Gerberovi nosa ci (1)

V. S. & K. F.

1.

Zna cajke

ci horizontalno polo zeni iznad dva ili vi se otvora Stati cki odredeni ravninski ravni nosa nazivaju se Gerberovim nosa cima ili nosa cima sa zglobovima. U osnovnom obliku ti nosa ci imaju samo zglobne le zajeve, pri cemu je jedan, bilo koji, nepomi can, dok su ostali uzdu zno pomi cni omogu cuju pomake usporedno s osi nosa ca. K tomu jo s, na krajevima nosa ca nema prepust a (slike 1.a., b. i c., primjerice). No, Gerberovim cemo nosa cima nazivati i razne varijacije s prepustima i upetim le zajevima poput onih na slikama d. i e.
a.

b.

c.

d.

e.

Slika 1.

Pogodnim se razmje stajem zglobova intenziteti momenata savijanja u pojedinim poljima mogu osjetno smanjiti u odnosu na intenzitete momenata u nizu prostih greda nad zaja.) Kao primjer uzmimo istim otvorima. (Poljem nazivamo dio nosa ca izmedu dva le polaganje stati cki odredenoga nosa ca preko tri otvora/ cetiri le zaja. Ograni cimo li se samo na zglobne le zajeve i pretpostavimo li da nije va zno koji je od njih nepomi can, taj se zadatak mo ze rije siti na beskona cno mnogo na cina koje cemo svrstati u devet skupina ciji su predstavnici skicirani na slici 2. Trivijalno rje senje sa slike a. sastavljeno je od tri proste grede. Nosa ci sa slika f. do i. pravi su Gerberovi nosa ci; u pojedinim se skupinama pri tom zglobovi mogu pomaknuti u druge polo zaje unutar polja u kojima se nalaze, sto u 1

a.

b.

c.

d.

e.

f.

g.

h.

i.

Slika 2.

svakoj skupini otvara beskona cno mnogo mogu cnosti. Napokon, za ostale nosa ce slike b. do e. mo zemo re ci da su negdje izmedu: dio je svakoga od njih prosta greda, a dio pravi Gerberov nosa c. Usporedba momentnih dijagrama za, primjerice, jednoliko distribuirano optere cenje na nizu prostih greda i na jednom od mogu cih Gerberovih nosa ca (slike 3.a. i b.) pokazuje da su intenziteti momenata u poljima Gerberova nosa ca manji nego na prostim gredama. (Postupci izra cunavanja vrijednost i crtanja tih dijagrama bit ce uskoro opisani.) In zenjeri, koji su u prvoj polovini devetnaestoga stolje ca projektirali zeljezni cke mostove, znali su da to, neprijeporno stati cki povoljno, svojstvo imaju kontinuirani nosa ci nosa ci preko vi se otvora, ali bez zglobova. No, isto su tako znali da su kontinuirani nosa ci stati cki neodredeni i da su zbog toga neprikladni za slu cajeve u kojima se mogu pojaviti nejednolika slijeganja le zajeva primjerice, na lo sem tlu ili ve ce, nejednolike promjene temperature, jer takva djelovanja u neodredenim sistemima uzrokuju pojavu zna cajnih unutra snjih sila i reakcija. Da to izbjegnu, gredne su mostove ponaj ce s ce oblikovali kao jednostavne nizove prostih greda, zrtvuju ci time mogu cnost smanjivanja momenata savijanja u poljima. Njema cki in zenjer Heinrich Gerber (1832.1912.) uo cio je da se ugradnjom 2

q0 a.
1 2 3

q0 2 1 8

q0 2 2 8

q0 2 3 8

q0 b.

q0 c.

Slika 3.

zglobova u ispravno rasporedene presjeke mogu momenti u poljima smanjiti uz istodobno izbjegavanje nepovoljnih utjecaja slijeganja; godine 1868. zamisao je i patentirao. Treba, medutim, naglasiti da samo pomicanje zglobova s le zajeva u polja ne osigurava smanjenje najve cih intenzitet a momenata. Naime, kako su se na Gerberovu nosa cu nulto cke momentnog dijagrama pomaknule u polja, pojavljuju se i momenti nad le zajevima. Pri nepovoljnom ce razmje staju zglobova (pa i u istim poljima, ali na drugim mjestima: slika 3.c.) intenziteti tih momenata biti cak i ve ci od intenziteta momenata u poljima prostih greda.

2.

