Vitamin B17 (amygdalin ili laetrile) je lijek za rak.

Amygdalin je prvi put otkriven 1830.g. u gorkom bademu. Ernst. T. Krebs, Jr.(1 1! " 1 #) je bio kemi$ar koji je prvi promovirao amygdalin kao lijek protiv raka po$etkom 1 %0 godine. &d amygdalina je napravio polu'inteti$ki de'tilat nazvav(i ga vitaminom B17 ili Laetrile. )ana' 'e $e'to pod imenom leatrile ili vitamin B17 'matra i 'am amygdalin u prirodnom obliku na*en u ko(ti+ama kaj'ije, jabuke i o'talim prirodnim izvorima ovog vitamina. -eorija lije$enja raka ' vitaminom B17 'e za'niva na tome da je rak odno'no pojava tumora po'ljedi+a nei'.ranjeno'ti, konkretno nedo'tatka va/ni. vitamina (B17) i o'tali. minerala, kao (to je 'li$no 'korbut bio po'ljedi+a nedo'tataka vitamina 0. 1injeni+a je da je 2moderni2 $ovjek tzv. zapadne +iviliza+ije izlo/eniji raku nego 2primitivnije2 kulture. 3reb' kao jedno od mogu4i. obja(njenja navodi podatak da primjeri+e pripadni+i plemena 5unza dnevno konzumiraju od !%0 do 3000 miligrama vitamina B17 za razliku od pro'je$nog 6uropljanina ili Amerikan+a koji ' uobi$ajenom 2zapadnja$kom2 indu'trij'ki pro'e+iranom .ranom dobiva u pro'jeku !mg nitrilozida (vitamina B17). 7leme 5unza je 'taro pleme 'ta+ionarno u 'jevernom 7aki'tanu $iji pripadni+i u pravilu do/ive preko 100 godina, a za rak kao bole't ne znaju. 8ji.ova .rana ima bogati udio vitamina B17. Bogat'tvo u plemenu 5unza 'e mjeri koli$inom 'tabala kaj'ije, (to ima vi(e 'tabala, pripadnik plemena je ugledniji i bogatiji, jer 'u o'u(ene ko(ti+e kaj'ije po'ebna deli+ija. &'u(ene ko(ti+e kaj'ije 'u najbogatije nitrilozidom (vitaminom B17). 8akon detaljnog i'tra/ivanja 'voj'tava i djelovanja vitamina B17 na pa+ijente ' rakom 3reb' je 'kupio dovoljno dokaza da promovira vitamin B17 kao lijek za rak, regi'trirani 'u mnogobrojni u'pje(ni 'lu$ajevi izlje$enja raka ' vi'okim dozama vitamina B17. )r. 9o.n A. :i+.ard'on i )r. 5arold ;anner u'pje(no primjenjuju terapiju vitaminom B17 na pa+ijentima ' rakom u terminalnoj <azi potvr*uju4i 3reb'ovu teoriju.)ean Burk ugledni biokemi$ar u ameri$kom 8a+ionalom =n'titutu za i'tra/ivanje raka je podr/ao vitamin B17 nakon u'pje(ni. poku'a na /ivotinjama. >inu' 7auling izjavljuje da podr/ava upotrebu vitamina B17 u lije$enju raka (-.e 8e? 6ngland 9ournal o< ;edi+ine, 8 9uly 1 8!). ;e*utim, ovo je alarmiralo za(titnike 2indu'trije raka2 koja godi(nje zara*uje miljarde dolara na ovoj bole'ti. 8ajgora 'tvar za lije$ni$ko@<arma+eut'ku zlo$ina$ku udrugu je $injeni+a da je vitamin B17 e<ika'an u borbi protiv raka, ne mo/e 'e patentirati, je<tin i lako do'tupan 'vima. 3reb' je di'kreditiran te biva progla(en varali+om. 2Agledni medi+in'ki2 'tru$nja+i progla(avaju >aetril naj'o<i'ti+iranijom i najpodlijom prijevarom na podru$ju lije$enja raka u povije'ti medi+ine. 9o.n :i+.ard'on biva $ak i optu/en. 3ao epilog 'vega ameri$ka agen+ija za kontrolu .rane i lijekova B)A (Bood and )rug Agen+y) progla(ava laetril opa'nom 'up'tan+om te zabranjuje prodaju, proizvodnju, uvoz i te'tiranje nad /ivotnijama. Cabrana i dan dana' vrijedi u DA)@u i u Au'traliji. 7ri$a o vitaminu B17 je tipi$na borba malog po(tenog $ovjeka koji u ne'ebi$noj /elji da pomogne bli/njem 'vom dolazi u 'ukob ' ma<ijom. &va pri$a je do'ta vremena bila bri/ljivo 'krivana i'pod tepi.a, iako po'toji do'ta $lanaka na =nternetu na temu >eatrila, u 'vijetlu 'vakodnevni. apela u javno'ti za pomo4 onkolo(kim odjelima, .umanitarnim ak+ijama za 'kupljanje nova+a za i'tra/ivanje raka, apela za kupnju 'kupi. lijekova pa+ijentima raka, mi'lim da vrijedi re@aktivirati pri$u o vitaminu B17.

Nain djelovanja
Vitamin B17 'e 'a'toji od 1 molekule benzaldehida (benzalde.yde), 1 molekule hidrocijanida (508 @ .ydrogen +yanide) i ! molekule gl !oze ((e$era). Benzalde.id i +ijanid 'u otrovni elementi, ali u 'poju vitamina B17 ' molekulama glukoze 'u inertni (zaklju$ani) odno'no nemaju tok'i$no djelovanje. )a bi 'e +ijanid i benzalde.id mogli o'loboditi iz vitamina B17 potrebno je da do*u kontakt ' 'pe+i<i$nim enzimom beta@glikozidom (betaglu+o'ida'e). &vaj enzim je pri'utan 'vugdje u ljud'kom tijelu, ali najvi(e ga ima u 'tani+ama raka (do 3000 puta vi(e). 7rin+ip djelovanja je jedno'tavanE 'tani+e raka za 'voj ra't trebaju ogromne koli$ine energije, odno'no glukoze ((e$era). 3ad 'e vitamin B17 konzumira, 'tani+e raka u potrazi za glukozom ab'orbiraju molekule glukoze iz vitamina B17, a ' enzimom beta@ glikozidom 2otklju$avaju2 benzalde.id i +ijanid iz vitamina B17, uzrokuju$i vla'titu 'mrt. Ca.valjuju4i velikoj kon+entra+iji enzima beta@glikozida i velikoj potra/nji 'tani+a raka za glukozom, mo/e 'e re4i da je vitamin B17 "recizno navo#eni lije! !oji izrazito smrtonosan za stanice ra!a, do! za ostale zdrave stanice nije to!sian . 7rin+ip rada vitamina B17 pod'je4a na trojan'kog konjaE 'tani+e raka 'e polakome za glukozom, a kad je ap'orbiraju bivaju terminirane.

6nzim beta@glikozid je pri'utan 'vugdje u ljud'kom tijelu, 'toga je mogu4e da 'e 2otklju$avanje2 tok'i$ni. elemenata +ijanida i benzalde.ida u manjoj mjeri dogodi i tamo gdje 'u zdrave 'tani+e. >jud'ko tijelo ima prirodne me.anizme za detok'i<ika+iju pomo4u enzima rodenaze (r.odena'e). &vaj enzim omogu4ava zdravim 'tani+ama da neutraliziraju +ijanid i pretvore ga u tio+ianat (t.io+yanate), dok 'e benzalde.id konvertira u benzoi$nu ki'elinu. &ba nu'produkta 'e izlu$uju kroz urin. 6nzim rodenaze nije pri'utan u 'tani+ama raka 'toga one nemaju ovakvu 2za(titu2. Apravo na ovom me.anizmu 'igurne neutraliza+ije tok'i$ni. elemenata +ijanida i benzalde.ida iz vitamina B17 medi+in'ki e'tabli(ment temelji 'voje napade na

u$inkovito't vitamina B17. )apa$e po'tojanje molekule +ijanida u vitaminu B17 je 'lu/ilo kao opravdanje da 'e ovaj 'poj progla'i vi'oko tok'i$nim i zabrani za ljud'ku upotrebu. &vo 'e dogodilo iako niti jedno i'tra/ivanje nije potvrdilo ovakve teze, dok 'u ' druge 'trane nezavi'na i'tra/ivanja potvrdila teze o 'igurnoj detok'i<ika+iji +ijanida i benzalde.ida i nji.ovoj u$inkovito'ti protiv raka.

$oziranje
Cbog mogu4no'ti organizma da 'igurno neutralizira eventualne 'lobodne molekule +ijanida i benzalde.ida koji ni'u potro(eni za uni(tavanje 'tani+a raka, konzumiranje vitamina B17 'e mora pre+izno dozirati. Vitamin B17 'e mo/e konzumirati u prirodnom obliku (ko(ti+e kaj'ije) (to je najbolje, u pro$i(4enom 'tanju kao tablete ili pak intravenozno. )r. 3reb' preporu$uje uzimanje vitamina B17 u prirodnom obliku. 3o(ti+e kaj'ije 'u najbolji izvor vitamina B17 jer o'im 'amog vitamina B17 'adr/i i druge .ranjive tvari. Feneralna preporuka je da 'e ne jede vi(e ko(ti+a kaj'ija od onoliko koliko mo/emo +ijeli. kaj'ija poje'ti unutar jednog 'ata. 7revedeno, to zna$i ma!simalno % !o&tica !ajsije n tar jednog sata ili mak'imalno 3% ko(ti+a u jednom danu za odra'lu o'obu. )nevna doza je 1!o&tica'(.%!g tjelesne te)ine. Ca preventivu 'e prepru$a konzuma+ija % ko(ti+a kaj'ije dnevno. ;e*utim, 'ama konzuma+ija ko(ti+a kod pa+ijenata ' rakom ima manji e<ekt bez provedbe potpune metaboli$ke terapije koja 'e temelji na intravenoznom uno'u vitamina B17 zajedno ' odre*enim enzimama i drugim vitaminima. &va terapija je 'kupa i provodi 'e 'amo u klini+i doktora $r. Ernesto *ontreras +odrig eza u klini+i &AD=D o< 5ope 5o'pital u -ijuani ;ek'iko.

