Otvoriti obrt ili tvrtku (d.o.o.)?

Kada se konano odluite da elite pokrenuti vlastiti posao morate se odluiti za formu. elite li to raditi kroz obrt ili kroz tvrtku (d.o.o. drutvo s ogranienom odgovornou). Odgovor ni e ednostavan i za neke poslove e daleko lake i eftini e imati obrt. !e"utim ukoliko elite napraviti biznis ko i e ednog dana biti neovisan o vama onda e u pravilu tvrtka (d.o.o.) bol e r een e. Obrt vie promatram kao samozapol avan e odnosno stvarate sami sebi radno m esto# a ne biznis. $ nastavku u detal no ob asniti prednosti i mane ednog i drugog. %ano e napomenuti da e obrtnik obveznik poreza na do&odak i izda e '( raune dok su tvrtke obvezni)i poreza na dobit i izda u '* raune. $koliko obrtnik eli ili ukoliko premai odre"ene zakonske uv ete moe postati obveznik poreza na dobit i onda se praktiki s porezno+raunovodstvenog aspekta tretira kao i tvrtka i izda e '* raune no to e pri e izuzetak nego pravilo er onda gubi odre"ene prednosti obrta. Krenimo s obrtom obveznikom poreza na do&odak ('( + rauni) Prednosti obrta + eftino i brzo osnivan e ())a *.,,,#,, kn) + mogunost podizan a nova)a sa iro rauna bez ikakvog pravdan a ( ako korisno) + ednostavni e i samim time eftini e kn igovodstvo + -.% se plaa samo onda kada e zaista i naplaen od kupa)a ( ako korisno ako imate kup)e ko i vam ne plaa u redovito) + /eftini e i lake mi en an e podataka (prom ena adrese# d elatnosti i sl.) + /eftino i brzo zatvaran e obrta (velika prednost pred d.o.o.) Nedostaci obrta + plaan e obvezni& doprinosa za mirovinsko i zdravstveno bez obzira to ste moda stalno zaposleni negd e drugd e + odgovarate svom svo om imovinom bez obzira to u zakonu o obrtu pie drugai e + plaan e vie poreza er se plaa po poreznim stopama od *01+201 (kao i plaa) + nemogunost obavl an a neki& d elatnosti za ko e e obavezna odgovara ua struna sprema (tzv. %ezani obrti) + obrt 3 obrtnik# kroz obrt se praktiki samozapol avate + u odre"enim poslovnim krugovima tvrtka d elu e ozbil ni e od obrta (mo sub ektivni do am) + lanarine obrtniko komori ko e se mora u plaati Prednosti tvrtke+ kao vlasnik odgovarate do iznosa ko i ste uloili ((,.,,, kn)# a ne svom svo om imovinom + plaate porez na dobit od (,1 (fiksno bez obzira na iznos dobiti) + ne morate plaati doprinose za mirovnisko i zdravstveno ukoliko ste zaposleni negd e drugd e + tvrtka e pravna osoba 45O%6748 o vama + moete registrirati neogranieni bro d elatnosti bez obzira to nemate odgovara uu strunu spremu# me"utim za stvarno obavl an e neki& od n i& morat ete barem zaposliti radnika ko i ima odgovara uu spremu (npr. ugostitel ska d elatnost i sl.) Nedostaci tvrtke + skupa za osnivan e ())a 2.,,,+0.,,, kn) 9 morate imati (,.,,,#,, temel nog kapitala + skupa za bilo kakve naknadne prom ene (adresa# direktor# nove d elatnosti) + skup i dugotra an pro)es zatvaran a tvrtke bol e u e prodati nekome + -.% plaate im izdate raun bez obzira to vam ni e plaen + Kompli)irani e raunovodstvo ko e e samim time i neto skupl e za vo"en e nikako ne moete sami voditi ukoliko niste stuni + 4e moete uzeti niti ednu kunu s rauna tvrtke bez da to papirnato ne opravdate + :lanarine ;<K 00 kn m eseno# ali zato dobivate besplatne novine -rivredni v esnik=) 9 godin i porez na tvrtku ( a sam u >agrebu platio ?2, kn)