Raspored zglobova

Raspored zglobova u Gerberovu nosa cu vrlo je va zan. (Govore ci o rasporedu zglobova mislimo na to u kojim se poljima i, u grani cnim slu cajevima, nad kojim se le zajevima zglobovi nalaze geometrijska nepromjenjivost ovisi samo o tome, dok polo zaji zglobova unutar tih polja nisu bitni.) Osnovni je zahtjev da broj zglobova i njihov raspored moraju osigurati geometrijsku nepromjenjivost sistema i njegovu stati cku odredenost. Slu cajevi skicirani na slici 2. iscrpljuju mogu cnosti ispravnih rasporeda zglobova u Gerberovu nosa cu s tri polja. Isto tako, kod svih je primjera na slici 1. raspored zglobova ispravan (za te su nosa ce, naravno, mogu ci i drugi ispravni rasporedi). Dva jednostavna pravila koja osiguravaju ispravan raspored zglobova prikazat cemo i obrazlo ziti s pomo cu primjera na slici 4. Lako je vidjeti da je kontinuirani nosa c sa slike 4.a. cetiri puta stati cki neodreden: S

nD 3

nL

1 3

4.

Prema tome, zelimo li ga pretvoriti u stati cki odredeni Gerberov nosa c, moramo ubaciti cetiri zgloba. O njihovu ce ispravnu rasporedu ovisiti geometrijska nepromjenjivost nosa ca. Kako ce nakon ubacivanja cetiri zgloba nu zdan uvjet za stati cku odredenost, S 0, biti ispunjen, geometrijska ce nepromjenjivost zna citi i stati cku odredenost. Pet je primjera ispravnih rasporeda zglobova skicirano na slikama b. f. (Time nisu iscrpljene sve ispravne mogu cnosti.) Kao sto skice mogu cih pomaka sistem a na slikama g. l. pokazuju, rije c je o primjerima pogre snih rasporeda zglobova: dijelovi tih sistema su mehanizmi. (Ni spektar neispravnih mogu cnosti nismo iscrpili.)

Na temelju slika g. i. mo zemo zaklju citi da u jednom polju ne smiju biti vi se od dva zgloba. Drugo pravilo slijedi iz slika j. l.: u dva susjedna polja ne smiju biti po dva zgloba. Oba pravila obuhva caju i grani cne slu cajeve kad su zglobovi nad le zajevima. [Poku sajte prona ci sve mogu cnosti ispravnih rasporeda zglobova koje daju prave Gerberove nosa ce! Vratimo se jo s na trenutak na primjer sa slike 2.: koji su rasporedi zglobova neispravni?] Vidjeli smo da je pri neispravnom rasporedu zglobova dio sistema mehanizam na tom je dijelu, prema tome, raskinuto previ se veza. Kako je uba ceno upravo onoliko zglobova koliko je potrebno za zadovoljenje nu znoga uvjeta za stati cku odredenost, jasno je da je na dijelu sistema raskinuto premalo veza pa je taj dio stati cki neodreden. U sistemu sa slike g. stati cki je neodreden dio izmedu drugoga i cetvrtog le zaja, u sistemima sa slika h. j. neodredeni su dijelovi izmedu tre cega i petog le zaja, a u sistemima sa slika k. i l. neodredeni su dijelovi izmedu cetvrtoga i sestog le zaja. [Pronadite jo s nekoliko neispravnih mogu cnosti te ozna cite stati cki neodredene dijelove i skicirajte mogu ce pomake dijelova koji su mehanizmi!]

a.

b.

ispravno

c.

ispravno

d.

ispravno

e.

ispravno

f.

ispravno

pogre sno g.

pogre sno h.

pogre sno i.

pogre sno j.

pogre sno k.

pogre sno l.

Slika 4.

3.

Analiti cki postupci

U svakom pomi cnom zglobnom le zaju Gerberova nosa ca mo ze postojati vertikalna reakcija, a reakcija u nepomi cnom le zaju mo ze imati vertikalnu i horizontalnu komponentu. Promatramo li nosa c u cjelini, sil a nepoznatih vrijednosti bit ce vi se od jednad zbi ravnote ze kojima raspola zemo za njihovo izra cunavanje. Tako ce na nosa cu preko cetiri otvora/pet le zajeva (slika 5.a.) biti sest sila nepoznatih vrijednosti (slika b.), a za nosa c kao cjelinu mo zemo, kao i uvijek, postaviti samo tri jednad zbe ravnote ze. Nedostaju nam, dakle, tri jednad zbe.
P1 a.
A B C

q0
D E

P2
G F H

v P1

q0 Ch

v P2

b.
h P1 h P2

A
v P1

Cv

D Fv d. Fh

c.
h P1

Bh B
v

A Ev e. Eh
v P2

h P2

Slika 5.

