PRUANJE SAVJETA O DRUTVENOJ ULOZI I ODGOVORNOSTI PODUZEA

Tvrtke koje prihvadaju injenicu da se okolnosti vezane uz drutvenu ulogu poduzeda mijenjaju, suoavaju se s nizom tekih poslovnih izazova. Moraju popuniti praznine u postojedem znanju, potencijalima i sustavima na koje se oslanja upravljanje njihovom drutvenom osvijetenodu i odgovornodu te zapoeti s razvojem vlastitih sposobnosti. Takvim su tvrtkama prijeko potrebne pouzdane i uravnoteene smjernice u pogledu naina postupanja. One se sve vie uzdaju u pomod strunih savjetnika u suoavanju s pitanjima politike i opdeg poslovanja vezanim uz njihovu drutvenu ulogu, zadade i odnose, posebice ako su struni savjetnici kadri dokazati svoju sposobnost pruanja pomodi u sprjeavanju sukoba i kriza.

 Dio uloge strunog savjetnika je uvjeriti klijenta kako drutvena osvijetenost i odgovornost poduzeda postaje sve vanija sastavnica temeljnih poslovnih naela. Klijenti pozivaju strune savjetnike kako bi im pomogli pri utvrivanju najprikladnijeg naina na koji bi se njihove tvrtke trebale ophoditi sa zainteresiranim stranama uz voenje rauna o pitanjima koja obino ulaze u djelokrug javnog i graanskog sektora. Struni savjetnici trebaju najprije nagovoriti, a potom i povesti svoje klijente na putovanje jo neistraenim podrujem i preuzimanje neuobiajenih uloga.

Drutvena dimenzija poslovanja

Drutvena odgovornost je neodjeljiva sastavnica svake poslovne djelatnosti. Poslovna djelatnost je, iznad svega, drutvena djelatnost. Poslovna poduzeda su institucije drutva stvorene radi proizvodnje, prodaje i isporuke roba i usluga potrebnih za zadovoljenje itavog niza razliitih drutvenih potreba. Ona djeluju u sprezi sa svim ostalim drutvenim institucijama i utjeu na ivote pojedinaca, obitelji i irih drutvenih skupina poput poslodavaca, obrazovnih djelatnika, tvoraca skupina za zajedniko djelovanje, prodavatelja i kupaca, poreznih obveznika itd. Svaka poslovna djelatnost ima drutvenu dimenziju i posljedice. Odreivanje pojma drutveno odgovorno poslovanje uvjetovano je imbenicima poput zemljopisnog poloaja, kulture, tradicije, obrazovanja, politikog usmjerenja, blagostanja, industrijske dinamike i dr.

Drutvena dimenzija poslovanja

Unutar pojedinih zemalja, razliite tvrtke, drutvene skupine i organizacije mogu imati razliita oekivanja i primjenjivati razliita mjerila u odnosu na pojedine vidove drutvene odgovornosti. Neke se zauzimaju iskljuivo za obranu svojih neposrednih kratkoronih interesa, dok druge neprestano usvajaju ira i dugoronija gledita i ravnaju se naelima odrivog razvoja. Neke se suprotstavljaju poslovnom svijetu, sklone su sukobljavanju i sumnjiave su prema svakoj novoj inicijativi privatnog sektora, dok druge prihvadaju prevagu odreenih zajednikih interesa i potrebu za pregovaranjem i iznalaenjem prihvatljivih i dobitnih rjeenja za sve ukljuene strane. Da bi iz plemenitog teoretskog naela prerasla u praktinu i primjenjivu zamisao, drutvenoj je odgovornosti potrebno djelotvorno institucionalno okruenje koje de pripomodi odreivanju njenog znaenja, utvrivanju njenih posebnih znaajki i mjerila, provoenju propisa koje je potrebno provesti, iznoenju prijedloga i preporuka i nadziranju provedbe. Razvoj ovakvog okruenja jednako je vaan kao i promicanje ireg prihvadanja drutvenih uloga gospodarstva meu rukovoditeljima, poduzetnicima i ulagateljima.

