HISTORIJA BONJAKA

HISTORIJA BONJAKA "Historija Bonjaka moze se podijeliti u tri elika razdo!lja" #$% &OBA '()&A*N( BOSANSK( &R+A,(#.% &OBA T)RSK( ,*A&A,IN(#/% 0O&(RNO &OBA1 koje nastupa s austrou2arskom okupa3ijom $4546 i traje s e do danas" Historija Bonjaka pocinje od kasnog rimskog carstva i juznoslavenskog ranog feudalizma i neprekidno traje sve do nasih dana ... Svaku historiju (drzave, drustva, naroda...) kao materijalnu tvorevinu/kulturu u sve tri njene vremenske dimenzije proslost, sadasnjost i !uducnost, kao vezivno politicko i kulturno"duhovno tkivo, manje ili vise, prozimaju ideje. #rustvo ili narod !ez ideja nema historije. $va ce se historija, ne zanemarujuci !osnjacku materijalnu kulturu i njene spomenike, uglavnom nastojati !aviti idejama kojima su se Bonjaci u svojoj historiji rukovodili i koje su im omogucile da kao narod prezive i ostanu svoji na svome. Nastanak i raz oj !onja3ko2 !i3a "Bosna je1 kako je to u najno ijoj 7istorijskoj literaturi dokazano1 !ez sumnje1 najstarija juznosla enska rano8eudalna drza a" (%&), dosta udaljena od tadasnjih civilizacijskih sredista, istoka ('arigrad) i zapada ((im), pa su njihovi ekonomski, politicki i kulturni utjecaji do nje sporo dolazili i sla!o se osjecali. Bosanska 7ereza" !o2umili i 9rk a !osanska )utor se opravdano pita "&a li je !osanska erzija krs3anst a u toj s ojoj samozatajnosti o!liko ala politi3ki pojam srednjo jeko no2 !osanst a i !osansku drza u ili je Bosna samo iskoristila :!o2umilst o: ili :patarenst o: kao sredst o za ost arenje s oje drza ne samostalnosti i jedne oso!ene du7o nosti; (azna dualisticka ucenja prisutna su u skoro svim dijelovima Balkana kroz cijeli srednji vijek. *aj je +!alkansko"slavenski protestantizam+ imao svoje du!oke socijalno"eticke korijene, ali jedino je u Bosni igrao politicku ulogu. Hereza je u Bosni, !ez sumnje, !ila sredstvom drzavne politike, ali joj se duhovna dimenzija i presudan uticaj na duhovni zivot !osanskog covjeka nikako ne mogu odreci, (-.). /a vrijeme vladavine !ana 0ulina, ,veliki !an,, ,plemeniti i mocni muz,, kako ga u svom izvjestaju 1%2-. godine naziva papski izaslanik 3van de 0azamaris, !osanska se drzava prostirala od #rine do 4rmeca, sa o!lastima Bosnom, 5sorom, Soli i #onjim krajevima oko Sane. 5 to vrijeme javljaju se prve vijesti o postojanju i sirenju heretickog ucenja u Bosni, koje je uzelo tolikog maha da ga je prihvatio i sam !an 0ulin, sa svojom porodicom, sirom rod!inom i sa vise od deset hiljada svojih podanika. $ tome je papu 3nocenta 333. 1166. prvi pismeno izvijestio zetski knez 7ukan, stariji sin velikog raskog zupana Stefana 8emanje. 9apa 1

se vec 1%22. godine javio pismom ugarskom kralju :meriku i trazio njegovu intervenciju protiv heretika u Bosni. :merik je prihvatio papin poziv, motiviran da ce ostvariti svoje politicke pretenzije na Bosnu. ,*ime je zapocela !liska saradnja izmesu rimske kurije i ugarskih kraljeva, te raznih vladara iz loze 8emanjica i njihove svetosavske pravoslavne crkve u zajednickoj !or!i protiv hereticke Bosne, a u stvari protiv njene samosvojnosti i samo!itnosti. Bio je to pocetak saradnje izmesu maca i kriza ili krsta, koja se kroz cijelu historiju Bosne, kada su u pitanju !osanski heretici,nije vise nikada prekidala, (--). ;udri i oprezni !an 0ulin do!ro je procijenio da Bosni prijeti krizarski rat, pa je u pogledu vjere prihvatio sve sto od njega trazi rimska kurija. /amolio je papu da u Bosnu posalje svoga izaslanika koji ce njega i njegove ljude uputiti u stvari vjere. 9apa je tim povodom poslao u Bosnu svoga izaslanika 3vana de 0azamarisa. ,$n je prema do!ijenim uputstvima tre!alo da postupi kao i u ranijim slicnim misijama, odnosno istragama vrsenim protiv katara i patarena po 3taliji i <rancuskoj, sto je znacilo da prvo pokusa prevesti heretike +na put istine+, a ako se ne odazovu onda da se protiv njih postupi po propisima koje je izdao papa, sto je znacilo da se upotrije!i sila., (-=). 9apin izaslanik stigao je u Bosnu pocetkom aprila 1%2-. godine. 8a Bilinom polju kod /enice odrzao je sa!or sa starjesinama Bosanske 'rkve, !anom 0ulinom, njegovim casnicima i narodom. Ban 0ulin i starjesine Bosanske 'rkve, >. 37. 1%2-. godine, potpisali su akt o od!acivanju (a!juraciji) svog heretickog ucenja i prakse. 'in odricanja, u stvarnosti, pokazao se kao privid " kao 0ulinov takticki potez povucen u samoo!rani da !i se iz!jegla opasnost krstaskog rata. Bosanski krstjani na razlicite nacine odupirali su se svakoj vrsti spoljnog pritiska. ,$so!ene historijske prilike u Bosni omogucile su !osanskom krstjanstvu da tu uhvati cvrstog korijena i razvije se u veliku moralnu snagu kojom se, skoro tri stoljeca, pruzao otpor svim pritiscima koji su dolazili, kako sa zapada tako i sa istoka, (-.). 8akon izvjestaja iz Bosne da je !an ;atej 8inoslav ponovno prisao hereticima i da je njihov pokret zahvatio i susjedne zemlje, pose!no Slavoniju, papa je o!novio zahtjev da se protiv Bosne povede krizarski rat. (at je poceo 1%-.. godine i, sa prekidima, trajao tri godine. 0rizarski rat, pokrenut u cilju istre!ljenja heretika, ujedinio je u otporu krizarima najznacajnije su!jekte !osanske drzave " domacu crkvu, vlastelu, seljastvo i vladara. 