Vrijednosti reakcija Gerberovih nosa ca mogu se analiti cki odrediti na dva na cina: nera s clanjenim ili ra s clanjenim postupkom. Nera s clanjeni postupak. Dodatne cemo jednad zbe oblikovati izdvajanjem i uravnote zenjem dijelova nosa ca. Izdvojimo li dio nosa ca, na njega ce, osim zadanih sila i sila u vanjskim vezama, djelovati i poop cene sile u presjeku s pomo cu kojeg smo ga odvojili; no, u zglobovima su vrijednosti momenata savijanja jednake nuli pa presijecanjima kroz zglobove i dodavanjem jednad zbi ravnote ze momenata u odnosu na njih ne cemo u te jednad zbe uvesti i nove nepoznanice. Nosa c u na sem primjeru ima tri zgloba. Prema tome, mo zemo napraviti tri presjeka i izdvojiti tri dijela (slike 5.c., d. i e.) cija ce uravnote zenja dati tri nedostaju ce jednad zbe. Uz tri jednad zbe ravnote ze nosa ca kao cjeline, dobivamo tako sustav od sest jednad zbi sa sest nepoznanica. 6

Za jednad zbe ravnote ze nosa ca kao cjeline (slika 5.b.) mo zemo uzeti, primjerice, jednad zbu ravnote ze projekcija sila na osi x i jednad zbe ravnote ze momenata u odnosu na to cke A i H: M H 0; i Fx 0, MA 0

AH

AH

AH

s AH pored znakova sumacije ozna cili smo da zbrajamo po cijelom nosa cu. Tri su dodatne jednad zbe: jednad zba ravnote ze momenata oko zgloba B za dio AB (slika c.), jednad zba ravnote ze momenata oko zgloba F za dio FH (slika d.) i jednad zba ravnote ze momenata oko zgloba E za dio EH (slika e.):

AB

MB

0,

FH

MF

EH

ME

0;

AB, FH i EH

uz znakove sumacije ozna cavaju da sada u te zbrojeve ulaze samo momenti sila koje djeluju na pojedinim dijelovima. Ponavljamo: iako su sile Bh , Bv , Fh , Fv , Eh i Ev na slikama 5.c., d. i e. nacrtane, njihove vrijednosti nisu u sle ni u jednu jednad zbu ravnote ze. Jedine nepoznanice su vrijednosti reakcija. Rije c je o razmjerno velikom sustavu jednad zbi, ali ga mo zemo lako ru cno rije siti. Neke su jednad zbe u stanovitom smislu neovisne: tako jednad zba ravnote ze projekcija sila h na os x odmah daje vrijednost C (ta je jednad zba zaista neovisna), a jednad zba ravnote ze s nekim momenata oko zgloba B za dio AB daje vrijednost A (kako se A pojavljuje u jo jednad zbama, ta je jednad zba tek uvjetno neovisna). Jednad zbe ravnote ze momenata oko zglobova F i E za dijelove FH i EH cine (uvjetno) neovisni sustav od dvije jednad zbe s nepoznanicama G i H . I na kraju, uz poznate A, G i H preostale dvije jednad zbe cine v sustav od dvije jednad zbe s nepoznanicama C i D . Stovi se, akoli jednad zbe ravnote ze momenata oko to caka A i H (za cijeli nosa c) zamijenimo jednad zbama ravnote ze momenata u odnosu na to cke C i D,

AH

MC

AH

MD

0,

prva ce od njih neposredno dati D , a druga C v. U svim se primjerima Gerberovih nosa ca sli cnim izdvajanjem pogodnih dijelova i odgovaraju cim redoslijedom rje savanja ve ci sustavi jednad zbi mogu razbiti na niz manjih sustava i neovisnih jednad zbi. Na sljede cim cemo stranicama prikazati mo zda jo s jedno stavniji, a za dalji prora cun svakako pogodniji postupak izra cunavanja vrijednosti reakcija Gerberova nosa ca. Dosada snja pri ca o nera s clanjenu na cinu prora cuna stoga ima vi se uvodnu i teorijsku negoli prakti cnu vrijednost. Naglasit cemo jo s jednom da su dodatne jednad zbe jednad zbe ravnote ze momenata u odnosu na zglobove za izdvojene dijelove nosa ca, a ne jednad zbe ravnote ze momenata za cijeli nosa c. 7