,zvori vitamina B17

Vitamin B17 'e nalazi u pro'u, kukuruzu, lanu, gorkom bademu, indij'kim ora($i4ima, 'jemenju jabuke, limuna tre(nje, (ljive, kru(ke i brek've. Dkoro 've ko(ti+e iz <amilije ru/a (:o'a+eae) imaju B17. Najve-i izvor vitamina B17 s !o&tice od kaj'ije .marelica/ i manioka .!asava/. 1e'to nailazim na podatak da je lan (<laG 'eed) izuzetan izvor zdravlja, a evo 'ad ga 'e 'pominje kao i izvor vitamina B17. >an je 'koro nei'kori'tiv ako 'e 'jemenke 'amo progutaju, preporuka je da 'e 'jemenke prije jela 'amelju. 3o(ti+e kaj'ije 'e mogu nabaviti u 5rvat'kojE .ttpEHH???.bio@'vijet..rHindeG.p.pH.rH'uper.ranaHkoti+e@mareli+e .ttpEHH???.biobio..rHko'ti+e@mareli+e@!00g@1 I78 .ttpEHH???.alternativa@<orum.+omHkupujem@prodajemH.. te izvanaE .ttpEHH???.+reative@nature.+o.uk .ttpEHHbuyapri+ot'eed'.+om

0ovijesni deba!l ind strije ra!a1 sl aj 2loan Kettering, Kanemats 2 gi ra i +al"h 3ossa

=ako i'ti mo$ni+i koji po'jeduju <arma+eut'ku pa i +ijelu medi+in'ku 'truku imaju pod kontrolom i medije, ponekad im 'e dogodi 2'ramotan2 i'pad kad u javno'ti eminentni 'tru$nja+i po$nu govoriti o 'tvarnim rezultatima 'voji. i'tra/ivanja koji ne idu na ruku vladaju$em e'tabli'.mentu. &vdje 4u prenijeti vrlo intrigantan odlomak iz knjige 7.illipa )aya 0an+er @ J.y Je2re Dtill )ying -o 3no? -.e -rut. koji opi'uje 'tvarne doga*aje koji 'u 'e zbivali tijekom 'edamde'eti. godina pro(log 'tolje4a kad je ugledni japan'ki i'tra/iva$ bole'ti raka 3anemat'u Dugiura dokazao da je vitamin B17 e<ika'an protiv raka. )ramati$no't doga*aja je nevjerovatna i vi(e 'li$i nekakvom trileru nego 'tvarnim zbivanjima. 4loma! iz !njige *ancer 5 6h7 6e8re 2till $7ing To Kno9 The Tr th1

Veliko i'tra/ivanje o laetrilu je napravljeno 1 7!.g. na :o+ke<ellerovom in'titutu Dloan 3ettering ;emorial (;D3) 5o'pital u 8e? Korku. ;nogi laetril +ini+i 'u vjerovali da je +ilj i'tra/ivanja bio jo( jednom pokazati za javno't da je vitamin B17 be'kori'tan u lije$enju raka i da je konven+ionalna terapija bila jedina mogu4a op+ija. )r. 3anemat'u Dugiura je izabran kao direktor ove petogodi(nje 'tudije. D vi(e od #0 godina i'ku'tva u i'tra/ivanju )r. 3anemat'u je bio jedan od najpre'ti/niji. 'vjet'ki. i'tra/iva$a raka. :ad )r. Dugiura je bio pouzdan i njegova i'kreno't i integritet je bila neupitna. -o ga je $inilo 2kata'tro<alnim izborom2 za voditelja 'tudija $iji je +ilj navodno 'uzbijanje i'tine o e<ika'no'ti lije$enja raka ' vitaminom B17. 8itko nije bio u mogu4no'ti adekvatno obja'niti za(to je dr. Dugiura bio izabran za voditelja ove 'tudije. 8jegovo zavr(no izvje(4e 4e 'e pokazati kao monumentalna 'ramota za ;emorial Dloan 3ettering i korpora+ij'ki 'ektor koji je <inan+irao i'tra/ivanje.

Caklju$+i petogodi(njeg 'tudija leatrila )r. Dugiura 'u 'ljede4iE 1. >aetril in.ibira ra't tumora !. 3. I. %. Cau'tavio je (irenje (meta'ta'i'ing) raka u mi(eva &lak(ava bol )jelovao je kao preventivno 'red'tvo protiv raka 7obolj(ava op4e zdravlje

8jegovo 'lu/beno izvje(4e gla'iE "rezultati jasno pokazuju da amygdalin znaajno inhibira pojave plune metastaze u mieva i poveava znaajno inhibicije rasta primarnog tumora ..". Takoer se ini kako laetril u manjoj mjeri sprijeava pojave novih tumora .. Poboljava zdravlje i izgled tretiranih ivotinja u odnosu na kontrolnu grupu. !r. "ugiura nikada nije primijetio potpunu regresiju ovih tumora s drugim kemoterapijskim supstancama u svojoj dugogodinjoj karijeri" =roni$no je da je proteklo do'ta vremena dok 'u implika+ije Dugiurovog otkri4a do(le do uprave Dloan 3ettering. )voje Dugiurove kolege 'u tako*er u'pje(no repli+irali njegova otkri4a ' amygdalinom. )r. 6lizabet. Dto+kert i )r. >loyd D+.oen, oba biokemi$ara ' ;D3@a 'u provjerili konzi'tentne nalaze )r. Dugiura. D+.oen $ak dobiva i 100L izlje$enje kod (vi+ar'ki. albino mi(eva ' dodatnim proteoliti$kim enzimima )r. ;annera (to je ka'nije po'tala $e'ta pre+edura tzv. laetril lije$nika i o'nova za B17 metaboli$ku terapiju koju poznajemo dana'. Dve do ovog trentuka rad )r. Dugiura nije bio upitan. )r. Duguira je objavio preko !%0 radova i dobitnik je brojni. nagrada za 'voj i'tra/iva$ki rad. )apa$e )r. 0.e'ter Dto+k direktor Dloan 3ettering i'tra/iva$kog odjela je izjavioE "Malo je tko poznatiji na polju istraivanja raka kao Dr. Kanematsu Sugiura. Moda najvee priznanje za njegov cijenjeni rad je izjava gostujueg istraivaa iz Rusije koji je rekao: kada Sugiura ne to o!javi" mi ne moramo ponavljati studiju jer !ismo do!ili isti rezultat kao i on" 8o, najvi(e +ijenjeni i'tra/iva$ raka u Ameri+i je upravo dokazao u$inkovito't vitamina B17M 2-e/ina2 'itua+ije je odjednom pogodila upravu Dloan 3ettering kao $eki$. )a 'tvar bude gora, nalazi )r. Dugiura, D+.oen i Dto+kert 'u ve4 bili dijelom javno do'tupni. podataka (to je privuklo ogromnu pozorno't medija. )irektori Dloan 3etteringa 'u pomalo '.va4ali da je )r. Dugiura vi(e odan i'tini i rezultatima 'vog i'tra/ivanja nego politi$koj i <inan+ij'koj politi+i Dloan 3etteringa. Dloan 3ettering i indu'trija raka reagirali 'u na jedini na$in koji 'u znali. Dugiura je bez obzira na veliki ugled, di'kreditiran. 8itko nije direktno vrije*ao Dugiurine 'po'obno'ti, ali izjave uprave ;D3 'u i(le u 'mjeru da je )r. Dugiura jedno'tavno pobrkao rezultate. Abrzo nakon toga nekoliko i'taknuti. djelatnika i $lanova ;D3@a 'u uo$ili da 'e rezultati )r. Dugiura u i'tra/ivanju laetrila namjerno i'krivljavaju (to i. je razljutilo. &vo je rezultiralo anonimnim pi'mo nazvanim 2De+ond &pinion2 (drugo mi(ljenje) koje je po'lano 'vim medijima (to je bila velika 'ramota za ;D3. 7i'mo je 'adr/avalo detaljne in<orma+ije o nalazima )r. Dugiura ' <otokopijama ru$no napi'ani. laboratorij'ki. izvje(taja u kojim 'u pre+izno opi'ani 'vi te'tovi na leatrilu, te't po te't, mi( po mi(. &vi izvje(taji 'u ja'no pokazali da ;D3 provodi politiku zata(kavanja. &vo je izazvalo kon'terna+iju u redovima upravnog odbora ;D3@a. A me*uvremenu, )r. Dugiura je bio djelomi+e uklju$en u ponovljenim te'tovima laetrila, ali je 'ada imao nametnute 'uradnike koji 'u 'e iz petni. /ila trudili da poni(te njegove rezultate i da doka/u da je leatril nekori'tan u lije$enju raka. = 'am )r. Dugiura je po$eo '.va4ati ovu podlu igru u koju je bio uvu$en. 1%.0#.1 77.g. odr/ana je novin'ka kon<eren+ija u Dloan 3etteringu na kojoj 'u 'e planirali objaviti zaklju$+i najnovijeg i'tra/ivanja laetrila. Dve velike 2<a+e2 ;D3 in'tituta 'u bile pri'utne. )r. Dugiura je i'to bio pozvan, ali mu nije dana prilika da govori.

7red'jednik +entra za i'tra/ivanje pri ;D3 )r. :obert Food 'e u'tao i objavioE "#akon paljivog i iscrpnog testiranja" ustanovilo se da laetrile ne djeluje niti preventivno" niti protiv raka" niti protiv metastaza" niti ima !ilo kakav !lagotvoran utjecaj na zdravlje." "Dr. Sugiura" @ netko je od novinara iznenada povikao. "Da li se i dalje drite svoje tvrdnje da laetril zaustavlja irenje raka$" Doba 'e odjednom uti(ala kad 'u 'e kamere okrenule prema 'tarom japan'kom doktoru o$ekivaju$i njegovu reak+iju. )r Dugiura, jedan od najvi(e +ijenjeni. i i'ku'ni. i'tra/iva$a raka na 'vijetu, mirno je pogledao novinara u o$i i rekao ja'nim gla'omE "Da" drim%" Dljede4i mje'e+ te 1 77. godine odr/ano je 'a'lu(anje pred konge'nim odborom za Cdravlje i znan'tvena i'tra/ivanja pod vod'tvom 'enatora 6d?arda 3ennedya. -ema 'a'lu(anja je bilaE "&a!rana trgovinom leatril supstance po prijedlogu 'D(". )r. >e?i' -.oma', pred'jednik Dloan@3ettering, je izjavio na 'a'lu(anjuE "#e postoji niti jedan znanstveni dokaz koji !i ukazivao da laetril posjeduje anti)tumorska svojstva uope. #isam upoznat sa postojanjem !ilo kakvi* znanstveni* radova o!javljeni* u svjetskim medicinskim asopisima koji prezentiraju podatke koji idu u korist laetrila. S druge strane postoji nekoliko radova" jedan od ovi* je nedavno o!javljen s Sloan Kettering instituta" koji izvje uju o kompletnom nedostatku !ilo kakve anti)tumorske aktivnosti u razliitim skupinama testni* ivotinja." A toj jednoj izjavi izne(enoj pred pred'tavni+ima ameri$kog naroda 1 77 godine )r. >e?i' -.oma' je pokopao laetrile i oduzeo 'vojim 'unarodnja+ima legalno pravo na nabavku i 'amo'talno lije$enje tumora 'a dokazanim i te'tiranim vitaminom. 6d?ard Fri<<inE r !ovodioci i sl )benici 2loan Ketteringa s nastavili s blaenjem "ronalaza!a $r. 2 gi re, tvrde-i da nit!o dr gi nije bio stanj da ih d "licira. $r gim rijeima, lagali s . Ne samo da s lagali, nego s to radili na tem !oja dire!tno tjee na )ivote stotine tis -a )rtava ra!a sva!e godine. Nije "retjerano re-i da je "re!o milj n lj di ne"otrebno mrlo !ao rez ltat ove la)i.0ostoji rije za to1 genocid:

)r. :alp. ;o'' je bio a'i'tent direktora za odno'e ' javno(4u na Dloan 3etteringu tijekom ve4ine ovi. doga*aja. ;o''u je bilo nare*eno da napi(e izjavu za medije u kojoj 'e tvrdi da je leatrile nee<ika'an. 8apo'ljetku je 17.11.1 77. ;o'' organizirao 'voju privatnu novin'ku kon<eren+iju u .otelu 5ilton u 8e? Korku. 7riznao je da je bio jedan od autora anonimnog pi'ma 2De+ond &pinion2. )r. ;o'' je optu/io ;emorial Dloan 3ettering da je kriv za veliku znan'tvenu prijevaru i zata(kavanje, poda'tiru$i dokumenta+iju i imenuju4i odgovorne o'obe. 8ije bilo iznena*enje kad je dobio otkaz iz ;D3@a 'ljede4i dan. A 'vom radio intervjuu na >aurie >ee emi'iji 1 I.g. )r. :alp. ;o'' je di'kutirao 'voj 'tav i mi(ljenje o nalazima )r. Dugiure i nji.ovim implika+ijamaE

