PRIVREDNA AKADEMIJA-NOVI SAD FORKUP

SEMINARSKI RAD

Predmet:

Obligaciono pravo

Tema:

UGOVOR O ORTAKLUKU

PROFESOR Pr.dr. Sinia Ognjenovi

STUDENT Aleksandar orevi D178 !8

De"em#ar $ %!1!. Pirot

Sa!r"a#

$% Uvo!&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&' (% Sa)*av i+ovin,&&&&&&&&&&&&&&&&&&%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%'% Ulog&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&%%-% .a#,!ni/0o po)lovo1)*vo&&&&&&&&&&&&&&&&&&&2 2% Po*ra"ivan#a i !3govan#a or*a0l30a&&&&&&&&&%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%4 5% I6la6a0 i6 or*a0l30a&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&%%%%4 4% Na)l,1ivan#,7 prava i obv,6a or*a0a 3 !,obi&&&&&&&&&&&8 9% .a0l#3/a0&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&%$: 8% Li*,ra*3ra&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&%$$

Uvo!
&govor o ortakl'k'$ ili 'govor o ortatv'. &govor o ortatv' mog' sklo(iti )i*i+ke i (ravne oso#e$ domae i strane. Ortatvo je trajan o#ve*no(ravni odnos (a se i na njega (rimenj'j' odgovaraj'e odred#e koje vrede *a o#ve*no(ravne odnose. &govor o ortatv' je imenovani 'govor jer ga *akon i*ri+ito 're'je i konsen*'alan je #'d'i da nastaje ' tren'tk' kad s' se orta"i o njem' s(ora*'mjeli. &govor o ortatv' je ne)ormalan jer jer *a skla(anje 'govora ne (ostoji 'na(red (ro(isani o#lik. Slo#oda o#lika vredi i *a 'govor sklo(ljen i*me' #ra+ni, dr'gova. -og'e je dakle skla(anje 'govora i ' 'smenom i ' (isanom o#lik'$ kao i konkl'dentnim radnjama$ na (rimer kad s'(r'.ni"i *ajedno naslede nekretnin' ili vode *ajedni+ko (red'*ee ili kada vie naslednika *ajedno nastave voditi nasljeeno (red'*ee. /ak i onda ako se (ritom (ori+e skla(anje 'govora o ortatv'$ mo.e se i* (onaanja (rema treima 0odnos (rema vani1 *aklj'+iti je li re+ o ortatv' ili nije. 2*nimka glede o#ilka skla(anja 'govora (ostoji samo ' oso#itim$ *a(ravo (rili+no neva.nim sl'+ajevima kad je (isani o#lik o#ve*atan ako se 'govor odnosi samo na sadanj' ili samo na #'d''. 2 *a i*mjen' 'govora ne *a,teva se (ose#ni o#lik$ nego (otre#na je saglasnost svi, 'govorni, stranaka. Odreene (ravne (osledi"e mog' nastati #e* o#*ira na (ostojanje 'govora o ortatv'. Po#'di li se ' nekog treeg$ koji je ' do#roj veri$ dojam da i*me' vie oso#a (ostoji odnos +lanova nekog ortatva$ onda se ' odnos' (rema treem' oni tretiraj' kao orta"i.

Sa)*av i+ovin,
2movin' ortakl'ka +ine 'lo*i ortaka te imovina steena (oslovanjem ortakl'ka. & imovin' ortakl'ka 'la*e i naknade *a 'nitene$ oteene ili od'*ete stvari koje (ri(adaj' imovini ortakl'ka. 2movina ortakl'ka *ajedni+ka je imovina ortaka. 2movina ortaka koja kao 'log nije 'neena ' *ajedni+k' imovin'$ njegova je (ose#na$ od *ajedni+ke odvojena$ imovina.

