JAVNA USTANOVA MJEOVITA SREDNJA KOLA IVINICE ELEKTROTEHNIKA KOLA

MATURSKI RAD

PREDMET: ELEKTROINSTALACIJE

TEMA: KABLOVI

Kandidat:

Profesor:

Maj, 2013. godine

Elektroinstalacije

Kablovi

Sadraj:

I.

UVOD ................................................................................................................................. 3 ELEKTRINI VODII .................................................................................................. 4

II. ELEKTRINE INSTALACIJE .......................................................................................... 4 III. Boje kod vieilnih izoliranih vodova .................................................................................. 11 Strujna opteretivost vodia ................................................................................................... 11 IV. ELEKTRINI IZOLATORI ......................................................................................... 12

Svojstva izolatora ................................................................................................................. 12 Presjek kabela ....................................................................................................................... 13 Kabeli (optereenje) ............................................................................................................ 14 Vieilni (multicore) kabel ................................................................................................... 14 V. ZAKLJUAK ................................................................................................................... 15 VI. Literatura: ...................................................................................................................... 16

Elektroinstalacije

Kablovi

I.

UVOD

Elementi elektrinog sistema na nekom objektu kao to su: izvodi, razvodni ormari i potroai, meusobno su povezani elektrinim kablovima za prenos elektrine energije u svrhu napajanja, upravljanja ili prenosa elektrinih informacija (signalizacija, mjerenje, obrada podataka). Prema definiciji kabl je vrsta elektrinog voda koji se sastoji od jedne ili vie ila i odgovarajuih zatitnih slojeva. Kroz ovaj rad emo obraditi kabele kao dio elektroinstalacijskog pribora (materijala), vrste kabela, kao i upotrebljivost odreenih vrsta kabela za odreenu vrstu instalacije.

Elektroinstalacije

Kablovi

II.

ELEKTRINE INSTALACIJE

Kao to je ve navedeno u uvodnom dijelu rada, kablovi su po definiciji vrsta elektrinog voda koji se sastoji od jedne ili vie ila i odgovarajuih zatitnih slojeva. Dakle osnovni dio instalacije na nekom objektu ine kablovi. Elektrine instalacije se izvode u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima, gradilitima itd. Postoje sljedee vrste instalacija: elektroenergetske, gromobranske, telekomunikacione i signalne. Elektroenergetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potroaa elektrinom energijom. Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zatite ljudi i objekata od tetnog djelovanja atmosferskog elektrinog pranjenja. Telekomunikacijske instalacije omoguavaju prijenos podataka. Postoje sljedece vrste telekomunikacijskih instalacija: telefonske instalacije, instalacije interfona, instalacije zajednikih radio i TV antena, instalacije interne televizije, instalacije razglasa, instalacije raunarskog sistema, instalacije centralnog sistema asovnika itd. U signalne instalacije spadaju: instalacije elektrinog zvonca, instalacije protivpoarnog sistema, instalacije protivprovalnog sistema i instalacije poziva u hotelima i bolnicama. Kao to se vidi, signalne i telekomunikacione instalacije su srodne i oekivati je da e daljim razvojem tehnike doi do njihovog integrisanja. Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija jake struje dok se telekomunikacione i signalne instalacije ubrajaju u instalacije slabe struje.

III.

ELEKTRINI VODII

Tvari sa labavo vezanim elektronima u vanjskim (obino nepotpunim) elektronskim ljuskama (putanjama), tzv. slobodnim elektronima, koji se mogu slobodno kretati kroz kristalnu reetku nazivamo vodljivim materijalima. Elektrini vodii su dakle materijali u kojima postoje slobodni nositelji elektrinog naboja, pa zbog toga dobro vode elektrinu struju. Slobodni nositelji elektrinog naboja mogu se gibati pod utjecajem elektrinog polja koje u vodiu nastaje kada se na njega dovede elektrini napon, a usmjereno gibanje tih nositelja je pojava koja se zove elektrina struja. Najei vodii su metali, koji se meutim i meusobno znatno razlikuju po stupnju provodljivosti. Vodljivost je suprotan pojam od tzv. elektrine otpornosti, kojom se izraava stupanj otpornosti koju materijal prua prolasku elektrine struje.

