Professional Documents
Culture Documents
Umetnik Kao Publika - Milorad Mladenovic 2
Umetnik Kao Publika - Milorad Mladenovic 2
http://razgovori.wordpress.com
, 11. 2011. 18,
, . 14,
,
: ,
:
:
: ,
,
dez
org
Milorad Mladenovi
[ STRAH OD NITA ]
Umetnost kraja ezdesetih i poetka sedamdesetih bila mi je, od poetka mog bavljenja
vizuelnim umetnostima, znaajan rezervoar iz koga sam crpio svoje umetnike koncepte
najee pokuavajui da citiram, reinterpretiram ili prevaziem tu umetniku
paradigmu. Danas za mene ona pretstavlja ne samo temeljnu strategiju koja profilie
umetnost na kraju XX i poetkom XXI veka, ve i znaajan indikator optih uticaja na
umetnost, od naunih do politikih, koji se nisu bitno promenili ni u dananjim
okolnostima nezavisno od velike informatike revolucije koja medijski obuhvata nau
integralnu ivotnu sredinu.
Pitanje ove sredine (ili environment-a) postavljeno je kao kljuno pitanje umetnikih
koncepata poetkom sedamdesetih a danas ivimo krajnje konsekvence nerazreivosti
ovog pitanja. itavih trideset ili etrdeset godina trebalo je da razumemo kako socijalna
ili politika nesposobnost oveanstva da se suoi sa pitanjima ekologije ili opstanka
dolazi do svoje apsolutne konsekvence: to je svet ozonskih rupa, otapanja lednika,
izmenjene klime i nuklearnih katastrofa. Imamo utisak kako samo nemo posmatramo
posledice tragedija u kojima kultura ili umetnost predstavljaju tek povrnu konstataciju
ovog nepodnoljivog stanja. esto, umetnost se uaurena u svoje uske diskurzivne ili
politike forme i ne zanima za ono to predstavlja osnovno egzistencijalno pitanje
oveka, njegov sopstveni opstanak.
To je i najvaniji razlog da moj koncept izlobe u Salonu Muzeja savremene umetnosti
pokuam da postavim u ovu ravan naznaene bitnosti, trudei se da na to celovitiji
nain ukaem na vie nivoa sa kojih se moe posmatrati pitanje egzistencije u
savremenim okolnostima ivljenja. U tom smislu, koncept izlobe se moe podeliti na
sledee celine:
1.
Kroz poetnu grupu radova ( Strah od nita 01 i 02, Veiti formati, No title
[Gormiti] ) predstavljam realnost egzistencijalnih okolnosti obuhvaene simptomima
straha.
2.
Jednim delom postavke ( Nije loe ili Pripremna nastava ) prikazujem linu
egzistencijalnu nemo i strah.
3.
Potpuno odsustvo drutvene komunikacije, pa i prezir prema toj komunikaciji
predstavljam radovima poput Belgrade destructed poem monument ili Destructed
belgrade sentences kroz slike pukog unitavanja javnog ( ulinog ) govora iako taj
govor jo samo na ulici ima ( najee ) svoju sopstvenu iskrenu autentinost.
4.
Radovima poput FB chronicle ili Knjiga [Destructed belgrade lenguage]
opisujem krajnja, izofrena i potpuno neitka stanja drutvene komunikacije.
5.
Sa radovima poput ATS, No title [ Deset zapovesti ], Friends wheel ili 67/3
pokuavam da izvrim unos smisla u drutvenu komunikaciju i time otkrijem mogunosti
za zajedniko izbavljenje od egzistencijalnih strahova koji nas prate.
