1.

RAZVOJ NOVANOG SISTEMA Monetarni sistem-predstavlja podsistem privrednog sistema u okviru kojeg se reguliu pravila ponaanja i to:sistem vaenja(valuta),sistem i instrumenti plaanja,novane institucije. U monetarnoj teoriji se postavlja sutinsko pitanje kako se stvara novac,ko sa njim raspolae i kako djeluje na ekonomsku aktivnost.Monetarna teorija se tretira kao teorija o uticaju novca na ekonomske aktivnosti. Monetarna teorija istrauje: -pove anost monetarno-kreditne politike i promjene novane mase! -pove anost novane mase i e"ektivne tranje ro#a i usluga! -pove anost tranje i o#ima proi vodnje, aposlenosti i do$otka! -pove anost novca,do$otka i kamatni$ stopa! -pove anost novca sa "inansiranjem javnog sektora! %redmet istraivanja monetarne teorije:pola i od i uavanja novanog opticaja i uticaja na pro#leme tednje i investicija,kamata i investicija,sta#ilnost do$otka i aposlenost. &ealni sektor ekonomije posmatramo kro strukturu:privrede,stanovnitva i javne potronje. 'snovni idikatori u realnom sektoru ekonomije:ekonomska struktura i sistem politika,iji su pojavni o#lici:promjene u nacionalnom do$otku, aposlenost proi vodni$ "aktora,cijena,raspodjela do$otka i #ogatstva. ISTORIJSKI PUT RAZVOJA NOVCA (avremeni novac:je sloena ekonomska kategorija,koji o#u$vata sve novane o#like u nji$ovoj dinamici i nji$ovom uticaju na privredna kretanja. %rvi o#lici ro#nog novca:itarice,koa,kikiriki, rno #i#era,svila,pirina. %rvi novani o#lici u sre#ru pojavili su se u )ini.)ovanice su #ile napredak,jer su predstavljale premjereno pare metala na koji je #io utisnut ig,pa je i trgovina #ila jednostavnija.*lato i sre#ro se lake prenosilo,#ili su trajniji i prepo natljiviji i #ilo je mogue mjeriti nji$ovu istou kao kovine,pa su se mogli standardi irati i po teini i po istoi. %rve kovanice su imale nedostatak:jer su se nji$ove ivice mogle lako strugati,pa su kovanice +podre ivane+. ,ovanica je nastala kao depo itni certi"ikat,kao neki o#lik potvrde.'na predstavlja svaki o#lik novca koji se pojavljuje u o#liku papirne ceduljice,#e o# ira na postanak, naenje i pravnu normu.,ovanica je nastala kao posljedica sa nanja da nominalna vrijednost novca u prometu moe odstupati(vie ili manje).(ve do - sv, rata novac je u sutini #io u o#liku plemenitog metala..anke su mogle da puste u promet vie novanica nego to su imale plemenitog metala./ako su one proirile kreditni potencijal jer su viak novanica u odnosu na koliinu raspoloivog plemenitog metala mogle da plasiraju u kamatu.'vo je esto koristila drava kojoj je "alilo novca.- date novanice su esto #ile o#e vre0ene i gu#ila su o#iljeja sredstava plaanja. %ro#lem sa papirnim novcem:je u tome to se mora strogo kontrolisati koliina novca koja je u opticaju./aj a$tjev kod monetarnog novca nije postojao,jer je koliina novca #ila ograniena koliinom lata. %apir je novani nak koji sam po se#i nema vrijednost kao ro#a ali ipak predstavlja ukupnu koliinu punovrijednog novca koji postoji.(amo koritenje repre entativnog novca #ilo je korisnije,jer je smanjivalo transakcione trokove trans"era veliki$ suma novca u latu i sre#ru.)oritenje papirnog novca je mnogo je"tinije i lake,odnosno "unkcionalnije.%ojava i ra voj papirnog novca ne nai da 1.-a vie nema lata,ve vlasnici papirni$ novanica iste ne mogu da amjene u lato.

NOVAC KAO PRODUKT ROBNE PROIZVODNJE I PROMETA Uslov postojanja papirnog novca je pri$vatljivost pri ra mjeni ro#a i usluga. 2iducijarni novac je monetarni standard prema kojem neka valuta nema podlogu ni u emu osim u javnom povjerenju,odnosno u vjeri da se moe amijeniti u do#ra i usluge. %ovjerenje u vaei monetarni sistem je istovremeno povjerenje u postojei sistem proi vodnje i ra mjene i povjerenje u monetarnu vlast da nastoji ouvati kupovnu mo valute,odnosno vaeeg novca. ,ovac je ono to je pri$vaeno i koristi se u procesu ra mjene,ouvanja vrijednosti,o#raunska jedinica i atita a odgo0eno plaanje.,ovac predstavlja najlikvidniji dio imovine. %ostoje dvije vrste novca: 3.ro#ni! 4."iducijarni novac! U osnovi "iducijarnog novca je povjerenje u pri$vatljivost novca,da e #iti pri$vaen u plaanju ro#a i usluga %oeljne oso#ine novca su: %renosivost! /rajnost! 5jeljivost! (tandardi ovanost! %repo natljivost! -u sistemu papirnog novca,sve vrste novca imaju navedene poeljne karakteristike. .arter: je direktna ra mjena neke ro#e i usluge a drugu ro#u i uslugu..arter je ra mjena #e upotre#e novca. ,edostaci ekonomije koja koristi #arter: 'uvanje opte kupovne moi! ,epostojanje ajednike mjere i vrijednosti! ,epostojanje o#raunske jedinice! FUNKCIJE NOVCA -,ovac ima etiri osnovne "unkcije: (redstvo ra mjene! (redstvo ouvanja vrijednosti! '#raunska jedinica-mjera vrijednosti! (redstvo odgo0enog plaanja! ,ovac kao sredstvo ra mjene- nai da e ga sudionici u platnom prometu pri$vatiti kao sredstvo plaanja. ,ovac kao sredstvo ouvanja vrijednosti-se javlja u njegovom naenju novca kao sredstva a grtanje #laga i svijetskog novca.(ta#ilnost novca iska anu kro njegovu kupovnu snagu i nak povjerenja u sistem vaenja je preduslov "unkcije novca kao sredstva a ouvanje vrijednosti. ,ovac kao mjera vrijednosti-ima sadraj kao i svaka druga ro#a.

,ovac kao o#raunska jedinica-je u "unkciji iska ivanja vrijednosti o#ima privredne aktivnosti i steeni$ materijalni$ do#ara.%reko o#raunske jedinice kao mjere vrijednosti omoguuje se sudionicima u ekonomskim transakcijama da uporede relativne vrijednosti ra liiti$ ro#a i usluga. ,ovac kao sredstvo i raavanja odgo0eni$ plaanja-je u "unkciji ra mjene i raunovodstvene jedinice.

PAPIRNI NOVAC I SISTEM SLOBODNOG VAENJA Moderni novani sistem papirnog novca je novac #e svoje unutranje vrijednosti i #e metalnog pokria i #ilo kakve ve e sa latom,njegova vrijednost je odre0ena prometnom "unkcijom. 6rijednost papirnog novca je odre0ena ro#ama i masom ro#a koje mu stoje nasuprot. )oliina novca je odre0ena prema potre#ama privrede.5a #i se sprijeile loupotre#e sa novcem ulogu regulacije preu imaju centralne #anke pod kontrolom drave. *a utvr0ivanje sta#ilnog monetarnog sistema potre#no je utvrditi odre0ene principe: 3.1. mora #iti odvojena od politikog autoriteta! 4.1. mora #iti odgovorna a odravanje sta#ilnosti cijena MONETA,NOVANICA ILI BANKNOTA ,ovanica predstavlja surogat novca koja se pojvljuje u o#liku papirne ceduljice.(urogati novca su amjena a novac.,ovanica postaje amjena a pravi novac nastao #og potre#e prometa. .anknota se ra vila i papirne ceduljice koju su i davali #anke.'na se puta u promet u visini deponovanog lata kod #anke i neogranieno je konverti#ilna u lato.'ne su o#e #jedile #olje snad#ijevanje prometa novanim sredstvima.'vim novac postaje snano sredstvo ekonomske politike,ali i stalni "aktor opasnosti a pojavu in"latorni$ kretanja.)ada drava akonski ukida konverti#ilnost #anknota u lato ista se pretvara u papirni novac sa teajem i postaje akonski de"initivno sredstvo plaanja. KREDITNI NOVAC )redit predstavlja kupovnu mo koja se posu0uje. )amata je cijena koritenja novani$ sredstava,odnosno cijena neplaanja najlikvidnijim o#likom odma$ i plaanja u produenom o#liku. )reditni instrumenti su mjenica i o#ve nica. Mjenica-sa monetarnog gledita nai pretvaranje ro#e u o#lik kreditnog novca,a prilikom eskontovanja mjenice dola i do pretvaranja kreditnog novca u papirni novacnovanicu.Mjenica je instrument kredita koja slui a o#e #je0enje plaanja u novcu i a ra liku od novanice ne postoji o#ave a primanja a i mirenje o#ave e. 7skontovanje mjenice,kao o#lika kreditnog novca, nai njeno pretvaranje u drugi o#lik kreditnog novca,a to je .8,)8&()- )&75-/. DEPOZITNI NOVAC ,a iv depo itni novac dola i od toga da sredstva "iguriraju kao depo iti,dok iralni novac ima pola ite u njegovom kruenju sa rauna na raun. (avremeni kreditni novac u o#liku depo itnog novca o#avlja pojedine novane "unkcije isto kao i papirni novac:

 '#avlja "unkciju prometnog %latenog sredstva 2unkciju tednje novca 5epo itni novac:predstavlja najsavremeniji o#lik kreditnog novca,to je savremeni o#lik novanog surogata.%redstavlja slo#odna i raspoloiva sredstva na raunima #anaka koja su odma$ plativa-po vi0enju ili na po iv.,astaje polaganjem gotovog novaca na raune kod #anaka.,ajvei o#im prometa danas se o#avlja pomou depo itnog novca. .e gotovinski platni promet je uslov a postojanje depo itnog novca,ali se moe dogoditi da #e gotovinski platni promet postoji a da nema depo itnog novca.'#rnuta situacija nije mogua, tj.depo itni novac ne moe #iti #e #e gotovinskog platnog prometa.

KREDIT I NJEGOVO EKONOMSKO-MONETARNO ZNAENJE )reditni novac i rasta neposredno i ro#nog prometa i tek naknadno #iva regulisan od strane drave.%ostupak eskontiranja je pretvaranje ro#ni$ kredita u de"initivni novac.%roces se odvija i me0u dunika i povjerioca,gdje se mjenica javlja kao instrument o#e #je0enja a o#eana plaanja..anka se javlja kao akcept,odnosno kao garant,da ukoliko dunik ne #ude imao sredstava da e #anka i vriti de"initivno plaanje.'vdje se javljaju dva istovremena procesa sadrana u "unkciji kredita: 3.da podri o#avljeni promet! 4.da istovremeno dola i do kreiranja novca u o#liku surogata novca,tj.mjenice ili #ankarskog kredita.*ajmotraitelj ima potraivanje a #anka o#ave u.*ajmotraitelj je dunik prema #anci(koja mu je odo#rila kredit).'do#ravanjem kredita stvara se novac,a kredit odo#ravaju #anke. MULTIPLIKACIJA DEPOZITA Multiplikacija depo ita ija je druga strana kreditna ekspan ija asniva se na aktivnosti #anke koja prima "iducijarni depo it i adrava dio kao re ervnu likvidnost koja je o#ino utvr0ena od strane 1.. )reditni potencijal je viak sredstava i nad re erve likvidnosti.8ko se sni i stopa o#avene re erve,kreditni potencijal e se poveati i o#rnuto.-sto tako od poveanja depo ita preko polaganja na raun transakcioni$ i tedni$ depo ita doi e do poveanja kreditnog potencijala.Multiplikacija depo ita se temelji na poetnom depo itu 5o i o#ave ne re erve '& i re erve likvidnosti &9. 5:5o;3<&,5-ma= i nos kredita &:> i re erva likvidnosti:> depo itna multiplikacija:ma= &:3 i re erva likvidnosti:ma= ne #i #ilo multiplikacije 1-i nos adranog novca /n-vremenski depo it .:r/?1! /:(3<r);(.-1) .-monetarna #a a /-vremenski depo it 1:> nema adranog novca 7kspan ija #ankarskog kredita pored ekonomske ima i "ormalnu granicu. 2ormalna granica je odre0ena stopom akonske ili empirijski utvr0ene re erve likvidnosti u gotovini./o je granica koja je odre0ena sa principom likvidnosti