0rizarima je pruzen snazan otpor. Staleski organizovana vlastela, kao politicki narod srednjovjekovne Bosne, i pose!no ustrojena 'rkva !osanska, svojim interesima i svijescu o njima, imale su presudnu ulogu u etnickom razvoju i o!likovanju Bosne. ,7lastela i crkva su, prije svega, !ile nosioci zemaljskog imena Bosne i Bosanaca (Bonjana ili Bonjaka) i cuvari svojih prava i svoje teritorijalne zase!nosti, oso!enosti i cjeline. 3z samosvijesti o se!i i svojim interesima proizilazila je i svijest o znacaju vlastite teritorije za njihovo ucenje. *akva su osjecanja lezala u korijenu !osanskog patriotizma i evolucije !osnjackog etniciteta. (...). $snova razlicitog etnopolitickog razvoja Bosne lezi u njenoj pose!noj crkvi i njenim sustinskim razlikama u odnosu na rimokatolicku i srpskopravoslavnu crkvu., (=.) 0ako ,pola stoljeca dominikanskog misionarskog i inkvizitorskog rada na iskorjenjivanju !osanske hereze nije dalo nikakve rezultate. ,pravoslavna crkva uvijek je zauzimala izrazito neprijateljski stav prema !osanskim krstjanima i njihovoj vjerskoj organizaciji, (.%). 3 katolicka i pravoslavna crkva, u odnosu na heretike, nisu od!acivale metode sile kada im je to po mjestu, vremenski ili na neki drugi nacin odgovaralo. ) o!lasti Huma postepeno preo!ra3anje !osanski7 krstjana na pra osla lje teklo je srazmjerno mirnim putem1 "dok su u dijelo ima <odrinja 7ereti3i sredinom =,6 st6 pro2onima i silom u odjeni u pra osla lje" (.-). Skoro sva djela i razliciti prilozi koji su poslije Bozidara 9etranovica (Bogomili, crkva !osanska i krstjani, 1>?&) i <ranje (ackog (Bogumili i patareni, 1>?&), o!javljeni o 'rkvi !osanskoj imaju izrazito polemicki karakter. ,*o je razumljivo, jer pitanje 'rkve !osanske zadire u sve nacionalne mitove i s njima povezane nacionalisticke ideologije i predrasude, koje su nastale i koje postoje na sredisnjem juznoslavenskom prostoru. <ro3esi koji su za7 atili Bosnu nakon unistenja njene srednjo jeko ne drza e1 a to su sirenje Islama i daljnje o!liko anje !onja3ko2 etnosa1 ne mo2u se o!jasniti niti s7 atiti !ez karaktera i ulo2e 9rk e 2

!osanske1 za koju je s razlo2om primije3eno da kao :ose!ujni !osanski 8enomen lezi u samom sr3u !onja3ke na3ionalnosti:" (>=), (kurziv, <.8.). 9rema <ranji (ackom, ,'rkva !osanska predstavlja izdanak !ogumilstva, koje je kao ucenje i pokret u @. st. utemeljio neki !ugarski svecenik po imenu Bogumil,? (>?). (acki i njegovi istomisljenici dali su cjelovitu sliku 'rkve !osanske, kao organizacije sasvim razlicite od crkve u okolnim zemljama, sa vlastitim nacelima, ustrojstvom i teologijom.Bo2umili su pr i koji su na o om terenu tjerali s oju lastitu politiku666 ,Bogumilska teorija o !osanskoj crkvi <ranje (ackog uzivala je cijelo jedno stoljece popularnost i vjerodostojnost jer se smatralo da automatski i logicno o!jasnjava dva druga slozena pitanja !osanske povijesti. 9rvo je masovno prihvatanje 3slama, a drugo je +misterija+ !osanskih stecaka. Smatralo se da su !ogumili, izmoreni stalnim progonima od katolicizma i pravoslavlja, jednostavno odmah nakon dolaska $smanlija masovno prihvatili 3slam...Sigurno je da su 3slam prihvatili pripadnici sve tri religije u Bosni. 9rema tome, prihvatanje 3slama od strane !rojnih Bosanaca tokom prvog stoljeca nakon pada !osanske drzave posljedica je dinamizma nove vjere, a ne neke njihove navodne sklonosti ka preo!racanju usljed pripadanja nekim heretickim ucenjima, kako se to cesto ,misli, i pise (61"6%). 'rkva !osanska imala je dvostruku i protivrjecnu ulogu. Njena po ezanost sa lastelom !ila je jedan od klju3ni7 3inila3a sla!osti sredisnje lasti i izraza partikularni7 tenden3ija u 8eudalnoj Bosni6 S druge strane je kao hereticki i politicko"ideoloski cinilac u !or!i protiv pape i ugarskih kraljeva i velikasa,..., dala znacajan doprinos izgradnji !osanske drzavne samostalnosti i od!rani od vanjskih neprijatelja &o!a osmanske lada ine *okom osmanskog osvajanja Bosne i nakon njega, uz navedene okolnosti, postupno je nastajala i razvijala se po sadrzaju i o!liku slozena, ali jedinstvena muslimanska zajednica. )utor o tome sazeto kaze ,Bonjacka muslimanska zajednica, odnosno drustvo uo!licilo se kao oso!en vid zajednice, koju je u jednu cjelinu povezivala opca privrzenost osmanskoj 3slamskoj drzavi, cijim su posredstvom Bonjaci postali muslimani i na taj nacin tijesno povezali svoju sud!inu s tom drzavom. 9osredstvom 3slama, koji je predstavljao idejnu polugu (religiozno"idejnu i sire kulturno"duhovnu orijentaciju, <.8.) $smanskog 'arstva, Bonjaci su usvojili jedinstvenu politicku ideologiju i ulazili u jedinstveni kulturni krug, (1%>)... 9rihvatanje 3slama u Bosni !ilo je proces cija se postepenost i dinamika mogu pratiti prije svega na osnovu osmanskih deftera, cijem se proucavanju u Bosni pristupilo tek poslije 16=.. godine (1-6). ,$vi primarni izvori pokazuju da je proces prihvatanja 3slama u Bosni trajao %.2 godina, (1-6"1=2). ;oze se reci da ,nisu vjerski, nego politicki razlozi !osanske krstjane pri!lizili *urcima" $smanlijama, kao nosiocima 3slama, (1.2).9rogonima i nasilnim pokatolicavanjem pripadnika 'rkve !osanske u Bosni su nastale prilike u kojima se moralo !irati izmesu gru!e katolicke prozelitisticke kampanje dvojice posljednjih !osanskih kraljeva i *uraka"$smanlija u njihovom po!jedonosnom nastupu. Sirenje 3slama u Bosni je usko povezano s nastankom i razvojem gradova, koji su !ili sredista cjelovite ekonomske djelatnosti, a pose!ice trgovine, zanata , te zadovoljavanja svih oso!nih i drustvenih potre!a gradskog stanovnistva. 