BOLONJA

UZGAJANJA UMA
Test PITANJA
1. (1) Od ega ovisi rasprostranjenje ume kao vegetacionog tipa?
2. (2) Da li se moe tvrditi da unutar istog klimatskog tipa nema dijelova ume
koji se na prvi pogled razlikuju?
DA
NE
3. (3) Promjene (razlike) ume u okviru istog klimatskog tipa mogu biti posljedica veoma estih promjena u .uslovima na
prostoru.
4. (4) Koji su to faktori koji uzrokuju este promjene u umi u mikroekolokim
uslovima na najmanjem prostoru?
5. (5) Razlog razlikovanja dijelova ume u okviru jednog klimatskog tipa moe
biti i njihov nain ureivanja-nain gospodarenja-nain eksploatacije.
6. (6) ta se naziva s a s t o j i n o m?
7. (7) U umama gdje se provodi intenzivno gospodarenje, povrina izdvojene
sastojine ne treba biti manja od jednog-dva-tri hektara;
8. (8) U umama gdje se provodi srednje intenzivno gospodarenje, povrina
izdvojene sastojine ne treba biti manja od 5 hektara;
DA
NE
9. (9) U uslovima .. gospodarenja, povrina sastojine ne treba biti
manja od pet hektara.
10. (10) Bez obzira da li se radi o intenzivnom, srednje intenzivnom ili
ekstenzivnom gospodarenju treba voditi rauna da dijelovi ume koji se
izdvajaju u sastojinu moraju biti i ekoloki raznorodni.
DA
NE
11. (11) Kako i na koji nain se definira sklop sastojine?
12. (12) Od kojih faktora ovisi Intenzitet zastiranja tla kronjama stabala?
13. (13) Od velikog rnaaja na sklop sastojine je vrsta drvea. Sjenopodnosee
vrste sa gusto postavljenim organima mogu se odrati u
sklopu nego vrste svjetla.
14. (14) Starost stabala ima-nema-svejedno znaajnu ulogu kada je rije o
intenzitetu sklopa.
15. (15) Mlade sastojine iste vrste drveta imaju gui sklop nego starije, bez
obzira na vrstu drveta.
DA
NE
16. (16) I izrazite vrste svjetla, kao to su ari i obini bor, u mladosti zasjenjuju
tlo . nego , to znai da se u mladosti mogu odrati u
guem sklopu.
17. (17) ta slui za ocjenu stepena sklopa u jednoj sastojini?
18. (18) ta se podrazmujeva pod izrazom: Vrlo gust sklop?
19. (19) Kod vrlo gustog sklopa Ispod kroanja nalazimo samo direktno svjetlo.
DA NE
20. (20) Kod Gustog sklopa odnos kroanja susjednih stabala je takav da kroz
grane . svjetlo prodire na tlo samo ., obrazujui
neznatne . na zemljitu.
21. (21) ta je sa granama kroanjsa susjednih stabala pri Potpunom sklopu?.
22. (22) Neposredna suneva svjetlost dopire do tla na pojedinim mjestima,
obrazujui svijetle-tamne-nikakve mrlje.
23. (23) Pri nepotpunom sklopu kronje susjednih stabala se dodiruju DA NE

24. (24) Karakteristika nepotpunog sklopa je u tome da neposredna suneva

svjetlost .. do tla na vie mjesta, vee povrine u
.. krpa.
25. (25) Odstojanje izmeu kroanja susjednih stabala pri nepotpunom sklopu
ipak je-nije toliko, da bi se izmeu njih moglo smjestiti jo jedno stablo sa isto
toliko razvijenom kronjom.
26. (26) ta je to prekinut ili rijedak sklop?
27. (27) Neposredna suneva svjetlost osvjetljava velike povrine tla. DA
NE
28. (28) Ako su stabla jo rjea, ako se ne moe vie govoriti o sklopu. O emu se
onda moe govoriti?
29. (29) Kod vieslojnih sastojina odreuje se sklop za .......... ................ posebno,
a moe se iskazati i za sve ................. zajedno.
30. (30) Pri istom stepenu sklopa, sjenopodnosee vrste jae-slabije zasjenjuju tlo
svojim kronjama nego vrste svjetla.
31. (31) Koje vrste sklopa obzirom na poloaj kroanja u sastojini moemo
razlikovati?
32. (32) Kako i na koji nain se definira horizontalan sklop.
33. (33) Kod horizontalnog sklopa kronje stabala se dodiruju
.., te vertikalna projekcija kroanja daje sliku . pojasa.
34. (34) Izmeu kroanja i tla nalazi se obino prazan prostor, bez asimilacionih
organa.
DA
NE
35. (35) Tipian predstavnik za horizontaIno sklopljene sastojine su jednodobneraznodobne sastojine.
36. (36) ta je Vertikalni sklop?
37. (37) Kod vertikalnog sklopa u projekciji imamo dvije
. linije.
38. (38) Tipini predstavnik vertikalnog sklopa su sastojine hrasta i graba.DA NE
39. (39) Gdje se javlja stepenast sklop?
40. (40) Kronje stabala se nalaze u razliitim-jednakim-istim visinama.
41. (41) Kronje .................... stabala ne ............... se ni horizontalno ni vertikalno.
42. (42) Vertikalna projekcija kroanja svih stabala kod stepenastog sklopa daje
sliku nepravilne stepenaste crte.
DA NE
43. (43) Poto se ovakav sklop najee javlja u preobrnim umama, zove se
i ..................... ..!.
44. (44) ta se danas podrazumjeva pod obrastom?
45. (45) Obrast se moe iskazati i kao broja stabala ili kao .................
temeljnice, prema broju stabala ili temeljnice sastojine.
46. (46) Odnos drvne mase postojee sastojine prema drvnoj masi normalne
sastojine je najprikladiniji nain iskazivanja obrasta, jer najbolje prikazuje
stabilnost jedne sastojine.
DA NE
47. (47) ta moramo imati na raspolaganju da bi smo uope odredili obrast jedne
sastojine?
48. (48) Prema tome da Ii su u jednoj sastojini zastupljene jedna ili vie vrsta
drvea, sastojine dijelimo na: (a) jednodobne i (b) raznodobne
DA
NE
49. (49) Koji uvjet treba da bude ispunben da bi se jedfa sastojina mogla nazvati
istom?
50. (50) iste sastojine su este-rijetke-nema ih u prirodi.
51. (51) iste sastojine se javljaju najee u . uslovima klime
i tla, gdje postoje .. uslovi za rast samo . vrste drvea.
52. (52) Mikroklimatski uslovi mogu biti razlog javljanja istih sastojina. DA NE

