Rumarin (Rosmarinus officinalis)

UVOD Rumarin ili rozmarin, rusmarin, lumarin, murod, ruzman, romarin, zimorad, ije ime potjee od latinskog ros (rosa) i marinus (more), odnosno "morska rosa", to govori da je za njegov rast povoljan povjetarac s mora, koji donosi vlagu. Rumarin je grmolika zimzelena biljka igliastih listova i krhkih svjetloplavih cvjetova. Igliasti listovi intenzivnog su mirisa, te pikantno ljutog, oporog i gorkog okusa. Koristi se za aromatiziranje povra i mesnih jela. Rumarin potie cirkulaciju i tok krvi prema mozgu, te na taj nain poboljava koncentraciju i lijei glavobolju. Premda posveen boici ljepote i ljubavi Afroditi, rumarin nije samo simbol ljubavi. On je i simbol mudrosti koji osnauje pamenje.

OPIS BILJKE Grmolika trajna biljka mirisnih zimzelenih listia sa sitnim svijetloplavim cvjetiima. Listovi su naspramni, sjedei, vrsti, koasti, vrlo uski, a dugi 2-3 cm. Gornja strana listova je tamnozelena, a donja je sivobijele boje i lagano pustenasta. Izmeu ogranaka, razvijaju se prljenasto na maloj peteljci maleni ljubiastoplavi cvjetovi. Potjee iz mediteranskih krajeva, gdje raste na tlu bogatom kalcijem, u suhoj klimi i na slanom morskom zraku. Danas se proirio diljem Europe, a uzgaja se i u SAD-u i Meksiku. Grm rumarina naraste od jednog do tri metra visine. Miris cvjetova i cvjetnih vrhova granica je jak i nalik na kamfor, dok je okus ljut, pomalo gorak i aromatian. Cvjeta od oujka do svibnja, a katkada u rujnu cvate i po drugi puta. Rumarin voli sunane i kamenite krajeve (kalcij) i ne zahtijeva puno vlage. Ipak ne voli mraz, pa ga treba odgovarajue zatititi. Jednostavno se presauje i ne trai posebnu gnojidbu, stoga je gotovo idealna biljka za ekoloki uzgoj. U cvjetovima, listovima i granicama sadri eterina ulja, ija kvaliteta ovisi o klimi i o sunanim i zatienim poloajima. Vie od tisuu godina cijenjeni je zain i prirodni lijek. Kroz povijest je rumarin bio vrlo omiljena biljka. Voljeli su ga grki i rimski bogovi. Grki studenti stavljali su ga na glavu kada su pripremali ispite. Razlog tome je to je narodna medicina vjerovala, a i danas vjeruje, da rumarin potie i jaa pamenje. U staroj Engleskoj rumarin je bio simbol vjernosti, pa je iz toga nastao obiaj da se na svadbi odjea kiti rumarinom. Neka od tih svojstava znanost je dokazala i objasnila.

RASPROSTRANJENOST Rasprostranjen je po sunanim i kamenitim krajevima hrvatskog obalnog podruja i otoka. esto se uzgaja po vrtovima i cvjetnim loncima, ali je vrlo osjetljiv na mraz, pa ga u sjevernim krajevima treba tititi od hladnoe. Raste na itavom priobalnom podruju Mediterana, od Portugala do Male Azije i Crnom moru.

