Hronologija historije islama i muslimanskih naroda 1 mr. Ahmet Alibai! Hidretski kalendar Gregorijanski kalendar 20. 4. 570. 575.

602. 610. 613. 615. 616.-619. 619. 620.-622. 1. 2. 3. 5. 6. 7. 8. 10.-11. 20.9.622. 624. 625. 627. 628. 629. 630. 632. Doga!aj Ro"en Muhammed a.s. Perzijanci zauzeli junu Arabiju. Kraj Hira kraljevstva na ira#ko-arabijskoj granici. Poslanik Muhammed, a.s., primio prvu objavu u ramazanu. Poslanik po#eo javno pozivati u islam. Prva seoba muslimana u Abesiniju (Etiopiju). Nevjernici bojkotuju i izoliraju muslimane u brdima Mekke. Druga seoba muslimana u Abesiniju. Umrli Hatida i Ebu Talib. Poslanikova neuspjela misija u Taifu. Isra i mirad. Tri susreta na Akabi izme"u Poslanika i Medinjana pripremaju prelazak muslimana u Medinu. Poslanik preselio u Medinu. Na putu gradi prvu damiju u mjestu Kuba. Halifa Omer ovu godinu 637. g. uzima za po#etak islamske ere. Propisan ezan, nare"eno okretanje prema Mekki u namazu i post ramazana. Vana pobjeda za muslimane na Bedru. Poraz muslimana kod Uhuda. Bitka na Hendeku ili Opkopu oko Medine posljednji mekanski pohod protiv Medine. Sporazum na Hudejbiji. Intenzivna diplomatska aktivnost Poslanika, a.s. Zauzimanje Hajbera. Povratak iseljenika iz Abesinije. Oslobo"enje Mekke. Pobjeda na Hunejnu. Godina delegacija. Poslanik #ini oprosni had i nedugo zatim umire. Ebu Bekr izabran za prvog halifu, Poslanikovog politi#kog nasljednika. Pojava prvih pristalica h. Alije. Kuran sabran u jednu knjigu - mushaf. Vladaju hulefa-i raidini. Vlada halifa Ebu Bekr es-Siddik. Muslimanska drava je stabilizirana. Pobjeda muslimana nad Bizantijcima kod Adnadejna. Vlada halifa Omer ibn el-Hattab. Ekspanzija islama se nastavlja u svim pravcima. Nakon poraza na Jermuku kod rijeke Jordan Bizantijci napustili Siriju. Perzijanci poraeni u Bici na Kadisijji (Irak). U ramazanu/augustu iste godine osvojena prijestolnica Perzijske imperije Medain (Ktesifon). 625.-626. Halifa Omer primio klju#eve Jerusalema. Muslimani ovim #asnim gradom, s dva prekida (1099.-1187. i 1228.-1239.), vladaju narednih #etrnaest stolje!a, do 1967.

10.-41. 11.-13 28. 5. 13. 13.-24. 12. 7. 15. d. ula 16. 625.-626. 17.

632.-661. 632.-aug. 634. 30. 7. 634. 634.-644. 20. 8. 636. juni 637. 1228.-1229. April 638.

Skra!ena verzija ove hronologije objavljena je u Atlasu islamskoga svijeta (Sarajevo: Udruenje ilmijje Iz u BiH, 2003). Datumi u hronologiji, posebno oni hidretski za godine nakon 1800. gregorijanskog kalendara, su #esto orijentacioni. Hronologija je ura"ena na osnovu slijede!e literature: Robert Mantran (ur.), Great Dates in Islamic History (New York: Facts on File, 1996); Mustafa Spahi!, Povijest islama (Sarajevo: El-Hidaja, 1996) i John L. Esposito (ur.), The Oxford History of Islam (New York: Oxford University Press, 2000). Hidretski datumi za godine poslije 1800. davani su uglavnom priblino prema Zejnil Faji!, Tabelarni pregled hidretskih godina prera!unatih u godine nove ere (Sarajevo: Starjeinstvo IZ u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji, 1982).
1

18. 18.-25. 21. 26. 12. 22. 24.

640. 639.-646. 642. 3.11.643. 7. 11. 644.

29. 18. 12. 35.

649. 17. 6. 656.

16.6.36. 8. 2. 37. 15. 9. 40. 41.-132. 47. 50. 55.-60. 61. 10. 1. 61. 64.-73. 65.-72. 65.-66. 66.-86. 66.-68. 72. 72.-73. 75. 77. 86.-97. 87.-97. 89. 93.

9. 12. 656. 26. juli 657. januar 661. 661.-750. 667. 670. 674.-679. 680. 680. 683.-692. 684.-692. 684.-685. 685.-705. 685.-687. 691. 691.-692. 694. 696. 705.-715. 705.-715. 707. 711.

Udareni temelji gradovima Kufi i Basri u Iraku. Muslimani pod komandom Amra ibn Asa zauzeli Egipat. Pobjedom kod Nihavenda muslimani dokraj#ili Perzijsku imperiju. Tri dana nakon atentata koji je nad njim izvrio Perzijanac Ebu Lulue umro halifa Omer. Izborno tijelo koje je odredio h. Omer izabralo h. Osmana za 3. halifu koji je vladao do 36./656. Muslimani u narednih dvanaest godina zauzimaju Kipar, Rodos, nanose teke poraze bizantijskoj floti, i osloba"aju ogromna prostranstva u Aziji. U vrijeme h. Osmana izvrena je kona#na kodifikacija Kurana. Arapska flota pod komandom Mu'avije zauzela Kipar. Zbog loih politi#kih poteza i neumornog urotni#kog djelovanja opozicije dolazi do pobune protiv h. Osmana, koji biva ubijen nakon #ega izbija prvi gra"anski rat me"u muslimanima (do 41./661.). $etiri strane u ratu su halifa Alija, Mu'avija, haridije i hazreti Aia sa Talhom i Zubejrom. Za novog halifu izabran je h. Alija (vladao do 41./661.). Hazreti Alija u bratoubila#koj Bici oko deve (Vakatu-l-demel) kod Basre pobje"uje zdruenu vojsku Zubejra, Talhe i Aie, r.a. Hazreti Alija kod Sifina na Eufratu u pregovorima gubi dobijenu bitku protiv sirijskog namjesnika Muavije. Pojavljuju se ekstremno u#enje i sekta haridija. Haridija Ibn Muldem izvrio atentat na h. Aliju. Dva dana kasnije h. Alija je umro. Emevije, kao prva dinastija u islamu, vladaju islamskom dravom. Prvi halifa i osniva# dinastije bio je Muavija ibn Ebi Sufjan. Muslimanska vojska prela rijeku Amu Darja u Centralnoj Aziji. Udareni temelji gradu Kajrevanu 60 km od dananjeg glavnog grada Tunisa. U vie navrata muslimani bezuspjeno napadali Konstantinopolis. U 75. godini ivota, nakon 20 godina namjesnikovanja i 20 godina hilafeta umro Muavija. Na vlasti je ostavio sina Jezida I (vladao do 64./683.). Po prvi put uvedena nasljedna vlast u islamsku politiku. Jezidova vojska na Kerbeli ubila Poslanikovog unuka hazreti Husejna i 73 #lana njegove porodice. Radikalizacija Alijinih pristalica - i'ija. Drugi civilni rat i dvovla!e u islamskoj dravi: Hidaz se pobunio i izabrao Abdullaha ibn Zubejra za halifu u Mekki. Poja#ana aktivnost haridija u Perziji i Arabiji. Vlada Mervan I. Vlada sposobni 'Abdulmelik koji je stabilizirao Emevijsku dravu i proveo administrativne reforme (uklju#uju!i arabizaciju). iijsku pobunu Muhtara es-Sekafija u Kufi protiv Ibn Zubejra uguio njegov brat Musab, dok je njega porazio zloglasni emevijski namjesnik Haddad ibn Jusuf. Po#etak ekstremnog i'izma. Zavrena gradnja Kupole na stijeni u Jerusalemu po naredbi halife Abdulmelika. 'Abdulmelikov general Haddad napao i razorio Mekku i ubio Abdullaha ibn Zubejra. Kraj dvovla!a u Emevijskoj dravi. Novi emevijski namjesnik Iraka, Haddad uguio pobunu haridija u Horasanu. Halifa 'Abdulmelik u promet uveo arapske novce kao dio reorganizacije i arabizacije dravne administracije. Umrlog 'Abdulmelika naslijedio sin Velid I. Osvojen ve!i dio Iberijskog poluotoka, dio Sinda u Indiji te dijelovi Centralne Azije. Sagra"ena velika Emevijska damija u Damasku. Osnovana prva bolnica u islamu. 12.000 muslimana pod komandom Tarika ibn Zijada stupilo na tlo

96. 97.

715. 716.

99.-102. 99. 102.-106. 106.-126. 113. 114. 125. 127.-132. 130. 131. 132.

717.-720. 717. 720.-724. 724.-243. 731. 732. 743. 745.-750. 747. 748. 750.

133.-236. 133. 138. 142. 143. 145. 148. 150.

750.-850. 751. 756. 759. 760. 762.-763. 765. 767.

169. 170.-194. 173.-296. 173.