;o''E kratko nakon mojeg zapo'lenja u Dloan 3ettering in'titutu za i'tra/ivanje raka, oti(ao 'am do vreme(nog japan'kog znan'tvenika 3anemat'u Dugiure, koji me zapanjio izjavom da radi na laetrilu (B17). A to vrijeme je to bila najve4a kontroverza u 'vijetu i'tra/ivanja raka jer je bio na gla'u da pred'tavlja lijek za rak. ;i u odjelu za odno'e ' javno(4u 'mo davali izjave o laetrilu kao be'kori'noj 'up'tan+i te da je laetril prijevara ' porukom da ljudi ne bi 'mjeli odu'tati od dokazani. terapija. Bio 'am zaprepa(ten $injeni+om da bi na(i najve4i znan'tveni+i uop4e razmatrali ovu 'u'ptan+u, 'toga 'am rekaoE "&a to ovo radite kad ne djeluje$" Dpu'tio je 'voje laboratorij'ke knji/i+e i pokazao mi da je laetril dramati$no e<ektivan u zau'tavljanju (irenja raka. Nivotinje 'u bile genet'ki programirane da dobiju rak pr'iju i 80@ 0L bi imali (irenje raka ' pr'iju na plu4a (to je uobi$ajeno i za ljude. 3ad 'u /ivotinjama dali laetrile intravenozno 'amo je 10@!0L /ivotnija dobilo meta'taze na plu4ima. &ve 'u $injeni+e provjerene od razni. ljudi uklju$uju4i i patolo(ki odjel u in'titutu. >eeE da li je provjereno da leatrile ima pozitivan e<ektO ;o''E to 'mo otkrili, ali u'prko' tome, nama je u odjelu za odno'e ' javno(4u re$eno da izdamo izjave koje 'u 'uprotne znan'tvenim dokazima. Pto 'u godine vi(e prolazile, 've 'am vi(e bio uklju$en u ovu 'tvar i tri godine ka'nije 'am 've obznanio na 'vojoj kon<eren+iji za novinare, otpu(ten 'am 'ljede4i dan iz razloga, +itiramE "zbog toga to nisam izvrio najosnovnije radne zadatke#" 7objednik uvijek pi(e povije't. A'koro je done(en zakon koji zabranjuje prodaju i me*udr/avnu trgovinu laetrilel@amygdalin B17 za lije$enje raka u Ameri+i. )ana' na ti'u4e ljudi koji boluju od raka ne /ele i4i na 'kupe i bolne tretmane opera+ijama, kemoterapijama i zra$enjima te bivaju pri'iljeni putovati u ;ek'iko, 8jema$ku ili drugdje da bi dobili tretman laetrilom.

3oderna medicina !ao ,nd strija smrti

Ayurveda, .erbalno lije$enje pa i .omeopatija 'u vr'te u'pje(ni. medi+in'ki. pri'tupa lije$enju koje 'u po'tojale puno prije takozvane moderne alopat'ke medi+ine koja je relativno mlada grana znano'ti ' o'novana po$etkom 1 . 'tolje4a, a koja 'e za'niva na tretiranju 'imptoma bole'ti, a ne na otklanjanju uzroka bole'ti. )ana' 'u .omeopatija, bioenergija, ayurveda i 'li$ne medi+in'ke znano'ti progla(ene kao znan'tveno nedokazive i kao po'ljedi+a pla+ebo e<ekta pa 'u $ak okvali<i+irane kao nadrilije$ni$ka prak'a i prevaran'tvo iako 'u bile u 'lu/bi ljudi ti'u4ama godina. ;injenica je da je dana&nja ta!ozvana medicins!a znanost jedna <alsi<icirana znanstvena disci"lina koja 'e temelji na po'tav+i da ono malo znanja o ljud'koj anatomiji i <iziologiji (to $ovjek dana' zna pred'tavlja ultimativni zakon u pri'tupu lije$enja pa+ijenta, dok 've o'talo (to je nepoznato, neobja(njivo i (to 'e ne uklapa u

po'toje4e znan'tvene modele i .ipoteze valja odba+iti. &vo je vrlo opa'an pri'tup koji i dan dana' uzrokuje nezami'live patnje i 'mrt na 'totine ti'u4a ljudi radi pogre(ni. tretmana lije$enja. 8adalje po$etkom !0. 'tolje4a i ' ra'tom kemij'ke indu'trije, veliki mo4ni+i 'u o'jetili potrebu pro(iriti 'voje tr/i(te te 'u uvidjeli da bi kroz medi+in'ki aparat mogli u'pje(no prodavati 'voje kemij'ke otrove ili o'tatke proizvodnog pro+e'a (<lour), dana' op4epoznate kao <arma+eut'ki 2lijekovi2. Bogatim <inan+iranjem medi+ini'ki. (kola i u'tanova kroz razne <ondove, dona+ije i o'tale in'titu+ije u'pjeli 'u nametnuti obraza+ i okvire u kojima i dan dana' tzv. 'uvremena medi+in'ka znano't djeluje, a za'niva 'e na ma'ovnoj upotrebi razni. <arama+eut'ki. pripravaka odno'no otrova koji no'e ogroman pro<it indu'triji lijekova, a i'tovremeno nano'i patnju i 'mrt miljunima ljudi diljem 'vijeta 'vake godine. Cbog ovakve politike na razini medi+in'ke 'truke, ali i na dr/avnom nivou (zakonodav'tvo), lijeni! je sveden na gl "avog "osl &ni!a i dilera droge koji naj$e(4e ima ulogu prepi'ati odre*enu vr'tu lijeka za pojedinu bole't. Ako pak doktor uvidi da konve+ionalne metode lije$enja ne odgovaraju pa+ijentu i ako poku(a prakti+irati neke alternativne metode lije$enja biva 'uo$en ' gubitkom li+en+e, ugleda ili pak zatvor'kom kaznom. ;e*utim, ovo indu'triji 'mrti nije dovoljno ve4 preko medija vode o(tre kampanju protiv 'vi. oblika alternativnog lije$enja bole'ti koje bi ima mogli oduzeti 2dio2 pro<ita. 8ajlju4i neprijatelji 'u im prirodni lijekovi koji 'u be'platni i lako do'tupni 'vakome te 'e ne mogu patentirati i prodavati za prenapu.anu +ijenu. )ana' 'mo 'vjedo+i kako 'e pod okriljem 0odeG Alimentariu'a prodaja vitamina 'trogo ograni$ava i kontrolira. A DA)@u je done'en zakon (priprema 'e i u 6A) kojim 'e zabranj je zgajanje vlastite hrane vlastitom vrtl , kao primjeri+e 'adnja mente u vla'titom vrtu za vla'tite potrebe jer navodno ima ljekovita 'voj'tva (D %10 Bood Da<ety ;odernization A+t). =vdje se ne radi o razdvojenim interesnim s! "inama nego o globalnoj ma<iji !oja !roz instit cije svih dr)ava na svijet , 4N5a i 6>=5a g ra za!one !oji odgovaraj mo-nim biotehni!im, !emijs!im i <armace ts!im !om"anijama, a ni!a!o nis "redvi#eni za za&tit zdravlja lj di. 8a '+enu 'tupaju razne dr/avne in'titu+ije koje imaju mo4 dono(enja odluke o onome (to pojedina+ 'mije konzumirati ili uop4e raditi kako bi pobolj(ao 'voje zdravlje ili bi 'e izlje$io od bole'ti, a 've pod okriljem brige za 'igurno't i zdravlje ljudi. 8ajrazvikanija je ameri$ka B)A (Bood and )rug Agen+y) $ija je uprava 'a'tavljena od biv(i. ili pak budu4i. zapo'lenika <arma+eut'ki. i o'tali. kompanija $iji bi rad navodno trebali nadzirati, a 'tvarna im je uloga modernog inkvizitora koji ima zadatak 've 'paliti i zabraniti (to 'e ko'i intere'ima veliki. korpora+ija. (B)A je do'lovno zapalila radove i knjige Jiliama :ei+.a, o+a teorije o orgon'koj energiji). 3ada razne organiza+ije tipa B)A ili 2veliki ugledni medi+in'ki 'tru$nja+i2 proganjaju i zabranjuju pojedine 'up'tan+e ili alternativne metode lije$enja onda to za mene pred'tavlja dokaz da te metode imaju i'tin'ku vrijedno't jer pred'tavljaju opa'no't za pro<it veliki. korpora+ija. )ana' 'mo 'vjedo+i trenda da 'e grani+e izme*u zdravog i bole'nog $ovjeka pomalo pomi4u u 'mi'lu da 'eL?@N= dijagnosticiraj bolesti. 8a primjer 'pu(taju 'e grani$ne vrijedno'ti pojedini. parametera krvi tako da je $ovjek prije de'et godina bio zdrav, a 'ad bole'tan, odno'no morao bi piti neke lijekove. Vi(e o ovomeE>idija Faj'ki. ='to tako u modi je izmi(ljanje novi. bole'ti (to nikome normalnome ne bi palo na pamet kao na primjer A)5) 'indrom kod dje+e ili poreme4aj jedenja zdrave .rane. -ragikomi$no. 5iperaktivnu dje+u izmi'lili 'u ameri$ki p'i.ijatri radi nov+ a tvrdi 9o.n Virapen u 'vojoj knjizi 8u'pojava 'mrt. Cbog gladi za pro<itom, ali i zbog drugi. razloga o kojima ne4u ovdje lamentirati vr(e propagandni priti'ak za neumoljivu kampanju +ijepljenja dje+e iako za to nema prave potrebe. )apa$e po'toje opravdane 'umnje kako je 've ve4i pora't autizma kod dje+e rezultat ovi. 2+jepiva2 ili bolje re$eno neurolo(ko. bojni. otrova. =ako 'u 've ve4e i te/e bole'ti i'korijenjene davno prije ma'ovne kampanje +ijepljenja, nekim $udom ova prak'a