Ra s clanjeni postupak. I u ovom postupku nosa c rastavljamo presijecanjem kroz zglocemo s` a `mo dijelove izmedu dva susjedna zgloba, dok smo u bove. Medutim, izdvajat nera s clanjenu postupku katkad izdvajali i ve ce cjeline (primjerice, dio na slici 5.e.). U ra s clanjenu postupku dio po dio rje savamo redoslijedom koji utvrdujemo na temelju sheme stati ckoga djelovanja nosa ca. Postupak cemo prikazati na primjeru koji smo ve c rije sili nera s clanjenim postupkom; vjerujemo da ce tako razlike u postupcima lak se do ci do izra zaja. Vidjet cemo da stati cko djelovanje sistema slijed kojim se sile prenose s dijela na dio, do podloge ovisi o tome jesu li zadane sile horizontalne ili vertikalne. Zbog toga treba razlikovati dva stati cka djelovanja pa cemo zadane sile (slika 6.a.) rastaviti na horizontalne (slika b.) i vertikalne (slika d.) komponente. Nepomi cni zglobni le zaj u to cki C jedini je le zaj koji mo ze preuzeti i na podlogu prenijeti horizontalne sile pa je jasno da sva horizontalna optere cenja treba dovesti do njega (slika 6.c.). Polaze ci s jednoga i, potom, s drugog kraja nosa ca, redom zbrajamo zadane horizontalne sile te ih horizontalnim komponentama sila u zglobovima prenosimo s di jela na dio, do dijela na kojem je nepomi cni le zaj. Kako horizontalne komponente sila u zglobovima djeluju na pravcu osi nosa ca, mo zemo ih poistovjetiti s uzdu znim silama.
h Slijeva, na dijelu AB djeluje zadana sila P1 . Ta se sila horizontalnom komponentom Bh sile u zglobu B prenosi na dio BE na kojemu je nepomi cni le zaj. Silu Bh izra cunavamo uravh h note zenjem dijela AB: na njega djeluju sile P1 i B pa je jednad zba ravnote ze horizontalnih komponenata sila za taj dio

AB

Fx

0 :

h P1

Bh

0,

a iz nje slijedi Bh

h P1 .

sem je primjeru neoptere cen, pa je F h 0. Slijedi Zd` e `sna je pak prvi dio dio FH. U na h . Ona se silom Eh u zglobu E prenosi do dijela BE. dio EF. Na njega djeluje zadana sila P2 Jednad zba je ravnote ze horizontalnih komponenata sila za dio EF

EF

Fx

0 :

Eh

h P2

Fh

0;

upisali smo i vrijednost sile Fh jer bi se preko dijela EF na dio BE prenosile i horizontalne sile koje djeluju na dio FH, da postoje. Iz prethodne je jednad zbe Eh

Fh

h P2 ,

odnosno, u na sem primjeru, Eh

h P2 .

P1 a.
A B C

q0
D E

P2
G F H

a1 a

a2

a3 b

c1

c2 c

c3

c4 d

b.
h P1 h P2

Fh Bh
h P1

Eh
h P2

Fh

c.

Bh

Ch q0

Eh

v P1

v P2

d.

v P1

q0

v P2

e.
v P1 v P2

A f.

v B B v

q0

v E E v

v F v F

Cv
v P1

D
v P2

Bv q0 g. A Bv Cv

Ev Ev D

Fv

Fv G H

Slika 6.

Sada su, osim horizontalne komponente reakcije u le zaju C, poznate sve horizontalne sile koje djeluju na dio BE. Iz jednad zbe ravnote ze horizontalnih komponenata sila za taj dio, B h C h E h 0, Fx 0 :

BE

dobivamo Ch

Bh

Eh

h P1

h P2 .

Neka su:
h P1

45,0 kN,

v P1

75,0 kN,

h P2

v 72,5 kN i P2

65,0 kN.

Tada su: Bh

45,0 kN,

Eh

72,5 kN i C h

45,0

72,5

27,5 kN.