786. 786.-809. 788.-908. 789.

panije. Slijede!e godine Musab ibn Nusajr je zauzeo glavni grad Toledo. Nakon smrti Velida I na vlast doao drugi Abdulmelikov sin Sulejman koji vlada do 99./717. Muslimani napreduju u Taberistanu, Durdanu (Gruziji), Azerbejdanu i Jermeniji. Neuspio pokuaj brata halife Sulejmana ibn 'Abdulmelika da zauzme Istanbul. Sulejmana poslije smrti po oporuci naslijedio 'peti pravedni halifa' Omer ibn Abdulaziz iako nije bio njegov brat. Vlada do 102./720. Prvi muslimani preli na sjevernu stranu Pirineja. Omera ibn 'Abdulaziza naslijedio 'Abdulmelikov sin Jezid II Vlada posljednji veliki Emevija, Hiam. Razvoj emevijske administracije. Okon#ano muslimansko osvajanje Transoksijane u Centralnoj Aziji. Emevijski vojskovo"a Abdurrahman Gafiki zauzeo brdo Bordo u Francuskoj. Udruena evropska vojska pod zapovjednitvom Karla Martela zaustavila muslimane kod Tura i Poatjea u Francuskoj. Hiama naslijedio Velid II sin Jezida II. Njega 126./745. naslije"uje Jezid III, a ovoga iste godine njegov brat Ibrahim. $etrnaesti i posljednji emevijski halifa Mervan II ibn Muhammed. Po#ela Abasijska revolucija izazvana prije svega loom rasnom politikom, odnosno arapocentrizmom Emevija. Umro Vasil ibn 'Ata', osniva# akaidske kole mu'tezila. Kraj devedesetogodinje vladavine Emevija izazvan prije svega loom rasnom politikom, odnosno arapocentrizmom. U masakru Emevija u Egiptu ubijen i posljednji emevijski vladar Mervan II. Svi muslimana vie nikada ne!e ivjeti u jednoj dravi. Na vlast dole Abasije koji to efektivno to formalno vladaju centralnim muslimanskim zemljama narednih 508 godina do pada Bagdada 656./1258. g. Zlatni period abasijskog hilafeta koji obuhvata Irak, zapadni Iran, Horasan, Mezopotamiju, Egipat i Siriju. Muslimani zarobili proizvo"a#e papira u Centralnoj Aziji i ubrzo po#inje upotreba papira irom islamskog svijeta. U islamskoj paniji 1150. Emevijski princ 'Abdurrahman I (vladao do 172./788.) se osamostaljuje od Abasija i osniva novu emevijsku dinastiju u Kordovi koja !e vladati do 423./1031. Umro poznati knjievnik i prevodilac Ibn Mukaffa'. Muslimani usvojili indijske brojeve i kasnije razvili algebru i trigonometriju. Halifa Ebu Da'fer el-Mensur osnovao Bagdad. Umro osniva# daferijskog mezheba i 6. iijski imam Dafer esSadik. Zbog neslaganja oko njegovog nasljednika iije se podijelile na sedmoimamske i dvanaestoimamske iije. Na Ahiret preselio imam Ebu Hanife, ro"en 80./700. g., osniva# hanefijskog mezheba koji je preovladavao u ranoj abasijskoj dravi, Osmanskoj dravi i Mogulskom carstvu. Ro"en imam E-afii. Umro Ibn Ishak, znameniti biograf Muhammeda, a.s. Abdurrahman I po#eo gradnju poznate damije u Kordobi sa 1293 stuba koja se danas koristi kao katedrala i muzej. Zavrena 172./788. Abasijski hilafet je pod Harunom er-Reidom na vrhuncu svoje mo!i. Idrisijska dinastija u Maroku. Udareni temelji marokanskog grada Feza.

175. 177. 177. 182. 185. 184.-297. 188. 194. 198.-218. 203. 204.-396. 205. 206.-260. 208. 212. 212.-484. 213. 215. 218.-229. 218.-334. 222.-276. 223.-311. 226. 226.-232. 229. 232. 232. 241. 247.-387. 250.-386. 251. 254.-296. 255. 255.-293. 255.-270. 256./257.

Umro gramati#ar Halil. Na Ahiret preselio imam Malik ibn Enes, ro"en 97./715. g., osniva# malikijske pravne kole koja je preovla"ivala u islamskoj paniji a i danas preovla"uje u Africi. 793. Umro gramati#ar Sibevejh iz Basre. 798. Umro Ebu Hanifin u#enik Ebu Jusuf. 801. Umrla Rabia el-Adevija u Basri. 800.-909. Aglebije vladaju Sjevernom Afrikom. 803. Harun er-Reid smjenjuje porodicu svojih sposobnih vezira ElBarmekija. 809. Umro Harun er-Reid na putu da ugui pobunu u Horasanu. 809. ili 813.-833. Vlada El-Me'mun. Procvat znanosti. Mutezile pokuavaju nametnuti svoja u#enja cijelom drutvu. 818. Iz sastava Hilafeta u junom Jemenu se izdvojila drava zejdija, umjerenih iija. Zejdijski imami su Jemenom vladali do 1962. 819.-1005. Samanije vladaju Horasanom i Transoksijanom. 820. U Kairu umro imam E-afii, ro"en 150./767. 821.-873. Vladavina Tahirija u Horasanu (Iran). 823. Umro El-Vakidi, rodona#elnik arapske historiografije i autor djela Kitabu 'l-megazi. 827. El-Me'mun javno proteira mu'tezilizam. 827.-1091. Muslimanska dinastija Aglebija iz Tunisa vlada Sicilijom. 828. Umro pjesnik Ebu 'l-'Atahijje. 830. Halifa El-Memun utemeljio Bejtu-l-Hikme (Ku!u mudrosti), prvu veliku kolu u Hilafetu. 833.-842. Vladavina Mutesima. Po#etak turskog utjecaja na halifinom dvoru u Bagdadu. Uzeta Amurija (Mala Azija). 833.-945. Nastajanje regionalnih drava na absijskoj teritoriji (u Iraku, zapadnom Iranu, Horasanu, Egiptu i Siriji). 836.-889. Samerra prijestolnica Abasija umjesto Bagdada. 838.-923. ivi veliki povjesni#ar, komentator Kurana i pravnik Ibn Derir EtTaberi. 840. Umro astronom i matemati#ar El-Harezmi. 841.-846. Muslimani zauzimaju gotovo cijelu junu Italiju i napadaju Rim. 843. Umro pjesnik Ebu Temam. 846. Po#ela gradnja Velike damije u Samerri. 847. Novi halifa El-Mutevekkil napustio promoviranje mu'tezilizma. 855. Umro imam Ahmed ibn Hanbel. 861.-997. U sjevernom Jemenu egzistira drava Daferija. 864.-996. Postoji neovisna drava zejdija-alevija u Taberistanu. 865.-925. ivi ljekar, nau#nik i filozof Muhammed er-Razi (Rhazes). 867.-908. Neovisna drava Saffarijja u Sidistanu (Iran). 868. Umro veliki arapski knjievnik Dahiz. 868.-905. Ahmed ibn Tulun, turski vojskovo"a, osnovao dinastiju Tulunija u Egiptu i kasnije Siriji. 869.-83. Ustanak crnih robova u junom Iraku. 870. Umro priznati sakuplja# hadisa el-Buhari (r. 195./810.). Osvojena Malta. Umro prvi arapski filozof Ebu Jusuf Ishak el-Kindi. 873. 873. 874.-999. 879-930 890. 900. Dvanaesti iijski imam i#eznuo. Umro Hunejn ibn Ishak el-Ibadi, veliki prevodilac medicinskih i filozofskih djela sa gr#kog na arapski. Hunejn nije bio musliman. Autonomna drava Samanija u Turkestanu. Samostalna drava Sadija u Azerbejdanu. Karamiti se po prvi put pojavljuju u Iraku. Umro Ibn Kutejbe, knjievnik i znanstvenik (r. 213./828.). Osnovana fabrika papira u Egiptu.

793. 795. ili 793.

259. 260. 261.-389. 266.-318. 277. 288.

297.-567. 297. cca. 308. 310. 311. cca. 311 313. 316.-434. 316. 317.-395. 320.-447. 320.-559. 324. 324.-358. 324. 325.-351. 334. 334. 339. 345. 351.-582. 355. 359. oko 360. 363. 363.-440. 387.-489. 388.-422. 390.-617. 398. 400. 411. 420. 421. 338.-541. 428. 428.-590.

901.-906. 909.-1171. 909. 920. 922 923. 923. 925. 928.-1042. 929. 929-1004. 932.-1055. 932.-1164. 935. 935.-969. 935. 937.-962. 945. 945. 950. 956. 962.-1186. 965. 969. oko 970. 973. 973.-1048. 996.-1096. 997.-1030. 1000.-1220. 1007. 1009. 1020. 1030. 1030. 1046.-1147. 1037. 1037.-1194.

433.-582. 447. 450. 450.-505. 453.

1041.-1186. 1055. 1058. 1058.-1111. 1061.

Karamitske bande aktivno djeluju u Siriji, Palestini i Mezopotamiji. Fatimije vladaju Sjevernom Afrikom. Umro histori#ar El-Belazuri. Po#eo djelovati nau#ni krug Ihvanu 's-safa. Ubijen Hallad. Umro histori#ar Et-Taberi. Povolki Bugari preli na islam. Umro medicinski autor Ebu Zekerijjja er-Razi. Samostalna drava Zijarija u Durdanu (Gruzija). 'Abdurrahman III (912.-961.) se u Kordovi proglasio halifom. Samostalna drava Hamdanija u sjevernom Iraku i Siriji. Samostalna drava Buvejhija u Iraku i Perziji. Samostalna drava Ejlekija u Turkestanu. Umro Ebu 'l-Hasen el-E'ari. Samostalna drava Ihidija u Egiptu i Siriji. Uspostava pozicije emiru-l-umera', glavnog komandanta turskih vojnika u Bagdadu, koji postaje stvarni vladar u Abasijskom hilafetu. Emevijski vladar u paniji Abdurrahman III gradi dvorac Ez-Zehra u Kordobi sa 4.300 stubova. Umro Ebu Mensur el-Maturidi. Buvejhije okupiraju Bagdad. Umro filozof i najve!i srednjevjekovni teoreti#ar muzike Ebu Basr el-Farabi. Umro histori#ar El-Mesudi. Samostalna drava Gaznevija, lojalna halifi u Bagdadu, egzistira u Horasanu, Afganistanu, Pakistanu i dijelovima sjeverne Indije. Umro arapski pjesnik El-Mutenebbi. Fatimijski vojskovo"a osvaja Egipat i osniva Kairo, koji !e #etiri godine kasnije postati prijestolnica Fatimijske drave u sj. Africi, Egiptu i Siriji. Fatimijsku dravu je unitio Salahuddin Ejjubi 1171. Seldu#ki Turci prodiru na teritoriju Abasijskog hilafeta s istoka. Po#eo sa radom Damiu-l-Ezher, najve!a i najstarija damijasveu#ilite u svijetu. ivi astronom, istraiva# i filozof El-Biruni. Samostalna dinastija Ukajlija u Mosulu, Irak. Vlada najzna#ajniji gaznevijski vladar i osvaja# Indije Mahmud Gaznevi. Samostalna dinastija ahova Harezma u pokrajini Harezm, Turkestan. Umro matemati#ar i znanstvenik Mesleme el-Medriti. Umro astronom Ebu 'l-Hasen Ali ibn Junus, autor djela Ez-Zidu 'lkebiru 'l-Hakimi, vanog za povijest astronomije i matematike. Umro pjesnik Firdevsi. Emevijski hilafet u Andaluziji se raspada na sitna kraljevstva. Umro sultan Mahmud od Gazne. Dinastija El-Murabituna (Almoravidi) vladaju sjev. Afrikom i panijom. Umro ljekar i filozof Ibn Sina ili Avicena (r.307./980.). Velika dinastija Turaka-Selduka lojalna halifi na tlu Iraka, Perzije, dijelovima Afganistana i Pakistana te neko vrijeme u Siriji i Palestini. Centralne muslimanske zemlje ponovo ujedinjene pod sunnijskom vla!u. Seldu#ki sultani vladaju Kirmanom. Selduk Togrul preuzima Bagdad od Buvejhija. Umro El-Maverdi, autor djela Ahkamu 's-sultanijje. ivio velikan islamske misli Ebu Hamid El-Gazali. Normandi zauzimaju Messinu - po#inju osvajanje Sicilije od

459. 462.-472 463.

