Professional Documents
Culture Documents
Đavo Će Ga Znati Ko Je (Sve) Ubio JFK
Đavo Će Ga Znati Ko Je (Sve) Ubio JFK
Đavo Će Ga Znati Ko Je (Sve) Ubio JFK
NESRE]AURIGIMASOVNOUBISTVO
PredsednikLetonijeAndrisBerzin{izjaviojedaru{ewetrgovinskogcentraMaksimauRigikadajestradala51osobapredstavqaubistvonevinihqudi.Tojemasovno
ubistvonevinihqudi.Krivcimorajubitika`weni.Tiquditrebadaoduuzatvor,rekaojeBerzin{uizjavizaLetonskuteleviziju.Berzin{smatradajeneophodnodaLetonijapromeni,kakosvojegra|evinskepropise,takoipoliti~kisistemuop{te.
11
nedeqa24.novembar2013.
KAKOJELIHARVIOSVALDPRERAVNOPOLAVEKAPOSTAOIKONATEORETI^ARAZAVERE
\avo}egaznatikoje(sve)ubio
YonaFicyeraldaKenedija
J
ednaodupe~atqivihscena
u filmu Teorija zavere
je kada Yeri (igra ga Mel
Gibson),in`ewerteorijazavera i paranoi~ ar, kao rezultat
kvazinau~niheksperimenatakojima je bio podvrgnut, obja{wava tu`iteqki Elis (Yulija Roberts) jedno od svojih epohalnih in`ewerskih otkri}a: sve
poznateserijskeubicezvani~no
su imale samo ime i prezime,
doksupoznatiatentatoriimali po dva prezimena. Kolika je
bila{ansadateor
eti~arzaverepajo{ufilmuTeorijazavere!uovomkontekstunepomeneLijaHarvijaOsvalda?
Nikakva, naravno, budu}i da
se u opskurnom svetu teoreti~arazaveraOsvaldjo{odavno
etablirao kao jedna od va`nih
ikonadabudemoprecizni,od
ubistvapredsednikaSADYona
F.Kenedija,22.novembra1963.
godineuDalasu.Ukolikojezaistaonipo~inioatentat,aako
jeipucao,izvesnojepa,tose,
je li, sasvim lepo ~uje na ~uvenom tv snimku! i da nije bio
usamqeni strelac. Usamqeni
strelac? Ha, pa to tvrdi samo
zvani~naVorenovakomisija,~ijijejediniposaotosevidelo
iz avion
a bio da zata{ka zaveru, ~iji je Osvald mo`da bio
deoamo`dainije.Tosesvakakonebinikadsaznalo,~akida
ga,predsvimonimpolicajcima
i TV kamerama, nije upucao izvesniYekRubi,kojijebiopovezan s podzemqem, a kome su se
Kenedijevi, tako ka`u, opasno
zamerili...Paakotonijedokaz
zavere, to {to je u}utkan samo
dvadananakonatentatanaYFK
eondazaverainepostoji!
Azaverazaubistvoverovatno postoji, tako je, naime, zakqu~io jo{ krajem 70-ih Specijalni komitet Predstavni~kog
domazaistraguoubistvuYFK.
Sveusvemu:kombinacijamotiva spoqa{wih i unutra{wih,
politi~kih okolnosti globalnih i unutra{wopoliti~kih, te
smrt kqu~nog aktera, pa potom
ionogakojimujepresudio,u~inila je, zahvaquju}i medijima,
izdava~kim ku}ama, samostalnim istra`iteqima i koterijomteor
eti~arazavere,danad
ubistom YFK ve} pet decenija
opstajeoreoljedneodnajve}ih
misterija20.veka.I,onajetoliko mo}na da danas, posle toliko godina, ~ak 90 posto Amerikanaca veruje da ona nikada
ne}ebitire{ena,uzne{tovi{eod60postoonihkojisumwaju u zvani~nu verziju po kojoj je
Osvaldjediniatentator.
