I.

Uvod u grafika industriju

1. Grafi ka industrija
Grafika industrija je skup svih ljudskih djelatnosti koje su okrenute procesu izrade grafikog proizvoda, tj. procesu umnaanja informacije na odgovarajuem materijalu koji je najee papir. Grafika industrija je preraivaka industrija, a osnovna sirovina koju prerauje je informacija. Kada kupujemo npr. novinu ne kupujemo papir i boju ve informaciju.

to je to informacija?
Jednostavno reeno, informacija je primljena i shvaena poruka. Informacija u grafikom smislu sastoji se od: sadraja i forme. Za sadraj moemo rei da je to misaona vrijednost informacije npr. sadraj nekih vijesti (politikih, sportskih, kulturnih,..). Sadraj nam donosi novinar, pisac, tj. autor informacije. Forma je oblik informacije tj. na koji nain emo "upakirati" sadraj informacije. Formom se bave grafiari tj.grafiki dizajneri.

Informacije razliitog sadraja i razliite forme

Informacije razliitog sadraja,a iste forme

Grafiku industriju karakterizira multidisciplinarnost u postupcima koji se primjenjuju pri izradi grafikog proizvoda. Drugim rijeima, grafika industrija sa jedne strane poiva na dostignuima fizike, kemije, strojarstva, dizajna, tipografije, poljoprivrede, umarstva, elektronike, elektrotehnike... Meutim, ovaj odnos je uzajaman, tako se s druge strane, bez grafike industrije ne moe zamisliti skoro nijedno podruje ljudske djelatnosti. Zamislimo kolu bez knjiga i svezaka, umirovljenika bez novina, ambalau na kojoj nita ne pie i nema slika, izbore bez plakata, poduzee bez faktura, direktora bez vizit karte, kupovinu bez novca, izlobe bez katalog ...

2.Grafi ki proizvodi
Procesom umnaanja informacije dobiva se grafiki proizvod. Pojam grafiki proizvod podrazumijeva sve tiskane proizvode, otisnute odgovarajuom tiskarskom tehnikom, na odreenu tiskovnu podlogu. Obino, tiskani proizvodi su kategorizirani u komercijalni tisak i periodini tisak. Ovo klasifikacija razlikuje tiskovine(grafike proizvode nastale procesom tiska) s obzirom na svojoj frekvenciji objave. Komercijalni tisak odnosi se na tiskane proizvode koji se povremeno pojavljuju (npr., katalozi, broure, letci, posjetnice, itd.). Periodini tisak su tiskani stvar koja se pojavljuje povremeno (npr. novine, asopisi).

Drugi nain kategorizacije tiskanih proizvoda je dijelei ih u posebne grupe proizvoda.

1. Prva skupina:
novine revije asopisi.

Prva skupina novine, revije, asopisi i ostali povremeni listovi, predstavljaju periodike publikacije i svrstavamo ih u masovne medije. Zapravo, to su dnevna, tjedna, ili mjesena tiskana izdanja, razliito dizajnerski i grafiki obraena i uvezana. Ova izdanja donose informacije iz vrlo razliitih podruja ljudske djelatnosti, kao to su: politika, privreda, umjetnost, knjievnost, privreda, religija, znanost, nauka, prosvjeta, kultura, umjetnost i port te ostale dnevne i druge obavijesti.

2. Druga skupina:
knjige broure katalozi razglednice plakati i letci kalendari rokovnici akcidencije

Za razliku od prve skupine ovo nisu periodine publikacije. Takoer su razliito dizajnerski i grafiki obraena i oblikovana. Donose informacije iz vrlo razliitih podruja ljudske djelatnosti.

3.

Trea skupina:
ambalaa konfekcija papira plastine i aluminijske folije zidne tapete ostali proizvodi

Pod pojmom ambalaa podrazumijeva se sve ono u to je neki proizvod smjeten. Taj primarni proizvod uglavnom se smjeta u posebno dizajniran grafiki proizvod koji zovemo prodajna ili skupna ambalaa. Svaka kreacija grafikog dizajnera koji radi na oblikovanju grafikog proizvoda u ovom sluaju ambalae, mora zadovoljiti potrebu kupca da bude potpuno i pravilno informiran o kvaliteti i drugim svojstvima robe upakirane u ambalau. Jedna od vanih funkcija dizajna je pridodati proizvodu takav vanjski izgled koji e u to veoj mjeri zadovoljiti ukus kupca i potaknuti ga na kupovinu robe

3. Grafi ki komunikacijski proces

Prenoenjem informacije uspostavlja se komunikacija. To znai da je komunikacija proces prenoenja informacija izmeu ljudi sa nekim smislom. Komuniciranje je za drutvo i pojedinca od vrlo velike vanosti. Ono omoguava dogovaranje, povezano djelovanje ljudi. Osobito je vano komuniciranje na daljinu koje je zapoelo pronalaskom pisma. Grafika djelatnost usmjerena je komuniciranju i osnovno sredstvo komuniciranja je jezik, tj pismo. Grafiki komunikacijski proces sastoji se od: 1. poiljatelja ( grafiki proizvod), 2. kanala (udaljenost izmeu poiljatelja i primatelja) i 3. primatelja (itatelj grafikog proizvoda)

poiljatelj informacije

(prijenos poruke)

KANAL

primatelj informacije

U trenutku itanja informacija se prenosi od poiljatelja (grafikog proizvoda) kroz kanal do primatelja (itatelja). Da bi se neka informacija mogla prenijeti kroz kanal ona mora biti kodirana, tj. misli moramo pretvoriti u slovne znakove. Prilikom itanja dolazi do dekodiranja informacije, tj. slovni znakovi pretvaraju se ponovno u misli. Za uspjeno sporazumijevanje potrebno je poznavati kod tj. pismo i jezik. Kineske novine neemo moi proitati jer ne poznajemo pismo i jezik. Talijanske novine takoer neemo moi proitati jer ne poznajemo jezik, a bez obzira to poznajemo pismo.

Cilj komunikacije je to razumljivije prenoenje informacije u komunikacijskom procesu. Zbog toga su mogua poboljanja elemenata u grafikom komunikacijskom procesu, i to: 1. Poiljatelja (dobar grafiki dizajn, tipografija) 2. Kanalu (vidni kut, rasvjeta) 3. Primatelj (obrazovanje, iskustvo, intelekt)

4. itljivost
Grafika industrija, a kroz nju grafiki proizvod, usko je povezana s grafikim oblikovanjem, zapravo grafikim dizajnom. Grafiki dizajn podrazumijevamo likovno - grafiko oblikovanje svih grafikih proizvoda, neovisno o upotrebi, obliku i materijalu izrade.. Mi moramo osmisliti takav grafiki proizvod koji je likovno-grafiki privlaan, ali koji obavezno mora biti tipografski itljiv. itljivost je nain na koji itatelj reagira na poticaj koji dolazi od strane nekog teksta. Razlikujemo dvije vrste itljivosti: itljivost-readibility: je kvaliteta prezentiranog teksta koja omoguuje lakou i komfor itaocu kroz neki dui period itanja. Ovom kriteriju mora udovoljiti neki novinski ili knjini tekst. Na primjer verzalna slova (velika slova) itaju se sporije 9 do 19% sporije od kurentno teksta (mala slova). Zbog toga tekstovi u knjigama slau se kuretnim slovima. itljivost-visibility: jest kvaliteta koja se odnosi na brzinu percepcije(uoavanja) pojedinane rijei ili pismovnog retka. Ovom kriteriju mora udovoljiti neki naslova ili oglas. Zbog toga naslovi se slau verzalnim slovima koji se bolje uoavaju.

5. Grafi ka tehnologija
Tehnologija je sustav koji koristi odreene metode organiziranja rada, tehniku rada, strojeve a sa ciljem izrade to ekonominijeg proizvoda uz minimalnu potronju vremena. Ponekad se kae: Ova tiskara ima modernu tehnologiju proizvodnje grafikog proizvoda, ili ova tiskara ima zastarjelu tehnologiju proizvodnje grafikog proizvoda.

II. Tipografsko pismo

Pismo je osnovni grafiki element koji nam slui za prenoenje informacije u grafikom komunikacijskom procesu. U grafikoj djelatnosti za pismo se upotrebljava naziv font. U grafikom smislu pismo predstavlja skup svih znakova koji dolaze u jednom pismu. Dijelimo ih na: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Verzalna slova A, B, C, D, E, F, G, H, I, J Kurentna slova a, b, c, d, e, f, g, h, i, j Brojke 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 Akcentirana slova (naglaena slova) , , , , , , , , , Znakovi interpunkcije - , . : ? ! Razmak izmeu rijei Ostali znakovi - #, %, *, +, &, $,

1. Povijest pisma
Nastanak i razvoj pisma prati civilizacijski razvoj ovjeka i drutva. Trebalo je proi 2 i pol milijuna godina od peinskih crtea praovjeka do razvoja fonetskog pisma. Dugo vremena razmjena misli meu ljudima bila je uvjetovana neposrednim susretom ovjeka s ovjekom. Tek je pronalaskom pisma ukinuta potreba za vremenskom i prostornom podudarnou u komunikaciji. Pismo je sredstvo prostorne i vremenske komunikacije. U irem smislu to je svaki sistem vidljivih oblika (slikarija, simbola, znakova i njihovih kombinacija) namjerno proizvedenih u svrhu memoriranja i obavjetavanja. Razvojne faze pisma su: slikovno pismo , pojmovno pismo , slogovno pismo i fonetsko pismo.

1. Slikovno pismo
Najstarije pismo je slikovno pismo Ve se u prethistoriji piljski ovjek koristio takvim karakterom komunikacije. Crtarije na zidovima pilja u sjeveroistonoj panjolskoj, jugozapadnoj Francuskoj i istonom Sredozemlju, od kojih su neke nastale i 20.000 godina prije Krista, svojim smislom moda nam i nisu potpuno jasne. Jedino to u vezi s njima moemo sa sigurnou rei jest to da su ti crtei, pronaeni u nastambama prvih ljudi, najvri dokaz da je ovjek oduvijek teio svoju misao zabiljeiti i tako zabiljeenu je sauvati od zaborava. Tek krajem paleolitika pojavljuju se crtei ovjeka. Za razliku od crtea ivotinja koji su uglavnom crtani bez kompozicijskog plana, sada se figure organiziraju u ritmiku cjelinu. Zahvaljujui novim otkriima i uenju ovjek sebe poinje doivljavati kao samosvjesno bie. Otkriva svoju snagu i vrijednost i eli da ih izrazi.

Crte postaje poruka, rezultat potrebe za komunikacijom i biljeenjem dogaaja. Figure su stilizirane do nivoa prepoznavanja potrebnog da izrazi priu. Vremenom, iz ove shematizacije nastaju prva slikovna pisma.

piljski crtei ovjeka

Slikovno pismo nastaje kada sliice dosegnu odreeni stupanj stilizacije, i kada se takav slikovni znak dogovorno poinje dosljedno upotrebljavati. Zatim se razliite sliice dovode u uzajamni odnos i stvaraju asocijaciju i prenose misao. Takav poetak slikovnog pisma i pisma uope zovemo piktografija.

pismo junoamerikih indijanaca Maya

Tipini primjer piktograma u dananjem svijetu su: prometni znakovi oznake na javnim mjestima (aerodrom, autobusna postaja, ...) oznake na ureajima i strojevima

1. 2. Pojmovno pismo
Iz slikovnog pisma se postepeno razvilo pojmovno pismo. U pojmovnom pismu svaka se rije ili pojam prikazuje posebnim slikovnim znakom ideogram. Jednostavnim sliicama prikazuju se pojedini pojmovi (alost, radost, dan, no,...) Kao najstariji oblik ovog pisma smatra se sumersko klinasto pismo.

glinena ploica s klinastim pismom

Pojmovnim pismom sluili su se mnogi narodi (Egipani, Babilonci, Asirci)

Egipatski hijeroglifi

Kinezi se jo i danas koriste pojmovnim pismom, tj. to je kombinacija pojmovnog i slogovnog pisma. Svaki znak predstavlja slog izgovorene rijei, ali i sam za sebe ima neko znaenje. Najopseniji kineski rjenici posjeduju oko 56,000 znakova. Znanje oko 3,000 znakova omoguava itanje oko 99% svih znakova u kineskim novinama i asopisima. Za itanje kineske literature ili tehnikih tekstova potrebno je poznavanje otprilike 6,000 znakova.