1067. 1070.-80. 1071.

463.-641. (ili 469.- 799.) 463.-574. 465.-485. 468. 471.-511. 478. 483. 484. ram. 485. zulhidde 487. 487.

1071.-1243. (ili 1077.-1397.) 1071.-1178. 1073.-1092. 1076. 1078.-1117. 1085. 1090. 1091. okt. 1092. jan. 1095. 1095.

muslimana. Nizamu-l-mulk u Bagdadu podie veliku kolu - Nizamiju, uzor medresama irom islamskog svijeta. Selduci zauzimaju Siriju i Palestinu. Veliki seldu#ki vladar Alp-Arslan (vl. 1063.-73.) kod Malazgirta / Manzikerta pobijedio deset puta ja#u bizantsku vojsku. Selduci prodiru u Anadoliju. Uzbuna u Evropi i po#etak mobilizacije za krstake ratove. Selduci vladaju Anadolijom do dolaska Mongola. Dinastija Danimendija vlada centralnom i isto#nom Azijom. Vlada najslavniji seldu#ki vladar Melikah. Nizamu 'l-mulk po nare"enju podie opservatorij u Bagdadu, a matemati#ari i astronomi piu kalendar - Takvimu delali. Selduci vladaju Sirijom. Kr!ani zauzeli Toledo. Murabiti pripojili paniji svojoj dravi i njom vladaju 60 godina. Vo"a teroristi#kog pokreta haaina/asasina Hasan Sabbah zauzeo Alamut. Kraj muslimanske vladavine na Siciliji i junoj Italiji. Asasini ubili velikog seldu#kog vezira Nizamu 'l-mulka. Iste godine umro i Melikah. Umro fatimijski halifa Mustansir. Ismailije se dijele. Na Crkvenom saboru u Klermon Feranu papa poziva kr!ansku evropu u sveti kr!anski rat protiv muslimana. Slijede!e godine po#eli skoro dvjestogodinji krstaki ratovi protiv islama i muslimana. Krstai osvajaju Jerusalem, #ine masakr nad njegovim stanovnicima i osnivaju Latinsko kraljevstvo. Osnovana fabrika papira u Maroku. Omer Hajjam napisao Ruba'ijjat. Ja#aju sufijski redovi. El-Muvehhiduni (Almohadi) vladaju sjevernom Afrikom i panijom. Zengi, seldu#ki oficir, zauzima Mosul - muslimani se regrupiu i napadaju krstae. Po narudbi Petra Velikog, starjeine manastira Klini, Robert od Ketona na#inio prvi prijevod Kurana. Drugi krstaki rat u Palestini i Siriji protiv muslimana. Nakon petogodinjeg ratovanja Muvehhiduni pod svoju vlast stavljaju sve preostale muslimanske dravice na tlu panije. Osnovana fabrika papira u paniji. Dinastija koju je utemeljio Salahuddin Ejjubi (um. 1193.) vlada Egiptom i Sirijom. Salahuddin Ejjubi okon#ao Fatimijski hilafet u Egiptu i ponovo vratio sunnije na vlast u toj zemlji. Osnivan specijalni crkveni sud Inkvizicija (ukinut tek 1823.g). Na prostorima gdje su vladale Gaznevije osniva se samostalna drava Gurija. Pobjedom na Hittinu Salahauddin nakon 88 godina oslobodio Jerusalem od krstaa. Salahudin je umro 1193. nakon 22 godine vladavine. Tre!i krstaki rat protiv muslimana. Umro filozof i pravniik Ibn Rud (Averoes). $etvrti krstaki rat. Mongoli vladaju centralnom Azijom. Delhijski sultanat. Peti krstaki rat (fanati#ni pohod djece). Muvehidski vladar i

22. 10. 492. 494. oko 494. 6. st. 514.-668. 521. 538. 542.-544. 545.-609. 545. 564.-650. 569. 579. 582.-690. 25. 4. 583. 585. 594. 599-600. 602.-770. 602.-962. 608.

15.7.1099. 1100. oko 1100. 12. st. 1120.-1269. 1127. 1143. 1147.-49. 1150.-1212. 1150. 1169.-1252. 1171. 1183. 1186.-1290. 4. 7. 1187. 1189. 1198. 1202.-1204. 1206.-1370. 1206.-1555. 1212.

617.-658. 616. 617. 621. 623.-764. 625.-626. 629.-897. 632. 634. 638. 646.-650. 648.-922. 652. 654.654.-888. 6.2.656. 658. 658.-678. 659.-922. 668. 671. oko 680. 690. 691. 695.-703. 697. 697. 8.-10. st. 726. 731. 707-778. 728. 728.734. 736.-807. 738. 746. 747. 752.

1220.-1260. 1219.-1221. 1220. 1225. 1227.-1363. 1228.-1229. 1232.-1492. 1234. 1236. 1241. 1248.-1252. 1250.-1517. 1254. 1256.-1336. 1256.-1483. 12.2.1258. 1260. 1260.-1277. 1261.-1517. 1270. 1273. oko 1280. 1290.-1320. 1291. 1292. 1295.-1304. 1297. 1297. 14.-16. st. 1326. 1331. 1309.-1377. 1328. 1328.-1826. 1334. 1336.-1405. 1338. 1344. 1345. 1351.

vojskovo"a Muhammed en-Nasir gubi bitku od kastiljskog kralja Alfonsa VIII i to je kraj vladavine muvehhida u paniji i po#etak kraja vladivine muslimana na Pirinejima. Invazija Mongola na muslimanske teritorije. esti krstaki rat protiv Egipta. Mongoli pod komandom Dingiz Hana zauzimaju isto#ne dijelove Abasijskog hilafeta, rue Buharu, Semerkand i Takent. El-Muvehhiduni naputaju paniju. $agatajci u Transoksijani, Semirje#ju i isto#noj Turskoj. U Sedmom krstakom ratu vladar Egipta Kamil ibn Adil po ugovoru predaje Jerusalem krstaima (do 1239.). Posljednja samostalna muslimanska drava na tlu panije Ahmerije u Granadi. Halifa El-Mustansir je u Bagdadu sagradio univerzitetski centar Mustansirijju. Kr!ani zauzeli Kordobu. Umro sultan Iltutmi (Indija). Osmi krstaki rat protiv Egipta. Na ruevinama Ejubijske drave uzdie se turska Memlu#ka drava. Alfonso X osniva kolu latinskih i arapskih studija u Sevilji. Vladavina mongolskih Ilhanija u Perziji. Vladavina Karamanija u Anadoliji. Mongli pod komandom Hulagu Hana rue i plja#kaju Bagdad i okon#avaju Abasijski hilafet u njemu. Memluci zaustavljau Mongole kod Ajn Daluta. Vlada najzna#ajniji tursko-memlu#ki vladar Zahir Ruknuddin Bejbers. Abasijski hilafet u Kairu. Deveti krstaki rat protiv Egipta i Tunisa. Umro poznati mistik Delaluddin Rumi. Ertugrul utemeljio Osmansku dravu (unitena 1918). Na prostorima drave Gurija postoji dinastija Ali Kildi. Deseti krstaki rat. Muslimani od krstaa osloba"aju i posljednje uporite, luku Akku. Marko Polo posjetio A#eh na sjeveru Sumatre. Vlada Gazan, prvi mongolski han koji se preobratio u islam. Vladar Alauddin iz dinastije Ali Kildi se kod Lahorea sukobio sa 100.000 Mongola i porazio ih. Umro El-Meliku s-salih u Samudri. Vie zna#ajnih muslimanskih drava u zapadnoj Africi (Mali, Songaj, Kanem i Borno). Timbuktu (Mali) intelektualni centar zapadnoafri#kog islama. Bursa postala prijestolnica Osmanske drave. Osmanlije zauzele Nikeju. Ibn Betuta. Umro Ibn Tejmijje. U ovom periodu janji#ari su bili elitne jedinice Osmanske drave. Osnovao ih je sultan Orhan. Umro prvi safevijski vladar, Safijjuddin Ishak. ivi tatarski vladar Timur Lenk, ruitelj ravan Dingis Hanu. Osmanlije zauzele Izmir (Efes). Ibn Betuta posjetio Maldive, sljede!e godine Sumatru, a 755./1353. Timbuktu. Osmanlije su po prvi put na evropskom tlu. 755./1354. zauzimaju i prvo uporite u Evropi - Galipolje, a 763./1362. i Edirne koje 765./1369. postaju druga prijestolnica Osmanske drave. Umro sultan Muhammed ibn Tugluk.

770.-807. 772. 784. 24.6.791. 794. 796. 800. 802. 802.-803. 28.12.804. 808. 807.-911. 847. 848. 18.6.857.

1370.-1405. 1371. 1382. 20.6.1389. 1392. 1394. 1398. 1400. 1400.-1401. 27.7.1402. 1406. 1407.-1506. 1443. 1444. 6. 4. 1453.

863. 867. 880.-885. 883. 885.-947. 887. r. evvel 897. 903. 904. 906.-1007. 907.

ljeto 1459. ljeto 1463. 1475.-1480. 1478. 1480.-1541. 1482. 6. 1. 1492. 1498. 1499. 1500.-1599. 1501.

910.-987. 911. 917. 917.-1069. 920. 25.12.922. 926.-1274. 926.-974. 25.9.927.

