UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET U KISELJAKU OPE PRAVO

------- KRVNA OSVETA-------esej-

Kandidat: ar Soraja. 384/08

Mentor: prof.Hasan Bali

Kiseljak, april 2012.god.

U ovom eseju nastojala sam to bolje objasniti problematiku krvne osvete kao jednog od problema koji je svoje korjenje duboko pustio na podruju Balkana.To je jedna problematika koja je aktuelna ak i danas u modernom drutvu to je zaista bolest za koju se ini da nema lijeka.Veina ljudi koja bi se eventualno nala u situaciji da izgube lana porodice bi razmiljala na isti nain i vodila se sa onom oko za oko,zub za zub meutim takvo neto nije rjeenje a sam primjer sluajeva krvne osvete je oigledan pokazatelj da takvo neto je jedan zaarani krug iz kojeg nema izlaska osim eventualnog oprosta za vie dobro. Uglavnom do samog oprosta dolazi jako teko i ponekad ne mogu rei kasno jer esto do oprosta dolazi nakon velikog broja ubistava, ono to je zaista najgore u cijeloj toj prii jeste to krvna osveta nije samo ograniena na odrasle ve je sve vei broj onih koji zadovoljavanje pravde nalaze u oduzimanju ivota nevine djece i to uglavnom muke. ene su najee izostavljene iz osveta mada kod ovako brutalnih sluajeva kada se stvari otmu kontroli najee nema pravila. Porodice rtvi kada se prvo ubistvo desi najee ne ostavljaju prostor policiji i dravi da reaguju,smatrajui da kriminalci dobijaju najblae kazne i to ukoliko ih se uhvati .I upravo zbog ne povjerenja u pravdu, oni stvaraju sami sebi novi vid zadovoljavanja pravde smatrajui da je jedino pravilno to da se vrati istom mjerom. U krvnim osvetama ukoliko nisu u mogunosti da ubiju osobu koja je poinila zloin nad njihovom porodicom, najee ele usmrtiti osobe mukog spola iz blie porodice mada ni lanovi ire porodice nisu iskljueni. Ljudi postaju zatvorenici te ive zakljuani u kuama, nevini ljudi postaju zatvorenici strahujui za svoje ivote. Djeca u takvim porodicama uglavnom cijeli ivot provedu zakljuani u kuama bez mogunosti kolovanja i normalnog ivota. Ljudi uz pomo krvne osvete ele osvetiti one kojih vie nema i kazniti zloinca i njegovu porodicu,napad nije samo fizike prirode oni ele prije svega odbraniti ast svoje porodice. Mnogi smatraju da ubistvom nekog lana od porodice osobe koja je poinila zloin, izjednauju smrt tog lana sa samim poiniocem ubistva. U situacijama gdje lanovi porodica ele primirje javljaju se lanovi ire porodice te ak i drugi koji su eljni osvete te na sve mogue naine ele da se sukobi nastave, upravo zbog takvih pojedinaca i njihovog razmiljanja krvna osveta postaje jedan zaarani krug u kojem se sve zasniva na osveti. Krvna osveta je u Albaniji poprimila sasvim novu dimenziju gdje se javlja fenomen zakletih djevica ena koje su zbog nedostatka mukaraca u porodici preuzele ulogu i poprimile fiziki izgled mukaraca kako bi eventualno mogle sprovesti samu osvetu s obzirom da se ubistva u krvnim osvetama pripisuju kao inovi samo mukaraca koji ele sauvati ugled svojih porodica i uzeti pravdu u svoje ruke.Studije su pokazale da su ene te koje su u ovakvim sredinama sauvale ovu tradiciju s obzirom na mueve i sinove koje su izgubile one ne prataju,mukarci su ti koji najee pribjegavaju dogovorima izmeu porodica s obzirom da su njihovi ivoti uglavnom ti koji su ugroeni i koji su na kocki svaki dan.

