GRKA KOLONIZACIJA JADRANA Grci imaju otok Krf, od granice sa A !

anijom "o#inje jadransko more, Grci su "o#e i " o$iti $r o rano, "r$o ! i%e "a &atim da je, ne&na se to#no otkad su "o#e i " o$iti "o jadranu' Isto$remeno na "odru#ju sje$era nase i a su se ra&na " emena koja se mo%e "rona(i u ra&nim "isanim i&$orima' )r$i se "odaci u Gr#kim i&$orima ja$ jaju na "re a&u i& *' u +' sto je(e i to od strane geografa ,ekateja i& -i eta' Grci oso!na imena nose &ajedno sa imenom oca i i imenom grada i& kojeg do a&e' ,ekatej je %i$io na "re a&u i& *' u +' sto je(e i autor je neko iko dje a sa &em jo"isnim "odacima o tada "o&natom s$ijetu' .o je ref eks Gr#kog interesa &a u"o&na$anje drugi/ kraje$a' Grci su !i i sk oni " o$id!i na $r o uda jene kraje$e i tako su nastaja i teksto$i koji su o"isi$a i 0 "o"isi$a i ono 1to su &na i, #esto je to !i o mije1ano sa mito ogijom "a &ato teksto$i "onekad nisu "ot"uno iskoristi$i' ,ekatej je "r$i susta$niji autor, njego$o dje o nije sa#u$ano u cje osti a i je sa#u$ano u kasnijim sto je(ima kod drugi/ autora, tako drugi autori s"ominju i referiraju se na ,ekateja u $i1e na$rata' ,ekatej je $a%an jer je na$eo da u jonskom &a je$u %i$e Li!urni, -entori, ,istri, ,itniti' ,ekatej &o$e Jadran Jonskim &a je$om' G edamo i "ojednosta$ jeno, Jadransko more i jest $e iki &a je$ "a su ga Grci tako &$a i jer nisu ima i "ers"ekti$u $e i#ine' Li!urne i ,istre s"ominju kasnije i mnogi drugi "isci' -entore i ,itnite "os ije ,ekateja $i1e niko ne s"ominje, tako2er ima naroda koje ,ekatej ne s"ominje a kasnije se ja$ jaju' )odaci se kasnije ja$ jaju od drugog "isca 3 .eo"om"a i& ,ija, njego$o je dje o tako2er u fragmentima, tako2er je !io &em jo"isac, on datira u 4' st'"r' Krista i tako2er na$odi jonski &a je$ &a sje$erni dio jonskog mora, nije se jo1 "rofi ira a #injenica da je rije# o moru' Ka%e da je to more do!i o ime "o jednom Ioniju koji je !io I ir, tako na$odi .eo"om" u 567toj knji&i s$ojega "o$ijesnog dje a' Ne&na se kad se to#no ja$ ja Jadransko ime' Znamo da se sje$erni dio na&i$a Adrijski &a je$' Adrija je !i a grad u de ti rijeke )ada na samome sje$eru, i&me2u 8enecije i Ra$enne danas, Od tog se mjesta "oste"eno "ro1iri o ime mare /adriaticum 1to je sto je(ima e$o uira o u dana1nje ime 7 Jadransko more' Grcima je Adria !i a $a%na kao trgo$i1te jer je sje$erna ita ska ni&ina !i a $e ika %itnica, tj' " odna do ina koja "roi&$odi /ranu "a Grci "utuju tamo gdje mogu trgo$ati i ku"o$ati' 9 Adriji su tad %i$je i Gr#ki trgo$ci, 8eneti, :tru1#ani i mo%da jo1 neke &ajednice koje su ima e trgo$a#ke interese' ; jede(i $a%an "o$ijesni i&$or se &o$e )seudo ;ki ak, ne&namo mu "ra$o ime 3 na"isao je "ot"uno sa#u$ani &em jo"isni tekst koji kratko i cje o$ito go$ori o Jadranu' Ne&na se tko mu je "ra$i autor a mis i o se da je to "o&nati Gr#ki &em jo"isac ;ki ak i& Karijande koji je %i$io u + sto je(u' Njega je car Darije anga%irao da o" o$i indijski ocean od Indije do Ara!ije i da o"i1e o!a e te &em je' O$aj tekst nije mogao nastati u +' sto je(u, a i "o1to se "rije mis i o da ga je na"isao ;ki ak da o mu se ime < autoru teksta = "seudo ;ki ak < "seudo 7 a%an =' .ekst je nastao u 4' sto je(u "rije Krista' Grci su o"(enito do!ro "o&na$a i o!a e sredo&em ja, nisu ni1ta &na i o tome tko %i$i u &a e2u jer nisu "rodira i u unutra1njost, u$ijek su se dr%a i o!a e' Grci dodu1e na$ode imena neki/ " emena a i kasniji rimski i&$ori su i&da1niji u"ra$o &ato jer su "rodira i $i1e u unutra1njost' Grci su osno$a i neko iko ko onija a i isk ju#i$o na otocima u srednjoj Da maciji, nema i/ na ju%nom Jadranu niti na sje$eru' Ko onije su !i e > ,$ar < )/aros = , Kor#u a < Kork?ra -e aina = i 8is < Issa =' I iri su sjedi a#ko stano$ni1t$o koje su Grci u"o&na i do1a$1i na Jadran' I iri nisu narod u dana1njem smis u rije#i, I iri su u st$ari sku"ina " emena ra&ni/ $rsta, o! ika i $e i#ina koji %i$e od Istre "a do Gr#ke a u unutra1njosti od -ora$e i Drine

"a s$e gore do ;a$e' Ar/eo ogija se s a%e da su I iri sku"ina " emena koji su se dose i i u $e ikim seo!ama na "re a&u i& 6' u 5' tisu( je(e tj' u 5@,56,55 i 5A7tom sto je(u' .o su $remena kada na istoku /araju narodi s mora koji ugro%a$aju :gi"(ane, koji su uni1ti i ,etite, na"a i Asirce, nase i i se na Ci"ar i ma u a&iju i&!og toga su se Grci s"usti i u Gr#ku' 9 sk o"u ti/ migracija, na na1e "odru#je tj' isto#ni Jadran i &a e2e, do1 a su indoeuro"ska " emena' Ista tak$a indoeuro"ska " emena su nase i a u istom $remenskom "eriodu i A"eninski "o utok' Cije a ju%na :uro"a i $e iki dio srednje :uro"e u to je $rijeme nase jena indoeuro" janima od koji/ smo i mi nasta i' ; a$eni su do1 i kasnije i "omije1a i se sa onima koje su tu na1 i' -igracije su #esto !i e kontinenta ne dok su o!a ni dije o$i !i$a i "o1te2eni' O!a a je !i a "ri!je%i1te oni/ koji su !i i "otjerani i& kontinenta nog dije a i &ato je e ement auto/tonosti ja#i u o!a nome dije u' I iri su sku"ina naroda u u%em smis u te rije#i' )ra$i narodi se "o#inju o! iko$ati "os ije francuske re$o ucije' Dr%a$e su kong omerati ra&ni/ naroda' )ostoje rimsko dr%a$ janst$o a i ne "ostoji rimski etnik nego "ostoje ra&ni