'e na'tavlja i dan dana'. 3ao rezultat 'vega, dana' je protuzakonito ne +ijepiti dje+u ' najmanje !0 vr'ta +jepiva od koji. mnoga imaju ozbiljne nu'pojave od koji. je najozbiljnija 'ama 'mrt djeteta. Arlo va)an as"e!t djelovanja <armace ts!e ind strije je "ro"aganda. 7ropaganda 'e odvija direktnim ogla(avanjem preko -V, =nternet ili novin'ki. ogla'a za pojedine lijekove, ali po'toji i puno 'uptilnija metoda propagande u kojoj 'e o'nivaju i <inan+iraju razne udruge oboljeli. od raka, dijabeti$ara i 'li$ne udruge koji iako imaju nao$igled .umani i edukativni karakter u pozadini promoviraju da je jedino pravo lije$enje ono ' <arma+eut'kim proizvodima unutar tzv. konven+ionalne medi+ine. -ijekom godine, 'koro 'vaki dan je po've4en nekoj bole'ti, tako da imam dan borbe protiv A=)D@a, dan dijabeti$ara i 'li$no. D ovim ti.im pri'tupom, ove mra$ne 'podobe na' /ele pod'jetiti koliko 've razni. i opaki. bole(tina ima, te kako je mo/da bolje i4i 'vako malo na razne 'kupe 'i'temat'ke preglede ili $ak eventualno piti razne lijekove kao preventivu. Nalo'no je /ivjeti u dru(tvu u kojem je 'vaki dan u godini po've4en borbi protiv neke bole'ti. Barmace ts!e !om"anije "osl j na nain da dire!tno i svjesno zro! j smrt i "atnj lj di. >ogika je brutalno jedno'tavna i okrutnaE ako na te'tiranju lijek poka/e da ima vrlo ozbiljne nu'pojave, takve nu'pojave 'e prikriju. 3ompanija ide 'vje'no u rizik (2ri'k a''e'ment2) pla'iranja poten+ijalno opa'nog lijeka na na$in da 'e odvagne koliko 'e mo/e zaraditi nov+a, a koliko mo/e izgubiti poten+ijalnom tu/bom. Ako 'e poka/e da bez obzira na po'ljedi+e, poten+ijalna tu/ba ne mo/e 2poje'ti2 'av pro<it od prodaje lijeka onda 'e ide ' prodajom lijeka. 1injeni+a je da 'vaka ve4a <arma+eut'ka kompanija za 'obom ima ogromne tu/be i pre'ude u kojima 'u i'platili na miljarde dolara, ali oni dalje na'tavljaju jednakom politikom jer im 'u'tav omogu4ava da na kraju ipak izvu4u pro<it. 7o'toji jo( jedan mra$ni a'pekt ovi. tvorni+a 'mrti, a to je ne"restano izmi&ljanje novih lije!ova. =ako tvrde da tro(e miljarde dolara na i'tra/ivanja novi., bolji. i e<ika'niji. lijekova $injeni+a je da <arma+eut'ke indu'trije naj$e(4e repli+iraju 'tare <ormule za lijekove na koje je i'tekao patent na na$in da je 'amo malo promijene i lan'iraju kako 'a'vim nov i 'enza+ionalan produkt. Ve$ina lijekova 'u 'ami po 'ebi 'inteti$ki kemij'ki proizvodi $ija je proizvodnja vrlo je<tina (to u kona$ni+i rezultira ogromnim pro<itom. $anas je ind strija lije!ova, medicins!ih "omagala i ta!ozvana istra)iva!a medicins!a ind strija jedna od naj"ro<itabilnijh gos"odars!ih grana svijet do! s dr ge strane imamo "ove-ani broj bolesti i bolesni!a te "ove-ani broj ta!ozvanih smrtonosnih bolesti .ra!, ?,$2/. 2ama ova injenica do!az je da s vremeni medicins!i s stav nije dizajniran za o"-e dobrostanje i blagodat svih lj di ve- za nemilosdrno boga-enje "ojedinaca na bijedi, m ci i agoniji bolesni!a, te da njihov "rimarni cilj nije smanjiti broj bolesni!a ve- "ove-ati broj bolesni!a ovom sl aj "otencijanih 8m &terija8. D obzirom na ovakvo 'tanje, 'a'vim je normalno da po'toji odre*eni krug ljudi u koje 'e i ja ubrajam, a koji opravdano 'umnjaju da 'u mnogobrojne bole'ti i viru'i u zadnji. 'totinjak godina umjetno kreirani ili modi<i+irani (A=)D, DA:D, ebola, tzv. 'vinj'ka gripa 5181). Ta!ozvana ind strija ra!a je "osebno znaajna grana ove ind strije smrti , a temelji 'e na i'tim prin+ipima kao i +ijela dana(nja medi+in'ka 'trukaE pro<it za <arma+eut'ke kompanije, +entre za i'tra/ivanja, kvazi@.umanitarne udruge, a 'mrt i patnja za pa+ijente. A igri 'u 'kupi 0- ure*aji, mamogra<i, aparati za zra$enje tumora, 'kupi i nee<ika'ni lijekovi za kemoterapiju, +ito'tati+i i 'li$ni 2lijekovi2 koji 'u nee<ika'ni, ali zato vrlo 'kupi i vrlo otrovni. 1injeni+a je da je kemoterapija 'mrtono'na i da nije pitanje da li 4e pa+ijent umrijeti ako 'e unedogled podvrgne ovoj terapiji nego kada 4e umrijeti. 8ajve4i moralni poraz za takozvane doktore 'mrti u bijelom je anketa onkologa ' pitanjem da li bi 'e 'ami podvrgli tretmanu kemoterapije ukoliko bi dobili rak. Velika ve$ina je odgovorila negativno. 3oderna alo"ats!a medicina se danas s!riva iza 8znanosti8 kao nekog 'vetog (tita koji im daje ap'olutni autoritet i mo4 da odba+e 've ono (to im ne odgovara ((to ne no'i pro<it). 1injeni+a da 'e rezultati 'vakog i'tra/ivanja mogu vrlo dobro <al'i<i+irati ili namjerno prikazati u druk$ijem 'vjetlu kako bi 2dokazali2 upravo ono (to i'tra/iva$ i

na'toji dokazati. 0.arle' Bort je odavno govorio o tankoj +rti izme*u znano'ti i p'eudoznano'ti i o utje+aju i'tra/iva$a na krajnji rezultat ek'perimenta.

A +ijeloj ovoj pri$i najvi(e mi je /ao dobri. i po(teni. lije$nika i medi+in'ki. 'e'tara koji na/alo't imaju pogre(no obrazovanje i i'krivljenu 'liku o tome kako najbolje pomo4i pa+ijentu, tako da nenamjerno rade ogromnu (tetu ljudima. =ako ja volim upotrebljavati 'intagme tipa 2doktori 'mrti u bijelom2 odavno 'am nau$io da ne valja pau(alno o+ijenjivati +ijele 'kupine ljudi tj. da ni(ta nije +rno@bijelo. )apa$e najve4i 2zvi/da$i2, odno'no ljudi koji 'u pomogli da prava i'tina do*e do u(iju (ireg kruga ljudi upravo potje$e iz lije$ni$ke 'truke. &vi .rabri pojedin+i 'u /rtvovali 'voju karijeru i ugled da bi obznanili i'tinu 'vijetu i i'tin'ki pomogli ljudima. Na osnov svega mog arg mentirano stvrditi da "rosjeni ovje! ne treba vjerovati !onvecionalnoj medicini !ada se s oi s bole&- , da"ae a!o voli svoj )ivot treba ih izbjegavati &iro!om l ! . ='to tako ne preporu$am na odazivanje na bilo kakve .umanitarne ak+ije ili prikupljanja 'red'tava za i'tra/ivanje raka ili drugi. bole'ti, jer time direktno poma/emo na(e i'kon'ke neprijateljeE medi+in'ko@ <arma+eut'ku ma<iju. 3ako bi. dodatno argumentirao 've ove navode, 'amo 4u poda'trijeti podatke o pro<itima koje pojedine <arama+eut'ke ili kompanije uklju$ene u zdrav'tvenu 2za(titu2 zara*uju, a koje 'e obvezno na*u na Bortune %00 li'ti najbogatiji. kompanija koja 'e 'vake godine objavljuje. ='to tako 4u nave'ti i podatke o broju oboljeli. u 'vijetu. ;i'lim da pametnome ne treba vi(e. Brutto zarada !010.g. u miljardama dolaraE 1. ;+3e''on 108 !. 3. I. %. 0ardinal 5ealt. 7<izer #7 8ovaarti' %0 6li >illy !1 FlaGoDmit.3line !3

6.

:a(ireno't pojedini. bole'ti na 'vjet'koj raziniE

1. )ijabete' je imalo 171 miljun ljudi !000.g., a predvi*a 'e da 4e do !030.g. ova
brojka biti uduplana

2. D 5=V viru'om /ivi oko 33 miljuna ljiudi (poda+i iz !00 .g.) 3. D rakom 'e bori oko 1!.7 miljuna ljudi (poda+i iz !008.g.)

Svatko mora znati da je istraivanje raka uglavnom prijevara" te da su vodee institucije za istraivanje raka nemarne prema ljudima koji i* podravaju @ Lin s 0a ling

Lijeenje ra!a

>ije$enje raka vitaminom B17 ili laetrilom je najbolje ako 'e obavlja pod 'tru$nim nadzorom. ;e*utim, ovo je izgleda mogu4e 'amo u ;ek'iku (to je izrazito 'kupo. ;oje o'obno mi(ljenje je da 'vaki lijek i lije$enje mora biti be'platno i 'vima do'tupno, a da oni koji pro<itiraju na tu*oj bole'ti $ine najve$i zlo$in nad $ovjekom. A'tanovio 'am da i na alternativnoj 'trani vrebaju razni prevaranti /eljni pro<ita, 'toga 'am 'kepti$an prema 'vim ultra 'kupim 2alternativnim2 metodama lije$enja jer 'u po prin+ipu djelovanja i'ti kao i 'lu/bena medi+in'ko@<arma+aut'ka ma<ija koja pro<itira na tu*oj bijedi. 8emam nikakvi. i'ku'tava u lije$enju raka za'novanom na vitaminu B17, pa ni op4enito u bilo kakvom lije$enju niti 'e time bavim. &no (to mogu ponuditi je par in<orma+ija i 'mjerni+a koji. bi. 'e ja dr/ao kad bi bio 'uo$en ' ovom 'tra(nom bole(4u modernog $ovjeka, a do koji. 'am do(ao nakon godinu dana 'amo'talnog i'tra/ivanja. :ak je bole't +ijelog organizma, a 'ame muta+ije, meta'taze i nekontrolirano (irenje 4elija raka 'u 'amo po'ljedi+e ovog 'tanja. 1ovjek mo/e biti izlo/en raznim kan+erogenima (kemikalije, zaga*enja, otrovi u .rani, 6; zra$enja), mo/e imati gen'ke predi'pozi+ije za pojedine vr'te raka, ali ne mora nikad oboljeti od raka. 9aki i zdravi imuni 'i'tem je ono (to $ovjeka brani od raka, pa i od 'vi. o'tali. bole'ti. Dmatra 'e da zdravi $ovjek 'vaki mje'e+ preboli (e't tumora, a da toga nije ni 'vje'tan. 1injeni+a je da $ovjekovo tijelo (imuni 'i'tem) ne prepoznaje tumor kao neko 'trano tijelo, te da 'e 've vr'te tumora razvijaju i po 10 godina prije nego uzrokuju 'metnje. -umor'ke 'tani+e 'u u biti na(e 'tani+e (ne neko 'trano tkivo) koji 'u pre(le u anaeroban na$in rada (bez ki'ika) i za 'voj ra't kori'te velike koli$ine glukoze ((e4era) koji je energija za 've 'tani+e, te 'toga zdrave 'tani+e o'taju bez potrebnog goriva ('labo't organizma). =muni 'i'tem je predivan me.anizam koji o'im na bio@kemij'koj razini <unk+ionira i na energet'koj razini. 8aime 'vaka 'tani+a u vi'okom energet'kom 'tanju ne4e dopu'titi 'tranom organizmu da prodre i u$ini je bole'nom. 8a bio@kemij'koj razini najveli$an'tveniji me.anizam imunog 'i'tema 'e odvija na razini takozvani. -@lim<o+ita koji na'taju u timu'noj /lijezdi. &vi mali 2izvidni+i2 'u kon+entrirani na mje'ta gdje ba+ili ulaze u na(e tijelo. 8iti jedno 'trano tijelo ne4e dugo putovati ljud'kim tijelom prije nego (to nai*e na -@lim<o+ite. -@lim<o+it 4e do'lovno 'kenirati