1505.-1579. 1505. 1511. 1511.-1659. 1514. 22.1.1517. 1520.-1857. 1520.-1566. 29.8.1521.

Timurlenkova osvajanja. Osmanlije nanose poraz ujedinjenim kr!anskim snagama u Bici na rijeci Marici (Bugarska). Osmanska vojska zauzela Sredac-Sofiju, a 788./1386. Ni. Osmanska vojska potukla Raku i zdruene hri!anske vojske na Kosovu. Osmanska vojska zauzela Skoplje. Timurlenk gradi turbe Ahmedu Jeseviju u Turkestanu. Timurlenk razorio Delhi. Osnovan islamski sultanat u Melaki (Malezija). Timur (Lenk) hara Sirijom. Osmanska vojska je poraena kod Ankare od strane Timur Lenka. Umro Ibn Haldun, poznati histori#ar, kadija i diplomata. Timurije vladaju u Heratu. Erdeljski vojvoda Hunajidi osvaja Ni i prodire do Sofije. Posljednji evropski krstaki rat protiv Osmanske drave zaustavljen u Bici kod Varne. Osmanska vojska na #elu sa Mehmedom el-Fatihom oslobodila prijestolnicu Bizantije Carigrad / Kostantinopolj / Istanbul koji postaje tre!om prijestolnicom Osmanske drave. Stolje!ima staro Poslanikovo obe!anje se ispunilo. Padom Smedereva Despotovina Srbija ula u sastav Osmanske drave. Osmanlije ulaze u Bosnu koja postaje Bosanski sandak sa sjeditem u Sarajevu. U sastav Osmanske drave ulaze Krim (1475.), Albanija, Jonski otoci i Otranto (juna Italija). Muslimani osvajaju Madapahijsku kraljevinu na Javi. ivi Gazi Husrevbeg, sandakbeg i najve!i vakif u historiji Bosne. Zauzimanjem Herceg Novog cijela Hercegovina ula u sastav Osmanske drave. Kr!ani osvajaju posljednju muslimansku dravicu u Granadi. Po#eo progon muslimana i jevreja sa Pirineja. panci i Portugalci po#eli osvajati sjevernoafri#ku obalu. Vasko de Gama stigao u Indiju obiavi Afriku oko Rta Dobre nade. Crna Gora ula u sastav Osmanske drave. ejbanije vladaju Semerkandom. ah Ismail utemeljuje Safevijsku dinastiju koja !e Perzijom vladati do 1725. Pokrajine Leon i Kastilja izdaju dekret prema kome se svi muslimani u njima moraju odre!i islama ili iseliti. ivi najsposobniji diplomata i veliki vezir Osmanske drave Mehmed paa Sokolovi!. Umro Delaluddin es-Sujuti. Portugalci osvajaju Melaku. Sultan Mahmud-ah je uzaludno pokuavao vratiti grad sve do svoje smrti. Sadijska dinastija vlada u Maroku. Osmanska vojska porazila Safevije u bici kod $aldirana. U sastav Osmanske drave ulaze Tabriz (920./1514.), Jermenija, Mezopotamija, Kurdistan (921./1515.) i Sirija (922./1516.). Selim I kod Kaira pobje"uje Turke $erkeze, preuzima titulu halife od abasijskog halife El-Mutevekkila III, a u sastav Osmanske drave ulaze Egipat i Hidaz. Mogulska drava na indo-pakistanskom potkontinentu. Vladavina sultana Sulejmana Veli#anstvenog. Vrhunac Osmanske drave i zemaljske mo!i islama. Osmanlije zauzele Beograd.

930. 931. 932. 936. 937.-938. 939. 941. 941. 948. 963. 963.-1014. 971.-1033. 972. 975.-982. 979. 982. 986. 987. 996.-1038. 999. 1006.-1198. 1009. 1012.-1038. 1014. 1015. 1018. 1022.-1055. 1031. 1040. 1040.- danas 1040.-1063. 1049. 1051. 1068.-1118. 1094.-1110.

1524. 1525. 1526. 1529. 1530.-1531. 1532. 1534. 1536. 1541. 1556. 1556.-1605. 1564.-1624. 1565. 1568.-1574. 1571. 1574. 1578. 1580. 1588.-1629. 1591. 1599.-1785. 1600. 1603.-1629. 1605. 1606. 1609. 1613.-1645. 1622. 1631. 1631.- danas 1631.-1653. 1639. 1641. 1658.-1707. 1683.-1699.

Umro safevijski vladar ah Ismail. Aragon izdaje dekret o pokrtavanju ili iseljavanju muslimana iz te panske drave. Babur zauzeo Delhi u prvoj bitci kod Panipata. Osmanlije potukle Ugare na Moha#kom polju. Sulejman Kanuni neuspjeno opsjeda Be# po prvi put. Gazi Husrevbeg podigao Begovu damiju u Sarajevu. 1537. g. podigao je biblioteku i medresu. Sulejman Kanuni je drugi put pod Be#om. Osmanlije zauzele Bagdad. Prve trgova#ke privilegije (kapitulacije) garantovane Francuzima u Osmanskoj dravi. Padom Budima sva Ugarska ula u sastav Osmanske drave. Filip II izdaje zakon prema kome su svi muslimani duni napustiti islam, arapski jezik, islamsku nonju i na#in ivota u paniji. Vladavina Akbara Mogulskom dravom koja je na svom vrhuncu. U Indiji ivi jedan od prvih prete#a savremenih islamskih reformatora ejh Ahmed Sirhindi. Akbar iri Mogulsku dravu na Dekkansku visoravan. Jemen ulazi u sastav Osmanske drave (1568.-70.), zatim Kipar (1571.) i Tunis (1574.). Bitka kod Lepanta. Evropljani zaustavili osmansko napredovanje u Sredozemlju. panci pokorili Filipine. Mimar Sinan gradi Selimiju damiju Edirnama. Bitka kod El-Kasru 'l-kebira u Maroku. Portugalci protjerani iz SZ Afrike. Osmanska drava sklapa s Engleskom ugovor o trgovini i privrednoj saradnji - kapitulacije. Sandak Bosna postaje ejalet sa sjeditem u B. Luci. Vladavina aha Abbasa Safevijskom dravom koja je na svom vrhuncu. Marokanci u Bici kod Tondiba unitili Songai dravu. Danije vladaju Buharom. Osmanska vojska zauzela Kaniu. Osnovana Britanska isto#noindijska kompanija a dvije godine kasnije i Nizozemska. Safevije grade Mejdan u Isfahanu. Umro mogulski sultan Akbar. itvatoro#ki mir Habzburzi priznaju osmansku vlast u Rumuniji, Transilvaniji i Ma"arskoj. Filip III potpisuje naredbu o kona#nom protjerivanju svih muslimana sa tla panije. Vladavina sultana Agunga iz druge mataramske dinastije. Nakon poraza od Poljaka Osmanlije s njima sklapaju Hotinjski mir. Umro Mir Damad, osniva# iranske kole filozofije prosvjetljenja. Filalijska/alevijska dinastija vlada Marokom. Gradi se Tad Mahal. Osmanlije kona#no osvajaju Irak. Sporazumom u Kasr irinu utvr"ene stalne granice izme"u Iraka i Irana. Holan"ansi preoteli Melaku od Portugalaca. Aurangzeb (Alemgir) vlada Mogulskom dravom. Ovaj posljednji veliki mogul u svojoj vladavini dri se erijata vie nego njegovi prethodnici. Vodi se Veliki ili Be#ki rat izme"u Osmanske drave i Habsburke monarhije. Osmanlije gube Budim (1686). Ludvig Badenski zauzima Zvornik (1689). Habzburka vojska potukla osmansku kod B. Dubice (1693). Princ Eugen Savojski prodire dolinom Bosne i

10

1108. 1110.

1696. 1699.

12. st. 1114.-1176. 1115.-1206. 1115.

18. stolje!e 1702.-1762. 1703.-1792. 1703.

1118. 1123. 1126.-1130.

1707. 1711. 1714.-1718.

1134. 1149.-1209. 1149.-1231. 1149.-1151. 1158. 1160.-1208. 1162.-1208. 1167.-1233. 1170.-1204. 1182.-1188. 1188. 1198.-1285. 1198. 1199.-1247. 1200.-1276. 1204.-1222. 1207. 1209.-1281. 1209.-1343. 1213.-1216.

1722. 1736.-1795. 1737.-1815. 1737.-1739. 1745. 1747.-1842. 1750.-1794. 1754.-1817. 1757.-1790. 1768.-1774. 1774. 1785.-1868. 1785.- do danas 1786.-1831. 1787.-1859. 1789.-1807. 1792. 1794.-1864. 1795.-1924. 1798.-1801.