NOVANI OPTICAJ I NOVANA MASA ,ovani opticaj:predstavlja cjelokupnu masu ra liiti$ po "ormi prometni$ i plateni$ sredstava tj.sva ona sredstva koja imaju sposo#nost plaanja i koja svako prima u regulisanju o#ave a. (truktura novanog opticaja:odre0ena je gotovinskim(e"ektivnim),depo itnim(iralnim) novcem,kao i ra liitim surogatima,kao npr.mjenica.,ajvei dio novanog opticaja predstavlja depo itni novac. NOVANA MASA U UEM I IREM SMISLU ,ovana masa se javlja kao osnovni monetarni agregat preko kojeg se iska uje ukupan #ir plateni$ i prometni$ sredstava,tj.novca.(a analitikog stanovita pod novanom masom se podra umjeva odre0ena koliina novca koja u odre0enom trenutku postoji. ,ovana masa o#u$vata: gotov novac(novanice i kovani novac) u opticaju i van #anaka i pota! depo itni novac u koji ula e novana sredstva ne#ankarskog sektora na iro raunima i slinim raunima koji slue a plaanje,sredstva na #irnim raunima #udeta i "ondova,#ankarski ekovi i slini instrumenti plaanja. )va i novac-o naava novana sredstva koja ne o#avljaju "unkciju prometnog sredstva,ali veoma #r o mogu #iti pretvorena u prometno sredstvo,a to su: 3.tedni depo iti! 4.oroeni depo iti do jedne godine! @.ogranieni depo iti(garantni polo i,re ervni "ondovi i sl.) M1-novana masa sa gotovinskim(e"ektivnim novcem) i iralnim(depo itnim)novcem. M2-o#u$vata M3 sa kva i novcem M3-o#u$vata M4 uveana a t v.ostala likvidna sredstva PROMJENE NOVANE MASE ,ovana masa se mijenja usljed: 1.jae ili sla#ije kreditne aktivnosti #anaka! 2.prelijevanje novca u depo ite,i o#rnuto,koji nisu novac! 3.promjena salda potaivanja ili dugovanja u odnosima sa inostranstvom i transakcije #anaka u stranoj valuti domaim komitentima! 4.kupovina ili prodaja lata i drugi$ plemeniti$ metala! 'granienje novani$ sredstava sprovodi se: -#lokiranjem sredstava na neodre0eno vrijeme! -potpuno #lokiranjem sredstava do kraja godine! -djelomino #lokiranje sredstava do kraja godine! -i dvajanjem sredstava na pose#ne raune i ograniene depo ite ,a iv iralni novac-potie od osnovne karakteristike da krui sa rauna na raun,dok depo itni novac dola i od toga da sredstva "iguriraju kao depo it. 7kspan ija #ankarskog kredita ima svoju "ormalnu i stvarnu granicu.2ormalna granica ekspan ije je odre0ena stopom o#ave ne re erve,dok je stvarna odre0ena stanjem likvidnosti u ne#ankarskom sektoru. %ored instrumenata o#ave ne re erve 1. ima i druge instrumente,i to: poveanje,odnosno smanjenje eskontne stope! poveanje,odnosno smanjenje reeskontnog i relom#ardnog kontingenta! prodaja i prodaja $artija od vrijednosti!

vei o#im kreditne aktivnosti ne#ankarskog sektora!

LIKVIDNOST Promjene u ukupnoj koliini novca i stopa rasta koliine novca utjeu na vane ekonomske pokazatelje kao to su: 1. zaposlenost 2. stabilnost cijena 3. stopa rasta drutveno proizvoda 4. obim spoljno!tr ovinske razmjene 5. pla"anja sa inostranstvom Likvidnost imovine: odnosi se na lako"u prodaje te imovine uz minimalne trolove. #ovac je najlikvidniji od svi$ sredstava jer pojedinac ne treba pretvarati novac u neto dru o prije kupovine. Likvidnost: sposobnost razliiti$ subjekata da u roku udovolje svojim obavezama POKAZATELJI LIKVIDNOSTI Suma robnih ci ena: podrazumijeva sumu robnonovani$ transakcija realizovani$ proizvoda i uslu a% i to u odnosu &!# !r"ina o#tica a 'istoimeni$ komada novca( je u koliniku% te sumom robni$ cijena u imeniku odre)uju sumu robni$ cijena kao prometni$ sredstav. *ektor: je skup relativno $omo eni$ subjekata sa slinim motivima ponaanja. *ektori se mo u +ormirati po +unkcionalnom i institucionalnom naelu. ,naliza likvidnosti po sektorima moe pruiti bolju osnovu za ocjenu likvidnosti. !$ZINA OPTI%AJA NOV%A -rzina opticaja novca je vaan +aktor koji se mora uzeti u postupku analize likvidnosti jer on kori uje odnose izme)u drutveno proizvoda i novane mase. . savremenoj monetranoj teoriji brzina opticaja novca je reciprona potranji novca. /bo koritenja kredita i supstituta novca mo u"e je obaviti pove"ani obim prometa istom koliinom novca. &aunski: a0 kod bez otovinsko platno prometa /-1& 2P3&,415, . 63P2/17#28 #294.: 1/#2* 63P2/17#2; #294, #, <&,5. 853*34, b0 kod otovinsko pla"anja 2-18 P&2837, <251 *3 9&=1 *, ;272918 #29438: *7,#53 ;27292; #294, ,naliza likvidnosti se sprovodi: 1. e> post ?analiza koja se odnosi na prolost0 2. e> ante ?odnosi se na budu"nost0 SIVA E&ISIJA NOV%A Siva emisi a novca: van le alni$ tokova predstavlja de+ormaciju monetarni$ tokova. Ob'ici sive emisi e ( 1. nevra"anje ili neuredno vra"anje dospjeli$ kredita u bankarski sistem i neovlateno koritenje kredita od strane kamate

2. pekulativno zadravanje otovo novca i nepola anje isto na raun 3. nenamjensko troenje bankarski$ kredita 4. +inansijska nedisciplina Prob'em sive emisi e je osje"aj nesi urnosti i stvaranja ekonomije bez povjerenja i poslovno morala. Ne)e' eni e*ekti sive ekonomi e : 1. prekid +unkcije depoziti!krediti i usporavanje procesa kreditne multiplikacije 2. izraena nelikvidnost privrede i zavisnost privrede od kredita 3. de+ormacije u strukturi novani$ sredstava izazvani$ prelijevanjem likvidni$ u nelikvidne oblike usred promjene namjene koritenja sredstava 4. prevelika koliina otovo novca u opticaju u strukturi novane mase P$ANJE NOV%A Pran e novca je pretvaranje tzv prljavo novca ili dru e imovinske koristi pribavljeni$ kriminalnim ili dru im protivzakonitim radnjama u 'ist( novac koji se moe korisititi kao le alni pri$od. Pr' avi novac je svaki pro+it ili sredstva koja proizilaze iz nezakoniti$ aktivnost. Pranje novca bez pred$odne kriminalne aktivnosti ne postoji. Perai novca ne nastoje ostvariti najviu stopu dobiti na novac koji operu ve" im je vanije mjesto ili investicija koje "e im omo u"iti najlake i najbre recikliranje novca. /bo pranja novca se moe do oditi da se slobodni kapital ulae manje racionalno to uveliko moe naruiti postoje"e ekonomske tokove. Pranje novca uslovljava re resivnu distribuciju do$otka i stvaranje velike potroake mo"i pojedinca u uslovima opte recesije. 9elika sredstva koja se zara)uju pranjem novca utiu na porast potranje za luksuznim proizvodima to potie pekulacije i in+laciju. Pranje novca utjee na transparentnost i naruavanje zdravlja +inansijsko trita. 8etode pranja novca: 1. krijumiranje otovine% +iziki transport otovine u stranu dravu dje se novac polae u banku i postaje neprepoznatljiv 2. konstrukcija ?jena transakcija se pretvara u vie manji$0 3. kockarnice ?razmjena otovine za etone ... 0 4. lane kompanije A 's$ell komanije( prikrivaju sredstva pranja novca% a '+ront kompanije( obavljaju le alne poslove radi prikrivanja pranja novca 5. lica ukljuena u pranje novca stupaju u kontakt sa bankama i kprepoznaju potkupljive slubenike @. pekulativni poslovi na +inansijskom tritu Pranje novca se naje"e obavlja u zemljama zvanim 'o++ s$ore( drave ili porezni raj. 7o su drave koje ne oporezuju. 2ne ne trae podatke o porijeklu novca. 8e)unarodne inicijative za speavanje pranja novca: 1. +A+T ,radna rupa za djelovanje u oblasti +inansija0 -. !a"e'ski komitet "a kontro'u banaka +AT+/ovi standardi #rotiv #ran a novca: 1. preciznije odre)ivanje mjera za kilijente i transakcije visoko rizika% ukljuuju"i korespodentsko bankarstvo 2. proirenje mjera za ne+inansijske aktivnosti i pro+esije 3. ukljuivanje bitni$ institucionalni$ mjera u vezi me)unarodne saradnje 4. unapre)enje za$tjeva kod transparentnosti putem adekvatni$ i pravovremeni$ in+ormacija u vezi vlasnitva pojedinaca i kompanija 5. proirenje mno i$ propisa u vezi pranja novca da bi se prikrilo +inansiranje terorizma 0nutar re1istra #ro*i'a ko'i enata banke #osto i ni" k'asi*ikaci a k'i enata : 1. nivo rizika koji klijent nosi za banku

2. +inansijska sna a klijenta 3. uestalost poslovanja sa bankom 4. urednost i aurnost poslovanja sa bankom Pro*i' k'i enta: naziv klijenta% identi+ikacijski broj :P69 br% pravni oblik% vrsta djelatnosti% vlasnika struktura klijenta% oblik poslovno aranmana sa bankom% povezanost sa dru im klijentima banke% vrsta depozita% uestalost i obim prometa po raunima% urednost i aurnost ku poslovanju sa bankom. 0s'ovi "a utvr2ivan e #rihvat' ivosti k'i enata : 1. zakonitost 2. transparentnost 3. ekonomski status klijenta 4. iskustvo o ranijem poslovanju sa bankom &E3ANIZ&I P$O&JENE NOV4ANE &ASE ?pro+. slajdovi0 Primarna emisi a novca &ehani"mi i tokovi kreiran a #rimarno1 novca 4- stvara primarni novac. -anke kreiraju depozitni ili bankarski sekundarni novac. 4- primarnu emisiju vri: 1. monetizacijom vrijednosni$ papira privredni$ subjekata% transaktora 2. kreditima poslovnim bankama 3. kreditiranjem drave ?najve"i dio primarne emisije0 4. krediti ostalim komitentima 5. kupovina i prodaja devizni$ sredstava% devizne transakcije 3+ekti djelovanja me$anizma kreiranja novca: 1. stabilnost privrede i njen utjecaj na emisiju novca 2. +ormiranje optimalne koliine novca 3. prila o)avanje emisije stvarnim robno!novanim transakcijama 4. e+ikasnost i elastinost monetarne politike &eeskont je lavni kanal kreiranja novca utrinim uslovima. <rediti 4- poslovnim bankama ! niska stopa 2& bankama ! slaba depozitna baza banaka i visoka zavisnost od kredita 4*tvaranje budetsko de+icita tj. javno du a drave kod 4-: ! direktna monetizacija% emisija e> ni$ilo A in+lacija ! operacije na otvorenom tritu: preraspodjela kupovne sna e preko operacije kupovine i prodaje vrijednosni$ papira 'open market operacije( *talno prisutan de+icit: ! lete"i ! sistemski #e ativne posljedice: 1. suava se prostor povezivanje novca sa robnonovanim tokovima u odnosima izme)u preduze"a 2. nemo u"nost re ulisanja potrebne koliine novca u opticaju 3. pretvaranje primarne emisije u sistem +inansiranja konane potronje 4. dero ira se sistem raspodjele stvarne akumulacije% do$otka i kupovne sna e

5. in+latorni e+ekt &ehani"am #rom ene nov5ane #onude +inansi ski sistem i *inansi ski #osrednici Dinansijski sistem ! potie ubrzanje robne razmjene% porast investicijske potronje% te omo u"ava povoljan vremenski raspored sredstava izme)u su+icitarni$ i de+icitarni$ jedinica Dinansijski posrednici: banke% tedionice% +inansijske kompanije ?penzioni +ondovi% investicioni +ondovi% osi uravaju"a drutva 8onetarne institucije : 4- i P#emonetarne institucije: investicioni +ondovi% penzioni +ondovi% tedionice% osi uravaju"a drutva. Ne*inansi ski sub ekti #e+inansijski subjekti: drava% doma"instva% preduze"a koja se na novanom tritu javljaju u ulozi novano su+icitarni$ i de+icitarni$ jedinica #emonetarni sektor privrede: ne+inansijski subjekti E nemonetarne +inansijske institucije Vrste transakci a Transakci e unutar monetarno1 sektora 10 7ransakcije izme)u 4- i poslovni$ banaka 20 7ransakcije izme)u poslovni$ banaka ?me)ubankarske transakcije0 Transakci e i"me2u monetarno1 i nemonetarnih sektora 30 transakcije izme)u poslovni$ banaka i nemonetarni$ subjekata 40 transakcije izme)u 4- i drave Transakci e i"me2u nemonetarnih sektora 50 7ransakcije izme)u pojedini$ rupacija nemonetarni$ sektora &onetarni i nemonetarni u5inci #o edinih transakci a 8onetarni uinci ! transakcije 6 i 7 1zuzeci ?nemonetarni uinci u skopu transakcija 3 i 40: npr. davanje jamstva i arancije od strane poslovne banke% zamjena oteeni$ novanica od strane 4-... #emonetarni uinci ! transakcije - i 8 ?prelijevanje novca od jedno subjekta dru om0 7ransakcije 9 ! odraavaju vii ili nii stepen likvidnosti ali ne i kreiranje novca% iako svako pove"anje likvidnosti banaka predstavlja potencijalno pove"anje koliine novca

