1. Navedi bar tri filozofska pitanja! -odakle sve to postoji postoji? -zato sve to postoji postoji?

-kakva je sudbina i ta e biti sa onim to postoji? 2. Objasni etimologiju filozofije! -od gr .rije i filo!prijatelj i sofija!mudrost ". Napii defini#iju filozofije! -$ilozofija je najopenitija znanost o najopenitijim pojavama i problemima #jelokupne stvarnosti. %. &ta je predmet filozofije? -filozofija nema poseban predmet izu avanja'nego filozofija prou ava #jelokupnu stvarnost(sve to postoji) *. Nabroj filozofske probleme! -ontoloki'gnoseoloki'eti ki'estetski'antropoloki +. Nabroj filozofske dis#ipline! -ontologija'gnoseologija'etika'estetika'antropologija ,. Na koje filozofsko pitanje odgovara ontologija? -odakle sve to postoji postoji? -. &ta je bit? -bit je neto to neto ini onim to jeste .. &ta je bie? -bie je sve ono emu mo/emo dati predikat jeste. 10. 1ime se bavi gnoseologija? -se bavi spoznajnim problemima 11. 2oje probleme izu ava etika' a koje estetika? -etika-problemi morala -estetika-problem lijepog

12. 2ojim problemima se bavi antropologija? -problemima ovjeka i njegove sudbine 1". 2ako je rjeavan ontoloki problem kroz 3istoriju? -trojako4-monisti ki-jedna supstan#a'dualisti ki-2 supstan#e'pluralisti ki-vie supstan#i 1%. 2oje ontoloke prav#e poznaje? -materijalizam i idealizam 1*. 2ako je rjeavan gnoseoloki problem kroz 3istoriju? -rjeavan je s obzirom na izvore spoznaje i s obzriom na mogunosti spoznaje 1+. &ta je empirizam? -jedan od na ina rjeavanja gnoseolokog problema s obzirom na izvore spoznaje. prema empirizimu jedini izvor spoznaje jeste empirija'tj iskustvo. 1,. &ta je ra#ionalizam? -jedan od na ina rjeavanja gnoseolokog problema s obzirom na izvore spoznaje. prema ra#ionalizmu jedini izvor spoznaje je razum koji nam je usadio bog ili apsolut i ona je uro5en 1-. &ta je ira#ionalizam? -jedini izvor spoznaje je u misti nim i tajnim biima 1.. &ta je intui#ionalizam? -izvor spoznaje je u podsvjesnoj sferi nae psi3e. 20. &ta je dogmatizam? -istina je data od strane autoriteta'bo/anski3 ili ljudski3 i ona je vje na'nepromjenjiva i u nju se mo/e samo vjerovati'ne i ispitivati je. 21. &ta je skepti#izam? -polazi od toga da nema gotovi3 istina'sve je podlo/no sumnji. 22. &ta je dijalekti ko u enje? -u enje koje odba#uje i dogmatizam i skepti#izam'prema dogmatizmu svako znanje je vje no i nikada nee zavriti tj beskona no je.nijedna istina nije kona na ve je podlo/na promjeni.

2". Navedi nau ne kvalitete! -saznanje'postupak nau nog istra/ivanja'#ilj i rezultati nau ne djelatnosti koji podrazumijeva objanjenja 2%. 2oje su najva/nije karakteristike nau nog objanjenja? -sveobu3vatnost'provjerljivost'revizibilnost.'istinitost 2*. &ta zna i revizibilnost nau nog objanjenja? -spremnost nauke da mijenja ili ak napusti objanjenje koje je do tada izgledalao kao istinito'ali pod novom kritikom je neodr/ivo 2+. &ta je nau no dokazivanje? -utvr5ivanje nau ne istine 2,. Napii defini#iju logike! -logika je filozofska dis#iplina koja istra/uje oblike pravilnog i istinitog miljenja i postupak nau nog istra/ivanja. 2-. 2ako se dijeli logika i ta izu avaju ove oblasti? -elementarna logika-istra/uje oblike pravilnog i istinitog miljenja -metodologija-prou ava postupak nau nog istra/ivanja 2.. 6ko je osniva logike' koje stoljee? -aristotel' %.st pr.n.e "0. &ta je pojam? -pojam je misao o sutini predmeta "1. &ta je obim pojma? -obim pojma ine svi pojmovi predmeta na koji se taj pojam odnosi "2. &ta je sadr/aj pojma? -predstavlja #jelokupnost karakteristika koje odgovaraju sutinskim osobinama predmeta "". 7omou koji3 misaoni3 opera#ija se obrazije pojam? -analiza'sinteza'apstrak#ija'generaliza#ija'determina#ija "%. &ta je analiza?

-svaki postupaa kojim se neka #jelina rastavlja na dijelove.prilokom obrazovanja pojma ra lanjuju se predstave i opa/aji kako bi se utvrdila sli na ili razli ita svojstva "*. &ta je sinteza? -spajanje elemenata u #jelinu'spajaju se svojstva koja su izdvojena analizom'ali #jelina koja se dobije nije ista jer se u ovom pro#esu nu/no izvode nove opera#ije. "+. &ta je apstrak#ija?

-izdvajanje i zanemarivanje svojstava koja su spe#ifi na samo pojedine slu ajeve iz jedne klase redmeta'a zadr/avaju se samo bitna svojstva tj svojstva koja se ponavljaju ",. &ta je generaliza#ija?

-uoptaanje'lada svojstav koja su na5ena samo kod jednog br.slu ajeva proirimo i na ostale lu ajeve "-. &ta je determina#ija?

-spe#ijaliza#ija'pojmu se vrate svojstav koja su mu oduzeta apstrak#ijom ".. &ta je razvoj pojma?