53. (53) Koje vrste drvea mogu tvoriti iste sastojine u krajevima u kojima se
esto javljaju kasni proljetni i rani jesenji mrazevi?
54. (54) iste sastojine javljaju se na tlima koja imaju takva fizika i kemijska
svojstva da pruaju minimalne-maksimalne-optimalne uslove za rast samo
jednoj vrsti drvea.
55. (55) Na pjeskovitim, i u hranjivim materijama siromanim tlima javljaju se
iste sastojine bukve, hrasta, jele i alepskog bora, a na izrazito mokrim tIima
nalazimo iste sastojine smre.
DA
NE
56. (56) iste sastojine u prirodi tvore one vrste drvea koje su jako ......................
u odnosu na ................... vrste drveta, a to je prije svega bukva, koja u svom
optimumu unitava sve ...
57. (57) Kako najee nastaju iste sastojine?
58. (58) Granica istih sastojina u pogledu primjese druge vrste drvea nije u svim
zemljama ista i kree se izmedu 25 i 30% primjese druge vrste drvea. DA
NE
59. (59) ta se u naoj praksi smatra istom sastojinom?
60. (60) GAYER smatra da jednu sastojinu moemo smatrati istom ako se u toku
gospodarenja prema ..................... vrstama drvea ....................... .....................
umsko-uzgojne mjere, bez obzira na njihovo uee.
61. (61) ime se moe objasniti mali postotak prirodnih istih sastojina?
62. (62) Zato u istim sastojinama, esto dolazi u pitanje odravanja plodnosti
tla?
63. (63) U istim sastojinama vrsta svjetla, hranjivost u tlu opada!
DA NE
64. (64) ) Sastojine u kojima su zastupljene ............. ili ................. vrsta drvea,
nazivamo mjeovitim.
65. (65) U naim umama su najee zastupljene sastojine sa dvije-tri-etiri
vrste drvea.
66. (66) Zato u prirodi dolazi do pojave mjeovitih sastojina?
67. (67) Na pojavu mjeovitih sastojina utie odnos vrsta drvea prema kiselosti
zemljita
DA
NE.
68. (68) Vrste drvea, koje su u mladosti izloene tetama od kasnih proljetnih i
ranih jesenjih mrazeva, neposrednom djelovanju sunca, nalaze pod
kronjama ................. vrsta drvea ........................ uslove za rast i razvoj.
69. (69) jo osim topline doprinosi formiranju mjeovitih sastojina?
70. (70) Kod mjeovitih sastojina, vrste drvea mogu biti .......................... ili
neravnomjerno ..................., stablimino ili ...
71. (71) Uee pojedinih vrsta u mjesi iskazuje se tzv. vrstom smjese. DA NE
72. (72) Kako se u stvari definira omejr smjese?
73. (73) ta su trajne a ta privremene mjeovite sastojine?
74. (74) Kod trajnih mjeovitih sastojina sve vrste drvea najee nemaju isti
ekonomski znaaj,
DA
NE
75. (75Kod privremenih mjeovitih sastojina neke primijeane vrste drvea slue
samo kao ..................... drugoj vrsti, i kada ta ,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, vie nije potrebna,
ona se ...
76. (76) ta je glavna a ta sporedna vrsta drveta?
77. (77) ta je zadatak sporednih vrsta drvea?
78. (78) Osim toga sporedna vrsta drvea u mjeovitoj sastojini ima zadatak:
a. da omogui glavnoj vrsti razvoj debelih grana kod glavne vste,
b. da destimuliraju formiranje punodrvnog debla,
c. da ostvaruju potrebnu gustinu sastojine,

d. da usporava razlaganje mrtve umske prostirke.

79. (79) Vrste drvea u sastojinama mogu biti pomijeane po etaama i po visini!
DA NE
80. (80) Stablimino mijeanje je ono kod kojeg su sve vrste drvea, koje su
sastavnice ..................... sastojine naizmjenino .............................. po cijeloj
povrini ...................,
81. (81) Grupimino mijeanje je takav tip od kojeg su vrste drvea
rasporeene u veim ili manjim-krupnijim ili sitnijim-intenzivnim i
ekstenzivnim grupama.
82. (82) Kobe mjeanje je ekoloki najpovoljnije?
83. (83)U istoj sastojini se ne mogu nai istovremeno oba tipa, kao i mnogobrojni
prelazi od jednog tipa ka drugom
DA
NE
84. (84) Mjeanjem u veim ili manjim grupama se obezbjeuje-uspostavljaosigurava sigurnije odravanje svih vrsta drvea.
85. (85)Ako su vrste drvea pomijeane stablimino, izmeu njih se odvija
neobino otra ................ za ................, tako da one, koje su bioloki slabije
budu ................. iz sastojine iako mogu biti i vrijedne.
86. (86) Koja stabla preuzimaju na sebe teret borbe za opstanak kod grupiminog
mijeanja vrsta?
87. (87) Osnovni razlog to se jednom daje prednost istim, a drugi put
mjeovitim sastojinama je to su istraivanja vrena u istim uslovima i sa istim
vrstama drvea.
DA NE
88. (88) Npr. PERRIN daje prednost istim ................. ukoliko su u
pitanju .................. i visoko .......................... vrste drvea,
89. (89) Ako su u pitanju iste sastojine manje vrijednih vrsta drvea, prednost
istih sastojina se uveava-smanjuje-gubi.
90. (90) Kakvu je tehnika vrednost, prema BUNUEVCU, drvne mase stabala
raslih u istim sastojinama u poreenju sa istima raslim u mjeovitim
sastojinama?
91. (91) Manja tehnika vrijednost stabala naroito je izraena kod ....................
sastojina koje se nalaze na ..................... tlima, gdje stabla razvijaju .........
bone grane.
92. (92) Prema BUNUEVCU, mjeovite sastojine imaju veu ekonomsku
vrijednost iz razloga to se ee dobija drvna masa vee-manje-slabije
tehnike vrijednosti;
93. (93) Prema FLURY-u, u mjeovitim sastojinama liara i etinara u toku
godine dopire do tla vie oborina nego u istim sastojinama etinara, DA NE
94. (94) U mjeovitm sastojinama liara i etnara do zemlje vie dopire oborina
nego u istim sastojinama etinara, a to ima za posljedicu:
a. - u sunim godinama i prirast u debljinu je manji;
b. - stabla imaju homogeniju masu
c. - stabla imaju veu tehniku vrijednost.
d. - stabla su ekscentrinog presjeka
95. (95) Veina autora se slae da su mjeovite sastojine vie osjetljive na tetoine i bolesti, jer veina napada samo jednu vrstu drvea.
DA
NE
96. (96) tete od mieva i drugih sitnih glodara su manje-vee-katastrofalne u
mjeovitim nego u istim sastojinama.
97. (97) Kada doe do napada u dananje vrijeme, nekog stetoine u kojim
sastojinama se lake boriti protiv istoga?