&onetarni mu'ti#'ikator Proces me)usobno djelovanja +inansijski$ trita moe biti predstavljen sl relacijom 8GmH- ! pod uticajem sredinje banke m ! ponaanje bankarski$ i nebankarski$ subjekata u monetarnim procesima 8o u"e je razlikovati 2 tipa novca: 1. monetarna pasiva +inansijski$ posrednika A istupa kao potencijalno potraivanje na dr tip novca 2. krajnji A de+initivni novac ne nudi potencijalno potraivanje iako je zamjenjiv za dru e stvari% to je primarni novac 4Kreiran e nova5ne mase 8etod (upotrebeI monetarne baze A -G;E& 8etod (kreiranjaI monetarne baze A - G zbir svi$ oblika aktive ! zbir svi$ oblika nemonetarne pasive Promjene u monetarnoj bazi ! nuan uslov za ubrzavanje ili usporavanje monetarno rasta Kreiran e novca 2ptimalna koliina novca u opticaju ! koliina novca u prometu koja je dovoljna da se omo u"i nesmetan tok reprodukcije uz odravanje potrebne stabilnosti trita i cijena tj. optimum u snabdjevanju privrede prometnim sredstvima 7okovi kreiranja novca ! +inansijske transakcije izme)u monetarni$ institucija i nebankarski$ subjekata Tokovi kreiran a:#ov'a5en a #rimarno1 novca 6evizna i doma"a pasiva ?monetarna i nemonetarna0 6evizna i doma"a aktiva #8 G < E 3s ! #P Instrumenti i kana'i #rom ene nov5ane mase 1nstrumenti centralne banke -ankarski krediti #emonetarni depoziti 6evizne transakcije banaka

1J

O#eraci e sredi;n e banke 1. 2peracije na otvorenom tritu: kupovina K29 ! pove"anje obima primarno novca ! pove"anje kreditno potencijala ! pad trini$ kamatni$ stopa na kratak rok 2. 6evizne transakcije sa inostranstvom: ve"a kupovina od prodaje deviza ! kreiranje primarno novca 3. <rediti poslovnim bankama ! ulo a posljednje utoita u sluaju pada likvidnosti cjelokupnog bankarsko sektora pod uticajem autonomni$ +aktoraL selektivni krediti 4. Propisivanje diskontne stope i stope obavezne rezerve 0tica bankarskih i nebankarskih sub ekata na ko'i5inu novca 81 G ; E 6v ; A otov novac 6v A bankarski depoziti Promjena 6v ! uslovljenja ponaanjem poslovni$ banaka i nebankarski$ privredni$ subjekata 7ranja ekonomski$ subjekata za 6v pozitivna je +unkcija do$otka% a ne ativna +unkcija kamatni$ stopa na +inansijskim tritima Primarni novac ?-0 de+inie se kao zbir otovo novca i likvidni$ rezerci banaka kod 4- ?&0 tj G;E& 3kspanzija realni$ privredni$ tokova ! pove"anje tranje novca privredni$ subjekata !ankarski kredit Ponuda i potranja za kreditom ! osnovne determinante porasta ili smanjenja kredita 7ranja kredita kao posljedica tranje za novcem kao prometnim i platenim ! 2bjektivno odre)ena ?+unkcija procesa proizvodnje% raspodjela% prometa...0 7ranja za kreditom radi +inansiranja potronje ili investicija ! *ubjektivni% psi$oloki% administrativni% socijalni% politiki i dru i +aktor0 Neutra'nost novca #eutralan novac ! neutralnost monetarne politike na realna kretanja u du om roku 1. <lasina ekonomska kola ?od ,. *mit$!a do ,. 8ars$all!a0% 8onetaristi ?na elu s 8. Driedman!om0 i #eoklasina kola racionalni$ oekivanja ?7. *ar ent% #. Mallace% &. -arro i dru i0 akcije monetarne politike nemaju e+ekta na realnu ekonomsku aktivnost ?tj. da je monetarna politika neutralna0 u du om roku ?odnosno da postoji du orona neutralnost monetarne politike ! lon !run neutralitN0 2. kola realni$ poslovni$ ciklusa ?D. <Ndland% 3. Prescott i dr.0 ! akcije monetarne politike uopte nemaju e+ekta na realnu ekonomsku aktivnost ni u du om ni u kratkom roku

11

0tica sredi;n e banke na nov5anu #onudu vs. utica na kamatnu sto#u *redinja banka ne moe kontrolisati novanu ponudu i trine kamatne stope istodobno% jer je veliina potranje za novcem ?kao dru a odrednica trine kamate0 izvan mo u"nosti kontrole sredinje banke <ada sredinja banka kontrolie ponudu novca ubi kontrolu nad trinom kamatnom stopom% odnosno kada kontrolie kamatu ubi kontrolu nad ponudom novca

0tica na #rom enu nov5ane mase i'i na #rom enu kamatne sto#e 1zbor posredno cilja monetarne politike de+iniran je stabilno"u ili nestabilno"u krivulja 1* i O8: 9. ci' an e ve'i5ine nov5ane #onude ?pomo"u instrumenata monetarne politike usmjereni$ na tokove kreiranja i ponitavanja primarno novca% odnosno veliine novane mase0 -. ci' an e ra"ine tr)i;ne kamatne sto#e ?pomo"u operacija na otvorenom tritu% dje sredinja banka kupuje obveznice% pove"ava nji$ovu cijenu i smanjuje prinose te djeluje na razinu trini$ kamatni$ stopa

12

L& stabi'na< IS nestabi'na . situaciji kada ne L& kriva stabi'na< a IS kriva nestabi'na % ciljanje novane ponude kao indirektan cilj monetarne politike% povoljniji je od ciljanja kamatne stope =to je ve"a nestabilnost 1* krive u odnosu na O8 krivu% ci' an e nov5ane #onude je djelotvornije jer izaziva man e osci'aci e dohotka . situaciji kada ne IS kriva stabi'na< a L& kriva nestabi'na % ciljanje kamatne stope kao indirektan cilj monetarne politike% povoljniji je od ciljanja novane ponude =to je ve"a nestabilnost O8 krive u odnosu na 1* krivu% ci' an e kamatne sto#e je djelotvornije jer izaziva manje oscilacije do$otka 2vaj model pretpostavlja da se razina cijena ne mijenja &ehani"am #reno;en a monetarnih u5inaka na rea'na kretan a Likvidnosni #ritisak ?npr. sredinja banka intenzivno kupuje vrijednosnice od poslovni$ banaka0 P pove"anje slobodni$ novani$ sredstava na iro!raunima poslovni$ banaka P pove"ani kreditni potencijal poslovni$ banaka Pove=ana #onuda kredita banaka P povoljniji uslovi kreditiranja P pad aktivni$ kamatni$ stopa banaka P pove"anje potranje za kreditima P pove"ane mo u"nosti stvaranja depozitno novca od strane poslovni$ banaka P pove"ana kupovna mo" nebankarski$ subjekata ?preduze"a% stanovnitva% drave0 Pove=ana a1re1atna #otra)n a P uz datu a re atnu ponudu pove"ava se nacionalni do$odak% proizvodnja i zaposlenost 05inci u du1om i kratkom roku 9. 0 kratkom roku postie se pozitivan uinak na pove"anje bla ostanja u nacionalnoj privredi -. 0 du1om roku dolazi do uinaka na rast cijena roba i uslu a na tritu% pove"avaju se in+latorna oekivanja &ezultat u du om roku: 8onetarna politika je neutralna i rezultira iskljuivo u pove"anju stope in+lacije

&E3ANIZ&I E&ISIJE I PONI>TENJA NOV%A 72<291 *79,&,#5, #29Q,#3 8,*3: kreditna emisija privredi% kreditna emisija poslovnim bankama% djelovanje multiplikacije u monetarnom sektoru 8GmH83K,#1/81 <&31&,#5, #294,: bankarski sistem: kreditna aktivnost% sektor privrede:prelivanje novca <9,O17,71#1 3D3<71 <&31&,#5, #294,: promjena bankarski$ kredita% promjena devizni$ rezervi% promjena strukture monetarno volumena <9,#717,719#1 3D3<71 <&31&,#5, #294,: promjena u strukturi postoje"e novane mase% pretvaranje depozita u otov novac% prelivanje novca u okviru sektora posebno stanovnitva i privrede -,#<,&*<1 <&3617 <,2 1#*7&.83#7 381*153 1 P29O,Q3#5, #29Q,#3 8,*3: odobravanje kredita privredi% stanovnitvu% dravnim institucijama i +ondovima 2P718,O#, <2O1Q1#, #294,: vezana je za +inansiranje sektora privrede% dok u ostalim sektorima ima oblik in+laciono ili de+laciono +inansiranja

13

#382#37,&#1 63P2/171 <,2 <,#,O1 *79,&,#5, 1 P29O,Q3#5, #29Q,#3 8,*3: blokiranje i deblokiranje depozita% oroavanje sredstava kod banke% administrativna o ranienja% porast depozita koji ne ulaze u novanu masu 6391/#3 &3/3&93: autonomni +aktori promjene novane mase i velikim dijelom nezavisna od monetarne politike% pove"anje devizni$ rezervi% izvedeni depoziti u procesu multiplikacije depozita u okviru bankarsko sektora kao cjeline <.P291#, 1 P&26,5, K29: povlaenje novca emisijom od strane 4-% ubacivanje novca i porast novane mase kupovinom emitovani$ vrijednosni$ papira od strane 4-% bla ajniki zapisi

STVA$ANJE I PONI>TENJE NOV%A 0 !ANKA$SKO& &E3ANIZ&0 2-O141 8.O71PO1<,4153: makromultiplikacija ?bankarski sistem kao cjelina0 i mikromultiplikacija ?kreditna aktivnost jedne izolovano posmatrane banke0 3D3<,7 8.O71PO1<,4153: pozitivni i ...% konverzija depozita novca 6 u otov novac i zadravanje otovo novca u rukama stanovnitva ;% odliv novca sa rauna komitenata banaka na raun komitenata 4-% stop neiskoriteno potencijala 2;&,#1Q3#5, 8.O71PO1<,4153 8,<&23<2#28*<18 ,;&3;,718,: raspodjela #6% +ormiranje tednje% tranja otovo novca% ponaanje investicija% potronja% tezauracija% platnobilansna situacija *19, 381*15,: novac van le alni$ tokova% nedostatak pravne drave% osje"aj nesi urnosti i nepovjerenja i poslovno morala 63D2&8,4153: prekid +unkcije kredit!depozit% automatski odliv sredstava iz sektora privrede prouzrokuju"i nelikvidnost i visoku zavisnost od kredita% ubljenje mobilnosti sredstava izme)u sektora% onemo u"avanje prelivanja novca u novani kapital ! stalno ispadanje iz procesa cirkulacije% prelivanje likvidno u nelikvidni oblik novca% sistem nepla"anja

P$I&A$NI NOVA% KON%EPT P$I&A$NO? NOV%A Proces me)usobno djelovanja razliiti$ +inansijski$ trita moe biti predstavljen slijede"om relacijom 8GmH-. D1#,#*15*<1 P2*&36#141: to su institucije koje mobiliu slobodna novana sredstva u privredi% odnosno koje prenose sredstva akumulacije od ekonomski$ subjekata koji vie akumuliraju ne o to investiraju% ka ekonomskim subjektima koji vie investiraju ne o to akumuliraju. 8o u"e je razlikovati dva tipa novca: 1. Rmonetarna pasivaS +inansijski$ posrednika: ona istupa kao otencijalno potraivanje na dru i tip novca 2. RkrajnjiS de+initivni novac: ne nudi potencijalno potraivanje iako je zamjenjiv za dru e stvari. Primarni novac ili novac 4- predstavlja ovaj oblik novca. 536#, 26 ;O,9#1K <,&,<73&1*71<, -,#<,&*<1K 63P2/17,: jeste da oni povlae za sobom aranciju konvertibilnosti u otov novac% na za$tjev ili poslije dospije"a otkazno roka.

14

82#37,&#, -,/,: u lavnom se sastoji od novanica 4- u rukama nebankarski$ ekonomski$ subjekata i u bla ajnama banaka% kao i od sredstava banaka... <2O1Q1#, #294, . 2P714,5. ?80: je veliina koja ukljuuje dvije lavne komponente: otov novac ?;0 i bankarske depozite ?6m0. 1 jedna i dru a komponenta nalazi se u rukama nebankarski$ ekonomski$ subjekata. 8G;E6m. P&18,&#1 #29,4 1O1 82#37,&#, -,/, ?-0: de+inie se kao zbir otovo novca ?;0 i likvidni$ rezervi banaka kod 4- ?&0% -G;E&. .P2&3T19,#53 8 i -: elemenat ; je sadran u obe varijable ?8 i -0 i jedina razlika izme)u 8 i je u tome to prva varijabla ukljuuje element 6m ?depozitni novac nebankarski$ subjekata0% a dru a umjesto 6m ukljuuje element & ?rezerve ili depozite banaka kod 4-0. P&18,&#1 #29,4 1O1 82#37,&#, -,/,: je novac koji je kreiran od strane 4- i nje ovi $olderi su banke i nebankarski privredni subjekti. *vi tokovi kreiranja primarno novca vidljivi su iz aktivne strane bilansa -% dok se ukupna koliina primarno novca nalazi u pasivi njeno bilansa. 69, #,Q1#, #, <251 P&18,&#1 #29,4 82U3 -171 1/&,U3#: 1. metod RupotrebeS monetarne baze: primarni novac je postavljen kao ... otovo novca u opticaju i ukupni$ rezervi ?depozita banaka od strane 4-% sredstva na iroraunima banaka kod 4-% sredstva obavezne rezerve i dru i$ vidova rezervi banaka kod 4- ?-G;E&0. 2. metod RkreiranjaS monetarne baze ?Riskaz po tokovima kreiranja0: ovaj metod dopunjuje pret$odni metod. Prema metodi RkreiranjaS monetarne baze primarni novac predstavlja se kao suma svi$ oblika aktive navedeni$ na lijevoj strani bilansa minus zbir svi$ oblika nemonetarne pasive navedeni$ na desnoj strani bilansa.