narodi koji #ine stano$ni1t$o rimske dr%a$e' Ime I iri se usta i o u rimsko $rijeme, to je !i o jedno od imena " emena koja su %i$je a na tom "odru#ju, " eme I ira smje1taju na "odru#je dana1nje A !anije' Neki i&$ori, kao n"r' ) inije stariji, ka%u da na tom "odru#ju %i$e .au anti, :n/e eji, a i i I iri 7 "ro"riae dicti' .a fra&a &na#i dos o$no 3 I iri u "ra$om smis u' .o je ime " emena koje se kasnije "ro1iri o na druge, "ret"osta$ ja se jer su %i$je i na jugu "a su Grci s njima me2u "r$ima do1 i u doticaj i &ato kasnije s$e &$a i I irima' Jo1 kasnije, rim jani su cije o "odru#je &$a i I irikom' 9 rimskodo!a to je ime "ro$incije, I irik je &em jo"isni "ojam, ne etni#ki' I iri su !i i srodni me2uso!no' ,istri su srodni Li!urnima, Li!urni De matima, De mati Ardijejima, Ardijeji ) erejima, ) ereji Autarijatima a i konkretno ,istri i Autarijati nemaju ni1ta srodno' Kako se "o$e(a$a uda jenost " emena imaju s$e manje &ajedni#kog i "o$e(a$aju se ra& ike' Je&ik im je s$ima srodan, to je indoeuro"ski je&ik i "o njemu se mogu odrediti "ojedine sku"ine' 9 I ira nema "isane rije#i niti "uno doka&a, &a"isana su samo imena' Imaju neki/ koja su &ajedni#ka a i isto tako i imena koja su karakteristi#na &a "ojedine I ire' .a imena su !itna &a ra&umije$anje osno$a nji/o$og je&ika jer nema drugi/ sa#u$ani/ e emenata' Rim jani su "okori i I ire a i i/ nisu si om romani&ira i, starosjedioci su mog i nasta$iti s$oje tradicije a i !i $remenom "o"rima i e emente rimske ku ture < n"r' "ismo = kao ne1to korisno "a su $remenom "o#e i is"isi$ati s$oja imena na kamene s"omenike na gro!o$ima' Na tim s"omenicima ima "uno I irski/ imena, naro#ito u &a e2u Da macije, unutra1njosti kao i u unutra1njosti Istre' 9 rimskim grado$ima u nas ima "uno atina tj' rim jana a i u unutra1njosti ima "uno tradicijskog stano$ni1t$a koje donosi s$oja imena i tako u"o&najemo tada1nja I irska imena' Je&i#ari su na"ra$i i "odje u na sje$erna i ju%na I irska imena < najgru! ja "odje a =' Na drugoj strani s i#ni/ imena ima u ju%noj Ita iji' Ja"iges su "o imenu s i#ni Ja"odima, a ) icentes imaju neka !o%anst$a koja se "o$e&uju sa Ja"odima' 8jero$atno su neki narodi u seo!ama "re1 i na drugu stranu tj' u migracijama su istisnuti i& "o&adine "a su mora i "re(i na drugu stranu o!a e' .ako se neki narodi u Ita iji smatraju srodni I irima, "odaci su minima ni "a je to dosta &amr1eno' I iri u dana1njoj A !aniji su $r o rano "o#e i "o"rimati Gr#ke e emente "a su se /e eni&ira i u "ri i#noj mjeri, i neki Gr#ki autori koji o njima "i1u nisu sigurni jesu i to Grci i i I iri' Ni granice nisu !i e jasne a kontakti su "ostoja i i& interesa' Nji/o$a re igija < ju%ni/ I ira = je sna%no "o$e&ana s Gr#kom re igijom' )ostoji "ri#a o Kadmi i ,armoniji koji su do1 i u I irik gdje su osno$a i o!ite j, ima i su sina :n/e eja koji je !io "rete#a en/e ejaca' .o ref ektira odnos

i&me2u ti/ &ajednica' 8e&a sa Ionijom I irom, koji je dao ime jonskome &a je$u, kasnije 7Jadranskom moru' .o"ografija I irski/ " emena 3 Atintanti, ,aonti i -o osi su "omije1ani' Ne&na se jesu i !i i Grci i i I iri' ak i neki e"irani su ima i jake I irske e emente, 1to $i1e idemo "rema sje$eru ima manje Gr#ki/ e emenata' -akedonci su "ak "ose!na gru"a, nisu I iri, kao niti Dardani a i su srodni nekim I irima' .u su jo1 i .au anti, :n/e ejci i )irusti ' Koso$o je Grcima $a%no &!og i&$ora ruda, )irusti su u antici "o&nati rudari, #ak su i/ rim jani "o&i$a i u Daciju < Rumunjsku = da tamo rade kao rudari' A !ani su $r o ma a &ajednica, da i su ime dana1njoj A !aniji' A !anska /istoriogrfija $jeruje da su oni "otomci I ira, s$jetska /istoriografija nije sk ona tak$om $jero$anju' La!eati %i$e oko skadarskog je&era koje se u antici &$a o agus a!eatis' Dok eati %i$e sje$erno od je&era' )odru#ja na kojima %i$e ta " emena su ma a, $e i#ine n"r' od )u e do Ro$inja' ) ereji, Ardijeji, Daorsi %i$e u& rijeku Neret$u, ima i su gradinu i&nad ;to ca, na u&$isini, ko$a i su no$ac i gradi i !edeme "o Gr#kom na#inu tj' gradi i su $e ikim kamenim ! oko$ima' Do ina Neret$e i "ra$ac sa Jadrana "rema unutra1njosti Bosne i "rema Dinaridima je jako $a%an, "ostoje trago$i trgo$anja i "uto$anja tim "utem' Daorsi $jero$atno konto iraju taj "ut' Na "odru#ju i&me2u Krke, Cetine i u unutra1njosti %i$e De mati, oni su se istica i kasnije "roti$ rim jana' I&$orno su %i$je i u unutra1njsoti na kra1kom "odru#ju, nji/o$a je g a$na gradina De minium &a koji se ne&na to#no gdje je !io smje1ten' ;injsko, Li$anjsko, G amo#ko i Du$anjsko "o je su $a%ne " odne "o$r1ine koje dr%e De mati' Oni se !a$e sto#arst$om na tim "o jima, gradine su na u&$isinama oko "o ja, jedna od ti/ gradina na Du$anjskom "o ju je !io De minijum' De mati su i&$orno !i i ko"neni narod koji se kasnije s"ustio na o!a u gdje su "rije %i$je a neka druga " emena' Jo1 @ $a%na " emena &a nas su Li!urni, Ja"odi i ,istri' Oni nisu $e&ani &a Gr#ku ko oni&aciju jer sje$erno od Isse i )/arosa nema ko onija' Za Li!urne i ,istre se ka%e da su "o&nati i na & u g asu kao gusari' ) o$id!om "rema sje$ernom Jadranu Grci su mo%da "re a&i i na srednjem Jadranu u Anconu "a od tamo "uto$a i "rema Adriji