98. (98) Smatra se da su mjeovite sastojine otporne-nisu otporne na oteivanja

od vjetra i snijega, naroito kada se mijeaju vrste drvea od kojih se jedne
zakorijenjuju plitko, a druge duboko.
99. (99) Mjeovite sastojine su ................ na vjetar i snijeg samo onda ako
ostvarene mogunosti ..................... zakorijenjivanja.
100.
(100) U mjeovitim sastojinama ne korsiti se bolje:
a. svjetlo (vrste svjetla i sjenopodnosee vrste),
b. dubina zakorijenjivanja (vrste koje se zakorijenjuju duboko i plitko),
c. hranjivost u tlu,
d. bolje se koriste razlike u fizikim i hemijskim osobinama tla.
101.
(101) ta se deava sa mjeovitim sastojinama vrsta drvea sa plitkim i
dubokim zakorijenjivanjem nau na suhom stanitu?
102.
(102) Blagi (mul) humus je vezan za ............ i manje slojevita
tla, ................. klimu i ...................... vegetaciju.
103.
(103) Na jako plodnim tlima, ni jedna vrsta drvea ne stvara sirovi
(mor) humus
DA
NE
104.
(104) Na tlima siromanim u hranjivim materijama i kiselim tlima, ak
i liari, pa i bukva, ne tee-tee formiranju sirovog humusa.
105.
(105) Kod vrsta svjetla, u istim sastojinama dolazi esto do
degradacije tla.
DA
NE
106.
(106) Kakav humus se formira kod vrsta sjene, u hladnijim
podrujima?
107.
(107) Uslovi za razlaganje mrtve umske prostirke su nepovoljnijipovoljniji-tei-laki u mjeovitim nego u istim sastojinama,
108.
(108) U mjeovitim sastojinama, na mraz .............. vrste
drvea .................prebrode ovu opasnost, ako su u svom razvoju ...................
od mraza.
109.
(109) Koji je razlog da se mjeovite sastojine lake obnavljaju nego
iste (Prema GAYER-u)?
110.
(110) Meutim, pri obnavljanju mjeovitih sastojina esto se mora
voditi estoka borba-konkurencija-apstinencija prilikom suzbijanja
prirodnog podmlatka vrste drvea, koja je u odreenom periodu nepoeljna.
111.
(111) esto, bioloki jae, istisnu bioloki slabije vrste drvea, te se
mjeovite sastojine esto pretvaraju u:
a. Jednodobne sastojine
b. Raznodobne sastojine
c. iste sastojine.
112.
(112) Sa istom sastojinom se lake ......................, jer je potrebno
poznavanje ................... i ekologije samo ................... vrste drvea,
113.
(113) U istim sastojinama tee je provoditi selekciju u pravcu
poveanja vrijednosti proizvodnje nego u mjeovitim sastojinama. DA
NE
114.
(114) U mjeovitim sastojinama, strunost umara dolazi do
a. Kompletnijeg
b. Potpunijeg
c. Sveobuhvatnijeg izraaja u odnosu na iste.
115.
(115) Iz mjeovitih se sastojina prilikom provoenja sjee dobijaju
jednoliniji sortimenti.
DA
NE
116.
(116) Meutim, u veini sluajeva, naroito tamo gdje se stanini
uslovi mijenjaju na najmanjem prostoru, prednost e svakako biti na strani
istih-jednodobnih-mjeovitih-raznodobnih sastojina.

117.
(117) Kako se u pogledu starosti razlikuju sastojine?
118.
(118) Pod ...................... sastojinama podrazumijevamo one sastojine,
koje su sastavljene od stabala priblino iste ........................
119.
(119) Na koj nain u prirodi nastaju jednodobne sastojine?
120.
(120) Da bi se jedna sastojina mogla nazvati jednodobnom, razlika
izmeu najmlaih i najstarijih stabala ne smije biti vea od 10-20-30 godina!
121.
(121) Apsolutno jednodobnih sastojina u prirodi:
a. Ima na pretek
b. Uope nema!
c. Vrlo su rijetke
122.
(122) Na koji nain nastaju apsolutno jednodobne sastojine u prirodi?
123.
(123) R a z n o d o b n e sastojine sastavljene su od stabala istejednake-najrazliitije starosti.
124.
(124) Raznodobnih sastojina u kojima bi bile zastupljene sve starosti, u
prirodi ima
DA
NE
125.
(125) Zbog ega u prirodi nema raznodobnih sastojina u kojima bi bile
zastupljene sve starosti?
126.
(126) U raznodobnim sastojinama, stabla razliite starosti mogu biti
pomijeana:
a. Pojedinano
b. Stablimino
c. Grupimino
d. Skupinasto.
127.
(127) Istraivanja su pokazala da se kod jele, smre i obinog bora, na
oko 1/3 duine debla se nalazi oko 30-50-70% drvne mase krupnog drveta, a
na 1/2 duine, ak 65-75-85%.
128.
(128) U jednodobnim sastojinama je drvo homogenije, ie od grana
te je i vrijednije.
DA
NE
129.
(129) Kako i na koj nan se moe popraviti kvalitet stabala u jednodobnim sastojinama?
130.
(130) Raznodobne sastojine su osjetljivije na tete od vjetra, jer tee
slamaju njegovu snagu. DA NE
131.
(131) Raznodobne sastojine su .................. i na parazite, a .................
su ugroene i od poara.
132.
(132) U pogledu otpornosti na vjetar, snijeg, tetoine, bolesti i dr.,
nisu-najbolje-najloije-osjetljive su se pokazale mjeovite, raznodobne
sastojine.
133.
(133) Kako objanjavate pojam pobukovljavanje?
134.
(134)
Najkarakteristiniji
predstavnik
vieslojnih
sastojina
je ......................uma u kojoj su na relativno ............... povrini zastupljena
stabla najrazliitijih ...................
135.
(135) Ove ume su proizvod gospodarenja, a mogu se odrati samo
gospodarenjem, inae postepeno prelaze u vieslojne.
DA
NE
136.
(136) Jednoslojne sastojine ne moraju-moraju-trebaju uvijek biti i
jednodobne
137.
(137) Kakve su to jednoline sastojine?
138.
(138) Kako se na dalekom sjeveru formiraju privremene dvoslojne
sastojine.