LJEKOVITI DIJELOVI Upotrebljavaju se cvjetovi rumarina (Flores rosmarini), izdanci u cvatu (Herba rosmarini), a najee se sabiru listovi (Folia rosmarini). Listovi se sabiru ljeti, reu se grane i stave suiti. Destilacijom listova ili granica dobiva se rumarinovo ulje (Oleum rosmarini). Cvjetovi i biljka u cvatu sabiru se u travnju i svibnju i sue u hladu. Uz eterino ulje, rumarin sadri smolu, tanin, gorke tvari i male koliine saponina. Staro vjerovanje da miris rumarina stimulira pamenje dokazali su znanstvenici Sveuilita Cincinnati. Rumarin potie cirkulaciju i tok krvi prema mozgu, te na taj nain poboljava koncentraciju i lijei glavobolju. Zato biste mogli malu lonanicu rumarina staviti na va stol ili pored mjesta gdje vai kolarci ue i samo promatrati rezultate. Potjee iz mediteranskih krajeva gdje raste na tlu bogatom kalcijem, u suhoj klimi i na slanom morskom zraku. Rumarin se nalazi pri vrhu liste namirnica koja moe pomoi u prevenciji i lijeenju raka. Studije pokazuju da ulje rumarina moe sprijeiti razvoj raka koe, jer sprjeava rast konih tumora i osigurava prirodnu zatitu od oteenja koja izaziva tetno sunevo ultraljubiasto zraenje. Na eksperimentalnim ivotinjama dokazano je da ulje rumarina moe sprijeiti razvoj raka debelog crijeva i plua. Rumarin odlino djeluje protiv bakterija (stafilokok, streptokok, Escherichia coli) i protiv gljivica (Candida). Nisu uzalud stari Rimljani palili njegove granice u vrijeme velikih zaraza.

Narodna medicina Ova biljka ima sedativna, diuretska i antiseptina svojstva, a smatra se da je osobito uinkovita kod slabosti i neuralgije. Travari koriste rumarin za nesvjesticu, koja se javlja zbog problema s ravnotenim sustavom u uhu, ivana oboljenja, ispiranje usta radi neugodnog daha i za groznicu. Sastojci rumarina jaaju imunoloki sustav, a protuupalne tvari mogu ublaiti jake napade astme. Stimulativno djelovanje rumarina moe dovesti do poboljanja funkcije jetre i sekrecije une vreice, to pridonosi poboljanju opeg stanja cijelog organizma. Iz knjige Ljekovito bilje i njegova upotreba, R. Wilforta doznajemo da se u narodnoj medicini koriste cvjetovi rumarina, izdanci u cvatu, a najee listovi. aj ili vino od rumarina koristilo se za lijeenje duevne iscrpljenosti, loe probave, slabe prokrvljenosti, za ienje krvi i bljedoe, za lijeenje slabog sluha i vida, te za pospjeenje izluivanja mokrae. Alkoholna otopina rumarina slui kao sredstvo za masau kod reumatizma miia, ivanih bolova, glavobolje i duevne i tjelesne iznemoglosti. Rumarin prokuhan u kozjem mlijeku koristio se kao lijek protiv tuberkuloze, a kao oblog je bio lijek protiv raka. Ulje koje se dobiva destilacijom listova ili granica, sastavni je dio rumarinove masti i tinkture za rane. Ocat etvorice lopova Ocat etvorice lopova je ocat s zainskim biljem, za kojeg je vezana legenda da je u Srednjem vijeku lijeio od kuge. On se sastoji u osnovi od octa, u koji je namoena kadulja, timijan, lavanda i rumarin, te dodatka bijelog luka (enjak). Osim te osnovne mjeavine, u ocat se mogu dodati i drugi zaini ili ljekovite biljke, kao to su ruta, metvica ili pelin. Ocat etvorice lopova danas se prodaje u Provansi kao antiseptino sredstvo.