i ;"ini' Li!urni %i$e i&me2u rijeke Krke i Ra1e i to su sigurne granice, rijeka je !arijera i &ato su Li!urni jednosta$no definirani granicom' Ci$e na "odru#ju ra$ni/ kotara oko Krke, na s$im otocima od Kornata, Krka i Cresa "a s$e do Ra1e' Ot$oreno je "itanje "rio!a ja is"od 8e e!ita jer tu Li!urni grani#e sa Ja"odima, ne&na se to#no je i granica na o!a i i i na 8e e!itu' 8jeruje se da su Li!urni dr%a i o!a u, "o&nati su kao gusari, ima i su jaku mornaricu kojom su kontro ira i s$oje "odru#je' .ako2er su ima i $ojnu "ostaju na Krfu odak e sui/ istisnu i Grci' Grci nerado s$ra(aju na Li!urnsko "odru#je &!og gusarske o"asnosti' Ja"odi %i$e u &a e2u, "o&nati su kro& ar/eo ogiju a u"itno je da i "ostoji s i#nost sa Ja"igima u Ita iji' Ja"odi nastanjuju Liku i Gorski kotar, gra$itiraju "rema moru a i je 8e e!it $e ika "re"reka a osim toga, u"itan je odnos sa Li!urnima u tisu( jetnom "eriodu' ,istri su da i ime Istri, nisu %i$je i na cije om "o uotoku tj' %i$je i su do Ra1e koja je !i a resurs $ode i "rirodna granica sa Li!urnima' Za"adna granica Istre je f uidna, maksima ni teritorij je &a e2e .rsta "a s$e skoro do -onfa kona a i to je situacija samo u odre2enim ra&do! jima' )odru#je do Ko"ra i .rsta se mo%e s$akako smatrati Istrom, sje$erni dio Istre je trome2a Li!urna ,istra i Ja"oda' ;$i oni %i$e na gradinama koje su nji/o$a ti"i#na nase ja, grade &idine i stam!ene ku(e su/o&idnom te/nikom, "rimjer su dana1nji ka%uni' Grci i Rim jani donose grado$e i donose no$u te/niku gradnje kori1tenjem $e&i$a i to je "o#etak "ra$e, anti#ke ci$i i&acije' ,istri se !a$e ratarst$om i sto#arst$om ko iko je to mogu(e na 1krtom "odru#ju' ) odne "o$r1ine su ma e, sade mas ine i $ino$u o&u &a $ astitu u"otre!u' Z!og toga, o$o "odru#je nije

&anim ji$o Grcima "a ne rade ko onije' Interes Grka &a na1u o!a u je ograni#en interesima &a " o$id!u' Na1a je o!a a "ogodnija od &a"adne jer je ra&$edena i sa "uno "rirodni/ uka a i su narodi ne"rijate jski ras" o%eni' Gr#ka je s i#na Da maciji "o re jefu tj' nije " odna a Grci tra%e "odru#ja sa "uno /rane' Grci su se $jero$atno !a$i i i ri!arst$om a i te dje atnosti nisu osta$i e trago$a "a su to o"(eniti "odaci koje naga2amo' -a o &namo o I irskom je&iku "o1to I iri nemaju "ismo, naj$a%niji &a"isi do a&e od rim jana koji o"isuju I irsko ustrojst$o i organi&aciju' Rim jani osni$aju no$e grado$e a i "u1taju auto/tone stano$nike da %i$e na stari tradiciona ni na#in' I&me2u sa$skog i Jadranskog s i$a je komunikacija ograni#ena &!og terena, "a i"ak, siro$ine do a&e do Jadrana jer trgo$ci tu na a&e interese' 8a%an je trgo$a#ki "ra$ac do inom Neret$e gdje u %e je&nom do!u sje$erno od ;araje$a nastaje neko iko tisu(a gro!nica i u njima materija i "redmeti od koji/ su "oneki Gr#ke i&rade tj' Gr#ki im"ort kao 1to su s ikane $a&e i ra&ni dije o$i o"reme' .o nam uka&uje da je "ostoja a komunikacija' )ostoje neseo!ine na u1(u Neret$e kao referentni "unkto$i' Ko onija je s u%!ena Gr#ka &ajednica, grad7dr%a$a sa s$im institucijama $ asti a "o "otre!i se osni$aju naseo!ine gdje trgo$ci imaju interese, jedna tak$a je i u do ini Neret$e' Naj$a%nije ko onije su otoci srednje Da macije> 8is, ,$ar i Kor#u a' ,ekatej je najstariji i&$or "odataka, datira na "re a&u *' u +' sto je(e, s ijede .eo"om" i )seudo ;ki ak' )o&nat je &em jo"isac u + sto je(u imenom ;ki akD on je autor neki/ &em jo"isni/ dje a, njemu se "ri"isi$a o dje o )eri" ous tj' sa#u$ani ruko"is koji je mnogo "uta "re"isi$an' < )rije i&uma tiskarst$a se tekst "re"isi$ao ru#no =' Ne "i1e ime autora ni kada je nasta o dje o, do sredine 5E' sto je(a se mis io da mu je autor ;ki ak a &atim se us"osta$i o da nije mogao nastati tada kada je %i$io ;ki ak nego u 4' st'"r' Krista "a se autor na&i$a )seudo ;ki ak' Nas o$ dje a je )eri" ous 1to je Gr#ka s o%enica < Grci s a%u rije#i od rije#i = > "eri" ous 3 " o$iti oko, o" o$!a' .o dje o o"isuje " o$id!u u& s$e o!a e sredo&emnog mora, namijenjeno je u na#e u more" o$cima jer je tekst sa&dan od "odataka &anim ji$i/ &a " o$id!u' ;$ako "og a$ je "o#inje sa meta de 3 "os ije' )os ije o$og naroda "o#inje drugi narod < "rije$od = > -eta de Li!urnous etne I irioi etnos itd' .ekst je nastao $jero$atno u 4' sto je(u i i&$orno je !io $r o jedosta$an, u njemu su na$edeni grado$i, rijeke, uke, "isan je samo &a " o$id!u' O"isuje ko iko traje " o$id!a nekim "odru#jem u odnosu na dan < n"r' d$a dana i tri no(i =' Dje o je "okri$a o s$e &em je sredo&em ja 3 Gi!ra tar, na1a o!a a, Ita ija, ju%ni Jadran, Gr#ka, B iski istok, :gi"at, sje$erna Afrika, Crno more' 8jero$atno sam autor nije s$e o" o$io nego je sku" jao "odatke i& stari/ i&$ora i sistemati&irao i/' Za ;ki aka se &na da mu je car Darije dao narud%!u da o"i1e Indijski ocean' Ruko"is nisu dr%a i ka"etani na !rodu a i "o1to je tekst !io teoretski, koristi i su ga &a o!ra&o$anje, &a " aniranje "uto$anja, mo%da i u 1ko skom susta$u' Kod "re"isi$anja su "re"isi$a#i koji su &na i ne1to no$o doda$a i e emente u tekst' Do"isi$a o se na margini i kako se sukcesi$no "re"isi$ao, tekst je "ostajao $e(i i 1iri' .ekst o Li!urnima je doda$an, oni su !i i &anim ji$iji u odnosu na ,istre' 9 tekstu ima i gre1aka jer "re"isi$a#i nisu &na i s$e o s$akom imenu mjesta i naroda "a su s u#ajno ne1to "romijeni i i i kri$o "re"isa i' -eta de 8enetos, Istra kai "otamos istranos 3 s"ominje se rijeka Istar a to je u st$ari Duna$' .ada su $jero$a i da rijeka Duna$ ima d$a u1(a, jedno i& a&i u Crno more a drugo u sje$erni Jadran' .o je "o$e&ano sa egendom o Gr#kim argonautima> Ja&on je do!io &adatak da ode u &em ju Ko /i2ana na istoku Crnog mora i da $rati natrag & atno runo oteto i& &em je' Ja&on je oku"io s$e junake na !rodu Argo, oteo je runo i "o!jegao, Ko /i2ani su krenu i u "otjeru a Ja&on je, da i/ &a$ara, krenuo u Duna$ i " o$io u&$odno te i&a1ao na drugom u1(u