Kad se govori o oblicima smrtnih kazni openito jedna od najstarijih ujedno i ona koja je najvie zastupljena jeste dakle krvna osveta.Upravo ovaj nepisani zakon ide tako daleko da se ponekad dovodi u pitanje cijelo porodino stablo. Krvna osveta je obiaj u kojem se sukob izmeu dvije porodice zapoet ubistvom lana jedne porodice nastavlja meusobnim ubijanjem, jednog po jednog mukarca. Izraz koji se koristi je da jedna porodica drugoj "duguje krv" i dug se vraa samo ubojstvom mukarca iz druge porodice. Krvna osveta je zastupljena na prostoru Albanije najvise,Crne Gore,Srbije,Turske,Italije a neki smatraju da je ima ak i u Bosni i Hercegovini. Ovaj obiaj je potakao iz Kanuna tj.zakona koja su bila zastupljena na podruju Albanije i Kosova. Kanun ili Kanuni (Kodeks Leke Dukagjinija) je skup zakona iji je autor Leke Dukagjini i koji se koriste od 15. stoljea, uglavnom u sjevernoj Albaniji i Kosovu. Kodeks se generacijama prenosio usmenom predajom a prvi ga je kodificirao i zapisao Shtjefen Gjecov u 19. stoljeu. Podijeljen je na podskupine zakona kojima se reguliu brak, roenje, smrt, gostoprimstvo i nasljee, a koji tradicionalno predstavljaju temelje samouprave sjeverne Albanije. Kanun je postao popularan oblik pravosua u visoko naoruanom plemenskom drutvu, u kojemu je ljudska ast bila iznad svega. Istie se odredba o ubijanju, donesena kako bi se sprijeilo da itave porodice ne budu u potpunosti istrjebljene. Uspostavljeno je sljedee pravilo znai onaj koji ubije bit e ubijen. "Krv se plaa krvlju". itave su porodice bile ukljuene u ispunjavanje zakona zle krvi koja se ponekad nastavljala generacijama. Zla krv, kao i drugi drevni obiaji preivljavali su u sjeni stoljeima. Pod etrdesetogodinjim komunistikim reimom pogubni su obrauni meu porodicama bili rijetki u Albaniji. Meutim, nakon pada komunizma kasnih 90-ih oni su iznova oivljeli. Prazan prostor bez zakona i reda, koji je nastao nakon kolapsa sistema, potaknuo je mnoge Albance da se vrate drevnim obiajnim zakonima vlastite plemenske prolosti pa tako danas gotovo svatko posjeduje oruje. Prema Komisiji za ope-nacionalno pomirenje, albanskoj nevladinoj organizaciji koja se bavi mirovnim posredovanjem meu zaraenim porodicama, hiljade albanskih porodica zaahurene su unutar krugova ubojstava iz osvete. Porodini dom je jedino sigurno mjesto za one koji se nalaze pod prijetnjom budui da je, prema drevnom drutvenom kodeksu, on jedino mjesto u kojemu je zabranjeno osvetniko ubojstvo. Hiljade mukaraca i djeaka tako se skrivaju u vlastitim kuama dok vani vrebaju neprijateljske porodice. Velik problem je i injenica da zla krv danas ukljuuje itave porodice najuu porodicu ubojice kao i proirenu, ak i ene, djevojice i vrlo mlade djeake. Posljedica ovoga je da stotine djece u Albaniji, zbog straha od osvete, ive doslovno zarobljena unutar vlastitih domova. Mnoga su djeca imala tu nesreu da su se rodila u porodicama koje su ukljuene u krugove zle krvi teko je opisati koliko se izoliranima osjeaju i kako to utjee na njihov razvoj. Zbog kunog pritvora, nije im mogu odlazak u kolu ili ukljuivanje u bilo kakve aktivnosti izvan vlastita doma. Ministarstvo obrazovanja uspostavilo je programe putem kojih se osiguravaju knjige i uitelji za djecu koju zaraene porodice zatvaraju zbog sigurnosti. injenica da Kanun jo uvijek postoji znai da pravni sustav ne funkcionira i da postoji manjak dravne kontrole.

Albanski kazneni zakon nije sadravao zabranu koja se neposredno odnosi na "zlu krv"; tek je 2008. vlada nadopunila kazneni zakon kako bi "zlu krv" proglasila ilegalnom i kanjivom. "Sva su ljudska bia roena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svijeu pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva," ali oigledno ne i u Albaniji. Jedini izlaz svemu ovom s obzirom da je krvna osveta jedna na prvi pogled bezizlazna situacija jeste bolje informisanje graana o samom problemu, razvijanje svijesti te formiranje grupa pomoi za porodice rtava krvne osvete. Naravno u olakavanje ovakvog stanja moe doprinjeti drava sa primjerenijim kaznama zatvora za poinioce ubistava. Posmatrajui stvari ovako sa strane krvna osveta je neto emu bi veina stanovnika u svijetu pristupila olako te eljela uzeti stvari u svoje ruke, to bi se neminovno i desilo u dravama gdje je sam sistem pravosua dovoljno nerazvijen,upravo zato je vano raditi na razvijanju svijesti a naravno i na jaanju pravosua.Smatram da kada bi sve rtve krvnih osveta mogle stati pred svih i iznjeti svoje miljenje o ovom problemu ni one ne bi bile zadovoljne jer bi straho vale za neizvjesnu budunost svojih najmilijih.