1. 3. Slogovno pismo
Pojednostavljenjem pojmovnog pisma nastalo je slogovno pismo. To je pismo u kojem je svaki slog oznaen sliicom ili znakom. Znak za jedan slog zove se silabogram. Zbog toga se pojmovno pismo zove i silabiko pismo. Na primjer rije pitati ima tri sloga (pi ta ti ) Uzima se prvi slog pojma oznaenog slikom

Osim sliicama, slogovno pismo moe se pisati i drukijim znakovima, na primjer samo suglasnicima (hebrejsko pismo, arapsko pismo)

1. 4. Fonetsko ili glasovno pismo

Nakon mnogo tisua godina konano se razvila najjednostavnije pismo fonetsko ili glasovno pismo. To je pismo u kojem za svaki znak dolazi glas. Znakovi fonetskog pisma su grafemi (slova). Najpoznatije glasovno pismo je alfabet. Koriste ga mnogi narodi svijeta. Sadri izmeu 26 do 36 slova. Smatra se da su prvi tvorci alfabeta Feniani, iako ima i drugih teorija. Oko 10. st.pr.n.e. nastao je grki alfabet. Rije alfabet dolazi od prvih slova grkog pisma - alfe i bete.

2. Karakteristike pisma
Svako tipografsko pismo okarakterizirano je sa tri elemenata: Veliina pisma Vrsta pisma font Pismovni rez

2. 1. Veliina slova pismovna veliina

Pismovna veliina (veliina stoca) je raspon izmeu prednje(signaturne) i stranje(hrptene) plohe trupa slova. Veliine slova koje se danas koriste na raunalima slijede veliine olovnih slova. Tek se u 18 st. uveli su Didot i Furnier tipografski mjerni sistem koji je omoguio normiranje veliina slova. Didotov sistem danas je na evropskom kontinentu prihvaen kao normalan sistem kojemu je osnovna jedinica tipografska toka.(pt, tt, tp)

1pt =0,376 mm
Times- vrsta pisma

Aa

veliina od 24pt

Pismovne veliine nastaju zbrajanjem tipografskih toki i imaju svoje ime.

Aa
2pt 3pt 4pt 5pt 6pt 7pt 8pt 9pt

Aa

veliina od 72pt

veliina od 100 pt

Non plus ultra Briliant Diamant Perl Nonparel Kolonel Petit Borgis

Ove pismovne veliine nemaju praktinu primjenu jer su premale i neitljive

Garmond Brevier Cicero Mitl ili Srednjak Tercia Cicero i pol Tekst Dva cicera Dupli mitl Dupla tercija Tri cicera etiri cicera Pet cicera itd. (zbroj cicera)

10pt 11pt 12pt 14pt 16pt 18pt 20pt 24pt 28pt 32pt 36pt 48pt 60pt

Pismovne veliine od 6pt (Nonparel), 7pt (Kolonel) i 8pt (Petit) su namijenjene slaganju onih tekstova s kojima se itatelj bavi informativno. Te tekstove itatelj ita krae vrijeme(npr. biljeke u knjigama) Pismovne veliine od 9pt(Borgis), 10pt(Garmond) i 12pt(Cicero) su namijenjene slaganju onih tekstova s kojima se itatelj bavi kroz due vrijeme (tekstovi u knjigama, asopisima,). To su pismovne veliine koje su ugodne za itanje (itljive), a sa druge dovoljno ekonomine. Pismovne veliine od 14pt (Srednjak ili Mitl) su namijenjene slaganju onih tekstova koje elimo istaknuti.. Izbor pismovne veliine ovisi o: Formatu grafikog proizvoda kod jumbo plakata koristit emo daleko vee pismovne veliine nego kod klasinog plakata Vanosti teksta koji se istie - tekst koji ima veu vanost ili vrijednost istaknuti emo veom pismovnom veliinom od nekog drugog manje vanog teksta. 2. 1. 1. Odnos pismovne veliine i pismovne slike S obzirom da dimenzije stoca (pismovna veliina) nisu iste kao i pismovna slika, nije nimalo lako odrediti pismovnu veliinu na osnovu otisnutog teksta. Pogotovo to razliite pismovne vrste (fontovi) imaju razliite veliine pismovne slike. Klasina pisma koja se najee koriste( npr. pismo Times) imaju veliinu pismovnu slike zauzima oko 52% veliine stoca kod kurentnih slova i oko 70% veliine stoca kod verzalnih slova

Pismo Times od 12pt

Pismo Edwardian Script od 12pt

GIF format koristi saimanje podataka bez gubitaka kvalitete slike. To znai da se zapisuju svi podaci slike i da pri tome slika ne gubi nita od izvorne kvalitete. Saimanjem se zapis pretvara u oblik koji zauzima to manje memorije, ali ne na raun kvalitete slike.

Z|y yt ~|| t|t}x wtt~t ux zu|t~t ~t|xx |~xA g t| wt x t|} | wtv| |~x | wt | x |~t x zu| |&t w |x ~t|xxA ft|t}x x t| xtt u|~ ~}| t|t & t}x x|}x? t| x t t ~t|xx |~xA

2.2. Vrsta pisma font

Vrsta pisma ili kako se ee kae font je skup svih slovnih znakova koji dolaze u pismu, a koji imaju iste optike karakteristike. Danas, primjenom raunala u grafikoj struci postoji aroliko mnotvo razliitih pisama. Postoje razliiti naini klasifikacije pisama, najjednostavnija klasifikacija se bazira na optikim karakteristikama pisma. Za uspjeno razlikovanje pojedinih pisama potrebno je poznavati osnovne pojmove kao to su: temeljni i spojni potez, oblina, krovna-poetna crta, kvaica, zavrna oblina, poprena crta, krilo, silazni i uzlazni potez i serifi.

S obzirom na optike karakteristike pisma (fontovi) su klasificirana u pismovne skupine.

2. 2. 1. Temeljni oblici - ANTIKVE

U temeljne oblike spada pismovna skupina antikve. Ove antikve nastale su u razdoblju izmeu 15. i 18. stoljea. Razlikujemo: Renesansnu antikvu Prelaznu antikvu Klasicistiku antikvu

Jedno od najpoznatijih predstavnika renesansne antikve je font GARAMOND Optike karakteristike: razlika u debljini temeljnih i spojnih poteza je mala, krovne crte i obline oblikovane su zaobljeno, krila kod verzalnih slova E, F, L, T, Z, izlaze prema vani, serifi postepeno proizlaze iz temeljnih i spojnih poteza i imaju udubine, kvaice kod kurentnih slova a,c,f,g,j,r imaju oblik kapaljke

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVZ

abcdefghijklmnoprstuvxyz

abcdefghijklmnoprstuvxyz
Jedno od predstavnika prelazne antikve je font TIMES Optike karakteristike: razlika u debljini temeljnih i spojnih poteza je naglaenija, krovne crte su kose, obline su manje zaobljene, krila kod verzalnih slova E, F, L, T, Z, izlaze blae prema vani, serifi plosnatije proizlaze iz temeljnih i spojnih poteza, kvaice kod kurentnih slova a,c,f,g,j,r imaju okrugliji oblik kapaljke

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ

abcdefghijklmnoprstuvxyz

abcdefghijklmnoprstuvxyz
Jedno od predstavnika klasicistike atikve je font BODONI Optike karakteristike: razlika u debljini temeljnih i spojnih poteza je otro naglaena, krovne crte su ravne, obline stoje okomito, krila kod verzalnih slova E, F, L, T, Z, zatvaraju se okomito, serifi su kao ravne crte izlaze iz temeljnih i spojnih poteza, kvaice kod kurentnih slova a,c,f,g,j,r imaju okrugli oblik.

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ

abcdefghijklmnoprstuvxyz abcdefghijklmnoprstuvxyz

2. 2. 2. Tehniki oblici pisama

Pismo jednostavnijih oblika nastalo je poetkom 19 stoljea. U tehnike oblike spadaju pismovne skupine Grotesk Optike karakteristike: nema razlike u debljini temeljnih i spojnih poteza, nema krovne crte, obline, krila, serife i kvaice Grotesk, Egyptienne i Italienne.

Jedno od predstavnika je font FUTURA

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ
abcdefghijklmnoprstuvxyz1234567890

abcdefghijklmnoprstuvxyz
Takoer jedno od predstavnika je font ARIAL

ILI HELVETIKA

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ
abcdefghijklmnoprstuvxyz1234567890

abcdefghijklmnoprstuvxyz

Takoer jedno od predstavnika je font

GILL SANS

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ abcdefghijklmnoprstuvxyz1234567890

abcdefghijklmnoprstuvxyz
Egyptienne Optike karakteristike: nema razlike u debljini temeljnih, spojnih poteza i serifa. Pisma su veoma itljiva, pa su pogodna za slaganje reklamnih tiskanica. Jedno od predstavnika je font

BETON

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ
abcdefghijklmnoprstuvxyz1234567890

abcdefghijklmnoprstuvxyz
Jedno od predstavnika je font ROCKWELL

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ
abcdefghijklmnoprstuvxyz1234567890

abcdefghijklmnoprstuvxyz

Italienne Optike karakteristike: nema razlike u debljini temeljnih, spojnih poteza, a serifi su jako naglaeni. Pisma su pogodna za slaganje u reklamnoj tipografiji Jedno od predstavnika je font PLAYBILL

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ abcdefghijklmnoprstuvxyz1234567890

abcdefghijklmnoprstuvxyz
2. 2. 3. Individualni oblici pisama
2. 2. 3. 1. Umjetnika antikva

Pisma koja nose obiljeje autora koji ih je oblikovao. Nastali su na temelju starih tipografskih pisama. U individualne olike pisama svrstani su umjetnika antikva, polugrotesk i novinska antikva.

Slobodno oblikovano pismo , a oslanja se na suvremeno rukopisno pismo, te se naziva i pisana antikva. U novije vrijeme ovih pisama je sve vie, a nastaju s eljom da se postigne neto novo i lijepo. Jedno od predstavnika je font POST-ANTIKVA

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ

abcdefghijklmnoprstuvxyz1234567890

abcdefghijklmnoprstuvxyz

2. 2. 3. 2. Polugrotesk Kod polugroteska zavrne crte - serifi su zamijenjeni zadebljanjima Jedno od predstavnika je font HOBO

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ

abcdefghijklmnoprstuvxyz1234567890

abcdefghijklmnoprstuvxyz
2. 2. 3. 2. Novinska antikva Nastala je spajanjem renesansne antikve i Egyptienna. Pismo je namijenjeno tisku novina i asopisa. Jedno od predstavnika je font CLARENDON

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ abcdefghijklmnoprstuvxyz1234567890

abcdefghijklmnoprstuvxyz
2. 2. 4. Rukopisni oblici pisama

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ

abcdefghijklmnoprstuvxyz1234567890

abcdefghijklmnoprstuvxyz

2. 2. 5. Profilni oblici pisama

2. 2. 5. 1. Obrisna pisma

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ
ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ1234567890

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ
2. 2. 5. 2. Osjenena pisma

ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVXYZ
abcdefghijklmnoprstuvxyz1234567890

abcdefghijklmnoprstuvxyz
2. 2. 5. 3. Ukrasna pisma

ABCDEFGHIJKLMNOP RSTUVXYZ

2. 3. Pismovni rez
Pismovni rez je pismo font koje se razlikuje prema debljini i irini. Prema nekim dogovorima pismo se klasificira i do devet gradacija(podjela). Tako moemo razlikovati pismovni rez prema:

irini na ultrasueno, ekstrasueno, sueno, malo sueno, normalno, malo proireno, proireno, ekstraproireno, ultraproireno.
debljini na ultrasvijetao, ekstrasvijetao, svijetao, normalno, medium, poludebeli, debeli, ekstradebeli, ultradebeli. Ove gradacije (podjele) u raunalnom slogu definirani su kao posebni fontovi. Primjenom raunala u grafikoj industriji broj rezova nekog pisma ovisi o autoru koji kreira pisma s razliitim rezovima.Koritenje drugaijeg pismovnog reza u odnosu na uobiajeni pismovnim rezom u nekom grafikom proizvodu je u funkciji isticanja. Vrste i oznake rezova za pismo Futura