Duna$a u sje$ernom Jadranu' Za njim su do1 i Ko /i2ani, na jednom sje$ernom otoku Ja&on i Argonauti su i/ do#eka i u &asjedi i tada je Ja&on u!io $o2u "otjere, kra je$og sina A"sirta,' Nakon 1to ga je u!io, raskomadao ga je a dije o$e tije a "ora&!acao "o cije om otoku koji je &!og toga do!io ime A"sirto$ otok a cije i ar/i"e ag nosi na&i$ A"sirtides' -jesto koje nastaje na tom otoku je A"soros, dana1nji Osor' -o%da &aista "ostoji neka $e&a sje$ernog Jadrana sa tim "ri#ama' I& "oduna$ ja je i1ao jedan trgo$a#ki "ut koji se s"u1tao na sje$erni Jadran, taj "ut je doka&an trgo$inom jantara' Jantar je fosi i&irana smo a crnogori#nog dr$e(a, stara neko iko desetaka i i stotina mi ijuna godina u kojoj #esto ima ostataka insekata' Jantara ima jako "uno na Ba tiku i taj je jantar !io $r o tra%en &a i&radu nakita jer se $jero$a o da ima a"otro"ejsku mo(' Jantar je do a&io i& Ba tika "reko )o jske, e1ke i ; o$a#ke na Duna$, Duna$om do ;a$e, ;a$om "rema a "ama i &atim na sje$erni Jadran' Kada je "o#e a "rimjena fi&ika ni/ i kemijski/ metoda ana i&a materija a, ustano$i o se da je jantar u )u i, Zadru, Ita iji i Gr#koj isti tj' istog "orijek a' .o &na#i da je $e&a "ostoja a i to je t&$' jantarski "ut' Jo1 jedan autor $jeruje da "ostoji drugo u1(e rijek Ister 0 Duna$ "a u ) eri" ousu dodaje da se ta rijeka i& je$a u crno more na"rama :gi"tu' 9 ) eri" ousu se na$odi da < "rije$od => " o$id!a u& Istarsku o!a u traje 5 dan i no(' )os ije naroda ,istra je narod Li!urna' 9 nji/ je !i a ra&$ijena mre%a nase ja i to su > Jaderatinoi , A"sirtai, A u"si,O stoi,Nedetai, Aenonai' .o su s$e imena koja kasnije na a&imo u "o$ijesnim i&$orima' Nase ja imena do!i$aju "o imenima &ajednice' Li!urni su !i i "o&nati "o matrijar/atu tj' Li!urnima &a"o$ijedaju %ene' One su %ene s o!odni/ mu%e$a a o"(e i sa $ astitim ro!o$ima i sa mu1karcima i& o! i%nji/ kraje$a' Cena je sim!o re"rodukcije "a su i "o jo"ri$redna !o%anst$a %enska' .o je Grcima i rim janima !i o &anim ji$o jer je odudara o od nji/o$i/ normi' ;$i otoci od Krka do Kornata "ri"adaju Li!urnima, radi se o $i1e stotina otoka' ;"omenuta su imena otoka Istrida, Kositreni/ otoka i -entorida' Ne&namo na koje se to to#no otoke odnosi' Kositreni su mo%da Cres i Lo1inj, &a -entoride se ne&na uo"(e kao ni &a otok Istrida, na"ominje se da je dug @5A stadija i 1irok 56A, ime Istrida odgo$ara ,istriji <Istris nessos =, mo%da se odnosi na Istru a i to ne&namo' ; ijedi rijeka na$edena kao "otamos Katar!ates 3 Krka' Krk do a&i od Kurikum, "redrimski na&i$' ) o$id!a u& Li!urnsku o!a u traje d$a dana' .ekst ide da je "a o"isuje da "os ije Li!urna s ijedi narod I ira 1to nije mog o !iti &a"isano u 4' sto je(u, to se tuma#i kasnijim umetkom kojim je netko &amijenio neko " eme &a I ire' I iri nasta$ jaju do ,aonije i Kerkire' .u je Gr#ki grad ,erak eja &a koji ne&namo gdje je !io a i ga "seudo ;ki ak s"ominje' )os ije se s"ominje Nestos 3 rijeka Cetina' De mati su tada jo1 u$ijek u &a e2u, "os ije rijeke Nestos " o$e &a je$om, $jero$atno se mis i na "rostor i&me2u Bra#a, ,$ara i )e je1ca' )os ije Nesta su -ani i rijeka Narona 3 Neret$a' ) o$id!a traje 6 dana i dugotrajna je jer od Neret$e do Kotra tre!a o" o$iti )e je1ac, "os ije -anija su :n/e ejci' 6+ "og a$ je o"et "ominje I ire' Cije a " o$id!a od ,istrije do Gr#ke traja a je 56 7 5@ dana a to je ok$irni "odatak koji je o$isan o se&oni, $jetro$ima i strujama' 9 starom $ijeku " o$i o se jednosta$no, u "ra$i u samo danju, samo na jedra, $es a#i "ostoje a i samo ratne a2e su ima e taka$ "ogon' .rgo$a#ki !rodo$i su !i i na jedra koja su !i a #et$rtasta' .o jedro ne omogu(a$a jako $e iki ras"on mane$riranja, funkcionira samo ako je $jetar to#no u krmu i i "od ma im kutem, tek u srednjem $ijeku se u$odi trokutasto i i atinsko jedro koje se mo%e ada"tirati na ra&ne smjero$e $jetra' Zato se u antici " o$i samo $jetrom u e2a' )ostoji teorija da se jedro mo%da s aga o te se do!i o trokutasto jedro' 9 s$akom s u#aju, &!og #et$rtastog jedra je " o$id!a !i a nesigurna' Jadransko more ima struje koje idu "rema sje$eru i

