Pisai K.

Primjena WEB 2.0 alata u znanstveno istraivakom radu ISSN 1864-6168 UDK 62

ZNAAJKE NEKIH WEB 2.0 ALATA FEATURES OF SOME WEB 2.0 TOOLS
Katarina Pisai
Struni lanak Saetak: Opisane su mogunosti nekih WEB 2.0 aplikacija i predloeni su neki naini njihove primjene u znanstveno istraivakom radu. Prosjenom korisniku su pribliene mogunosti alata za mrenu suradnju (eng. Online Collaboration). Istaknuti su glavni problemi koji se javljaju prilikom pretraivanja Interneta, koji je postao glavni izvor svih vrsta informacija. Prikazane su prednosti koritenja nekih WEB 2.0 aplikacija prilikom pretraivanja i razmjene podataka. Predstavljen je prijedlog podjele WEB 2.0 aplikacija prema njihovoj glavnoj namjeni. Navedene su besplatne znaajke nekih WEB 2.0 aplikacija prema predloenoj podjeli. Opisane su njihove glavne znaajke i dane su kratke upute za koritenje. Navedeni su neki primjeri primjene navedenih aplikacija u znanstvenoistraivakom radu i praktinoj nastavi. Kljune rijei: WEB 2.0 alati, Internet alati, primjena WEB 2.0 alata ???? Abstract: Some characteristics of Web 2.0 applications are described and proposed some methods of their use in scientific research. Average user is introduced to some posibillities of online collaboration tools. Major problems that occur while searching the Internet which has become the main source of all kinds of information are featured. Benefits of using some Web 2.0 applications for browsing and data exchange are shown. Classification of WEB 2.0 applications according to their main function is proposed. Listed are some free features of Web 2.0 applications according to the proposed classification. Described their main features, and some brief instructions for use. Their main features are described and given brief instructions for their use. In conclusion are given some examples of the implementation of these WEB 2.0 applications in scientific reseach and practical training. Key words: WEB 2.0 tools, internet tools, application of Web 2.0 tools

1. UVOD
Razvoj interneta kao globalne baze informacija odvija se velikom brzinom. Poeci interneta zasnivali su se na statinim sadrajima koji su sadravali objavljene informacije bez mogunosti upliva korisnika na sadraj i direktnom razmjenom informacija putem eletronske pote, foruma i slinih usluga. Standardne web stranice, forumi, mjesta za chat, kao i e-mail ubrajaju se u najstariju skupinu web alata, koja se naziva jo i Web 1.0. Sljedei korak razvoja teio je i jo uvijek tei da raunalo i mrea prepoznaju korisnika i ponude mogunost interakcije sa ponuenim sadrajem. Obogaivanjem sadrajima unutar Web 1.0 stvorila se ogromna koliina informacija kojima se sporo pristupa. Pri tome se taj nedostatak ne odnosi na brzinu prijenosa podataka, niti brzinu pretraivanja kojom npr. Google, Yahoo i ostale trailice prikazuju rezultate pretraivanja, ve se oituje u velikom broju rezultata pretraivanja. Korisnici interneta esto se nau u nedoumici usljed koliine rezultate pretraivanja po kljunim rijeima. Nakon unosa kljunih rijei mogue je dobiti stotine tisua rezultata pretraivanja kao to je prikazano na slici 1. na primjeru pretraivanja pojma Kljune rijei .

Broj rezultata i vrijeme pretraivanja

Slika 1. Pretraivanje po kljunim rijeima Veliki broj rezultata pretraivanja ukazuje da su mnoge teme ve detaljno obraene, to esto stvara nedoumice znanstvenicima i strunjacima, ali prua mogunost da se vie i bolje pozabave pretraivanjem, klasificiranjem, saimanjem i na kraju iskoritavanjem informacija, unaprijeivanjem i nadograivanjem znanja. Slijedei injenicu da se iz vie izvora moe prikupiti vea koliina kvalitetnih informacija, razvoj interneta omoguio je da se u gotovo svakom trenutku moe pratiti to drugi piu o istoj temi. Web 2.0 predstavlja trend u World Wide Web tehnologiji, baziran je na drutvenoj interakciji koja omoguava sudjelovanje korisnika u kreiranju sadraja. Umjesto spremnika podataka podrazumjeva se dvosmjerna komunikacija izmeu korisnika i raunala te korisnika i drugih korisnika. Prouavajui Web 2.0 esto puta se moe naii na izjavu da je Web 2.0 drutveni Web. Znaenje ove izjave ne

Pisai K.