Za sam `ivot Lija Harvija
Osvalda (ro|enog 1939. u Wu
Orleansu) i wegovu smrt, 24.
novembra1963.direktnosevezuje najmawe tri (od nekoliko
velikih) teorija zavere oko
ubistva YFK. Wegova odu{evqenostmarksizmomiboravak
u SSSR upu}ivali su na ume{anost KGB, a javno propagirawe ideala kubanske revolucije
natluSADnakuhiwuFidelaKastra.
Teoriju po kojoj je Osvald
prodaoSovjetimatajnuo{pijunskom avionu U-2, pa ga je KGB
zavrbovao, a potom, nakon trogodi{weg boravka 1962. poslao
sazadatkomuSAD,ozbiqnoje
uzdrmao lakonski iskaz jednog
od bogova isto~nonema~kog
[tazija,MarkusaVolfa.^oveka bez lica (kako glasi podnaslovwegoveautobiografije)kojije34godinevodioobave{tajni deo te ozlogla{ene slu`be,
zakojuseprenegozaKGVvezuje
obuka Kastrovih agenata i planirawe operacija, poznavaoci
{pijunskogsvetazaistasmatraju najve}im majstorom {pijuna`e komunisti~kog sveta. A kad
Postojale su dve zvani~ne komisije koje su istra`ivale atentat na Yona Ficyeralda Kenedija,
ubijenog 22. novembra 1963. godine u Dalasu. Vorenova komisija (1963-1964)
utvrdila je da je Li Harvi Osvald delovao sam prilikom atentata
na predsednika Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava,
dok je Specijalni odbor za istragu o atentatu (1976-1979)
zakqu~io da su vrlo verovatno ipak dvojica strelaca pucali na Kenedija
i da je ubistvo pre posledica pa`qivo pripremqene zavere nego sumanut ~in pojedinca
DEJVID FERI
Pilot Isto~noavionskog
prevoza otpu{ten 1961.
iz moralnih razloga.
1962-63: Radi za advokata
iz Wu Orleansa
Yi Vrej Yila koji brani
mafija{kog bosa iz
Luizijane Karlosa Mar~ela
KARLOS MAR^ELO
Bio je predmet istrage
u slu~aju koji je
vodio dr`avni tu`ilac
Robert F. Kenedi. Odbor
za istragu o atentatu je
utvrdio da je Yek Rubi
bio blizak Mar~elovim
saradnicima
Dejvid Feri
LI HARVI OSVALD
18. oktobar 1939: Ro|en u Wu Orleansu,
kao najmla|i od tri brata. Osvald je
odrastao u siroti{tu
1956-58:
Prikqu~uje se
ameri~kim
marincima
oktobar 1959:
Osvald
odlazi
u SSSR
maj 1962:
SAD obnavqaju
Osvaldov
paso{
jun:
Povratak
Osvaldove
porodice
u SAD
Yeki Kenedi
Predsednik Kenedi
mart 1963:
Osvald
kupuje
revolver
i pu{ku
Guverner Koneli
YIM GARISON
Oblasani tu`ilac
u Wu Orleansu
1967: Hapsi i optu`uje
Kleja [oa za u~e{}e u
planirawu atentata
na predsednika Kenedija
uz pomo} Osvalda
i Ferija, koji je po~inio
samoubistvo pre nego
{to je po~elo su|ewe
april:
Osvald se
vra}a u
Wu Orleans
19. novembar:
Objavqena
putawa
predsedni~ke
kolone
26. septembar:
Osvald
putuje u
Meksiko
siti
septembar:
Osvald se
pojavquje
na `urkama u
Ferijevom
stanu
KLEJ [O
Direktor Me|unarodne
trgovine u Wu Orleansu
povezan sa CIA-om od
1948-1956.
septembar 1963: Dru`ewe
na `urkama na kojima su
Klej [o i Peri Ruso
(u krugu). Ruso je
tvrdio da su [o,
Feri i Osvald
razra|ivali
plan za
atentat na
Kenedija
KARIJERA U MARINCIMA
Pristupa mornari~koj
avijaciji u Japanu. Radi na
radaru kao podr{ka tajnoj
operaciji CIA-e preletawa
i snimawa teritorije
SSSR-a avionima U2.
septembar 1959: oslobo|en
aktivne slu`be
Navodno je odao Sovjetima
tajne o misiji U2. Osvald
upu}en u Minsk na rad u
fabrici za proizvodwu
radio aparata.