$ra(aju se u& &a"adnu o!a u' )oma%u " o$id!u "rema sje$eru a i odma%u u su"rotnom' .u "ri#a o "seudo ;ki aku i njego$om tekstu &a$r1a$a' Grcima je &a " o$id!u i& Gr#ke u ju%nu Ita iju, gdje su Korin(ani krajem F' st'"r' Krista od u#i i us"osta$iti neko iko ko onija u ju%noj Ita iji, k ju#an otok Krf 3 Kork?ra' ) o$i o se ko iko je god !i o mogu(e u $i&ua nom kontaktu sa o!a om tj' dr%a i !i se ko"na ko iko je god mogu(e' *@4' god' "rije Krista Grci " o$e sa neko iko desetaka !rodo$a od koji/ jedan dio &au&ima Kork?ru i tu osni$aju ko oniju, "red$o2eni ,ersikratom' )ri#a ka%e da je ,ersikrat &au&eo otok Kork?ru i od tuda istjerao Li!urne koji su tu ima i "ostaju' .o je dosta $a%an "odatak, ne&namo "ou&dano ni1ta drugo o tome a i "ret"osta$ jamo da su Li!urni ima i $i1e "ostaja na Jadranu i !i i "omorska si a dok nisu "otisnuti "rema sje$eru' Grci su %e je i nad&or osigurati &a se!e' Nakon 1to su sta$i i "od nad&or Otrantska $rata, kre(e &animanje &a ko oni&aciju unutar Jadrana i to dosta s"oro, ne inten&i$no kao "rema ju%noj Ita iji' Grci ne idu na s ije"o nigdje, oni to#no &naju gdje i 1to %e e, $r o je ma o ko onija koje nisu us"je e' )r$e ko onije osno$ane fi&i#ki u Jadranu su *@47*@@' Kork?ra i to je $eoma $a%na fa&a' +6*' god' "rije Krista' Kork?rani osni$aju ko oniju koja do!i$a ime :"idamnos, ne1to kasnije se "ara e no sa imenom :"idamnos ja$ ja i drugo ime > D?rrac/ion 3 dana1nji Dra# < Dira/ion je oka no, auto/tono ime =' )ret"osta$ ja se da je osno$an u sug asju sa oka nim stano$nicima .au antima' Neko su $rijeme "ostoja e 6 naseo!ine, Gr#ka ko onija i auto/tono nase je gradinskog ti"a koje se kasnije s"oji o u jedno "a se na"okon "ar stotina godina gu!i Gr#ki na&i$ i ostaje samo Dira/ion < Dra# =' Dra# je ti"i#no do!ar "o o%aj &a Gr#ku ko oniju, i danas se grad na a&i tamo' .aj grad je na moru, ! i&u u1(a rijeke koja se s"u1ta i& " anina u &a e2u' Zna#aj mjesta je jednim dije om i u tome 1to je na mjestu gdje je komunikacija i& unutra1njosti do a&i a do mora a to je tako2er ti"i#no Gr#ki 1to se osni$anja ko onija ti#e' -jesto mora !iti ut$r2ena uka, $a%na &!og "rometa sa unutra1njosti' 8remenom se od :"idamna "rema je&erima u ju%noj -akedoniji i da je "rema istoku "ru%a a cesta koja je do a&i a do sje$erne Gr#ke i &a$r1a$a a da je na Bos"oru' .o je $a%na ko"nena $e&a i&me2u Jadranskog i Crnog mora koju su kasnije koristi i rim jani &a $e&u sa istokom' :"idamno je ti"i#an Gr#ki grad dr%a$a, $a%an je &!og $e&e sa &a e2em sa .au antima i drugim " emenima, komunicira sa je&erima' .ako2er kuje no$ac "o standardu i te%inskim mjerama korkirskog no$ca' Korkirski se kuje "rema korintskom no$cu' .i"i#an dira/ijski no$ac je sre!ren sa moti$om d$a sti i&irana #et$erokuta i c$ijetom' O$aj no$ac na a&imo u $e ikom !roju na na1oj o!a i, &namo da je dira/ijski jer nosi nat"is D?rr' -atica osni$a ko oniju a ko onija no$u ko oniju, mati#nost se u$ijek odr%a$a, nije to !i a "o iti#ka o$isnost a i "ostoji s$ijest o "orijek u i "ose!an odnos sa maticom' Drugu ko oniju osni$aju "ono$no korkirani &ajedno sa korin(anima GFF' godine' .o je !i a A"o onija, ona je ne1to ju%nije od Dira/ija, Grci tako "okri$aju "ra&ninu u eta"ama " o$id!e' Danas to nije grad negto se o )ojane 1to je to"onim od A"o onija' A"o onija nije na moru, na a&i se *7F km od mora na rijeci ! i&u u1(a, ima uku u koju !rodo$i do a&e i "ut se mo%e njome nasta$iti' D$ije trase, od :"idamna do O/rida, i od A"o onije do O/rida, s"ajaju se u jednu traku i nasta$ jaju da je "rema istoku, "rema Bos"oru, "rema Gr#koj ko oniji Bi&ant koja je osno$ana u *' sto je(u "rije krista' .aj grad kanije mijenja ime u Konstantino"o is "a &atim u Istan!u ' A"o onija se "o$e(a$a a neko iko "uta, grad je na ne1to $i1em terenu a uka je ma o "oda je' Luka ima $e&u sa morem i sa unutra1njo1(u, !i a je uda jena FAA

metara od grada, dosta je $e ika, ima a je mjesta &a 56A !rodo$a' )rosje#na $e i#ina !roda u rimsko do!a je 5GA 3 @AA tona &a srednje $e ik !rod' A"o onija je ko$a a no$ac "o istom ti"u sa istim moti$im a i na no$cu "i1e A""' .o je jedina o&naka a kasnije do!i$a druga imena i o&nake' )ostoje jo1 6 grada u A !aniji koji "redsta$ jaju $a%ne Gr#ke naseo!ine, "r$i je Lissos, ne&na se kad je to#no osno$an' Danas se &o$e Lje1 i na a&i se u sje$ernom dije u dana1nje A !anije, nije na moru nego na rijeci neda eko od u1(a, najstarija je "redgr#ka naseo!ina na gradini' 8jero$atno su tu !i i )irusci a i to se ne&na sa sigurno1(u' 9 F' sto je(u "rije krista nastaje "r$a naseo!ina, ne1to ni%e a i isto na u1(u, na u&$isini i&nad rijeke' Od +' sto je(a "ostaje Gr#ka, nemamo "odataka da je osno$ana kao ko onija a i je Gr#ka kom"onenta od +' sto je(a jaka' Grcima je !i a $a%na &!og rijeke i komunikacije sa unutra1njo1(u, tu se $jero$atno i& unutra1njosti s ije$a a ruda koju Gr#ka mora u$o&iti "o1to nema s$oji/ ruda' Komunikacija je sti&a a i& :trurije, sa "odru#ja Dinarida i od s$ukud gdje ima siro$ine, meta urgije &a oru%je, %itarica i druge $rste /rane' Lissos se !r&o ra&$ija, nema "uno "odataka o njego$oj "o$ijesti a i je &asigurno $a%an Gr#ki centar' Bio je i $ojna "ostaja, nasta$io je "ostojati do kraja antike kada je na"u1ten' Danas u Lje1u nema goto$o ni1ta, nema "uno na a&a, samo &idine' et$rto nase je se &o$e Butrintos 7 Butrint, na a&i se to#no nasu"rot Kork?re, na jugu' Butrint nije ko onija a i je Gr#ka kom"onenta dokumentirana od *' 7 +' sto je(a "rije krista, u $rijeme :"idamna i A"o onije' Na ti"i#nom je gr#kom "o o%aju, na