Kozmetika Rumarin je bio nezaobilazan sastojak vodice maarske kraljice, vrlo rairenog srednjovjekovnog lijeka, koji je i danas u upotrebi, a pripisuje se kraljici Elizabeti Ugarskoj, kojoj je sluio za ljepotu, te masiranje paraliziranih udova i gihta, od kojih je bolovala kraljica pred kraj ivota. Znanstvenici su dokazali da vanjska primjena ulja rumarina vrlo uinkovito ublaava bolove kod reumatskih bolesti, meutim unutarnja primjena ulja izaziva probleme s probavom i bubrezima, a vea koliina moe biti otrovna. Stoga se preporuuje aj koji blagotvorno djeluje na oputanje miia ukljuujui i one kod probavnih smetnji ili menstrualne greve. Rumarin se dodaje u kozmetike preparate za jaanje kose, okrepljujue kupke, osvjeavajui tonik za lice. Tamna kosa moe se posvijetliti ako se otopina rumarina doda u vodu za ispiranje, za jaanje kose moe se dodati regeneratoru ili amponu. Otopina rumarina moe se upotrijebiti kao osvjeujui tonik i za zatezanje koe. Rumarin dodan u kupku za kupanje jaa i osvjeava osobito prilikom oporavka od bolesti. Za revitaliziranje rasta kose, sprjeavanje gubitka i nastanak prhuti preporua se nekoliko kapi ulja umasirati u tjeme, a zatim isprati otopinom koprive. Kupka od ove mirisne mediteranske biljke odlikuje se i antimikrobnim svojstvima. Par kapi eterinog ulja rumarina pomijeanih sa krupnom morskom soli odlian su dodatak za kupanje. Takve kupke stimuliraju limfni sustav, jaaju izluivanje tekuine iz organizma, jaaju izmjenu tvari u tkivima, te tako ublaavaju bolove u miiima i zglobovima.

Eterino ulje Postoje tri do etiri kemotipa (kemotip je ista vrsta biljke, koja ovisno o mjestu rasta, daje ulja razliita kemijskog sastava i, naravno, razliita djelovanja) eterinog ulja. To je iznimno bitno, jer se u nas, na alost, rijetko precizira kemotip eterinog ulja. To su:

kemotip cineol (raste u sjevernoj Africi). To je najbolji kemotip koji potie perifernu cirkulaciju, stoga se koristi kod "hladnih ruku i nogu" i celulita. Inhalacijskim iskaljavanje). putem djeluje kao dobar ekspektorans (olakava

kemotip verbenon/bornil acetat (dolazi uglavnom s Korzike). Koristi se u kozmetici za njegu koe, pogotovo mjeovite i oteene koe, naravno razrijeen, u hladno preanim nerafiniranim biljnim uljima. Oralnim putem koristi se kao blagi koleretik, potiui kolanje i luenje ui. Inhalacijskim putem koristi se kao dobar mukolitik (razrjeuje nakupljenu sluz u dinom sustavu i olakava iskaljavanje).

kemotip kamfor (tipian za Dalmaciju). Koristi se vanjskom primjenom kao analgetik kod reumatoidnog artritisa, udaraca i bolnih miia nakon tjelovjebe i napornog rada. U sline svrhe koristi se i kemotip mircen/kamfor. Koristi se u kremama, uljima i gelovima. kemotip -mircen/kamfor (rumarin s nekih lokacija obala Atlantskog oceana).

Poznavanje kemotipa iznimno je bitno jer, primjerice:

rumarin verbenon koristi se u kozmetici, a ostali se izbjegavaju; rumarin verbenon povoljno djeluje na rad jetre uzet oralno, dok se ostali kemotipovi ne uzimaju oralno, jer mogu otetiti jetru; najbolji analgetik (sredstvo protiv bolova, primjerice kod artritisa) je rumarin kamfor, a rumarin verbenon nema nikakav utjecaj na bol.

Kontraindikacije i nuspojave
Eterino ulje Izbjegavati koritenje oralnim putem, osim eventualno kemotipa verbenon. Vrlo rijetko mogu se javiti alergijske reakcije na neke od komponenti eterinog ulja rumarina. Openito ga treba izbjegavati u trudnoi, premda se lokalna i kozmetika upotreba moe dopustiti u dozama do 2,5% u biljnom tlakom, baznom osim u ulju. Izbjegavati primjeni primjenu (zglobovi). rumarina Rumarin kemotipa kemotip cineol i kamfor na cijelo tijelo (npr. masaom) kod ljudi s visokim krvnim lokalnoj verbenon moe se koristiti kod ljudi s visokim krvnim tlakom. List rumarina Ne smije se koristiti kod ljudi sa unim kamencima i visokim krvnim tlakom. Alergijske reakcije su rijetke, a ako se pojave, mora se prekinuti terapija i propisati alternativna. Izbjegavati u trudnoi.