Primjena WEB 2.0 alata u znanstveno istraivakom radu

odnosi se samo na zabavne aplikacije kao to su Facebook, Twitter i mnoge druge iako se i ove aplikacije mogu koristiti za brojne druge svrhe osim drutvene interakcije i zabave. Njihova je uloga puno vea. Dok meu vrlo mladom populacijom drutvene mree u velikoj mjeri zamjenjuju drutveni ivot, kod neto starije populacije, od studenata na dalje, drutvene mree se esto puta koriste kao kanali iniciranja drutvene interakcije i razmjene informacija. Takoer se drutvene mree koriste za oglaavanje, planiranje dogaaja, regrutiranje sudionika te u novije vrijeme uvelike zamjenjuju informativne emisije i novine. Iako su Facebook i sline mree najpopularnije po broju korisnika, one ipak predstavljaju samo jedan segment Weba 2.0. stoga e se ovdje posvetiti pozornost ostalim drutvenim aplikacijama koje se najvie razlikuju prema namjeni. Meu Web 2.0 alate ubrajaju se (slika 2.): alati za drutveno oznaavanje (eng. social bookmarking), online voenje biljeki, alati za mrenu suradnju (eng. online collaboration) tj. internet alati za izradu i razmjenu dokumenta kao to su Google Docs, Zoho, ThinkFree [1], mentalne mape, blok dijagrami, online prezentacije, kolaborativno programiranje, online obrada fotografija, video i audio zapisa, online ankete, wikiji i blogovi [2], mree za razmjenu razliitih vrsta dokumenata: SlideShare, Scribd, YouTube te brojni drugi alati.

dokumentu kao da se nalaze u istoj prostoriji, pri emu mogu koristiti i razliite chat ili konferencijske alate. Alati za mrenu suradnju nazivaju se jo i kolabirativni alati, obuhvaaju vrlo iroko podruje primjene. U sljedeem poglavlju su opisani alati za izradu dokumenata

2.1 Google Disk

Google Disk (eng. Google Drive) je online usluga koju Google nudi svojim korisnicima [4],[5], a slui za ureivanje i dijeljenje dokumenata, proraunskih tablica, prezentacija i obrazaca. Sadri osnovne mogunosti Office uredskog paketa tako da moe otvoriti i ureivati veinu Office i OpenOffice formata te prikazivati PDF dokumente. Poetkom 2012. godine Google je uveo novu uslugu Google Disk, koja omoguava skladitenje informacija, sinkronizaciju dokumenata na raunalu i mogunost rada u offline modu za neke aplikacije, dakle nije nuna upotreba interneta. Glavno suelje Google Disk-a prikazano na slici 3. sadri popis mapa i dokumenata korisnika, omoguuje kreiranje novih mapa i dokumenata, spremanje dokumenata izraenih u desktop aplikacijama te dijeljenje mapa i dokumenata drugim korisnicima. U glavnom suelju mogu je pregled izvornih dokumenata te konverzija u Google docs format. Prilikom spremanja .pdf dokumenata mogue je optiko prepoznavanje teksta (OCR).

Slika 3. Google Disk

2.1.1. Google Document

Slika 2. Web 2.0 aplikacije Google Document je tekstualni procesor koji se moe koristiti mreno i izvan mreno te ima jednake osnovne mogunosti u usporedbi s najpoznatijim tekstualnim procesorom MS Word. Usto mogue je prevesti tekst na neki drugi jezik ili koristiti istraivanje odnosno pretraivanje interneta usporedno sa radom u dokumentu. Dokumenti se mogu kreirati mreno ili se mogu kreirati pomou neke desktop aplikacije i uitati u Google Disk, dokumenti se mogu koristiti privatno, mogu se dijeliti drugim korisnicima ili se mogu javno objaviti na Internet.