Oznaka

Izgled

Vrsta reza

FuturaTEE FuturaTEELig FuturaTEELigCon FuturaTEEMed FuturaTEEMedCon FuturaTEEExtBol FuturaTEEExtBolCon FuturaTEEDem

2. 3. 1. Kurzivni rez

Moja je kola izgledom lijepa Moja je kola izgledom lijepa Moja je kola izgledom lijepa Moja je kola izgledom lijepa Moja je kola izgledom lijepa Moja je kola izgledom lijepa Moja je kola izgledom lijepa Moja je kola izgledom lijepa

normalni rez svijetao rez svijetao i sueni rez medium rez medium i sueni rez ekstra debeli rez ekstra debeli i sueni rez ekstra debeli i sueni rez

To je specijalni rez kod kojeg su slova (najee) 12 stupnjeva nagnuta u desno, a slovni znakovi imaju elemente rukopisnog pisma, to je najjae izraeno kod kuretnih slova a,g i b. Takav se kurziv smatra posebnim fontom. normalni rez pisma Garmond kurzivni rez pisma Garmond

abg

abg

Elektronski kurziv je kod pisama koji nemaju definiran kurziv kao posebni font. U biti elektronski kurziv je geometrijska deformacija slova u desno.

abg

normalni rez pisma Tahoma

abg

kurzivni rez pisma Tahoma

3. Karakteristike nekih osnovnih grafi kih elemenata

3.1. Format
Format je polazna toka pri oblikovanju grafikog proizvoda. Formatom definiramo plohu koja se izraava u milimetrima ili centimetrima na koju postavljamo grafike elemente. Kod definiranja formata grafikih proizvoda prva numerika oznaka odnosi se na irinu, a druga numerika oznaka na visinu.

Formate koje susreemo u grafikoj industriji u pravilu su pravokutni. Kvadratni formati dolaze rijetko. Od pravokutnih formata mnogo ee susreemo one koji su izdueni po visini. Takve pravokutne formate zovemo uspravni. Kod tih formata visina je vea od irine. Formati koji su izdueni po irini zovemo leei formati i kod tih formata irina je vea od visine. Npr.

Odnos dviju stranica pravokutnog formata u pravilu nikad nije vei od omjera 2:1, tj. dua stranica nije dva puta vea od krae stranice.

3.2. Bjeline (margine)

Margine su optiki izolator koji sprjeava da nam oi bjee s formata grafikog proizvoda. Razlikujemo etiri vrste bjelina i to: 1. margina glave 2. margina lijeva 3. margina desna 4. margina nogu

Kod knjiga razlikujemo

1. margina glave 2. margina veza 3. margina vanjskog ruba 4. margina nogu

3.3. Iskljuivanje teksta

Tekst se moe slagati: beskonanom obliku tekst u kojem nije niim odreena toka prijelaza teksta iz jednog reda u drugi red iskljunom obliku tekst u kojem je definirana pozicija svakog slovnog znaka na stranici.

Iskljueni tekst moe se poravnavati na etiri naina:

1. Lijevo poravnanje (ili tekst iskljuen u lijevo)

50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci. 60-tih godina pojavili su se prvi slagai ureaji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova. To su bili prvi fotoslagai ureaji, odnosno sustavi koji su koristili nov nain prikaza sloga fotoslog

2. Desno poravnanje (ili tekst iskljuen u desno)

50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci. 60-tih godina pojavili su se prvi slagai ureaji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova. To su bili prvi fotoslagai ureaji, odnosno sustavi koji su koristili nov nain prikaza sloga fotoslog

3. Centralno poravnanje (ili tekst iskljuen u sredinu)

50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci. 60-tih godina pojavili su se prvi slagai ureaji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova. To su bili prvi fotoslagai ureaji, odnosno sustavi koji su koristili nov nain prikaza sloga fotoslog

4. Obostrano poravnanje (ili tekst iskljuen na puni format) 50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci. 60-tih godina pojavili su se prvi slagai ureaji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova. To su bili prvi fotoslagai ureaji, odnosno sustavi koji su koristili nov nain prikaza sloga fotoslog

3.4. Razmak izmeu redaka - prored

Kod slaganja teksta moemo razlikovati:

kompresni slog tekst u kojem nema dodanog razmaka izmeu redaka. U tom tekstu postoji bjelina izmeu redaka jer je pismovna veliina vea od pismovne slike.

50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci.60-tih godina pojavili su se prvi slagai ureaji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova. To su bili prvi fotoslagai ureaji, odnosno sustavi koji su koristili nov nain prikaza sloga fotoslog

od 1pt.

slog s proredom tekst u kojem je povean razmak izmeu redaka. U donjem primjeru imamo tekst s proredom

50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci.60-tih godina pojavili su se prvi slagai ureaji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova. To su bili prvi fotoslagai ureaji, odnosno sustavi koji su koristili nov nain prikaza sloga fotoslog

od 4pt.

slog s proredom tekst u kojem je povean razmak izmeu redaka. U donjem primjeru imamo tekst s proredom

50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci.60-tih godina pojavili su se prvi slagai ureaji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova. To su bili prvi fotoslagai ureaji, odnosno sustavi koji su koristili nov nain prikaza sloga fotoslog

od 6pt.

slog s proredom tekst u kojem je povean razmak izmeu redaka. U donjem primjeru imamo tekst s proredom

50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci.60-tih godina pojavili su se prvi slagai ureaji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova. To su bili prvi fotoslagai ureaji, odnosno sustavi koji su koristili nov nain prikaza sloga fotoslog

3.5. Duina retka

Duina retka u grafikoj struci definirala se u cicerima. Primjenom raunala u grafikoj struci definiranje duine retka u cicerima izgubilo je na vanosti 12-cicera 50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci.60-tih godina pojavili su se prvi slagai ureaji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova. 18-cicera 50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci.60-tih godina pojavili su se prvi slagai ureaji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova. 24-cicera 50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci.60-tih godina pojavili su se prvi slagai ureaji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova. 28-cicera 50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci.60-tih godina pojavili su se prvi slagai ureaji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova. 32-cicera 50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci.60-tih godina pojavili su se prvi slagai ureaji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova.

III. IZRADA GRAFIKOG PROIZVODA

Izrade grafikog proizvoda prolazi kroz tri faze:

1. Grafika priprema 2. Tisak 3. Grafika dorada

1. Grafi ka priprema
U grafikoj pripremi se oblikuje sadraj informacije prema definiranom predloku layoutu. Pod oblikovanjem podrazumijevamo definiranje veliinu pisma, vrstu pisma, format proizvoda, boju teksta... Kroz povijest grafiku pripremu moemo podijeliti na : Olovni slog Fotoslog DeskTop Publishing (stolno izdavatvo raunalni slog)

Olovni slog i fotoslog pripadaju prolosti, a danas je aktualni DeskTopPublishing.

1. 1. Olovni slog
Olovni slog je zajedniki naziv za runi ili strojni slog kod kojega je procesom slaganja izraena tiskovna forma od olovne legure i koja se koristi u knjigotisku (tehnika visokog tiska). Runi slog rukom sloena tiskovna forma od olovne legure naziva se runi olovni slog. Koristi se materijal koji se dijeli na: slovne znakove pomina slova slijepi materijal linije ukrasni materijal

Slovni znak je pravokutni komadi olovne legure s tono definiranim veliina pisma koja na gornjoj strani ima neispravan lik slovnog znaka

Slijepi materijal nam slui za dobivanje slobodnih povrina (razmak izmeu rijei, redova,)

Proces slaganja se sastoji od runog slaganja redova na odreenu duinu. Redovi se dobivaju tako da se slovni znakovi i odreeni slijepi materijal ubacuje u slagaljku.

Strojni olovni slog strojem sloen redak od olovne legure. Redovi se ne slau u slagaljku ve se dobiva cijeli izliveni redovi na potrebnu irinu. Slagar je pritiskom na tastaturu stroja izbacivao matrice slovnog znaka i kada bi matricama sloio cijeli redak, na osnovu matrica izlio bi se cijeli redak. Pritiskom na tastaturu stroj je izbacivao matrice

Matricama sloen cijeli redak Stroj za slaganje olovnih d k

Izgled tiskovne forme sloen olovnim slogom ( pismovni materijali i slijepi materijali)

Tiskovne forme stavljena u tiskarski stroj

1. 2. Fotoslog
Fotoslog je unos teksta uz pomo tipkovnice i grafiki prikaz teksta na ekranu (monitoru).50-tih godina 20 stoljea zapoelo je nizanje slova pomou raunala (zasnovani na tranzistorskoj tehnici). Slaganje nije bilo popraeno optikom kontrolom. Zapis slova se registrirao na sedmokanalnoj perforiranoj traci. 60-tih godina pojavili su se prvi slagai ureaji s raunalima koji su imali jednoredne pokazivae (ekrane) do dvadesetak slova. To su bili prvi fotoslagai ureaji, odnosno sustavi koji su koristili nov nain prikaza sloga fotoslog 70-tih godina pojavili su se terminali koji su mogli prikazati do 2000 slovnih znakova na ekranu, Tekst se mogao pregledavati u dva oblika: beskonanom obliku iskljunom obliku

80-tih godina realiziran je trei nain prikaza teksta na ekranu sa svim tipografskim znakovima pa se poeo koristiti termin terminali za prijelom koji su bili veliine A4 formata. Postojala su dva monitora, jedan za unos, a drugi koji je prikazivao kako izgleda sloeni tekst.

Filozofija slaganje u fotoslogu u osnovi nije se razlikovalo od naina slaganja u olovnom slogu. Ovdje se koristilo raunalo koje je olakalo i pojednostavnilo proces slaganja. Vie se ne koriste teka olovna slova. Da bismo sloili neki tekst trebalo je poznavati itav niz komandi kojima bismo definirali npr. veliinu pisma, vrstu pisma, poravnanje teksta, duinu teksta ... U fotoslogu nismo vidjeli na monitoru to smo sloili, sve dok se nisu pojavili terminali za prijelom.Takoer nismo mogli integrirati tekst i sliku zajedno. Slike su se obraivale posebno, a zatim spajale s tekstom u kasnijim tehnolokim fazama proizvodnje. Raunalo je bilo povezano s izlaznim ureajem fotoosjetljivaem i nakon osvjetljavanja dobili bismo tekst ispisan na filmu ili fotopapiru. Takav film ili fotopapir zovemo fotografski predloak. On nam slui za izradu tiskovne forme.

1. 3. DeskTop Publishing - Stolno izdavatvo (Raunalni slog)

DeskTopPublishing se u hrvatskom jeziku prevodi kao stolno izdavatvo. DeskTopPublishing ili stolno izdavatvo je proces oblikovanja sadraja informacije za tisak na osobnom raunalu, uz pomo odgovarajuih programa. Kako se proces slaganja odvija na raunalu u literaturi i praksi se esto susree i termin raunalni slog.

Jedna od osnovnih razlika nekadanjeg fotosloga i raunalnog sloga je to kod raunalnog sloga na ekrana monitora vidimo tono ono to e se kasnije otisnuti. Takav sistem slaganja zove se WYSIWYGs (what you see is what you get ono to vidi to e dobiti). Takoer raunalni slog dozvoljava jednostavno ubacivanje i obradu ilustracija ili slika i njihovu integraciju s tekstom, jednostavniji postupak oblikovanja tipografskih karakteristika teksta i jo mnogo toga.