Aktualne pojave i kretanja

Smanjenje javnih izdataka
Nakon pada komunistikih i centralno planiranih gospodarskih sustava, uslijedila je nagla komercijalizacija i dolo je do uvoenja novih mjera politike poput smanjenja carina i drugih pristojbi unutar i izmeu drava, to se nepovoljno odrazilo na javna sredstva. Zrele demokracije diljem svijeta suoene su sa sustavima u kojima se sve vie i vie javnih sredstava vee za nediskrecijske (obvezne) programe potpore (za zdravstvo, nezaposlenost itd.), zbog ega sve manje sredstava ostaje za rjeavanje sve sloenijih socijalnih pitanja vezanih uz obrazovanje, iskljuenost iz drutva i sigurnost. Kako tvrtke posluju sa sve vedim uspjehom, rastu i oekivanja u pogledu njihovog djelatnog ukljuivanja u rjeavanje drutvenih problema.

Aktualne pojave i kretanja

Globalizacija i gospodarska mod poslovnog svijeta.
Unaprjeenje tehnologije (poput globalnih telekomunikacija i jeftinog prijevoza), otvaranje nacionalnih gospodarstava, dinamina globalna trita kapitala i pristup jeftinoj radnoj snazi tek su neki od imbenika pojave istinski globalnih poduzeda. Transnacionalne tvrtke danas proizvode, nabavljaju i prodaju svoju robu diljem svijeta. Utjecaj njihove poslovne prakse vie nije ogranien na njihova domada trita U svom poslovanju, te tvrtke nerijetko dotiu doslovno svaki djelid svijeta i utjeu kako pozitivno, tako i negativno na dobrobit itavog niza razliitih dionika irom zemaljske kugle. Zahvaljujudi svojoj gospodarskoj i financijskoj modi, one su iznimno jaki igrai koji su kadri mobilizirati, ulagati i prenositi sredstva koje nadilaze BNP mnogih zemalja.

Aktualne pojave i kretanja

Krize i poticaji
itav niz znaajnih kriza usmjerio je pozornost svijeta prema ponaanju poslovnih krugova Kriza je istodobno neizbjena i neophodna; dokle god ne nastane, upozorenja se ne shvadaju ozbiljno, a ni ukljuene tvrtke niti zakonodavci nisu spremni poduzeti nikakve korake. Sve je vie dokaza koji daju naslutiti kako drutvena osvijetenost i odgovornost mogu predstavljati vano razlikovno obiljeje u oima potroaa i zaposlenika Kapital javnog ugleda sve vie dobiva na teini na financijskim tritima. S obzirom da se ponajprije zasniva na povjerenju, a tek onda na imidu, javni je ugled uvelike uvjetovan stavovima kljunih dionika prema tvrtkama kao graanima drutva.

Aktualne pojave i kretanja

Utjecaj aktivistikog djelovanja i nunosti pridravanja propisa
Poevi od ezdesetih godina protekloga stoljeda i u razdoblju koje je uslijedilo, aktivisti iz najirih slojeva drutva postigli su golem uspjeh u vrenju utjecaja na industrijsko ponaanje. U Sjedinjenim Dravama, aktivisti su potaknuli donoenje znaajnih propisa na podruju sigurnosti, zatite okolia i reinvestiranja u drutvenu zajednicu Tehnoloki pomaci na podruju telekomunikacija igraju vanu ulogu u uspostavi jeftine infrastrukture koja omoguduje aktivistiko djelovanje najirih slojeva na svjetskoj razini.