-posljedi#a poveanja mogunosti da ono to nismo mogli znati o tom pojmu'danas saznamo. %0. Nabroj pojmove prema vrstama predmeta misli!

-pojam za stvar'za svojstvo'za pro#es'za na in'za odnos'pojmovi o fizi kim predmetima'psi3i kim'idealnim'realnim i imaginarnim predmetima %1. 2oja je razlika izme5u individualnog i klasnog pojma?

-individualni-u obim ulazi samo 1 predmet -klasni-u obim ulaze skupovi predmeta %2. 2akvi mogu biti kvantifi#irani pojmovi?

-univerzalno kvantifi#. i partikularno %". Objasni razliku izme5u konkretnog i apstraktnog pojma?

-apstraktni-sadr/aj misli u/i -konkretni-sadr/aj misli iri

%%.

&ta je 3omologi ki' a ta 3eterologi ki pojam?

-3omologi ki-klase koje sadr/e same sebe kao lan npr.pojam pojma %*. Objasni' navedi primjer i na#rtaj s3emu ekvipolentni3 pojmova?

-jednakovrijedni'isti obim'razli it sadr/aj.npr.glavni grad bi38grad na milja#ki %+. Objasni' navedi primjer i na#rtaj s3emu superordinirani38subordinirani3 pojmova? -to su nadre5eni ili podre5eni pojmovi'npr. fudbal-sport %,. Objasni' navedi primjer i na#rtaj s3emu interferirajui3 pojmova?

-pojmovi koji imaju djelimi noisti sadr/aj i obim'npr biljojed'politika i mesojed'lova# %-. Objasni' navedi primjer i na#rtaj s3emu koordinirani3 pojmova?

-pojmovi koji su subordinirani istom viem pojmu'ali u sadr/aju imaju nespojive odlike %.. Objasni' navedi primjer i na#rtaj s3emu disparatni3 pojmova?

-neusporedivi pojmovi'toliko razli iti da i3 ni po emu ne mo/emo komparirati. npr.ko#ka-indijana# *0. &ta je sud?

-je skup pojmova kojim se neto tvrdi ili pori e.ima istinitu vrijednost i prezultat je pro#esa koji se zove su5enje. *1. Nabroj vrste sudova!

-prosti'slo/eni'vrste sudova po kvantitetu'po kvalitetu'kombinovani sudovi po kvantitetu i kvalitetu'prema modalitetu'po rela#iji *2. 2ako se dijele prosti sudovi?

-na predika#ione'rela#ione'egzisten#ijalne' *". &ta zna o predika#ionim sudovima?

-oni su naj ei'sastoje se od subjekta'predikata i kopule.mogu biti atribu#ioni-ukoliko se izra/ava neko svojsto i klasni-ukoliko se predikat odnosi na neku klasu *%. 2oje slo/ene sudove poznaje?

-disjunktivni'konjuktivni'3ipoteti ki ili implikativni **. &ta zna o 3ipoteti kim sudovima?

-za izra/avanje odnosa uslovljavanja ili implika#ije'vezni#i su ako'onda *+. Navedi sudove po kvantitetu!

-pojedina ni'poebni'opi *,. &ta zna o opim sudovima?

-sudovi koji zapo inju kvantifikatorom svi ili nijedan *-. 2ako se dijele sudovi po kvalitetu?

-afirmativni'negativni *.. 2ako se dijele sudovi po kvantitetu i kvalitetu?

-univerzalno-afirmativni'univerzalno-negativni'partikularnoafirmativni'partikularno-negativni +0. Navedi sudove po modalitetu?

-problemati ki'apodikti ki'asertoti ki +1. &ta zna o apodikti kom sudu?

-to su sudovi kojima tvrdimo neku nu/nost. npr.sva /iva bia moraju umrijeti +2. Nabroj sudove po rela#iji!

-kategori ki'3ipoteti ki'disjunktivni +". Objasni 3ipoteti ki sud!

-sudovi u kojima je odnos subjekta i predikata ne im uvjetovan. npr. ako pada kia'trava raste. +%. &ta je zaklju ak?

-je najslo/enija misaona forma kojom se iz 1'2 ili vie sudova izvodi jedan novi sud +*. ++. 2oji su dijelovi zaklju ka? Objasni neposredan zaklju ak?

-je zaklju ak u kojem nema poma koji ima ulogu katalizatora'postoji samo 1 premisa i u njoj su isti pomovi koji se javljaju i u konkluziji.konkluzia se

forimra tako to se transformie premisa.transforma#ija se vri promjenom kvantiteta'kvaliteta ili mijenjanjem redoslijeda pojmova. +,. &ta je silogizam' a ta polisilogizam?

-silogizam-zaklju ivanje iz 2 suda'polisilogizm-zaklju ivanje iz vie sudova +-. 2ada mo/emo tvrditi da je konkluzija istinita?

-kada su premise istinite'a zaklju ivanje valjano. +.. 2oje oblike posrednog zaklju ivanja razlikuje?

-zaklju ivanja po analogiji'induktivno i deduktivno zaklju ivanje ,0. &ta je zaklju ivanje po analogiji?

-vrsta posrednog zaklju ivanja u kojem se na osnovu poznati3 sli nosti neki3 predmeta zaklju uje o novoj do tada nepoznatoj sli nosti ti3 predmeta ,1. &ta je induk#ija?

-zaklju ivanjem iz posebni3 premisa se izvodi konkluzija koja je opeg karaktera. ,2. &ta je deduk#ija?

-zaklju ivanje od opeg ka pojedina nom ,". 2oje faze u postupku nau nog istra/ivanja poznaje?

-odre5ivanje predmeta istra/ivanja'postavljanje 3ipoteze'rjeavanje problema ,%. &ta je nau ni problem?