OPE$A%IJE %! NA OTVO$ENO& T$@I>T0 2peracije na otvorenom tritu se preduzimaju da bi se izazvale eljene promjene u kreditnim tokovima na makroplanu% kao i odre)ena struktura kamatni$ stopa. 2peracije 4- na otvorenom tritu po a)aju likvidnosnu poziciju banaka na direktan nain. *vaka kupovna operacija 4- na tritu K29 pove"ava obim primarno novca za iznos koji je ravan urednosti obavljene kupovine% a svaka prodajna operacija smanjuje koliinu ovo oblika novca. Pove"anje ili smanjenje primarno novca izazvano ovim operacijama 4- neposredno se odraava na nivo likvidnosti poslovni$ banaka ?pove"ava ili smanjuje likvidnost poslovni$ banaka0. DEVIZNE T$ANSAK%IJE %! SA INOST$ANSTVO& 8onetarni e+ekti devizni$ transakcija 4- imaju dvostruki karakter: 1. istovremeno predstavljaju kreiranje ili povlaenje primarno novca ?to je sluaj sa deviznim transakcijama poslovni$ banaka0. 2. kreiranjem ili povlaenjem primarno novca pove"ava se ili smanjuje kreditni potencijal poslovni$ banaka i vri dalje multiplikovano kreiranje novca u opticaju putem porasta kredita. Pove"anje devizni$ potraivanja 4- znai kreiranje primarno novca putem ve"e kupovine od prodaje deviza. ,kt prodaje deviza istovremeno dovodi i do porasta kreditno potencijala poslovni$ banaka. 8e)utim% porast kreditno potencijala banaka ne"e biti jednak cijelom iznosu primljeni$ sredstava ve" umanjen za iznos izdvojeni$ obavezni$ rezervi. *manjenje obaveza 4- prema inostranstvu predstavlja +aktor koji djeluje u pravcu kreiranja primarno novca% ukoliko 4- kupuje devize da bi otplatila dospjele obaveze po inostranim kreditima. . obrnutom smjeru djeluje smanjenje devizne aktive% odnosno pove"anje devizne pasive 4-. Porast neto potraivanja% odnosno smanjenje neto inostrani$ obaveza 4- djeluje u pravcu kreiranja primarno novca i obrnuto.

15

ZA>TO %! K$EDITI$A D$0?E !ANKEA /bo izvrenja svoji$ tradicionalni$ +unkcija na polju re ulisanja novca i kredita i zbo djelovanja na odre)enim podrujima privredne aktivnosti% u smislu razvoja privredni$ djelatnosti. Pod prvim ciljem se mo u navesti: +unkcija Rkrajnje S kreditora% obezbje)ivanje likvidnosti bankama u sezonskim intervalima tokom odine. Pod dru im ubrajamo: re+eninansiranje poslovni$ banaka u visini planirani$ sredstava iz nji$ovi$ kreditni$ potencijala za namjene koje od ovaraju selektivnim ciljevima ekonomske odnosno monetarne politike zemlje. DVA OSNOVNA &ETODA POVEZIVANJA K$EI$ANJA P$I&A$NO? NOV%A %! SA $O!NONOV4ANI& T$ANSAK%IJA&A P$IV$EDNI3 JEDINI%A( 1. kupovina preko banaka prenosivi$ K29 privredni$ or anizacija. 2. odobravanje od strane 4- kratkoroni$ kredita bankama na podlozi ti$ K29% kao inostrani$ K29% u posjedu privredni$ or anizacija koje se mo u unoviti na inostranim +inansijskim tritima. SELEKTIVNO K$EDITI$ANJE NA OSNOV0 K$EI$ANJA P$I&A$NO? NOV%A %!( znai participaciju ovo novca u kreditima banaka koji banke daju za uvr)ene selektivne namjene.

1. +0NK%IJE NOV%A V #ovac kao sredstvo razmjene V #ovac kao sredstvo ouvanja vrijednosti V #ovac kao obraunska jedinica A mjera vrijednosti V *vjetski novac DE+INI%IJA NOV%A( V#ovac je puki +inansijski simbol realni$ vrijednosti A sredstvo razmjene% opte pri$va"eno 1 zakonsko sredstvo pla"anja V #ovac pokre"e ospodarsku A privrednu aktivnost ZA!L0DE O NOV%0 V /anemaruje se robna priroda o novcu V -rka se mjera vrijednosti sa mjerom cijena to dovodi do po reno s$vatanja +unkcije novca kao prometno sredstva +ID0%I$ANI NOVA% monearni standard prema kojem valuta nema podlo u ni u cemu osim u javnom povjerenju% odnosno u vjeri da se moze zamijeniti za dobra i uslu e. P2U3O5#3 2*2-1#3 #294, VPrenosivost V7rajnost V6jeljivost V*tandardizovanost VPrepoznatljivost !arter e razmjena bez upotrebe novca A nemonetarna% razmjena robe 1 uslu e za dru u robu 1 uslu u bez upotrebe novca. $obni i simbo'i5ni novac V *imbolini A savremeni novac : papirni ili iralni odnosno depozitni novac Zna5en e simbo'i5no1 novca V #ovac kao prometno sredstvo

1@

V Prvobitni naturalni novac mo ao se zamijeniti sa simbolima i znakovima : poev od izlizane zlatne monete do z uvane novanice V Papirna novanica je samo znak novca koja se prema novcu u zlatu nalazi u odre)enom odnosu A tj. kao reprezentent zlata 7rans+ormacija robno novca u simbolini novac V 2blikovanje robno novca napr. koe u +ormu simboliko novca napr. <omada koe sa i om V .lo u robno novca preuzima metal A kovina%a zatim zlato i srebro B Prednosti "'ata i srebra( ! isto kvalitativna razlika A +ino"a ! kvantitativna razlika A mo u"nost dijeljenja Nov5ani suro1at C *aku'tativni novac V Papirni novac se razvija iz metalno novano prometa dje ima znak punovrijedni$ srebreni$ ili zlatni$ moneta V 4irkuliraju"i papir A doznake ili obveznice ?mjenice ili ekovi i dr.0 zamjenjuju novac 1 daju pravo vlasniku Aimaocu na odre)enukoliinu kurentno novca ili zlata

B!ankote su uputnice banke na samu sebe A s pravom potraivanja od banke odre)ene koliine zlata
/lato kao najsavreniji oblik robno novca V 2bavlja +unkciju razmjene A prometno i plateno sredstvo i mjera vrijednosti otale robe i sredstvo za (z rtanja bla a ( odnosno konzervacija vrijednosti V #e postoje teko"e u primanju novcV #ekvarljivost% trajnost% djeljivostV Ooa strana je to je postao smetnja odvijanju sve ve"e obima prometa A Pa#irna dr)avna nov5anica V #e daje pravo konverzije u zlato Papirna novanica bez supstanne vrijednosti zadrava +unkciju plateno i prometno sredstva V Papirna novanica kao zakonski i de+initivno sredstvo pla"anja V Papirna novanica kao mjera cijena i sredstvo za (z rtanje ( bo atstva De*inici a va)en a i'i va'ute V *kup zakonski$ propisa kojim se re ulira novani sistem A sustav jedne drave. 9aluta je dravno ure)eni novani sistem A sustaV 9aluta ili vaenje predstavljaju sinonime novano sistema A sustava 6.Va'utni , nov5aniD sustavi C sistemi meta'i"ma B !imeta'isti5ki sustav/ sistem ! paralelna valuta ! dvojna valuta B &onetaristi5ki sustav C sistem ! srebrena ili zlatna valuta ! zlatnni standard ili zlatna valuta ! zlatna valuta sa zlatom u opticjaju !valuta na bazi zlatni$ polu a ! valuta na bazi zlatni$ deviza B Teori e emisi e i #okri=a nov5anica / %urrencE #rinci#'e A t$eorN: sve novcanic koje se nalaze u opticaju moraju imati pokrice u zlatu osim odred)eno kontin enta koji je odredjen zakonom / !ankin1 #rinci#'e A t$eorN : sve novcenice ne moraju imati pokrice u zlatu vec 1 u kratkorocnim mjenicama Pa#irna va'uta A nije likvidirala zlato ne o e postala nje ov reprezentant% zlato je nastavilo da obavlja sve +unkcije novca% jer jedino ono moze da obavalja sve +unkcije novca% zlato obavlja +unkciju mjere vrijednosti a a papirna novcanica mjerilo cjena Kreditni novac

1B

<redit je kupovna moc koja se posudjuje <amamta je cijena za koristenje sredtava <reditni instrumenti mjenica i obveznica & enica "naci #retvaran e robe u ob'ik kreditno1 novca a #ri'okom eskontovan a do'a"i do #retvaran e kreditno1 novca u #a#irni novac. Novcanica( predstavlja suro at novca koji se pojavljuje u obliku papirne cjeduljice. novcanica postaje zamjena za pravi novac nastao zbo potrebe prometa. Ekonomsko i monetarn "nacen e kredita 6epozitni novac je nareprezentativnji oblik kreditno i najvaznija komponenta novca. <redit povecava sna u kapitala. V 2dobravanjem kredita se stvara novacV <redit odobrava banka F. &u'ti#'ikaci a de#o"ita I kreditna eks#an"i a V 7emeljni me$anizmi kriranja novca( *vaka banka kad primi stvarni% +iducijarni depozit% npr. kad neko svoju otovinu poloi na raun u banci% mora jedan dio zadrati kao rezervnu likvidnost ? koju sam utvrdi ili je utvrdi centralna banka0 kako bi na za$tjev komitenata mo ao isplatiti svoje obaveze prema njima. V Preostali dio primljeno polo a koristi se za odobravanje kredita zajmotraiocima V =to je nia obaveza odravanja likvidnosti to je mo u"nost odobravanja kredita ve"a V 9e"a je mo u"nost ekspanzije i multiplikacije depozita K$EDITNI POTEN%IJAL maksimalni iznos kredita koji banka moe odobriti Vrste i"vora sredstava V Dondovi banke V 6epoziti !6 V 8e)ubankarski krediti A 8< +O$&0LA I IZ$A40NAVANJE <P G D E 8< E6 ? 1 A 2&0 A 6v > &l 6 G 6o E 6v <PG kreditni potencijal ili maksimalni iznos kredita DG +ondovi banke 8<G me)ubankarski krediti 6G ukupni depoziti 2&G obavezna rezerva 6vG depozit po vi)enjuL &lG rezervna B &ikrokreditna multiplikacija je na razini jedne banke ! statiki kreditni potencijal &akro mu'ti#'ikaci a je na nivou svi$ banaka. <oncepcija kreditne multiplikacije na razini jedne banke nije uobiajnaV *usre"emo makrokreditnu multiplikaciju na razini svi$ banakaV 6olazi do lanano prenosa sredstava iz banke u banku A odobravanjem kredita u svakoj od nji$ ujedno se kreiraju depoziti B &onetarni a1re1ati su skup +inansijski$ instrumenata A oblika isto stepena likvidnosti 7&1 ;&.P3 82#37,&#1K ,;&3;,7, V Primarni novac A 8J V #ovana masa u uem smislu A 81 V #ovana masa kao dio ? novane 0 imovine A 82% 83%84
A

Primarni novac je zbroj otovo novca u opticaju i ukupni$ depozita ? rezerve likvidnosti% obavezni$ i dru i$ rezervi0 poslovni$ banaka kod sredinje A centralne banke Konce#ci a &i'ton +riedmana

1C

V #ovac po tradicionalnom de+inisanju slui kao sredstvo razmjeneL me)utim% novac slui i kao privremeno prebivalite kupovne mo"i A tednja ? novana imovina0 V Driedmanova de+inicija novane mase obu$vata pored otovo novca u opticaju 1 sve depozite kod banka : transakcione% tedne 1 oroene Nov5ana masa u u)em smis'u ! 81! optepri$va"ena de+inicija V 81! optepri$va"ena de+inicija u ve"ini zemalja 1 od strane 88D!a smatraju se instrumenti pla"anja koji slue kao zakonsko i de+initivno sredstvo pla"anja u zemlji a kreirani su od monetarno A kreditni$ institucija: centralna banka i poslovne banke V 2p"enito : 81 G ; E6 V ; G iznos doma"i$ novanica i kovanica ? otov novac0 u opticaju V 6 G depozit po vi)enju na transakcionim raunima V 6odaju se manje likvidni +inansijski instrumenti A do 1 odine dospje"a ili oni nelikvidniji A preko 1 odine dospje"a% dobivamo irei sveobu$vatne a re ate 82%83%84.. Nov5ana masa je dio ukupni$ novani$ sredstava koja su u opticaju Javni du1 A javni u mno i$ drzava kao uzrok pret$odni$ de+icita u stalnom je porastu. &azlozi za to je sto se dosta sredstava izdavaja za socijalnu i zdravstvenu zastitu i obrazovanje% 5avni du ima jak uticaj na privredna kretanja.#ajvazniji kreator javno du a je drzava% koja or anizuje svoje pri$ode i ras$ode% . razvijenim drzavam ppostoji o ranicenje javno du a i de+icita. Likvidnost A sposobnost zazliciti$ subjekata proizvodnje da udovolje svojim obavazama placanja. ;lobalni pokazatelj likvidnosti opci je presjek likvidnosti koji skriva sektorska i individualna odstupanja pa nije dovoljan za monetarnu politiku. eG ante analiza se odnosi na buducnost% cinjenice se tek trebaju predvidjeti eG #ost analiza se osnosi na proslost i uzima otove cinjenice Devi"ne transakci e predstavljaju pla"anje izme)u dvije zemlje u stranoj valuti po tano utvr)enom kursu koje se odvijaju na deviznom tritu. #avedene transakcije utiu na stanje platno bilansa tako to debitne transakcije dovode do priliva strane valute% a kreditne do odliva. =to se tie stanja u -iK imamo de+icit platno bilansa. Kreditne stavke odnose se na transakcije koje utiu na sticanje i +ormiranje kupovne sna e zemlje u inostranstvu% odnosno one stavke koje +ormiraju ukupnu ponudu deviza. <reditne transakcije znae priliv deviza. ! Debitne stavke odnose se na transakcije koje utiu na smanjenje kupovne sna e zemlje u inostranstvu% odnosno koje vode odlivu deviza. PLATNI !ILANS ! sistematizovan pre led ekonomski$ transakcija izme)u rezidenata i nerezidenata za odre)eni vremenski period ! pre led transakcija zemlje sa inostranstvom za period od odinu dana DO!ITI I $IZI%I DEVIZNI3 T$ANSAK%IJA ! &izik ukljuen u promptnu deviznu transakicju je u tome to se vrijednost strane valute moe promjeniti u odnosu na doma"u valutu. ! 6a bi sprijeila takav ubitak na promptnim tritima% +inansijska institucija moe u"i u terminsku% to znai razmjenu valuta na odre)eni datum u budu"nosti i po odre)enom kursu. DEVIZNI K0$S ! cijena po kojoj se razmijnjuju valute ! 6evizne transakcije predstavljaju pla"anje izme)u dvije zemlje u stranoj valuti po tano utvr)enom deviznom kursu
monetarna analiza 9