Osnovna hardverska konfiguracija raunalnog sloga sastoji se od:

o o o o o

raunala skenera (razliite vrste) digitalnog fotoaparata pisa (printer) razni nosioci podataka (pomini hard disk, usb)

Nakon zavrenog procesa oblikovanja sadraja informacije na raunalu tehnoloki postoje tri mogunosti:

1. Izrada filma tj. fotografskog predloka (eng. computer to film) - raunalo je povezano s ureajem koji se zove
fotoosjetljiva i koji nam ispisuje podatke na filmu.

fotoosvjetljiva

2. Izrada tiskovne forme (eng. computer to plate) - raunalo je povezano s ureajem koji zovemo CTP (eng.
Computer To Plate) i koji nam ispisuje podatke na ploi tj. tiskovnoj formi. CTP ureaji

3. Direktno s raunala u tisak (eng. computer to print) - raunalo je povezano s tiskarskim strojem . U ovom
sluaju govorimo o digitalnom tisku. Dobivamo otisnuti proizvod. digitalni tiskarski strojevi

2. Tisak
Tisak je postupak izrade identinih kopija na nain da se boja s tiskovne forme uslijed pritiska prenosi na papir. Postupa se odvija na strojevima koji se zovu tiskarski strojevi.

Boja se pritiskom prenijeti na tri naina s tiskovne forme na papir:

1) PRITISKOM DVIJE PLOE Jedna ploa se primie i odmie drugoj ploi. Na jednoj ploi je papir, a na drugoj tiskovna forma s bojom. Meusobnim kontaktom boja se prenese na papir.

2) PRITISKOM VALJKA I PLOE Ploa se horizontalno giba prema valjku koji rotira.. Na ploi je tiskovna forma s bojom, a na valjku papir. Meusobnim kontaktom, gibanjem ploe i rotacijom valjka boja se prenese na papir.

3) PRITISKOM DVA VALJKA Dva valjka rotiraju. Na jednom valjku je tiskovna forma s bojom, a na drugom papir . Meusobnim kontaktom i rotacijom valjaka boja se prenese na papir.

2.1. Povijest tiskarstva

Crtarije na zidovima pilja u sjeveroistonoj panjolskoj, jugozapadnoj Francuskoj i istonom Sredozemlju, od kojih su neke nastale i 20.000 godina prije Krista, svojim smislom moda nam i nisu potpuno jasne. Jedino to u vezi s njima moemo sa sigurnou rei jest to da su ti crtei, pronaeni u nastambama prvih ljudi, najvri dokaz da je ovjek oduvijek teio svoju misao zabiljeiti i tako zabiljeenu je sauvati od zaborava. MATERIJALI ZA PISANJE Papirus je biljka s Nila iz koje se dobivao papiru slian materijal za pisanje. Stari Egipani su svoje pismo(hijeroglife), sastavili oko 3200.god.prije Krista i svoje knjige, svitke papirusa, dugake ispisane trake iroke do 30 cm, a dugake i vie metara ispisivali su odozgo prema dolje, slijeva udesno. Najee su to knjige mrtvih i govorile su o pokojniku.

Od Egipana su papirus najprije preuzeli Grci, a zatim i Rimljani. Papirus nestaje iz upotrebe poetkom 12 stoljea kada je zamijenjen papirom.Na papirusu se pisalo jednostrano. Kada je jedan od faraona zabranio izvoz papirusa iz Egipta, kako bi sprijeio razvoj biblioteka u drugim zemljama, primorala je korisnike papirusa pronalazak alternativnog materijala pogodnog za pisanje. U 3. stoljeu prije Krista u gradu Pergamu, (u dananjoj Turskoj), proizveden je materijal pogodan za pisanje i dobio naziv pergament. Pergament se izraivao preradom tankih koa najee mladih ivotinja: koza, ovaca, teladi, magaraca pa i zmija. Na pergamentu se pisalo s obje strane. Bio je trajniji i postojaniji na vlagu od papirusa. Sve do danas, smatra se jednim od najboljih materijala za pisanje perom i tintom, koji se, zbog trajnosti, kao pisai materijal upotrebljavao do sredine 14. stoljea kada ju je iz uporabe istisnuo papir. Pergament je i danas u upotrebi za razliite sveane prigode, kad je potrebno izraditi povelje, priznanja i slino (Versajski ugovor, povelja UN, Nobelova nagrada) Papir je prvi put bio proizveden u Kini. Godine 105. Tsai Lun smrvio je koru drveta, stari konop, krpe i ribarske mree, spreao ih, osuio i na taj nain dobio vrst i tanak list papira. Budui da je kineska civilizacija bila zatvorena prema vanjskome svijetu, tehnologija izradbe papira ostatku svijeta je ostala tajnom punih est stoljea. Naime, tek godine 751. Arapi su zarobili neke Kineze od kojih su doznali tajnu izradbe papira. U Europu papir je stigao u 12. stoljeu kao trgovaka roba iz arapskoga svijeta i s vremenom je potpuno istisnuo pergament. Papirus je najvaniji materijal za pisanje u grkom i rimskom svijetu, a na pergamentu se manje pisalo. Egipat je nudio tritu jeftin papirus, ali je pergament mogao proizvoditi svatko tko je imao sitnu stoku.Trokovi proizvodnje pergamenta bili su skupi, ali sam pergament nije mogao zadovoljiti velike potrebe, posebice u doba Carstva. Takva e situacija ostati sve do kasnog Carstva, kada e mnogi potroai papirusa nestati, a potranja za pisaim materijalima toliko opasti da e proizvodnja kvalitetnog pergamenta zadovoljiti potranju. Tada e konano pergament izvojevati pobjedu nad svojim vjekovnim rivalom . U doba Rimskog carstva izmeu 2 stoljea i 4 stoljea zbiva se promjena u obliku i materijalu koji se koristi za izradu knjige.Umjesto knjiga od papirusa u obliku svitka, sve vie se koristi pergament u obliku kodeksa. Komad pergamenta(takoer i papirusa) etvrtastog oblika savijao se na pola po sredini i vie takvih listova se meusobno spajalo i zatiivalo koricama od koe, drva, metala ili kojeg drugog materijala. (dananji oblik knjige). Kranstvo je takoer preferiralo pergament, jer knjiga koja sadri svete tekstove nije potroni materijal. 2. 1. 1. Rukopisna knjiga Potreba za umnaanjem, uvanjem i razdiobom knjiga prisutna od vremena prije nae ere. Najvea potreba za lakim i brim nainom umnaanja knjiga javila se u skriptorijima. Skriptoriji ili pisarnice se prvi put spominju u rimsko doba.Postojali su mnogobrojni laiki skriptoriji, ali s pojavom kranstva sve ee se javljaju skriptoriji u sklopu kranskih knjinica i samostana. Na

primjer, ve krajem 2. stoljea u Aleksandriji u Egiptu ueni krani imali su svoju vjersku kolu i knjinicu sa skriptorijem, a godine 356. car Konstancije osnovao je u Konstantinopolu veliku carsku knjinicu za potrebe ranije osnovane visoke kole.
Hrvojev misal

U srednjem vijeku skriptoriji su radili u samostanima. Za te potrebe bile su ureivane posebne prostorije u sklopu samostana. Po tome su najpoznatiji benediktinski samostani. Njihovi skriptoriji imali su mjesta za 3 do 12 prepisivaa, a svaki je imalo stolac, stalak za dranje knjige koju je prepisivao i jo jedan nagnut stalak na kojem je pisao, te stalak za posudu s tintom, pero, no za otrenje pera, spuvicu i struga za brisanje. Pisari s posebno lijepim rukopisom zvali su se antikvari, dok su se priueni pisari , koji su radili jednostavnije stvari zvali skriptori. Kada bi pisari zavrili svoj posao, rukopise bi preuzimali minijaturisti koji su crvenom tintom izraivali inicijale ili ispisivali naslove. Na kraju su knjigovee uvezivali knjige. Po opem miljenju Hrvojev misal je najljepa hrvatska glagoljina knjiga i ima gotovo 500 stranica. Napisao ga je 1404. pisar Butko za Hrvoja Vukia Hrvatinia, bosanskoga vojvodu i splitskoga hercega.

Na naem prostoru najstariji i najpoznatiji je skriptorij u sklopu knjinice u splitskoj katedrali. Skriptorij je bio osnovan moda ve u 7 stoljeu, a najkasnije u 8 stoljeu. U njemu je napisan Evangeliarium Spalatense (Splitski evanelistar) najstarija je sauvana rukopisna knjiga u Hrvatskoj, odnosno najstariji pergamentni kodeks. Pisan je razliitim pismima, kao to su: rimska kurziva, karolina, gotica, i to veinom latinskim jezikom, ali poetak Evanelja po Ivanu napisan je grkim jezikom i latinskim pismom, a itao se na Boi. Dobro opremljene pisarnice pri samostanima, izueni pisari i nadareni minijaturisti ostavili su nam u naslijee mnogobrojne prekrasne rukopisne knjige koje su prava umjetnika djela. No, bez obzira na to to je urodilo neprocjenjivim i predivnim djelima, prepisivanje je bio mukotrpan i spor posao. U 14. i 15 stoljeu drutveni razvoj zahtijevao je bre umnaanje knjiga. U to vrijeme u gradovima rapidno raste broj pismenih ljudi. Trebalo je pronai jeftiniji materijal za pisanje i jednostavniji postupak umnaanja knjige.. Tehnologija proizvodnje papira je tada bila poznata, ali sve dok je proizvodnja bila mala, papir nije istisnuo pergament. Tek krajem 14.st i poetkom 15. stoljea papir se proizvodio u veim koliinama, pa pisai materijal nije predstavljao problem veoj proizvodnji knjiga 2. 1. 2. Ksilografska knjiga
Drvorez Sv Kristofor

Splitski evanelistar

Nekako kad i u isto vrijeme kad papir ulazi u opu upotrebu poinju se u Evropi tiskati s pomou ksilografije (drvoreza) najprije samo slike svetaca, a onda i slike s tekstom. Tom tehnikom sluili su se i Kinezi i Korejci za otiskivanje svojih svetih spisa. Na glatku drvenu plou,crta bi najprije nacrtao crte, to bi ga prekopirao s predloka.Crta bi nacrtao neispravan predloak. Reza uzima plou i specijalnim noiem paljivo izdubi povrinu ploe du crtaevih linija, tj. povrine koje nee ostaviti trag na otisku. Tako nastaje neispravna matrica ili tiskovna forma. Na drvenu plou nanosi se boja, poloi se papir i pritiskom se boja prenese na papir. Najstariji je sauvan drvorez Sv. Kristofor iz 1423., pronaen u samostanu Buxheim kod Memmingena u junoj Njemakoj. Vani proizvodi ranoga drvoreznog tiskarstva bili su igrae karte i kalendari, a zatim se pojavljuju male knjige od nekoliko stranica sa slikama koje su prikazivale scene iz ivota Isusova, iz Apokalipse, iz Staroga zavjeta i iz ivota svetaca. Najpopularnije ksilografske knjige toga vremena su Biblia pauperum (Biblija za siromahe), Ars moriendi, Canticum canticorum, Speculum humanae salvationis .. Popularne su i kratke kolske gramatike latinskoga jezika iji je autor Elije Donat ( Aelius Donatus ), rimski gramatiar iz IV. stoljea, a spomenuta gramatika nije bila ilustrirana ve je sadravala samo tekst. Sve ove knjige imale su mali broj stranica.

Jedna od knjiga s najvie stranica tiskana je 1475. godine u Rimu. Bio je to njemaki prijevod poznatog vodia po Rimu. ta je knjiga imala ak 92 listova s tekstom i slikama otisnuta na obje strane. Krajem 15. stoljea proizvodnja drvorezne knjige potpuno zamire, ali ipak, te se knjige zbog mehanikog postupka umnoavanja smatraju preteama tiskanih knjiga u Europi. Ni rukopisna, a ni ksilografska knjiga nisu rijeila problem sve vee potrebe za knjigama.

2. 1. 3. Johann Gutenberg Pomo je stigla u obliku pominih olovnih slova, jednom od najveih ovjekovih otkria. Kao i do izuma papira, i do izuma pominih slova prije Europljana su doli Kinezi. Oni su jo godine 868. prvi tiskali blok-knjigu Dianomd Sutra, a ve godine 1041. kova Pi eng je izradio pojedinana slova iz peene gline, da bi ih kasnije izraivao od drveta i metala. Izum tiskarskog stroja omoguio je bre, tonije i jeftinije umnaanje knjiga, ime je knjiga postala dostupnija veem broju korisnika. Osoba koju u dananje vrijeme slavimo kao izumitelja tiskarstva jest Johann Gutenberg. On je izumio tehnologiju izrade pominih slova i usavrio je tiskarsku preu. Prednosti otkria su: Jednostavan postupak izrade tiskovne forme ili matrice koja nam slui za izradu kopija Mogunost izrade velikog broja kopija Mogunost ponovne upotrebe tiskovne forme za tisak ako se sauva. Mogunost razlaganja pominih slova i njihova ponovna upotreba za neku drugu knjigu.