spaljuje Sarajevo. Rusija osvaja Azov na Krimu. Be#ki rat je zavren Karlova#kim mirom kojim Osmanlije gube velike teritorije, dva ejaleta i nekoliko sandaka. To je bio po#etak genocida nad muslimanima u Lici, Dalmaciji, Ugarskoj, Kordunu, Slavoniji i Boki. Pojava islamskih obnoviteljskih ideja i pokreta. ivi islamski mislilac i reformator u Indiji ah Velijjullah ed-Dihlevi. ivi veliki reformator Muhammed ibn Abdulvehhab. Svoje djelovanje po#eo oko 1735. Pobuna janji#ara, uleme i zanatlija u Edirnama i Istanbulu. ejhu-lislam Fejzullah upravlja dravom i velikim vezirima. Vrhunac uticaja uleme. S vlasti ih zbacila ulema nieg ranga, studenti i janji#ari. Umro Eurangzeb, posljednji veliki mogulski vladar. Drugi genocid nad muslimanima na Cetinju uo#i Badnje ve#eri. Osmanska drava ratuje protiv Mletaka i Habsburgovaca. Osmanlije poslije poraza Poareva#kim mirom gube velike dijelove Bosanskog ejaleta. Oni su se morali odre!i Srijema, Banata, sjeverne Srbije, uklju#uju!i Beograd, Male Vlake i deset kilometara teritorija Bosne od Save u unutranjost. 1717. g. je izgubljen Imotski. Afganistanci osvajaju Isfahan i time najavljuju kraj vladavine Safevija u Iranu (1736.). Efarije vladaju Perzijom. ivi Ahmed et-Tidani, osniva# tidanijskog sufijskog reda u Maroku i inspirator dihada i pokreta otpora kolonizatorima u sjevernoj Africi. Rat izme"u Osmanske drave i Habsburke monarhije zavren Beogradskim mirom 1739. g. kojima Osmanlije vra!aju neke ranije izgubljene teritorije. Muhammed ibn 'Abdulvehhab po#eo svoje djelovanje. Vladavina Duranija u Afganistanu. Vladavina Zenda u Perziji. U sjevernoj Nigeriji, u dravama Hausa, ivi i djeluje Osman dan Fodio, najzna#ajniji reformator sabsafarske Afrike. Sultan Muhammed ibn Abdullah, vladar Maroka, podsti#e islamsku obnovu i izu#avanje Hadisa. Traje rat Rusije i Osmanske drave. Osmanlije su poraene. Potpisan Ku#uk-kajnardijski mir nakon estogodinjeg rata. Osmanlije gube Krim i Kuban, te priznaju pokroviteljstvo Rusije nad Vlakom i Moldavijom. Rusi gospodare Crnim morem. Mangijska dinastija vlada centralnom Azijom. Nakibendije predvode pokret otpora Rusima na Kavkazu. Sejjid Ahmed Barelvi vodi dihad protiv ekstremnih sika i britanskih kolonizatora u Indiji. U Libiji ivi Muhammed Ali ibn es-Senusi, osniva# senusijskog reda i islamske drave u Libiji. Sultan Selim III vlada Osmanskom dravom i pokuava provesti reforme (tenzimat). Nailazi na otpor zbog njihovog izrazitog prozapadnog karaktera. Mir u Jaiju: Rusi u#vr!uju svoju vlast u Gruziji, na Crnom moru i Rumuniji. Obnovljena islamska drava na teritoriji dananjeg Malija i Senegala. Dinastija Kadara vlada Perzijom. Napoleon nakratko okupira Egipat i najavljuje stolje!e evropskog imperijalizma u muslimanskom svijetu.

11

1216. 1218. 1218.-1253. 1219. 1219.-1236. 1220. 1224.-1321. 1228.-1233. 1231. 1233.-1316. 1234.-1262. 1235.-1393. 1236. 1238. 1242. 1245. 1246 1246.-1271. 1246. 1247.-1248. 1247.-1256. 1249. 1255. 1255.-1315. 1266.-1323. 1265.-1393. 1267.1268.-1274. 1268.-1333.

1801. 1803. 1803.-1837. 1804. 1804.-1820. 1805. 1809.-1903. 1813.-1817. 1815. 1817.-1898. 1818.-1845. 1819.-1973. 1820. 1822. 1826. 1829. 1830. 1830.-1854. 1830. 1831.-1832. 1831.-1840. 1833. 1839. 1839.-1897. 1849.-1905. 1848.-1885. 1850-te 1851.-1857. 1851.-1914.

Sljedbenici Ibn 'Abdulvehhaba uli u Kerbelu. 1803-4. uli i u Medinu. Engleski general Lake ulazi u Delhi. Mogulski imperator sveden na simbol. Padrijski pokret na Sumatri. Osman dan Fodio, islamski reformator u sjevernoj Nigeriji i odnio pobjedu nad Hausa plemenima. U jeku i nakon Prvog i Drugog srpskog ustanka po#injen 3. genocid nad Bonjacima ili generalno trebljenje Turaka iz naroda. Muhammed Ali (1769.-1849.) postaje stvarni vladar Egipta. Po#eo period prozapadnih reformi u Egiptu. Njegovi nasljednici vladaju Egiptom do 1952. Egzistira Sokoto hilafet na sjeveru Nigerije kojeg je osnovao Osman dan Fodio. Hilafet je dugo pruao otpor britanskim napadima. Bosnom hara velika kuga. Bonja#ko stanovnitvo prepolovljeno. U Bosnu se naseljavaju hri!ani iz Srbije, C. Gore i isto#ne Hercegovine. Osmanska drava na Be#kom kongresu gubi Besarabiju i Jonske otoke. Srbija sti#e pravo na autonomiju a engleski brodovi pravo na prolaz kroz Dardanele. U Indiji ivi Sir Sejjid Ahmed-han, islamski modernista i osniva# Aligarh univerziteta. Feraijski pokret iz Bengala prua otpor hindusima i Britancima. Barakzaije vladaju Afganistanom. Britanija sklapa ugovore sa vladarima u Persijskom zalivu. Po#ela britanska nadmo! u regionu. Muhammad Ali otvara prvu tampariju u Egiptu. Ukidaju se janji#ari i uvodi redovna obavezna vojska u Osmanskoj dravi. Mirom u Edirni Gr#ka stekla autonomiju, Vlakoj i Moldaviji priznate privilegije, a Rusiji ustupljeno u!e Dunava. Francuska invazija na Alir. Abdulkadir el-Dezairi (um. 1883. u Damasku), ejh kadirija, predvodi otpor Francuzima do 1847. Rusi osvajaju Kazahstan. Srbija postala autonomna kneevina. Po#eo jo jedan pogrom nad Bonjacima koji traje do 1867. Pobuna Bonjaka na #elu sa Husejn kapetanom Grada#evi!em protiv osmanske vlasti. Egipatske snage okupiraju Siriju. Osmanska vlast odlu#ila da se Bonjaci imaju iseliti iz Uica, apca, Sokolja i Beograda u Bosnu. Za njih su sagra"ene Gornja i Donja Azizija (Bosanski amac i Oraje). Sultan Abdulmedid izdao Hatt-i erif od Gulhane, kojeg je pripremio Mustafa Reid. Po#etak zakonodavstva tanzimata. Britanija okupirala Aden. ivi prvi moderni islamski politi#ki mislilac i utemeljitelj panislamizma Demaluddin Afgani. ivi Afganijev u#enik, pravnik, mufessir, mislilac, reformator i muftija Egipta Muhammed Abduhu. ivi Muhammed Ahmed, sudanski 'mehdija' i osniva# tamonje islamske drave i borac protiv engleskog kolonijalizma. 'Doba eriata' na Kavkazu i pokret ejha amila. Omer paa Latas (1806.-1872.) postavljen za bosanskog vezira. Izgra"ena pruga Aleksandrija-Kairo-Suec. ivi Ismail Gasprinski, Krimski Tatrin, za#etnik modernisti#kog islamskog pokreta dedidizma za reformu islamskog obrazovanja i misli.

12

1270.-1273.

1853.-1856.

1273. 1274. 1276.-1286. 1277. 1278.

1856. 1857. 1859.-1869. 1860. 1861.

1279.-1284. 1282. 1282.-1354. 1284. 1290.-1326. 1292.-1295. 1293.-1295. 1293.-1357. 1293. 1293.-1327. 1294. 1294.-1295.

1862.-1867. 1865. 1865.-1935. 1867. 1873.-1908. 1875.-1878. 1876.-1878. 1876.-1938. 1876. 1876.-1909. 1877. 1877.-1878.

1295.

1878.

1296.-1300. 1298. i dalje 1299. 1300.

1879.-1882. 1880. i dalje 1881. 1882.

Krimski rat. Nakon to su Rusi zauzeli Moldaviju i Vlaku Osmanlije, Francuska, Engleska i potom Kraljevina Sardinija objavljuju rat Rusiji. Rat je zavren Pariskim mirom kojim je Rusiji vra!en Sevastopolj i jo neka mjesta, a oduzeti su joj Besarabija i Moldavija. Dunavske kneevine su ponovno vra!ene pod suverenitet Osmanske drave. Junan organizuje pobunu protiv kineske vlasti i pokuava da osnuje muslimansku dravu. Neuspjela pobuna muslimana i hindusa Indije protiv Engleza i kraj Mogulske drave. Gradi se Suecki kanal. Francuzi iz Senegala nastavljaju kolonizaciju zapadne Afrike. Pod pritiskom Rusije i Francuske Osmanlije priznale autonomiju Rumuniji i Libanu. Osnovan Muhamedanski anglo-orijentalni koled (kasnije univerzitet) u Aligarhu u Indiji. Ma Ba vodi dihad protiv Francuza u Senegalu. U Turskoj je formirano tajno revolucionarno drutvo Nove Osmanlije. Reid Rida, veliki sirijski reformator, Abduhuov u#enik, koautor Tefsiru l-menara i dugogodinji urednik El-Menara. Pod pritiskom evropskih sila osmanska vojska se povla#i iz Beograda i drugih utvrda u Srbiji. Ulema indoneanske pokrajine A#e predvodi otpor holandskoj kolonizaciji. Traje selja#ko-hri!anski ustanak i velika tzv. isto#na kriza, prvo u isto#noj Hercegovini, a zatim u zapadnoj i isto#noj Bosni, Sandaku i Makedoniji. Iza ustanka je bila Srbija. U toku Drugog srpskog ustanka Srbija i C. Gora vre genocid nad muslimanima u junoj Srbiji, Niki!u i isto#noj Hercegovini. ivi idejno-politi#ki osniva# Islamske Republike Pakistan i pjesnik i mislilac Muhammed Ikbal. Osnovana Deobandska kola Daru 'l-'ulum za uporedno izu#avanje Hadisa i sufizma. Sultan Abdulhamid II vlada osmanskom dravom i kao halifa promovira ideju panislamizma. Proglaena prva zvani#na kodifikacija erijatskog imovinskog prava Medelle-i ahkami er'ijje. Osmanlije poraene od strane Rusije. Prema odredbama Sanstefanskog mira Osmanlije ustupaju velike teritorije Rusiji, Bugarskoj, Srbiji i C. Gori. (Rusiji predaju Besarabiju, Kars, Ardahan i Batum, a trebala je platiti i veliku ratnu odtetu. Bugarska je dobila isto#nu Rumeliju, sofijsku oblast i veliki dio Makedonije. Srbija i C. Gora proirene teritorijama u isto#noj Hercegovini i junoj Srbiji.) Od 13. juna do 13. jula odran Berlinski kongres zbog nezadovoljstva Njema#ke i Austro-Ugarske odredbama SanStefana. Izme"u ostalog, Srbija i C. Gora postaju potpuno nezavisne i proiruju se. Bosanski ejalet je podijeljen: BiH je data Austro-Ugarskoj, a Novopazarski sandak ostaje u sastavu Osmanske drave. Od jula do 20. oktobra Bonjaci pruaju otpor austro-ugarskoj okupaciji. Pobuna 'Urabi-pae protiv evropskog uticaja u Egiptu okon#ana direktnom britanskom okupacijom a kasnije dovela do ja#anja egipatskog nacionalizma. Intenzivne sufijske aktivnosti u Africi (tidanije, sanusije, mehdije) i Aziji (nakibendije). Francuzi okupiraju Tunis. Britanija okupirala Egipat.