Ulog
Orta+ki se 'log mo.e sastojati ' stvarima$ (ravima$ nov"'$ rad' i dr'gim do#rima. Ako se 'la.e "ela imovina$ (od njom se (odra*'mijeva samo sadanja imovina. Ali ako 'govor o#',vaa i #'d'' imovin'$ (od njom se (odra*'mijeva samo ste+ena$ a ne i naslijeena imovina$ osim ako s' o#e i*rijekom 'govorene. 4&govor koji se odnosi na 'laganje samo sadanje ili samo #'d'e imovine nije valjan #e* (ot(isa i o(isa delova koji ' nj' 'la*e.5 617 Ortak koji se o#ve*ao 'lo.iti samo svoj rad ima (ravo na 'deo ' do#iti$ ali ne i na 'deo ' glavni"i ortakl'ka$ osim ako je vrednost njegovog rada$ (ro"enjena ' nov"'$ 'klj'+ena ' glavni"'.

V,li/ina 3loga
Ako nije dr'k+ije 'govoreno$ orta"i s' o#ave*ni na jednake 'loge. Ortak nije o#ave*an na naknadno (ove+anje 'govorenog 'loga. Ali ako se *#og (romenjeni, okolnosti *ajedni+ki "ilj ne #i mogao (ostii #e* (oveanja 'loga$ ortak koji ne (ristane na (ove+anje mo.e ist'(iti i* ortakl'ka$ a mo.e ga se i* njega i isklj'+iti. Svi orta"i s'$ ' (ravil'$ d'.ni jednako '+estvovati ' ostvarivanj' *ajedni+kog "ilja$ #e* o#*ira na vrst' i veli+in' nji,ovi, 'loga.

617

-ilan 9..$ 4 &govor o 'laganj'5$ :eograd$ 1;87.

Uno;,n#, 3loga 3 i+ovin3 or*a0l30a

Stvari i (rava i* orta+kog 'loga (ostaj' imovinom ortakl'ka temeljem 'govora o ortakl'k' na na+in (ro(isan *a.sti"anje (ojedini, imovinski, (rava. Ortak odgovara *a materijalne i (ravne nedostatke svog 'loga. <ad se 'la.e nova" i stvari (ro"enjene ' nov"'$ ' deo#ii se smatra da se daj' ' vlasnitvo. Ortak ne mo.e ras(olagati svojim 'delom niti (ojedinim stvarima i (ravima i* *ajedni+ke imovine$ niti mo.e *a,tevati njena deo#a.

.a#,!ni/0o po)lovo1)*vo
Pravo na voenje (oslova ortakl'ka (ri(ada *ajedni+ki svim orta"ima. Odl'ke ' voenj' (oslova ortakl'ka donose se (rimenom (ro(isa o '(ravljanj' *ajedni+kom stvarima ' s'vlasnitv'. Ortak koji 'la.e samo svoj rad$ a koji nije 'klj'en ' glavni"'$ s'del'je kod donoenja odl'ka$ ali #e* (rava glasa.

Pr,no) po)lovo1)*va i 6a)*3pan#,

<ad je 'govorom o ortakl'k' ovlatenje na voenje (oslova (reneeno na jednog ili vie ortaka$ tada se oni smatraj' ('nomo+ni"ima. Ako je ovlatenje na vodenje (oslova (reneeno na vie ortaka odgovaraj'e se (rimenj'je odred#a i* na(red navedenog$ ali ako je 'govorom o ortakl'k' odreeno da svaki od nji, mo.e sam (red'*imati (oslove$ svaki se od ostali, ortaka ovlaeni, na voenje (oslova mo.e 's(rotiviti (red'*imanj' (osla ' kojem se sl'+aj' nameravani (osao ne mo.e (red'*eti. Prava i o#ve*e ortaka kojima je (overeno voenje (oslova ortakl'ka odre'j' se (rema odred#ama =akona o o#ve*nim odnosima$ ako 'govorom o ortakl'k' nije dr'k+ije odreeno. >ijedan ortak nema (ravo (overiti voenje (oslova ortakl'ka tre+oj oso#i$ niiti koga (rimiti ' ortakl'k$ a ni (red'*eti (osao kojim #i se$ radi svoje (ose#ne koristi$ 'gro*ilo (osti*anje *ajedni+kog "ilja ili nanela teta ortakl'k'.