Ovo bi ukratko bile na vani e razlike. %elika e prednost obrta mogunost uziman a nova)a s rauna bez ikakvog pravdan a i mnogi ga na vie zato koriste. 4a vea su mana obvezni doprinosi ko i nisu zanemarivi (vie od *.,,, kn m eseno) i ko i poduzetniku poetniku mogu biti veliki problem. @vrtka ak ima man e m esene trokove nego obrt# ali su zato vei poetni trokovi osnivan a. 4a vea prednost tvrtke e man i porez na zaradu i po meni ako elite zaraditi nova)# a ne samo zaposliti samog sebe# tvrtka e pravo r een e. Zato ne imati oboje? !oram prizanti da koliko god zvui suludo vidio sam u praksi i takvi& prim era. -ametnom kombina)i om moe se dosta utediti i koristiti prednosti ednog i drugog. 4pr. kup)ima ko i vam oteu s plaan em fakturirate putem obrta i ne plaate -.% dok vam ne plate. >atim ta nova) ko i s edne na iro raun obrta uvi ek moete uzeti i potroiti kako god elite bez ikakvog pravdan a. Zakljuak $koliko elite probati krenuti u poduzetnitvo obrt e ednostavni e# bre i eftini e r een e. 8ko ne uspi ete moete ga bez problema zatvoriti. Kada vam obu am posla poraste uvi ek moete osnovati d.o.o. ili postati obveznik poreza na dobit. 7 druge strane ako gledate dugorono i ako ste ozbil ni u el i da izgradite biznis krenite s tvrtkom. -rednost e tvrtke to moete registrirati razliite d elatnosti i ako ne uspi ete u edno krenite s drugom.

Otvaranje tvrtke (d.o.o.)

.anas e zaista ednostavno otvoriti svo u tvrtku. 7ve moete ri eiti preko AAA.&itro.&r. $kratko sli ede na vani i kora)i. *. -rvi i najtei korak e izabiran e imena firme. Odaberite barem dvadesetak imena s time da engleske ri ei zaboravite i skon)entrira te se na &rvatski# latinski i starogrki. 4aravno svako pravilo ima izuzetaka pa se moe dogoditi da uspi ete progurati neko svo e ime ako imate moda nekakvo odlino ob an en e ili e suda) dobre vol e ta dan. $glavnom vidim da ima svakakvi& imena. 4eka su registrirana pri e zakonski& izm ena kada o nisu posto ala takva ogranien a. Ko a su imena zauzeta moete pogledati ovd e &ttps=BBsudreg.pravosud e.&r s tim da pregledate i one u stea u. 6ma o edan trik# a to e da iako ne mogu posto ati dvi e firme s istim imenom vid et ete da ima vie firmi s istim imenom npr. .O! d.o.o. Ono to i& razliku e e m esto odnosno trgovaki sud gd e su registrirani. @o bi teoretski znailo da bi ime ko e e CzauzetoC ipak mogli dobiti ako firmu registrirate u drugom gradu samo to e onda i s edite firme u tom gradu. (. .rugi korak e da si izaberete d elatnosti ko ima ete se baviti. -osluite se ovim linkom= na)ionalna klasifika)i a d elatnosti (nova 4K. (,,D). $koliko se elite baviti neime ega nema na popisu# npr. izradom Aeb strani)aEF to moete uni eti tzv. zv ezdi)om C G C i onda opisno napiete to bi to bilo. Konzultira te se s avnim bil enikom oko toga. !oete upisati koliko god d elatnosti elite )i ena e ista. Kad ste odredili te dvi e stvari# sakupili (, tisua kuna (ili barem *, tis kn 9 platili pro) enitel a da va stari stol i raunalo pro) eni na o *, tisua kuna) i dogovorili se tko e direktor (netko mora biti direktor) moete krenuti dal e. 7l edei korak bi trebao biti da sastavite akt (iz avu) o osnivan u firme to e u stvari na vani i dokument. @o e edna pran)a ko u odv etni)i i avni bil eni)i ima u u raunalu i