O njegovu ivotu zna se vrlo malo. Johann Gutenberg roen je izmeu 1394. i 1399. u Mainzu. Oko godine 1430. otiao je u Strasburg gdje se uz staklarstvo i draguljarstvo bavio i pitanjem tiskarstva. U to vrijeme vrio je i neke tiskarske pokuse, ali nam, na alost, nisu poznati njegovi prvi naini tiskanja. Godine 1488. vratio se u Mainz. Tada je bio ve potpuno zaokupljen milju o osnivanju tiskare. Za jedan tako velik pothvat bio mu je potreban novac. Odluio ga je posuditi od bogataa Johanna Fusta, bez obzira na izrazito nepovoljne uvjete posudbe. Uvjeti mu nisu bili vani. U glavi je oito imao sliku tiskare i bio je spreman pristati na sve uvjete, samo da oivotvori tu svoju viziju.

Na prvoj tiskanoj knjizi, Bibliji, radio zajedno sa Johannom Fustom i Peterom Schofferom. Uio je ih tiskarskoj vjetini i ne slutei da e ga oni, netom prije dovrenja tiskanja Biblije, tuiti zbog duga i istjerati iz tiskare, preuzevi na sebe sve zasluge oko tiskanje prve knjige. Fust i Schoffer, kao vlasnici tiskare i dobiti, do godine 1502. tiskali su jo 15 knjiga. Biblija je otisnuta na latinskom jeziku. Izala je 1455, nedatirana i bez oznake tiskara na kolofonu.. Knjiga ima dva sveska velikoga formata, s tekstom otisnutim u dva stupca i 42 retka i pravo je remek-djelo tiskarskoga umijea. Biblija je tiskana na 1282 stranice, u samo 200 do 300 primjeraka, od kojih se sauvalo etrdesetak, to potpunih, to nepotpunih primjeraka. Knjiga je kasnije ukraavana minijaturama (sitnim slikama) i inicijalima (ukrasnim poetnim slovima).

Najzasluniji za to djelo, Johann Gutenberg, u to vrijeme je lutao Mainzom i uporno pokuavao osnovati drugu tiskaru. To mu je uspjelo godine 1460. kada je tiskao Catholikon. Sudbina, meutim, kao da nikada nije bila sklona izumitelju jednoga od najveih svjetskih izuma. I druga mu tiskara biva unitena, ovoga puta krivac je rat koji je godine 1462. otjerao Gutenberga u progonstvo. Svi stanovnici Mainza, meu kojima su bili mnogobrojni tiskarski majstori, bili su rastjerani. Sa sobom su u izbjeglitvo ponijeli i tajnu tiskarstva koja se tako proirila i osvojila Europu. Tiskarsko umijee je, dakle, otkriveno u Njemakoj. Misao koja je potekla od Gutenberga ubrzo je zaokupila njegove prve suradnike, Fusta i Schoffera, koji su mu, svjesni revolucionarnosti i znaenja tiskare, njegov izum i oteli. Radei sam, Schoffer je poslije unaprijedio tiskarsku tehniku. Jedna od novosti koje je on uveo jest i tiskanje inicijala. Na taj nain inicijale vie nije morao naknadno izraivati ilustrator, a to je bitno ubrzalo dovrenje knjige. Osim toga, Schoffer je prvi u tiskane knjige uveo kolofon. Tiskanje kolofona s podatcima o vremenu, mjestu i okolnostima tiskanja kasnije je postalo pravilo. Zahvaljujui takvim kolofonima, u dananje vrijeme dobivamo preciznije informacije o inkunabulama. Do godine 1500. u Njemakoj je poznato ezdesetak tiskarskih radionica koje su, osim u Mainzu, bile smjetene u Bambergu, Strasburgu i Kolnu. Njemaki majstori tiskarstva krenuli su put Europe irei svoje znanje kamo god stigli. Tiskarstvo se irilo ubrzano. Mada je tiskarstvo otkriveno u Njemakoj, po ljepoti i umjetnikoj i kulturnoj vrijednosti inkunabula osobito je poznata Italija. U Italiji je bila otvorena prva tiskara izvan Njemake, nakon ega su one nicale u mnogobrojnim gradovima diljem Italije stvarajui prekrasno ureene inkunabule. Sve knjige tiskane od izuma tiskarskoga stroja, dakle od godine 1455, pa do godine 1500. okupljamo pod nazivom inkunabule. Rije inkunabula dolazi od latinske rijei incunabula, koja znai kolijevka, zipka, dakle, poetak neega, a u znaenju prvotiska prvi ju je godine 1639. upotrijebio Bernard vod Mallinckrodt u djelu "De ortu et progressu artis typographiae".

Prva tiskara u Italiji bila je osnovana godine 1465. U toj tiskari je otisnuta prva knjiga tiskana na talijanskom tlu. Godine 1469. otvorila se prva oficina u Veneciji, koja je, budui sredite talijanskoga i europskog tiskarstva, odigrala vanu ulogu i u razvoju hrvatskoga tiskarstva. U Veneciji su tiskane neke nae knjige, a nai ljudi izuavali su tamo tiskarski zanat. 2. 1. 4. Hrvatske inkunabule Slavenske inkunabule tj. samo one inkunabule koje su tiskane na nekom od slavenskih jezika, tiskane su samo u Hrvatskoj, ekoj, Ukrajini i Crnoj Gori. Jo neke slavenske zemlje, npr. Poljska, imale su tiskare, ali one nisu tiskale knjige na slavenskome jeziku. Zanimljiva je pri tome injenica da je u ekoj tiskano 60 inkunabula, dok je u Hrvatskoj, koja je po broju inkunabula druga u slavenskim zemljama, tiskano 9 inkunabula. Petnaesto stoljee je vrlo teak period hrvatske povijesti. U drugom desetljeu toga stoljea, a posebno nakon pada Bosne godine 1463, turske vojske pustoe nae krajeve, unitavajui materijalna dobra i pokuavajui unititi i kulturna. Meutim, ak je i tako jakoj vojsci bilo nemogue unititi kulturu koja je u hrvatskim krajevima u to doba ve uhvatila predubok korijen. Pljakanja, pale, ubijanja i drugi oblici zlostavljanja naega naroda nikada nisu bili dovoljni da onemogue hrvatske kulturne krugove da u svojim dostignuima slijede Europu, a esto idu i ispred nje. Tiskati knjige u doba kada je tiskarstvo jo u povojima bilo je iznimno naporan i skup posao. Tiskari su se prvo trebali izvan zemlje nauiti tom novom zanatu, a nakon toga je trebalo namaknuti novac za tiskarske strojeve, papir i sve ostalo to je za takav posao bilo potrebno. U doba kada hrvatsku pustoe turske vojske, novac je bilo teko namaknuti. Ipak, hrvatski glagoljai uvijek su uspijevali doi do novca koji je bio potreban za kulturu. Ne znamo tono odakle su taj novac crpili, ali u svakom sluaju zasluuju nae duno potovanje, najvie zbog toga to je u naem podruju, pod stalnom turskom opasnou, uputanje u tiskarsku vjetinu zahtijevalo puno vie truda i umijea nego to su ga trebali pokazati pripadnici naroda koji su u to doba ivjeli u mirnijim uvjetima. Poznato nam je devet hrvatskih inkunabula, od ega je pet tiskano glagoljicom. Glagoljicu su u tiskarstvo i uveli Hrvati. Naime, hrvatski su glagoljai bili prvi koji su tiskali glagoljicom, a time i prvi koji su nainili odljeve glagoljikih slova. Budui da su hrvatske inkunabule tiskane i latinicom, Hrvati su jedini narod koji ima inkunabule tiskane na dva pisma. 2. 1. 4. 1. Prva glagoljika inkunabula Hrvatski prvotisak, Misal po zakonu rimskog dvora, tiskan je godine 1483, tonije, 22. veljae 1483, kada je, prema podatcima iz kolofona, tiskanje bilo zavreno. Postoje mnogobrojne pretpostavke o tome gdje je tiskan jer u samoj inkunabuli ne nalazimo toan podatak o tome. U poetku se mislilo da je tiskan u Veneciji, kao bliskom i velikom tiskarskom sreditu toga doba, ali u dananje vrijeme je prevladala pretpostavka da je hrvatska prva inkunabula tiskana na hrvatskome tlu. Pretpostavlja se da su slova bila lijevana u inozemstvu, ali da je tiskara radila u Hrvatskoj. Budui da se slova iz Prvotiska vie ne pojavljuju ni u jednoj hrvatskoj inkunabuli, opravdana je sumnja da je tiskara bila na naem tlu, te da je nestala u ratnom vihoru koji ju je unitio. U prilog pretpostavci da je Misal tiskan u nesigurnom, ratnom podruju govori i injenica da u inkunabuli nedostaje inicijal, to je vjerojatno posljedica ratnih uvjeta u kojima je tiskar morao seliti tiskaru. Osim Venecije, za mjesto tiskanja Misala pretpostavljeni su tako Izola, Ro, Modru u Lici i Kosinj. Tiskan je i na pergameni, te je prva slavenska inkunabula tiskana ne samo na papiru, nego i na pergamentu. Osim toga, na je prvotisak prva slavenska inkunabula tiskana dvobojno, crveno i crno. Mada se ne zna ni mjesto tiskanja, ni tiskari, ostaje injenica da je to jedna od najljepih tiskanih inkunabula uope. Sauvano 11 potpunih ili gotovo potpunih primjeraka

2. 1. 4. 2. Druga glagoljika inkunabula Druga hrvatsko glagoljska inkunabula tiskana je godine 1491. u Kosinju. U tome likom mjestu bila je smjetena prva hrvatska tiskara u ije smo mjesto djelovanja sigurni. Ta nam injenica nalae zakljuak da je Lika u to doba bila sreditem glagoljatva i da je bila bogatiji kraj nego to je to od tragedije na Krbavskom polju. Siromaan kraj, kakvim je Lika postala nakon godine 1493, ne bi mogao tiskati knjige u doba kada je to iznimno skup posao. Osim toga, siromaan kraj, bez jakog kulturnog kruga koji je prepoznao prednosti tiskarstva i bez ekonomskog uporita, u takav se posao ne bi ni uputao. Inkunabula tiskana u Kosinju jest Brevijar po zakonu rimskoga dvora. Nesauvano nam je mnogo dijelova te

inkunabule, pa tako i kolofon, zbog ega se do odreivanja godine tiskanja dolo sudei po tome to tabla pominih blagdana u Brevijaru poinje od godine 1492, pa se pretpostavlja da je izaao godinu dana prije. Tiskan je takoer dvobojno, crveno i crno, a predloak nam nije poznat. Jedini sauvani primjerak te inkunabule uva se u Veneciji. 2. 1. 4. 3. Trea glagoljika inkunabula Budui da nam od tree glagoljske inkunabule Ispovid ku e vsaki krstjanin dran imiti i umiti i nauiti nije sauvan ni

jedan primjerak, podatke o njenom postojanju dobivamo iz zapisa koji se nalazi u Tkonskom zborniku iz godine 1492. Iz tog se zapisa vidi da je Ispovid tiskana godine 1492. u Veneciji. Poznato nam je ak i ime tiskara te inkunabule. Bio je to mletaki tiskar Pelegrinus Pasqualibus, koji je tako prvi poznati tiskar hrvatskih inkunabula. Tekst je sloio fra Matej Zadranin, provincijal franjevaca treoredaca, o emu potvrdu takoer nalazimo u zapisu. Budui da je traktat o ispovijedi u Tkonski zbornik prepisan glagoljikim slovima, pretpostavlja se da je i inkunabula bila tiskana glagoljicom, mada tonih podataka o tome nemamo. 2. 1. 4. 4. etvrta glagoljika inkunabula U Veneciji je godine 1493. bila tiskana i etvrta hrvatsko glagoljska inkunabula. To je drugo izdanje brevijara, ovaj put upotpunjeno dijelovima rituala i misala. Tiskana je u tiskari Talijana Andrija Torressanija, uglednog talijanskog tiskara. O njoj imamo sve podatke, o vremenu i mjestu tiskanja, te o prireivau i tiskaru. Tako se u toj inkunabuli prvi put susree ime najznamenitijeg tiskara hrvatskih inkunabula, Blaa Baromia, najzaslunijeg za osnivanje tiskare u Senju. Brevijar sadri dva kolofona, glagoljski, koji je opirniji, i neto krai latinski. Prema podatcima iz kolofona znamo da je brevijar tiskan u Veneciji u tiskari Andrea Torresanija a da je korekturu izvrio Bla Baromi, te da je posao zavren 13. oujka 1493. Sauvano nam je pet primjeraka, a jedini cjelovit uva se u Sibiuu (Rumunjska).