Polagan#, ra/3na
Orta"i kojima je (overeno (oslovodstvo d'.ni s' 'redno voditi (oslovne knjige i (olagati ra+'n o stanj' *ajedni+ke imovine te svim (ri,odima i ras,odima. Pre nego se dovri (osao ne mo.e se *a,tevati *a klj'+ni o#ra+'n i (odela do#iti i g'#itka. Ali ako se radi o d'goro+nim (oslovima koji donose godinji (ri,od$ orta"i mog' *a,tevati (olaganje ra+'na i (odel' do#iti krajem svake (oslovne godine. Ortak koji je (ristao na (odnoenje samo *aklj'+nog o#ra+'na ili se odrekao (rava *a,tevati (olaganje ra+'na$ mo.e$ ako doka.e ne(oteno voenje (oslova$ *a,tevati (olaganje ra+'na *a dovrene i #'d'e (oslove. 4Orta"i koji s' (overili (oslovostvo jednom ili vie ortaka$ *adr.avaj' (ravo oso#nog nad*ora nad (oslovanjem ortakl'ka koje 'klj'+'je (ravo *a,tevati i*vetaja o (oslovima ortakl'ka i (ravo 'vida ' (oslovne knjige i dr'ge is(rave.5 6%7

O!36i+an#, ovla;*,n#a i o*0a6 po)lovo1)*va

Ovlatenje na voenje (oslova (reneeno na jednog ili vie ortaka$ ako 'govorom o ortakl'k' nije dr'ga+ije odreeno$ mo.e se jednoglasnom odl'kom ostali, ortaka od'*eti *#og gr'#e (ovrede (overene d'.nosti$ nes(oso#nosti *a 's(eno voenje (oslova ili dr'gi, va.ni, ra*loga. Ortak mo.e otka*ati (overeno m' (oslovostvo ako *a to ima o(ravdan ra*log.

S0lapan#, pravni< po)lova pr,+a *r,=i+a

Ortak ne mo.e (ravnim (oslom s treom oso#om (ravovaljano o#ave*ati ortakl'k #e* i*ri+itog ili (re'tnog (ristanka ostali, ortaka ili nji,ovi, ('nomonika. Polo.aj treega mo.e imati i ortak koji je ' ortakl'k' samo s delom svoje imovine$ a s (reostalim delom samostalno '+estv'je ' (ravnom (romet'.

6%7

:ojan D..$ 4 Polaganje ra+'na (rilikom ortakl'ka5$ =agre#$ 18;7.

Po*ra"ivan#a i !3govan#a or*a0l30a

>a (otra.ivanja i d'govanja ortakl'ka$ ako nije dr'ga+ije 'govoreno$ odgovaraj'e se (rimenj'j' odred#e ovoga =akona o o#ve*ama s vie d'.nika ili verovnika. Trei kao d'.nik ortakl'ka ne mo.e staviti ' (re#oj (otra.ivanje koje ima (rema nekome od ortaka (rotiv (otra.ivanja koja (ri(adaj' ortakl'k'. Prigovor da (otra.ivanje (ri(ada imovini ortakl'ka ne mo.e se istakn'ti (rema d'.nik' koji to nije *nao$ niti m' je moralo #iti (o*nato. Ortak odgovara *a tet' koj' nanese ortakl'k'$ osim ako doka.e da je teta nastala #e* njegove krivi"e. >ije do('ten (re#oj tete s kori' koj' je ortak ina+e (ri#avio ortakl'k'$ osim kad s' teta i korist nastale istim samovlasno (red'*etim (oslom.