u&$i1enju, ne "re$i1e i& o%en i do!ro &a1ti(en, na je&eru koje je ruka$cem s"ojeno s morem' 8jero$atno su Butrint Kork?rani koristi i kao nad&or &a "ro a& "rema sje$eru, nastao je $jero$atno nedugo nakon Kork?re a i nikad ne do!i$a status ko onije, Butrint se 1irio neko iko "uta, koncentri#ni !edemi se 1ire od nase ja na $r/u, na jednu i na drugu stranu, u anti#ko do!a "ono$no' )r$i "o&nati "odatak o tome kada su Grci u1 i u ,r$atski dio Jadrana datira oko GFA g' .o nije siguran $remenski "odatak a i se s$akako radi o $remenu unutar +' sto je(a "rije krista' .a Gr#ka ko onija se &$a a Kork?ra -e aina < me aina H crna =' Osno$a i su je Kni2ani, Dorani i& Gr#kog "o isa u ma oj A&iji < &a"adna o!a a ma e A&ije, isto#na o!a a :gejskoga mora =, osno$a i su je u& "omo( Kork?rana' 9 ko onijama se u$ijek kre(emo unutar dorskoga kruga, Kork?ra, Korint, :"idamno, A"o onija, to su s$e dorske ko onije, Iako su Grci jedan narod i go$ore jednim je&ikom koji ima neko iko narje#ja, dije e se na Dorane, Jonjane i A/ejce' .a s$ijest o "ri"adanju jednom krugu je %i$a u cije o $rijeme Gr#ke "o$ijesti' Ko onije su u$ijek !i e s$ijesne identita matice' Crna Korkira je otok Kor#u a, "ret"osta$ ja se da je na&$ana tako &!og crne makije koja raste na otoku, a mo%da i &!og nekog usta jenog "jesni#kog i&ra&a' Ra& og imena je diskuta!i an' Kork?rani su "omog i u osni$anju "a je $jero$atno i dato ime Kork?ra -e aina kako se ne!i mije1a a sa "r$om Kork?rom' Ne&na se gdje je to#no na otoku !i a ta ko onija, na Kor#u i danas nema konkretni/ ostataka gr#ke ko oni&acije' -jesta koja !i do1 a u o!&ir su i i krajnji isto#ni i i krajnji &a"adni dio' Krajnji &a"ad je 8e a uka, &a1ti(ena i do!ra uka' Na drugom kraju je grad Kor#u a koji je na "o uoto#i(u "a je i to mogu(e mjesto &a ko oniju' Ostataka nema "a mo%emo samo naga2ati' Grci su tuda " o$i i, to je sigurno, kana i&me2u Ii"ana, - jeta i )e je1ca je !io naj"ogodniji "ut, &a1ti(en otocima a o"et ne "reda eko od ko"na' .a je ko onija osno$ana oko GFA' god' "rije Krista "o jednoj /i"ote&i, kasnije se uo"(e ne s"ominje "a se smatra da je to mo%da jedan "rimjer neus"je e ko oni&acije' Interes matice !io je "rona(i no$a tr%i1ta &a s$oje "roi&$ode, "rona(i no$e i&$ore /rane, "os ati stano$nike i& grada da se smanji "o"u acija' 9 osni$anje ko onije su i1 i do!ro$o jci a do "o"unjenja k$ote < a radi o se o neko iko

stotina judi =, u s$akoj o!ite ji u kojoj je !i o $i1e !ra(e %drije!om se i&a!irao jedan koji je morao i(i i nije se smio $ratiti osim ako cije a organi&acija ne!i "ro"a a' Ci j je !io demografski rasteretiti maticu' Nakon osnutka Kork?re -e aine, goto$o 6 sto je(a nije !i o akti$nosti na Jadranu' Negdje oko @EA' god' "rije Krista, nemamo to#an datum, osno$ana je ko onija Issa' )o#etak 4' sto je(a "rije krista, @EA g' u ;iraku&i, na jugoisto#nom kraju ;ici ije, $ ast je 4A4' god' "rije Krista "reu&eo tiranin Dioni&ije stariji' Imao je sina koji je kasnije kratko $ adao' .iranija u Gr#koj nije !i a norma no stanje, tiranija se &ato i danas u&ima kao negati$na konotacija nekoga ko je &au&eo $ ast mimo "ostoje(i/ "ro"isa' 9 "o iti#kim !or!ama i&me2u d$a ta!ora, naro#ito u s u#aju kada !i neki "o is do1ao u "ote1ko(e, unutarnje kri&e i i s i#no, jedna !i stranka o!i#no &ago$ara a #$rstu ruku tj' dati s$e o$ asti jednoj oso!i da sredi st$ari' .ak$a tiranija je "onekad mog a trajati i neko iko generacija' .ak$a je situacija !i a u Ateni "uno "rije a u ;iraku&i 4A4' god' "rije Krista' Dioni&ije koji je !io akti$ni "o iti#ar i $ojsko$o2a < s$i su tada !i i i "o iti#ari i $ojsko$o2e =, "ostao je "o"u aran jer je !io na #e u ;iraku1ke $ojske i u sa$e&ni1t$u sa drugim Gr#kim ko onijama na ;ici iji us"io je "ora&iti Jeni#ane i "otisnuti i/ te smanjiti utjecaj sa sje$ernog "odru#ja gdje su ima i neko iko s$oji/ ko onija' Oni su sto je(ima dr%a i sredi1nji dio sredo&em ja "a se tu Grci nisu mog i nase iti' Neki Gr#ki "o isi su !i i sa$e&nici Kartage' D$a su se "o isa "os$a2a a, jedan je "o is "o&$ao u "omo( Kartagu a drugi su se Gr#ki "o isi dig i "roti$ nji/' Kartaga je i&gu!i a i Dioni&ije je nametnuo se!e kao g a$ni autoritet te &a$ adao kao tiranin' ;am je donosio od uke ne u&imaju(i u o!&ir mi1 jenje narodne sku"1tine i ra&ni/ $ije(a' Bio je $r o am!icio&an sa jakom $ojskom i mornaricom' ;iraku&a je !io jak Dorski grad i "omorska si a koji je i "rije imao &na#ajnu u ogu u gos"odarst$u i $e&ama s Gr#kom' Dioni&ije "oku1a$a tu snagu jo1 "o$e(ati' ;$e ;ici ske grado$e je sta$io "od s$oju $ ast, "otisnuo je Jeni#ane sa "odru#ja .irenskoga mora, Kor&ike i ;ici ije' Nakon 1to je &a$ adao .irenskim morem, ;ici ijom i oko icom, nametnuo je $ ast i drugim ko onijama na jugu Ita ije' 9 Dorskim je ko onijama imao s jed!enike "a je !acio oko na Jadran kako !i "o$e(ao trgo$inu ;iraku&e i u tom smjeru' )o#eo je osni$ati naseo!ine na Jadranu, od 4A4' do oko @EA' god' "rije Krista te su naseo!ine ima e karakter $ojni/ "ostaja' Osno$ao je Anconu i o! i%nju Numanu' Za$ adao je Lissosom, njega nije osno$ao' 9 tim je nase jima "osta$ jao s$oje $ojne, mornari#ke "ostaje i !rodo$e, u"utio se i "rema sje$eru te "oja#ao