Elektroinstalacije

Kablovi

U tabeli je data usporedba specifinih vodljivosti najee koritenih materijala u elektrici i elektronici, pri 20C. Materijal Aluminij Bakar Ceka Konstantan elina ica Mesing Platina Srebro Ugljen Volfram Zlato iva Specifina vodljivost 25-34,5 56-57 0,89-1,03 2 5,9 12,5-14 10 61 Oko 0,01 18,1 43,5 1,04

Struju najbolje provodi srebro, a zatim bakar koji je meutim znatno jeftiniji. Kada nije bitan obim, ve samo cijena i masa vodia, kao npr. kod dalekovoda, koristi se aluminij. Kako su pored vodljivosti esto vana i neka hemijska ili mehanika svojstva vodia koriste se i mnoge drugi metali i njihove legure, npr. zlato, platina, cink, iva, bronza, elik. Dobru provodljivost imaju i neke otopine, no mehanizam prijenosa elektrinog naboja u otopinama (koje zovemo elektrolitima) bitno se razlikuje od mehanizma premjetanja elektrona u vrstim tvarima i moe biti vrlo komplikovan. Na kraju, postoje materije, koje mijenjaju vodljivost zavisno o raznim uvjetima, a meu njima najpoznatiji su tzv. poluvodii. To su posebne vrste materijala na bazi hemijskih elemenata silicija ili germanija, koji izraeno mijenjaju provodljivost zavisno o temperaturi i koliini neistoa. Veina vodia smanjuje vodljivost (tee doputa kretanje elektrona) ako se zagrije na vie temperature i obratno. Kod vrlo vrlo niskih temperatura, neki materijali postaju supervodljivi, tj. preskakanje elektrona s atoma na atom se deava bez ikakvog otpora. Postoje meutim i materijali koji se ponaaju obrnuto. Tako primjerice ugljenu raste vodljivost pri porastu temperature. Malo je poznato, da jedan od najboljih izolatora pri sobnoj temperaturi - staklo, postaje jako vodljivo kad se ugrije do temperature taljenja. Puno su rjei materijali, koji u uobiajenim temperaturnim granicama gotovo nimalo ne mijenjaju vodljivost. Takav je primjerice tzv. konstantan. Takvi se koriste za posebne namjene u elektrici i elektronici, najee u kolima za automatsku regulaciju i temperaturnu stabilizaciju. Razne vrste golih ili izoliranih ica i kabela za elektrine instalacije, trolejvodove i dr. polau se kao zrani vodovi (razapeti izmeu noseih elemenata ili stupova od kojih su

Elektroinstalacije

Kablovi

izolirani raznim izvedbama izolatora), zatim za polaganje u zemlju, pod more, pod buku, u zatitne cijevi, za rudarske namjene i dr. Vodii se u tehnici javljaju kao: - goli vodii: trolejvodovi (za oduzimanje energije za pogon lokomotiva, tramvaja, dizalica i dr.) posebno oblikovanog, standardiziranog presjeka za pojedine namjene. - gola bakrena ica: (za razvodne kutije, elektronike ureaje, elektrine pei i sl.). - izolirani vodii (kabeli): lak-ica (lakom izolirana bakrena ica) za motanje manjih transformatora, zavojnica i sl. - kabeli s gumenom izolacijom (sa ili bez vanjskog zatitnog opleta od pamuka, eline ice ili trake), - kabeli s PVC izolacijom (okrugli sa ili bez dodatne vanjske zatitne obloge, pljosnati za pod buku raznih izvedbi i dr.), - svilom izolirana ica za zavojnice i ureaje slabe struje - teke i oklopljene izvedbe za pogonske - radionike uvjete. Goli provodnici su metalne ice i ipke razliitih oblika i prijesjeka, bez izolacije. Upotrebljavaju se u elektrinim postrojenjima i za izvoenje nadzemnih vazdunih mrea. U postrojenjima se najee koriste pravougaone bakarne ipke (sabirnice) za elektrino povezivanje elemenata postrojenja. Za izradu nadzemnih telefonskih mrea se koriste bakarne ice, a za elektroenergetske nadzemne mree provodnici od aluela. Aluel je kombinacija elinih i aluminijskih ica. eline ice imaju veliku zateznu vrstinu, a aluminijske su dobri provodnici, tako da aluel predstavlja dobru kombinaciju. Prijesjek aluel provodnika je prikazan na slici 1.