5 vecim su gradovima osim hanova, karavan"saraja, musafirhana, !rojnih ducana razlicitih esnafa postojali i !ezistani. Sve te ekonomske i kulturno"duhovne okolnosti omogucavale su sirenje 3slama.6 8eki historicari su pokusali naucnim metodama dokazati tezu da je prihvatanje 3slama u Bosni u neposrednoj vezi s ocuvanjem zemljisnog posjeda. #okazivali su da je u pogledu agrarnog uredjenja osmanska Bosna u !iti ostala feudalna, veoma rasparcana zemlja, kao u do!a 0otromanica...*akvo nastojanje ,pokazuje svako odsustvo poznavanja karaktera i prirode osmanskog vojno"administrativnog i zemljisnog uredjenja. Svaki !osanski vlastelin koji se ukljucio u taj sistem, kao uzivalac timara i spahija, provodio je najveci dio godine u aktivnoj vojnoj sluz!i kao ratnik"konjanik, (1.=). *o znaci da je zivio od svoga, najcesce napornog rada. 8a neosnovanost tvrdnji o nasilnom sirenju 3slama jasno je odgovorio i 7ladislav Skaric jos 16=2. godine. $n je na osnovu ,izvora ustanovio da je +krivo misljenje da se na Balkanskom poluostrvu 3slam sirio naglo i da je sluz!eno siren silom+. *u cinjenicu Skaric potkrepljuje jednim logickim argumentom, koji je vrlo ocit, tj. :da =I=6 ijek ne !i zatekao ni jedno2 7ris3anina1 niti !i !ilo ni jedne 3rk e i manastira da je Islam siren drza nom silom:. 3slam su jednostavno +sirile prilike i ljudske okolnosti+ , (1?>). Stav je autora, kako 3

je svako nastojanje da se za cinjenicu masovnog prihvatanja islama u Bosni nadje neko navodno historijsko o!jasnjenje usmjereno, u prvom redu, na neprirodnost/neautohtonost i negiranje Bosnjaka. 5 okolnostima cjelovitih drustvenih proturjecnosti toga do!a, "se krajem =,II6 st6 na prostoru od 0eto7ije1 na istoku1 do *ike1 na zapadu1 te od Sla onije1 na sje eru1 do &alma3ije1 na ju2u1 o!razo ala elika i 2usta a2lomera3ija muslimansko2 stano nist a1 sla ensko2 porijekla i jezika6 To je stano nist o u jezi3kom1 etni3kom i politi3kom smislu op3enito u Osmanskom 9arst u smatrano Bonja3ima1 odnosno !onja3kim narodom" <okret za autonomiju Bosne 0rajem @7333. i pocetkom @3@. stoljeca javljaju se medju Bonjacima neslaganja i po!une na razlicitoj socijalnoj i politickoj osnovi. Aos u prvoj polovini @7333. st. zazivjela je u Bosni institucija ajanluka, kao novog o!lika funkcionisanja lokalne uprave u osmanskoj drzavi. Bunili su se uglavnom ajani i kapetani, kao feudalni veleposjednici i osnovni nosioci funkcije lokalne vlasti, protiv najavljenih upravnih i vojnih reformi. 5z njih su se !unili i janjicari po gradovima, pose!no u Sarajevu. ,/amisljene i najavljene upravne i vojne reforme cinile su izlisnim, kako janjicarstvo tako i ajanluk, (--=). 0apetani i ajani su se sastali u *uzli krajem sijecnja 1>-1. godine i dogovorili da ne prihvate reforme,12 vec da se odupru, pose!no formiranju nove vojske i nametanju novih poreza, te ustupanju podrinjskih nahija Sr!iji. /a svog su vodju, .. 33. 1>-1. godine, iza!rali Husein"kapetana 4radascevica. 8akon suko!a s turskom vojskom, 1>. 733. 1>-1. kod 0acanika na 0osovu, u kojoj je Husein"kapetan izvojevao veliku po!jedu, ostali ajani ga proglasavaju !osanskim vezirom. ,(...), prema ). S. )licicu, u Sarajevu 1%. 3@. 1>-1,, (--.), zvanicno se proglasava i javno o!javljuje autonomija Bosne. Samo poslije nesto vise od osam mjeseci, -1. 7. 1>-%. godine, turska vojska uz pomoc nekih hercegovackih ajana, sa )li"agom (izvan!egovicem i Smail"agom 'engicem na celu nanijela je presudan poraz Husein"kapetanu i njegovim pristalicama na 9alama kod Sarajeva. *im je porazom pokret Husein"kapetana 4radascevica za autonomiju Bosne konacno propao. 3pak 4radascevic je nastojao, i u velikoj mjeri uspio, dati pokretu opce!osanski karakter. $sim nekoliko hercegovackih ajana, uz njega je ipak pristala sva Bosna, ukljucujuci tu i Sandzak. ,uk Karadzi3 je u pismu Jerneju Kopitaru1 datiranom u +emunu $46 ,I6 $4/.61 tadasnju situa3iju u Sr!iji i Bosni sazeo u jednoj re3eni3i" :) Sr!iji s e po starome1 a sultan Bonjake pokori sam: (--&). Husein"kapetan je posredstvom covjeka od svog oso!itog povjerenja, fra 3lije Starcevica, odrzavao veze sa susjednim austrijskim vlastima, ciju je podrsku nastojao osigurati. )li, )ustrija +iz svoje se!icnosti nije htjela znati za Bosnjake+ (--&). 7rlo znacajna, ako ne i najznacajnija kulturna tekovina druge polovine 16. stoljeca medju Bosnjacima je pojava suvremenog stamparstva, stampe i novinarstva kao profesije. 0rajem maja 1>??. pocela je u Sarajevu raditi prva suvremena stamparija. 