utjecaj u Adriji i u o! i%njoj ;"ini koja se na a&i u de ti )ada' .o su trgo$a#ka, 8enetska nase ja a i u njima %i$e s$i oni koji trguju, ma/om :tru1#ani i Grci' :tru1#ani su smje1teni i&me2u rijeka .i!ar i Arno, tada su se $e( "ro1iri i "reko A"enina "rema de ti rijeke )ad u "otra&i &a %itom i u"ra$o tu susre(u te @ druge ku ture' .u Dioni&ije $ ada "os ije 4AA' god' "rije Krista kada "oma%e osni$anje ko onije u Issi jer mu tre!a uka radi kontro e " o$id!e' Nema "odataka kada je to#no osno$ana Issa' Osno$a i su je Dorani, $jero$atno su g a$ni !i i Dioni&ije i ;iraku%ani a "riku"i i su snage i& drugi/ "o isa, $jero$atno na ;ici iji' Ko onije u na1em dije u Jadrana su goto$o "os jednje koje su osno$ane' Koriste uku na sje$eru otoka 8isa koja "osta e g a$na !a&a na tom dje u Jadrana &a Dioni&ije$u " o$id!u' Lissos, Numana, Ancona, ;"ina, Adria i Issa "okri$aju $e ik dio Jadrana a i ne ,istre i Li!urne' .ada $e( "oma o raste i rimska snaga koja (e se s$e $i1e u" itati u Jadran' @FG god' "rije Krista Dorani u& sna%nu "omo( Dioni&ija starijeg osni$aju )/aros < ,$ar =' Osni$aju ga )arani, stano$nici jednog od oto#i(a u :gejskom moru' Nakon 1to od u#uju "odu&eti korak ko oni&acije, tra%e "omo( od Dioni&ija te do a&e na ,$ar i daju mu ime )/aros, ne&na se da i je to staro "redgr#ko ime

i i su ga donije i' Grci ina#e nisu #esto donosi i no$a imena osim ako se nije radi o o imenu !o%anst$a koje je &a1titnik' )ret"osta$ke su da je to mo%da no$o isko$ano ime' Gr#ki grad na otoku ,$aru je osno$an @FG' god' "rije Krista na "odru#ju dana1njeg ;tarigrada' 9 &a e2u ;tarigrada na a&i se $e iko " odno "o je kak$og nema ni na jednom drugom na1em otoku i to je jedan od kriterija &a osni$anje grada' 8is nema tak$o " odno "o je i nije to iko "ogodan sa stano$i1ta "o jo"ri$rede' ;je$erno od dana1njeg grada 8isa je uka koja je "ogodna i &a trgo$inu i &a ratne a2e' Na ,$aru i na 8isu ima ostataka koji doka&uju "ostojanje Gr#ke ko onije a na Kor#u i ti/ ostataka nema' )ar godina nakon osnutka, I iri sa oko ni/ gradina, u& "omo( oko ni/ " emena su na"a i grad i "oku1a i istjerati Grke' Na$odno i/ je !i o 5A AAA a i i&$ori nisu "ou&dani, naginju "reu$e i#a$anju a i "i1u se stotinama godina nakon doga2aja' )/arani su "o&$a i u "omo( Dioni&ije$u mornaricu koja je !i a stacionirana u Lissosu, .o dos o$no tako na$odi i&$or Jio&or ;ici ski' 8jero$atno je "ri "re"isi$anju ruko"isa do1 o do gre1ke "a je "re"isi$a# dodao s o$o L a "omo( je u st$ari do1 a i& Isse' 9"ra$o se &ato "ret"osta$ ja da je Issa osno$ana "rije )/arosa' )ostoje d$ije /i"ote&e > tra%enje "omo(i i& Lissosa &a/tije$a !arem G 7 * dana dok "omo( i& Isse koja je u ! i&ini mo%e sti(i &a "ar sati' Dioni&ije$a mornarica je "ro! em rije1i a $r o !r&o, 5A AAA judi je na"a o I ire koji su o"sjeda i )/aros, "oginu o je GAAA I ira a 6AAA i/ je &aro! jeno, !rojke su re ati$ne i $jero$atno "retjerane' )/aros i Issa su !i e ma e naseo!ine, $jero$atno se radi o o GAA mu1karaca sa %enama i djecom 1to !i u tota u i&nosi o 5AAA du1a' Grado$i su u$ijek !i i ut$r2i$ani tj' o"asani &idinama' Nakon !itke sa I irima, grad se definiti$no organi&ira, i&$an grada organi&iraju "o jo"ri$redno "odru#je, dije e katastarski " odno "o je na "ra$i ne #estice, s$i do!i$aju "arce u u gradu &a stano$anje i "arce u $an grada &a o!ra2i$anje' )o isi nisu jako $e iki jer o!radi$a &em ja mora !iti unutar kruga od neko iko km &!og "uto$anja' )o isi funkcioniraju na oka noj ra&ini' Od ;tarigrada do 8r!o$ske se jo1 danas "rote%u ostaci Gr#ke "odje e &em ji1ta 1to je rijetkost na sredo&em ju, danas se to $idi kao mre%a "o jski/ "ute$a' ;tarigradsko je "o je u"isano na istu s$jetske !a1tine "od &a1titom 9nesca' O "o!jedi Grka nad I irima mo%da s$jedo#i nat"is koji je $jero$atno !io !a&a jednoga s"omenika "o!jede' Nat"is ka%e da su )/arani "os ije "o!jede nad KK Jadesinima KK "osta$i i oru%je kao ja$ni s"omenik' Jadesini !i mog i !iti ti I iri koji su na"a i )/arane, s"ominju se kao stano$nici koji %i$e na "odru#ju rijeke Jadro, mo%da se radi o Jaderatinima, stano$nicima Iadera 3 Zadra' .u "ostoje ot$orena "itanja &a koja nemamo konkretne odgo$ore' ;je$erno od grada 8isa "ostoje ostaci Gr#ke ko onije' Na jugu otoka je Komi%a, "ret"osta$ke su da ime Komi%a do a&i od Gr#ke rije#i Kome 1to &na#i se o' Na "odru#ju 8isa "ostoje neki ostaci koji uka&uju na Gr#ku katastarsku "odje u &em je a i to je diskuta!i no' ;$akako je na Issi mora o "ostojati &em joradni#ko "odru#je jer grad ne mo%e u$ijek ra#unati samo na u$o& /rane i mora imati s$oju "od ogu' Jedan od naj"o&natiji/ na a&a sa Isse je g a$a !o%ice' )ostoji radionica $a&a na Issi < "e(i su u$ijek i&$an grado$a &!og o"asnosti od "o%ara =, te su se $a&e "roda$a e I irima &a koje je to !io uksu& jer oni tak$e nisu ima i' 8a&e su !i e jedan od g a$ni/ trgo$a#ki/ i&$o&ni/ artika a Isse' Ra&ne $a&e su na2ene u gro!nicama koje su !i e i&ra2ene od kameni/ " o#a sa kamenim "okro$om' )oneki "redmeti su "rona2eni i na Li!urnskim i ,istarskom "odru#ju 1to nam go$ori o tada1njim $e&ama' .e su $e&e mo%da !i e trgo$a#ke a mo%da je to !io i gusarski " ijen' )/aros se na a&i u du!okom &a je$u i nije tako do!ro sa#u$an kao Issa jer se to "odru#je kasnije ur!ani&ira o' ;tao$nici su do!i$a i "ar tisu(a m6 &a o!ra2i$anje, mo%da do "o a /ektara, rijetko $i1e' Dioni&ije stariji je %i$io neko iko