2. 1. 4. 5. Peta i prva senjska glagoljika inkunabula Nakon toga, Bla Baromi se vratio iz Venecije u Senj, obogaen znanjima koje je u Veneciji stekao i eljan osnivanja tiskare na hrvatskome tlu. Osim toga, Bla Baromi je iz Venecije donio i sve potrebne alate za tiskanje knjiga. Naime, za njegova boravka u Veneciji, najvjerojatnije po njegovu nacrtu, bila su odlivena glagoljska slova. Tim slovima se tiskara u Senju sluila cijelo vrijeme svoga djelovanja. Tiskaru Bla Baromi osniva ve idue godine. Dana 7. srpnja 1494. on je dovrio prvo djelo senjske tiskare, drugo izdanje glagoljskog Misala po zakonu rimskoga dvora. U kolofonu Misala navodi se da su mu u tome poslu pomagali Silvestar Bedrii i Gapar Turi. Budui da je Baromievo ime bilo napisano na prvome mjestu, pretpostavlja se da je on najzasluniji za osnivanje tiskare i tiskanje knjiga. Ipak, injenica da se uz njega u radu tiskare spominju i druga imena, govori nam da on u svome radu nije bio usamljen i da je prednosti tiskarstva prepoznao irok krug ljudi u Senju. Sauvan jedan potpuni primjerak u Budimpeti i dva nepotpuna primjerka

2. 1. 4. 6. esta i druga senjska glagoljika inkunabula Dana 25. travnja 1496, iz glagoljske tiskare u Senju izalo je i drugo djelo Spovid Opena. To je prijevod vrlo popularnoga petnaestostoljetnog prirunika ope ispovijedi "Confessionale generale". Prirunik je napisao znameniti franjevaki propovjednik i duhovni pisac iz Milana M. Carcano, a o popularnosti toga prirunika najbolje govori injenica da je ve u 15. stoljeu izdan pet puta na talijanskom jeziku i u prijevodima na druge jezike, to je za ono vrijeme i vie nego zavidan broj izdanja. Budui da ne slui izravno u liturgike svrhe, to djelo je prvo iz senjskoga neliturgikog ciklusa koji e se nastaviti u drugoj fazi rada tiskare.

2. 1. 4. 7. Hrvatske latinike inkunabule Molitvenik (mjesto tiska nepoznato, 1490.?, sauvan samo jedan primjerak) Oficij (mjesto tiska nepoznato, 1490.?, sauvan samo jedan primjerak) Lekcionar Bernardina Splianina (Venecija, 1495., sauvana dva potpuna primjerka) Lekcionar Bernardina Splianina, Venecija, 12. oujka 1495, Zagreb. Lekcionar je najuglednija hrvatska latinina inkunabula, otisnuta u Mlecima, u tiskari majstora Damjana iz Milana, poznatoga po tome to je meu prvima poeo knjigama stavljati i naslovnu stranicu. Nije se, naalost, sauvao niti jedan primjerak s tom naslovnom stranicom. Sve ostale listove ima primjerak koji se nalaze u Odesi i primjerak koji se uva u isusovakoj knjinici Juraj Habdeli u Zagrebu. Redaktor je knjige franjevac Bernardin Drvodili. Lekcionar ima 104 lista. Odigrao je vanu ulogu u povijesti hrvatskoga jezika: u njemu se sabire prethodna hrvatska lekcionarska tradicija, a iz njega su izvoeni novi lekcionari koji su po crkvama na hrvatskim prostorima utvrivali hrvatsko jezino jedinstvo.

2. 2. Tehnike tiska
Postoje 4 osnovne klasine tehnike tiska koje se dijele na: 1. 2. 3. 4. VISOKI TISAK PLONI ILI RAVNI TISAK DUBOKI TISAK PROPUSNI TISAK

Podjela je nastala na grai tiskovne forme koju stavljamo u tiskarske strojevi. Na tiskovnoj formi razlikujemo: TISKOVNE POVRINE - povrine sa kojih se boja prenosi na papir i ostavlja otisak na papir SLOBODNE POVRINE povrine na kojima nemamo boju i nemamo otisak na papir

1. VISOKI TISAK koristi tiskovnu formu kod koje su tiskovne povrine izdignute u odnosu na slobodne povrine.

2. PLONI ILI RAVNI TISAK koristi tiskovnu formu kod koje su tiskovne povrine i slobodne povrine u istoj ravnini.

3. DUBOKI TISAK koristi tiskovnu formu kod koje su tiskovne povrine udubljene u odnosu na slobodne povrine.

4. PROPUSNI TISAK koristi tiskovnu formumreicu kod koje tiskovne povrine proputaju boju, a slobodne ne proputaju boju.

2. 2. 1. Visoki tisak
Kod tehnike visokog tiska tiskovni elementi su uzdignuti u odnosu na slobodne povrine. Valjak s bojom prelazi preko tiskovne forme i to samo preko tiskovnih povrina, jer su slobodne povrine udubljene i ne dolaze u kontakt s valjkom

2. 2. 1. 1. Knjigotisak Knjigotisak je visoki tisak gdje je tiskovna forma izraena uz pomo Gutenbergovih olovnih pominih slova. Danas se knjigotisak vie ne koristi jer je postupak izrade olovne tiskovne forme sloen i dugotrajan.

Prema nainu prenoenja boje s tiskovne forme na papir razlikujemo: Zaklopne strojevi strojevi kod kojih se boja prenosi pritiskom tiskovne ploe o temeljnu plou. Tiskovna forma je ravna i postavljena na nepokretnu temeljnu plou. Maksimalna dimenzija ovih strojeva je 50 x 35 cm, tj B3 format Princip tiska: Tiskovna ploa odmie se od temeljne ploe i istovremeno izlae papir i uzima novi papir na sebe. Dok je tiskovna ploa odmaknuta valjci za nanos boje prelaze preko tiskovne forme i ostavljaju boju na uzdignutim tiskovnim elementima. Tiskovna ploa s papirom primie se temeljnoj ploi i meusobnim kontaktom-pritiskom prenosi se boja s tiskovne forme na papir. Postupak se neprekidno ponavlja za svaki otisak

Brzotisni strojevi strojevi kod kojih se boja prenosi pritiskom tiskovnog valjka o temeljnu plou. Tiskovna forma je ravna i postavljena na pokretnu temeljnu plou. Na tiskovnom valjku je papir koji rotira zajedno s valjkom. Princip tiska: Temeljna ploa se horizontalno giba i preko nje prolaze valjci za nanos boje koji ostavljaju trag na uzdignutim tiskovnim elementima. Daljnjim gibanjem temeljna ploa dolazi u kontakt s tiskovnim valjkom koji rotira. Meusobnim gibanjem i rotacijom dolazi do pritiska i prenoenja boje s tiskovne forme na papir. Postupak se neprekidno ponavlja za svaki otisak

Rotacijski strojevi strojevi kod kojih se boja prenosi pritiskom tiskovnog valjka o temeljni valjak. Tiskovna forma je okrugla i postavljena na temeljni valjak. Na tiskovnom valjku je papir . Princip tiska: Temeljni valjak s tiskovnom formom rotira i preko njega prolaze valjci za nanos boje koji ostavljaju trag na uzdignutim tiskovnim elementima. Tiskovni valjak na sebe uzima papir. Meusobnim kontaktom i rotacijom ,boja se s tiskovne forme prenosi na papir. Postupak se neprekidno ponavlja za svaki otisak

Kod knjigotiska imamo direktni postupak otiskivanja, to znai da se s neispravne tiskovne forme otisak izravno prenese ispravno na papir.

ispravni otisak na papiru

neispravna tiskovna forma

3. 4. 3. 2. Fleksotisak

Fleksotisak je takoer visoki tisak koji koristi fleksibilne tiskovnu formu.( guma, fotopolimerni materijali).Kod fleksotiska koristimo odgovarajuu boju (niskog viskoziteta). Zbog toga put boje od bojanika do tiskovne forme je kratak (u naem primjeru samo dva valjka).

Kod fleksotiska imamo direktni postupak otiskivanja, to znai da se s neispravne tiskovne forme otisak prenese izravno ir.

Princip tiska: Valjak (duktor) koji je uronjen u bojanik uzima boju na sebe i prenosi je meusobnim kontaktom na valjak za doziranje boje (raster valjak). Rakel-no skida boju, i boja ostaje samo u udubinama raster valjka. Valjak za doziranje boje prenosi boju na izdignute tiskovne elemente tiskovne forme koja se nalazi na temeljnom valjku. Boja se s tiskovne forme prenosi na papir uslijed pritiska tiskovnog valjka o temeljni valjak. Fleksotisak se najee koristi za tisak na ambalai (kartonske kutije, razne vreice, )

tiskarski strojevi fleksotiska

3. 4. 3. 3. Suhi offset Tehnika visokog tiska pri kojoj se boja ne otiskuje izravno na papir, nego najprije na offsetni gumeni valjak, a s njega na tiskovnu podlogu. Taj se tisak naziva i leterset tisak. Izvodi se na rotacijskim strojevima, a upotrebljava se uglavnom za tisak na kartonskoj ambalai.

Princip tiska: Boja se sistemom valjaka nanosi na uzdignute tiskovne elemente na tiskovnoj formi. Pritiskom temeljnog valjak i offsetnog gumenog valjka boja se s tiskovne forme prenosi na gumeni offsetni valjak, a zatim pritiskom offsetnog i tiskovnog valjka boja se s gumenog valjka prenosi na papir koji se na kraju izlae. Postupak se ponavlja za svaki otisak. Suhi offsetni tisak svrstavamo u indirektne postupak otiskivanja. Tiskovna forma je ispravna i otisak se prenosi neispravno na offsetni valjak, a zatim ispravno na papir.

3. 4. 4. Ploni (ravni) tisak

Kod tehnike plonog tiska tiskovni elementi i slobodne povrine su u istoj ravnini. Valjak s bojom prelazi preko tiskovne forme i to preko slobodnih i tiskovnih povrina.

U plonom tisku imamo problem kako nanijeti boju samo na tiskovne povrine. Problem je rijeen i to: Na tiskovnu formu osim boje nanosi se vodena ili alkoholna otopina. Tiskovne povrine i slobodne povrine imaju razliita fizikalno - kemijska svojstva Slobodne povrine prihvaaju vodenu ili alkoholnu otopinu (HIDROFILNOST) odbijaju boju (OLEOFOBNOST) Tiskovne povrine odbijaju vodenu ili alkoholnu otopinu (HIDROFOBNOST) prihvaaju boju (OLEOFILNOST) Na tiskovnu formu istovremeno se nanosi vodena ili alkoholna otopina i boja. Zbog razliitih kemijsko-fizikalnih svojstava boja se hvata na tiskovne povrine, a vodena ili alkoholna otopina na slobodne povrine,. 3. 4. 4. 1. Offset tisak Offset tisak je glavni predstavnik plone tehnike tiska, a ujedno je i najzastupljenija tehnika tiska. Ova tehnika tiska koristi se za tisak gotovo svih grafikih proizvoda. Tiska se uglavnom na tiskovne podloge papir, polukarton, karton i lim. Tiskovna forma izrauje se na tankim ploama uglavnom iz valjanog aluminija (Al). Princip tiska: Istovremeno na tiskovnu formu nanosi se boja i vodena ili alkoholna otopina. Boja se hvata na tiskovne povrine, a vodena ili alkoholna otopina na slobodne povrine. Pritiskom temeljnog i offsetnog valjka boja se prenosi na offsetni gumeni valjak. Pritiskom tiskovnog i offsetnog valjka boja se prenosi na papir koji se nalazi na tiskovnom valjku. Postupak se ponavlja za svaki otisak.