5 njoj se od 1>??. do okupacije 1>&>. stampao uporedo na turskom i !osanskom jeziku i sluz!eni vilajetski sedmicni list Bosna. *okom 1- godina njenog izlazenja Bosnu su uredjivali ;ustafa (efet 3manovic, Salih Biogradlija, 8urrudin 0urtcehajic i 0adri 'arigradlija, slovoslogac turskog teksta u listu. $sim sluz!ene Bosne, u Sarajevu se uskoro pojavio i prvi privatni !onjacki list, Sarajevski cvjetnik, ciji je izdavac i urednik !io ;ehmed Sacir 0urtcehajic (-=1). Austro>u2arsko razdo!lje $kupacija Bosne i Hercegovine 1>&>. godine i dolazak )ustro"5garske u BiH !io je za Bonjake veliki historijski zaokret i neizvjesni izazov " prelazak iz jednog civilizacijskog kruga u drugi, u sasvim razlicitu kulturu i nacin zivota, koji su izazivali dramaticne i sud!onosne posljedice u zivotu ljudi. Aedna od tih pojava je i iseljavanje u *ursku, ciji su uzroci razliciti. Broj iseljenih Bonjaka u toku ceterdeset godina austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini krece se od ?1.11= iseljenika, sto je zvanicni podatak austrougarskih vlasti do -22.222, sto je podatak koji se spominje u pu!licistici (-&1). 8akon aneksije BiH 162>. godine nastavilo se masovno iseljavanje Bonjaka iz BiH u *ursku. Samo 1612. godine !roj iseljenika dostigao je !rojku 1&.21>. ,8eki savremenici nisu za iseljavanje krivili samo )ustro" 5garsku, nego i *ursku, koja je istodo!no dala po!udu za emigraciju, nastojeci ,da na granicama Sr!ije, Bugarske i 4rcke naseli, z!og odrzavanja ravnoteze prema tamosnjem hriscanskom elementu, muslimane iz 4

Bosne i istocne (umelije, (=-1). Bosna je u to vrijeme !ila izlozena snaznim nacionalistickim pritiscima, od cijeg je efikasnog izoliranja u velikoj mjeri zavisio opstanak ;onarhije u njoj. 8akon preuzimanja uprave nad Bosnom i Hercegovinom,austrougarski guverner Benjamin 0BllaC je ,polazeci od vjerske tolerancije i postivanja pariteta, pokusao u domacem stanovnistvu razviti i ucvrstiti osjecanje !osanske pose!nosti, odnosno narodnosti.1- *akvo !osanstvo je krajem osamdesetih godina do!ilo o!iljezje ,politicke ideje sa spoljnim sim!olima (gr! i zastava), ostro je napadano u srpskoj i hrvatskoj stampi i pu!licistici, (-&=). 5 unutrasnjem zivotu zemlje !onjatvo je jasno doslo do izrazaja pocetkom devedesetih godina. 7ec sredinom 1>61. godine ;ehmed"!eg 0apetanovic"Dju!uak pokrenuo je list Bonjak. 9rvi !roj Bonjaka izasao je %. 733. 1>61. godine. 9rogramska orijentacija lista !ila ,je na prosvjetiteljskom radu u narodu, raz!ijanju predrasuda o Bonjacima i njihovo pri!lizavanje evropskoj civilizaciji, (-&&). 9rema Bonjaku elementi narodne identifikacije su jezik i slavensko porijeklo, a faktori koji su odvojili Bonjake od ostalih naroda su klima, mjesni o!icaji i vjera.,Sr!i i Hrvati su susjedni narodi sa kojima tre!a u slozi i lju!avi zivjeti, samo da i oni ostave na miru Bonjake i ne naturaju im svoje ime, (-&6). ,Bonjatvo se moze posmatrati i kao mogucnost da se prevlada konfesionalna sadrzina nacije u Bosni i Hercegovini. ;edjutim, ni jedan od nosilaca !onjatva u sustini mu nije davao ovo znacenje. 3 kod lista , Bonjak, u pocetku, to sire znacenje !onjatva vise je privid i odraz sluz!ene austrijske politike, nego vlastito uvjerenje. /a Bonjak, i pored njegove uske drustvene pozicije, !onjatvo je, prije svega, mogucnost nacionalne samoidentifikacije muslimana i iskljucivo sredstvo od!rane njihove pose!nosti, Bonja3ki autonomni pokret 0rajem 16. i pocetkom %2. stoljeca pocela je !or!a Bonjaka za vjersku i vakufsko"mearifsku autonomiju. ,$snovni !onjacki kulturno"politicki interes tog vremena odnosio se na rad i polozaj vakufa, kao temeljnih materijalnih izvora za izdrzavanje skola i ostalih mearifskih i 3slamskih institucija, koje su uglavnom davale okvir i ispunjavale sadrzaj tadasnjeg javnog zivota u Bosnjaka, (->?). )utonomnom !or!om poceo je i postepeni proces suvremenog politickog organiziranja Bosnjaka. S pocetkom ove !or!e javlja se i !onjacko"srpska politicka suradnja. $na je trajala vise godina i iskazivala se u nizu zajednickih politickih akcija. Sr!i su ponudili !onjackim predstavnicima nacrt ugovora o politickoj suradnji u kojem se na prvom mjestu trazila politicka autonomija za BiH pod sultanovim suverenitetom. 5govor s !onjacke strane nije potpisan z!og nesuglasnosti o rjesavanju agrarnog pitanja... 5 drugoj fazi !or!e za autonomiju BiH (162."1626) istakla se veleposjednicka grupa. 7eleposjednici su se zalagali da im se ispune njihovi agrarni zahtjevi i da preuzmu vodjstvo autonomnog pokreta. 9ocetkom decem!ra 162?. godine na sastanku !osnjackih prvaka u Slavonskom Brodu je osnovana ;uslimanska narodna organizacija (;8$). 7ecina ucesnika sastanka je trazila da se !or!a za autonomiju, uz vjersku i vakufsko"mearifsku autonomiju, prosiri na pitanje politickih slo!oda i uredjenje agrarnih odnosa. 9otaknuti vracanjem, %=. 733. 162>, na snagu li!eralnog ;idhat"pasinog 5stava iz 1>&?. godine od strane nositelja mladoturske revolucije, !onjacka i srpska narodna organizacija pokrenule su &. 3@. 162>. zahtjev da BiH kao sastavni dio $smanske 'arevine, do!ije svoj ustav. 5z ;uslimansku narodnu organizaciju postojala je prilicno heterogena grupa tzv. ,8)9(:#83H ;5SD3;)8),, kako su se sami nazivali. *o su !ili ugledniji rezimski orijentirani gradjani, medju kojima su se pose!no izdvajali gradonacelnik Sarajeva :sad ef. 0ulovic i tesanjski veletrgovac i !ankar )dem"aga ;esic, zatim nekoliko nezavisnih intelektualaca, od kojih je najistaknutiji Safvet"!eg Baagic. Borili su se za odrzanje !onjackog naroda u BiH i zastitu njegovih, prije svega posjednickih interesa. $sim pokreta za autonomiju BiH u to vrijeme djelovao je i drugi pokret ,cisto kulturne prirode,. ,8jegovi nosioci su 1622. pokrenuli prvi !onjacki knjizevni list Behar, osnovali potporno drustvo 4ajret, sportsko drustvo :l"kamer, Bonjacki klu!, vise citaonica i trezvenjackih drustava, 3slamsku dionicarsku stampariju, list $gledalo, prvu muslimansku zemljoradnicku zadrugu u selu Sijama kod ;aglaja, tada kotar *eanj itd., (=12). $!avili su niz poslova koji se u historiji srednjoevropskih naroda o!icno nazivaju ,kulturnim, ili ,nacionalnim preporodom,. 