Tu upoznaje i `eni
Marinu Prusakovu
maja 1960: U letu iznad SSSR-a
oboren U2
YORY DEMOREN[ILD
juna 1962: Osvaldu, Marini i wihovoj
bebi Yejn odobrene izlazne vize za
povratak u SAD. Socijalista iz Dalasa
Yory Demoren{ild, koji je bio poreklom
iz Rusije, do~ekuje porodicu u Fortu
Vort i upoznaje ih s lokalnom ruskom
zajednicom. Demoren{ild nagovara
Osvalda da radi za CIA.
Demoren{ildova prijateqica,
prva dama SAD Yeki Kenedi,
prihvata da postane po~asni
predsednik Fondacije za
cisti~nu fibrozu
1963, 5. april: Marina Osvald
daje Demoren{ildu ~uvenu
fotografiju na kojoj Osvald
pozira s pu{kom. Pet dana kasnije Osvald
poku{ava da puca na penzionisanog generala
Edvina Vokera. Demoren{ild prosle|uje
fotografiju CIA
februar 1963:
Li Osvald
po~iwe da vre|a i
nasilan je prema
Marini, supru`nici
1977, 29. mart: Istog dana kada ga Odbor za
se razdvajaju.
istragu o atentatu poziva na odgovornost,
Demoren{ild upoznaje
Demoren{ild poku{ava samoubistvo
Osvaldove sa
Rut Pejn (gore).
YEK RUBI
Marina i }erka se
Vlasnik no}nog kluba
sele kod we
u Dalasu.
oktobar: Pejn navodi
24. novembar 1963:
Osvalda da konkuri{e
Tokom hap{ewa Osvalda,
za posao u Teksa{kom
dok su ga vodili u
skladi{tu {kolske kwige
glavni policijski
{tab, Rubi mu puca
u stomak. Rana je bila
smrtonosna
avgust:
Osvald
osniva komitet
Pravda
za Kubu
KONTROLA ORU@JA
Osvaldova jednostavna
kupovina oru`ja
po{tanskom
naruybenicom
dovela je do
velikih promena
u zakonodavstvu
mart 1969: [o
SAD i 1968. Zakona
oslobo|en odgovornosti o kontroli oru`ja
sugajednomnovinariupitalio
Kenedijevom ubistvu, uzvratio
im je ovako: Ne pitajte mene o
tome,pitajteFidelaKastra!.
Verovatnonemaosobekojana
internetu nije pro~itala famoznispisaksli~nostiizme|u
ubistava Kenedija i Abrahama
Linkolna. Osim toga {to su
ubiceobojicepredsednikaimala,hm,dvaprezimena(Linkolna
jeubioYonVilksBut),nagla{avaseitodajeButizvr{ioubistvo u pozori{tu, a da je uhva}enunekomskladi{tu;Osvald
je,pak,zvani~no,triputapucao
naYFK(odtogasudvahicabilasmrtonosna)sa{estogsprata skladi{ta kwiga, da bi bio
uhap{en u bioskopu. Najpre je
biootpu`enzaubistvopolicajcakojijeOsvaldazaustaviojer
je odgovarao opisu atentora, a
tek nekoliko sati kasnije i za
ubistvo35.ameri~kogpredsednika.Tokomvi{esatnihispitivawaporicaojeobaubistva,da
posedujepu{kukaoitodajekomunista.Jasammarkista,govoriojeagentimaEf-Bi-Aja.
Exhibit
CE-399
Dvadananakonhap{ewa,bila
je nedeqa, 24. novembar 1963,
tokom sprovo|ewa u okru`ni
zatvor,Osvaldajeupodzemnom
delu policijske stanice, pred
novinarima i TV kamerama, u
grudi upucao Yek Rubi, vlasnik
no}nogklubai~ovekoko~ijepovezanostisorganizovanimkriminalomibosovimavelikogkalibra i daqe ne postoji saglasnost.Uglavnom,onikojiveruju
u povezanost, Rubijev ~in javne
egzekucije koji je on pravdao
skidawem qage s Dalasa i po-