'trano tijelo i prepoznati da 'e ne radi o doma4oj i poznatoj 'tani+i ve4 o poten+ijalnom neprijatelju. -ijekom 'keniranja -@limo<+it je prikupio 've in<orma+ije o 'labim to$kama 'tranog tijela i o na$inu kako ga najbolje uni(titi ili neutralizirati. D ovim in<orma+ijama ide nazad u 2tvorni+u2 antitijela (ko(tana 'r/) koja 4e po danom planu izraditi odgovaraju4a antitijela kako bi 'e uljez eliminirao. Ako 'e u blizini na*e i 'tariji -@lim<o+it i ako je 'trano tijelo ve4 otprije napalo $ovjeka, tada ne4e biti potrebno izraditi novu vr'tu antitijela ve4 'amo kori'iti 'tare na+rte. &vaj predivni me.anizam je u kon'tatno u pogonu, ali za njegovo be'prijekorno <unk+ioniranje je potrebna energija odno'no redovan uno' .ranjivi. tvari i energet'ka ravnote/a organizma. 3ad je imuni 'i'tem o'labljen ili ne mo/e reagirati na 'trane <orma+ije, onda aktivira takozvane me.anizme karantene kojima 'e nakupine 'tranog tkiva i 'tani+a poku(avaju izolirati i odvojiti od o'tatka organizma. Dvaki $vori4, made/ ili izra'ilna pred'tavlja ovaj 2'igurni2 kontejner ' kojim i o'labljeni imuni 'i'tem mo/e izi4i na kraj ' opa'nim nametni+ima. &vo $ini u ve$ini 'lu$ajeva, ali ako 'e 'trano tijelo 2otrgne2 ovoj kontroli onda imamo nekontrolirano (irenje koje 'e onda mani<e'tira kao rak i mo/e 'e pojaviti bilo gdje u tijelu. =z ove pri$e mo/emo izve'ti par zaklju$akaE 1. :ak je u ve$ini 'lu$ajeva po'ljedi+a lo(e i'.rane odno'no po'ljedi+a o'labljenog imunog 'i'tema u kombina+iji ' vanj'kim okida$ima (kan+erogena .rana, 'tre' i 'li$no). 1ovjek 'e mo/e dobro .raniti, ali ' kemij'ki pro+e'iranom indu'trij'kom .ranom ne uno'i dovoljno .ranjivog materijala za imuni 'i'tem. !. 7unk+ija ili biop'ija je <atalna medi+in'ka gre(ka jer 'e probija opna ili karantena oko u'pje(no zatvorenog i enkap'uliranog 'tranog tijela i otvara mogu4no't da 'e bole't pro(iri +ijelim tijelom. 3. 7ar+ijalno lije$enje dijela tijela opera+ijama, zra$enjem ili kemoterapijama je unaprijed o'u*eno na neu'pje. jer kao po'ljedi+u ima uni(teni imuni 'i'tem koji je jedini pravi 'pa' za pa+ijenta ' rakom. ='to tako lije$enje 'amo dijela problema odno'no po'ljedi+a ne jam$i nikakav u'pje., ve4 'amo produ/enje agonije. 4. 7otrebno je izbjegavati 've kontrolne preglede krvi na tumor'ke markere, 0'keniranje, mamogra<e, biop'ije i 'li$ne preventivne za.vate koji vi(e (tete nego kori'te. 0- 'keniranje mo/e ozra$iti $ovjeka i do ti'u4u puta vi(e nego rendgen, a 'vako ioniziraju4e zra$enje mo/e uzrokovati rak. ;amogra< je i'to opa'an jer je /en'ka dojka po'ebno o'jetljivo podru$je pa i mala koli$ina zra$enja mo/e pridonijeti razvitku raka. -akozvani krvni tumor'ki markeri 'u 'amo impli+itni pokazatelji nekog poreme4aja i mogu varirati od ju$er do dana', te nikako ni'u pouzdani. Vrlo je va/an i p'i.olo(ki <aktor kada rezultati ovakvi. la/ni. preventivni. pregleda otkriju neke nepoznate ma'e za koje 'e 'umnja da 'u 'tani+e raka. 1ovjek obi$no pada u depre'iju 'uo$en ' 'mrtono'nom bole(4u i $ak ako nije 'tvarno bole'tan 'ada ima realne (an'e da 'tvarno i oboli ili da mu 'e dijelovi tijela od'je$u (pro'tata, dojka i 'li$no) bez potrebe (to je dana' uobi$ajena medi+in'ka prak'a. ='tina pomalo dolazi na vidjelo i u 5rvat'kojEnepotrebno ozra$eno vi(e od 8%00 ljudi. 8a o'novu 'vega re$enog mi'lim da lije$enje raka pa i bilo koje bole'ti mora biti za'novano na i'pravnoj pre.rani, 2'na/nim2 doda+ima pre.rani, detok'ika+iji organizma, izbjegavanju kan+erogeni. okida$a, te op4enito dizanju energet'kog nivoa $ovjeka. Dli$no predla/e >ot.ar 5irne'e u 'vom 36 programu obja(njenom u knjzi 3emoterapija lije$i rak i zemlja je ravna plo$a. $eto!si!acija organizma1 plu4a, jetra, bubrezi i +rijeva 'u najva/niji $i'ta$i u organizmu, 'toga treba pomo4i ovim organima da budu (to vi(e <unk+ionalni kad 'e primjeni po'eban re/im pre.rane ili 'li$na 'red'tva u borbi protiv raka kad 4e na 'ebe morati preuzeti 've o'lobo*ene tok'ine i izba+iti i. iz tijela. 7o'toje +ijele teorije i na$ini kako 2o$i'titi2 tijelo, ali 'vakako treba biti pa/ljiv ' ovim metodama ' obzirom na trenutno

'tanje organizma. 9a o'obno volim $i(4enje pomo4u $ajeva po re+epturama :udol< Breu''a, antiparazitni program za jetru i /u$ po metodi 5ulde 0lark ' +rnim ora.om i zapperom, te op4enito $i(4enje organizma i'pijanjem velike koli$ine <iltrirane vode (nikako ne <la(irane ili de'tilirane), eventualno vje/be i'pravnog di'anja i kli'tiranje za i'piranje +rijeva. Vi(e o detok'ika+iji na alternativa <orumu i na alternativa za va'.

,s"ravna "rehrana1 $injeni+a da je dana(nja indu'trij'ki prera*ena .rana glavni izvor kan+erogeni. okida$a (aditivi, konzervan'i). Dtoga bi i'pravna pre.rana trebala i'klju$iti ve4inu proizvoda ' 2poli+a2 du4ana i orijentirati 'e na 2doma4u2 .ranu i to najbolje iz lokalne zajedni+e. Ve4ina alternativni. metoda lije4enja raka 'e bazira na 'trogoj dijeti odno'no vegetarijans!oj pre.rani ' povr4em i vo4em (organ'ki uzgoj) uz izbjegavanje /ivotinj'ki. namirni+a jer one optere4uju organizam ' raznim otrovima, antibioti+ima i 'li$nim kemikalijama koji 'e dana' na/alo't nalaze u 'koro 'vakoj /ivotinji namijenjoj za ljud'ku pre.ranu. Dvakako izbjegavati (e$er i bijelo bra(no. Dtani+e raka 'e .rane glukozom. Breu''preporu$a intezivnu dijetu ' $ajevima i 'okom na bazi +ikle (Biotta), dok na primjer )r. 9o.anne Bud?ig u 'vojoj knjizi :ak 7roblem i :je(enje preporu$a uljno@protein'ku dijetu koja ipak uklju$uje 'ir i mlijeko. $odaci "rehrani1 u ovo bi. ubrojio 've pro@aktivne dodatke .rani koji ili u'mjereno rade protiv raka ili rade na op4enitom dizanju imunog 'i'tema kao (to je vitamin B17, vitamin 0 i o'tali vitamini, mineralni doda+i pre.rani, ;;D (mira+le mineral 'upplement) i vodikov perok'id kao 'na/ni ok'idan'i koji poma/u imunom 'i'temu, koloidno 'rebro kao antibakterij'ka za(tita i o'tali 'uplementi iz tzv. alternativnog 'vijeta koji 'u namijenjeni ja$anju organizma. &pet i ovdje treba biti pa/ljiv i ne mije(ati ba( 've i 'va(ta, ve4 krenuti ' jednim ili eventualno ' par dodataka. Caklju$ak je da je vitamin B17 'amo pomo4no 'red'tvo u lije$enju raka i da ukupno gledano zauzima mo/da manje od !0L va/no'ti. ,zbjegavanje !ancerogenih o!idaa1 kan+erogeni okida$i 'u 'vi <aktori koji mogu po'pje(iti ili pak uzrokovati na'tanak raka. 7o nekim teorijama $ak i 'ami paraziti i gljivi+e mogu djelovati kao 'vojevr'ni okida$, 'toga je bitno pro4i izvje'ne detok'ika+ij'ke korake ve4 prije 'pomenute. 8ajva/niji kan+erogeni okida$ je pro+e'irana indu'trij'ka .rana puna aditiva, konzervan'a, poja$iva$a oku'a, umjetni. (e$era, F;& 'a'tojaka i 'li$ni. otrovni. 'tvari, 'toga bi 'vakako trebalo izbjegavati ovaj na$in pre.rane. )rugi najva/niji kan+erogen je elektromagnet'ko zra$enjeE elektro'mog od mobitela, ?irele''@a, ra$unala, televizije i o'tali. ure*aja kojim 'mo 'vi na/alo't okru/eni. Nivot u urbanoj 'redini no'i 'a 'obom i 'vakodnevno udi'anje zaga*enog zraka, nepodno(ljivu buku od auto@prometa i p'i.i$ki 'tre' od u/urbanog grad'kog /ivota. Vrlo je te(ko izbje4i 've ove <aktore, o'im mo/da 'elidbom na 'elo izvan grad'ke vreve, ali za ve4inu ljudi ovo je 'koro nemogu4e kako zbog <inan+ij'ki. razloga tako i zbog 'vi. 2tekovina2 +ivilza+ije na koje 'u navikli ((kola, vrti4, po'ao, auto, mobitel i 'li$no). B #enje svijesti .energije/ bolesni!a1 'uo$en ' rakom koji je dana' na/alo't 'mrtono'na bole't $ovjek obi$no nema metalne 'nage i volje da u$ini bitne promjene u

'vom /ivotu kako bi 'am 'ebi pomogao. 8akon odra*ene terapije, pa+ijent 'e obi$no vra4a 'tarom na$inu /ivota koji ga je najvjerovatnije i doveo do bole'ti. &vdje je vrlo te(ko davati neke generalne 'avjete, jer je ovo individualna 'tvar. A prin+ipu 've 'e 'vodi na tra/enje nekog 'mi'la i vi(eg +ilja u 'vom /ivotu, neke nove 'vr.e koja bi nam dala 'vje/i polet i energiju ne 'amo da u'pje(no prebolimo bole't ve4 i da na'tavimo /ivjeti kvalitetnijim i i'punjenijim /ivotom. 8a primjer izbjegavanje 2lije$enja2 konve+ionalnim metodama (kemoterapija) i o'lanjanje na vla'tite 'nage u borbi protiv raka je mo/da prvi korak k ovom 'amoo'vje(4ivanju. )ana' po'toji mno(tvo u'pje(ni. alternativni. terapija za lije$enje raka, od koji. 'u mnoge 'tare de'etlje4ima. =ntere'antno je da 'e ve4ina nji. temelji na pre.rani, odno'no 'trogoj dijeti. ;oje mi(ljenje je da ipak o'im promjene pre.rane treba preduzeti i 've o'tale radnje kako bi 'e u'pje(no porazio rak. 7ar 'tari. poznati. terapija za lije$enja raka o'im ' vitaminom B17E Fer'onova terapija, Breu''@ova dijeta, uljno protein'ka dijeta 9o.anne Bud?ig. 8a/alo't borba protiv ove opake bole'ti pada na le*a pojedin+a jer zbog dru(tveni. dogmi i utje+aja, bole'nik prvo poku(ava ' tzv. kla'i$nim metodama (kemoterapija), a zatim kad je ve4 ka'no i kad ima uni(teni imuni 'i'tem zbog ovi. 2kla'i$ni.2 za.vata, u o$ajanju poku(ava ' alternativnim metodama. Ako bole'nik krene pak alternativnim putem otpo$etka ili nakon kla'i$ni. metoda tada ne mo/e ra$unati na pomo4 dru(tva ili 'i'tema jer dr/ava 'amo 'ponozorira rad konve+ionalne medi+ine. &vo je gre(ka 'i'tema odno'no dru(tvenog u'troja. -rebalo bi u'po'taviti bar minimalne 'lobode izbora pa+ijenta na na$in da dr/ava <inan+ira o'im konve+ionalne medi+ine i neke alternativne metode. 0ilj razvoja ljud'kog dru(tva je ap'olutno znanje i mo4 pojedin+a kako bi 'am 'ebi pomogao u ve4ini 'lu$ajeva kad je 'uo$en ' bole(4u. 3rajni +ilj razvoja $ovjeka je /ivljenje /ivota na takav na$in koji uop4e ne bi uzrokovao bole't (bez kon'tatnog 'tre'a koji je temelj dana(njeg ljud'kog dru(tva). Dtoga zaklju$ujemE za "rav "reventiv i lijeenje ra!a !ao najgore bolesti modernog ovje!a nije bitno na-i s"asonosni lije! "rotiv ra!a ve- je "otrebno mijenjati dr &tveni "oreda! iz !orijena.

