Materijalna neustavnost zakona Medju materijalnim povredama ustavnosti zakona najvaznije mjesto zauzima povratno djelovanje ili retroaktivnost

zakona. Retroaktivnost zakona znaci da se odredbe zakona primjenjuju unatrag na situacije koje su u zivotu nastale dok zakon jos uopste nije postojao. Ona je samo iznimno dopustiva a u nekim podrucjima apsolutno nedopustiva. U cjelosti je nedopustiva retroaktivnost zakona koji propisuje bilo koji oblik kaznenog djela (nullum crimen poena lege) nitko nemoze biti kaznjen za djelo kojje krivicnim zakonodavstvom nije utvrdjeno kao kazneno. U pojedinim ali relativno brojnim zakonima predvidjeno je kako se zakon makar formalno stupio na snagu primjenjuje tek protekom odredjenih duzih rokova. akva praksa ustvari je nustavna jer neprimjena zakona koji je stupio na snagu znaci da se primjenjuje zakon koji vise nema pravnu snagu. !pak takve se situacije mogu rijesiti jednostavno" tako da se odgodi stupanje na snagu zakona do roka do kojeg zakonodavac zeli da se doticni zakon ne primjenjuje. #rugi oblici materijalnih neustavnosti odnose se na sadrzajnu neuskladjenost odredbe zakona sa odredbama ustava" bilo da se radi o neposrednoj suprotnosti (contraconstitutione) ili pak o uredjivanju odnosa suprotno smislu ustavnih odredbi (praeterconstitutione). #o takvog nesklada moze doci zbog pogresnog tumacenja ustava ali i u svjesnoj namjeri da se postupi suprotno njegovim odredbama. $ankcionisanje neustavnosit zakona iposto nije zajamceno. Ono ovisi o uspostavljanju sustava nadzornih institucija. %it problema je u razini pravne svijesti opinio juris i stuplju razvitka cjelokupnog politickog sustava odredjene politicke zajednice. ime se moze objasniti djelotvornost tj. &edjelotvnornost takvih institucija u pojedinim drzava.

Institucije za nadzor ustavnosti i zakonitosti $ustav nadzora nad ostvarivanju ustavnosti i zakonitosti obuhvata' (. nadzor ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisa (ustavno sudski nadzor ustavnih zakona i nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih pravnih akata) &adzor ustavnosti zakona tipicna je sudska funkcija jer se sastoji u usporedbi sadrzaja pravnih propisa razlicite pravne snage i izricanju sankcije u slucaju utvrdjene nesuglasnosti medju njima. )retpostavka nad*ora ustavnosti zakona je nadzakonska snaga ustava" i njegova krutost. ako gdje nema krutog ustava" kao u +%" gdje se na temelju doktrine osuvjerenosti parlamenta zakon smatra najvisim pravnih aktom nadzor ustavnosti zakona ne moze postojati u takvom obliku" ali je primjenom evropskih konvencija za zastitu ljudskih prava i temeljnih sloboda uspostavljen novi sustav koji se razlikuje od tradicionalne sudske zastite (judical revie,). &adzor ustvnosti u $-# pravo je svih sudova" pod nadzorom vrhovnog suda $-#" u postpuku u povodu pravnih lijekova" ili pak na*atjev federalnih sudova koji traze pojasnjenje u odredjenom predmetu. U drugim zemljama" primjer u $vicarskoj" nadzor ustavnosti zakona povjeren je iskljucivo