onda e malo prom ene (naziv firme# s edite# d elatnosti i sl.) i proda u vama. @eoretski bi to mogli i sami napraviti ili skopirati od neke posto ee tvrtke# ali to ne sav etu em. @u isto ima trikova tako npr. moete upisati da e drutvo obvezno vama kao osnivau nadoknaditi trokove osnivan a do odre"enog iznosa i onda moete nova) ko i ste potroili vratiti sebi nazad iz tvrtke. Ovi& (, tisua kuna treba uplatiti na poseban raun i banka ili H648 vam izda e potvrdu da ste uplatili ta iznos za temel ni kapital i tu potvrdu prilaete trgovakom sudu za edno s ostalim papirima i izjavom o osnivanju drutva. 7reom sada se to sve radi u H646 odnosno u &itro.&r i nema toliko etan a. 'e)imo da ste se usp eli upisati u trgovaki registar. 4akon toga trebate si napraviti peat. 7ad o trebate odabrati ednu od silni& d elatnosti da bude CglavnaC. <lavna znai da e statistiki zavod vae poslovne rezultate i ostale podatke zbra ati u tu grupu d elatnosti. Ono to e vani e e da od n i& dobi ate matini (porezni) bro firme. @a bro ete ako brzo nauiti napamet er vam svugd e treba# skoro na svakom papiru. iro raun moete otvoriti u bilo ko o ban)i ili u vie n i& i to e par minuta posla. 4emo te slua no CzaboravitiC preba)iti svo osnivaki polog od (, ili *, tisua kuna na novootvoreni iro raun. @o e va nova) ko i moete normalno potroiti za trokove tvrtke. !oete si isplaivati plaau# kupiti raunalo itd. %'IO %84O= pri e poetka rada trebate imati i minimalne te&nike uv ete. Oni se da u ovisno o d elatnostima za ko e ste registrirali# a mislim kako za neke nisu ni potrebni. 4a sigurni e e pitati na opini gd e e s edite tvrtke. jedite !irme 4a v ero atni e e to u poetku biti va stan. Judui firma koristi edan dio vaeg stana ona bi inae za to plaala na amninu. %i moda ne elite sami sebi naplaivati nego ete &t eti (samo &t eti) besplatno firmi ustupiti prostor. 5 nee moi. %i morate sklopiti s firmom ugovor o na mu i pri aviti ta ugovor na porezno upravi. $ n emu moete napisati da se odriete love# da u stvari ne elite da vam firma ita plaa itd. itd. !e"utim# porezn a)i e pro) eniti da na am prostora od npr. *, m( u vaem kvartu kota D,, kn m eseno i trait e od vas (vlasnika stana) da kao fizika osoba m eseno plaate porez na pri&od od na maF Ja kao da ste npr. izna mili sobu podstanarima. 4i e to u stvari tako ni loe. -orez e mali# a na ta nain moete se CizvuiC nova) iz tvrtke. 4aravno moete se praviti da ovo niste proitali i ednostavno raditi dal e# ali morate znati kako stvari sto e. -ri ava na poreznu upravu @amo moete izabrati elite li odma& ui u sustav -.%+a ili ne. .obro zapamtite referenta ko i e zaduen za vas er s n ime morate biti u ako dobrim odnosima. 'eferent vam moe zaista puno pomoi i obavi estiti vas o nekim stvarima na vri eme ili upozoriti ako ste pogreno ispunili odre"eni obraza). 8 moe vam i slati slubene opomene pa ak i poslati poreznu kontrolu ukoliko o) eni da e to potrebno. >ato sav etu em maksimalnu l ubaznost. Jarem dok se sve ne digitalizira i svi papirnati obras)i nestanu.

"vrtka bez zaposleni# ili nezaposleni direktor

@vrtka (d.o.o.) moe poslovati bez zaposleni&. Kada kaem bez zaposleni& mislim bez radnika s ko ima e sklopila ugovor o radu i ko i su pri avl eni na mirovinsko i zdravstveno. @ko onda radiE 'adi direktor ko i ne mora nuno biti i zaposlen. 4a prim er zaposleni ste za stalno u drugo tvrtki i elite pokrenuti posao sa strane. Otvorite svo u tvrtku i postavite sebe za direktora# ali ne sklapate ugovor o radu. @vrtka moe poslovati# vi radite u n o u svo e slobodno vri eme i tvrtka normalno izda e raune za svo e usluge. Kada imate stalan posao negd e drugd e nema niti potrebe da se zapol avate u svo o tvrtki er ete onda morati sami