&onetarna #o'itika i o#eraci e na otvorenom tr)i;tu

1F

4entralna banka mijenja ponudu novca kupovinom ili prodajom K29 ! operacijama na otvorenom tritu: eli li pove"ati koliinu novca u opticaju% ona kupuje K29 i puta novac u opticaj A ekspanzivna operacija na otvorenomtritu eli li smanjiti koliinu novca u opticaju% ona prodaje K29% te povlai iz opticaja novac koji prima u zamjenu za K29 Arestriktivna operacija na otvorenom tritu. .ticaj centralne banke na novanu ponudu i:ili uticaj na kamatnu stopu 4entralna banka ne moe kontrolisati novanu ponudu i trine kamatne stope istodobno% jer je veliina potranje za novcem ?kao dru a odrednica trine kamate0 izvan mo u"nosti kontrole centralne banke. <ada sredinja banka kontrolie ponudu novca ubi kontrolu nad trinom kamatnom stopom% odnosno kada kontrolie kamatu ubi kontrolu nad ponudom novca. Potranja za novcem <ada ra)ani mo u drati i otovinu i depozite po vi)enju% potranja za novcem ukljuuje dvije odluke: moraju odluiti koliko "e novca drati u otoviniW koliko "e od to novca drati u obliku depozita po vi)enjuW <oliko "e drati otovine% a koliko depozita po vi)enju: otovina je prikladnija za manje transakcije ?i za ile alne transakcije0 -ank.rauni su prikladniji za ve"e transakcije ?dranje novca na raunima banaka je si urnije0
3

B Pran e novca op"enito podrazumijeva rjeavanje% pretvaranje ili i"enje novca steeno kriminalnim aktivnostima% nje ov prelaz preko me)unarodni$ ranica i ponovno ukljuivanje to novca u re ularne novane tokove.. V (PrljavaI sredstva tako postaju (istaI. V . pranju novca sudjeluju banke% tedionice% kockarnice% mjenjanice i osi uravaju"a drutva. V . svijetu odinje opere izme)u 5JJ i 15JJ milijardi .*X. V #ova in+ormatika te$nolo ija% +leksibilnost i prila odljivost u djelovanju% struna pomo" i o romna +inansijska sredstva A olakavaju proces pranja novca. V . borbi protiv pranja novca najvie se moe uiniti u +azi ula anja. B Pran e novca je kompleksni sistem koji se razvija% primjenjuju se nove te$nike% a perai se sve vie usavravaju. Sve mo)e biti u#otri eb' eno u #rocesu #ran a novca( arancije rijetke kovanice police osi uranja dru i oblici novca. dijamanti zlato kreditne kartice dionice &ETODE P$ANJA NOV%A V <rijumarenje otovine V <onstrukcija ?en l. structurin 0 V Oane kompanije ?Ys$ell kompanijeY0 V (Dront kompanijeI V <ockarnice
%age @

2J

Beskamatni finansi ski inst!"menti A islamski "inansijski instrumenti koji "unkciniu po pravilima i uslovima Berijata.
%age

O#$i e i % "&e!si

A ne pripadaju nijednoj vrsti pri$vatljivi$ u ovoraL A premija kod opcija predstavlja kupovinu i pla"anje prava% a ne realni$ vrijednosti proizvoda ili uslu aL A u ovori nisu vezani za realne vrijednosti i oni se kod +juersa nekoliko puta 'odvoje( od robeL A prodavci prodaju% a kupci kupuju ono to ne posjedujuL A +inansijski instrumenti sadre visok stepen 'kockanja(% ili pekulativno kla)enja na promjenu cijena u budu"nostiL ova trita sadre elemente kamateL
'(a )sn)(na m)*e+a,
A Muaraka A Mudara#a

M"*a!a-a je partnerski odnos u kojem jedna strana o#e #je0uje kapital, a druga i vrava posao u skladu sa ugovorom po kojem su se o#ave ale da e sra mjerno ranije utvr0enom omjeru uestvovati u raspodjeli pro"ita ili gu#itka koji se tim poslom #ude ostvario.
%age

Osn)(ne ka!akte!istike is+amski. finansi ski. inst!"menata,

A predstavljaju doka o vlasnitvu nad neto realnom imovinom na#avljenom i sredstava prikupljeni$ emisijom vrijednosni$ papira! A svom vlasniku daju pravo da uestvuje u raspodjeli pro"ita ukoliko isti #ude ostvaren reali acijom konkretnog projekta ili poslovanjem dionikog drutva! A nji$ova vrijednost nemoe #iti garantirana nji$ovom vlasniku od emitenta! A nji$ov vlasnik preu ima puni ri ik i kao vlasnik kapitala uestvuje u pokriu eventualno nastalog gu#itka! A ne mogu sadravati pravo na unaprijed odre0eni garantirani pro"it, #ilo u procentualnom ili u nominalnom i nosu! A proces nji$ovog i davanja i prometa mora #iti u skladu sa principima Berijata! A reali acija posla ili projekta vri se u skladu sa principima mudara#a poslovnog odnosa! A utrivi su.

V &onetarna #o'itika izuava komponente novano opticaja% u prvom redu bavi se novcem kao sredstvom razmjene. V 3+ikasna monetarna politika za$tijeva intenzivan privredni rast i izvozno orijentisanu privredu. B %i' monetarno/kreditne #o'itike( 1. stabilnost cijena 2. stabilnost kursa doma"e valute 3. opta privredna stabilnost 4. re ulacija koliine novca u opticaju 2snovni oblici instrumenata u monetarnoj teoriji i politici su: 1.Politika obavezne rezerve 2.6iskontna politika 3.Politika otvoreno trita 0 !i3 koristi se samo #o'itika obave"nih re"ervi. *utina obavezni$ rezervi sastoji se u tome da svaka poslovna banka mora drati odre)eni dio depozita po vi)enju na posebnim raunima kod centralne banke.
1zdvajanje se vri u odre)enom procentu u odnosu prema depozitima po vi)enju. /nai% dio depozita po vi)enju se stavlja van kreditno potencijala i ne mo u se koristiti za kredite.

B Kreditna #o'itika obu$vata mjere monetarni$ vlasti koje se odnose na kamatne stope% uslove odobravanja kredita i dru e uslove na tritu kredita
Monetarna

Kako e #o5e'a sv etska *inansi ska kri"aAAA V #a tritu nekretnina je dolo do to a da su banke davale milionske kredite svojim klijentima% ak i onima sa malim primanjima. V Potranja za ku"ama je rasla% a samim tim i cijene isti$ su prosjeno bile svake odine za 1JZ vie.

21

V -anke su prodavale kredite investitorima na Mall *treetu% koji su potom pekulisali na visoke pro+ite: YsiromanijimY rizinim muterijama su zaraunavate visoke kamatne stope. V &astu"e kamate su po odile mno e sa malim primanjima% redom su svi oni postajali nesposobni za dalju otplatu kredita. V 1 tako je kriza sa nekretninama po odila cijelu ameriku privredu [ 9elike amerike investicione banke su zabiljeile ubitke u milijardama. PLATNI !ILAN !I3 0 -HHF
///.$)m#an0.$)m

V 1ako jo nije ula u zavrno tromjeseje% za kada je najavljena +iskalna kriza% Dederacija -osne i Kerce ovine u prvi$ est mjeseci debelo je zakoraila u crveno na raunu. V Dederacija -iK u prvi$ est mjeseci u de+icitu je 21@ miliona maraka. 1. jula na sna u je stupio bescarinski reim za ve"inu proizvoda iz 3uropske unije. 6o kraja odine oekuje se kako "e -osna i Kerce ovina iz ubiti oko 13J milionana maraka pri$oda% od e a "e se ve"i dio odraziti na +ederalni entitet. Kvantitativna teori a novca predstavlja teoriju o kupovnoj snazi novca 5avlja se u prometnim i do$odnim varijantama. +isherov teorem stavlja akcenat na izdavanje novca. Dis$er potencira monetarnu +unkciju prometno sredstva. <embridski ekonomisti na dranje novca. <embridski ekonomisti +unkciju zali$e vrijednosti. POSTKLASI4NI EKONO&ISTI 1. <eNnesijski kritiari ne iraju polazita o stabilnosti transakcija i brzine opticaja novca. ! 2. #emonetaristi ! ,+talion ,. ! #a aro -. ! 3. *avremeni monetaristi ! ! 8ar et ,. ! ! ,n ell

+$IED&ANOVA TEO$IJA NOV%A nastoji da rijei pet bitni$ pitanja a to su: imovina%
tranja novca% brzina opticaja novca% transmisioni me$anizmi i monetarna politika. Imovina obu$vata pet komponenti: novac% akcije% obaveznice% +izika dobra i ljudski kapital. Tranja novca je +unkcija etiri varijable: imovine% realno do$otka% kamatne stope i cijena. Porast (pad) imovine i realnog dohotka izaziva porast (pad) monetarne tranje. Porast (pad) kamatne stope generie pad (porast) tranje &onetarna br"ina o#tica a #a dugi rok brzina opticaja novca opada% dri se sv3 vie jedinica novca na jedinicu do$otka. #a sredn i rok brzina opticaja novca prati tok ekonomsko ciklusa%u uzlaznoj +azi ona raste% a u silaznoj +azi ona opada. #a kratki rok promjene monetarne brzine opticaja su inverzna +unkcija monetarni$ promjena. Transmisioni mehani"mi oznaavaju me$anizme uskla)ivanja ponude i tranje novca. 2snovni transmisioni me$anizmi su me$anizmi kamatne stope% realno do$otka i cijena% kao varijable koje u di+erenciranim vremenskim okvirima $armoniziraju ponudu i tranju novca. Tra)n a novca kao +unkcija samo dvije varijable% realno do$otka i kamatne stope. 7ranja novca ili #re*erenci a 'ikvidnosti< ?dio koji ovisi o do$otku i dio koji ovisi o kamatnoj stopi0 3kstremna keNnesijanska linija miljenja poznata kao I$adc'i**ov i"v e;ta J o radu en lesko komiteta za monetarni sistem iz 1F5F. odine odrie mo u"nost ustanovljenja bilo kakvo pravila kretanja brzine opticaja
19.11.2008.

Polazne take u analizi kratkorone ravnotee +irme:

22

1. prosjeni

trokovi 2. marginalni trokovi 3. marginalni prihod

8obilnost kapitala osi urava da se ostvari princip A na isti <,P17,O 1*71 P&2D17 2vaj princip naziva se o#ortunitetnim tro;kom ka#ita'a

NASTAVAK K
De*ormaci e 2nemo u"ivanje prelivanja novca u novani kapital A stalno ispadanje iz procesa cirkulacije Prelivanje likvidno u nelikvidni oblik novca +inansi ska tr)i;ta #rema #redmetu poslovanja se dijeli na : V novano trite% V trite kapitala % V devizno trzite Struktura *inansi skih instituci a Dinansijske institucije su posrednici u trans+eru sredstava izmedu sektora sa su+icitom ?viak novani$ sredstava0 i sektora sa de+icitom ?manjak novani$ sredstava0. Dinansijsko trite je or anizovano mjesto i prostor na kome se trae tj. nude novana sredstva i na kome se zavisno od ponude i tranje +ormira cijena. <amatna stopa% odnosno kurs predstavlja cijenu novani$ sredstava na +inansijskom tritu. +unkci a *inansi sko1 tr)i;ta je u alokaciji novani$ sredstava% sa oni$ +iziki$ i pravni$ lica koja raspolau ve"im slobodnim iznosima od oni$ iji je do$odak nedovoljan za +inansiranje teku"i$ i razvojni$ planova i pro rama koji su drutveno i ekonomski opravdani. #a taj nain +inansijsko trite omo u"uje ostvarivanje optimalnosti u koritenju raspoloivi$ resursa to je u +unkciji skladno privredno razvoja Nov5ano tr)i;te je najiri dio +inansijsko trita na kome se obezbje)uje: iralni novac i kratkorone $artije od vrijednostiL kratkorona kreditna sredstvaL eskontno i lombardno triteL primarno i sekundarno trite kratkoroni$ $artija od vrijednosti. Devi"no tr)i;te je sastavni dio% u irem smislu% novano trita. 6evizni kurs predstavlja cijenu deviza pri emu intervenciona taka predstavlja obavezu institucije monetarne vlasti ?4entralna banka0 da otkupi neo raniene koliine deviza ako se nude po donjem intervencionom kursu 6evizno trite je institucionalno trite privrede na kojem su de+inisani uslovi ostvarenje prometa deviza 0'o1a devi"no1 tr)i;ta

2lakana je me)unarodna razmjena V9e"a povezanost sa inostranstvom Dormiranje realni$ devizni$ kurseva 2si uranje od kursni$ rizika
Tr)i;te ka#ita'a predstavlja specijalizovano trite na kome se tr uje du oronim $artijama od vrijednosti% odnosno vrijednosnim papirima. 7rite kapitala u sebi objedinjava: kreditno!investiciono trite u +ormi du oroni$ investicioni$ kreditaL $ipotekarno trite na kome se koristi kapital u +ormi $ipotekarni$ kredita i trite $artija od vrijednosti du orono karaktera% tzv. trite e+ekata. Prom#tno devi"no tr)i;te podmiruje obaveze iz me)unarodni$ u ovora po osnovu: ! teku"i$ i ! kapitalni$ transakcijaL *redstva moraju biti na raspola anju u roku koji je naznaen u ovorom sa tano naznaenim teajem.