Offsetni tisak svrstavamo u indirektne postupak otiskivanja. Tiskovna forma je ispravna i otisak se prenosi neispravno na offsetni valjak, a zatim ispravno na papir.

vanjski izgled tiskarskih strojeva offset tiska

3. 4. 5. Duboki tisak
Kod tehnike dubokog tiska tiskovni elementi su udubljeni u odnosu na slobodne povrine.

Duboki tisak koristi metalni valjak (temeljni valjak) u kojem su urezani tiskovni elementi.

Duboki tisak je tehnika tiska kojom dobivamo visoko kvalitetne otiske, jer je ovo jedina tehnika tiska koja nanosi razliite nanose boja na tiskovnu podlogu (papir) .

Postoje tri mogu mogunosti graviranja tiskovnih elemenata u metalni valjak: 1. Iste povrine tiskovnih elemenata, ali razliite dubine. Tamnije tonove na otisku dobivamo veom dubinom tiskovnih elemenata. Razliite povrine tiskovnih elemenata, ali iste dubine. Tamnije tonove na otisku dobivamo veom povrinom tiskovnih elemenata. Razliite povrine i razliite dubine tiskovnih elemenata. Tamnije tonove na otisku dobivamo veom povrinom i veom dubinom tiskovnih elemenata. Ovim nainom graviranja tiskovnih povrina dobivamo najkvalitetnije otiske

2.

3.

3. 4. 3. 1. Bakrotisak Glavni predstavnik dubokog tiska zove se bakrotisak, jer se tiskovna forma izrauje iskljuivo iz bakra. Tiskovna forma za duboki tisak mora se presvui sa tankim slojem kroma, koji titi relativno mekanu povrinu bakra od manjih mehanikih oteenja koja moe izazvati papir, boja ili rakel no za skidanje boje sa slobodnih povrina.

Bakreni valjak tiskovna forma forma

Princip tiska: Tiskovna forma uronjena je u posudu s bojom. Okretanjem tiskovna forma hvata boju na tiskovne udubljene i na slobodne povrine. Rakel no skida boju samo s slobodnih povrina, tako boja ostaje samo u udubljenim povrinama. Pritiskom temeljnog i tiskovnog valjka boja se prenosi s udubljenih tiskovnih povrina na papir. Postupak se ponavlja za svaki otisak.

Kod bakrotiska imamo direktni postupak otiskivanja, to znai da se s neispravne tiskovne forme otisak prenese izravno ispravno na papir.

Kretanje papira kroz stroj i otiskivanje bakrotiskom

bakrotiskarski strojevi

3. 4. 6. Propusni tisak
Jedna od prvih vrlo jednostavnih tiskarskih tehnika a primjenjivana puno prije izuma visokog tiska odnosno Gutenbergovog otkria pominih slova svakako je sitotisak. U Kini, jo prije nove ere tiskalo se na svilu, papir i keramiku pomou drvenih okvira na koje je bilo napeto sito ispleteno od dugake enske kose, a kao bojilo koristile su se razliite boje biljnog ili mineralnog porijekla. Sito kao nositelj tiskovne forme (to znai, okvir i mreica) izrauju se i danas gotovo identino kao i davno ranije. Tehnika formiranja slobodnih i tiskovnih povrina vrlo je jednostavna. Ako na neki nain zatvorimo pojedine otvore na mreici sita ta mjesta predstavljat e slobodne povrine i kroz njih nee prodirati boja, i obrnuto - kroz nezatvorene otvore mreice protiskivat e se boja i ostavljati trag na tiskovnoj podlozi. Danas, sito se sastoji od pravokutnog okvira, no formati su razliiti i nisu definirani. Na okvir je napeta mreica od prikladnog materijala. Osnovna karakteristika mreice za propusni tisak je finoa mreice, koja se izraava brojem niti po dunom centimetru. Danas se na tritu mogu nai mreice od 15 niti/cm do 200 niti/cm. Metalne mreice imaju uglavnom manji broj niti. Kroz otvore mreice na tiskovnu podlogu moe se protisnuti tanak sloj boje koji je debljine oko 60 mikrona. Od svih klasinih tiskarskih tehnika propusni tisak ima najdeblji sloj otisnute boje. Materijali za izradu mreice: metali (fosforne bronze i antikorozivnog elika) tkanine od prirodnih vlakna (svila) tkanine od sintetskih vlakna (poliester, nylon, perlon)

Sita napravljena od metalnih niti upotrebljavaju se za tisak na krute, tvrde podloge gdje je potrebna vea vrstoa, kao na primjer tisak na keramici, drvu, metalu i slino. 3. 4. 6. 1. Sitotisak Sitotisak je glavni predstavnik propusnog tiska. Tisak u sitotisku Sitotisak spada u grupu direktnih tehnika tiska. Proces tiska vrlo je jednostavan. 1. Izraeno sito poloi se na tiskovnu podlogu (npr.papir). Na vrhu sita od ruba sita nalazi se boja

2.

Zatim se gumenim strugaem (rakelom) pree preko sita. Boja se protisne samo kroz tiskovne povrine sita.

3.

Sito se podigne a otisak izvadi i stavi na suenje. Postupak se ponavlja za svaki otisak

Otisak

sitotiskarski strojevi

3. Grafi ka dorada
Grafika dorada predstavlja zavrnu (finalnu) fazu izrade grafikog proizvoda u kojoj grafiki proizvodi dobivaju konaan oblik. Obuhvaa prvenstveno uvez knjige, a potom i proizvodnju ambalae. Meutim, grafika dorada se dijeli na: Knjigoveku doradu Kartonanu doradu Prerada ili konfekcija papira i folija

4. Papir
to je papir? Papir je tanka, plona tvorevina, koja se dobije ispreplitanjem vlakanaca, preteno biljnog porijekla. Osnovna sirovina za proizvodnju papira je celuloza. Drvo je najvanija sirovina za proizvodnju celuloze, 90% ukupne svjetske proizvodnje celuloze dobiva se iz drveta. Prosjean sastav suhog drveta: Celuloza 50 % Kemiceluloza 16 % Lignin 30 % Smole i masti 3,3 % Pepel 0,7 %

Za proizvodnju papira potrebno je iz drvene mase razvlaknjivanjem dobiti vlakanca. U papirnoj industriji danas se uglavnom prerauju viegodinje biljke etinjara i liara. Graa tih biljaka izrazito je vlaknasta, to je zapravo rezultat vlaknaste strukture molekule celuloze. Za izradu papira i kartona odnosno celuloze i drvenjae koristi se drvo, i to: etinjari: smreka, bor, jela Liari: bukva, breza, topola

4. 1. Osnovne sirovine za proizvodnju papira

Osnovne sirovine za proizvodnju su: 1. 2. 3. 4. 5. tehnika celuloza drvenjaa poluceluloza polutvorevina stari papir

4 . 1. 1. Tehnika celuloza
Proizvodi se iz drveta, slame i ostalih biljaka. Proizvodi se kemijskim postupkom gdje se iz drveta odvaja celuloza od neceluloznih tvari.

Za proizvodnju 1tone celuloze iz smrekovog drveta potrebno je:

o o o o o o

2 tone drveta oko 200 kg vapnenca 90 do 130 kg sumpora 200 do 230 m3 vode 225 kWh struje 4000 kg pare

Proizvedena celuloza smekaste je boje i ona se bijeli. Tehnika celuloza ima dobra mehanika svojstva i ona se mijea s ostalim sirovinama za proizvodnju papira

4 . 1. 2. Drvenjaa
Proces dobivanja drvenjae kao sirovine za izradu papira podrazumijeva mehaniko razvlaknjivanjem drvne mase na vlakanca. Drvenjaa koja se dobije u sebi ima osim celuloze i dosta neceluloznih tvari.(lignin, kemicelulozu,) Prema nainu pripreme drvenjau dijelimo na: - Bijela drvenjaa, dobivena isto mehanikim postupkom bruenja, zadrava "bijelu" boju drveta. - Smea drvenjaa, dobivena mehaniko - termikim postupkom, boja smea a potjee od lignina. - Kemijska drvenjaa, mehaniko-termiko-kemijski postupak, izbjeljivanjem se izbjegava tamna boja drvenjae. Drvenjaa koja se dobije u sebi ima dosta neceluloznih tvari.(lignin, kemicelulozu,) Iz 100kg drveta dobije se 92 kg bijele celuloze. Kemijska drvenjaa ima najmanje neceluloznih tvari. to je vie neceluloznih tvari drvenjaa je loije kvalitete, a time i papir koji se proizvodi. Iako se po vrstoi sama drvenjaa ne moe mjeriti sa celulozom, kod izrade onih papira kod kojih se ne trai dobra mehanika svojstva, drvenjaa se mijea s celulozom. Takoer, postoje papiri iz iste drvenjae. Bijelu drvenjau mijeamo s celulozom i kod novinskog papira koristimo drvenjau s udjelom celuloze od 40 45%, dok za bolje tiskovne papire drvenjau s udjelom od 52 56 % celuloze. Smea drvenjaa se upotrebljava za izradu ljepenki, kartona, natron papira i valovitog kartona. Kemijska drvenjaa se koristi za izradu novinskih i tiskovnih papira. U masu za izradu novinskih papira osim drvenjae kao vlaknasta sirovina dodaje se i stari papir, Dananji moderni postupci za izrade novinskih papira podrazumijevaju dodatak i do 80% starog papira u masu.

4 . 1. 3. Poluceluloza
Proizvodi se iz drveta blagim kemijskim postupkom i mehanikim razvlaknjivanjem koje se nadovezuje na kemijsku obradu. Ona osim celuloznih tvari u manjem postotku od drvenjae ima necelulozne tvari. Proizvedena poluceluloza smekaste je boje i ona se bijeli. Poluceluloza je po mehanikim svojstvima sirovina izmeu celuloze i drvenjae

4 . 1. 4. Polutvorina
Polutvorina je sirovina tj. celuloza koja se dobije preradom krpa ili jednogodinjih biljaka - lana i konoplje (pamuk sadri 90% celuloze, lan i konoplja oko 75%celuloze). Celuloza dobivena preradom pamunih krpa ima izvrsna mehanika svojstva. Zbog toga se papir izraen iz polutvorevine upotrebljava se za izradu razliitih vrijednosnih papira(novac), zemljopisnih karata, povelja, cigaret papira... Polutvorina je smekaste boje i naknadno se bijeli.

4 . 1. 5. Stari papir
Za celulozu, koja se dobiva iz drveta, potrebno je sasjei brojno drvee da bismo proizveli papir. Kako se radi o prirodnom resursu, potrebno je brinuti o njegovim koliinama. Primjer nebrige o ovom prirodnom bogatstvu jeste Kina, ija je povrina bila pokrivena 90% umom, dok je danas taj iznos oko 5% . Pri tome je vano istai znaaj ume. Papir je inae ista i lako dostupna sirovina, koje ima oko 30% u naem otpadu. Ako poaljemo u tvornicu na stari papir, imati emo slijedee utede u procesu proizvodnje po jednoj toni sakupljenog papira: 65% manje energije 50% manje vode 74% manje zagaenje zrak zamjenjuje 17 stabala

Baeni papiri i kartoni se iz kontejnera odvoze u halu na skladitenje i ubacuju na pokretnu traku. Tu se papirna sirovina sortira i pregleda, a zatim, uz dodavanje vode ide na usitnjavanje. Iz smjese se izdvajaju metalni dijelovi, kao to su spajalice iz sveski, kancelarijske spajalice i sl. Isitnjenom papiru se dodaje voda, te nastaje siva smjesa zvana pulpa, iz koje se mora izdvojiti tamparska boja, da bi reciklirani papir bio to svjetliji i bjelji. Iz zagrijane pulpe u koju se dodao sapun, izdvaja se i odstranjuje pjena sa odstranjenom bojom. ista pulpa se sada dodaje puno vode i smjesa ide na papir-stroj.