13

1307.-1326. 1309. 1309.-1310. 1314.-1315. 1314. 1316.

1889.-1908. 1891. 1891.-1892. 1896.-1897. 1896. 1898.

1317. 1317.-1339. 1319. 1323.-1330. 1324. 1325. 1326.

1899. 1899.-1920. 1901. 1905.-1911. 1906. 1907. 1908.

1327.

1909.

1329.-1330. 1329.-1336. 1331.

1911.-1912. 1911.-1917. 1912.

1332. 1333. 1333.-1337.

1913. 1914. 1914.-1918.

1335. 1336. 1336.-1343. 1337.

1916. 1917. 1917.-1924. 1918.

1338.

1919.

Formiran Rijaset Islamske zajednice BiH i izabran prvi reisu-lulema. Traje pokret Bonjaka za vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju. Oman postao britanski protektorat. Duhanski pokret u Iranu. Ulema i trgovci bojkotuju odluke ahove vlade o duhanskim koncesijama Evropljanima. Na sli#an na#in ove dvije skupine sara"ivat !e i u revoluciji 1979. Nakon ustanka i intervencije velikih sila Krit izlazi iz sastava Osmanske drave. Teodor Herzl objavio Jevrejsku dravu. Britanci porazili mehdijsku dravu u Sudanu. Reid Rida po#eo objavljivati #asopis El-Menar, dugo godina glavno glasilo reformisti#kih ideja. El-Menar je prestao izlaziti _____. SAD anektirale Filipine. Kuvajt postao britanski protektorat. Muhammed Abdullah Hasen predvodi otpor Somalijaca Britancima. Otkrivene velike zalihe nafte u Iranu. Po#etak naftne ekonomije na Bliskom istoku. 'Abdulaziz ibn Saud po#eo obnavljati saudijski emirat u Neddu. Ustavna revolucija u Iranu ograni#ava ahovu mo!. Ulema odigrala zna#ajnu ulogu u revoluciji. Osnovana Muslimanska liga u Indiji. Francuzi okupirali Kazablanku. Mladoturska revolucija i svrgavanje sultana Abdulhamida II. Vra!en ustav iz 1878. i parlamentarni ivot. Austro-Ugarska koristi revoluciju i anektira BiH. Putena u promet eljeznica Damask-Mekka-Medina. Osmanska drava i Austro-Ugarska postigle sporazum o aneksiji BiH prema kojem je AU Osmanskoj dravi platila 2.500.000 funti sterlinga i povukla svoje trupe iz Novopazarskog sandaka. Ozakonjen je tatut za autonomnu upravu islamskih, vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u BiH. Italija objavila rat Osmanskoj dravi i okupirala Libiju. Iran postao de facto britanski i ruski protektorat. Srbija, Gr#ka, Bugarska i Crna Gora vode Prvi balkanski rat protiv Osmanske drave. Rat zavren Londonskim sporazumom kojim Osmanlije gube posjede na Balkanu. Oformljena je nova drava Albanija. Srbija i C. Gora ponovo vre genocid nad muslimanima. Za#et muhammedijski islamski obnoviteljski pokret u Indoneziji. Obrazovne i drutvene reforme imaju prioritet. Maroko postao francuski i panski protektorat. U Drugom balkanskom ratu Osmanska drava vra!a Edirne. Egipat postao britanski protektorat. Nakon mladoturskog pu#a godinu dana ranije, Osmanska drava stala na stranu Njema#ke i Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu i postala najve!i gubitnik u ovom primarno evropskom unutarcivilizacijskom sukobu.. Velike sile postigle sporazum o podjeli Osmanske drave. Arapi se bune protiv osmanske vlasti u Hidazu, Palestini i Siriji. erif Husejn se proglaava kraljem. Engleska objavljuje poznatu Belforovu deklaraciju kojom je jevrejima obe!ana drava u Palestini. Sukobi nacionalisti#kih i socijalisti#kih stranaka u Centralnoj Aziji. Istanbul pod okupacijom Antante. Po#ela okupacija Anadolije. Kraj osmanlijske vladavine u Arapskom svijetu. Mandat Francuske nad Sirijom i Libanom i Engleske nad Palestinom, Jordanom, i Irakom. Jemenski imamet proglaen kraljevinom. Afganistan se oslobodio engleske vlasti.

14

1338.-1341. 1338.-1344. 1338.

1919.-1922. 1919.-1925. 10.8.1920.

1340. 1340.-1342. 1341. 1342.

1921. 1921./1923. 1922. 1923.

1342. 1343.-1344. 1344.-1399. 1345. 1346. 1347. 1348. 1350. 1351. 1352.-1397. 1355. 1355.-1358. 1358. 1359. 1360. 1360. 1360.-1364. 1361.-1364. 1362.

3.3.1924. 1924.-1925. 1925.-1979. 1926. 1927. 1928. 1929. 1931. 1932. 1933.-1977. 1936. 1936.-1939. 1939. 1940. 1941. 1941. 1941.-1945. 1942.-1945. 1943.

1364.

1945.

Vrhunac oslobodila#kog pokreta u Egiptu. Hilafetski pokret u tadanjoj Indiji daje podrku o#uvanju hilafeta. Porta pod pritiskom sila Antante potpisala ugovor u Sevru prema kome !e Saveznici okupirati Istanbul, Bosfor i Dardanele. Turska !e ponovo uvesti kapitulacije, svu flotu predati Saveznicima, a njena kopnena vojska ne smije brojati vie od 50.000 vojnika. Isto#na Jermenija sti#e nezavisnost, a Kurdi dobijaju autonomnost. Turska priznaje gubitak Trakije s Galipoljem, Izmira, egejskih otoka, Sirije, Adenskog vilajeta, Palestine, Iraka, Egipta i Kipra. Mustafa Kemal Ataturk predvodi pokret otpora podjeli Turske. Francuska okupira Siriju (i Liban). Albanija postala nezavisna. Vodi se rat izme"u Gr#ke i Turske u Anadoliji koji Grci potpuno gube. Reza Han izvrio dravni udar u Iranu. Britanija sinove erifa Husejna postavila za vladare Jordana i Iraka. Egipat postao formalno nezavisan. Ukinuta ustanova sultana u Turskoj. Mirovnim ugovorom u Lozani priznata nezavisnost Turske. Vra!ena joj je Trakija do rijeke Marice, Edirne sa okolicom, Anadolija s Izmirom i zapadna Jermenija. Ukinute su kapitulacije i priznat turski suverenitet nad Istanbulom, Bosforom i Dardanelima. Muslimani Albanije se odvojili od ejhu 'l-islama u Istanbulu. Mustafa Kemal Ataturk ukinuo hilafet. Do 1933. provo"ena intenzivna deislamizacija javnog ivota. Ibn Saud zauzima Hidaz. Dinastija Pahlevi vlada Iranom. U Turskoj ukinut erijat. Pod francuskim protektoratom proglaena Republika Liban. U Indoneziji formiran pokret Nehdatu 'l-'ulema'. Mevlana Muhammed Ilijas osnovao Demaati teblig u Indiji. Osnovano Udruenje Mladih muslimana u Egiptu. Hasan el-Benna u Egiptu osnovao pokret Muslimanska bra!a. U Turskoj islam prestao biti dravna religija. Oruani sukobi jevrejskih doseljenika sa domicilnim Palestincima. Opti islamski kongres u Jerusalemu. Kraj engleskog mandata nad Irakom. Ibn Saud proglasio Kraljevinu Saudijsku Arabiju. ivi Ali erijati, jedan od ideologa Iranske revolucije 1979. Engleska priznala egipatsku nezavisnost. trajkovi i pobune u Palestini protiv useljavanja jevreja. Italija okupirala Albaniju. Muslimanska Liga u Lahoreu izdaje Pakistansku rezoluciju i tako po#inje borba za Pakistan pod vo"stvom Muhmmeda Ali Dinne. Sirija postala privremeno nezavisna od Francuske do kraja rata. Mevlana Ebu 'l-A'la Mevdudi osnovao organizaciju Dema'at-i Islami. U toku Drugog svjetskog rata stradalo 103.000 ili oko 10% Bonjaka uglavnom od #etnika, ustaa i partizana. Japanska okupacija Indonezije. Sklopljen nacionalni sporazum u Libanu kojim, prema brojnoj nadmo!i na osnovu popisa stanovnitva iz 1932., na vlast dolaze Arapi kr!ani. Po tom sporazumu mjesto predsjednika zemlje zauzima kr!anin-maronit, predsjednika vlade musliman-sunnija, a predsjednika parlamenta musliman-iija. Ostali zna#ajni poloaji u vladi raspodjeljuju se predstavnicima vjerskih grupacija na osnovu brojnosti njihovih pripadnika. Formirana Arapska liga.

15

1364.-1368. 1365. 1366. 1366.-1376. 1366.-1369. 1367. 1367. 1368. 1369. 1370. 1370.-1373. 1373.

1945.-1949. 1946. 1947. 1947.-1957. 1947.-1950. 15.5.1948. 1948. 1949. 1950. 1951. 1951.-1953. 1953.

1374.-1382. 1375. 1376.

1954.-1962. 1955. 1956.

1376.-1380. 1376. 1377. 1378.

1956.-1960. 1956. 1957. 1958.

1380.

1960.

1380.-1391. 1382. 1382.-1391. 1383. 1384. 1385.

1960.-1971. 1962. 1962.-1971. 1962. 1964. 1965.

1386. 1387.

1966. 1967.