Sila Ch orijentirana je kao sto je na slici 6.c. pretpostavljeno, dok su sile Bh i Eh orijentirane suprotno te su dvije sile tla cne. Problem je prijenosa horizontalnih sila lako rje siv jer postoji samo jedan nepomi cni le zaj. Za vertikalne je sile zaplet ne sto zamr seniji: svi le zajevi preuzimaju vertikalne sile pa slijed prijenosa sila nije odmah o cit. Na slici 6.e. skicirana je shema stati ckoga djelovanja za vertikalno optere cenje: zami sljamo da je Gerberov nosa c sastavljen od uvjetno cemo ih tako nazvati prostih greda i greda s prepustom ili s prepustima. Naime, kako nas sada zanimaju samo le zajne veze koje prenose vertikalne sile, i horizontalno pomi cne mehanizme nazivat cemo, zlorabe ci privremeno terminologiju, prostim gredama ili gredama s prepustima. Neke se grede preko obje le zajne veze oslanjanju neposredno o podlogu, neke jednom vezom o podlogu, a drugom o prepust druge grede, a neke s obje veze o prepuste drugih greda. Grede koje se s obje veze oslanjaju o podlogu osnovni su dijelovi sistema one mogu pod vertikalnim optere cenjem stajati same za sebe (ponavljamo: prijenos horizontalnih sila vi se nas ne zanima). Ostale su grede priklju ceni dijelovi koji se barem jednom vezom oslanjaju na druge grede (kad bismo uklonili te druge grede, priklju ceni bi dijelovi ostali visjeti u zraku). U na sem su primjeru (slika 6.e.) osnovni nosa ci greda s prepustima BE, s le zajevima C i D, i greda s prepustom FH, s le zajevima G i H. Priklju ceni su dijelovi prosta greda AB, sa stvarnim le zajem A i zami sljenim le zajem B preko kojega se oslanja na lijevi prepust grede BE, i prosta greda EF, sa zami sljenim le zajevima E i F preko kojih se oslanja na desni prepust grede BE i na prepust grede FH. Redoslijed rje savanja dijelova obratan je od redoslijeda sastavljanja sistema. Prema jednom od op cih svojstava stati cki odredenih nosa ca, optere cenja na osnovnim dijelovima ne utje cu na priklju cene dijelove, ali se optere cenja s priklju cenih vezama prenose na osnovne dijelove. Zbog toga reakcije u zami sljenim le zajevima priklju cenih postaju op tere cenjima osnovnih dijelova (slika 6.f.). Osnovne nosa ce ne mo zemo rje savati dok nisu 10

poznata sva optere cenja koja na njih djeluju pa treba prvo rije siti priklju cene dijelove. Redoslijed ce, prema tome, u na sem primjeru biti: AB i EF, a potom BE i FH. Zami sljeni le zajevi ne postoje oni su tek pomo cno sredstvo za zorniji prikaz stati ckoga djelovanja nosa ca. Reakcije u zami sljenim le zajevima u stvari su vertikalne komponente sila u zglobovima kojima su priklju ceni dijelovi spojeni s osnovnim dijelovima. Te komponente djeluju na pravcima okomitima na os nosa ca pa ih mo zemo poistovjetiti s popre cnim silama. Stoga cemo pri oblikovanju jednad zbi ravnote ze pretpostaviti da su orijentirane kao na slici 6.g.
v Na dio AB djeluju zadana sila P1 , reakcija A u le zaju A i vertikalna komponenta Bv sile u zglobu B. Nepoznate vrijednosti sila A i Bv mo zemo izra cunati iz jednad zbi ravnote ze momenata oko to caka B i A:

AB

MB

0 :

a1

a2

v a 2 P1

0,

AB

MA

0 :

v a 1 P1

a1

a2

Bv

0;

iako je sila Bv druga cije orijentirana, to su po obliku jednad zbe ravnote ze za prostu gredu. Uzet cemo da su duljine a1 , a2 itd. kao na slici 7. Tada su: a2 0,8 v A 75,0 26,09 kN, P1 a1 a2 2,3 a1 1,5 v Bv 75,0 48,91 kN; P1 a1 a2 2,3

negativna vrijednost, kao i uvijek, pokazuje da je smisao djelovanja sile Bv suprotan od pretpostavljenoga. Izra cunane vrijednosti mo zemo provjeriti uvr stavanjem u jednad zbu ravnote ze vertikalnih komponenata sila:

AB

Fz

0 :

Bv

v P1

0.

v i komponente E v i Fv sila u zglobovima E i F. Jednad zbe Na dio EF djeluju zadana sila P2 ravnote ze momenata oko to caka F i E,

EF

MF

0 :

c2

c3

Ev

v c 3 P2

0,

EF

ME

0 :

v c 2 P2

c2

c3

Fv

0,

P1
A B C

q0
D E

P2
G F H

1,5 3,0

0,8

0,7 2,75

0,6 0,65 0,85 0,6 2,7 2,25

Slika 7.