2. Mrena suradnja
Najprije se postavlja pitanje je to je to mrena suradnja. Mrena suradnja u realnom vremenu ostvaruje se kada grupa ljudi istovremeno radi na projektu odnosno projektnoj dokumentaciji, planiranju aktivnosti, marketingu i sl. Grupa koja sudjeluje u mrenoj suradnji moe suraivati u izradi teksta, prezentacije, mentalne mape, tablice ili ak sudjelovati na brainstormingu putem interneta, pri emu se mogu nalaziti na razliitim lokacijama [3]. Mrenom suradnjom smanjuju se trokovi transporta, vrijeme prijenosa podataka, mogunosti greaka uzrokovanih razliitim verzijama teksta. Sudionicima je omogueno da rade na istom

2.1.2. Google Spreadsheet

Google Spreadsheet je mreni tablini kalkulator, vrlo slian i kompatibilan sa desktop aplikacijama MS Excell i Open Office Calc. Omoguuje izradu proraunskih tablica i grafova, povezivanje sa drugim

Pisai K.

Primjena WEB 2.0 alata u znanstveno istraivakom radu

Google Spreadsheet tablicama, dijeljenje dokumenata sa odreenim korisnicima, javno objavljivanje i mrenu suradnju korisnika u realnom vremenu.

knjiga te mobilnim aplikacijama za itanje elektronskih knjiga.

2.1.3. Google Drawing

Google Drawing je mreni alat za izradu crtea, kao i ostali Google Docs alati nudi opciju dijeljenja dokumenata i mrenu suradnju. Slui za objavljivanje, dijeljenje ili skidanje crtea izraenih u Google Drawing na raunalo u .pdf, .svg, .png i .jpg formatu. Crtei se mogu umetati u druge Google dokumente ili ih se moe koristi za izradu blogova, wiki i drugih internetskih sadraja.

4. Drutveno oznaivanje 4.1 to je to drutveno oznaivanje?

Drutveno oznaivanje (eng. Social Bookmarking ) je je online praksa organiziranja i spremanja linkova (poveznica) te njihovog oznaavanja sa kljunim rijeima, oznakama ili tagovima kako bi kasnije takav sadraj bio lake dostupan i pretraiv svim korisnicima Interneta [12]. Neke od najvie koritenih WEB 2.0 aplikacija za drutveno oznaivanje su Delicious [13], Diigo [14], Mendeley [15], Evernote [16] te brojne druge koje rade na slinom principu. Osim osnovne funkcije alata za drutveno oznaivanje, organiziranja i pretraivanja tagova, servisi nude i praenje lista tagova, praenje drugih korisnika, davanje recenzija, dijeljenje aktivnosti na drugim drutvenim mreama i online collaboration tj. mrenu suradnju. Mrenom suradnjom nekoliko korisnika moe zajedniki kreirati i odravati listu poveznica (tagova), kreirati grupe (interesne skupine) i jednostavno dijeliti informacije i pristupati informacijama. Upravo te dodatne mogunosti opravdavaju naziv social tj. drutveno te svi ovi alati imaju izgled drutvenih mrea zbog ega dananji korisnici vrlo lako savladavaju njihova suelja.

2.1.4. Google Presentation

Google Presentation je alat za izradu prezentacija, omoguava jednostavno kreiranje, dijeljenje, online editiranje i mrenu suradnju na izradi prezentacija. Prezentacije se mogu dijeliti ogranienom broju korisnika, objavljivati na Internet ili ugraivati u web stranice. Gotove prezentacije se mogu skidati u .pdf, .pptx, ili .txt formatu.

2.2 Ostali alati za mrenu suradnju

Na tritu postoje razliiti alati od kojih su neki: Google Disk, Zoho Documents [6], Live Documents [7], ThinkFree Office [8]. Zbog slinosti navedenih alata, a obzirom da je Google jedan od najpoznatijih i najpopularnijih pruatelja usluga, opisane su aplikacije koje nudi Google za mrenu suradnju, a Zoho Documents ili Live Documents rade na istom ili vrlo slinom principu te funkcionalnou koja e se prosjenom korisniku initi jednakom.

4.2. Delicious
Delicious [13] je alat za drutveno oznaivanje. Da bi se mogli spremati linkovi potrebno je otvoriti profil (slika 4.). Mogu se koristiti postojei profili nekih drutvenih mrea ili se izradi novi profil pri emu je potrebno koristiti vlastitu e-mail adresu zbog verifikacije profila. Ovaj alat ponajvie se koristi za mreno spremanje poveznica (eng. link). Poveznice se mogu tagirati tj. klasificirati oznakama (kljunim rijeima), a oznake se mogu spremati u tag bundles tj. svenjeve oznaka.