Ekoloki papir se bez izbjeljivanja i bijeljenja uz minimalan utroak energije i vode proizvodi iz 100% starog papira.

Reciklirani papir se proizvodi od 80-100% starog papira i nove celuloze uz dodatak pomonih sirovina. Karton se u prosjeku pravi 90% od starog papira.

4 . 2. Pomo ne sirovine za proizvodnju papira

4 . 2. 1. Punila
Punila ispunjavaju meuprostore vlaknaste tvari koja stvara mreastu strukturu. Punila su bijele boje i poboljavaju svojstva papiru. Poboljanja koja donose punila su: 1. Izravnavanje povrine papira izmeu vlakanaca. 2. Ugradnjom estica punila u vlakanca, papir postaje mekaniji i podatniji. 3. Smanjuje se prozirnost papiru. 4. Poveava se bjelina 5. Poveava se upojnost papira Negativne posljedice koje donosi punilo 1. Dodavanjem punila opada vrstoa papira 2. Uzrokuju upanje i praenje papira u tisku

Koliina punila u papiru kree se od 5 do 20%, a kod nekih specijalnih papira i do 35 % ukupne mase. Najvanija punila su: kaolin (najvie upotrebljavano punilo), talk, kreda, gips, titan oksid (najkvalitetnije punilo za tanke biblijske papire).

Koalin

4 . 2. 2. Keljiva ili smole

Veu punila za vlakanca i zatvaraju cjevice vlakanaca. Kao keljiva najvie se upotrebljava kolofonij(biljna smola) Keljivima se: 1. Smanjuje upojnost (List papira vlaknasto je tkivo koje je sastavljeno od velikog broja pojedinanih vlakanaca. Svako vlakance je prazna cjevica koja je sposobna primiti tekuinu, i s tim bubri. To je razlog to je papir u nekeljenom stanju vie ili manje upojan. Neke vrste papira moraju imati svojstvo da boja, tinta i slino ne prodiru u strukturu papira nego da boja sui na povrini lista. Regulirana upojnost papira postie se keljenjem, zatvaraju se vlakanca, cjevice. Rastuim stupnjem keljenja opada stupanj upojnosti papira. Punokeljeni papiri sadre 3% keljiva.) Poveavaju vrstou papira ( jer veu punila za vlakanca).

2.

Pri izradi papira keljiva se dodaju u masu (stara metoda), ili se mogu nanositi na povrinu ve formiranog lista papira. Prema vrsti papira dodatak keljiva se moe fino regulirati pomou stupnjeva keljenja. Stupnjevi keljenja: 1. 2. 3. 4. etvrtkeljeno 1/4 Polukeljeno 1/2 Trietvrtkeljeno 3/4 Punokeljeno 4/4

Rastuim stupnjem keljenja opada stupanj upojnost papira. Punokeljeni papiri sadre 3% keljiva u masi papira. Tiskovni papiri su obino 1/2 do 3/4 keljeni, no za etverobojni tisak na primjer u offset tehnici koriste se i punokeljeni papiri.

4 . 2. 3. Bojila
Bojila su obojene supstance, koje boje papir. Na boju papira utjeu razni procesi i sirovine u fazi izrade papira i boja varira od sive do ukaste. Cilj bojenja je da se potisnu uti ili sivkasti tonovi a da papir postane optiki bjelji. U upotrebi su tri razliite metode bojenja: Bojenje u masi Bojenje uranjanjem Nanoenje boje na povrinu lista papira

Danas se uglavnom upotrebljavaju umjetna organska bojila (katranska ili anilinska).

4 . 3. Tehnologija proizvodnje papira

Proizvodna papira se sastoji od nekoliko faza: Priprema papirne mase Stroj za izradu papira Povrinska obrada papira

4 . 3. 1. Priprema papirne mase

Da bi se mogao proizvesti papir odreene kvalitete potrebno je pripremiti odgovarajuu papirnu masu (pulpa). Pod pojmom priprema papirne mase, podrazumijevaju se radni procesi koji su neophodni da se sve neophodne sirovine pripreme i izmijeaju u masu, koja je onda spremna za natok na papir stroj. Za pripremu papirne mase koriste se osnovne sirovine (razliiti vlaknasti materijali: drvenjaa, polutvorevina, celuloza i stari papir) i pomone sirovine (punila, keljiva i smole) U fazi pripreme mase glavni su procesi: Rastvaranje i mljevenje vlaknaste sirovine Mijeanje razliitih vlaknastih tvari (zavisno o vrsti papira) Dodatak punila Dodatak bojila Dodatak keljiva

4 . 3. 2. Stroj za izradu papira

To su strojevi irine od 0,5 do 12 metara, a ovaj podatak ujedno govori i o irini koluta papira koji izlazi iz stroja. Duine strojeva su od oko pedeset do sto metara. Moderni strojevi sastoje se od nekoliko meusobno povezanih osnovnih faza tako da proizvodnja tee kontinuirano.

Papir stroj

Osnovne faze su: 1. Sito 2. Pree i suni valjci 3. Glaanje ili satiniranje

4 . 3. 2. 1. Sito Papirna masa (pulpa) dolazi na sito. Na situ odlazi znatan dio vode iz papirne mase, trenjom sita isprepliu se vlakanca. Formira se povrina papira koja je jo mokra ali je vrsta i moe prijei do prea. Mokra papirna traka ima oko 10 24% suhe tvari.

4 . 3. 2. 2. Pree i suni valjci Papirna traka prolazi izmeu dva valjaka. Sistemom od vie takvih elemenata istiskuje se daljnja voda iz papirne trake i formira se debljina papira. Papir iz pree ima oko 25 42 % suhe tvari.

Proces suenja provodi se metodom isparavanja vode, na nain da se vlana papirna traka provodi preko zagrijanih visoko poliranih valjaka. Broj sunih valjaka kree se od 40 do 100 zavisno o brzini i veliini stroja. Valjci mogu biti smjeteni u dva ili tri reda, a zagrijavaju se pregrijanom parom. Za suenje tankih papira potrebna je temperatura od 60 do 100C, a za deblje 125C. Nakon sunog dijela papir ima oko 92 94% suhe tvari.

Glaanje (satiniranje) slui za poravnavanje povrine papira koji prolazi izmeu valjaka koji su smjeteni jedan iznad drugog.

4 . 3. 3. Povrinska obrada papira

Povrinska obrada papira provodi se s ciljem da se poboljaju povrinska svojstva lista papira. Postupci za obradu povrine zovu se: satiniranje i premazivanje papira.

Mogu se obavljati na papir stroju, ali i izvan papir stroja 4 . 3. 3. 1. Satiniranje Pod pojmom satiniranje podrazumijeva se postupak kod kojeg se papirna traka provlai kroz sistem valjaka pod pritiskom, a koji se vrte razliitim brzinama. Svrha je da se izravna povrina i dobije odgovarajua glatkoa.

Razlikujemo vie vrsta satiniranja: mat satiniranje, pisai papiri lagano satiniranje, novinski papiri normalno satiniranje, bolji novinski papiri otro satiniranje, papiri za duboki tisak satiniranje na visoki sjaj, pergamin papiri.

Stroj na kome se izvodi satiniranje zove se kalander.

Glatkoa papira poveava se satiniranjem. to je glatkoa vea, to papir bolje nalijee na povrinu na koju se nalazi boja i otisak koji se prenosi na papir je kvalitetniji. Ako je povrina papira to ravnija(glatka), papir je sjajniji, jer sjajna povrina odbija zrake svjetlosti paralelno.Ovi papiri koriste se za npr. color tisak(tisak u etiri boje).

Ako je povrina papira zrnasta(neravnija), papir je mat (bez sjaja), jer mat povrina odbija zrake svjetlosti u svim smjerovima. Ovi papiri koriste se knjinu tampu, jer sjajna povrina zamara vid.

Ravna povrina

Neravna povrina

4 . 3. 3. 2. Premazani papiri Premazani papiri su grupa papira ija je povrina oplemenjena premazivanjem s jedne ili obje strane. Premaz se sastoji od pigmenata bijele boje i sredstava za vezanje. Papiri mogu biti premazani samo s jedne strane i nazivamo ih kromo papiri ili kromo kartoni. Kartoni koji su premazani s jedne strane koriste za izradu ambalae u prehrambenoj industriji, farmaceutskoj industriji,... Papiri premazani s obje strane zovemo papiri za umjetniki tisak ili kunstdruck papiri. Premazom dobivamo ravnu glatku povrinu papiri i takvi papiri su zbog ravne povrine pogodni za tisak color slika. Postoje papiri koji imaju mat premaz bez sjaja i koji se koriste za tisak knjine tampe koja uz tekst ima color slike (enciklopedije) i sjajni premaz koji se koriste za tisak grafikih proizvoda koji uz color slike nema previe tekstove koji itatelj ita due vrijeme, jer sjajna povrina zamara vid (plakat).

4 . 4. Fizikalna svojstva papira

4 . 4. 1. Gramatura papira
Gramatura papira je masa papira izraena u gramima na povrinu od 1 m2. S obzirom na gramaturu papiri se mogu podijeliti na: papir polukarton karton ljepenka do 150 g/ m2 od 150 g/ m2 - 200 g/ m2 od 200 g/ m2 - 450 g/ m2 od 450 g/ m2

4 . 4. 2. Formati papira
U papirnoj industriji provedena je standardizacija, tj. uvedeni su propisi koji odreuju dimenzije pojedinih papirnih proizvoda. Formati papira izraavaju se po DIN normama (DIN Deutsche Industrie Norm ). Papiri po DIN normama proizvode se u tri reda: Red A Red B Red C

Svaki od tih redova ima 14 razreda A0, A1, A2, A3, , A13 B0, B1, B2, B3, , B13 C0, C1, C2, C3, , C13 Osnovni razred je A0 , B0 , i C0. Svaki slijedei razred dobije se prepolovljavanjem po duoj stranici. Tako npr. broj 3 kod razreda A3 kae da je osnovni razred A0 tri puta prepolovljen i to svaki put po duoj stranici.

4 . 4. 2. 1. Red A Povrina osnovnog razreda A0, iznosi 1m2. Odnosi stranica su 1: 2 . Zbog preciznosti format papira se uvek izraavaju u milimetrima, ali u praksi u grafikoj industriji izraavaju se u centimetrima i to zaokrueno. Najei format je A4, dok se u Americi najee koristi Letter papirna veliina (216 x 279) koja je 6 mm ira, a 18 milimetara kraa od A4

A(mm) A0 A1 A2 A3 A4 A5 itd
1188 840 840 594 594 420 420 297 297 210 210 148 ...

A(cm) zaokrueno
118 x 84 84 x 59 59 x 42 42 x 29,7 29,7 x 21 21 x 14,8 ...

Povrina (m2)
1 m2 0,5 m2 0,25 m2 0,125 m2 0,062 m2 0,031 m2 ...

4 . 4. 2. 2. Red B Formati reda B su geomerijska sredina izmeu dva A razreda i to istog razreda i razreda manjeg broja. Za primjer, B1 je geometrijska sredina izmeu A1 i A0 . Odnosi stranica su 1: 2 . Dimenzije formata B0 su 1000mm x ( 1000mm 1000 x 1414mm

2 ), tj

B(mm) B0 B1 B2 B3 B4 B5 itd
1414 1000 1000 707 707 500 250 353 353 250 250 176 ...

B(cm) zaokrueno
140 x 100 100 x 70 70 x 50 50 x 35 35 x 25 25 x 17,5 ...

Povrina (m2)
1,41 m2 0,707 m2 0,353 m2 0,176 m2 0,088 m2 0,044 m2 ...

4 . 4. 2. 3. Red C Formati reda C su geomerijska sredina izmeu A i B istog razreda. Za primjer, C2 je geometrijska sredina izmeu A2 i B2 . Odnosi stranica su 1: 2 .

C(mm) C0 C1 C2 C3 C4 C5 itd
1297 917 917 648 648 458 458 324 324 229 229 162 ...

Povrina (m2)
1,189 m2 0,595 m2 0,297 m2 0,149 m2 0,074 m2 0,037 m2 ...