11

daju vrijednosti E v i F v : Ev

c3 c2

Fv Provjera:

c3 c2 v P2 c2 c3

v P2

0,85 65,0 36,83 kN, 1,5 0,65 65,0 28,17 kN. 1,5

EF

Fz

0 :

Ev

Fv

v P2

0.

Prijedemo li na dio FH, silu Fv, sada poznatu, mo zemo smatrati zadanom silom. Nepoznate vrijednosti reakcija G i H izra cunavamo, primjerice, iz jednad zbi ravnote ze momenata oko to caka H i G,

FH

MH

0 :

c4

Fv

d G

0,

FH

MG

0 :

c4 F v

d H

0,

a provjeravamo uvr stavanjem u jednad zbu

FH

Fz

0 :

Fv

0.

U na sem su primjeru: G

c4

d d

Fv

2,85 2,25

28,17

35,68 kN,

c4 v F d

0,6 2,25

28,17

7,51 kN,

pa je

28,17

35,68

7,51

0;

Preostaje dio BE. Poznate sile koje djeluju na taj dio su: jednoliko distribuirana sila q0 cunane vertikalne komponente Bv i Ev (uzet cemo da je q0 50,0 kN m ) i prethodno izra sila u zglobovima. Jednad zba ravnote ze momenata oko to cke D,

BE

MD

0 :

a3

Bv

b Cv

b 2

q0 b

c1 E v

0,

daje vrijednost vertikalne komponente reakcije C: Cv

a3

b 3,45 2,75

Bv

q0 b 2

48,91

c1 v E b 50,0 2,75 2

0,6 36,83 2,75

122,07 kN;

12

jednad zba pak ravnote ze momenata oko to cke C,

BE

MC

0 :

a3 B v

b 2

q0 b

b D

c1

Ev

0,

daje vrijednost reakcije D: D

a3 v B b 0,7 2,75

q0 b 2

48,91

Ev b 50,0 2,75 2

c1

3,35 36,83 2,75

101,17 kN.

Kao i obi cno, za provjeru dobivenih vrijednosti mo zemo upotrijebiti jednad zbu ravnote ze vertikalnih komponenata sila koje djeluju na dio BE:

BE

Fz

0 :

Bv

Cv

q0 b

Ev

0.

Za razliku od nera s clanjenoga postupka u kojem izbjegavamo uvodenje dodatnih nepoznanica, u ra s clanjenu postupku, rje savaju ci pojedine dijelove nosa ca, izra cunavamo putem i vrijednosti sila u zglobovima. Unutra snje sile. Za izvodenje funkcijskih izraza koji opisuju vrijednosti sila u popre cnim presjecima uzdu z osi nosa ca iskoristit cemo rastav nosa ca (slike 6.c. ili g. na stranici 9.) koji smo uveli u ra s clanjenu postupku izra cunavanja vrijednost reakcija i uzeti da su osim njih poznate i vrijednosti sila u zglobovima. Da pojednostavnimo izraze, za svaki cemo dio zadati zasebni lokalni koordinatni sustav. Na dijelu AB treba razlikovati dva podru cja: od le zaja A do hvati sta sile P 1 i od te to cke do zgloba B vrijednosti sila u popre cnim presjecima bit ce na tim podru cjima opisane razli citim funkcijskim izrazima. Ishodi ste lokalnoga koordinatnog sustava smjestit cemo u to cku A; os x ce se poklapati s osi nosa ca, a bit ce orijentirana od to cke A prema to cki B (slika 8.a.).
a.
A B

b. x A x

c. M (x) N (x) T (x)

v P1

M (x) N (x) T (x)

h P1

A a1 x

Slika 8.