B Terminsko devi"no tr)i;te se odnosi na rok od dva dana nakon zakljuivanja u ovora

23

*tandardni rokovi: ! jedan% dva% tri% ........ est mjeseci. <ursevi na terminskom tritu su +luktuiraju"i i zavise od odnosa ponude i tranje
Sub ekti na devi"nom tr)i;tu V Poslovne banke V 4entralna banka V 6ileri A tr ovci devizama V -rokeri A posrednici Pos'ovne banke V Pla"anja putem korespodentni$ banaka u inostranstvu V *i urnost V Poslovne banke +ormiraju tzv. me)ubankarsko devizno trzite %entra'na banka V 1ntervencija na deviznom tritu: ! dostizanje donje ! dostizanje ornje intervencione takena : ! doma"em i ! 1no tritu Tr1ovci devi"a / di'eri V 6ileri kao aktivni uesnici na deviznom tritu B Di'eri #os edu u "nan e o ( ! ocjena trenutno stanja ! procjena budu"e kretanja ! poznavanje te$niki$ izraza !rokeri &azlozi za ove poslove: ! spoljnotr ovinska i devizna o ranienja ! &estriktivna monetarna politika V Posrednici na me)unarodnom deviznom tritu i deviznim berzama V Posluju sa klijentima banaka za potrebe banaka V /a svoj rad imaju proviziju koju prila o)avaju klijentima i konkurentskoj snazi na tritu V Poznavaoci trine situacije V -rokerske ku"e: ! vlastiti kapital ! 9eliki broj strunjaka B SLo# #os'ovi su oni dje kupovinu i prodaju vri isti partner sa razliitim rokovima dospje"a V Primjenjuju se kod me)unarodni$ transakcija na +inansijskom tritu novca

: >#eku'aci e mo1u biti ( !stabiliziraju"e ! destabiliziraju"e

9. >ta su devi"eA Pod devizama se podrazumjevaju sva kratkorona potraivanja prema inostranstvu u stranoj valuti ? do FJ dana0 -. Ko i su ob'ici devi"aA *vi oblici pla"anja u inostranstvu: ekovi% mjenice% akreditivi% nalozi Kako se sti5u devi"eA ! izvozom roba i uslu a ! unoenjem strano kapitala ! krediti A zajmovi

24

! donacije A pokloni Vrste devi"a ,: ! Prema kriteriju pretvaranja u dru e devize: ! konvertibilne ! nekonvertibilne -: ( Qvrsto"iI A stabilnosti ! neklirinke A po osnovu slobodno pla"anja ! vrste A stalni kurs i mo u"nost slobodne konverzije ! meke A kolebljivi kurs % slabo prenosive% trans+erbilne 4: <riterij raspola anja ! promtne! mo u se raspola ati po sticanju ! terminske A mo u se raspola ati po isteku termina >ta e devi"no tr)i;teA 6evizno trite je or anizovani oblik tr ovanja devizama >ta e devi"ni kursA 6evizni kurs je cijena odre)ene jedinice ? 1JJ ili 10 strane valute izraena u doma"oj valuti >ta e di'erA 6iler je tr ovac devizama na deviznom tritu. >ta e devi"na o#ci aA 6evizna opcija je ponu)ena cijena % pri emu kupac opcije pla"a prodavcu opcionu premiju ! aio ! disaio &azlika izme)u terminsko ? vie 0 i promtno ? nie 0 nie devizno kursa predstavlja aio. Disa)io e razlia izme)u promtno ? vie 0 i terminsko ?nie 0 B Po am va'uta oznaava monetarni sistem jedne zemlje koji je zakonsko i de+initivno sredstvo pla"anja u unutranjem platnom sistemu. B Ku#ci stranih va'uta su ( ! uvoznici roba i uslu a ! ra)ani koji alju novac u inostranstvo ili imaju obavezu pla"anja ! subjekti koji imaju obaveze pla"anja . Paritet e vrijednost valute u zajednikom imenitelju : dru oj valuti ili zlatu . Konver"i a va'ute A pretvaranje jedne valute u dru u primjenom odre)eno kursa Deva'vaci a valute dovodi do opadanja vrijednosti jedne valutetj. Pove"anje kursa strani$ valuta% to utie na poskupljenje uvoza ili pove"anje izvoza . Va'utna k'au"u'a se koristi kao zatita od obezvre)ivanja inostrano potraivanja ? va'utni ri"ik0 u nekoj vrstoj konvertibilnoj valuti P$O!LE&I DEVIZNO? TE4AJA 0 S0STAV0 &&+ V 88D je u osnovi nastao kao pokuaj da se prevazi)u problemi teaja% odnosni mo u"e monetarno $aosaL te da postane svjetska +inansijska institucija koja "e uticati na privredna kretanja Va'utna komisi a : &onetarni odbor ,%urrencE boardD (8onetarni odbor vri emisiju novanica i kovano novca koji se moe konvertovati uI rezervnu (valutu po +iksnom kursu i po vi)enju.I 8onetarni odbor +unkcionie na principu novano sistema zlatne polu e ili zlatne devize% pri emu je koliina kapitala koje banke mo u da kreiraju o raniena sa sposobno"u da se pribave i dre dovoljne rezerve kao podlo a za kredit. Poslovne banke su posrednici izme)u deponenata i korisnika kredita. <onane rezerve monetarno odbora se dre u stranoj rezervnoj valuti. #ova rezerva se pribavlja iz zemlje rezervne valute. Promjene u platnom bilansu utiu na promjene doma"e novane mase. <ada nastane su+icit platne bilanse ukupna novana masa se pove"ava% dok kod de+icita se smanjuje.

25

7r ovina izme)u zemalja monetarno odbora i zemlje monetarne valute je stabilna jer je eliminisan devizni rizik. Potencijalni investitori znaju koji je devizni kurs i kako "e biti obraunat pro+it. 4entralna banka u sistemu monetarno odbora ima mo u"nost da odri +iksni devizni kurs% to je jedan od preduslova za strana investiranja 8onetarni sistem -osne i Kerce ovine +unkcionie po pravilima currencN board an amana . perspektivi 4entralna banka -osne i Kerce ovine bi imala cilj ulaska u ekonomsku i monetarnu uniju zemalja lanica 3vropske .nije i uvo)enje eura kao zakonsko sredstva pla"anja. &&+ V 2lakati me)unarodnu tr ovinu V Pove"ati zaposlenost V Pove"ati do$odak V Pove"ati stabilnost valute V .spostaviti multilateralni sistem pla"anja V .kinuti devizne barijere V 2tkloniti neravnoteu u platnom bilansu Zem' e 5'anice &&+ mo1u intervenisati< vri ednosti svo e va'ute utvrditi #rema ( ! *P9 ? *pecijalna prava vuenja0 ! Prema dru oj valuti ili rupi valuta Pravi'a kod us#ostav' an a devi"no1 te5a a V #iti jedna lanica 88D ne moe odrediti intervalutarnu vrijednost valute u zlatu V 5ednom utvr)en paritet moe se mijenjati uz sa lasnost C5Z lasova u 88D A u V Qlanice 88D su dune obavijestiti 88D o eventualnoj promjeni devizni$ teaja V 9ezanost teaja mo u" je uz vode"e valute: dolar% DD% *P9% kompozitni indeksi &onetarna inte1raci a predstavlja uni+ormiranost u smislu +unkcionisanja zajedniko +inansijsko trita i kamatni$ stopa% pri emu se ostranjuju sve barijere kretanja kapitala i operacije na +inansijskom tritu. Prednosti inte racije "e se o ledati u vo)enju jedinstvene monetarne politike% jaanju procesa +inansijske inte racije sa institucionalnim investitorima ?naroito sa osi uravaju"im drutvima0. 5edinstven novac "e omo u"iti svim uesnicima povezivanje jedinstveno sistema platno prometa% dok bi se pristupom euro tritima stepen likvidnosti pove"ao. E0$O je evropska valutna jedinica koja je nastala kao rezultat do ovora 9ije"a Evro#ske 0ni e iz 1FFC. odine% u sastavu: -el ija% #jemaka% =panija% Drancuska% 1rska% 1talija% Ouksem ur % #izozemska% ,ustrija% Portu al i Dinska. 2ve zemlje uestvuju u tre"oj +azi +ormiranja 3vropske monetarne unije% koje poev od 1. januara 1FFF. odine koriste euro u bez otovinskom platnom prometu i sprovode jedinstvenu monetarnu politiku Koristi od uvo2en a E0$A su( V e'iminaci a devi"nih ri"ika< ! jaanje jedinstveno trita% ! jaanje investicione aktivnosti% ! upredivost cijena% ! lake i je+tinije obavljanje platno prometa i +inansijski$ transakcija INSTIT0%IONALNI OKVI$ EV$OPSKE %ENT$ALNE !ANKE C Or1ani od'u5ivan a E%! 0#ravni odbor E%!. 2d ovornosti: pri$vatanje uputstava i donoenje odluka% koje su potrebne da obezbjede sprovo)enje zadataka koji su im povjereni% te +ormulisanje monetarne politke euro! zone. I"vr;ni odbor E%!. 2d ovornosti: priprema sastanke .pravno odbora% implementira monetarnu politiku% teku"e poslovanje% prezima odre)enu mo" dele iranja. O#=i odobor E%!% doprinosi: jaanju koordinacije monetarne politike sa ciljem osi uranja stabilnosti cijena% prikupljanje statistiki$ in+ormacija% izvjetavanje o aktivnostima 34-% pripreme +iksni$ kursni$ razlika. T$@I>TE NOV%A EV$OPSKE 0NIJI

2@

7rite novca i ra kljunu ulo u u transmisiji donoenja odluka monetarne politike% jer promjene u instrumentima monetarne politke najprije i utiu na trite novca. 6uboko i inte risano trite novca je preduslov za e+ikasnu monetarnu politku% jer obezbje)uje ak i distribuciju likvidnosti centralne banke i $omo eni nivo kratkoroni$ kamatni$ stopa preko jedinstveno valutno podruja. . euro zoni% preduslov je u stvari zadovoljen nakon poetka tre"e +aze 38.% kada su nacionalna trita novca uspjeno inte risana u e+ikasno euro novano trite. Postoje dvije vrste re+eretni$ stopa% koje zajedno daju jedinstvenu re+erentnu cijenu za transackije sa dospje"em od jedno dana do odine% a to su EONIA ?euro overni $t inde> avera e0 i E0$I!O$ ?euro interbank o++ered rate0. &ONETA$NI A?$E?ATI( & 9< &-< &6 81 ini valuta% npr. novanice i kovanice% prekono"ni depoziti. 2vi depoziti se odma$ mo u konvertovatu u valutu ili koristiti za ne otovinsko pla"anje. . 82 ini 81 i% kao dodatak% depoziti sa do ovorenim rokom dospje"a do i ukljuju"i dvije odine ili sa otkaznim rokom do 3 mjeseca. 2vi depoziti se mo u konvertovati u komponente usko novca% ali se mo u pojaviti i neke restrikcije% kao to su potrebe za unaprijed naplatom% penalima i naknadama. 83 ine 82 i odre)eni utrivi instrumenti izdati od strane residenata 8D1 sektora Istori ski #ut ra"vo a novca &obni:naturalni% metalni *imboliki ,pstraktni novac Vrste novca &obni novac Diducijarni novac Nov5ani o#tica i nov5ana masa #ovana masa ! koliina novca koji u odre)enom treutku postoji u opticaju kao sredstvo prometa i pla"anja #ovani opticaj ! cjelokupna masa razliiti$ po +ormi prometni$ i plateni$ sredstava% odnosno novana masa pomnoena koe+icjentom brzine opticaja !r"ina o#tica a novca &aciproni izraz potranje novca a0 <od otovinsko platno prometa obim prometa koji se vri sa otovim novcem:stanje otovo novca b0 <od bez otovinsko platno prometa zbir operacija u depozitnom novcu:iznos depozitno novca na kraju mjeseca Pran e novca ! pretvaranje (prljavo I novca u (istI novac (prljavI novac ! svaki pro+it ili sredstva koja proizilaze iz nezakoniti$ aktivnosti Posljedice: iskrivljivanje strukture potronje% preobraavanje postoje"e socijalne strukture% poticanje pkulacija i in+lacije% naruavanje politike stabilnosti zemlje% naruavanje zdravlja +inansijsko trzita P'atni bi'ans *istematizovan pre led ekonomski$ transakcija izme)u rezidenata i nerezidenata za odre)eni vremenski period Pre led transakcija zemlje sa inostranstvom za period od odinu dana Devi"ni bi'ans ! bilans e+ektivni$ me)unarodni$ pla"anja i primanja izme)u rezidenata i nerezidenata Struktura #'atno1 bi'ansa Kreditne stavke A 1zvoz robe