E<e!t stotog majm na

Dvatko od na' u (iroj i u/oj obitelji je najvjerovatnije imao 'mrtni 'lu$aj kao po'ljedi+u malignog tumora. 8ajgora je agonija i patnja koji na(i bli/nji pro/ivljavaju tijekom te o$ajni$ke borbe za /ivot. D druge 'trane ve$ina na' /ivi u kon'tatnom 'tra.u da i na' ne 2u.vati2 u ralje ova opaka bole't. Dtoga 'u moja ljutnja i razo$aranje ogromni kada 'aznam da 'u prije %0 i vi(e godina po'tojali priprav+i i metode koji 'u bili vrlo u'pje(ni u lije$enju raka (vitamin B17, :i<e ure*aj i drugo). 7itam 'e za(to mi ove in<orma+ije ni'u bile do'tupne prijeO Ca(to 'am mi'lio da je kemoterapija, zra$enje i o'tale nadrilje$ni$ke metode jedina mogu4a op+ijaO Avijek 'am mi'lio da je 'i'tem u prin+ipu dobar i da 'u 'amo pojedin+i 2i'kvareni2 i da u potrazi za pro<itom mogu nanijeti (tetu, ali kad 'am 'aznao da je ovaj prevarant'ki i zlo$ina$ki 'i'tem bri/ljivo gra*en zadnji. 100 i vi(e godina mi'lim da imam puno moralno pravo da 've ljude koje rade u tom kvazi medi+in'kom 'i'temu nazovem doktorima 'mrti u bijelom, a 'am medicins!o5<armace ts!i sistem o!ara!teriziram !ao jedn veli! ,nd strij smrti. 7o'tavlja 'e pitanje kako promijeniti ovaj 'i'tem jer je pod o$iglednom za(titom dr/avnog aparata (zakoni $ak omogu4uju oduzimanje malodobne dje+e ako 'e ne podvrgnu 2propi'anoj 'lu/benoj medi+in'koj terapiji2)O &$igledno rje(enje je izlazak na izbore i gla'anje za onu op+iju koja bi donijela pozitivne promjene, ali ovo je $i'ta iluzija jer i'ti mo$ni+i koji u rukama dr/e medi+in'ku 'truku, <arma+iju, dr/e i medije i banke 'toga ne4e dopu'titi da na vla't do*e op+ija koja bi im mogla poremetiti planove.

8i'am za revolu+ije i prevrate, jer obi$no nakon nji. do*e i'ti me.anizam vladanja 'amo ' drugom bojom za'tave. Dtoga mi'lim da je potrebno da 'vaki $ovjek poradi na 'ebi i da napravi 'vojevr'nu 2malu revolu+iju2 u 'vom /ivotu na na$in da 'tekne znanje kako pomo4i 'ebi i drugima ako i kada bude 'uo$en ' izazovima kao (to je na primjer rak. Cna$i umje'to revolu+ionarne <ronte predla/em tzv. individualnu <rontu u kojoj bi pojedina+ imao dovoljno znanja, volje i o'obne mo4i da prebrodi 've naizgled bezizlazne 'itua+ije te da 'voje znanje i mo4 polako (iri i o'vje(4ava druge. Pto vi(e ima mo4ni. i znanjem op'krbljeni. pojedina+a koji ne poznaju 'tra. ('tra. od bole'ti) to 4e dru(tvo ljudi biti ja$e, a truli 'i'tem koji 'e za'niva na bole'tima, ratovima i 'tra.u i koji na/alo't trenutno vlada 'labiji. Lj ds!o dr &tvo ja!ih i samostalnih "ojedinaca je ono em treba te)iti. 0ilj je o'tvariti e<ekt 'totog majmuna, odno'no dovoljno je da 'amo mali dio ljudi na planeti Cemlji po'tane o'vije(4en i da djeluje u 'kladu ' tim, pa da 'e e<ekt pro(iri i na +ijelo $ovje$an'tvo. =ntere'atno je kako je i ovaj e<ekt kontroverzan, odno'no pobijen od 'trane tzv. 'lu/bene znano'ti (to mu po meni daje jo( ja$u 'nagu jer 'e tzv. 'lu/bena znano't velikim dijelom temelji na prijevari. =na$e i ;a.ari'.i ;a.e'. Kogi je za'tupao tezu da mali po'totak ljudi mo/e pozitivno utje+ati na razvoj doga*aja medita+ijom. Kada vladaj -a manjina b de s oena s injenicom da veina lj di ne mari za njihove !vazi za!one, !vazi lje!ove i tr li nametn ti sistem, cijeli sistem -e sam od sebe "ro"asti "ra&in od !oje je i na"ravljen, a lj ds!i rod -e na"o!on mo-i disati slobodno. 8a kraju poruka 'vim bole'nimaE nemojte predati 'voj /ivot u tu*e ne'po'obne ruke, naro$ito u ruke uboji+a koji va' vide 'amo kao 'tati'tiku i kao mogu4i izvor pro<ita, $ovje$e tijelo je vr.un'ki organizam 'po'oban da /ivi mnogo du/e nego (to mi'limo, na kraju krajeva, ako vam ka/u da 'te 'uo$eni ' 'mrtono'nom bole(4u zar nije bolje napokon preuzeti kon+e 'vog /ivota u 'voje ruke i krenuti u bitku /ivota pod vla'titim uvjetima, vo*eni vla'titim znanjem i 'vije(4u, a ne po diktatu doktora 'mrti u bijelom. Na"omena1 A ovom tek'tu 'am iznio mno(tvo in<orma+ija koje 'u na/alo't dana' kontroverzna tema, ali u koje ja duboko vjerujem da 'u i'tinite. &gra*ujem 'e od eventualne upotrebe ovi. in<orma+ija za aktivno lije$enje. &davno 'am '.vatio da 'ama in<orma+ija o ne$emu ne pred'tavlja i 'tvarno znanje kako primjeniti tu in<orma+iju. &dno'no primjena ovi. in<orma+ija u 'tvarnom /ivotu, a naro$ito ako 'e poma/e drugoj o'obi mo/e biti te/a nego (to izgleda na prvi pogled. Dtoga 'vima onima koji namjeravaju kori'titi ovdje izne'ene in<orma+ije 'avjetujem da budu vrlo 'trpljivi i pa/ljivi.

+e<erence
F. 6d?ard Fri<<in @ A Jorld Jit.out 0an+er @ -.e Dtory &< Vitamin B17 7.illip )ay @ 0an+er @ J.y Je2re Dtill )ying -o 3no? -.e -rut. ???.vitaminb17.org ???.?orld?it.out+an+er.org.uk =vona Nivkovi4 @ Vitamin B17 -.e Beauti<ul -rut. @ Fer'on 0an+er 0ure 9o.n Virapen @ 8u'pojava 'mrt >ot.ar 5irne'e @ 3emoterapija lije$i rak i zemlja je ravna plo$a 3evin -rudeau @ 7rirodni lijekovi za koje oni ne /ele da vi znate :udol< Breu'' @ :ak, leukemija i druge prividno neizle+ive bole'ti izle+ive prirodnim putem

Crni orah, pelin i klini

Crni orah Crni orah, Juglans nigra, je drvo visoko do 30 metara. Plod crnog oraha je veliine 4-5 cm i nije jestiv. Zelena ljuska koja okruuje crni orah ima udotvorni uinak. oica !loda sadri tanin i kinon. "anin i kinon su !rirodne kemikalije koje u#ijaju !ara$ite, gliste, gljivice i smanjuju kolesterol u krvi. %iste krv od toksina i otrova. Crni orah tako&er o#iluje jodom i mineralima. 'adri linolenic acid i vitamin C u (ormi askor#inske kiseline. )lkaloidi, !risutni u crnom orahu, imaju anti-tumorna svojstva. *kstrakt crnog oraha je snaan !ara$itocid. "re#at +ete samo jednu #oicu od 30 ml e,tra jake tinkture da $a!onete !roces i-+enja.

Pelin Pelin, Artemisia absinthium !otjee i$ antikog do#a i s!ominje se u .i#liji. "a #iljka se na engleskom $ove crvljedrvo s do#rim ra$logom/ u#ija crve0 Pelin je #iljka trajnica s ra$grananom sta#ljikom, !olugrmastog o#lika, visine do 1 metra. 'ta#ljika je okrugla s !erasto ra$dijeljenim listovima.

'ta#ljika i listovi !okriveni su sivo-#ijelim !ustom. Cvate u gro$du sitnim sunovratim glavicama. Pelin je vrlo gorkog okusa. 2jeluje kao tonik, !odsti+e a!etit, regulira !ro#avu, koristi se kao antise!tik i karminativ. 3!otre#ljava se !rotiv crijevnih !ara$ita, -e+erne #olesti, !rotiv gro$nice, !o#olj-ava cirkulaciju. 'adri thujone i isothujone, koji u#ijaju !ara$ite. Pelin tako&er sadri santonin, koji je !o$nat kao lijek $a #olesti u$rokovane !ara$itima i ses4uiter!ene lactones, koji osla#ljuje mem#rane !ara$ita te tako uni-tava, s!rjeava i $austavlja rast mikroorgani$ama.

Klini lini+ je #iljka neo!hodna $a u#ijanje jaja-aca !ara$ita i lijeenje raka je klini+. lini+, Syzygium aromaticum sadri eugenol, cario(ilen i tanin, koji imaju jaka anti-mikro#na svojstva. "e kom!onente !utuju krvotokom, u#ijaju+i si+u-ne !ara$ite, njihova jaja-ca i liinke. lini+ uni-tava !seudomonas aeruginosa i sve vrste -igela, sta(ilokoka i stre!tokoka. lini+ je jedina #iljka koja je s!oso#na uni-titi jaja-ca !ara$ita. "o je vrlo #itno, jer ako jaja-ca nisu uni-tena, !ara$iti +e se !onovno i$ njih i$le+i i !ro-iriti !o cijelom tijelu. lini+ je !o$nati $ain. 5e&utim, ku!ljeni mljeveni klini+i ne djeluju0 6jihova !ara$itocidna svojstva su odavno ishla!jela jer !ostoji realna mogu+nost da su samljeveni godinama !rije. 3koliko je samljeven te odmah stavljen u ka!sule, !a !ohranjen u $atvorene #oice, mo+ #iljke je moda ouvana, ali to nije sigurno. 7edino sigurno je !ose#no !ri!remljeno ulje od klini+a. 3lje klini+a djeluje isto kao i mljeveni klini+, ak i #olje 8vo su jedine #iljke koje +ete tre#ati da #iste oistili organi$am od !ara$ita. 6e !oku-avajte $amijeniti #iljke lijekovima. Para$itocidni lijekovi mogu #iti krajnje otrovni, ak i u malim do$ama. 6iti jedan od njih ne u#ija sve stadije. 2rite se #iljaka.

3 naina da obnovite Vau jetru

Naa jetra je vrlo poseban organ: ak i kada je oteena za vie od 50 ! ona se "o#e $ potp$nosti obnoviti. %e&aniza" obnavljanja jetre jo $vijek nije $ potp$nosti jasan. 'li jasno je jedno: ta njezina sposobnost je klj$na za nae zdravlje. (etra je najva#niji "etaboliki organ $ tijel$. )z"e*$ ostali& zadataka! i"a $log$ proiavanja krvi od toksina i otrova.

+ananji svijet je dr$kiji od svijeta $ koje" s"o nekad #ivjeli. (o prije stotin$ godina! sve strane tvari sa koji"a se ovjek s$sretao! dolazile s$ iz biljnog svijeta. , nae "oderno doba stvorili s"o tis$e novi& ke"ijski& spojeva! koji inae ne postoje $ prirodi. %nogi ke"ijski spojevi s$ dio nae pre&rane -konzervansi! aro"e! boje.. +r$ge $nosi"o sa lijekovi"a! koje "nogi od nas svakodnevno koriste. /e"ija se koristi i $ koz"eti0i! sredstvi"a za ienje! tiskani0a"a! tekstilnoj ind$striji itd. 1ve te ke"ikalije svakodnevno prolaze kroz na$ jetr$! koja se "ora nositi sa ovi" tereto". , veini sl$ajeva naa jetre $spijeva oistiti krv od ovi& toksina.

%e*$ti"! postoje sit$a0ije kada je jetra zaista preoptereena i potrebna joj je po"o! na pri"jer:

bolesti jetre trovanje pretjerano $zi"anje lijekova preko"jerno koritenje alko&ola nepravilna pre&rana toko" d$#eg vre"ena

2j$di s$ od$vijek poznavali i koristili biljke! koje tite i obnavljaj$ jetr$.