I6la6a0 i6 or*a0l30a
&govor o ortakl'k' sklo(ljen na neodreeno vreme ortak mo.e otka*ati ' svako do#a$ osim ' nevreme ili na tet' ostali, ortaka. 2sto vredi *a ortakl'k koji je nakon isteka odreenog vremena (re'tno nastavljen$ kao i *a ortakl'k osnovan *a trajanja .ivota ortaka. 4&govor o ortakl'k' sklo(ljen na odreeno vreme mo.e se otka*ati (re isteka toga vremena samo i* va.ni, ra*loga$ a oso#ito *#og (ovrede #itne o#ave*e i* 'govora o ortakl'k' koj'$ namerno ili i* krajnje ne(a.nje$ '+ini dr'gi ortak$ *#og nemog'nosti is('njenja takve o#ave*e ili smrti$ odnosno ist'(a ortaka od kojega je 'glavnom *avisilo o#avljanje (oslova ortakl'ka. 4637 Ortak koji otka.e s'(rotno na(red navedenom$ odgovara ostalim orta"ima na tet' koja *#og toga nastane. Aerovnik koji je (ostigao (lenid#' ortakova 'dela ' imovini ortakl'ka$ mo.e otka*ati ortakl'k i #e* (ridr.avanja otka*nog roka. =a vrieme trajanja ortakl'ka verovnik ne mo.e ostvarivati (rava ortaka i* 'govora o ortakl'k'$ i*'*ev (rava na 'deo ' do#iti.>itavna je odred#a 'govora kojom se isklj'+'je ili ograni+'je (ravo ortaka na otka* 'govora o ortakl'k'.

637

D'i"a B..$ 4 2sklj'+enje ortaka5$ :eograd$ %!!!.

Ra6lo6i pr,)*an0a or*a0l30a

Or*a0l30 pr,)*a#, $% ostvarenjem *ajedni+kog "ilja ili ako njegovo ostvarenje (ostaje nemog'im$ (% istekom vremena na koje je sklo(ljen 'govor o ortakl'k'$ '% (ro(a' *ajedni+ke imovine$ -% s(ora*'mom ortaka$ 2% smr' odnosno (restankom (ostojanja te i*laskom ortaka$ ako ortakl'k +ine dva ortaka$ ako i, je ' ortakl'k' vie od dva$ (odra*'meva se da ' navedenim sl'+ajevima ostali .ele nastaviti ortakl'k.

I)0l#3=,n#, or*a0a
4Ortak se mo.e isklj'+iti i* ortakl'ka ako *a to (ostoje va.ni ra*lo*i$ a (ose#no *#og (ovrede #itne o#ve*e i* 'govora o ortakl'k'$ (ada (od ste+aj$ (ot('nog ili delomi+nog od'*imanja (oslovne s(oso#nosti ili g'#itka (overenja *#og '+injenog ka.njivog dela. Odl'k' o isklj'enj'$ ako nije dr'ga+ije 'govoreno$ donose ostali orta"i jednoglasno. 4687 &+inak otka*a i isklj'+enja nast'(a danom i*jave o otka*' odnosno danom (rio(tenja odl'ke o isklj'+enj'$ (a i onda kad s' #ili os(oreni$ a *atim (otvreni kao (ravova2jani. Ortak koji je otka*ao 'govor o ortakl'k' ili je i* ortakl'ka isklj'+en '+estv'je ' do#iti i g'#itk' nastalima do dana otka*a$ odnosno isklj'+enja. Ostala (rava i o#ve*e ortaka i* (ret,odnog stavka 'tvr'j' se (rema odred#ama o deo#i *ajedni+ke imovine ortakl'ka ' sl'+aj' njegovog (restanka.

. 687 D'i"a B..$ 4 2sklj'+enje ortaka5$ :eograd$ %!!!.

Na)l,1ivan#,7 prava i obv,6a or*a0a 3 !,obi

Orta+ka (rava i o#ve*e ' (ravil' ne (rela*e na njegove naslednike. >asljedni"i ortaka$ ako se ortakl'k ne #i s njima nastavio$ ovlateni s' *a,tevati (olaganje ra+'na i nji,ovo (odmirenje do dana ostaviteljeve smrti$ ali i o#ve*ni (odmiriti ono to je ostavitelj d'govao ortakl'k'. Ako s' 'govorom o ortakl'k' i*rekom o#',vaeni nasljedni"i ortaka$ o#ve*ni s'$ ako (ri,vate nasledstvo$ nastaviti ortakl'k. Ta se o#ve*a ne mo.e odnositi na naslednike naslednika. Ako naslednik nije ' stanj' is('niti ostaviteljeve o#ve*e (rema ortakl'k'$ od#it e m' se od nasleenog 'dela ra*meran deo. >akon (restanka ortakl'ka sledi deo#a *ajedni+ke imovine. Stvari koje je ortak dao na '(otre#' ortakl'k'$ vraaj' m' se. On nema (ravo na naknad' *a sl'+ajn' (ro(ast stvari$ niti *a njeno (ogoranje *#og redovne '(otre#e.

