Menadment hroninih nezaraznih oboljenja

Mr. sc dr Aida Rami-atak Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH

SZO kae...
Unaprijediti zdravlje stanovnitva u Europskom regionu je mogue putem sveobuhvatnih intervencija usmjerenih na vodea oboljenja i uzroke smrtnosti, mogue je znaajno reducirati prijevremenu smrtnost, invalidnost i oboljevanje u Europskom regionu. Investiranje u prevenciju i unapreenje kontrole hroninih nezaraznih oboljenja doprinosi unapreenju zdravlja i kvaliteta ivota ljudi i zajednice u cijelini.

I SZO preporuuje...
Prevencija tokom ivota je efikasna i mora se razmatrati kao razvoj i ulaganje u zdravlje. Zajednica treba da razvije okruenja koja omoguuju i podravaju izbore za zdravo ivljenje. Zdravstvene usluge moraju adekvatno odgovoriti na oboljenja ali i ojaati mogunosti promocije zdravlja. Ljudima mora biti omogueno da promoviraju svoje zdravlje i budu aktivni partneri zdravstvenim radnicima u menadmentu oboljenja. Univerzalni pristup promociji zdravlja, prevenciji oboljenja i zdravstvenim uslugama zauzima centralno mjesto u postizanju jednakosti u zdravlju. Donosioci odluka na svim nivoima vlasti imaju odgovornost da razviju zdrave javne politike i osiguraju intersektorijalne intervencije za njihovu implementaciju.

SZO Europska Strategija za prevenciju i kontrolu hroninih nezarazanih oboljenja

Sveobuhvatni i integrirani pristup koji : Promovira promociju zdravlja stanovnitva i programe prevencije. Fokusira se na riziko faktore po zdravlje kako kod pojedinaca tako i kod populacionih skupina. Poveava obuhvat stanovnitva efikasnim tretmanom i zatitom integriranjem politike i intervencija usmjerenih na reduciranje nejednakosti u zdravlju.

Hronina nezarazna oboljenja (NCD) trendovi

Multofaktorijalna etiologija kao rezultat interakcija izmeu individualnih faktora ( starost,spol, nasljee, ivotni stil ishrana, fizika aktivnost) i faktora iz okruenja (obrazovanje, primanja, radno mjesto, uvjeti stanovanja, okoli). Demografski trendovi u zemljama zapadne Europe broj stanovnika starosti 64 i vie god. se poveao 2 puta u odnosu na 1950 god. dok se udio starijih od 80 god. se poveao za 4 puta. Globalizacija i urbanizacija siromatvo diktira nezdrave izbore, porast ovisnosti i dominaciju sedentarnog naina ivota .

Hronina nezarazna oboljenja (NCD) potroai u zdravstvu

Oboljenja koja zbog svog hroninog karakatera izazivaju velike trokove za pojedinca, obitelji, radne ustanove i zajednicu u cijelini. Stope oboljevanja i smrtnosti vee kod grupa sa niim obrazovanjem i primanjima. ( U 2005 god. u Ruskoj Federaciji procjena trokova kotanja bolesti srca i krvnih sudova i dijabetesa iznosila 11 milijardi $. ) Poveanje cijena ljekova - nedostupnost terapije za sve vee populacione skupine, ime se poveava nejednakost u zdravlju.

Hronina nezarazna oboljenja (NCD) - zdravstvene usluge

Zdravstvene usluge jo uvijek vie terapeutski orijentirane u mnogim zemljama uprkos dinaminim reformama ( 55% dijabetesa se ne otkrije na vrijeme, a kod pacijenata kod kojih se dijagnosticira, 50% njih nema adekvatnu kontrolu hipertenzije i LAB pretraga) ili ( 30000 ena svake godine u Europi umire od cervikalnog karcinoma, pri emu su stope smrtnosti 24 puta vee u zemljama centralne i istone Europe). Promocija zdravlja i prevencija ima mali udio u zdravstvenim budetima u OECD zemljama samo 3% trokova u zdravstvu usmjereno na populacione pristupe prevencije i promocije zdravlja. Meunarodne agencije i Europi vie ulau u kontrolu zaraznih oboljenja, iako NCD uzrokuju 46 puta vie smrti od AIDS-a, TB i malarije zajedno.