Slika 1.

Elektroinstalacije

Kablovi

Kablovi slue za napajanje potroaa elektrinom energijom i zaprijenos elektrinih odnosno optikih signala. Elektrini signali se prenose bakarnim vodiima, dok se optiki signali provode kroz stakleno vlakno. Optiki kablovi su u sve iroj upotrebi u komunikacijama. Konstrukcioni elementi kabla su prikazani na slici 2.

Slika 2. Provodnici (vodii) sa izolacijom se zovu ile. Cjelina od nekoliko ila se zove jezgro. Plat se postavlja u cilju zatite jezgra. Plat se izrauje od gume, PVC-a ili metala. Omota je mehanika zatita kabla. Kod telekomunikacionih kablova ile seformiraju u parice i etvorke. Dvije ile ine paricu, a etiri etvorku. Provodnici mogu bitipuni i upredeni od vie tanjih ica. Za pokretne potroae se obavezno upotrebljavaju upredeni (licnasti) provodnici. Danas se koriste sljedei izolacioni materijali: guma, polivinilhlorid (PVC), polietilen i silikon. Kablovi izolirani gumom se koriste za napajanje pokretnih potroaa. Kablovi izolirani polivinilhloridom su u najiroj upotrebi. Polivinilhlorid gori samo ako je iznad plamena, ali se plamen ne iri. Polietilen ima sve dobre osobine polivinilhlorida, a uz to ima veu otpornost na poviene temperature. Silikon se koristi za izolaciju kablova koji napajaju grijae i drugdje gdje je prisutna visoka temperatura. Kompletna oznaka kabla prema vaeem JUS standardu ima sedam dijelova, ali u praksi se najee koriste skraene oznake. Npr. kabl sa tri ile povrine poprenog presjeka provodnika 2,5 mm2 izoliran polivinilhloridom se oznaava: PP-Y 3x2,5 mm2. Kao to je vidljivo prvi dio oznake se odnosi na vrstu izolacije, a drugi na broj i prijesjek provodnika. Najee upotrebljavani kablovi su: P/L, GG/J, P, P/F, PP-Y, PP/R, PP 00, PP41, PP 44, TI, Y(St)Y, X 00-A, X 00/0-A i koaksijalni kablovi (sl. 3).

Elektroinstalacije

Kablovi

Slika 3. Kabl P/L se upotrebljava za napajanje pokretnih potroaa manjesnage kao to su npr. stone lampe, radio-aparati itd. Sadre dvije ile sa licnastim provodnicima. Za napajanje pokretnih potroaa kao to su elektrini tednjaci, mjealice i sl. se koriste kablovi GG/J. Sadre tri ili pet ila ovisno o tome da li napajaju monofazne ili trofazne potroae. Kabl P ima jednu ilu sa punim provodnikom, a koristi se za oienje u elektroormarima. Kabl P/F ima jednu ilu sa upredenim finoinim provodnikom, a najee se koristi za galvansko izjednaavanje potencijala. Kablovi tipa PP-Y i PP/R se koriste za izvoenje elektrinih instalacija niskog napona. Kabl PP-Y je okruglog, a PP/R pljosnatog prijesjeka. Kabl PP-Y je kvalitetniji u odnosu na PP/R (sl. 4).

