ponavljajui kruni proces, svu toplinu uzetu iz jednog spremnika pretvorio u rad. Ako se eli dobiti rad iz topline, uvijek dio te topline mora prijei u hladniji spremnik (okolinu). Nemogu je proces pri kojem bi toplina spontano prelazila iz spremnika nie temperature u spremnik vie temperature. Nemogu je perpetuum mobile II vrste (stroj koji bi svu toplinu pretvorio u koristan rad). Energija ne tee spontano s hladnijeg ka toplijem tijelu!

13.7. Kruni procesi

-Procesi koji termodinamiki sustav prevode nakon niza stanja ponovo u poetno stanje, ostvarujui radne cikluse (reverzibilni kruni procesi)

- CARNOTov, OTTov, DIESELov, STIRLINGov kruni proces

T1 (grija) uzima se Q1 2 spremnika T2 (hladnjak) uzima se Q2 Dobiveni rad = Q1 - Q2

13.8. Carnotov kruni proces

- dvije izoterme i dvije adijabate

Ukupni rad je jednak zbroju svih dobivenih i uloenih radova:

Qh

W =W AB +WBC -WCD -WDA

Qc

W(adijabatska ekspanzija) = W(adijabatska kompresija)

WBC = WDA

W =W AB -WCD
W = Qh Qc
Korisnost (stupanj korisnog djelovanja):

izvreni rad utroena toplina

Qh Qc Qc W Tc = = =1 =1 Qh Qh Qh Th

Samo dio topline iz toplijeg spremnika pretvara se u rad, a ostatak se predaje hladnijem spremniku. Carnotov kruni stroj je idealni stroj u reverzibilnom (Carnotovom) ciklusu i kao takav je najuinkovitiji stroj koji se moe zamisliti. Carnotov teorem: Nijedan realni toplinski stroj koji radi izmeu dva toplinska spremnika na razliitim temperaturama ne moe biti uinkovit kao Carnotov toplinski stroj koji radi izmeu ta dva ista toplinska spremnika.

13.9. Entropija
0. zakon termodinamike uveo koncept temperature I. zakon termodinamike uveo koncept unutarnje energije II. zakon termodinamike uveo koncept entropije

Sve su to funkcije stanja!

dQT dS = T
B D

- du reverzibilne putanje

Promjena entropije za Carnotov kruni proces:

Q Q Q1 Q2 S = + = =0 T1 T2 A T C T
-ireverzibilni proces:

Q =0 rev T

Q dS T

ir < rev

Clausiusova nejednakost:

A B ireverzibilno B A - reverzibilno

Qir <0 T

ir

Q Qir Qrev = + <0 T T A T B

S A SB < 0 S A < SB S sustav >0

U zatvorenom sustavu ireverzibilni procesi poveavaju entropiju. U prirodi se procesi dogaaju u smjeru rastue entropije.

Statistiko objanjenje entropije

Termodinamika vjerojatnost P nekog makroskopskog stanja sustava od mnotva estica je broj razliitih mikrostanja (odreeno koordinatama poloaja i brzinom molekula plina) s kojima se moe ostvariti makrostanje.

U posudi se spontano dogaaju samo procesi u kojima sustav iz manje vjerojatnih prelazi u vjerojatnija stanja, procesi pri kojima se poveava stanje nereda sustava, pa time i termodinamika vjerojatnost P.

Ssustava > 0

Ako se u zatvorenim sustavima prijelazi barem jednim dijelom dogaaju ireverzibilnim procesima dolazi do POVEANJA ENTROPIJE SUSTAVA.

Entropija zatvorenih sustav ne moe se smanjivati !

Ako sustav nije zatvoren:

Sukupna =Ssustava +Sokoline > 0

L. Boltzmann: veza izmeu entropije S i termodin. vjerojatnosti P

S = k ln P
Formulacija II zakona termodinamike (STATISTIKI) Izolirani sustav spontano e prelaziti iz ureenijeg stanja u neureenija stanja teei pri tom da doe u stanje maksimalnog nereda (tj. maksimalne entropije).

Mikroskopska interpretacija entropije

- mikroskopska energije! interpretacija unutarnje

Makroskopski i mikroskopski opis stanja nekog sustava Za bilo koji sustav, najvjerojatnije makroskopsko stanje je ono s najveim brojem odgovarajuih mikroskopskih stanja, a to je ujedno i makroskopsko stanje najveeg nereda odnosno entropije.

Formulacija III zakona termodinamike (W.NERNST): Entropija sustava opada snienjem temperature. Planckova formulacija III zakona termodinamike:

S(T=0) = 0

13.9. Toplinski strojevi

Toplinski strojevi = ureaji koji pretvaraju toplinu u mehaniku energiju (termoelektrana, motori s unutranjim sagorijevanjem). U toplinskom stroju radna tvar prolazi kroz odreene krune cikluse i za to vrijeme:
Radna tvar apsorbira energiju iz spremnika energije na vioj temperaturi. Stroj obavi neki rad. Stroj preda energiju spremniku na nioj temperaturi.

Hladnjaci i toplinske pumpe

Hladnjaci i toplinske pumpe su takvi toplinski strojevi koji rade u inverznom modu. Stroj apsorbira energiju Qc iz hladnijeg spremnika i predaje ju toplijem spremniku; to se postie jedino na nain da se obavi neki rad na toplinskom stroju.

Qc + W = Q h