0oncepcija !onjackog kulturnog preporoda tre!ala je u narodu ,raz!uditi i ucvrstiti svijest o njegovom slavenskom porijeklu i potre!i pri!lizavanja /apadu, ali uz ocuvanje 3slamske kulture, koja je !ila i ostala jednom od !itnih komponenti !onjackog narodnog !ica. 9rema tome, !osansko tlo, slavensko porijeklo i jezik, te 3slam predstavljaju tri !itna elementa !onjackog nacionalnog osvjescivanja, (=12). 5

3z toga i proizilazi posrednicka uloga Bonjaka izmedju zapadne i istocne kulture, koje ce se pokretaci i nosioci !onjackog preporoda dosljedno drzati i prakticno ostvarivati kroz svoj casopis Behar. ,8)9(:#83 ;5SD3;)83, su 162>. godine osnovali ,;5SD3;)8S05 8)9(:#85 S*()805,, na cijem celu je !io )dem"aga ;esic. ;8S je podrzala aneksiju BiH, koja je proglasena samo mjesec i po dana poslije njenog osnivanja. Stranka je pod ;esicevim rukovodstvom vodila izrazito prohrvatsku i prorezimsku politiku, z!og cega je !ila krajnje nepopularna u narodu. ,7jerovatno zato je, -1. 3. 1612, nesto prije prvih sa!orskih iz!ora ;8S revidirala svoj program, javno se odrekla prohrvatske orijentacije i uzela naziv ,;5SD3;)8S0) S);$S*)D8) S*()80) (;SS), (=1&). Bosnjacki autonomni pokret ,je nastao iz du!okih unutrasnjih potre!a naroda i rezultat je cinjenice da se zivot Bonjaka kretao jos u okvirima tradicionalnih ustanova, u kojima su im okupacijom 1>&>. prava !ila prikracena, a egzistencija i neke osnovne ljudske potre!e ugrozene, (-6?). 9rimjereno nastalim politickim i drugim promjenama Bonjaci su !ili svjesniji da se moraju jasnije i upornije nacionalno"politicki razvijati i afirmirati. ,9oliticko vodjstvo se konacno osmjelilo da narodu otvoreno kaze da je jedini izlaz prihvatanje evropskog nacina zivota, uz jednovremeno ocuvanje vlastite narodne !onjacke tradicije (...). $tvorenim pismom Serifa )rnautovica ;5SD3;)83;) na Balkanu, o!javljenom u prvom !roju novopokrenutog lista sa sim!olicnim nazivom 7akat, %. 3. 161=, on to porucuje svim ;5SD3;)83;) koji su usli u sastav raznih !alkanskih drzava i opominje ih da Bosnjaci imaju u tom pogledu -2"godisnje gorko iskustvo, (=..). Balkanski ratovi su prethodili 9rvom svjetskom ratu. 5 9rvom !alkanskom ratu !alkanski saveznici su srusili ,evropsku *ursku,. 5 #rugom !alkanskom ratu *urskoj su pripali :dirne i istocna *rakija, pa je uspjela zadrzati status evropske zemlje. Razdo!lje Ju2oslo enske drza e #rzava Sr!a, Hrvata i Slovenaca, ciji je sastavni dio !ila i BiH osnovana je %6. @. 161>. godine. /a predsjednika 8arodnog vijeca SHS, kao vrhovnog organa vlasti u toj novoj drzavi, iza!ran je )nton 0orosec, a za potpredsjednika dr. )nte 9avelic (zu!ar) i Svetozar 9ri!icevic. 'inom ujedinjenja 1. @33. 161>. BiH je usla u sastav jedinstvene jugoslavenske drzave. ,*adasnja vladajuca ideologija nacionalnog i drzavnog unitarizma nije priznavala postojanje pose!nih nacija, vec samo triju +plemena+ Sr!a, Hrvata i Slovenaca, kao jednog +jedinstvenog jugoslavenskog naroda+, a u slucaju Bonjaka i cinjenicu da oni kao ;5SD3;)83 predstavljaju odredjenu ,kulturno"vjersku grupu,EEE (=6%). 8a toj osnovi formirana je upravo u Sarajevu 1.. 33. 1616. #emokratska stranka, kao potre!a i izraz koncepta centralistickog drzavnog uredjenja. 3stovremeno u Sarajevu su ujedinjene sve dotadasnje !onjacke lokalne politicke organizacije u jedinstvenu politicku stranku Bonjaka na podrucju BiH, pod nazivom A54$SD$7:8S0) ;5SD3;)8S0) $(4)83/)'3A) (A;$), ciji je osnovni okvir politickog djelovanja !ila !or!a za nedjeljivost i autonomiju BiH. 5 to vrijeme je o!novljena stara Hrvatska narodna zajednica, koja se kasnije podijelila na Hrvatsku tezacku stranku i Hrvatsku pucku stranku. Sve tri ove stranke zalagale su se za autonomisticko, odnosno federalisticko drzavno uredjenje (=6=). 5 takvim drustvenim okolonostima pojavio se i novi strogo centralisticki i unitaristicki 5stav. 8jegovo izglasavanje upriliceno je na 7idovdan %>. 73. 16%1, pa je po tome i nazvan 7idovdanski ustav, koji je dalekosezno zacrtan u duhu mitskog srpskog zavjeta. 5vodnik u radikalnom listu Samouprava, u povodu donosenja 7idovdanskog ustava, imao je naslov $vogodisnji 7idovdan povratio nam je 'arstvo. 9oliticki zivot u kratkotrajnom vidovdanskom sistemu !io je o!iljezen ,haoticnoscu, !ezo!zirnoscu i represijom vladajucih krugova i krajnjom kraljevom samovoljom, (=66). /a Bosnu i Bonjake javlja se novi nepovoljni politicki dogadjaj " osnivanje Banovine Hrvatske %?. 7333. 16-6. godine, istog dana kada su predsjednik vlade #ragisa 'vetkovic i vosa HSS"a dr. 7latko ;acek potpisali sporazum o 1) osnivanju koalicione vlade 'vetkovic";acek i %) osnivanju Banovine Hrvatske. *im cinom je izvrsena podjela Bosne i Hercegovine, sto je izazvalo nezadovoljstvo i ostro reagiranje Bonjaka. #r. ;ehmed Spaho, vodja A;$, upozorio je 'vetkovica da se ne cine koncesije na racun BiH. Bonjacka inteligencija je tokom dvadesetih godina !ila podijeljena u odnosu prema )tatFrkovim reformama, odnosno sekularizaciji *urske, na moderniste ili reformiste, na jednoj, i tradicionaliste ili konzervativce na drugoj strani. ;odernisti su se javili kako medju svjetovnom inteligencijom, tako i medju ilmijom. ,;edju svjetovnim modernistima najaktivniji su u dvadesetim godinama !ili #zevad"!eg Sulejmanpasic i :dhem Bul!ulovic. 8jihovim zalaganjem osnovan je u januaru 16%>. jedan intelektualni 6