sebi isplaivati plau i plaati doprinose ko e ve ionako plaate (zdravstveno i mirovinsko). /o edan problem ko i bi se avio e ta to biste istovremeno radili za dva poslodav)a od ko i& bi samo edan koristio va osobni odbitak i obavezno bi podnosili godin u pri avu# a i trebali bi podi eliti svo e radno vri eme na dvi e tvrtke. 4aravno ne moete otvoriti restoran bez zaposleni&# ali moete obavl ati razne usluge putem svo e firme. Nezaposleni direktor !e"utim to ako nigd e ne radite i otvorite svo u tvrtkuE @rebate li se onda zaposliti u n o E 4e. 4e morate se zaposliti# ali bi bilo dobro da to uinite. 4aime ukoliko tvrtka ima nezaposlenog direktora ko i nigd e ne plaa doprinose za mirovinsko i zdravstveno onda i& morate plaati na minimalnu osnovi)u od K.0K0#,, kn. Lto znai da sebi i dal e ne isplau ete plau# niste sklopili ugovor o radu s tvrtkom# ali morate plaati doprinose za mirovinsko i zdravstveno. Kao nezaposleni direktor moete si priznavati materi alne trokove tvrtke vezane uz obavl an e d elatnosti (papir# printer# telefon# internet i sl.) ali si ne moete pisati putne naloge niti isplaivati dnevni)e. -o meni e onda za poetak puno bol a vari anta zaposliti se na na man u moguu osnovi)u (bruto od (.(MN#,, kn) kako bi plaali minimalne doprinose# a u tom slua u moete si pisati putne naloge i isplaivati dnevni)e kada idete na slubeni put# IOKO von u (von a privatnim automobilom u slubene svr&e) i ostale trokove poput trokova pri evoza# prigodni& nagrada (boini)a i sl.). Korisni linkovi= >akon o doprinosima za obvezna osiguran a

P$% da ili ne
4akon to ste osnovali svo u tvrtku (ili obrt) trebate razmisliti o vrlo vanom koraku. elite li odma& ui u sustav -.%+a i postati obveznik poreza na dodanu vri ednost (-.%) ili neE &to je to P$%? -orez na dodanu vri ednost e porez ko i doda ete na proda nu )i enu svi& vai& roba i usluga. >nai ako ste nam eravali prodavati svo e runo ra"ene narukvi)e po 0, kn komad nakon to u"ete u sustav -.%+a prodavat ete i& po K* kn. (((1 od 0,#,, kn e **#,, kn). >ato bi onda bilo tko uao u sustav -.%+a kada e sada n egova roba i usluge biti znatno skupl eE Kao prvo zato to morate ui im vaa zarada premai N0.,,,#,, kn godin e ili ako ste radili samo dio godine onda se propor)ionalno izrauna biste li preli N0.,,,#,, kn da ste radili )i elu godinu# a kao drugo sve stvari ko e kupu ete na tvrtku bit e vam eftini e er ete si odbiti pretporez. $ sustav -.% se moete upisati= *. odma& po osnivan u tvrtke (. nakon osnivan a tvrtke# ali pri e prvog izlaznog rauna ?. poetkom godine na vlastiti za&t ev (iako ste prole godine ve izdavali raune i nemate vie od N0.,,,#,, kn pri&oda) 2. po sili zakona ako u pret&odno godini imate vie od N0.,,,#,, pri&oda -.% e na izdani i od svi& poreza i od n ega drava na vie zara"u e. <otovo (, puta vie nego od poreza na do&odak (plae). %a edini izbor se svodi na treba li ui u sustav odma& po osnivan u tvrtke ili kasni e. 8ko se niste odma& upisali moete se upisati naknadno ti ekom godine# ali samo ako niste imali niti edan izlazni raun. $koliko ste ve poeli obavl ati d elatnost i izdavati raune morate ekati kra godine i onda se upisati od sl edee.