Zdravlje u EU HFADB
Eur-A (vrlo niski mortalitet djece i odraslih)Andorra, Austria, Belgium, Croatia,Cyprus, the Czech Republic, Denmark, Finland, France, Germany, Greece, Iceland, Ireland, Israel, Italy, Luxembourg, Malta, Monaco, the Netherlands, Norway, Portugal, San Marino, Slovenia, Spain, Sweden, Switzerland,the United Kingdom. Eur-B (niski mortalitet djece i odraslih) Albania, Armenia, Azerbaijan, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Georgia, Kyrgyzstan, Poland, Romania, Serbia and Montenegro, Slovakia, Tajikistan, The former Yugoslav Republic of Macedonia, Turkey, Turkmenistan and Uzbekistan. Eur-C (niski mortalitet djece i visoki mortalitet odraslih) Belarus, Estonia, Hungary, Kazakhstan, Latvia, Lithuania, the Republic of Moldova, the Russian Federation, Ukraine.

Oboljevanje i smrtnost od hroninih nezaraznih oboljenja u SZO Europskom regionu, 2005 (procjena)
Grupa oboljenja Kardiovaskularne bolesti
Neuropsihijatrijska oboljenja

DAILY (000) 34421

29370

% svih uzroka 23
20

Broj smrti (000) 5067

264

% svih uzroka 52
3

Maligne neoplazme Oboljenja probavnog trakta

17025 7117

11 5

1835 391

19 4

Oboljenja respiratornog trakta

Oboljenja senzitivnih organa Oboljenja kotano-miinog sistema

6835
6339 5745

5
4 4

420
0 26

4
0 0

Dijabetes
Oboljenja oralnog zdravlja

2319
1018

2
1

153
0

2
2

Ukupno

115339

77

8210

86

SZO Europski region - vodei faktori rizika za NCD

Hipertenzija (12.8%) Puenje (12.3%) Alkohol (10.1%) Hiperholesterolemija (8.7%) Prekomjerna teina, gojaznost( 7.8%) Nepravilna ishrana ( 4.4% ) Nedovoljno fizike aktivnosti (3.5%)

Politika i programi kontrole hroninih nezaraznih oboljenja (NCD) u Europskom regionu

Grupa oboljenja/faktora rizika Prevencija i kontrola NCD Kontrola duhana Ishrana Fizika aktivnost Alkohol Hipertenzija Dijabetes Bolesti srca i krvnih sudova Maligne neoplazme Hronina resp. oboljenja Nacionalna zdravstvena politika 28 28 24 19 19 15 20 20 23 10 Specifini nacionalni programi 28 25 20 17 17 16 29 20 23 10 Specifine zakonske uredbe ... 37 35 13 28 ... ... ... ... ...

Izvor : SZO Survey o NCD u Europi 2005/2006, od 52 zemlje obuhvaeno 38

Menadment hroninih nezaraznih oboljenja

1.Monitoring i nadzor - sistem evidencije i periodinih istraivanja 2. Primjena jedinstvenih dijagnostikih i terapeutskih protokola 3.Edukacija i aktivno uee pacijenata 4. Evaluacija programa/aktivnosti

Monitoring i nadzor hroninih nezaraznih oboljenja (NCD)

Vei dio zemalja redovito prati trendove NCD a samo manji broj zemalja redovito prati trendove faktora rizika ( puenje, neadekvatna ishrana, nedostatak fizike aktivnosti, konzumacija alkohola .

Periodina istraivanja
NortCorelia MONICA CINDI HBSC GATS GYTS GPHS ESPAD EURO-Prevob

Primjena jedinstvenih dijagnostikih i terapeutskih protokola

Terapeutski vodii Algoritmi preventivnih postupaka Kontiuirano unapreenje znanja Transfer informacija

Edukacija i aktivno uee pacijenata

Upoznavanje sa pravima i obavezama vezanim za zdravlje Upoznavanje sa stepenom izloenosti faktorima rizika i educiranje kako ih izbjei ili staviti pod kontrolu Edukacija o samokontroli i samopomoi

Evaluacija
Vrste evaluacija : Evaluacija modela ( procjene potreba) Procesna evaluacija ( resursi, broj i vrsta aktivnosti) Evaluacija ishoda ( stepen ostvarenih ciljeva)