Primjena u kulinarstvu[uredi | uredi kd]

Rumarin se mnogo koristi u junoeuropskoj kuhinji premda njegov estok okus po kamforu nekima ne odgovara. Ako se tedljivo koristi, izvrstan je zain za juhe, pirjano povre, meso, sve vrste peenja i mekih sirova. Najbolje je u jelo staviti struak, koji se kada jelo poprimi odgovarajuu aromu, izvaditi. Mogu se i listii odvojiti i sitno nasjeckati i dodati u zgotovljeno jelo. Njegovo koritenje kaozaina, pogotovo u masnijim jelima i teim umacima, uz maslinovo ulje i ribu, govori o mudrom opaanju povoljnog djelovanja na radui.

Kupovanje i uvanje[uredi | uredi kd]

Kad god upotrebljavate rumarin u pripremi jela, dajte prednost svjeem nad suhim zainom. Tim vie to je ova aromatina mediteranska biljka sada dostupna i u lonanicama, pa je moete uspjeno uzgajati cijele godine. Ukoliko kupujete svjee granice rumarina na trnici, obratite panju da su igliasti listovi svjee tamnozelene boje, bez utih ili tamnih mrlja. uvajte ih u hladnjaku nekoliko dana umotane u djelomino vlanom kuhinjskom papiru ili uronjenih krajeva u vodu. Koliinu zaina moete dozirati na nain da ih rasporedite u posudice za led i prekrijete vodom ili temeljcem, zamrznete i koristite za pripremu juha, variva ili sloenaca. Svjee granice moete i osuiti tako da im krajeve poveete, objesite i suite na toplom i suh om mjestu. Potezom ruke od kraja prema vrhu granice skinite osuene igliaste listove i spremite ih u vrsto zatvorenu posudu na hladno, tamno i suho mjesto do 6 mjeseci.

Priprema jela s rumarinom[uredi | uredi kd]

Granice rumarina kojima ljeti premazujete ribu na gradele, na njih nabadate svinjske medaljone ili razno povre, postaju jedno od osnovnih pravila u pripremi ljetnih jela. Tanki, tamnozeleni iglia sti listovi intenzivnog su mirisa te pikantno ljutog, oporog i gorkog okusa. Rumarinom moete aromatizirati ulje ili ocat. Zagrijanim uljem prelijte usitnjene sjemenke komoraa, sitno narezanunaraninu koricu i listie rumarina. Kada se ulje ohladi, procijedite ga kroz gazu i koristite do mjesec dana. Slino vrijedi i za ocat, naime octom koji ste prethodno zakipili, prelijte svjee narezani rumarin. S obzirom da rumarin ima jaku aromu, ublaite je dodatkom enjaka, papriica, sjemenki goruice ili limunove korice. Nakon to se ocat ohladi, ostavite zaine da se u njemu natapaju oko dva tjedna. Nakon toga ocat ocijedite i koristite za pripremu salatnih preljeva i marinada. S obzirom da se dobro slae s drugim zainima, ne udi da se zajedno sa suenim mravincem (origano), timijanom, majoranom i ubrom naao u poznatoj mediteranskoj mjeavini zainskog bilja - provansalske trave (fr. herbes de provence), koja se koristi u pripremi variva, jela s rajicama ili pizza. Tipino mediteranski moete "toati" topli kruh u maslinovo ulje, u kojem ste dobro usitnili i izmijeali listie rumarina. Rumarin je jednako tako glavna dekoracija focaccie, talijanske pogae, a moe se sitno nasjeckan dodati i u tijesto za mlijeni kruh. Rumarin zajedno s peenim mesom, osobito piletinom i janjetinom, te ribom ini harmoninu cjelinu. Granice rumarina moete prije peenja poloiti oko janjetine, staviti ih u upljinu ribe ili piletine ili pak utrljati mjeavinu od usitnjenog rumarina, enjaka, limunova soka i korice, ulja i Vegete po mesu. Notu posebnosti peenom bifteku, teletini ili svinjetini dat e posluivanje s aromatinim maslacem u koji ste dodali rumarin. Ova zainska biljka pojaava i aromu povra poput rajice, bundeve, krumpira, patlidana, graka i lee, te gljiva. Peeni krumpir, sam ili s korjenastim povrem uz dodatak rumarina, moe biti