139.
(139) Koliko e proces prelaska dvoslojnih u jednoslojne sastojine
trajati ovisi prije svega od uslova stanita. Ukoliko su oni povoljniji, prelaz u
jednoslojne sastojine e biti bri-sporiji i obratno.
140.
(140) Dvoslojne sastojine se mogu formirati i prilikom provoenja
prejakih ..............., u kom sluaju se esto javlja prirodni podmladak iako jo
nije ......................
141.
(141) Koliko e proces prelaska dvoslojnih u jednoslojne sastojine
trajati ovisi prije svega od uslova stanita. Ukoliko su oni povoljniji, prelaz u
jednoslojne sastojine e biti bri-sporiji-neovisan o tome i obratno.
142.
(142) Najkarakteristiniji predstavnik vieslojnih sastojina je
&.............. uma u kojoj su na relativno maloj povrini zastupljena stabla
najrazliitijih ................ iskazana u m.
143.
(143) Ove ume su proizvod gospodarenja, a mogu se odrati samo
gospodarenjem, inae postepeno prelaze u vietane-jednoslojne-preborne.
144.
(144) Jednoslojne sastojine ne moraju-moraju uvijek biti i
jednodobne.
145.
(145) Razlike u starosti mogu esto biti veoma velike, kakav je est
sluaj u praumama gdje u istom sloju razlika u starosti stabala moe biti i
preko 100-200-300 godina.
146.
(146) Jednoslojne se sastojine esto zovu i vietanim. DA
NE.
147.
(147) U mjeovitim, dvoslojnim sastojinama hrasta i graba, glavni
proizvoa vrijednosti je ., te u gospodarenju posveujemo svu
. njemu.
148.
(148) U mjeovitim sastojinama uloga o. graba je znaajna i ima
zadatak da isti kronju hrasta od lia, da spreava pojavu dvostrukog vrha i
da odrava plodnost irova.
DA
NE
149.
(149) U mjeovitoj sastojin o. grab uestvuje na odravanju plodnostizbijenosti tla i na poveanju vrijednosti drvne mase hrasta.
150.
(150) Kod prirodnih sukcesija, poslije poara se javlja prvo sastojina
smreke-jasike, a kasnije pod njom bor, bukva, jela i smra.
151.
(151) Kod najizrazitijih vieslojnih sastojina, prebornih uma,
vieslojnost treba ............. gdje god je to ..................
152.
(152) Zbog ega je kod prebornih uma potrebno prei iz pojedinanog
slojanja u grupimino?
153.
(153) U umskom gospodarstvu je svejedno da li su jedinke, koje tvore
sastojinu, generativnog ili vegetativnog porijekla. DA NE
154.
(154) ta su to visoke ume?
155.
(155) ta su to niske ume?
156.
(156) Sastojine kod kojih se na istoj povrini nalaze stabla sjemenog i
vegetativnog porijekla i sa svima se gospodari zovemo niskom-srednjomvisokom
157.
(157) Kod sastojina vegetativnog porijekla za sada ne postoji najee
utvren nain gospodarenja, ve su u njima sjee vie radi podmirenja
..okolnog stanovnitva na drvnoj masi (najee ), dok se
ne provode planirane industrijske ..
158.
(158) Zato bi po naem miljenju ukoliko je u pitanju samo porijeklo
trebalo zadrati naziv sjemenjaa, a ako se pristupi planskom gospodarenju,
mogli bi govoriti o n i s k o j umi. DA NE
159.
(159) U visokim umama, obzirom na brzinu priraivanja i dobi kada
se mogu oekivati odredeni i sortimenti, kod pojedinih vrsta drvea uobiajeni

su slijedei produkcioni periodi: lunjak i kitnjak

200-250; 100-200 ;
50-100 god.
160.
(160) Koliko iznose kod niskih uma, produkcioni periodi?
161.
(161) Pri ocjeni visokih, niskih, pa i srednjih uma, moramo imati u
vidu vie momenata: 1. ., 2. i 3. ekonomski.
162.
(162) U niskoj umi moemo uzgajati sve vrste drvea, jer sve
plodonose, dok je sposobnost generativnog razmnoavanja vezana samo za
odreeni broj vrsta.
DA NE
163.
(163) Koje vrste od etinara se mogu vegetativno razmnoavati,
izuzimajui razmnoavanje iz reznica?
164.
(164) Kod niskih uma, naroito kada su u pitanju iste sjee, prilikom
izvoza posjeene drvne mase dolazi esto do oteenja obnovljene sastojine.
DA NE
165.
(165) U visokim umama uee vrijednijih i skupljih sortimenata
moe biti veoma visoko, ali da bi dobili .. sortimente, potrebni su dui
periodi.
166.
(166) Zahvaljujui viim prodajnim cijenama sortimenata iz visokih
uma, kod znatnog dijela sortimenata, trokovi sjee, izrade i transporta su jo
uvijek vii-manji-jednaki (od) prodajne(ih) cijene(a), dok su kod niskih uma
trokovi najee jednaki-manji-vei od prodajne cijene.
167.
(167) Sa biolokog, tehnikog i ekonomskog stanovita, . ume
imaju u odnosu na .. ume.
168.
(168) Mnogobrojna istraivanja su doprinijela da nije ustanovljena
izvjesna zakonitost u pogledu ovisnosti visine jedne vrste iste starosti od
uslova stanita. DA NE
169.
(169) Zakonitost se sastoji u tome da je visina, debljina i drvna masa
po jedinici povrine utoliko .., ukoliko su uslovi stanita za datu vrstu
i obratno.
170.
(170) ta se podrazumjeva pod pojomom bonitet stanita.
171.
(171) Bonitet stanita u stvari daje kvalitativne pokazatelje u pogledu
proizvodnje drvne mase.
DA NE
172.
(172) Na osnovu ega se vri bonitiranje stanita?
173.
(173) Bonitiranje konkretne sastojine se vri na taj nain da se uporede
srednje ............ te sastojine odreene starosti sa odgovarajuom ............ u
prinosnim ............ za odreenu vrstu drvea.
174.
(174) Jasno je da dvije sastojine pri istoj drvnoj masi nemaju istu
vrijednost. Zato je osim boniteta stanita koji govori o produktivnosti sastojine
potrebno iskazati i duinu grana odnosno s a s t o j i n e. DA NE
175.
(175) Usljed ega u prirodi dolazi do prirodne smjene vrsta drvea ?
Navedite razloge.
176.
(176) Nagle smjene vrsta drvea mogu se javiti nakon velikih
, kao poara, vjetra ili napada insekata, tako da vrste drvea koje su
formirale klimatogenu zajednicu . nestanu ili ostanu samo poneki
. primjerci.
177.
(177) Objasnite pojam pobukovljavanje uma?
178.
(178) Ako polazimo od toga da smjenu vrsta drvea posmatramo samo
kao posljedicu biolokog svojstva neke vrste drvea, moemo lako doi do
zakljuka, da je . odluujui faktor, jer jasno proizlazi da .................
vrste gue vrste svjetla.