krug, pod nazivom (eforma " organizacija naprednih muslimana. 0rug je krace vrijeme izdavao i svoj list pod nazivom (eforma, (.%%). 9rogramska orijentacija (eforme imala je tri osnovna cilja 9rvi, vjersko" prosvjetni " osuvremenjivanje vjerskog odgoja Bonjaka, sto je na prvom mjestu podrazumijevalo modernizaciju i osuvremenjivanje vakufa, iskorjenjivanje predrasuda i praznovjerja. #rugi, otkrivanje i emancipacija !osnjacke muslimanske zene, njenim skolovanjem i uvodjenjem u privredni i socijalni zivot. *reci, pitanje nacionalne smosvijesti... 5 tom smislu reformisti su inzistirali na nacionalnom osvjescivanju Bonjaka... 9itanjem polozaja BiH i njene autonomije se stalno !avila i tada ilegalna 0omunisticka partija Augoslavije. 8a njenu inicijativu !osanskohercegovacka studentska omladina o!ratila se otvorenim pismima narodu, u decem!ru 16-&., martu 16->. i decem!ru 16-6. godine. *a pisma potpisalo je .26 studenata iz BiH (studirali su uglavnom u Beogradu i /agre!u), svih nacionalnosti Sr!a, Bonjaka, Hrvata i Aevreja. ,$ni u tim pismima, kao ljudi +kod postoj!ine, a !ez postoj!ine+, iz osjecanja i duznosti, prava i potre!e, zahtijevaju autonomiju Bosne i Hercegovine, (...) $ni se odlucno izjasnjavaju protiv svakog etnocentralizma, svojatanja i pokroviteljstva nad tim narodima. Samo uz te pretpostavke BiH moze zauzeti +mjesto koje joj po njenom pose!nom polozaju pripada+. 5 pismima se pose!no istice da je BiH u tadasnjoj gradjanskoj politici +predmet nepostedne trgovine i potkusurivanja+. *razi se rjesavanje narodnih pro!lema +unutar postojecih drzavnih granica na osnovu demokratije i ravnopravnosti naroda+ , (.%-). 9isma studentske omladine ukazala su na historijsko i egzistencijalno zajednistvo naroda BiH. 8jihov razmjestaj u BiH ne dozvoljava da se izmedju njih povlace administrativno"politicke granice. *o zajednistvo potpisnici pisma nisu vidjeli samo kao aktualnu/kratkotrajnu potre!u, vec i kao opredjeljenje za !uducnost. ,$vim pismima u komunisticku pu!licistiku uvedena je kategorija +narodi Bosne i Hercegovine+, kao izraz njene konfesionalne i etnicke slozenosti. 8a drugoj strani, uvedena je kategorija samosvojnosti BiH. *a samosvojnost !ila je pretpostavka za rjesavanje njenih nacionalnih i drzavnih odnosa, (.%=). (aspadom 0raljevine Augoslavije i proglasenjem 8ezavisne #rzave Hrvatske, 8jemacka i 3talija su BiH prepustile 8ezavisnoj drzavi Hrvatskoj. 5 8#H, Bonjacima se ,otvoreno negirao i oduzimao njihov narodni su!jektivitet,. ,9avelic je 1=. 7333. 16=1. primio predstavnike !ivse A;$ (A54$SD$7:8S0: ;5SD3;)8S0: $(4)83/)'3A:, <.8.), sa #zaferom 0ulenovicem na celu, cime je dio vodjstva stranke pristao uz ustasku 8#H i stavio se u njemacku sluz!u,1= (.--). /!og toga je 0ulenovic naisao na ostru osudu iz redova !ivse A;$. S oje zlo3ine nad Sr!ima1 Je rejima i anti8asistima s i7 na3ionalnosti ustase su od po3etka kuka i3ki i mu3ki nastojale i dijelom uspije ale pripisati Bonja3ima1 kako !i onda o i !ili izlozeni 3etni3koj odmazdi" #?/@%6)stase su 3estim nosenjem "muslimanski7 znamenja"1 kao sto su 8eso i i medjuso!nim dozi anjem na odnim muslimanskim imenima od po3etka nastojale kompromitirati Bonjake (.-=). 5stase su !rojne Bonjake otpremile i u!ile u ustaskim logorima u Aasenovcu, 4ospicu, Staroj 4radisci, Bosanskoj #u!ici ili na drugim mjestima (.-=). ,7eci !roj Bonjaka ustase su, pod vodjstvomtvom ;aksa Du!urica, svirepo pou!ijale za vrijeme posljednje faze svoje strahovlade u Sarajevu, marta 16=.. godine, (.-=".-.). 7ecina !onjackog naroda koja nije prihvatila 8#H i njenu politiku !orila se za samostalnu BiH, i smatrala je da se u svim ugrozenim podrucjima Bonjaci moraju naoruzati i sami !raniti. 5 mnogim krajevima, pose!no na selu, doslo je do formiranja ,muslimanske milicije,, koja je stitila svoja mjesta od mogucih napadaca, a pose!no od cetnika. 5 pojedinim slucajevima ucestvovala je i u !or!ama protiv jedinica 8$7. 8ajveci je dio pripadnika ovih milicija, pose!no od jeseni 16=-., pristupio partizanima. /nacajan !roj Bonjaka se od pocetka ustanka !orio u sastavu partizanskih jedinica. $ko .2 Bonjaka je proglaseno narodnim herojima. Bor!a Bonjaka za opstanak 0rajem 1&. stoljeca zaostrava se kriza osmanske drzave, koja se pose!no ispoljava u Bosni, tada granicnoj provinciji ,'arstva, izlozena stalnim napadima )ustrije sa sjevera i zapada, ;letaka iz #almacije i 'rnogoraca sa jugoistoka. 3stovremeno pocinju progoni Bonjaka i genocid nad njima(%62). 3deoloski izvori genocida nad Bonjacima i drugim narodima u suvremeno do!a sadrzani su u zelji !alkanskih, ,prije svega srpskih i crnogorskih vladajucih struktura, (%61) da njihovim istre!ljivanjem stvore svoje etnicki ,ciste, 7