Aktualne pojave i kretanja

Pojmovi i nazivlje
dionik: bilo koji pojedinac, skupina ili interes koji moe utjecati na poslovanje nekog poduzeda ili je pod njegovim utjecajem. Ujednaavanjem vanosti tih dionika, tvrtke iskazuju svoju drutvenu osvijetenost i odgovornost tako to u konanici ostvaruju trojaku korist: za svoje vlasnike, za drutvo i za okoli. Ta zadada nije nimalo jednostavna. Tekode se javljaju ved pri postavljanju temeljnog pitanja: Koji je pojam najprikladniji? vodi se prilino iva rasprava o valjanosti izraza poput osvijetenosti i odgovornosti poduzeda kao graanina drutva ,odgovornosti poduzeda, drutvene odgovornosti poduzeda, drutvenog ostvarenja poduzeda, poslovne etike, odnosa s drutvenom javnodu, sudjelovanja poduzeda u ivotu drutvene zajednice, drutvenih ulaganja, vanjskih odnosa, javnih poslova, javnog ugleda poduzeda i drugih. Zbog svega toga, terminoloki je krajobraz iznimno raznolik. No, prevagu danas imaju izrazi odgovornost poduzeda i osvijetenost i odgovornost poduzeda kao graanina drutva. Vodedi teoretiari koji rabe ove pojmove mogu se svrstati u dvije skupine: jedni ih po znaenju izjednaavaju, dok drugi ukazuju na odreene opde razlike.

Aktualne pojave i kretanja

Pojmovi i nazivlje
Mogudi klijenti suoeni su s izborom iz arolikog terminolokog asortimana iz ponude svojih mogudih strunih savjetnika koji za razliite stvari rabe jedan te isti pojam ili za jednu te istu stvar rabe razliite pojmove Djelomice i zbog ove zbrke oko tumaenja, uspjenost poduzeda na podruju drutvene osvijetenosti i odgovornosti ne moe se odrediti s jednakom tonodu kao to je to sluaj na drugim podrujima njihovog poslovanja. Klijenti de od svojih strunih savjetnika uti kako je upravo njihov sustav najtemeljitiji, najprikladniji i najmjerljiviji. Uz ovako nejasna polazita za odreivanje opsega i mjerila izvrsnosti na podruju drutvene osvijetenosti i odgovornosti, klijentima se nije nimalo lako opredijeliti za bilo koji od ponuenih pristupa. Preporuke i smjernice koje donose meunarodne agencije i druga tijela mogu posluiti kao opdi putokazi, ali u vedini sluajeva tu se ne radi ni o kakvim poredbenim mjerilima ili primjerima koje valja slijediti u tono odreenim okolnostima

Aktualne pojave i kretanja

Pojmovi i nazivlje
Stvarna praksa mnogih sjevernoamerikih, australskih i britanskih poduzeda obino stavlja naglasak na ovjekoljublje i sudjelovanje u ivotu drutvene zajednice. Ovakav se pristup uvelike oslanja na naelo obostrane koristi, poznato i kao situacija u kojoj nema gubitnika . Polazi se od zamisli da sudjelovanje poduzeda u rjeavanju drutvenih pitanja treba biti u slubi ire dobrobiti, ali istodobno idi i u prilog profitabilnosti. Vodedi teoretiari i tvrtke iz kontinentalne Europe skloniji su irem poimanju drutveno odgovornog ponaanja koje obino poiva na tri stupa: radnim odnosima, odgovornosti prema okoliu i ljudskim pravima. U Europi, pojam osvijetenosti i odgovornosti poduzeda kao graanina drutva ponajprije stavlja naglasak na praksu i ponaanje poduzeda, a tek onda na njegov doprinos drutvenom razvitku. U slabije razvijenim zemljama, snaniji se naglasak obino stavlja na sudjelovanje multinacionalnih poduzeda u rjeavanju pitanja drutvenog razvitka i blagostanja. Na lokalnoj razini, te su zemlje usredotoene na razvoj poduzetnitva, ukljuujudi odreene vidove drutvene odgovornosti (poput pouzdanosti proizvoda, korisnikih usluga i korporativnog upravljanja) koje naprednija gospodarstva uzimaju zdravo za gotovo.