Menadment hroninih nezaraznih oboljenja u PZZ/obiteljskoj medicini

Zdravlje stanovnitva u Federaciji BiH

Demografski pokazatelji za FBiH

Regresivni tip stanovnitva sa manjim ueem djece starosti 014 godina (18,1%), a sa porastom uea osoba starih 65 i vie godina (14,1%). Prema polu, ene inie 51% stanovnitva. Procijenjena oekivana duina ivota pri roenju u Federaciji BiH kree se izmeu 73,5 godina. Stopa nataliteta ima nisku vrijednost od 9,8, to je lagani pomak u odnosu na trendove stalnog opadanja prethodnih godina Stopa opeg mortaliteta imala je srednju vrijednost od 8,3 . stanovnika i u laganom je i kontinuiranom porastu posljednjih godina.

Dojenaka smrtnost u 2008 god. iznosila je 8,5/1.000 ivoroenih, to predstavlja nisku stopu.
Prirodni prirataj biljei trend opadanja i sa vrijednou od 1,5. u 2008. godini i kao takav ima izrazito nepovoljnu vrijednost.

Izvor :Zavod za statistiku FBiH

Standardizirana stopa smrtnosti (SDR) za sve uzroke i sve dobi, na 100.000 st. (Procijenjeno st.)
Slov enija

668,71 702,3 810,24 842,23 883,79 911,06 1056,37

FBIH

Albania

Hrv atska

Ev ropski region EU prosjek zemalja lanica do 2004. ili 2007. Bugarska

Vodei uzroci smrti (po oboljenjima) u 2007. i

2008. god., indeks strukture
Ostali uzroci smrti Maligna neoplazma bronha i plua (C34) Srani zastoj (I46) Akutni inf arkt miokarda (I21) Kardiomiopatija (I42) Modani udar (I63)

56,9 56,4 4,9 5,1 9,2 10,1 8,3 8,5 9,6 9,3 11,1 10,6 0 10 20 30 2007. 40 2008. 50 60

Standardizirana stopa smrtnosti (SDR) od bolesti cirkulatornog sistema, svi uzrasti, na 100.000 st. (procijenjeno st.)
Slovenija

259,15 369,3 417,7 417,73 430,2 467,94 685,35

FBIH

Albania

Hrvatska

Evropski region EU prosjek zemalja lanica do 2004. ili 2007. Bugarska

755 776

Hipertenzivna ob. (I10-I15)

230

Mentalni poremeaji (F00-F99)

275 197

Druge dorzopatije (M40-M49, M50M54)

236 159

eerna bolest (E10E14)

193

158 143

Hron.plu.obstruktivna ob.(J40-J46)

85 93

Ishemina srana oboljenja (I20, I23I25)

77 92

Cervikalni i drugi poremeaji intervertebralnih diskova (m50-m51)

61 73 69 72 54 59 2008. 2007. 39 47

Gastritis i duod.ulkus (K25-K27)

i 2008. godini, stopa na 10.000 st.

Artroze (M15-M19)

Morbiditet nezaraznih bolesti u FBiH u 2007.

Druga oboljenja cirkulatornog sistema (I71-I99)

Maligne neoplazme (C00-C97)

Prevalenca hipertenzije u FBIH, 2004-2008. godine (stopa na 100.000 stanovnika)

900 800 700 600 500 400 300 200 100 0 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

766 591 646

755

775

Prevalenca faktora rizika u stanovnitvu Federacije BiH(25-64 god.)

Faktori rizika Hipertenzija(>140/90 mmHg) Puenje Konzumiranje alkohola BMI (Indeks tjelesne mase) >30 Fizika aktivnost - aktivni Ukupno stanovnitvo 41,0% 37,6% 29,5% 21,5% 15,0% Mukarci 35,5% 49,2% 54,1% 16,5% 19,6% ene 44,8% 29,7% 12,5% 25,0% 12,0%

Izvor :Zavod za javno zdravstvo FBiH

ta se moe uraditi na nivou PZZ ?