179.
(179) Izgleda da svjetlo ne igra odluujuu ulogu u smjeni vrsta
drvea, ili je kompenzirano drugim faktorima. Drugi odluujui faktori bili bi
otpornost na prisustvo aluminijuma, duboka podzemna voda, pltak snijeg isl. ,
DA
NE
180.
(180) ta je a l e l o p a t i j a.
181.
(181) Navedite primjer kako su fiziolozi objasnili alelopatiju.
182.
(182) Za uspjean rast mjeovitih , od vanosti je i .
raspored vrsta drvea.
183.
(183) Kod mjeovitih sastojina najpogodnija bi bila grupimina, grupna
smjesa, ali ju je veoma teko i uz velika novana ulaganja odrati. DA NE
184.
(184) Da bi se lake odrale sastojine najbolje bi bilo drati ih u skupinama. Kod vrsta svjetla skupine moraju biti manje-vee, a kod vrsta sjene
manje-vee.
185.
(185) Navedite koji uvjeti trebaju biti ispunjeni da bi neka vrsta mogla
dobiti ocjenu da je dobro izabrana?
186.
(186) Poznavanje uslova stanita uope nije znaajno pri izboru vrsta
drvea. DA NE
187.
(187) Smru emo unositi samo tamo gdje se njeni veliki .. za
.. mogu podmiriti.
188.
(188) Razlaganje listinca je, pored sadraja CaO, u znatnoj mjeri
ovisno od odnosa izmeu kiseonika i vodonika. DA NE
189.
(189) Npr. ako je C:N = 20 razlaganje listinca je povoljnije nego ako je
taj odnos 10 ili 15; 50 ili 60; 5 ili 10.
190.
(190) Ovo je rang lista vrsta drvea po brzini razlaganja listinca
(prvoimenovana se najbre razlae): kitnjak; crna joha; bukva Poredajte vrste
1..; 2; 3.............
191.
(191) Kako i uslovi tla mogu igrati znaajnu ulogu u razlaganju
listinca, ovaj redoslijed moe doivjeti i znatne promjene. Te razlike izmeu
uslova tla mogu biti manje-vee nego izmeu vrsta drvea.
192.
(192) Listinac smre na aktivnom tlu se 5-10-20 puta bre razlae nego
na neaktivnom, dok se na istom tlu listinac bukve razlae dva-pet puta bre
nego listlnac smre.
193.
(193) Nepovoljno stanje tla pod povoljnim vrstama drvea je
nepovoljnije nego pod nepovoljnim vrstama na dobrom tlu. DA NE
194.
(194) Samo izborom vrste drvea ............ moe se pod inae
nepovoljnim uslovima tla uticati u dovoljnoj mjeri na njegovo .........................
195.
(195) Prema tome gdje je dovoljna aktivnost ivotinja, mora doi do na
gomilavanja listinca i svih tetnih posljedica koje ono sa sobom nosi. DA NE
196.
(196) Pored biomase, za ocjenu ekonominosti proizvodnje, pri izboru
vrste drvea, od velikog je znaaja pretvoriti proizvodnju biomase u
ekvivalent-vrijednost-teinu,
197.
(197) Pri ocjeni vrijednosti drvne mase, sve .................. drvea
moemo svrstati u .................. glavne grupe (po Bonnemannu)
198.
(198) Prvorarredno furnirsko drvo hrasta kitnjaka srednje debljine 6070 cm moe biti i 20-30-50 puta skuplje od isto tako debelog hrasta, ali koji se
moe koristiti samo za ogrjev.
199.
Wolfarth navodi odnose koji postoje izmeu najjeftinije i najskuplje
oblovine. Za kitnjak taj odnos je 1:5; 1:10; 1:20.