+rhovnom sudu. aj je nadzor medjutim ogranicen na zakone koje donose skupstine u kantonima. +eliki broj evropskih drzava povjerava nadzor ustavnosti zakona ustavnom sudu kao zasebnom tijelu sui generis" visoke pravne strucnosti te moralnog i politickog autoriteta izdvojenog iz ustrojstva zakonodavne i izvrsne vlasti. &adzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa povjerava se takodjer sudovima a tamo gdje postoje ustavnim sudovima. U zemljama angloamericke pravne tradicije taj nadzor obavljaju redovni sudovi u sklopu opceg sudbenog nadzora nad primjenom zakona. U evropskim zemljama pravo je redovitih i drugih sudova da pri rjesavanju redovitih sporova ispituju zakonitost podzakonskih akata. Ukoliko ih smatraju nezakonitim njihovo pravo je izuzeti ih od primjene i neposredno primjeniti zakonske odredbe. o je tzv. !znimka nezakonitosti" odnosno ekscepcija ilegalnosti. $ud svoju odluku mora obrazloziti te ona podlijeze ocjeni viseg suda. Ovaj nadzor osigurava se aktivnoscu drzanih tijela u odnosu na propise koja u sklopu svojih ovlasti donose niza tijela u hijerarhiji. .. nadzor zakonitosti pojedinacnih zakonskih akata u zalbenom postupku pred visim sudom i u upravnom sporu pred upravnim sudom" kao sto su npr. $udske odluke" rjesenja upravnih tijela ili drugih tijela koja obnasanju javnih ovlasti osigurava se putem pravnih lijekova u postpupku pred tijelima drugog stepena odnosno u upravnom sporu o zakonitosti konacnog upravnog akta. /. ustavno sudski nadzor ustavnosti pojedinacnih pravnih akata odnosi se na zastitu ustavno zajamcenih ljudskih prava i temeljnih sloboda u povodu ustavne tuzbe. &akon sto su iscrpljena sva redovna i vanredna pravna sredstva. Ovo je osobitost vecine ustavnosudskih sustava.

Poresredno i neposredno odlucivanje o ustavnosti zakona &adzor ustavnosti zakona moze biti organiziran kao posredno ili neposredno odlucivanje o ustavnosti. (. kod posrednog0akcesomog ocjenjivanja ustavnosti zakona" pitanje ustavnosti nije bit (meritum) sudskog postupanja. Ona se javlja kao prethodno 0 prejudicijelno 0 pitanje" koje valja rijesiti kako bi semogao rijesiti sam predmet sudbenog spora. 1bog toga" kod posrednog odlucivanja o ustavnosti zakona odluka suda ima ucinak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem se zakon izuzima od primjene djeluje inter partes. Odluka ima retroaktivno vazenje ju pogledu ustavnosti zakona. $ustav se naziva i difuznim ili decentraliziranim jer o ustavnosti zakona odlucuju svi sudovi. (#anska norveska irsa) .. kod neposrednog ili apstraktnog odlucivanja o ustavnosti *akona pitanje sukladnosti *akona s ustavom predstavlja samu bit spora koji sud mora rijesiti" tako da se njegova *adaca sastoji u odredbi i ocjeni *akona in abstracto be* ob*ira na bilo kakav konkretni slucaj. %uduci da je pitanje ustavnosti bit i meritium spora radi se o ustavnom sporu" a odluka suda imat ce nacelno

djelovanje ergo omnes" prema svima" s posljedicom po samu opstojnost zakona. Ovaj sustav se naziva i centraliziranim jer o ustavnosti zakona odlucuje sam ustavni sud. (&jemacka" !ta" -ut i tranzicijske zemlje ) /. zemlje poput )ortugala i $vicerske primjenjuju mjesoviti sustav centraliziranog nazdora od strane +rhovnih sudova. )oseban sustav primjenjuje 2rancuska gdje je nadzor u posebnom obliku povjeren ustavnom savjetu.

Pravne posljedice odluka o neustavnosti zakona &acelno bi u skladu sa shvacanjem pravednosti nakon odluke kojom je zakon proglasen neustavnim trebalo ponisiti sve posljedice dok kojih je dovela njegova primjena" te stvari vratiti u prijasnje stanje" a tamo gdje to nije moguce nadoknaditi stetu. #akle zakon se moze ukinuti ili ponistiti. &acelno se ukidanje od ponistavnja propisa razlikuje na sljedeci nacin' 3Ukidanje pravnih propisa djeluje samo za buducnost od trenutka donosenja odluke kojom se propis ukida te nedira u ranije nastale pravne posljedice. 3 )onistavanje djeluje retroaktivno od samog donosenja osporenog akta koji kao da nije niti donesen pa bi trebalo sanirati sve posljedice do koji je doveo. )ravni sustav medjutim pronalazi odredjene oblike kompromisa" izmedju proturjecnih zahtjeva za povrat u prijasnje stanje u ime pravednosti pravne sigurnosti i ekonomicnosti" te veze prava osoba povrijedjenih primjenog neustavnog zakona uz odredjene rokove. U sustavima gdje odluka o neustavnosti zakona ima djelovanje samo u konkretnom sporu" takvo se pitanje dakako ne postavlja" jer presuda nema nikakva izravnog djelovanja prema trecim osobama" niti bilo kako utjece na vazenje zakona" premda se nanju u slicnim sporovima stranke mogu pozivati" a praksa sudova moze djelovati kao poticaj zakonodavcu da promijeni zakon.