3. File sharing dijeljenje datoteka

File sharing tj. dijeljenje datoteka je distribucija odnosno pruanje pristupa spremljenim, uskladitenim informacijama kao to su kompjuterski programi, multimedijalne datoteke, dokumenti ili elektronske knjige. Dijeljenje datoteka moe se ostvariti pomou mnotva dostupnih internetskih servisa i prilikom dijeljenja datoteka potrebno je potivati autorska prava. Korisne su prilikom rada na multilateralnim projektima jer eliminiraju mogunosti pogreke pri radu na krivoj verziji dokumenta. Podijeljene mape se brzo i jednostavno automatski sinkroniziraju, a aplikacije prilikom istovremenog koritenja dokumenta stvaraju priuvne kopije. esto koriteni alati su 4shared [9], Box [10] i Dropbox [11]. Prednost ovih alata je dijeljenje dokumenata i mapa sa drugim korisnicima i sinkronizacija mapa na razliitim raunalima. Navedeni servisi izmeu ostalog nude i mobilne aplikacije te je mogue povezivanje sa bazama besplatnih elektronskih

Slika 4. Izgled profila na Delicious

Pisai K.

Primjena WEB 2.0 alata u znanstveno istraivakom radu

Za veinu preglednika mogue je dodati gumb kojim se trenutna stranica sprema izravno kao poveznicu u online bazu. Delicious servis omoguava prijenos poveznica sa drugih servisa i drutvenih mrea kao i sinkronizaciju poveznica koji se nalaze na mrei sa bazom poveznica unutar preglednika. Vlastite i tue poveznice je mogue pretraivati pomou trailice kojoj se pristupa preko profila (slika 4.). Ogranienje ovog alata je da pretrauje pozivnice i nazive stranica, ali ne i sadraj unutar stranica. Vlastite oznake moete organizirati kao listu ili kao Tag Cloud, te sortirati prema nazivu ili broju poveznica koje sadre pojedina oznaka (tag).

grupe itd. U neke internetske preglednike mogue je instalirati dodatak koji omoguava spremanje podataka izravno u vau bazu, bez pokretanja internet aplikacije.

Slika 5. Mendeley Web profil Osim internet servisa www.mendeley.com, Mendeley omoguava instalaciju desktop aplikacije (slika 6.) koja olakava pristup podacima, spremanje poveznica i datoteka povezanih sa istraivanjem, organizaciju istraivanja, praenje aktivnosti drugih korisnika i grupa te razmjenu podataka.

4.3. Diigo
Popularni alat za drutveno oznaivanje je Diigo [14]. Ovaj alat ponajvie se koristi za mreno spremanje poveznica, ali i kao drutvena mrea za uenje i istraivanje. U ovom tekstu su obraene samo mogunosti koje su pruene besplatno i pristupa im se kada kreirate profil. Potupak kreiranja profila je jednostavan, a mogue se prijaviti sa postojeim profilom nekih poznatih drutvenih mrea. Diigo omoguuje oznaavanje i spremanje poveznica na web, sticky notes odnosno pisanje biljeki, obiljeavanje sadraja na stranici, grupni rad, dijeljenje i razmjenu linkova, jednostavno i brzo organiziranje podataka, pristup bazi preko interneta i sinkronizaciju sa preglednicima. Osim kreiranja vlastite baze mogu se pratiti linkovi koje su spremili drugi korisnici. Mogue je pretraivanje korisnika. Ponuene su opcije za pretraivanje po imenu ili elektronskoj poti, tagovima koje korisnik koristi, stranici, URL i napredne opcije. Za pristup vlastitim linkovima moe se koristit web aplikacija ali se mogu instalirati i dodaci za nekoliko internetskih preglednika koji olakavaju spremanje linkova, oznaavanje teksta unutar stranica i pisanje podsjetnika. Postoje i mobilne aplikacije kojima korisnici mogu spremati linkove i pristupati svojim linkovima preko nobilnih iPad i iPhone ureaja te ureaja koji podravaju Android sustav.