Indonezija stekla nezavisnost. Sirija i Liban stekle i formalnu nezavisnot od Francuske a Jordan od Britanije. Podjelom britanske Indije nastaju Pakistan i Indija. Ve!ina muslimanskog Kamira ostala u sastavu Indije. 'Liberalna decenija' u muslimanskom svijetu. Komunisti#ka vlast Jugoslavije sudi Mladim muslimanima (do 2.000 uhapenih). Neki su ubijeni. Kraj engleskog mandata nad Palestinom. Proglaena Drava Izrael. Prvi arapsko-jevrejski rat. Muslimanska drava Hajderabad i ve!ina Kamira okupirani i pripojeni Indiji. Egipatska tajna sluba ubila Hasana el-Bennaa. Pobjeda Demokratske stranke u Turskoj. Adnan Menderes premijer. Libija postala neovisna monarhija. Idris ibn el-Mehdi, unuk Muhammeda ibn Alija es-Senusija, postao kralj. Iranom vlada popularni premijer Mosadek. SAD direktno interveniraju i vra!aju aha na vlast. Egipat proglaen republikom nakon vojnog pu#a/revolucije godinu dana ranije. Demal Abdunnasir (Naser) slijede!e godine preuzeo vlast u svoje ruke. Umro utemeljitelj S. Arabije Ibn Saud. Alirski oslobodila#ki rat. Britanija se povla#i sa Sueckog kanala. Potpisan Bagdadski pakt. Sudan, Tunis i Maroko stekli nezavisnost. Egipat nacionalizirao Suecki kanal. Izrael napada Sinaj. Englezi i Francuzi okupiraju, pa naputaju Suec. Naser pokuava uguiti Muslimansku bra"u. Nezavisnost stekli: Maroko, Tunis i Sudan. Pakistan usvojio ustav kojim se proglaava za islamsku republiku. Malezija postala formalno neovisna. Tunis postao republika. Oformljena Ujedinjena arapska republika (Egipat i Sirija) koja se raspala 1961. Irak postao republika. Ejjub Han uveo prvo vanredno stanje u Pakistanu. 'Afri#ka godina': Nigerija, $ad, Niger, Benin, Mali, Islamska Republika Mauritanija, Senegal, Kuvajt, Somalija i neke druge nemuslimanske zemlje Afrike stekle nezavisnost. Republikanska revolucija u Jemenu. Vojni udar u Turskoj. Ve!ina subsaharskih muslimanskih zemalja stekla nezavisnost. Alir izborio nezavisnost. Osnovana Rabita Svjetska muslimanska liga. Sruena monarhija u Jemenu. Vodi se civilni rat. Vojni udar u Siriji. Basisti doli na vlast. Kolaps arapskog suvereniteta na Zanzibaru. Revolucija u Aliru. Indijsko-pakistanski rat. Vojni udar u Indoneziji. Masovni progoni Muslimanske bra!e u Egiptu. Egipatske vlasti pogubile Sejjida Kutba zbog knjige Znakovi na putu. U tre!em, estodnevnom izraelsko-arapskom ratu tokom mjeseca juna izraelske snage do nogu potukle egipatsku, sirijsku i jordansku vojsku i zauzele Sinaj, Golan, Gazu i Zapadnu obalu. Mnogi Arapi su razo#arani u socijalizam i nacionalizam, a islam postaje sve popularniji.

16

1387.-1390. 1388. 1389.

1967.-1970. 1968. 1969.

1391.

1971.

1392. 1393. 1394.

1972. Okt. 1973. 1974.

1395. 1397.

1975. 1977.

1398. 1399.

1978. 1979.

1400. 1400.-1408. 1401.

1980. 1980.-1988. 1981.

1402.

1982.

1403. 1403.-1405.

1983. 1983.-1985.

Juni Jemen se otcijepio i 1970. proglasio socijalisti#kim. Gra"anski rat u Nigeriji. Biafra se bila otcijepila. Basisti#ki udar u Iraku. Suharto postao predsjednik Indonezije. Susret vo"a muslimanskih zemalja u Rabatu nakon spaljivanja damije El-Aksa u Jerusalemu. Osnovana Organizacija islamske konferencije, prva me"uvladina islamska organizacija sa sjeditem u Deddi. Muammer Gadafi doao na vlast u Libiji a Da'fer en-Nimejri u Sudanu. Formiran Banglade u dotadanjem isto#nom Pakistanu nakon gra"anskog rata sa zapadnim Pakistanom i indo-pakistanskog rata 1970.-1971. Oformljeni Ujedinjeni Arapski Emirati, a Oman, Katar i Bahrejn stekli nezavisnost. U Maleziji osnovan ABIM (Malezijski savez muslimanske omladine), #iji je najpoznatiji #lan Anvar Ibrahim. Nedmetin Erbakan u Turskoj osnovao proislamsku Stranku narodnog spasa. Egipatska vojska postigla relativan uspjeh u Ramazanskom ratu protiv Izraela. Arapski naftni embargo koji je uslijedio protiv Zapada zbog podrke Izraelu pokazao strateki zna#aj Arapskog svijeta. Turska vojska okupirala sjeverni Kipar. Musa es-Sadr osnovao libansko-iijski Pokret razbatinjenih, narodni pokret za drutvene i politi#ke reforme u Libanu, koji trai preraspodjelu vlasti i sredstava, u kojoj treba da bude uklju#ena i iijska ve!ina koja je do tada bila isklju#ena. Vojno krilo pokreta prerasta u organizaciju AMAL (Nada). Ubijen kralj Fejsal, inicijator naftnog embarga. Po#eo gra"anski rat u Libanu koji je okon#an 1991. Muhamer Gadafi objavio Zelenu knjigu. General Zia-ul-Haq svrgao Zulfikara Ali Butoa (ubijen 1979.). Pakistan po tre!i put u vanrednom stanju. Po#eo jo jedan pokuaj islamizacije Pakistana. Dibuti stekao nezavisnost. Anvar es-Sadat govori u izraelskom Knesetu. Musa es-Sadr nestao na putu u Libiju. Izrael napao Liban. Mirovni sporazum izme"u Egipta i Izraela u Kemp Dejvidu. Islamska revolucija u Iranu. ah je svrgnut. Iranski studenti dre osoblje ameri#ke ambasade kao taoce. Saddam Husejn postao predsjednik Iraka. Sovjetske trupe ule u Afganistan i ostale do 1989. Uguena pobuna Duhejmanove grupe u Haremu u Mekki. Vojni udar u Turskoj. General Evren na vlasti. Ira#ko-iranski rat. Osnovan Hizbullah u Libanu. Ubijen egipatski predsjednik Enver es-Sadat. U Tunisu Habib Burgiba vri represiju nad Pokretom islamske tendencije. 7. juna izraelska avijacija unitila ira#ka nuklearna postrojenja nedaleko od Bagdada. Sirijska vojska po#inila masakr u pobunjenom gradu Hami. Druga izraelska invazija na Liban. Masakr u izbjegli#kim logorima Sabra i atila. PLO protjeran iz Bejruta u Tunis. Izrael se povukao sa Sinaja. Po#etak procesa islamizacije drave u Maleziji. U Sudanu uvedeni Septembarski zakoni kojima se ponovo vra!aju na snagu islamski zakoni i vojni sudovi. Vojni udar u Nigeriji. U Sudanu Nimejri svrgnut s vlasti. Sadik el-Mehdi predvodi novu

17

1404. 1405. 1406.

1984. 1. 10. 1985. 1986.

1407.

1987.

1408

1988.

1409.

1989.

1411.

1990.

1411.

1991.

1412.

1992.

1412. 1412. 1412.-1414. 1412.-1414. 1414. 1415.

6.4.1992. 22.5.1992. 1992.-1993. 1992.-1993. 1993. 1994.

vladu. Bruneji stekli nezavisnot. Izraelska avijacija unitila sjedite PLO-a u Tunisu. SAD napale Libiju pod optubom da sponzorira terorizam. Ukinuto vanredno stanje u Pakistanu. Dr. Ismail R. Faruki i njegova supruga Lamija umoreni u Sjedinjenim Dravama. Vlada Habiba Burgibe u Tunisu preduzela otre mjere protiv pripadnika Pokreta islamske tendencije. U Palestini proglaena intifada (ustanak). Osnovan palestinski pokret islamskog otpora HAMAS. Benazir Buto izabrana za predsjednika vlade Pakistana kao prva ena koja je izabrana na to mjesto u muslimanskom svijetu. Pokret islamske tendencije ostvaruje izuzetno dobre rezultate na nacionalnim izborima i postaje vode!a opoziciona grupacija u Tunisu. Po#etak politi#ke liberalizacije u Aliru. Po#eli sukobi izme"u Azerbejdana i Jermenije oko NagornoKarabaha. Umro ajatollah Homeini, prvi vo"a Islamske Republike Irana. Haemi Rafsandani izabran za predsjednika Irana a ajatollah Sejjid Ali Hamnei postaje fekih. Omer Hasan el-Beir doao na vlast u Sudanu u vezi je s Nacionalnim islamskim frontom Hasana et-Turabija kojeg !e kasnije zatvoriti pa pustiti u okt. 2003. FIS (Front islamskog spasa) u Aliru osvojio ve!inu glasova na lokalnim izborima. Tunis odbio dati dozvolu Partiji preporoda (ranije Pokret islamske tendencije) za u#e!e na izborima. Sovjetski vojnici napustili Afganistan. Irak okupirao Kuvajt. U Jordanu islamisti na izborima dobili 32 od 80 mjesta u parlamentu. Nakon raspada Sovjetskog saveza nezavisnost stekli Azerbejdan, Kazahstan, Kirgistan, Tadikistan, Uzbekistan i Turkmenistan. FIS ubjedljivo pobijedio u prvom krugu parlamentarnih izbora u Aliru (26.12.1991.). Savezni#ke snage predvo"ene SAD protjerale Ira#ku vojsku iz Kuvajta i stacioniraju se u zemljama Zaliva. Okon#an gra"anski rat u Libanu. 12. januara vojska ponitila alirske parlamentarne izbore i preuzela vlast. Mjere represije prema FIS-u izazvale gra"anski rat u kojem je za deset godina poginulo oko 100.000 ljudi. Pobjeda mudahida nad komunisti#kim reimom Afganistana. Ubrzo po#eo gra"anski rat me"u mudahidskim frakcijama. Evropska Unija i Sjedinjene Drave priznale Bosnu i Hercegovinu. Po#ela srpska agresija na BiH okon#ana 1995. BiH postala #lanica Ujedinjenih nacija. Mirovni pregovori o Palestini okon#ani u Oslu a rezultirali su tzv. autonomnim statusom Gaze i Jerihona. Civilni rat u Tadikistanu izme"u neokomunista i islamske opozicije. Podmetnuta automobil-bomba u Svjetski trgova#ki centar u Nju Jorku. Za napad osu"en egipatski slijepi ejh Omer Abdurrahman i njegovi saradnici. 25 februara Jevrejski naseljenik ubio 29 klanja#a u damiji u Hebronu. Serija samoubila#kih napada na jevreje. U Afganistanu se pojavili talibani koji !e prakti#ki okon#ati gra"anski rat.