200.
(200) Posebno mjesto pri poveanju vrijednosti proizvodnje zauzimaju
tzv. ................. vrste drvea (egzote), koje se zahvaljujui brzom rastu
i ............... drvnoj masi danas sve vie unose u ................ ume.
201.
(201) U cemu moe biti razlog neuspjehu pri unoenju stranih vrsta
drvea.
202.
(202) Zato, kada pri izboru vrste drvea dajemo prednost stranoj vrsti
drvea, moramo voditi rauna da odaberemo (1) ............. stanite,
(2) .................. provenijenciju i (3) .........................sistem gospodarenja.
203.
(203) Ako imamo u vidu ekonomske momente, unoenje strane vrste
drvea ima svoje opravdanje sam o u sluaju da u datim uslovima stanita
proizvodi trajno manju drvnu masu nego autohtona vrsta, da je kvalitet drvne
mase manji nego kod domae vrste drvea, da je vrijednost proizvedene drvne
mase znatno ispod vrijednosti drvne mase domae vrste drvea. DA NE
204.
(204) Danas se unaanje stranih vrsta drvea vri na osnovu
savremenih ..................... nauke, tako da ukoliko se o rezultatima tih
istraivanja vodi rauna, rijee moe doi do ...
205.
(205) Navedite razloge zbog kojih se neka vrsta drvea unosi u neko
podruje?
206.
(206) U pogledu izbora stranih vrsta drvea, daje se prednost naroito
onim vrstama drvea, koje u duzim-kraim produkcionim periodima
proizvode po jedinici povrine manju-veu drvnu masu,
207.
(207) Prilikom unoenja stranih vrsta drvea potrebno najstudioznije
pristupiti prouavanju uslova u koje se eli odreena vrsta drvea unijeti
i .................... ih sa ekolokim prilikama koje vladaju u ................... arealu
date vrste.
208.
(208) 1. ta bi trebao da bude glavni cilj proizvodnje u umarstvu?
209.
(209) Koje mjere treba preduzeti da se postavljeni cilj ostvari?
210.
(210) uma preputena sama sebi, odnosno iskljuivo prirodnim
uslovima, moe-ne moe doista osigurati postavljeni cilj proizvodnje?
211.
(211) Prirodni uslovi ne mogu dati maksimalnu koliinu ali ne i
najvrijednije drvne mase, a kvalitet e ovisiti od itavog niza faktora. DA NE
212.
(212) Kako i na koji nain se mogu raslaniti mjere njege?
213.
(213) Briljivo planiranje u oblasti uzgajanja uma je potrebno upravo
zbog toga, to su u pitanju dugi ..............periodi i prostrane ..............
pokrivene raznovrsnim sastojinama,
214.
(214) Kako se u praksi mogu etapni ciljeve ralaniti?
215.
(215) Prije otpoinjanja bilo kojeg zahvata treba jasno odgovoriti na
slijedea pitanja: kako si? ime dolazi? Kako ide? i S kim eli da doe?
DA NE
216.
(216) Ako se prirodno odabiranje zamijeni umsko-uzgojnim
odabiranjem, moe se neznatno-nikako-znatno poveati vrijednost proizvodnje.
217.
(217) Njega stabala se zasniva na injenici da nije fenotip odraz
nasljednih svojstava i okoline. DA NE
218.
(218) Navedite funkcije njege koje su iste u svim razvojnim fazama, i u
svim gospodarskim oblicima uma i kod svih vrsta drvea?
219.
(219) tete od vjetra i snijega moemo gotovo potpuno iskljuiti ako
prilikom njega o tom momentu stalno vodimo ...

10

220.
(220) Vano je naglasiti da se isplati ulagati u njegu uma, jer e se na
taj nain poveati-smanjiti trokovi za zatitu uma, koji u protivnom mogu
biti vrlo veliki.
221.
(221) Suzbijanje i uklanjanje teta (kurativne mjere) treba da budu
samo izuzetak, a zatitne (preventivne) pravilo.
DA NE
222.
(222) ta je zadatak umsko-uzgojnog odabiranja?
223.
(223) Kasniji zadatak odabiranja je da se stvarna proizvodnja sastojine,
koliko god je to mogue, koncentrie na .. stabla, kako bi
se na taj nain i vrijednost cijele .. poveala.
224.
(224) Kod umsko-uzgojnog odabiranja razlikujemo gusto i rijetko
odabiranje.
DA NE
225.
(225) Koji je princip negativnog odabiranja (ienja), odnosno od
ega se polazi kod istog.
226.
(226) Negativno odabiranje ima tako dugo svoje opravdanje dok se
nosioci vrijednosti jo nisu jasno ., dakle u , a esto i u
gutiku.
227.
(227) im poeljno stablo doe jasno do izraaja, nema vie mjesta
intenzivnom odabiranju, nego moramo prei na tzv. ekstenzivno odabiranje.
DA NE
228.
(228) Kod-pozitivnog odabiranja pronalazimo onu jedinku koja je
prema naem miljenju .. i najvrijednija, a uklanjamo onu koja
joj je najvei , bez obzira da li je taj konkurent .. ili lo.
229.
(229) Pozitivno odabiranje ima tu prednost to se sa najveimnajmanjim-srednjim trokovima postie najvei efekat.
230.
(230) ta ubrajamo meu dodatne mjere njege?
231.
(231) Danas mnogi autori smatraju (npr. HILF) da je rezanje grana kod
etinara neophodno potrebno, ako se eli ostvariti minimalna-maksimalnanepotrebna vrijednost proizvodnje.
232.
(232) "Priroda nam ne daje ..............." (MIURIN) te se stoga na cilj
moe ostvariti samo kroz ............. uma.
233.
(233) ta podrazumjevamo pod pojmom mladika?
234.
(234) Cilj njege mladika je stvaranje mladika-gutika-letvenjaka koji
je sastavljen od vie vrsta drvea u smislu postavljenog cilja i od kvalitetnih
stabalaca.
235.
(235) Njega mladika obuhvata slijedee mjere: - zatitu od
tetne ............................ i od opasnosti i bolesti ................ vrste.
236.
(236) Kod provoenja svih mjera u mladiku posebnu panju treba
posvetiti oslobaanju .................. .................. Ovaj oblik zatite je u mnogim
sluajevima od odluujueg znaaja za budui razvoj stabalaca.
237.
(237) Za mladik su naroito opasne razne vrste uskolisnih vrsta
drvea (Graminea), koje mogu prirodni podmladak i tek podignutu kulturu
desetkovati. DA NE
238.
(238) esto nee biti potrebno da se trava pokosi ili poanje, nego je
dovoljno da se uradi. ta?
239.
(239) Kod provoenja mjera njege mladika uklanjaju se samo tetne
biljke i dijelovi biljaka koji direktno .................... one jedinke koje treba da
tvore ................sastojinu.
240.
(240) Vrijeme, nain i vrsta poduzetih mjera ovise od veliinaosobina-dimenzija vrste drvea i vrsta umskog korova.