9jekovite #iljke $a o#navljanje jetre

1. Sikavica (Silybum marianum)

+o sada najbolje rez$ltate $ preven0iji i lijeenj$ oteenja jetre pokazala je sikavi0a. 3lavni aktivni sastojak sikavi0e je sili"arin. 1ili"arin je ko"pleks razliiti& spojeva -silibina ' i 4! izo5silibina! silikristina! silidianina! 6lavonoida pop$t kver0etola i taksi6olina itd.. 7ni svi zajedno s$djel$j$ $ regenera0iji jetre i njezinoj zatiti. 8rovedena s$ istra#ivanja sa zeleno" p$pavko"! jedno" od najotrovniji& gljiva! koja $zrok$je opasno oteenje jetre i $bije oko 30 svoji& #rtava. , istra#ivanj$ sili"arin s$ davali a. prije konz$"iranja ove gljive i b.10 "in$ta nakon konz$"iranja gljive. , obje gr$pe sikavi0a je pr$#ila 100 $inkovit$ zatit$ od djelovanja otrova zelene p$pavke. 1ili"arin je jaki antioksidant -10 p$ta jai od vita"ina 9.. 1ili"arin poveava razin$ gl$tationa $ jetri za 35 . 3l$tation je odgovoran za ienje jetre od irokog spektra toksina. 1a poveanje" razine gl$tationa! jetra i"a ve$ "o da oisti krv od otrovni& spojeva. Na takav nain konz$"iranje sikavi0e i"a kako zatitno! tako i obnavljaj$e djelovanje na na$ jetr$. Doziranje:

5 :05240 "g sikavi0e tri p$ta dnevno -doziranje ovisi o snazi pojedinanog proizvoda na tr#it$. 5 140 "g sili"arina tri p$ta dnevno Napomena: Nae tijelo se "o#e navikn$ti na sili"arin. ;bog toga $zi"ajte ga 2 tjedna! pa napravite pa$z$ od 2 tjedna. Nakon toga "o#ete nastaviti opet.

2.Maslaak

(edite "aslaak< 7va biljka raste $ svako" vrt$. ,berite lie "aslaka! operite ga i dodajte $ salat$. %aslaak "o#ete pronai i $ trgovina"a zdrave &rane $ oblik$ tinkt$re ili kaps$la. %aslaak je nevjerojatno koristan! kada je rije o zdravlj$ jetre i dr$gi& organa! povezani& sa njo". 7va biljka se $spjeno koristi $ lijeenj$ "nogi& bolesti jetre 5 &epatitisa! $pale jetre! jetreni& ka"ena0a! ins$6i0ijen0ije jetre! #$ti0e itd. %aslaak djel$je kao tonik na jetr$ i po"a#e njezinoj 6$nk0iji. Doziranje: 5 45= "l svje#eg soka korijena "aslaka -152 ajne #li0e. jedan p$t dnevno 5 25= "g s$&og korijena "aslaka jedan p$t dnevno! $ aj$ 5 45= "l ekstrakta "aslaka jedan p$t dnevno -razrijediti $ vodi ili aj$.

3.Sla i! ("lycyrr#iza $labra)

/inezi ve odavno koriste ov$ biljk$ za lijeenje jetre. >esear0& 3ro$p o6 2iver +isease i 1&an?i %edi0al @ollege proveli s$ istra#ivanja! koja s$ potvrdila da sladi ne$tralizira toksine $ jetri. )stra#ivanja tako*er potvr*$j$ da sladi poveava stvaranje inter6erona! koji se obino koristi za lijeenje &epatitisa 4.

7d 1A50 godine lijeni0i kako na )stok$ tako i na ;apad$ $spjeno koriste glB0Brr&izin 5 spoj! dobiven iz sladia! za lijeenje &epatitisa. , (apan$ glB0Brr&izin se pokazao toliko e6ikasni" $ lijeenj$ &epatitisa da je postao standardan dio terapije protiv ove bolesti. Doziranje: :5= gra"a korijena sladia dnevno

8ostoje i dr$gi naini obnavljanja jetre. %o#ete koristiti alternativne "etode pop$t ak$p$nkt$re! ak$pres$re! re6leksologije! "agnetne terapije! aro"aterapije i &o"eopatije istovre"eno sa ljekoviti" biljka"a da bi br#e obnovili Ca$ jetr$.

ienje jetre
Autor: Svetlana Pasari

2etaljne u!ute $a i-+enje jetre na !rirodan nain !rema dr.Clark

Nor"alan rad jetre je pres$dan za odr#avanje dobrog zdravlja. Nepravilan rad jetre je skriveni $zrok "nogi& bolesti. (edan od najei& $zroka nepravilnog rada jetre je svi"a poznati ka"ena0. +r$gi $zrok s$ paraziti! koji esto napadaj$ jetr$. 7istiti jetr$ od ka"en0a je vrlo lako. 8ostoji prirodni nain ienja jetre $z po"o "aslinovog $lja i soka grejpa koji je razradila dr. D$lda @lark.

Dr. Clark preporuuje da ienje jetre radite uz antiparazitni program

Za i-+enje jetre tre#at +e vam : dana. %i-+enje jetre naj#olje us!ijeva ako ga radite u$anti!ara$itni !rogram dr.Clark. Za i-+enje jetre tre#at +e ;am/

$orka sol maslinovo ulje svje%i crveni $rejp

4 velike #li0e 1E2 ali0e -1.5 dl.! $z"ite svijetlo $lje 5 lake ga je popiti 1 veliki ili 2 "ala! dovoljno da se is0ijedi 2 dl soka

Za i-+enje jetre oda#erite dva slo#odna dana. 6a dan i-+enja jetre nemojte u$imati nikakve lijekove, vitamine i ka!sule.

Vrijeme je ovdje vrlo vaan fa tor za us!jeh" #emojte asniti ili uraniti vi$e od %&'%( minuta"

Plan ienja jetre j$tro 8ojedite ne"asni dor$ak: voe! #itari0e! kr$&! "ed. Ne"ojte $zi"ati nita "asno: $lje! "asla0! sir! vr&nje ili "lijeko. 8ojedite ne"asni r$ak: peeni ili sk$&ani na pari kr$"pir i dr$go povre -sa soli! ali bez $lja.! kr$&! voe. /ao i $z dor$ak! ne"ojte jesti nita "asno. Napite se vode! jer poslije 14.00 vie ne s"ijete nita piti. Ne"ojte jesti niti piti poslije 14.00 sati. 'ko prekrite ovo pravilo! kasnije va" "o#e biti loe. 8o"ijeajte 4 velike #li0e gorke soli sa 6 dl vode. Fo e te podijeliti na 4 dijela. 3ork$ sol "o#ete staviti $ 6ri#ider! tako da j$ "o#ete lake popiti. 8opite etvrtin$ gorke soli. Nakon toga "o#ete isprati $sta ili popiti nekoliko g$tljaja vode. %aslinovo $lje i grejp stavite na stol tako da se $grij$ na sobn$ te"perat$r$. 8opite jo jedn$ etvrtin$ gorke soli. ;avrite sve aktivnosti i spre"ite se za krevet. 8ripre"ite napitak za ienje jetre: 5 )s0ijedite grejp. )zvadite p$lp$ i koti0e. Frebate dobiti bare" 1E2 ali0e soka 5 do 3E4 ali0e je najbolje. 5 ,lijte pola ali0e "aslinovog $lja $ pos$d$ sa poklop0e". +odajte sok grejpa. 5 Gvrsto zatvorite pos$d$ i "$kajte dok s"jesa ne postane vodenasta -sa"o svje#i grejp e to $initi.. 'ko treba! posjetite k$paon$ jedno" ili vie p$ta ak iako zakasnite na vae pie $ 22:00 sati. Ne"ojte kasniti vie od 15 "in$ta. 1ada trebate popiti napitak koji ste pripre"ili -"aslinovo $lje i grejp.. Napitak trebate popiti stojei! $ 5 "in$ta -15 "in. za slabe i starije

podne

14.00 poslje 14.00

1=.00 20.00 21.30

21.45

22.00

osobe.. Nakon to ste popili napitak!od"a& legnite. 'ko tako ne napravite "o#ete sprijeiti ka"ena0da iza*e. 2egnite ravno na le*a sa $zdign$to" glavo" na jast$k$! ili lijevi bok. 8ok$ajte da b$dete potp$no "irni bare" 20 "in$ta. %islite na to! to se sada deava $ vaoj jetri. %o#da e te osjetiti ka"ena0kako p$t$je kroz vae kanalie pop$t pek$la. Neete osjetiti nikakv$ bol! jer za&valj$j$i gorkoj soli! kanali s$ otvoreni. 8ok$ajte zaspati.Foko" noi le#ite to vie na lijevo" bok$. Ne"ojte se dizati iz kreveta. 1lijedee Nakon dizanja -ne prije 6.00. popijte tre$ doz$ gorke soli. 'ko osjetite j$tro "$nin$! ekajte da ona pro*e i onda popijte gork$ sol. -poslije 6.00. 7ti*ite natrag $ krevet. 2 sata kasnije 8opijte zadnj$ doz$ gorke soli -3E4 ali0e.. Cratite se natrag $ krevet. %o#ete jesti. 8onite sa voni" soko". 8ola sata kasnije pojedite neto 2 sata kasnije voa. 1at vre"ena nakon toga "o#ete jesti lagan$ &ran$. +o veere trebali bi se osjeati oporavljeno.
estitamo! I vadili ste kamen!e be opera!ije" "okom ovog dana +e te vjerojatno !uno !uta oti+i na <C. 3$mite lam!u i !otraite $elene kamence u -koljci. "o je !ravi kamenac, a ne ostaci hrane, jer u i$ jetre je $elena, !o!ut gra-ka. =$met +e !otonuti, a kamenci +e !lutati $ato -to se u njima nala$i kolesterol. Ponekad su !rohodi !uni kolesterola, koji se jo- nije(ormirao u okrugle kameni+e. 8staci kristala kolesterola $elene #oje +e isto !lutati u vodi. 8#ino je jetra !re!una kamenca, !a !re!oruamo da !onovite i-+enje $a : tjedna.

oliko je i-+enje jetre sigurno>

%i-+enje jetre je a!solutno sigurno. "isu+e ljudi diljem svijeta istili su jetru na takav nain. 6itko od njih nije oti-ao u #olnicu i nije se alio na #olove.

ako se !ri!remiti $a i-+enje jetre>

od ve+ine ljudi, u jetri se nala$e !ara$iti. 8ni +e s!rijeiti da oistite svoju jetru od kamenca. Pre!oruamo, da se !rije i-+enja jetre rije-ite !ara$ita. "o moete uiniti u$ !omo+anti!ara$itnog !rograma. %istite svoju jetru : !uta godi-nje.

oje se #olesti mogu i$lijeiti i-+enjem jetre>

%i-+enjem jetre ete se rije-iti kamenca i !o#olj-ati rad jetre, koja -titi cijeli va- organi$am. 'koro uvjek sa i-+enjem jetre nestaju alergije.