Zakonski okvir
Aktivnosti koje treba da realiziraju timovi obiteljske medicine kao osnovni nosioci posla u PZZ su: 1. Rano otkrivanje, spreavanje i suzbijanje uzroka obolijevanja i povreivanja 2. Briga za ouvanje zdravlja i lijeenja svih lanova porodice 3. Provoenje mjera zdravstvene za tite i briga o zdravstvenom stanju stanovnitva 4. Praenje higijensko-epidemiolo ke situacije uz preduzimanje potrebnih mjera 5. Kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika

Strategija PZZ u FBiH

1. Jednakost (dostupnost usluga svima -fiziki, socijalno-drutveno i financijski). 2. Uee zajednice/obitelji ( imaju aktivnu ulogu i ukljueni su u preuzimanju brige o svom vlastitom zdravlju). 3. Inter-sektorijalni pristup ( aktivna koordinacija sa ostalim sektorima relevantnim za zdravlje) 4. Odgovarajui metodi ( zdravstveni radnici trebaju biti adekvatno educirani za pruanje efikasnih i efektivnih zdravstvenih usluga i tehnologije)

Kompetencije TOM
Prvi kontakt sa pacijentom/ obitelji Rano otkrivanje i nadzor nad faktorima rizika Dijagnosticiranje i terapija najuestalijih akutnih i hroninih oboljenja koja ne zahtjevaju hospitalizaciju Gate keeping - donoenje odluke o upuivanju na konsultativno-specijalistiki pregled, bolniko lijeenje, kuno lijeenje Edukacija pacijenta/obitelji o prevenciji faktora rizika, samopomoi i samokontroli, promociji zdravlja .

Najei problemi
Evidencija, protok informacija Organizacija i menadment resursa Mehanizam finansiranja / ugovaranje sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Nedostak protokola i smjernica ili mehanizam implementacije postojeih Odnosi sa drugim nivoima zdravstvene zatite Odgovor na prava osiguranika ( slobodan izbor lijenika, promjena izabranog lijenika, preveliki zahtjevi i potrebe )

Menadment hroninih nezaraznih oboljenja

1.Unapreenje sistema evidencije nadzora i periodina istraivanja 2.Primjena jedinstvenih dijagnostikih i terapeutskih protokola 3.Edukacija i aktivno uee pacijenata 4. Evaluacija programa/aktivnosti i

Unapreenje sistema evidencije i nadzora

U toku revizija i reforma zdravstveno statistikog i informacionog sistema Uveden registar za rak U pripremi registar za dijabetes Impementirana periodina istraivanja ( HBSC, GYTS, GHPS, ESPAD)

Primjena jedinstvenih dijagnostikih i terapeutskih protokola

Tokom 2008 god. u Federaciji BiH razvijeni vodii uz podrku SZO : Vodi za hipertenziju Vodi za akutni ishemijski modani udar Vodi za dijabetes Vodi za depresiju Vodi za prevenciju i skrining karcinoma cerviksa Vodi za prevenciju i ranu detekciju karcinoma debelog crijeva Vodi za rano otkrivanje karcinoma dojke
Izvor podataka: www.akaz.ba

Edukacija i aktivno uee pacijenata

Afirmacija prava ali i obaveza pacijenata briga o zdravlju ne poinje pojavom bolesti nego mnogo ranije. Sastavni dio pregleda predstavlja informacija,edukacija i savjeti o prevenciji faktora rizika, znaaju terapije, sistematskih i kontrolnih pregleda. Uloga udruenja pacijenata jo uvijek samo simbolina

Evaluacija programa/aktivnosti

Do sada nije bilo sveobuhvatnih evaluacija, vie u formi periodinih izvjetaja o pojedinim aktivnostima Zapoeta evaluacija PZZ/obiteljske medicine u Federaciji BiH u suradnji FMZ i ZZJZ FBiH

Zakljuak
Strateki pristup prevenciji i kontroli hroninih nezaraznih oboljenja od vitalnog znaaja za unapreenje zdravlja stanovnitva kao i kvalitet zdravstvene zatite. Nacionalna Strategija prevencije i kontrole hroninih nezaraznih oboljenja u Federaciji BiH razmatranja od strane FMZ. Postojei dokumenti i strateke orijenatcije u zdravstvenom sektoru pruaju solidne osnove za jau afirmaciju prevencije i kontrole hroninih nezaraznih oboljenja u PZZ.