Slika 6. Mendeley desktop aplikacija Nakon instalacije desktop aplikacije mogue je instalirati i dodatak za tekstualne procesore. Mendeley je kompatibilan sa Windows Word 2003, 2007, 2010, Mac Word 2008, 2011, OpenOffice 3.2 i BibTeX. Postupak instalacije dodatka za MS Word pokree se pomou izbornika >Tools >Instal MS Word Plugin<. Nakon instalacije, dodatak za MS Word 2010 pojavljuje se na traci >Reference< i zove se Mendeley Cite-O-Matic (slika 7.).

4.4. Mendeley
Mendeley [15] alat je besplatna online aplikacija za spremanje poveznica i referenci te ujedno i akademska drutvena mrea koja olakava organiziranje literature, mrenu suradnju i praenje najnovijih trendova u istraivanju. Da bi koristili Mendeley potrebno je kreirati besplatni profil (slika 5.), kreiranje profila je jednostavno i izvrava se u samo nekoliko koraka. Mendeley trenutno takoer nudi prijavu preko Facebook profila. Web aplikacija nudi praenje aktivnosti drugih lanova, pregled vlastite zbirke referenci, praenje popularnih i najnovijih lanaka, praenje aktivnosti grupa, kreiranje vlastitih grupa, dodavanje korisnika u

Slika 7. Mendeley Cite-O-Matic Da bi se umetnula referenca osim Worda mora biti otvorena i Mendeley dektop aplikacija, a prije umetanja reference u tekst potrebno je uvesti literaturu u korisniku bazu citata. Ukoliko u bazi postoji eljena literatura klikne se da >Insert Citation< gumb. Otvara se izbornik za pretraivanje vlastite baze izvora (slika 8.).

Pisai K.

Primjena WEB 2.0 alata u znanstveno istraivakom radu

Slika 8. Pretraivanje referenci Nakon to se upie dio naslova, autor ili godina ponueni su izvori odnosno reference (slika 9.), odabirom reference umee se broj npr. [5]

Slika 9. Umetanje referenci Na kraju teksta potrebno je umetnuti popis literature pomou gumba >Insert Bibliography< na traci >Reference<.

Text2Mindmap (slika 10.) [18] koji pretvara tekst u mapu, jednostavan je za koritenje, ali ima vrlo ogranien editor, omoguava spremanje gotovih mapa na disk u .pdf obliku MindMeister [19] je mreni alat za izradu mentalnih mapa, prednosti su mu jednostavnost u koritenju, dodavanje poveznica u temu i spremanje mapa u Google Docs odnosno Drive, a nedostatak je ogranien dizajn i nemogunost dodavanja komentara i slika Mind42 [20] je mreni alat za izradu mentalnih mapa. Omoguava izradu, dijeljenje mapa, mrenu suradnju, dodavanje poveznica, ikona, slika i komentara. Mape se mogu skladititi na internet ili se mogu spremati na disk u obliku prikladnom za rad u desktop aplikacijama za izradu mentalnih mapa. Mind42 takoer sadri bazu gotovih mapa drugih korisnika koje se mogu koristiti kao predloci. Mappio [21] je baza koja sadri tisue gotovih mentalnih mapa koje se mogu koristiti za uenje ili kao predloci u online i dekstop aplikacijama Wikimindmap [22] je alat koji pretrauje Wikipediju i rezultate pretraivanja strukturira u mentalnu mapu