2B

A 1zvoz uslu a A 5ednostrani trans+eri A .voz kapitala A 1zvoz monetarno zlata zlata Debitne stavke A .voz robe A .voz uslu a A 5ednostrani trans+eri A 1zvoz kapitala A .voz monetarno zlata Di e'ovi #'atno1 bi'ansa 9D !i'ans teku=ih transakci a a0 7r ovinski podbilans ?pod uticajem: cijena% naciolno do$otka% stepena razvijenosti zemlje0 b0 Podbilans uslu a ! 7urizam% transport% osi uranje ! <amate% dividende ?+aktorske uslu e0 c0 5ednostrani trans+eri ! /vanini ?dravna pomo"% penzije...0 ! Privatni ?pokloni% doznake0 -D Ka#ita'ne transakci e a0 2bilci me)unarodno kretanja du orono kapitala ! 6irektne investicije ! Port+olio investicije b0 2blici me)unarodno kretanja kratkorono kapitala ! ,utonomno ?spoljnotr ovinski krediti% poslovi arbitrae% pekulativno kretanje kapitala ! (leadI i (la I pla"anja0 ! <ompenziraju"e ?(s\apI aranmani0 6D !i'ans monetarnih re"ervi ! 8onetarne rezerve ! izvor me)unarodne likvidnosti zemlje ! 8onetarne rezerve ?zlato% devize% *P9% rezervna pozicija zemlje kod 88D!a0 Greke i propusti ! problem re istracije spoljnotr ovinski$ transakcija !i'ans neto / imovinske #o"ici e Pre led stanja ukupni$ du ovanja 1 potraivanja zemlje prema inostranstvu 6aje pravu sliku spoljnotr ovinske zaduenosti zemlje prema inostranstvu &ezultat poslovanja nacionalne privrede sa inostranstvom u pred$odnim periodima 1Stan a #'atno1 bi'ansa $avnote)a A *tvarna A Potencijalna Neravnote)a A Pozitivna ! su+icit A #e ativna ! de+icit

11
Presi ecan e P! <oncept teku"e PA ,utonomne transakcije teku"e bilansa A <ompenziraju"e transakcije <oncept bazno bilansa

2C

A ,utonomne transakcije teku"e rauna i bilans du orono kapitala <oncept bilansa monetarni$ rezervi A <ompenziraju"e transakcije: monetarne rezerve Vrste neravnote)e P! S'u5a na ! rezultat djelovanja izvanredni$ okolnosti %ik'i5na ! promjene u konjukturnim ciklusima Strukturna ! uzroci u privrednim kretanjima% razvoju i strukturi AA Daktori monetarne prirode: in+lacija A Daktori realne prirode: dispariteti u doma"oj ekonomiji u odnosu na inostranstvo u cijenama% trokovima% kretanju produktivnosti rada% te$ikom Kori1ovan e nerevnote)e P! +inansiran e ,kratkoro5ni na5in #reva"i'a)en a de*icitaD A 1z doma"i$ izvora ?monetarne rezerve0 A 1z strani$ izvora ?kratkoroni krediti0 Pri'a1o2avan e A 6e+lacija A 6evalvacija A 6evizna kontrola 98 Devi"ni kurs 4ijena strane valute izraena u doma"oj valuti Diksni ! unaprijed utvr)ena visina kursa Dluktuiraju"i ! kurs se +ormira slobodno na osnovu djelovanja ponude i potranje deviza Prednosti *'uktuira u=ih devi"nih kurseva .ravnoteenje platno bilansa Privredni rast ! sloboda nacionalne privrede u izboru stope in+lacije i zaposlenosti 6evizni kurs uvijek realan 3limanacije potrebe za monetarnim rezervama

12
Nedostaci *'uktuira u=ih devi"nih kurseva Plivaju"i devizni kursevi doljevaju (ulje na vatruI u zemlji u kojoj je prisutna in+lacija ;ubi se mo u"nost vo)enja selektivne politike cijena #epo odni za privredu u kojoj postoji in+lacija i de+icit P- ili nezaposlenost i su+icit 9FDevi"no tr)i;te 2r anizovan oblik tr ovanja devizama &azlozi nastanka devizno trita: A 8e)unarodna razmjena i investiranje A Postojanje razliiti$ valutni$ sistema +unkci e devi"no1 tr)i;ta A <onverzija AA 9e"a samostalnost i e+ikasnost u poslovanju A <retanja na deviznom tritu ! indikator P- situacije A 2si uranje od kursno rizika 0s'ovi "a *unkcionisan e devi"no1 tr)i;ta

2F

Postojanje vanjske konvertibilnosti valute .nutranja privredna stabilnost 9anjska ravnotea Postojanje pariteta doma"i$ i inostrani$ cijena Oiberalizovan robni promet sa inostranstvom Oiberalizovan platni pormet sa inostranstvom Postojanje dobro or anizovano bankarsko aparata i od ovaraju"i$ kadrova -H Pod e'a devi"nih tokova i tr)i;ta Devi"ni tokovi A 9ertikalni A Korizontalni A 7ok sa inostranstovom Devi"na tr)i;ta A Promptno A 7erminsko

9jebe F 8on. politika ne utie samo na novanu masu i kamatnu stopu%ve" i u velikoj mjeri na nivo ekon. aktivnosti. 4iljevi monetarne politike: 1.9isoka stopa zaposlenosti je vaan cilj iz dva razlo a: a0ako je stopa nezaposlenosti velika%to podrazumijeva loe stanje u drutvu%ljudi ube samopouzdanje%stopa kriminala raste b0kada je nezaposlenost velika%privreda se suoava s ljudima koji ne rade?smanjenje proizvodnje0% i resursima koji nisu u +unkciji Drikciona nezaposlenost G]nezaposlenost jer rasnici tra aju za od ovaraju"im kompanijama i sl. *trukturalna nezaposlenostG]neuskla)enost izme)u radni$ mjesta i vjetina lokalni$ radnikaLnepoeljna Puna zaposlenost u privredi nije J zbo ove dvije nezaposlenosti. Prirodna stopa nezaposlenostiG]kada nezaposlenost nije J%ne o je ona bar neto iznad i u skladu sa punom zaposleno"uL aktuelne procjene prirodne stope nezaposl. 4%5!@Z. 2.Privredni rastG]povezan sa stopom nezaposlenosti%bolji kada je nia 3.*tabilnost cijenaL$iperin+lacijaG]o romna nestabilnost cijenaL najvaniji cilj monetarne politike savremeni$ 4-.1n+lacija ima ne ativan utjecaj na planiranje%donoenje poslovni$ odluka%slabljenje privredno rasta%po oranje soc. stanja drave. 4.*tabilnost kamatni$ stopaL poeljna jer +luktuiranje kamatni$ stopa oteava planiranje i dovodi do neizvjesnosti u privrediLrast kamatni$ stopa! ne ativno 5.*tabilnost +inansijski trita podrazumijeva izbje avanje +inansijski$ krizaLna ovu stabilnost utie i stabilna kamatna stopa jer nji$ove +luktacije dovode do neizvjesnosti kod +in.institucija @.*tabilnost na deviznim tritima!bitno je zadrati vrijednost valute stabilnom. H*ukob ciljeva?u kratkom roku0: *tabilnost cijena%stabilnost kamatni$ stopa i stopa zaposlenosti.,ko je privreda u +azi razvoja%nezaposlenost se smanjuje%to moe izazvati pove"anje in+lacije i stopa.<ada 4- ele sprijeiti rast stopa%mo u pojaati in+laciju., ako 4- pove"a kamatne stope da bi sprijeila in+laciju%moe pove"ati nezaposlenost.

3J

#akon to 4- donese odluku po pitanju stopa zaposlenosti i nivoa cijena%bira varijable na koje "e uticati.&adi usmjeravanja monetarne politike%koristi: a0Posredni tar eti?monetarni a re ati ili kamatne stope0G]posredna sredstva za ostvarenje krajnje cilja.1nstrumenti 4- nemaju neposredan utjecaj na nji$. b02perativni tar eti?kamatne stope%a re ati rezervi!razlika ukupni$ i zajmovni$ rezervi0 su sredstva kojima se utie na posredne?koritenjem instrumenata mon.politike0 1.7ar etiranje monetarni$ a re ata i 2.7ar etiranje kamatne stope Astrate ije koje su nekompatibilne%4- moe primjenjivati jednu%a ne obje istovremeno. <riteriji: 1.<od posredni$ nije jasno ko ima prednost u mjerljivosti 2.4- mora da ima e+ektivnu kontrolu nad varijablom ukoliko eli da je koristi kao posredni tar et. <riterij za izbor posredni$Gkriterij za izbor operativni$ tar eta. #,1&. konceptG]stopa nezaposlenosti koja ne ubrzava in+lacijuL stopa nezaposlenosti iznad #,1&.G]in+lacija se se smanjuje%i obrnuto[ 9jebe 1J 3*4- ! 34- i nacionalne banke lanica 3vropske unije 3urosistem ! 34- i nacionalne banke lanica 3vropske monetarne unije 34-: 1.Primarni cilj!stabilnost cijena 11.*ekundarni cilj!visoka stopa zaposlenosti 111.*ekundarni cilj!politika nezavisnosti 34-!nezavisno vodi monetarnu politiku zemalja lanica 38.. H3uroH <oristi od uvo)enja eura: 1.3liminacija trokova konverzije 2.8anje verzije 3.3liminacija devizno rizika 4.9e"a konkurentnost!ekonomski rast%eliminacija pekulacija%transparentnost cijena%stimulacija investicija%jae prisutstvo na lavnim +inansijskim tritima. H1nstrumenti monetarne politike koje u praksi koristi 34-: 1.2peracije na otvorenom trituL provode i$ lanice 3*4-%predstavljaju kupovinu ili prodaju vrijednosnim papira u cilju pove"anja ili smanjenja likvidnosti na tritu novca. 2..staljene kreditne po odnosti!objezbje)uje prekono"ne likvidnosti!prekono"no krditiranje uz unaprijed odre)enu kamatnu stopu. 3.Politika rezervi likvidnostiLobavlja se putem minimalni$ i obavezni$ rezervi%obraunava se krajem mjesecaLobavezne rezerve se raunaju na prosjean iznos depozita kod depozitni$ institucija u protekli$ 3J danaL-aze za obraun su: prekono"ni depoziti%depoziti sa dospije"em do 2 %vrijednosni papiri do 2 %instrumenti novani$ trita s dospije"em do 1 . 9jebe 12 8onetarna teorija prouava utjecaj novca na ekonomiju.

9.K'asi5ne teori e

31

H<vantitativna teorija novca!razvili je klasini ekonomisti%teorija o tome kako se odre)uje nominalna vrijednost a re atno do$otka.<amatne stope nemaju nikakav utjecaj na tranju novca. 9GP>^:8 ?1rvin Dis$er0Akoliko se u toku jedne odine u prosjeku jedan dolar potroi za kupovinu ukupne robe i uslu e u ekonomiji.P>^!nominalni ;6P. 8>9GP>^!koliina novca > brzina opticajaGnominalni do$odak ?;6P0 -rzina opticaja!broj koliko je puta novac koriteni u toku jedne odine. 9%^!konstantni u kra"em rokuL ,ko se udvostrui 8%mora i P. <lasino stanovite!brzina opticaja je konstantnaL9!const.%odre)uju je institucije u ekonomiji.,ko je potrebno manje novca!brzina je ve"a i obrnuto. <retanja nivoa cijena su uslovljena iskljuivo promjenama u koliini novcaLovo je teorija tranje novca. <lasiariG]#ominalni do$odak?P>^0 je odre)en kretanjem novane mase. 2.<eNnes!ijanska teorija pre+erencije likvidnosti!naputa klasnino stanovite da je 9Gconst. 8otivi za dranje novca: 1.7ransakcioni motiv?odre)en nivoom do$otka%proporcionalan u odnosu na do$otak0.Ojudi dre novac jer je sredstvo razmjene. 2.=pekulativni motiv?odre)en je nivoom do$otka i oekivanim prinosom0.#ovac kao uvar bo atstva. 2n je aktivu koja moe biti koritena kao 'uvarI bo atstva podijelio na: novac i obveznice.Pretpostavka: oekivani prinos na novacGJ.2bvezniceG]dvije komponente oek. Prinosa!kamata i oekivana stopa kapitalne dobiti. #pr.,ko se oekuje pove"anje kamatni$ stopa%to znai smanjenje cijena obveznice te ne ativnu kapitalnu dobit!kapitalni ubitak.. tom sluaju je bolje uvati novac. 2.P.#]2.P.2!!]7ranja novca raste[ 7ranja novca je u ne ativnoj korelaciiji s nivoom kamatni$ stopa [[ 7ranja novca je osjetljiva na kamatne stope [[ 3.8otiv predostonosti?odre)en nivoom do$otka%proporcionalan do$otku0.#ovac kao zali$a za nepredvidive izdatke. Dunkcija pre+erencijalne aktivnosti 8d:PG+?i%N0!kamatne stope prema ovoj teoriji imaju utjecaj na tranju novca.7ranja realne koliine novca raste pozitivna +unkcija do$otka ^%i ne ativna +unkcija kamatne stope i. !brzina opticaja novca!nije konstantnaLona +luktuira s$odno kretanjima kamatni$ stopaLmijenja se s$odno promjeni u oekivanjima?koja su esto nestabilna0 budu"e nivoa kamatni$ stopa. H*avremena <eNnes!ijanska teorija!daju je 7obin i -aumol Prema njima: 1.7ransakciona komponenta tranje novca je u ne ativnoj korelaciji sa nivoom kamatni$ stopa. 2.7raja novca iz predostonosti je u ne ativnoj korelaciji sa kam.stopama 3.=pekulativna tranja je prema njima uslovljena oekivanim prinosima i rizicima na oekviane pojedine prinose. Ojudi koji su manje skloni rizicima vie dre novac sa ciljem 'ouvanja vrijednostiI.&izik se moe smanjiti putem diverzi+ikacije. 3.+riedman/ova savremena kvantitativna teori a novca !koristi ve"i broj aktiva kao alternativu novca .promjene u kamatni$ stopama nisu toliko znaajne tj.nemaju veliki utjecaj na tranju novca. !manje se +okusira na motive dranja novca 32