Prethodni i naknadni nadzor ustavnosti zakona +ecina drzava primjenjuje sustav naknadnog nadzora usavnosti zakona" tj takvog koji se provodi tek nakon sto j zakon objavljen i stupio na snagu. )ovijesno je stariji sustav prethodnog nadzora. akav oblik nadzora primjenjen je u ustavu rep. !rske iz (4/5. 6od" koji je s izmjenama i dopunama i danas na snazi" ustavom rumunjske iz (44(." ustavom portugala iz (478. e u posebnom obliku i u francuskim ustavima iz (498. ! (4:7. 6odine. )rednost je prethodnog nadzora sto se njima sprijecava primjena neustavnog zakona i nastupanje stetnih posljedica po slobode i prava gradjana uzrokovanih

takvom primjenom. &o cinjenica je da se tek u provedbi zakona moze uociti neustavnost nekih od njegovih odredbi. Osim toga" pri prethodnom nadzoru ne moguce je da sami gradjani poticu ispitivanje ustavnosti zakona sto je" kao vjerovatno najdjelotvornije sredstvo inicijative prema ustavnim sudovima" od velikog znacenja za zastitu sloboda i prava covjeka i gradjana. Mjesoviti sustav prethodnog i naknadnog nadzora predvidja jedino ustav portugala iz (458. $hodno tom ustavu svi zakoni i medjunarodni ugovori i drgui propisi mogu biti podvrgnuti i prethodnom ispitivanju ustavnosti na prijedlog predsjednika republike" podnesenog tijekom roka od 7 propisanog za promulgaciju takvog propisa.

Sudbeni nadzor u SAD U $-# federalni sudovi po pravu sudskog nadzora nad ustavnoscu i zakonitoscu mogu oglasiti svaki akt kongresa ili izvrsne vlasti nistavim i zabraniti izvrsenje ako smatraju da je takav akt u sukobu sa odredbama saveznog ustava odnosno da je donesen bez ustavnog ili zakonskog ovlastenja. )ri tome se koriste brojna sredstva od kojih su najvaznija' (. ,rit of mandamus nalog' predstavlja sudbeni nalog nizem sudu ili tijelu izvrsne vlasti kojim se ispravlja greska u postupanju i primjeni prava .. ,rit of prihibition zabrana' kojom se nizem sudu zabranjuje uzurpcija ovlasti nekog drugog tijela ili suda odnosno rjesavaju pozitivni sukobi djelokruga /. ,rit of certiorart pojasnjenje' predstava pravo viseg suda preuzeti slucaj iz djelokruga nizeg suda u svrhu nadzora nad postupanjem i primjenom prava 9. ;uo ,aranto kojim pravom' kojim se zabranjuje svako neovlasteno obavljanje javne duznosti :. respondeat superior odgovara nalogodavac' kao pravni temelj zahtjeva pojedinca za naknadu od drzave za postupanje njezinih sluzbenika 8. case and decist order obustavi djelatnost' je nalog kojim sud nalaze drzavnoj ili privatnoj osobi da obustavi odredjenu djelatnost ili posanje 5. sub poena pod prijenjom kazne' je nalog kojim se nalaze nekoj osobi da pristupi sudu ili preda odredjene predmete pod prijetnjom kaznene odgovornosti ime fedralni sudovi ostvaruju znacajni politicki utjecaj i predstavljaju djelotovnornu kocnicu postupanja drugih dviju vlasti i odrzavaju ravnotezu uspostavljenu americkim ustavom.