deset je(a i umro je @+*' godine "rije Krista, nas ijedio ga je Dioni&ije m a2i koji nije us"io odr%ati interesnu sferu koju je otac o! iko$ao na .irenskom, Jonskom i Jadranskom moru' .aj se ;iraku1ki im"erij ras"ao tijekom $ asti Dioni&ija m a2eg' )/aros i Issa su se tada de facto osamosta i i 1to nije !i o ako !e& sa$e&nika "a grado$i goto$o "ani#no tra%e no$e sa$e&nike' ;a#u$ano je neko iko nat"isa koji su "osta$ jeni ja$no, uk esani u kamen na g a$nom trgu u gradu' Na$ode od uku $ije(a koja go$ori o tome da su )/arani u"uti i "os anst$o #ita$om ni&u drugi/ grado$a u Gr#koj "a i s$om mati#nom "o isu )aru, oni tra%e "omo( i sa$e&ni1t$o' Jedno je "os anst$o "os ano u )aros a jedno u Atenu, ne&namo ko iko je tra%enje !i o u#inko$ito a i &namo da je Issa ima a $i1e us"je/a i "re%i$i a kao samosta ni "o is jo1 neko iko sto je(a do do aska rim jana' )/aros nestaje sa me2unarodne scene "a "ret"osta$ jamo da nije us"io odr%a$ati sa$e&e koji su mu mog i "ru%iti "omo(' )/aros nije na"u1ten a i nakon neko iko sto je(a "rimje(ujemo da nije $i1e #isti Gr#ki grad, u )/arosu %i$e "omije1ani I iri i Grci sa i da je "risutnim Gr#kim karakterom' Oko 6EA' godine "rije Krista, ne&na se to#no a i s$akako i&me2u 6EA' i 66A godine "rije Krista, Issa je "ros"eritetan, $a%an i us"je1an grad "a osni$a s$oju ko oniju na Kor#u i' Ko oniju dokumentira nat"is na2en u Lum!ardi' Na oka itetu rt Ko udrica gdje "ostoje ostaci samostana, 5F**' godine u ru1e$inama cisterne "rona2en je Gr#ki nat"is i "redsta$ ja tekst od uke isejskog gradskog $ije(a o osni$anju ko onije' .aj je nat"is na&$an Lum!ardska "sefi&ma < "sefi&ma H od uka, &ak ju#ak =' Brun1mid je "r$i o!ja$io tu "sefi&mu kojoj, na%a ost, nedostaju $e iki u omci' )sefi&ma je nado"unjena fragmentima na2enim na istom na a&i1tu' Nat"is ka%e da je Issa "os a a ko oniste i da je od u#i a da s$aki "os anik do!ije komad &em je u gradu i $an grada, &atim s ijedi "o"is dose jenika' )o imenima su s$a imena Dorska, neka !i mog a !iti ;ici ska "a "ret"osta$ jamo da je Issa sama osno$a a ko oniju a i i"ak u dos u/u sa Dorskim "o isima' )sefi&ma je "rona2ena u Lum!ardi gdje nema ostataka Gr#ke ar/itekture a "ret"osta$ jamo da "sefi&ma nije done1ena i&da eka' .o je "odru#je i da je !i o !itno jer se o$uda "ro a&i o na "utu sa juga "rema sje$eru i o!rnuto sa )e je1ca "rema 8isu i ,$aru' -ogu(a okacija je na nekoj od o! i%nji/ rto$a, na "o"isu u "sefi&mi ima cca 6AA tinjak judi 1to "omno%eno sa 4 < %ene i djeca = daje FAA judi' .o je ra&mjerno ma a &ajednica a i do$o jno $e ika da mora imati i&$or /rane' Na%a ost, &!og nedostatka doka&a to ne mo%emo &nati' -o%da je nastu"io s i#an "ro! em tj' neus"je a ko oni&acija kao i sa Kork?rom -e ainom' )re$od "sefi&me ka%e da su &a $rijeme /ijeromnamona "raLidama < to je datacija tj' to se dogodi o one godine kad je /ijeromnamon !io "raLidam 7 neka $rsta s$e(enika = Isejci u dogo$oru sa )i om i Da&om, a 1to su ti"i#na I irska imena, sk a"aju ugo$or, to &na#i da su od I ira otku"i i &em ju &a osni$anje ko onije i da su sa I irima !i i u do!rim odnosima' ;"ominje se mjesec ma/aneja < ne&namo koji je to mjesec =' 9 "sefi&mi se da je na$odi ko iko se &em je dije i onima koji su "r$i do1 i tj' osni$a#ima koji su o!&ida i grad' Oni do!i$aju &em ju u gradu i @ " etrona k$a itetne &em je $an grada' ) etron je "o$r1ina &em je od 5A AAA #et$orni/ sto"a 1to odgo$ara ot"ri ike EAA m6' Issa je osim Lum!arde osno$a a d$ije s$oje naseo!ine koje nisu do!i e status ko onije a to su .ragurion < .rogir = i :"etion < ;to!re# =' Ne daje im "ra$a s o!odnoga grada nego su to trgo$a#ki "unkto$i u kojima Isejci $jero$atno %i$e samo dio godine' Oni koji %i$e kao trgo$ci u .raguriju, kao i :"etini, su stano$nici Isse, "o iti#ki oni "ri"adaju 8isu' .e d$ije trgo$a#ke naseo!e su osno$ane da Isejski trgo$ci !udu u "rakti#nijem kontaktu sa &a e2em' .rogir ima jedan trgo$a#ki "ut "reko !rda "rema Drni1u a :"etion ima komunikaciju "rema ;inju, tim se

"ute$ima mog o "uto$ati i tuda su se s"u1ta i trgo$ci do mora' Naj"o&natiji .rogirski s"omenik je re jef sa ikom Gr#kog !oga Kairosa koji je na neki na#in "ostao sim!o .rogira' Kairos je !o%anst$o sretnoga trenutka, imao je jak #u"erak na #e u i o!rijano tjeme, mora1 ga u/$atiti u sretnom trenutku tj' dok $idi1 #u"erak, kad se okrene je kasno' Ka1te anski je &a je$ $a%no "odru#je u kojem De mati %i$e u to $rijeme i i se tek s"remaju s"ustiti' Grci sa njima komuniciraju a i sa ru!nim i do!ro &a1ti(enim nase jima kak$a su .ragurion i :"etion' I&me2u nji/ tj' u sredini se na a&i ;a ona koja je De matsko nase je na gradini i o#ito centar auto/tonog stano$ni1t$a' ;a njima Grci trguju i komuniciraju u& nji/o$u do&$o u' Kasnije rim jani tu osni$aju grad 3 ;a ona koji "ostaje naj$e(i grad na Jadranu, "osta$ jaju i s$oju "arce aciju koju su nau#i i od Grka, "romijeni i su susta$ "a umjesto "ra$okutnika nastaju "ra$i k$adrati 7 *5A M *5A metara'