Slika 4. Kabl PP/R se ne smije koristiti u vlanim prostorijama kao to su npr. kupatila i podrumi i ne smije se postavljati direktno na drvo. Kabl PP-Y se smije koristiti u vlanim prostorijama i smije se postavljati direktno na drvo. Kablovi PP-Y i PP/R se izrauju kao

Elektroinstalacije

Kablovi

troilni i petoilni. Troilni se koriste za napajanje monofaznih, a petoilni trofaznih potroaa. Kod troilnog kabla izolacija faznog vodia (L) je crne boje, izolacija neutralnog vodia (N) je plave, a zatitnog vodia (PE) uto-zelene boje. Petoilni kabl ima jo dva fazna vodia, jedan smee i jedan crne boje. S obzirom da kod petoilnog kabla imamo dvije crne ile, one se razlikuju tako to je jedna na obodu, a druga u sredini kabla. Kabl PP -Y ne smije biti izloen direktnom sunevom svjetlu. Tamo gdje je prisutno direktno djelovanje sunevih zraka koristi se kabl PP 00. Za kabl PP-Y se koriste i oznake PGP i NYM. Kablovi PP 00, PP 41 i PP 44 se koriste za napajanje potroaa veih snaga. Kabl PP 00 ima plat i omota od polivinilhlorida, dok PP 41 i PP 44 imaju metalne platove to ih ini daleko otpornijimna mehanika naprezanja. Plat kabla PP 44 je od pocinane ice to ga ini otpornim na agresivne sredine tako da se moe polagati u rijeke i more. Druga oznaka za kabl PP 00 je NYY. Kabl TI se koristi za izvoenje telefonskih instalacija, a Y(St)Y za prijenos podataka brzinom do 10Mbit/s. Za visoke brzine prijenosa podataka se koriste osmoilni kablovi UTP, FTP i STP. Kablovi X 00-A i X 00/0-A imaju provodnike od aluminijuma, a izolaciju od polietilena. Kabl X 00/0-A za razliku od X 00-A ima nosivo ue. Predstavljaju samonosive kablovske snopove (SKS) i koriste se za niskonaponske nadzemne mree i za nadzemne kune prikljuke. Koaksijalni kablovi impedanse 75 se koriste za antenske instalacije i kod pojedinih vrsta raunarskih mrea. Usljed proticanja elektrine struje kroz provodnike dolazi do zagrijavanja provodnika i njihove izolacije. To je naroito tetno u sluaju kratkih spojeva kadakroz kablove teku veoma jake struje usljed kojih moe doi do izgaranja izolacije. Vrijeme ukojem smije da tee struja kratkog spoja, a da ne doe do oteenja kabla se rauna po formuli:

gdje je: A [mm2]- povrina poprenog prijesjeka provodnika, IKS [A]- struja kratkog spoja, k - koeficijent ovisan o vrsti kabla. Energija zagrijavanja provodnika se rauna pomou formula:

Elektroinstalacije

Kablovi

gdje su: E energija zagrijavanja - specifini otpor provodnika l - duina provodnika A - popreni prijesjek provodnika c - specifina toplota provodnika T - dozvoljeno poveanje temperature provodnika. Iz navedene dvije formule dobivamo:

Koeficijent za bakarne provodnike iznosi: k = 115 za izolaciju od polivinilhlorida (PVC) k = 134 za izolaciju od gume k = 143 za izolaciju od polietilena. Takoer postoje posebne izvedbe sa noseim uetom za vjeanje na velikim rasponima, otporne na atmosferske uvjete, lake i ojaane izvedbe, mnogoine i finoine izvedbe (pletenica od tankih ica koje podnose vibracije i viestruka savijanja, npr. za automobile, perilice i sl.).

10

Elektroinstalacije

Kablovi

Posebne su izvedbe za vii i visoki napon. Sve izvedbe, kao i sustav oznaavanja, doputena mehanika i strujna opteretivost, maksimalni provjes zranih vodova i dr., standardizirani su. Boje kod vieilnih izoliranih vodova Crni i smei vod primjenjuju se za fazne vodove. Svijetloplavi vod primjenjuje se za neutralni vod, ako nema neutralnog voda moe se koristiti za fazni vod. uto-zeleni vod primjenjuje se za vodove sa zatitnom funkcijom (uzemljenje). Strujna opteretivost vodia Zavisi o vrsti provodnika, posebno o svojstvima izolacije i nainu polaganja, te osobito o povrini presjeka vodia. Izraava se kao doputena jakost struje po jedinici povrine presjeka (A/mm2), a za konkretne presjeke kao doputena jakost struje u amperima (A) pri definiranoj temperaturi okolia (0, 20 ili 40 C). Standardizirani su takoer i presjeci vodia. Tabela daje povrinu presjeka zavisno o promjeru za ee koritene presjeke u domainstvima i opteretivost (jednaka je nazivnoj struji osiguraa kojim se strujni krug osigurava) za cijevne, oklopljene kabelske ili vieilne vodie koji nisu poloeni u cijevima, te vieilne savitljive prikljune vodove pri 25C : Promjer mm 1 Promjer mm2 0.75 Opteretivost (A) -1.13 1 10 1.40 1.5 16 1.80 2.5 20 2.26 4 26 2.76 6 35 3.57 10 50