Osnovna dilema, vidljiva iz ovakve strateke postavke, odnosi se na upitnu vezu izmeu
neumitnosti razaranja ivotne sredine i problema drutvene komunikacije. Ova veza
bazirana je na linom uverenju kako upravo odsustvo iroke drutvene komunikacije na
svim nivoima, i vertikalnim i horizontalnim, predstavlja osnovu nemogunosti da se
ovek suoi sa okolnostima u koje je zapao. Njegovi strahovi su realni zato jer ovek
danas, pre svega, ne uoava nepatvoreni drutveni koncenzus oko pitanja opstanka. On
ostaje nemi posmatra ne samo usuda koji je obeleen stradanjima u koje ga baca
promenjena priroda, ve i nemi posmatra nemogunosti da prevazie svoje, tue ili
klasne potroake i proizvodne nagone ba kao i mo novca i profita koji vladaju
njegovom sudbinom. Svaki pokuaj da se komunikacijom doe do ovih razreenja
predstavlja samo utopijski zanos i patos utopije.
Politiki i ideoloki nesporazumi postali su indikatori nedostatka smisla svake kulturne
strategije jer same te strategije polaze od pretpostavke kako su sve utopije po sebi
divergentne, nekompatibilne i samorazarajue. Na tom tragu, moja postavka eli da
bude nadilaenje tih strategija i, na specifian nain, kritika drutveno nametnutih pitanja
linih identiteta i mikroutopija. Istina da je drutvo koncenzusa totalitarno drutvo ne
znai jo uvek i injenicu da ne postoje stvari ( poput opstanka ivotne sredine, npr. )
oko kojih drutva ne treba da ostvaruju koncenzus. Otvorena komunikacija ima smisao
da razreava strategije za njegovo uspostavljanje upravo oko tih osnovnih pitanja.
Naravno, ne smatram da je moja postavka nihilistika po svojoj prirodi i da odbacuje
utopiju. Njen eventualni kvalitet nalazi se iskljuivo u nameri da sama realizacija
umetnosti, ma kako bila utopijska, ipak otvara prostor vere i nade. Za mene, kao autora,
bilo koji upis u strukturu rada otvara prostor komunikacije iako je ta komunikacija nuno i
razlono skromna. U tom upisu, kao interakciji, nalazi se seme jednog mogueg boljeg
sveta. Za mene bi uspeh ove izlobe bio ve bilo kakav oblik dopisivanja ili
korespodencije kakvu ova izloba pokuava da inicira.
(ulinog) govora iako taj govor jo samo na ulici ima (najee) ima svoju sopstvenu
iskrenu autentinost. Radovima poput FB chronicle (Hronika Facebooka) ili Knjiga
opisuje krajnja, izofrena i potpuno neitka stanja drutvene komunikacije. Sa radovima
poput ATS, No title [Deset zapovesti] ili 67/3 Mladenovi pokuava da izvri unos smisla
u drutvenu komunikaciju i time otkrije mogunosti za zajedniko izbavljenje od
egzistencijalnih strahova koji nas prate.
Na izlobi [ Strah od nita ] moemo uoiti osnovnu dilemu koja se odnosi na vezu
izmeu razaranja ivotne sredine i problema drutvene komunikacije. Prema linom
uverenju umetnika ova veza se bazira na odsustvu iroke drutvene komunikacije na
svim nivoima predstavljai osnovnu nemogunost da se ovek suoi sa okolnostima u
koje je zapao.
U introspekciji nitavnosti svuda oko nas kroz nematerijalne, nitavne, brzo pulsirajue i
prolazne rei, parole, drutvene procese, poboljane uslove komunikacije ali samo kao
vid informacije a ne znanja, Mladenovi daje personalni stav ali i iru, optu sliku.
Zapravo, jedan od zakljuaka ove izlobe moe da bude i taj da kada kultura uspostavlja
prostor pogodan za razvoj meuljudske razmene informacija, ona uspostavlja isto tako
destruktivnu zajedicu, iji rezultat jeste drutvena fragmentacija a kroz to i pranjenje
subjektivnosti.
....................................................................................................