3 kom#inaciji sa anti!ara$it !rogramom, i-+enje jetre !omae u lijeenju alergija !sihikih #olesti sranih #olesti raka artritisa he!atitisa dija#etesa i mnogih drugih #olesti

=skustva ljudi
)dlu*ila sam se za *i$enje jetre i u*i i mogu vam rei da je i to bio !un !ogoda " )vaj vi end sam o*istila u* i nisam mogla vjerovati oli o je amenja iza$lo iz mene" Jednostavno nisam mogla vjerovati da to moe biti u *ovje u, a !osebno da na!omenem da nisam imala ne ih veih tegoba !rije *i$enja vezano za jetru i u*" Pone ad sam imala blage bolove u !redjelu u*i !a sam odlu*ila na!raviti *i$enje jetre i gle *uda iz mene je iza$lo dvije veli e $a e zelenog amenja raznih veli*ina od zrna rie do veli*ine oraha i to su uglavnom bili zeleni +zna*i olesterols i," -a o nisam mogla vjerovati da je to stvarno amenje iz u*i odlu*ila sam !otraiti sli e i !rimjere amenja oje su ljudi izvadili o!eracijs i i moram !riznati da su bili iste veli*ine, obli a i boje ao i moji samo $to sam ja to na!ravila bez o!eracije" Sada ve na on . dana !o*ela sam !rimjeivati a o mi je oa lje!$e boje, !ola o mi se smanjuju miteseri na oi, osjeam la ou u !redjelu jetre i nadam se da u us oro osjetiti i druge !ozitivne !oma e vezano za zdravlje" /elila bih samo na!omenuti da ste mi !omogli ad je lasi*na medicina digla ru e od mene i re li su mi da ne$to nije u redu sa mnom + mislili su !sihi* i, i da ne znaju $to e sa mnom" #ajgore je ada vas do tori uvjeravaju da sim!tome oje imate su normalni, a vi znate da niste ta o ivjeli !rije i da to $to osjeate nije normalno i da trebate !omo oju naalost od ni oga nisam dobila iz lasi*ne medicine, a obi$la sam ne mali broj do tora i !otro$ila brdo novaca na njihove lije ove i !re!arate oji uo!e nisu djelotvorni ili imaju rat oro*no djelovanje" )d srca vam se zahvaljujem $to !ostojite i !odravam vas %&&0111 ' Jasna 2ereci )secam !otrebu da Vam javim da sam izuzetno zadovoljna anti!arazitnim !rogramom i ciscenjem jetre" Psorijaza mi je !ot!uno nestala111 ja o sam srecna i zadovoljna" Pored anti!arazitnog !rograma !ila sam sva i dan !o %3. litra caja od o!rive i sva i drugi dan caj od orena cic a" ni ada se nisam namazala orti osteroidima +za oje moderna medicina smatra da su neo!hodni u lecenju !sorijaze," Pisem Vam ovo da biste !reneli moja is ustva onima oji mu u muce sa ovom bolescu""" ' Samra So olovic Po us us!jesan, izbacila !re o .&& amencica iz zucne jetre"4iscenje1 5stina, bilo me je strah"#ema ni a ve boli osim laganog titraja u !redijelu zucne vrecice ili osjecaja nesto se odlije!ilo" 6olovi u mus ulaturi ramena, u!aljene bolne miageloze !ot!uno nestale"5mam (7g" otezano sam se retala i brzo zamarala" 8amaranje !o!uno nestalo" 4isenje jetra i zucne vrecice sada cinim sva i mjesec" Putem interneta sam nasla Vasu stranicu i

dobra sugestija za zdravlje" 5s!lati se i zahvaljujem jer znam da !omaze" ' )lgica Al 9agistani Ja sam uradila ciscenje jetre !re dva dana i vec se bolje osjecam" 5mam dosta vise energije a i !sihic i se bolje osjecam" 5zbacila sam dosta zelenih amencica" 5 !laniram da o!et to uradim za !ola godine" Stvarno je su!er i !re!orucujem svima" ' Sandra -oristim ovu !rili u da vam najis renije is aem svoju zahvalnost na !omoi oju ste mi !ruili ori$tenjem va$eg lije a za !ranje jetre, ao i na onsultacijama oje ste mi !ruili !red samo oristenje lije a" Samo da vam na!omenem da sam zahvaljujui va$em lije u izbacio cca :&&' (&&g on remenata razli*itih boja i veli*ina")d ojih su najvei bili cca %"('.cm"5a o mi je bilirubin i dalje viso + sada je %&: , ne osjeam ni a ve !robleme u vezi jetre i osjeam da je ista ne a o ;la $a<" =z najbolje elje za va$ daljni i us!jesan rad1 ' #edim Ja sam !rije : mjeseca odradio to *i$*enje %" !ut i na on : tjedna ." !ut i stvarno sam se osjeao fantasti*no>"u %&'om mjesecu u o!et" ?o jest jednom godi$nje" ' 9ubrav o 9raga Svetlana us!esno sam izvrsila ciscenje zucne ese"#a eho !regledu videla su se dva veca amena ali ja sam izbacila mozda dvadeset")dlicno se osecam i !laniram uraditi i drugo ciscenje !osle dve nedelje"Puno vam hvala na iscr!nom u!ustvu o nacinu ciscenja"@ ' 9ana

Namirnice za deto!si!acij organizma

3ada je u pitanju detok'ika+ija organizma, po'toji mnogo na+ina koji u tome mogu pomo+i. =pak, najbolji na+in je prirodna detok'ika+ija a to zna+i da 'e uno'i puno namirni+a koje +i'te telo od 'tetni. materija. 8e zaboravite da je .rana i lek za +i'+enje organizma. A na'tavku je 'pi'ak namirni+a za detok'ika+iju organizma koje mogu biti od velike kori'ti, 'vima 'u pri'tupa+ne i veoma i. je lako nabaviti. Aoce Vo+e, pogotovo jabuka, odli+no +i'ti telo od 'tetni. tok'ina pa je izuzetno kori'no za detok'ika+iju. &no je prirodni antiok'idan', lako 'e vari, 'adrzi do'ta .ranljivi. materija, mnogo vazni. vitamina i po'ebno vitamina 0. Celena hrana 3ada 'e pripremate za detok'ika+iju organizma, napunite 'voj <rizider namirni+ama zelene boje ('pana+, kelj, blitva, brokoli, zelene alge). &ve namirni+e +i'te telo od razni. .emij'ki. otrova iz okoline ('moga, .erbi+ida, pe'ti+ida, te'ki. metala, 'red'tava za +i'+enje). Dto zna+i da 'u kori'ne za detok'ika+iju jetre. Lim n i "omorandza Capo+nite dan 'a limunadom ili +a'om 'oka od +edjene pomorandze. -ako +ete po'pe'iti i'piranje tok'ina i +i'+enje jetre. &vo vo+e je bogato 0 vitaminom koji je ina+e najbolji vitamin za detok'ika+iju jer pretvara tok'ine u varljive materije. Beli l ! Beli luk pot'ti+e jetru na proizvodnju enzima koji pomazu u detok'ika+iji tok'i+ni. o'tataka u 'i'temu za varenje. Cato je veoma kori'na upotreba ove namirni+e kao dodatak jelima. Bro!oli Biljka brokoli je izuzetno 'nazan antiok'idan', ova namirni+a 'timuli'e proizvodnju enzima odgovorni. za detok'ika+iju u probavnom traktu kao ni'ta drugo. 2irovo "ovrce >uk (beli i +rni), 'argarepa, arti+oka, +vekla, 'pargla, kupu', paprika, repa, kurkuma, origano. 3ombina+ija ovi. namirni+a za vreme terapije +i'+enja organizma pomo+i +e u +i'+enju jetre. &ne 'adrze prirodni 'umpor koji +i'ti jetru od 'tetni. materija. =rasi, badem i semen!e Avr'tite u i'.ranu lako 'varljive 'emenke. -o uklju+uje laneno 'eme, 'emenke bundeve, konoplje, 'u'ama, 'un+okreta i ve+ pomenuti badem i ora.. =mega5D lja

)ok 'provodite detok'ika+iju organizma prven'tveno upotrebljavajte ma'linovo ili avokado ulje,

ulje konoplje i ulje od 'emena lana. &va ulja +e premazati zidove +reva, zatim +e ap'orbovati tok'ine da bi lak'e i brze bili elimini'ani iz tela.

*ajevi za ciscenje organizma

3ada 'e 'provodi detok'ika+ija (+i'+enje) organizma veoma je vazno u toku dana uno'iti do'ta te+no'ti, po'ebno +ajeva koji imaju <unk+iju +i'+enja Celeni caj Dolja zelenog +aja je prepuna antiok'idana'a. Celeni +aj ne 'amo da +i'ti tok'ine iz organizma kroz njegov teku+i 'adrzaj, ve+ takodje 'adrzi po'ebnu vr'tu antiok'idan'a pod nazivom kate.ini, za koji je poznato da pove+a <unk+iju jetre. 8aj+e'+e 'e kupuje u ve+ gotovim vre+i+ama 'a jedno'tavnim uput'tvom za pripremu. 9o' o zelenom +aju *aj od semen!i lana 7ripremaE preliti ! velike ka'ike lana (+elo 'eme), 'a !%0 ml mlake vode, malo prome'ati i o'taviti da od'toji oko 'at vremena. 7ro+editi i piti ujutru pre jela. Deme lana 'adrzi omega@3 ma'ne ki'eline i puno 'luzi pa olak'ava +i'+enje +reva. *aj od !o"rive &d davnina poznato i veoma kori'no prirodno 'red'tvo za +i'+enje krvi. 9o' o koprivi *aj od maslac!a i sleza 0aj od ma'la+ka i 'leza deluje na +i'+enje (detok'ika+iju) bubrega.

ako oistiti organi$am od toksina> 8trovi u organi$mu naku!ljaju se oso#ito nakon o#ilnog jela i !i+a. ako se ne #i $adravali toksini u hrani i krvi tre#a !ovremeno na!raviti detoksikaciju organi$ma. 6aj#olju detoksikaciju organi$mu osigurava vo+e i !ovr+e, voda te ajevi.

;oda Pre!oruka je strunjaka da se u organi$am dnevno unose najmanje dvije litre vode. )ko elite organi$am oistiti, tada #i te koliine tre#ale #iti i ve+e. 8ni koji $a#oravljaju redovito !iti vodu, tre#ali #i odmah ujutro $a!oeti s #ocom od dvije litre vode. 6a taj nain mo+i +ete !ratiti !ijete li dovoljno vode. ;oda je eliksir ivota i naj#olje djeluje na organi$am, stoga !ri!a$ite da je dovoljno !ijete. 9imun 8vaj agrum va-em +e organi$mu osigurati sjajnu detoksikaciju jer vitamin C to!i toksine i u#r$ava njihov i$la$ i$ tijela. 6aj#olje #i #ilo !o!iti isti ocije&eni limun, ali ako to ne moete, iscijedite limun u vodu i tako ga !o!ijte. 3 takav na!itak nemojte dodavati -e+er jer +e umanjiti djelovanje vitamina C. Zeleni aj 8vaj je aj nadaleko !o$nat !o svojim antioksidativnim svojstvima. Za njega kau da je najdragocjenija teku+ina koju moemo unijeti u organi$am. 8sim -to +e oistiti organi$am od toksina, $eleni aj +e u#r$ati i rad jetre, -to dodatno !ridonosi i-+enju organi$ma. u!us =ako se o ovome !ovr+u ne govori mnogo, injenica je da je rije o vrlo $dravoj hrani. u!us uinkovito djeluje na en$ime koji se nala$e u jetri, -to !ojaava i u#r$ava i-+enje organi$ma. 8sim toga, ku!us je !ovr+e koje ima snana antikancerogena svojstva. 6astojte da se ta namirnica -to e-+e na&e na va-em jelovniku. 9isnato !ovr+e elj, !oriluk, radi, matovilac, $elena salata i #litva savr-ena su $a i-+enje organi$ma. "e vrste !ovr+a sadravaju kloro(il koji i$ tijela uklanja ra$liite vrste toksina te na taj nain rastere+uju jetru. Zeleno lisnato !ovr+e naj#olje je jesti sirovo jer je tada uinak njihovih svojstava najve+i, ali ako ne moete, onda ga skuhajte na !ari. "ako +ete sauvati vrijedna nutritivna svojstva hvaljenog !ovr+a. %e-njak

5alo koja namirnica moe se !ohvaliti s vi-e od :00 tvari koje imaju anti#akterijsko i antivirusno djelovanje. 6a$ivaju ga udom !rirode koje savr-eno isti organi$am od ra$liitih vrsta toksina. "ajna je e-njaka u njegovoj s!oso#nosti aktiviranja en$ima koji !omau radu jetre. %e-njak o#iluje vitaminima koji +e !omo+i organi$mu. .rokula 8vo je !ovr+e #ogato snanim antioksidativnim svojstvima. 7aa imunitet i s!reava nastanak kancerogenih stanica. .rojni svjetski strunjaci savjetuju redovito kon$umiranje #rokule. 5e&utim, manje je !o$nato da i klice #rokule imaju #lagotvorna svojstva koja djeluju ak 50 !uta jae od $rele #rokule. lice #rokule mogu se ku!iti u trgovinama $drave !rehrane.