Detaljniji proraun instalacija u kome se uzimaju u obzir oekivane vrste troila, temperature okolia, rezerva za razvoj ili proirenje, vrste i naini polaganja vodova itd. za svaku konkretnu instalaciju treba biti odreen projektom elektroinstalacije, koga izrauje ovlatena projektna kua ili instalaterska tvrtka. Projektom se definiraju i sve sigurnosne mjere (uzemljenja, sustav zatitnih vodia i dr.) na koje obvezuju standardi i tehniki propisi. Elektricni izolator je materijal u kojem nema slobodnih nositelja elektricnog naboja, pa zbog toga vrlo slabo vodi elektricnu struju. Sinonim za pojam izolator je i dielektrik koji se u elektrotehnici obicno koristi za izolatore u kondenzatorima, a cesto se susrece i u fizici.

11

Elektroinstalacije

Kablovi

IV.

ELEKTRINI IZOLATORI

U razliitim oblicima, izolatori su u irokoj upotrebi u tehnici, od porculanskih visokonaponskih izolatora za visokonaponske vodove, preko izolacijskih materijala kojima se presvlae elektrini vodii, do raznih umjetnih materijala za kuita elektrinih ureaja i alata, tijela elektroinstalacijskog materijala, izolacije rastavljaa u rasklopnim ureajima jake struje, ploa za izradu tiskanih ploica za elektroniku, izolirajuih folija za izradu kondenzatora i dr. Meu poznatim izolatorima najbolji je suhi zrak. Nakon njega parafin, pa staklo, porculan, mika, tvrda guma, PVC i njemu srodni plastini materijali, svila, suhi papir i neke tekuine, (narocito specijalno ulje za transformatore). Neki od tih materijala dananja elektrotehnika ne primjenjuje jer nisu praktini, ali su bili u upotrebi prije pojave dananjih modernih izolacijskih materijala. Svojstva izolatora Bakreni vodi izoliran plastinim materijalom:

Slika 5. Za svojstva i podruja namjene izolatora vano je nekoliko karakteristinih parametara: - specificni otpor, izraen u Omm2/m. To je otpor koga prolasku struje prua ica presjeka 1 mm2, duljine 1 m. Dobre izolatore odlikuje visok specifini otpor. - probojna vrstoa izraena u kV/mm predstavlja napon kod koga nastupa proboj izolatora debljine 1 mm. - doputena maksimalna temperatura je temperatura kod koje izolator jo zadrava dostatna mehanika i elektrina svojstva (osobito specifini otpor i probojnu vrstou) koja garantiraju

12

Elektroinstalacije

Kablovi

siguran pogon. Prekoraenje te temperature moe uzrokovati mekanje, pa i taljenje izolatora, zapaljenje, pougljenjivanje i dr., nakon ega slijedi proboj izolacije. Na kraju, slobodni nositelji elektrinog naboja prisutni su i u poluvodicima. Vrlo isti poluvodici su na niskim temperaturama izolatori, meutim dodavanjem primjesa postaju vodljivi. Pravi izolatori se od njih razlikuju mnogo veim zabranjenim pojasom izmeu vodljivog i valentnog pojasa, ali uz dovoljno veliko elektrino polje i oni postaju vodljivi. To znai da ne postoji idealni izolator, ve za svaki materijal postoji karakteristina probojna vrstoa. Kod krutih izolatora proboj obino uzrokuje fizike i hemijske promjene koje trajno pogoravaju njegova svojstva. Presjek kabela Najvaniji faktor kod dimenzioniranja kabela je jakost struje koju trajno moe podnijeti. Ima ih jo bitnih ali u ovom tekstu ih neu uzet u obzir zato to je ovo zamiljeno kao pomo na terenu za brzinsko odreivanje presjeka kabela i njegove zatite tj. osiguraa. Struja se najee rauna iz snage prema dolje danoj formuli, a ispod se nalazi tablica koja automatski radi izraun kao u excelu. U uta polja unesite vrijednosti, a u plavim ete dobiti rezultate.