Prednosti ulaska u sustav P$%'a odma# nakon osnivanja !oete si odbiti pretporez po ulaznim raunima. -retporez e u stvari -.% samo e sada s druge strane. 4aime kad vi izda ete raun na )i enu obraunavate -.%# ali kada dobi ete raun od druge tvrtke za vas -.% sa tog rauna posta e pretporez ko eg si moete odbiti. @o konkretno znai da vas raunalo ne kota *(.(,, kn ve samo *,.,,, kn# a ovi& (.(,, kn pretporeza ete prebiti sa svo om obvezom za -.%. 8ko e vaa obveza vea morat ete platiti -.%# a ako e man a moete traiti povrat -.%+a. $koliko na poetku poslovan a ne planirate znaa ne investi)i e ne morate odma& ui u sustav. !e"utim ukoliko elite ui u sustav od sl edee godine# a ne zaradite vie od N0.,,, kn u ovo godini morate se kra em godine sami pri aviti u poreznu upravu i upisati se. 8ko to ne uinite morate ekati o ednu godinu. 4edosta)i ulaska u sustav -.%+a odma& nakon osnivan a prvi nedostatak e to e )i ena vai& proizvoda i usluga biti ((1 via. $koliko su vam kli enti druge tvrtke# a ne fizike osobe onda to ni e problem budui e -.% za tvrtke neutralan. @vrtke e si odbiti va -.% kao pretporez. 7kupl e usluge raunovodstva. !orate voditi kn ige $'8B6'8 i m eseno ili trom eseno obraunavati i plaati -.%. !orate ga plaati bez obzira e li vam raun plaen ili ne. Ovd e su obrtni)i u veliko prednosti er oni plaa u -.% samo kad ga naplate. Kao mlado tvrtki ko a tek poin e nova) e na vani a stvar i ako izdate velike iznose rauna i kup)i vam ne plate moete imati ogromni& problema er -.% morate platiti. >a kra samo da napomenem da moete birati elite li biti m eseni ili trom eseni obveznik. @rom eseni obveznik moete biti dok ne zaradite ?,,.,,, kn godin e i onda automatski prelazite u m esene obveznike. 4a ee greke ko e sam vidio e da se poduzetni)i zaborave pri aviti u sustav i nakon nekoliko m ese)i s&vate kako bi bilo dobro da su se pri avili budui su investirali znaa na sredstva# a ne mogu si odbiti -.%.

(zdavanje i elementi rauna ()*+ ),)

Kao poduzetnik poetnik edna od prvi& stvari ko u morate nauiti e izdavan e rauna i ko e su propisane stavke obavezne na n ima. $koliko niste u sustavu -.%+a na raunima 45 7!6/5@5 iskazivati -.%# ali ukoliko ga zabunom upiete obavezni ste ga platiti. @ako"er ako niste u sustavu na vae raune morate slovima napisati= poduzetnik ni e u sustavu -.%+a. )azlika izme-u )* i ), rauna @vrtke (d.o.o.# d.d.) su obvezni)i poreza na dobit i ispostavl a u raune s oznakom '*# dok obvezni)i poreza na do&odak (obrtni)i# samostalna zaniman a i sl.) na raune stavl a u oznaku '(. 6ma obrtnika ko i tako"er izda u '* raune. 4aime obrtni)i mogu sami zatraiti da vode poslovne kn ige kao tvrtke i plaa u porez na dobit ((,1)# a moe se dogoditi da mora u prei u obveznike poreza na dobit i po sili zakona= *. ako e u pret&odnom poreznom razdobl u ostvario ukupni primitak vei od (.,,,.,,,#,, kuna# ili (. ako e u pret&odnom poreznom razdobl u ostvario do&odak vei od 2,,.,,,#,, kuna# ili ?. ako ima dugotra nu imovinu u vri ednosti veo od (.,,,.,,,#,, kuna# ili 2. ako u pret&odnom poreznom razdobl u pros eno zapol ava vie od *0 radnika. 'azlika izme"u primitka i do&otka e u tome to e primitak sav nova) ko i e priml en na iro raun ili u gotovini dok se do&odak rauna tako to se od primitaka oduzmu izda)i. .lementi )* i ), rauna 5lementi su potpuno isti edina e razlika u ozna)i '* ili '( ko a nam govori e li poduzetnik