6. Servisi za digitalno objavljivanje dokumenata 5. Mentalne mape

Mentalna mapa ili umna mapa (engl. Mind map) je vrsta dijagrama specifine forme koji prikazuje ideje ili razmiljanja na svojevrstan nain [17]. Zpoinje se sa sredinjim glavnim pojmom koji se zatim grana na kljune rijei. Pri izradi mape koriste se razliiti simboli, veliine slova i boje, u jasnoj zrakastoj strukturi pri emu se mogu povezivati pojmovi i stvarati asocijacije. Svatko razvija vlastiti stil mape. Mentalne mape imaju iroku primjenu i esto se koriste u poslovne i obrazovne svrhe i to kod zapisivanja i ralanjivanja injenica, brainstorminga, revidiranja znanja ili kao tehnika pamenja. Mentalne mape mogu se izraivati runo na papiru, ali u svrhu izrade mapa razvijeni su razni softveri pa tako i internet aplikacije i servisi. Osim servisa za mrenu suradnju postoje servisi namijenjeni za digitalno objavljivanje (eng. digital publishing) i razmjenu dokumenata koji takoer funkcioniraju na principu drutvenih mrea. Obzirom da su elektronski itai i ostali ureaji za reprodukciju digitalnih medija iroko rasprostranjeni, tako je i digitalno objavljivanje postalo uobiajeno. Moe se koristiti u obrazovne svrhe, za razmjenu tehnologija, te modernizaciju nastavnih sadraja i metoda. Digitalni servisi su se prilagodili razvoju moblinih ureaja te pruaju korisnicima mobilne aplikacije za razliite mobilne sustave te je time pojednostavljena reprodukcija odnosno koritenje digitalnih sadraja. Znaajke sljedeih servisa su: Flickr [23] i Picasa [24] servisi za objavljivanje slika. SlideShare [25] servis za objavljivanje prezentacija Scribd [26] servis za objavljivanje .pdf dokumenata

6.1. Flickr i Picasa

Flickr [23] i Picasa [24] su meu najpoznatijim servisima za objavljivanje fotografija, a odravaju ih Yahoo odnosno Google. Pretraivanje javno objavljenih radova je mogue i bez vlastitog profila, ali za ostale funkcije potrebno je kreirati profil. Kreiranjem profila omogueno je kreiranje vlastitih privatnih kolekcija, dijeljenje ogranienom broju korisnika i javno objavljivanje vlastitih radova. Slike se mogu oznaavati, komentirati i najavljivati. Korisnici mogu sudjelovati u interesnim grupama i pratiti objave drugih korisnika, razmjenjivati iskustva i stvarati poznanstva. Fotografije se mogu ocjenjivati i ugraivati u web stranice. Dijeljenjem fotografija unutar grupe lake se pronae publika. Picasa i Flickr mogu se koristiti u obrazovne i

Slika 10. Text2Mindmap Od mnogih internet aplikacija neke su:

Pisai K.

Primjena WEB 2.0 alata u znanstveno istraivakom radu

edukacijske svrhe, za promoviranje vlastitog rada kao i specifinih dogaanja te prikupljanje informacija od drugih strunjaka na poruju fotografije. Ovi servisi korisnicima takoer pruaju mobilne aplikacije koje omoguavaju sinkronizaciju albuma na mobilnom ureaju sa web albumom.

6.2. SlideShare
SlideShare [25] je internet servis za dijeljenje prvenstveno prezentacija, ali i .doc i .pdf dokumenata. Omoguuje objavljivanje, stvaranje kolekcija objavljenih radova i skidanje javnih dokumenata. Pojedini sadraji se lako dijele na razliitim drutvenim mreama. Pojedinci ili organizacije mogu koristiti Slideshare kao marketinki alat i izvor literature iz razliitih podruja. Prezentacije objavljene na SlideShare-u se mogu ugraivati na web stranice, dijeliti privatno ili javno, a korisnici se mogu ukljuivati u interesne grupe ili pratiti rad drugih pojedinaca. Prezentacije se mogu pretraivati pomou trailice (slika 11.), filtrirati po jeziku, vrsti datoteke, pregledavati po popularnosti, kategorijama i slino.

Slika 12. Scribd profil Na Scribd se mogu spremati dokumenti razliitih formata ali prilikom pohrane poeljno je odrediti kategoriju po vrsti dokumenta i temi rada. Aktivni korisnici mogu skidati radove koji su spremljeni na Scribdu ukoliko su besplatni i itati na razliitim ureajima. Obzirom da je Scribd zamiljen kao velika baza u koju doprinose svi korisnici, periodiki se od korisnika zahtjeva da snimi dokument na servis da bi i dalje mogao skidati. Nije dozvoljeno skidanje bez doprinosa. Moe se pristupiti ulomcima knjiga objavljenih u sklopu ponude izdavakih kua koje takoer imaju profile na Scribd-u. Scribd se moe koristiti za promociju rada, objavljivanje radova i umreavanje sa korisnicima slinih interesa. Korisnicima je omogueno objavljivanje aktivnosti i komentiranje na drugim drutvenim mreama U bazi je mogue pronai strune radove iz mnogih podruja, primjere ispita, recenzirane i nerecenzirane skripte i nastavne materijale, na raznim jezicima, ukljuujui i hrvatski jezik.