R,!o)l,! 3 !,obi 6a#,!ni/0, i+ovin,

2* *ajedni+ke imovine naj(re se (odmir'j' d'govanja ortakl'ka. =a nedos(ela i s(orna d'govanja ostavlja se onoliko koliko je (otre#no *a nji,ovo (odmirenje. >akon (odmirenja *ajedni+ki, d'gova$ vraaj' se 'lo*i. =a nenov+ane 'loge$ osim oni, koji s' se sastojali ' rad' ili (re('tanj' stvari na '(ora#'$ nakna'je se vrednost koj' s' imali ' vreme 'laganja. & svr,' namirenja d'gova i vraanja 'loga$ 'nov+e se *ajedni+ka imovina$ ako je to (otre#no. Ostatak *ajedni+ke imovine$ nakon (odmirenja d'gova ortakl'ka i vraanja orta+ki, 'loga$ deli se na ortake (rema nji,ovim 'delima ' do#iti. Ako *ajedni+ka imovina nije dovoljna *a (odmirenje *ajedni+ki, d'gova i vraanje 'loga$ orta"i do(la'j' manjak (rema ra*mer' snoenja g'#itka. Ako se od nekog ortaka ne #i mogao na(latiti deo koji na njega ot(ada$ ostali orta"i ga snose na jednake delove. >a (itanja ' ve*i s deo#om *ajedni+ke imovine koja nis' 'reena ' (ret,odnim odred#ama$ odgovaraj'e se (rimenj'j' (ro(isi o ra*vrgn'' s'vlasni+ke *ajedni"e.

.a0l#3/a0
&govorom o ortakl'k' '*ajamno se o#ave*'j' dve ili vie oso#e 'lo.iti svoj rad iCili imovin' radi (osti*anja *ajedni+kog "ilja. Ortakl'k je *ajedni"a oso#a i do#ara #e* (ravne oso#nosti. Do#it je onaj deo imovine ortakl'ka koji (reostane nakon od#itka vrednosti orta+ki, 'loga 0glavni"e$ *ajedni+ki, d'gova i trokova1. 9'#itak nastaje kad imovina ortakl'ka (adne is(od vrednosti orta+ki, 'loga. Ako 'deli ortaka ' do#iti i g'#itk' nis' 'tvreni 'govorom o ortakl'k'$ svaki ortak ima$ ne*avisno o vrsti i veli+ini 'loga$ jednak 'deo ' do#iti i g'#itk'. Ako je odreen samo 'deo ' do#iti$ ili samo ' g'#itk'$ ' deo#i to 'tana+enje vredi *a do#it i *a g'#itak. Ortakl'k (restaje ostvarenjem *ajedni+kog "ilja ili ako njegovo ostvarenje (ostaje nemog'im$ (rotekom vremena na koje je sklo(ljen 'govor o ortakl'k'$ (ro(a' *ajedni+ke imovine$ s(ora*'mom ortaka$ smr' odnosno (restankom (ostojanja te ist'(om ortaka$ ako ortakl'k +ine dva ortaka Ako i, je ' ortakl'k' vie od dva$ (redmnijeva se da ' navedenim sl'+ajevima ostali .ele nastaviti ortakl'k.

1!

Li*,ra*3ra

,tt(:CCstart.)a"emoods."omCres'lts.(,(D sE'govorFoFortakl'k'G"ategorHEIe#GstartE1GaEI#st ,tt(:CC'govor."o.rsC&govor o ortakl'k'.,tml Pro). Dr. :ogdan B.$ 4O#liga"iono (ravo5$ Pale$%!!!.

11