Izloeni radovi:
1. Bez naziva [ Veiti formati ], tri Red Bull friidera ispunjena razliitim digitalnim i analognim
snimcima, 3x 80x50x50cm, 2011.
2. Strah od nita_01, print na onevision foliji na kliritu, 250x150cm, 2011. ( izlaganja: NATURE &
ART / project, .,
., VA ( ), 2010., 2010.
. , - 2010., . ,
, , , 2010., rad je izlagan u veem formatu )
6. Bez naziva [ Gormiti ], ukoriena knjiga A4 formata sa printovima fotografija Dunava, oko 135
stranica, 2011.
7. Bez naziva [ Nije loe ], 10 fotografija lica 20x30cm tampanih na providnoj samolepivoj foliji
na kliritu, 2010/2011.
8. Belgrade Destructed Poem Monument, granitna tabla obraena na CNC maini,
100x70x3,5cm, 2008. ( izlaganja: S1stema Binario,
, Adriana Raspoli, Eugenio Viola ,
2008. , Proartorg, , - 2008.)
10. 67/3, rad sa koautorom Danielom Stankovi, print na foam-u 300x125cm, sa outline prikazom
na backlite-u 300x125cm na koji su lepljeni stikeri sa wall-a drutvene mree Facebook u
originalnom formatu na providnoj samolepivoj foliji, 2007/2011.
11. ATS, kompjuterska animacija na fotografijama Arhitektonsko-tehnike kole u Beogradu,
print na foam-u, 155x40cm, 2009-2011. ( izlaganja: /
, art , , District,
, , 03.-23. 2007.)
011 337 00 60
. 73/II , 302,
11000 , Serbia
milomladenovic@gmail.com
. 064 56 87 180
www.miloradmladenovic.com
http://www.facebook.com/people/Milorad-Mladenovic/1574276460
e-mail
site
, a 2011.
1966.
:
.
1991/1992.
. 1994.
. 1996.
. 1999.
2009.
.
1994/1996..
.
,
.
301 1996/1998.,
Machin a 1999/2000.
.
1997.,1998.
2002.. , 2000. 2003..
2003., 2004.,
2005. 10. 2006.
...........
,
.P.Granger- M.Lahlou- Art et decoration reunis mr A.Nano-a Casablanca, Maroc;
, .., ,
59 .
, ,
. , ,
.
// 2004. .
2006..
Forum
2007. 2008.. J
( ) 2008.. , (
) 2010..
1995/1996..
2009. .
-
1991. ;
1996. ;
/ /
301 , 1998.
;
Zepter , Machin a.
2000. ;
41. ( Millennium off / art on ) ., /
/ 2000. ;
., /
/ 2000. ;
1,2 , /
. . / 2003. ;
44. ( / ) Beograd: Deleting lenguage,
2003. ;
/ ., .
. /, 2004. ;
, / . /, 2005. ;
/ / , ,
, / // /, 2005. ;
,
( 6.
), 2005.
;
-
" " ( / ), /
. /, 2006. ;
25 26
, / . ., .. . / 2007. ;
"" 30.
Forum ( ,
) " ",
2008.;
11.
2008, ( ), 2008. / .
( Aachen ) . ( Cologne ), .; , ,
; . ( ), . ( ), . ( ), S.J.Weiss ( USA ), Stealth (
Netherland ) ; ., : /;
Book [ Destructed Belgrade Lenguage ], ukoriena knjiga A4 formata programski random generisanih tekstova od
unitenih ulinih grafita i random poreanih fotografija, programiranje Aleksandar Cvetkovi, oko 420 stranica, 2011.,
detalj
Na inicijativu kustosa Salona Une Popovi tokom trajanja izlobe bie uprilien javni program sa
umetnikom pod nazivom Umetnik kao publika koji koncipira umetnica Mirjana Boba Stojadinovi.
Vie o forumu Umetnik kao publika na sajtu http://razgovori.wordpress.com/. 11.maja 2011.