18

1416. 1416. 1416. 1417. 1418. 1418. 1418. 1418. 1418.

1418. 1419. 1419. 1419. 1419. 1419. 1419. 1419.

1420. 1420. 1420. 1420. 1420. 1420. 1420. 1420. 1421. 1421. 1421. 1421. 1421. 1421. 1421. 1422.

Partija blagostanja (Refah) pobijedila na lokalnim izborima u preko dvanaest velikih gradova u Turskoj, uklju#uju#i Ankaru i Istanbul. 11. juli 1995. Vojska Republike Srpske po#inila genocid u zati!enoj zoni UN u Srebrenici koju su 'titile' holandske snage UNPROFOR-a. Novembar 1995. Mirovnim sporazumom u Dejtonu okon#an rat u Bosni. Mart 1997. Anarhija u Albaniji nakon to je tre!ina stanovnitva ostala bez ute"evine uloene u finansijske piramide. 12. 5. 1997. Ruski predsjednik Jeljcin potpisao mirovni sporazum sa $e#enima. Juni 1997. Muhammed Hatami izabran za predsjednika Irana. 27. 9. 1997. Talibani uli u Kabul. 17. 11. 1997. Egipatski ekstremisti u Luksoru ubili 62 turista. estok obra#un vlasti sa ekstremistima. 1997. U Aliru ponovljeni parlamentarni izbori. FIS-u (Frontu islamskog spasa) nije dozvoljeno da u#estvuje u njima. Alternativni islamski pokret Hamas (Drutveni pokret za mir) na drugom je mjestu po broju osvojenih glasova. 5. 3. 1998. Srpske snage obnovile napade na Albance na Kosovu. Maj 1998. Nakon 32 godine s vlasti svrgnut predsjednik Indonezije Suharto. 1998. Turske vlasti zabranile Refah partiju i zaplijenile joj imovinu. 7. 8. 1998. Izvren bombaki napad na ambasade SAD u Keniji i Tanzaniji. 20 augusta SAD napale navodne teroristi#ke baze u Sudanu i Afganistanu. Aug. 1998. U Maleziji smijenjen a potom uhapen i osu"en proislamski zamjenik premijera Anvar Ibrahim. Sve#ano otvoreni Petronasovi blizanci u Kuala Lumpuru, tada najvie zgrade na svijetu. 24. 9. 1998. Iran ukinuo smrtnu presudu Salmanu Rudiju. 7. 2. 1999. Umro dugogodinji vladar Jordana, kralj Husejn. Naslijedio ga sin Abdullah. 24. 3. 1999. Napadi NATO-a na Jugoslaviju, odnosno Srbiju, zbog politike na Kosovu. Nakon jedanaest sedmica bombardovanja srbijanska vojska se povukla s Kosova a Miloevi! 9. 6. 1999. prihvatio mandat UN na Kosovu. 29. 6. 1999. Vo"a Kurdske komunisti#ke partije Abdullah Odalan osu"en na smrt u Turskoj zbog izdaje. Kazna kasnije preina#ena u doivotnu. 24. 7. 1999. Umro marokanski kralj Hasan II. Naslijedio ga sin Muhammed VI. 10. 8. 1999. Muslimanski ustanici proglali neovisnost Dagestana. Prvog oktobra po#ela druga ruska intervencija u $e#eniji kojom rukovodi novi ruski premijer Vladimir Putin. 17. 8. 1999. Vie od 17.000 ljudi poginulo u zemljotresu u Turskoj. 31. 8. 1999. Isto#ni Timor glasao za otcjepljenje od Indonezije. 12. 10. 1999. General Pervez Muerref izvrio vojni udar u Pakistanu. 20. 10. 1999. Vo"a pokreta Nehdatu 'l-ulema Abdurrahman Vahid izabran za predsjednika Indonezije. 26. 2. 2000. Reformisti po prvi put osvojili ve!inu u iranskom parlamentu od 1979. 10. 7. 2000. Bear el-Esed naslijedio mjesec dana ranije umrlog oca Hafiza na mjestu predsjednika Sirije. Hafiz el-Esed je Sirijom vladao 30 godina. 25. 9. 2000. Srpska opozicija tvrdi da je pobijedila na izborima. 30. 9. 2000. Provokativna posjeta ratnog zlo#inca Ariela arona Mesdidu 'laksau izazvala drugu intifadu u Palestini koja traje i danas. 5. 10. 2000. Svrgnut S. Miloevi!. Vojislav Kotunica novi predsjednik Jugoslavije. 6. 2. 2001. Ratni zlo#inac Ariel aron pobijedio na izborima u Izraelu. Feb. 2001. Deset od 36, uglavnom sjevernih drava Nigerije uvelo ili je najavilo uvo"enje erijata. 15. 3. 2001. Po#eli sukobi Albanaca i makedonskih sigurnosnih snaga. 29. 5. 2001. $etvorica muslimana osu"ena za napade na ameri#ke ambasade

1995.

19

1422. 1422. 1422. 1422. 1422. 1422.

9. 6. 2001. 19. 6. 2001. 29. 6. 2001. 13. 8. 2001. 11. 9. 2001. 7. 10. 2001.

1422. 1422. 1422. 1422. 1423. 1423. 14.12.1423. 26.12.1423. 28.12.1423. 6.1.1424. 17. 1. 1424.29. 2. 1424. 5. 2. 1424. 27. 2. 1424. 28. 2. 1424. 29.2.1424. 11.3.1424. 16.3.1424. 22.5.1424. 17.4.1424. 9.8.1424. aban 1424. 23.8.1424. ab. 1424. 8. 9. 1424.

10. 1. 2002. 29. 1. 2002. 12. 2. 2002. 2. 3. 2002. 12. 10. 2002. 23.-26. 10. 2002. 15. 2. 2003. 27. 2. 2003. 1. 3. 2003. 9. 3. 2003. 20. 3. 2003.-1. 5. 2003. 7. 4. 2003. 29. 4. 2003. 30. 4. 2003. 1. 5. 2003. 12. 5. 2003. 17. 5. 2003. 22. 7. 2003. 15. 8. 2003. 5. 10. 2003. Oktobar 2003. 19.10.2003. okt. 2003. 1. 11. 2003.

u Keniji i Tanzaniji. Muhammed Hatemi ponovo izabran za predsjednika Irana. Nakon viedecenijske okupacije sirijska vojska napustila Liban. Slobodan Miloevi! izru#en Hagu. Kumanovski sporazum izme"u makedonskih vlasti i albanskih pobunjenika obustavio sukobe u Makedoniji. U teroristi#kom napadu na Nju Jork i Vaington ubijeno oko 3.000 ljudi. Mnogo toga ukazuje na umijeanost El-Kaide. SAD i Britanija napale Afganistan u znak odmazde za 11. septembar. Talibanski reim pao 9. dec. nakon dva mjeseca ameri#ko-britanskog bombardovanja. 22. 12. 2001. Hamid Karzai preuzeo vo"stvo nad Afaganistanom. SAD talibane i osumnji#ene pripadnike El-Kaide smjetaju na Guantanamo. Dord Bush mla"i Iran, Irak i S. Koreju nazvao osovinom zla. Po#elo su"enje Slobodanu Miloevi!u u Hagu. Stotine mrtvih, uglavnom muslimana, u hindu-muslimanskim sukobima u Indiji. U teroristi#kom napadu na Baliju vie stotina ubijenih. $e#enski pobunjenici uzeli 763 taoca u jednom moskovskom pozoritu. Ruske snage upotrijebile gas, ubile 116 talaca i sve otmi#are. Milionske demonstracije irom svijeta protiv rata u Iraku. Biljana Plavi! nakon priznanja krivice osu"ena na 11 godina komfornog zatvora. Turski parlament odbio dozvoliti ameri#koj vojsci da koristi tursku teritoriju za napad na Irak. Nakon specijalnog glasanja lider proislamske Stranke pravde i razvoja (AK) Tajjip Redep Erdogan postao novi turski premijer. SAD, Britanija i jo neke manje zemlje vode rat protiv Iraka pod optubom da se odbio razoruati. Britanska vojska ula u Basru, a dva dana kasnije Ameri#ka vojska okupirala Bagdad. Saddam Husejn se skriva. SAD najavile da !e na ljeto povu!i sve trupe iz S. Arabije. Buova administracija iznosi novi mirovni plan za Bliski istok koji nakratko zaustavlja neselektivne izraelske napade na civilne ciljeve i palestinske samoubila#ke napade. Bu proglasio kraj rata u Iraku i Afganistanu. Samoubila#ki napad u $e#eniji odnio preko 40 ivota. Teroristi#ki napad na stambene zgrade u Rijadu odnio 34 ivota. Teroristi#ki napadi u Kazablanci odnijeli oko 40 ivota. Ubijeni sinovi Saddama Husejna u Mosulu. Libija priznala krivicu za obaranje aviona iznad Lokerbija 1988. i pristala platiti 2,7 milijardi ameri#kih dolara odtete porodicama 270 poginulih u zamjenu za dizanje sankcija UN-a i SAD. Na predsjedni#kim izborima u $e#eniji odranim bez prisustva stranih posmatra#a pobijedio moskovski kandidat Ahmed Kadirov. Na predsjedni#kim izborima u Azerbejdanu predsjednika Haidera Alijeva nakon trideset godina autokratske vladavine zamijenio njegov sin Ilham. Umro Alija Izetbegovi!. Na slobodu puten Hasan et-Turabi. Sudan je jedna od rijetkih arapskih zemalja bez politi#kih zatvorenika. Prvi dani ramazana najkrvaviji od po#etka ameri#ke intervencije. Broj ameri#kih rtava (oko 130) ve!i nakon objave kraja rata 1. 5. 2003. nego u toku rata. Visok je i procenat samoubistava me"u ameri#kim vojnicima.