!Primarna determinanta tranje nova je Permanentni do$odakLovu teoriju potranje aktive je primjenio na novac: 8d:PG+?^p%rb!rm%re!rm%_e!rm0 ^p!permanentni do$odak je oekivani prosjeni do$odak u duem roku.Promjene u ovom do$otku su tranzitorne. Permanentni do$odak se mno o manje mijenja ne o do$odak u periodima na lo ekonomsko rasta:pada. !kod Driedmana je stabilna +unkcija novca !primarna determinanta nacionalno do$otka je novana masa !brzina opticaja je predvidiva%iako ne i konstantna 9jebe 13 .slov ravnotee: ^G^> A a re atna proizvodnjaLukupna koliina tranje za proizvodima u ekonomiji. ^G^>G4E1E;E#` L4!individualna potranjaL1!planirala investicijaL;!javna potronjaL#`! neto izvoz. Pretpostavka je da ako je nivo cijena stabilan%dolazi do promjene u realnim koliinama. , re atna proizvodnja je u pozitivnoj korelaciji sa 4 promjene%i u ne ativnoj sa porezima prema <eNnesu.#jene determinante: 1.Promjene u autonomnoj potronji ?a0E 2.Promjene u planiranoj investicionoj potronji ?10E 3.Promjene u javnoj potronji?;0 E 4.Promjene u porezima?70 A 5.Promjene u neto izvozu ?#`0 E Promjena u bilo kojem +aktoru dovodi do dvostruko ve"e promjene u a re atnoj proizvodnji. /naajna ulo a vlade u odre)ivanju a re atne potronje su 1.kroz promjene u porezima%i 2.kroz promjene u nivoima javne potronje.Porezi imaju indirektan utjecaj na a re atnu tranju?kroz smanjenje individualne potronje0. 4Ga!?mpc > ?^!70 =to se tie me)unarodne tr ovine u odre)ivanjzu a re atne potronje%razlika izme)u uvoza i i izvoza je znaajna komponenta a re atne tranje i +luktacije a re atne proizvodnje. , re atna potranja se odre)uje pomo"u individualne potronje%kad su ;GJ 1 #`GJ%na slijede"i nain : 4GaE?mpc > ^ek0 L 4!individualna potronjaL a! autonomna potronjaL mpc! ranina sklonost potronjiL^ek!rastu"i do$odak L pri emu investiciona potronja ide na : +iksne investicije i planirane investicije u zali$e.Pove"anje 1 uzrokuje pove"anje 4 [[ H8ultiplikator potronje]1 predstavlja odnos promjene u a re atnoj proizvodnji prema promjeni u planiranoj investicionoj potronji. 1: 1!mpc A multiplikator potronje. MIS/L& mode'M 2vaj model se koristi za ekonomska predvi)anja i bolje razumijevanje uticaja vladine politike na ukupnu ekonomsku aktivnost.#je ova svr$a je paralelno pra"enje ravnotee na dva trita?trite robe i trite novca0 pomo"u jedno ra+ikona. 1* kriva!ravnotea na robnom tritu.Predstavlja sve ravnotee na tritu dobara i uslu a%odnosno e+ekat promjena kamatni$ stopa na do$odak.Daktori koji utiu na pomjeranje 1* krive: 1.Promjena kamatne stope utie na ravnoteu a re atne proizvodnje i dovodi do pomjeranja du 1* krive

33

2.Promjene u autonomnom toku koji mo u da pomjere a re atnu tranju utiu i na nivo ravnotee a re atne proizvodnje: a0promjene u porezima b0promjene u javnoj potronji c0promjene autonomnoj individualnoj potronji d0promjene u investicionoj potronji nevezane za kamatnu stopu e0promjene u neto izvozu nevezane za kam.stopu ,utonomna potronjaG]dio individualne potornje koji ne zavidi od rasta do$otka%jer ind. Potronja zavisi od nje a. 1nvesticiona potronjaG]2 tipa investicija: 1.+iksne?ula anja kompanije u opremu i objekte0 2.planirane inv.u zali$e?ula anja kompanije na dodatne zali$e0 &azlika investicija u zali$e i +iksni$ je ta to su +iksne uvijek planirane%a ove dru e mo u biti i neplanirane. 1nvesticiona potronjaG+iksne E inv. u zali$e ?planirane0. 6va +aktora koja utiu na planiranu inv. potronju: 1.kamatne stope 2.budu"a oekivanja pos.or anizacija O8 kriva!ravnotea na tritu novcaLpredstavlja sve ravnotee na tritu novca%odnosno e+ekat promjena do$otka na nominalnu kamatnu stopu. Daktori koji pomjeraju O8: !promjene u ponudi novca !autonomne promjene u potranji novca MIS/L& mode'M Presjek 1* 1 O8 G] istovemena ravnotea na oba trita[

1* kriva je opadaju"a jer vie kamatne stope smanjuju planiranu investicionu potronju i neto izvoz%pa samim tim i proizvodnju. O8 kriva je rastu"a jer ve"a a re atna proizvodnja pove"ava tranju novca%a samim tim i proizvodnju. #pr. ,ko se pove"a ponuda novca G] O8 se pomjera udesno tj. *manjit "e se kamatne stope? utjecaj promjena u monetarnoj politici0 a pove"ati a re atna proizvodnja. ,ko se pove"a javna potronja ili smanji porez% 1* se momjera udesno% te doalzi do pove"anja kamatne stope i a re atne proizvodnje ? uticaj promjena u +iskalnoj politici0. H=to je manja osjetljivost tranje novca na kamatne stope to je vie e+ektivna monetarna politika u odnosu na +iskalnu. MIS/L& u du1om rokuM !Pretpostavka o stabilnom nivou cijena neodriva je u du om roku. !#eutralnost monetarne i +iskalne politike na proizvodnju u duem roku. !<riva a re atne tranje se izbodi iz 1*!O8 modela. 34

!Daktori koji utiu na pomjeranje krive 1*%pomjeraju i krivu tranje u istom smjeru[ !Daktori koji pomjeraju O8 pomjeraju i krivu a re atne tranje i istom smjeru ako je nivo cijena konstantan [ !Pove"a se nivo cijenaG]pad novane maseG]pove"anje kamatne stopeG]smanjenje planirani$ investicija i neto izvozaG]pad proizvodnje 9jebe 11 %urrencE board u !i3( V <onvertibilna marka vezana za a po +iksnom deviznom kursu: 1aG1%F55C3<8 V 1JJZ pokri"e u deviznim rezervama V 4--iK ne moe nikome dati kredit 6u oroni cilj 8e)ucilj 8onetarni instrument %i' evi i "adaci %!!i3( V 2uvanje stabilnosti doma"e valute V <ontrola upravljanja monetarnom politikom V 2dravanje i upravljanje deviznim rezervama V 2dravanje platni$ i obraunski$ sistema V Primanje depozita od institucija na nivou -iK V 1zdavanje propisa i smjernica za svoj rad V .estvovanje u radu me)unarodni$ or anizacija i zastupanje -iK Pasiva bi'ansa %!!i3( 1. <onvertibilna marka u opticaju 2. 6oma"i depoziti V 6epoziti banaka V 6epoziti 9lade i dru i$ rezidenata 3. 2d o)eni pri$od 4. 2stala pasiva 5. <apital i rezerve V .pisani kapital V ;eneralne rezerve V &ezerve od donacija V <apital u dionicama V Procijenjene vrijednosti rezervi V .<.P#, P,*19, ?1E2E3E4E50 Aktiva bi'ansa %!!i3( 1 *trana aktiva V *trana valuta u otovini V <ratkoroni depoziti kod inostrani$ banaka V *pecijalna prava vuenja u 88D!u V 9rijednosni papiri (raspoloivi za prodaju( 2. 6oma"a aktiva V Uiro rauni

35

3. 4.

2stala aktiva 8aterijalna i nematerijalna sredstva 5. 9lasniki vrijednosni papiri

.<.P#, ,<719, ?1E2E3E4E50 &onetarni a1re1ati u !i3( V mG81:8o V 81 ! novac u uem smislu A ;otov novac izvan banaka A 6 po vi)enju kantona% op"ina i +ondova A 6 po vi)enju preduze"a% nepro+itni$ or .% doma"instava idr. V b8 A =tednja i oroeni depoziti u doma"oj valuti A 6epoziti po vi)enju u stranoj valuti A 2roeni i tedni depoziti u stranoj valuti V 82 ! novana masa MObave"ne re"erve( V 5edini instrument monetarne politike 4--iK V Prosjene dnevne rezerve u desetodnevnom periodu V #aknada za obavezne rezerve V 6epozitna osnova: A 2baveze prema nerezidentima A 6epoziti rezidenata po vi)enju A 2roeni i tedni depoziti rezidenata V 9isok nivo sredstava na raunima rezervi banaka kod 4--iK

&ONETA$NA POLITIKA/ INST$0&ENTI &ONTA$NE POLITIKE

Preko ovi$ instrumenata moe se voditi: ! 3<*P,#/19#, 82#37,&#, P2O171<,% ! &3*7&1<719#, 82#37,&#, P2O171<,. Pove"anjem i smanjenjem obavezne rezerve re ulie se kreditna multiplikacija. 1nstrumenti monetarno!kreditne politike 1nstrumenti monetarno!kreditne politike mo u se podijeliti na: ! kvantitativne ! kvalitativne <vantitativni instrumenti

3@

2snovni oblici kvantitativni$ instrumenata u monetarnoj teoriji i politici su: ! politika obavezne rezerveL ! diskontna politikaL ! politika otvoreno trita <valitativna ili selektivna politika 2snovni oblici kvalitativne ili selektivne politike sadrani su: ! re ulacija kredita centralne banke poslovnim bankamaL ! re ulacija uslova kreditaL ! selektivna kreditna politika. Obave"na re"erva banake kao instrument monetarne #o'itike *utina ovo instrumenta sastoji se u tome da svaka poslovna banka mora drati odre)eni dio depozita po vi)enju na posebnim raunima kod centralne banke. 1zdvajanje se vri u odre)enom procentu u odnosu prema depozitima po vi)enju. /nai% da se dio depozita po vi)enju stavlja van kreditno potencijala i ne mo u se koristiti za kredite. $e1u'aci a kreditno1 #otenci a'a i 'ikvidnosti 2bavezna rezerva se moe istovremeno javljati kao: ! instrument re ulacije kreditno potencijala banke% i ! istrument odravanja likvidnosti. 4entralna banka koristi ovaj instrument da bi re ulisala: ! koliinu novca u opticajuL ! kontrolirala likvidnostL ! kreditni potencijal banke. Struktura sto#a obave"ne reserve Struktura sto#a obave"ne re"erve mo)e biti ra"'i5ita( / vi;a sto#a na transakcioni ne1o na dohodovni novacN / vi;a sto#a na dohodovni ne1o na transakcioni novac< i / edinstvena sto#a. Eskontna sto#a kao instrumenat monetarne #o'itike 3skontnom politikom centralna banka odre)uje cijenu kredita koju odobrava poslovnim bankama. Promjenom u visini eskontne stope centralna banka nastoji djelovati na ponudu i tranju novca na tritu novca. Pove"anje eskontne stope trebalo bi da smanji tranju za kreditima i primjenjuje se na tritu dje je ve"a ponuda novca. *uprotno ovome% smanjenje kamatne stope dovodi do pove"anja tranje za novcem i podizanje nivoa privredne aktivnosti.

3B

Diskontna sto#a 6iskontna stopa je vana za odre)ivanje uslova za reeskont u po ledu uslova: ! rokova% ! kvaliteta % ! visine% ! vrste kredita% koje centralna banka odre)uje i koje banke moraju ispuniti da bi se mo le koristiti reeskontom. 4entralna banka razvijeni$ privreda ima relativnu stabilnu eskontnu stopu jer monetarnu bazu posmatra u odnosu na kretanja u privredi% i to : ! kretanje cijenaL ! stabilnost novcaL ! rast drutveno proizvoda% investicija% javne potronje. Po'itika otvoreno1 tr)i;ta kao instrument monetarne #o'itike Politika otvoreno trita (open market policNI predstavlja sloeniji i e+ikasniji me$anizam u savremenim trinim privredama dje je ulo a +inansijsko trita dominantna. P&37P2*7,9<3 Prvo% pretpostavka za +unkcionisanje politike otvoreno trita je u razvijenom tritu vrijednosni$ papira na kojem centralna banka moe uspjeno sprovoditi kupovinu i prodaju obveznica. Dru1o% veoma vano% je postojanje mo u"nosti aktivne ulo e drave da utie na kreiranje novca putem emisije obveznica i stvaranjem javno du a. 7ime drava plasmanom i kupovinom obveznica vlasnicima kapitala kreira tranju i ponudu novca mimo institucije centralne banke. Tre=e% ponuda i tranja novca i nji$ovo pretvaranje u kamatosne oblike je vaan re ulator +inansijsko trita. .pravo "e zbo to a stanovnitvo i privreda sav viak novca pretvoriti u obveznice koje izdaje drava i koje se veoma la$ko mo u pretvoriti u likvidosne oblike.

3C