11

241.
(241) Pri provoenju mjera njege mladika treba voditi rauna da se
suzbijanje korovskih biljaka obavlja u vrijeme koje je najosjetljivije za
korovske vrste, a najpogodnije za umske vrste drvea. DA NE
242.
(242) Pri provoenju mjera njege mladika treba-ne treba uklanjati
raljasta i kriva stabalca, ivanjdanske izbojke.
243.
(243) Previe gusti mladici preputeni sami sebi pokazali su da borba
meu gotovo podjednakima dovodi do ........................... iIi do
nikakvog ................................., to najee moe dovesti do velikih
neuspjeha.
244.
(244) ta se deava ukoliko na previe gust mladik sa jako izduenim i
tankim stabljikama napada sloj snijega?
245.
(245) Ukoliko se previe gust mladik ne ............... pravilno i na
vrijeme, ............... mladik nije poeljan.
246.
(246) Odabiranje treba otpoeti najranije-najkasnije kada se mladik
poeo prorjeivati-sklapati, i provoditi ga toliko dugo dok je ono potrebno,
pod uslovom da zahvati budu obazrivi.
247.
(247) Treba naroito naglasiti da se pri razrjeivanju mladika
kod .................. mora ...................... raditi nego ked etinara.
248.
248) Prema LEIBUNDGUT-u ni jedna druga vrsta liara nema u mladosti tako "tvrdu-meku-nikakvu kimu" kao hrast, ako se prepusti sam sebi.
249.
(249) Kakva sadnja se preporuuje u planinskim podrujima
preporuuje koji obiluju snjenjim padavinama.
250.
(250) Pri izboru naina smjese pored pogodnosti stanita i ocjene
ekonomske vrijednosti, od odluujueg znaaja je ............ stabala za
vrijeme ...............
251.
(251) Navedite jedan od najvanijih zadataka umsko-uzgojnog
planiranja i postavljanja cilja gospodarenja
252.
(252) Regulisanje smjese je jedan od najznaajnijih zadataka njege
mladika, i ako se pravilno i pravremeno pristupi ovom poslu, uspjeti emo da
sa vrlo mnogo-najmanje trokova postignemo postavljeni cilj.
253.
(253) Dugi razmaci izmeu sjemenih godina ili zakanjavanja
proirivanja
pomladnih
povrina
dovodi
vrlo
esto
do
formiranja .................. ......................... .
254.
(254) ta su "vukovi"?.
255.
(255) Po naem miljenju a i iz praktinih razloga najadekvatnija
definicija za gutik bila bi slijedea: Pod gutikom podrazumijevamo razvojnu
fazu koja poinje od vremena kada su stabla dominantne etae dostigla visinu
1,4 m do vremena kada stabla dominantne klase dostignu debljinu od 10 cm u
prsnoj visini DA NE.
256.
(256) Sve jedinke koje sainjavaju gutik formiraju jednu zajednicu
borbe koja ima za posljedicu ............. slabih i ivotnu zajednicu .............. i
zdravih.
257.
(257) Rekli smo ve jednom da priroda ima-nema svoje zakone po
kojima odabire, to najee jeste-nije u skladu sa naim ciljem.
258.
(258) Kada i u kojem sluaju najjae stablo moe postati odabrano kod
njege gutika?
259.
(259) Cilj njege gutika sastoji se prema tome u formiranju mladika
koji je po vrstama drvea i obliku smjese izgraen prema postavljenom cilju i
u kome treba da bude minimalan broj visoko vrijednih odabranih stabala. DA
NE

12

260.
(260) Zahvati u njezi gutika se u osnovi dodue ne razlikuju od njege
mladika, ali ipak postoji bitna razlika. U emu se ona sastoji?
261.
(261) Potrebno je naglasiti da je blagovremeno sprijeavanje razvoja
sastojine u pogrenom pravcu uvijek najbezobolniji-najjeftiniji-najskuplji i
najbolji metod njege uma.
262.
(262) Prije nego to pristupimo njezi gutika, neophodno je razlikovati
stabla prema svom .................. i ...................... aspektu.
263.
(263) to se tie biolokog slojanja bie dovoljno ako moemo jasno
razlikovati koje jedinke pripadaju unutarnjoj-gornjoj, vanjskoj-srednjoj i
donjoj etai.
264.
(264) Koja obiljeja treba da razlikujemo da bi smo dobili jasnu sliku o
kvalitetu gutika?
265.
(265) Negativna obiljeja su izmeu ostalog: - zsdravo stablo; - lake
ozljede, - formiranje ralji,- ubrzan rast i - tanke grane. DA NE
266.
(266) Njegovan i potpuno sklopljen gutik bukve koji je proizaao iz
prirodne obnove sastojina u starosti od 10 do 15 godina ima 5-10.000; 40.000
-100.000 i 150.000-300.000 vie jedinki po hektaru.
267.
(267) Od 40.000-100.000 jedinki u fazi gutika svega oko 1/5; 1/10;
1/20 otpada na kvalitetna stabla gornje i srednje etae.
268.
(268) Treba li njegu gutika provoditi u svim slojevima, etaama?
269.
(269) Treba li u gornjoj etai provoditi pozitivno ili negativno
odabiranje?
270.
(270) Manje vrijedni predstavnici kod radova na njezi gutika se mogu
otkriti . sigurnou.
271.
(271) U njezi gutika moemo razlikovati ienje (negativno
odabiranje) i pomaganje (pozitivno odabiranje). DA
NE
272.
(272) Koje individue su predmetom ienja u fazi gutika?
273.
(273) esto je dovoljno da se nekvalitetna stabla-tetni predrast samo
ukloni-prevri-okree, take da iz gornje preu u srednju a potom u donju
etau, gdje e na koncu uginuti.
274.
(274) Neki uzgajivai imaju potpuno pogreno miljenje kada misle da
se proieni gutik na . pogled mora od neproienog.
275.
(275) U jednom pravilno proienom gutiku smijemo izvana
primijetiti promjene i same uvjebano oko uzgajivaa vidi da je gutik doista
proien. DA NE
276.
(276) ta radi uzgajiva kada primjeti da ienje nema vie nikakvog
efekta?
277.
(277) Obino e odstojanje izmeu odabranih stabala iznositi oko 1/31/2-2/3 njihove visine.
278.
(278) Za gutik visok oko 3 metra broj odabranih jedinki kretae se
izmeu 2500 i 15.000 po hektaru. DA NE
279.
(279) Iskustva su pokazala da zbog ubrzanja rada na njezi, ne bi
trebalo; trebalo bi prethodno obiljeiti stabla koja ostaju.
280.
(280) Koji je princip obiljeavanje stabala kod provoenja mjera njege
stabala u razvojnoj fazi gutika?
281.
(281) Za obiljeavanje stabala kod provoenja mjera njege stabala
gutika je najpogodnij(a)i kreda-kre-praak(talk), a nikako uljana boja.
282.
(282) Znaajno je u svakom sluaju, da i pri pozitivnom odabiranju
zahvat njege mora biti vrlo jak-slab-umjeren.