Slika 11. Pretraivanje Slideshare-a

6.3. Scribd
Scribd [26] je drutvena mrea namjenjena objavljivanju radova i itanju ve objavljenih raodva. Korisnici preko profila mogu objavljivati radove, pratiti aktivnost drugih lanova, objavljivati proitano, komentirati, ocjenjivati radove i ugraivati objavljene radove u web stranice. Scribd omoguava korisnicima sa jednakim interesima povezivanje, meusobno praenje aktivnosti i dijeljenje radova koje se odvija preko profila prikazanog na slici 12.

7. ZAKLJUAK
Poznavanje internetskih aplikacija za mrenu suradnju olakava pristup informacijama, klasifikaciju i dijeljenje informacija te suradnju meu znanstvenicima i strunjacima, to pokazuje veliki broj korisnika takvih aplikacija. lankom je obuhvaen dio korisnih WEB 2.0 aplikacija. WEB 2.0 alati su esto besplatni za privatne korisnike i jednostavni za koritenje. Mogu se koristiti u razne svrhe npr. planiranje aktivnosti udruga mladih i udruga civilnog drutva gdje se podrazumjeva minimalni troak i brzo prosljeivanje informacija. Olakavaju udaljenu suradnju na znanstvenim projektima, gdje je vano brzo prikupljanje primjerenih znanstvenih informacija. Ubrzavaju i olakavaju znanstveno umreavanje pojedincima na privatnoj i strunoj razini. Ovi alati mogu se koristiti u nastavi za praenje rada studenata i rad na zajednikim projektima na razliitim i udaljenim lokacijama. Na taj nain se postie vea brzina i bolja uinkovitost, a istovremeno koritenje naprednih alata ini nastavu zanimljivijom za mlade generacije

Pisai K.

Primjena WEB 2.0 alata u znanstveno istraivakom radu

studenata koji su skloni svakodnevnom koritenju drutvenih mrea.

5. LITERATURA
[1] http://freebies.about.com/od/computerfreebies/tp/onl ine-word-processor.htm (Dostupno:07.09.2012.) [2] http://e.foi.hr/iProjekt/index.php/Evaluirani_Web_2. 0_alati. (Dostupno:07.09.2012.) [3] http://mobileoffice.about.com/od/conferencing-andcollaboration/a/online-collaboration-faqs.htm (Dostupno:07.09.2012.) [4] https://drive.google.com (Dostupno:10.06.2013.) [5] http://e.foi.hr/iProjekt/index.php/Google_Docs* (Dostupno:07.09.2012.) [6] https://www.zoho.com/docs (Dostupno:10.06.2013.) [7] http://www.live-documents.com (Dostupno:10.06.2013.) [8] http://www.thinkfree.com (Dostupno:10.06.2013.) [9] http://www.4shared.com (Dostupno:10.06.2013.) [10] https://www.box.com (Dostupno:10.06.2013.) [11] https://www.dropbox.com (Dostupno:10.06.2013.) [12] http://hr.wikipedia.org/wiki/Social_bookmarking (Dostupno:06.09.2012.) [13] https://delicious.com (Dostupno:10.06.2013.) [14] https://www.diigo.com (Dostupno:10.06.2013.) [15] http://www.mendeley.com (Dostupno:10.06.2013.) [16] https://evernote.com (Dostupno:10.06.2013.) [17] http://hr.wikipedia.org/wiki/Mentalna_mapa (Dostupno:07.09.2012.) [18] http://www.text2mindmap.com [19] http://www.mindmeister.com [20] http://mind42.com (Dostupno:10.06.2013.) [21] http://mappio.com (Dostupno:10.06.2013.) [22] http://www.wikimindmap.org (Dostupno:10.06.2013.) [23] http://www.flickr.com (Dostupno:10.06.2013.) [24] http://picasa.google.com (Dostupno:10.06.2013.) [25] http://www.slideshare.net (Dostupno:10.06.2013.) [26] http://www.scribd.com (Dostupno:10.06.2013.) Kontakt autora: Katarina Pisai, dipl. ing. stroj., predava Veleuilite u Varadinu J. Kriania 33 42000 Varadin e-mail: katarina.pisacic@velv.hr