ko i e izdao raun obveznik poreza na dobit ili obveznik poreza na do&odak. >ato e uope vano e li ri e o '* ili '( raunuE >ato to -.% smi emo odbiti po '( raunu tek onda kada smo ga zaista i platili dok e za '* raun dovol no da e roba isporuena ili usluga obavl ena i da smo dobili raun neovisno e li plaen ili ni e. %elika razlika. 5lementi rauna su propisani u l. *0 >akona o porezu na dodanu vri ednost 'aun /O)0 sadravati ove podatke= *. m esto izdavan a# bro i nadnevak# - npr. Zagreb, br. 54, 13.01.2007 (. ime (naziv)# adresu i matini. bro ili edinstveni matini bro gra"ana (porezni bro poduzetnika)# ko i e isporuio dobra ili obavio usluge (prodavatel a)# - tvrtke imaju porezni broj (matini, statistiki broj !ok obrtni"i moraju upisati svoj #$%&, a NE matini broj obrta barem za sa!a !ok se ne uve!e porezni broj. ?. ime (naziv)# adresu i porezni bro poduzetnika kome su isporuena dobra ili obavl ene usluge (kup)a)# + morate traiti porezni bro od kup)a ili sami potraite ko i mu e bro u registru 2. koliinu i uobia eni trgovaki naziv isporueni& dobara te vrstu i koliinu obavl eni& usluga# - za us'uge je po(e'jno )to !eta'jnije objasniti i !okumentirati. *e mo(ete samo napisati +us'uge marketinga,, +us'uge savjetovanja,. -akvog marketinga, )to ste tono savjetova'i. 0. nadnevak isporuke dobara ili obavl eni& usluga# - mora pisati ka!a ste obavi'i us'ugu, ov!je najvi)e grije)e poetni"i. *api)ite za e!uka"iju o!r(anu 12.-14.03.2007. /a(no je !a pi)e ka!a je us'uga obav'jena jer tvrtka koja je !obi'a va) raun ne mo(e o!biti 01/ prije nego )to je us'uga obav'jena. K. iznos naknade ()i ene) isporueni& dobara ili obavl eni& usluga# D. iznos poreza# N. zbro ni iznos naknade i poreza 'aun izda ete nakon to ste robu isporuili ili obavili uslugu. 8ko elite da vam se plati unapri ed poal ite ponuduBdopis na ko o ete napisati samo ukupni iznos na ko em se nee vid eti koliki e -.% (zbro ena )i ena i pdv) i bez ' oznaka. -o zakonu raun e svaka isprava prema ko o porezni obveznik ili osoba ko o on naloi obraunava isporuena dobra i obavl ene usluge# bez obzira na to kako se ta isprava naziva u poslovnomu prometu i ukoliko vaa ponuda ima sve elemente rauna u poreznom nadzoru bi se mogla proglasiti raunom i traiti od vas da platite pdv. -rimi etio sam kako poduzetni)i esto uba)u u reeni)u kako e ri e o Oinformativno ponudi prema ko o se ne moe odbiti -.%P. )auni bez P$%'a -osto e odre"ene situa)i e pogotovo kada poslu ete s inozemstvom kada niste duni obraunati -.%. !e"utim u tom slua u morate na raunu napisati temel em ko eg lanka zakona to niste uinili. 4pr. -.% ni e obraunat temel em lanka QR# stavka R zakona o -.%+ u. P$% na raunima tvrtki koje N( 1 u sustavu. % erovali ili ne ovo se dosta esto doga"a. @vrtka izda e raune s -.%+om# ali se vlasnik OzaboravioP upisati u sustav. .obi ete li takav raun i priznate si -.% moete dobiti kaznu. Kako ete vi znati e li tvrtka u sustavu ili neE /ednostavno nazovite svog referenta u poreznu upravu i neka vam prov eri ta matiniBporezni bro . -ogotovo prov erava te raune mali& nepoznati& tvrtki ko e su nedavno osnovane ili su tek poele izdavati raune. 4aalost ponekad se dogodi da tvrtka ostvari man e od N0.,,,#,, kn godin e i onda ispadne iz sustava# a vlasnik na to ne obraa pan u.