samostalni obrok ili izvrstan prilog, a moete ga i puniti nadjevom od sireva s plemenit om plijesni i aromatinim rumarinom. Rumarinom moete i aromatizirati namirnice u pripremi drugih jela, poput mlijeka za pripremu beamel umaka, vina i meda za mariniranje smokvi, eernog sirupa ili naranina soka. Na taj nain se ovaj zain provlai i u pripremu slastica, osobito onih od jabuka i okolade.

Narodni obiaji[uredi | uredi kd]

Rumarin i pela.

U starom vijeku rumarin je bio posveen grkoj boici Afroditi, boici ljepote i ljubavi. S vijencem od rumarina ukraavali bi ne samo kipove bogova, nego bi granicu rumarina stavljali i u koljevku novoroeneta, ukraavali bi brane parove, a rumarin je bio i mrtvaki cvijet. Rumarin je uvijek uivao veliki ugled kod naroda ve od najstarijih vremena, a neki obiaji u vezi uporabe rumarina odrali su se do danas. Kroz ljudsku povijest o rumarinu su se ispredale mnoge prie i legende. Tako je "miris rumarina probudio uspavanu bajnu ljepoticu; Marija, majka Isusova, je svoj ogrta, u koji je bio umotan mali Isus, poloila na rascvjetali grm rumarina, da bi njeno dijete bilo okrueno njegovim [7] miomirisom". Ovaj najljupkiji i najarobniji zimzeleni grm, princ aromatinih biljaka, kako su ga nekad nazvali, imao je najznaajniju ulogu u antikim obredima: od njega su se pleli vijenci mladim nevjestama, a vaio je kao simbol braka, ljubavi i smrti. Egipani i Grci su rumarin smatrali svetom biljkom i povezivali s ljubavlju, smru i sjeanjem. U grobnice faraona u starom Egiptu stavljali su granicu rumarina kako bi im namirisali put u carstvo dua, a koristili su ga i pri mumificiranju mrtvih velikodostojnika. Tokom Srednjeg vijeka, rumarin je smatran ljubavnim cvijetom, te znakom sjeanja i vjernosti. U skladu s vjerovanjem da e ova mediteranska biljka pomoi da se odri zavjet poloen pri vjenanju, esto su ga uplitali u vijenac koji je mlada nosila na glavi, a njegovo se vino koristilo u zdravicama za novovjenani par. U ekspirovom Hamletu, Ofelija kae: "Tu je rumarin, za sjeanje: moli za ljubav, pamti!..." U drevnoj Kini se koristio za lijeenje glavobolje i elavosti. U starim su ga vremenima palili u sobama bolesnika i tako proiavali zrak. U 14. stoljeu silno ga je zavoljela jedna kraljica: 72-godinja maarska kraljica Elizabeta, bolesna od uloga i izmuena reumom, zahvaljujui rumarinu tako se pomladila, da ju je zaprosio sam poljski kralj! Otada su posvuda hvalili vodicu maarske kraljice, a naroito Madame de Sevigne, druga slavna reumatiarka koja je napisala da je luda za njom i da je lijek za sve nevolje. Ova je biljka prije svega izvanredno stimulativno sredstvo. No, ta udotvorna biljka, koja je vratila mladost jednoj kraljici, posjeduje vie vrijednih osobina.