teritorije, odnosno drzave. 9roces protjerivanja i istre!ljivanja Bonjaka otvoren je tzv. ,+istragom poturica+,... ustvari pokoljem Bonjaka u staroj 'rnoj 4ori pocetkom @7333. stoljeca. ,9okolj Bonjaka u 'rnoj 4ori izvrsen je za vrijeme vladike #anila Scepcevica 9etrovica (...) 5 historijskoj se literaturi spominju razlicite godine u kojima je izvrsen pokolj nad Bonjacima, od 1&2%. do 1&2>. godine. 7ecinom se smatra da je vladika #anilo na Bozic 1&2%, na samo Badnje vece ili pred zoru, isjekao sve ,*urke, u 'rnoj 4ori. *o se misljenje zasniva na jednom zapisu, koji navodno potice od samog vladike #anila, u kojem on prica o izgonu ,*uraka, upravo 1&2%. godine,. ,0ako je opjevani pokolj nad Bonjacima izvrsen uoci Bozica, to su srpski i crnogorski cetnici, kad god su mogli, slijedili tu tradiciju i u #rugom svjetskom ratu svoje koljacke napade na Bonjake zapocinjali na pravoslavno Badnje vece. 5 svim ratnim stradanjima i nevoljama Bonjaci su najteze podnosili opasnost od nasilnog prevjeravanja/pokrstavanja. *okom 0andijskog (1?=&"1??2), i Beckog rata (1?>-"1?66), a pose!no poslije njih, znatan dio !onjackog stanovnistva u okolnim je zemljama vec tada potpuno istrije!ljen. 5 ratovima i drugim nevoljama u iscrpljenu i skoro ne!ranjenu Bosnu 1?6&. godine sa oko >222 vojnika upada austrijski feldmarsal princ :ugen Savojski, usput harajuci i paleci mjesta kroz koja je prosao na putu ka svom glavnom cilju " Sarajevu. 9redvecer, %-. okto!ra, Sarajevo je gorjelo.,+9repustili smo+, zapisao je Savojski, +grad i svu okolicu vatri+. #ok je grad gorio +jurisni odred+ je progonio njegove stanovnike,. ,*okom @7333. st. Bonjaci su izdrzali tri velika rata s )ustrijom i ;lecanima 1&1="1>., 1&-&"-6., te 1&>>" 61. godine. $d presudnog je historijskog znacaja pose!no !io rat 1&-&., kada su Bonjaci kod Banja Duke do nogu porazili veliku austrijsku vojsku, u trenutku kada im je car 0arlo 73. svojim proglasom uoci pohoda na Bosnu zaprijetio fizickim unistenjem, ukoliko se ne odreknu 3slama, (.&%). +a3arani kru2 #ne%prizna anja 9rilikom prvih poratnih popisa stanovnistva u Augoslaviji, Bonjaci su se mogli ,opredijeliti,, !ilo vlastitom voljom !ilo administrativno kao pripadnici neke druge nacije (Sr!i, Hrvati, 'rnogorci...) ili da ostanu ,neopredijeljeni,. 9ri popisu stanovnistva 16.-. godine za sva lica jugoslavenskog porijekla, ,koja nisu !lize nacionalno opredijeljena,, a to se prije svega odnosilo na Bonjake, uvedena je nova statisticka kategorija ,Augoslaven"neopredijeljen,. *akvih Bonjaka !ilo je 66>.?6& (u BiH " >61.>22). 5 16?1. godini prvi put uvedena je statisticka odrednica ,;usliman u etnickom smislu,. *akvih je !ilo 6&%.6?2 (u BiH " >=%.%=>). 3stovremeno se 16?1. godine u BiH %?..&-1 Bonjak izjasnio kao ,Augoslaven"nacionalno neopredijeljen, (.?-). 9ocetkom sezdesetih godina jedna grupa !onjackih intelektualaca u emigraciji odlucno se vraca !onjatvu, kao stvarnoj i jedinoj !osanskomuslimanskoj nacionalnoj identifikaciji ()dil /ulfikarpasic, u clanku u casopisu Bosanski pogledi, i dr. Smail Balic u knjizi na !osanskom jeziku 0ultura Bonjaka). $d tada se o sud!ini, karakteru i sustini !onjackog !ica javljaju razlicita znanstvena, pu!licisticka i umjetnicka djela poznatih i priznatih !osnjackih i drugih autora. 8a neodrzivost i !esmislenost politike nacionalnog opredjeljivanja Bonjaka, dva je puta eksplicitno i jasno upozorio i Aosip Broz *ito, ,prvi put na 33. plenumu '0 S0A, u novem!ru 16.6, a drugi put na 733. kongresu Saveza omladine Augoslavije, u januaru 16?-. godine, (.?=".?.). 5 zakljuccima 1&. sjednice '0 S0 BiH, u fe!ruaru 16?>, izricito se kaze da i historija i ,danasnja socijalisticka praksa, potvrdjujuju da su ,;uslimani pose!an narod, (.?.). Bez o!zira na 8ormalno>politi3ko priznanje 0uslimanaABonjaka1 sadrzinski i sustinski im je pori3ana s aka etni3ka1 po ijesna i kulturno>du7o na samoidenti8ika3ija i auto7tonost.%2 /a skolsku lektiru, sve do osamdesetih godina, Bonjaci nisu postojali u strukturi naroda Augoslavije (.?.). ,;nogi ugledni knjizevnici, pjesnici, javni i kulturni radnici opredijelili su se kao Sr!i i Hrvati, pa je tako i njihovo stvaralastvo tretirano kao sastavni dio srpske, odnosno hrvatske kulture, (#urakovic, 166- 16?). Na ne2iranju !onja3ke auto7tonosti oso!ito je radilo mesuso!no 3 rsto po ezano elikosrpsko na3ionalisti3ko jez2ro unutar Sa eza komunista1 koje putem partijsko2 monopola s im sredst ima nastoji onemo2u3iti kulturno>politi3ku a8irma3iju Bonjaka6 "Iz to2 ne8ormalno2 elikosrpsko2 udruzenja unutar Sa eza komunista nastala je $BBC6 teroristi3ka Srpska demokratska stranka" . 8epriznavanje Bonjaka cijelo vrijeme se kretalo u pravom circulusu vitiosusu njihovog prisvajanja i nacionalnog asimiliranja, kako po velikosrpskoj tako i po velikohrvatskoj posesivno"strateskoj koncepciji prisvajanja ili podjele Bosne. 8epriznavanje i instrumentalizacija Bonjaka potvrsivali su se kao ,kljuc 8