Slika 6.
13

Elektroinstalacije

Kablovi

Kabeli (optereenje) Maksimalno optereenje koje elektrini kabel moe podnijeti ovisi o njegovom presjeku. Ukoliko presjek kabela nije dovoljan za struju kojom je optereen, dolazi do pregrijavanja. Pregrijavanje poveava otpor kabela to jo vie smanjuje njegovu mogunost provoenja struje i vodi do pregaranja. Kao to smo rekli jednofazni kabeli imaju 3 ile, a trofazni 5 ila. U naim ekipama je uobiajeno jednofazne kabele nazivati po maksimaloj snazi koju mogu podnijeti, pa se tako govori o dvokilovatnim ili o petkilovatnim kabelima. Trofazni kabeli, s druge strane, nose imena po svom presjeku u milimetrima kvadratnim i nazivaju se esnaestica, tridesetpetica i td. U praksi se smatra da se trofazni kabel presjeka 35 mm smije opteretiti sa najvie 60 kW, a onaj presjeka 16 mm sa 30 kW. Uz kabele su vezani i konektori. Poznati schuko konektori se sve rjede susreu u profesionalnoj rasvjeti. Zamjenuju ih euro konektori kod nas poznati i pod imenom TEP od Tvornica elektricnih proizvoda. Euro konektori su sigurniji, tee se razdvajaju i otporniji su na vlagu. Vieilni (multicore) kabel U koncertnoj, a sve vie i televizijskoj rasvjeti upotrebljavaju se vieilni kabeli. Provode monofaznu struju za vie reflektora istovremeno. Svaki reflektor se moe paliti ili gasiti posebno, a kabeli su laki i jeftiniji zbog utede na izolaciji. Ovi kabeli zahtjevaju i posebne konektore od kojih je napoznatiji socapex.

14

Elektroinstalacije

Kablovi

V.

ZAKLJUAK

Kablovi su najosnovniji nain provoenja elektrine energije, i kao takvi su najei nain elektroinstalacije. Za svaki vid instalacije postoji standardom odreen presjek kabela, ovisno o naponu, tj. Jakosti struje koja kroz njega protie. Elektrine instalacije se izvode u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima, gradilitima itd. Postoje sljedee vrste instalacija: elektroenergetske, gromobranske, telekomunikacione i signalne. Elektroenergetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potroaa elektrinom energijom. Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zatite ljudi i objekata od tetnog djelovanja atmosferskog elektrinog pranjenja. Slobodni nositelji elektrinog naboja mogu se gibati pod utjecajem elektrinog polja koje u vodiu nastaje kada se na njega dovede elektrini napon, a usmjereno gibanje tih nositelja je pojava koja se zove elektrina struja. Najei vodii su metali, koji se meutim i meusobno znatno razlikuju po stupnju provodljivosti. Vodljivost je suprotan pojam od tzv. elektrine otpornosti, kojom se izraava stupanj otpornosti koju materijal prua prolasku elektrine struje. Struju najbolje provodi srebro, a zatim bakar koji je meutim znatno jeftiniji. Kada nije bitan obim, ve samo cijena i masa vodia, kao npr. kod dalekovoda, koristi se aluminij. Kako su pored vodljivosti esto vana i neka hemijska ili mehanika svojstva vodia koriste se i mnoge drugi metali i njihove legure, npr. zlato, platina, cink, iva, bronza, elik.

15

Elektroinstalacije

Kablovi

VI.

Literatura:

www.wikipedija.org Amir, HALEP, ELEKTRINE INSTALACIJE I OSVJETLJENJE

16