13

283.
(283) U poreenju sa liarima, njega gutika etinara je mnogo
jednostavnija. DA NE.
284.
(284) Kako smo ve rekli, u gutiku ienje i pomaganje treba vriti
samo u . etai, dok donju i srednju treba da prepustimo .
izluivanju.
285.
(285) Ako elimo najveu rijednost proizvodnje, u njezi gutika ta
prvo moramo ukloniti?
286.
(286) U gutiku smre se ne smije dozvoliti da se kronja previe
skrati, a njenu duinu treba odravati na oko 1/3; ; 2/3 visine stabla.
287.
(287) Gdje se spominju prvi put prorede, u kojem Zakonu i kada.
288.
(288) Tek od Kote-Hartiga-Krafta uveden je u umarsku literaturu
pojam prorede.
289.
(289) G. HEYER je 1854. godine dopunio Cotta-ine principe poznatim
rijeima: kasno, rijetko i prekomjerno. DA NE
290.
(290) Ko je bio nazivan "mranjacima" (Dunkelmnner)?
291.
(291) Od vremena kada su se prorede poele nauno obraivati, bilo je
neophodno da se svi lanovi takve zajednice ralane u . od kojih
svaka ima svoju ulogu u ...
292.
(292) Najpoznatija klasifikacija stabala je ona koju je 1884. godine
predloio IUFRO-Flury-Kraft, koja je i danas poznata u strunoj literaturi
kao " klasifikacija".
293.
(293) Navedite koje visinske klase Kraft razlikuje?
294.
(294) Prva klasa Kraftove klasifikacije naziva se Predominantnim ili
Vladajuim stablima. DA NE
295.
(295) Stabla Druge Kraftove klase pripadaju . ili
...................... klasi stabala.
296.
(296) Definirajte i opiite treu klasu stabala po Kraftu?
297.
(297) Nadvladana stabla pripadaju 4 klasi po Kraftu. U odnosu na prve
tri klase, jedinke koje pripadaju ovoj klasi intenzivno rastu-zaostajuprestala su u rastu u visinu.
298.
(298) 5. Potitena stabla. U ovu klasu spadaju stabla koja su sasvim
zaostala u rastu. 5.a. sa jo bujnom kronjom i 5.b. sa zelenom i granatom
kronjom. DA
NE
299.
(299) IUFRO- klasifikacija je usvojena na IUFRO Kongresu u
Oxfordu, a predloio ju je SCHDELIN-LEIBUNDGUT-TSCHERMACK
300.
(300) Navesdite VIDIKE na kojima se zasniva IUFRO-Kategorizacija?
301.
(301) Opiite ta znai ifra navedena kod IUFRO klasifikacije:
111/445;
(302) U sutini sve prorede se mogu svrstati u dvije-tri-etiri grupe.
302.
(303) Sve prorede moemo svrstati u slijedee tri grupe: a. mala
proreda, b. velika pro reda i c. srednja proreda. DA
NE
303.
(304) Kod niske prorede preteno se ............... stabla .................. dijela
sastojine.
304.
(305) Glavna odlika sastojina njegovanih niskom proredom je u tome
to se uzgoje vieetane-jednoetane-preborne sastojine horizontalnog
sklopa, a stabla se po visini neznatno razlikuju.
305.
(306) U emu je Karakteristika visoke prerade?
306.
(307) Za razliku od niske prorede koja provodi pozitivno odabiranje,
kod visokih proreda se provodi iskljuivo negativno odabiranje. DA NE

14

307.
(308) Visokom proredom se sklop stabala gornje etae ............... za
due vrijeme, ali ne ....................
308.
(309) Postoje shvatanja da je razlika izmedu visoke i niske prorede u
blagosti-jaini-intenzitetu zahvata.
(310) Koja je Glavna razlika izmedju visoke i niske prorede?
309.
(311) Ukoliko je glavni zadatak intervencija u podstojnoj etai
govorimo o visokoj proredi. DA NE
310.
(312) Ako se zahvata prvenstveno u .......... etau gdje se
pomau ..............kvalitetnog prirasta govorimo o ............. proredi.
311.
(313) Preborna proreda je ona koja se primjenjuje u odredenim
sastojinama, a stabla se vade po principima ciste sjece-prebiranja-niske
prorede (Borgreveova preboma proreda)
312.
(314) Slaba visoka proreda (stepen D). Ograniava se na vaenje
odumiruih, odumrlih i savijenih stabala, zatim na slabo formirana i bolesna
stabla, raljata stabla, stabla sa irokom kronjom, kao i ona stabla koja su
zdrava i po kvalitetu dobra, ako smetaju normalnom razvoju kroanja
susjednih, neto boljih, stabala.
DA NE
313.
(315) Francuska visoka proreda se smatra najstarijom, jer datira iz
1460-1560-1760. godine.
314.
(316) Kod Francuske prorede Stabla koja se uklanjaju nalaze se u glavnoj sastojini i to meu dominantnim i kodominantnim stablima DA NE
315.
(317) Osnovni princip francuske metode prorjeivanja je .............. u
svjetlu, deblo u ................, korijen u ................
316.
(318) Danska proreda spada u nisku-srednju-visoku proredu.
317.
(319) Dekani je uveo Metod intenzivnog prorjeivanja sastojina
visokog uzrasta i u realiziranju mjera njege razvrstao je sva stabla u slijedee
kategorije: A. Proizvodni dio sastojine; B. Pomoni dio sastojine DA NE
318.
(320) A. Proizvodni dio sastojine sainjavaju: dominantna (glavna) i
uzgredna etaa; predominatna i periferna etaa; vrna i susjedna etaa .
319.
(321)
"Uzgrednu
etau
kod
Dekanievog
metoda
intenzivnog ....................... inila bi stabla ................... iz glavne ...................
320.
(314) Zavreno Tehnika obnove i njege 5.

15