Bosne,. Bonjake je jednostavno tre!alo zatrti (.&-). *o se pokusalo i u agresiji na BiH, 166%"166.. godine. ,Bonjaci su tom planu pruzili odlucan otpor i uz ogromne ljudske zrtve sprijecili njegovu realizaciju u predvisenom o!imu i o!liku. Ideja Bosne i njene drza nosti su tako odrzani i o3u ani" (.&-). Bosanski jezik Aezik kojim Bonjaci govore je u srednjem vijeku ,najcesce nazivan jednostavno slavenskim ili ilirskim, a nesto kasnije !osanskim. (...) 5 opcu upotre!u naziv !osanski jezik ulazi u @733. i @7333. stoljecu, (1.). 8aziv !osanski jezik ostao je u sluz!enoj upotre!i i nakon austrougarske okupacije 1>&>. godine. Nazi "Bosanski jezik" je z ani3no ukinut internom nared!om +emaljske lade Bosne i Her3e2o ine od @6 =6 $BC56 2odine6 5 njoj se izricito zahtijeva da se ,zemaljski jezik, (Dandessprache) ima svuda sluz!eno nazivati srpsko"hrvatskim, odnosno hrvatsko"srpskimEEE S o!zirom na tradi3iju1 pose!nom ladinom odlukom od .C6 =I6 $BC561 Bosnja3ima je dopusteno da u s ojim autonomnim ustano ama mo2u i dalje koristiti Bosanski jezik6 5 o!je !ivse Augoslavije ta je praksa ,jednostavno ukinuta i napustena (...) sve do prvih mjeseci 1661., kada su ga Bonjaci putem svoje stampe i pu!licistike spontano vratili u upotre!u... *judska Bosna i Her3e2o ina BiH moze, i mora, opstati samo kao Djudska. ) Djudska BiH je dinamicna, otvorena i ravnopravna struktura svih naroda/ljudi koji zive u njoj i koji je nose u se!i " u svojoj dusi, svome srcu i (raz)umu. BiH nisu potre!ne nikakve umisljene etnocentralisticke mesije i pokrovitelji"krvnici koji je na svaki nacin i po svaku cijenu pokusavaju dijeliti i nezajazljivo prisvajati po nacelu le!ensrauma. *o su nametnute vrijednosti i potre!e " heteronomna vrijednosna koncepcija, orijentacija i recepcija, a vrijednosna koncepcija, orijentacija i recepcija BiH mora !iti autonomnaG mora proizilaziti iz entiteta, a ne etniteta !osanskog covjeka " iz entiteta BiH u ljudima, iz njihovih univerzalnih vrijednosti, iz entiteta etike, pravde, o!jektivne istine, pravne drzave, ravnopravnosti, slo!ode, otvorenog drustva. Djudskoj BiH je potre!an otvoreni, dinamicki entitet etniteta, !ez slijepe orijentacije na proslost, vec na sadasnjost i !uducnost, kako nas !uducnost ne !i sistematski i nuzno sokirala (*offler). 'onditio sine Hua non cjelovite BiH i zajednickog zivota u njoj je (i) svojevrsna katarza i ataraksija (iskljucujuci ateizam kao :pikurov uvjet za ataraksiju) svih naroda Bosne i Hercegovine i svakog njihovog pripadnikaG a za pojedince koji su odgovorni za oruzanu agresiju, zlocin, genocid, i sankcioniranje odgovornosti pred ;edjunarodnim sudom. Bez katarze i ataraksije nema kajanja i oprosta, !ez kajanja i oprosta nema tolerancije, !ez tolerancije nema interakcije, !ez interakcije nema suradnje, !ez (ravnopravne) suradnje nema svestranog dijalosko"interkulturalnog komuniciranja i integracijsko"interkulturalnog odnosa ciji je cilj svestrani razvoj !osanskog covjeka i njegove BiH kao stare evropske zemlje i drzave. 0ada je interkulturalno komuniciranje zasnovano na univerzalnim (humanim) vrijednostima i potre!ama, tada sve razlike kao sto su nacionalne, vjerske, jezicke, ukupno, kulturno"duhovne, ne udaljavaju i razdvajaju, vec pri!lizavaju i spajaju, medjuso!no oplemenjuju ljude i narode. *ada nece !iti potre!no ni predzidje 0rscanstva, ni predzidje 3slama, niti predzidja !ilo kojih drugih vjera i naroda. 0aze se da nije Bog u sili, nego u pravdi. )ko je to tako, a jest, i 0rscanstvo i 3slam i sve druge religije su od Boga date, a Bozije, osim ostalog, ima funkciju i smisao povezivanja i oplemenjivanja, a ne razdvajanja i destrukcije. /ato sve vrste takvih predzidja i zidova su (zlo)djelo izopacenog covjeka, a ne dar 5zvisenog Boga. ,#a !i se priznala tudja vrijednost, tre!a imati vlastitu,, primjecuje Schopenhauer. Bosna i Hercegovina je prostorno dovoljno velika zemlja da u njoj ima mjesta za sve njene narode. 9odjela i dezintegracija njenog teritorija je siguran put u podjelu i dezintegraciju njenih ljudi i svih konstruktivnih pretpostavki za njihov zajednicki zivot. 5 tome smislu je indikativno i uvjerljivo misljenje dvojice sarajevskih taksista o #aCtonskom sporazumu iskazano prije dvije godine ,8ismo se !orili zato da zivimo u razlicitim entitetima(...) Borili smo se za zajednicki zivot...,. 9odjelu i svojatanje Bosne ne izmisljaju i ne namecu ,mali, veliki ljudi, nego ,veliki, mali ljudi koji se grcevito !ore za nepovredivost i afirmaciju mita. 9oliticko"romanticarsko glorificiranje i mitologiziranje nacije, politicke stranke, drzave, prava, demokratije, slo!odeG i licemjerno pri!lizavanje covjeku je privid ostvarivanja slo!ode covjeka i gradjanina i djelo nasilja 9

nad njima. 3 lijepo kaze poljski knjizevnik i satiricar Dec ,8e moze se svirati +9jesma o slo!odi+ pomocu instrumenta nasilja., 8edopustivo je zatirati ljudske slo!ode u ime ,visih interesa, i etnicke pripadnosti. 8edopustivo je govoriti o suverenosti nacije i drzave, a destruirati i raz!ijati licnost. 3z takvih i slicnih proturjecnosti javlja se ,krvava po!jeda Historije nad #ostojanstvom,, istice )lain <inkielkraut u svojoj knjizi D+ HumanitI perdue (3zgu!ljeno covjecanstvo), izricuci glo!alni sud o %2. stoljecu. #ok #ostojanstvo svakoj oso!i daje apsolutnu vrijednost, Historija mu ne moze dati vise od relativne vrijednosti, zato sto je covjecanstvo stavljeno iznad covjeka, a izopacena ideologija iznad humanizovane (nescijentizovane)nauke. &r 'a7rudin No ali3

10