Kao i uvijek, za izvodenje funkcijskih izraza za vrijednosti sila na prvom podru cju presje ci cemo nosa c u bilo kojoj to cki x izmedu to cke A i hvati sta sile P 1 i odbaciti dio 13

desno od odabranoga presjeka (slika 8.b.). U ravnini popre cnoga presjeka pojavit ce se uzdu zna i popre cna sila i moment savijanja. Iz jednad zbe ravnote ze projekcija sila na os x odmah slijedi N x 0,

a jednad zba ravnote ze projekcija sila na os z ,

Ax

Fz

0 :

T x

0,

daje funkcijski izraz za vrijednost popre cne sile: T x

A.

Vrijednosti popre cne i uzdu zne sile konstantne su na cijelom podru cju. Funkcijski izraz za vrijednost momenta savijanja izvest cemo iz jednad zbe ravnote ze momenata oko te zi sta popre cnog presjeka:

Ax

Mx

0 :

x A

M x

0.

Dobivamo

M x

A x;

dakle, vrijednosti momenata savijanja mijenjaju se linearno. Za izvodenje izraz a za vrijednosti sila na drugom podru cju odabrat cemo neki presjek x izmedu hvati sta sile P1 i to cke B i odbaciti dio nosa ca desno od njega (slika 8.c.). Ponovo cemo upotrijebiti jednad zbe ravnote ze projekcija sila na osi x i z i jednad zbu ravnote ze momenata oko te zi sta novoodabranoga presjeka u to cki x:

Ax

Fx

0 :

h P1

N x

0,

Ax

Fz

0 : 0 :

Ax

Mx

x A

v P1

a1

v P1

M x

T x

0, 0.

Iz tih jednad zbi slijedi:

N x

M x

T x

h P1 ,

v P1 ,

Ax

v P1 x

a1

v P1 a1

v P1 x.

Vrijednosti uzdu zne i popre cne sile i sada su konstantne, a vrijednosti momenata savijanja i sada se mijenjaju linearno. Za provjeru izvedenih izraza za T x i M x napisat cemo jednad zbu ravnote ze momenata oko to cke A:

Ax

MA

0 :

Ili, mo zda i jednostavnija provjera: o cito je da vrijedi M x

v a 1 P1

x T x

M x

v P1 a1

v P1 x

v P1 a1

T x .

v P1 x

0.

14

Preglednije zapisani, funkcijski su izrazi za vrijednosti unutra snjih sila na dijelu AB: N x

T x

h P1

za x za x

A A

v P1

M x

Ax v P1 a1

0, a , a , a a ; za x 0, a , za x a , a a ; za x 0, a , A P x za x a , a
1 1 1

v 1

a2 .

U hvati stu sile P1 (x a1 ) uzdu zna i popre cna sila nisu denirane, a izmedu to caka x i x a1 njihovi grafovi imaju skokove:

a1

N a1

N a1

h P1

Vrijednosti momenata savijanja u to ckama x M a1

M a1

M a1

a1 i x

T a1

a1 medusobno su jednake,

T a1

v P1 .

A a1 ,

pa je svejedno u koje podru cje stavimo samu to cku x a1 . Kako su vrijednosti momenata u ta dva podru cja opisane razli citim funkcijskim izrazima, graf u to cki x a1 ima lom; drugim rije cima, dijelovi pravaca kojima su izrazi prikazani imaju razli cite koecijente v smjera: A i A P1 . U le zajnoj to cki (x 0) okomito na os nosa ca djeluje koncentrirana caka x 0ix 0 njezin graf ima sila A pa popre cna sila nije denirana, a izmedu to skok za vrijednost A.

Ishodi ste lokalnoga koordinatnog sustava za dio BE smjestit cemo u to cku C (slika 9.a.). caka B i C, izmedu to caka C i D te Na tom dijelu razlikovat cemo tri podru cja: izmedu to izmedu to caka D i E. Za prvo su podru cje (slika 9.b.) jednad zbe ravnote ze projekcija sila na osi x i z i jednad zba ravnote ze momenata oko te zi sta popre cnoga presjeka u to cki x:

Bx

Fx

0 :

Bh

N x

0,

Bx

Fz

0 : 0 :

Bx

Mx

a3  x 

Bv

Bv

M x

T x

0, 0.

Uo cite da su na tom podru cju vrijednosti apscise x negativne; u jednad zbi ravnote ze momenata oko te zi sta popre cnoga presjeka udaljenost je stoga izra zena s pomo cu apsolutne vrijednosti. Slijedi: N x

M x

T x

Bh, B v a3

Bv ,

B v a3

B v x.

15

a.

Bv b. Bh

M (x) N (x) T (x) |x| a3

q0 Bv c. Bh Ch a3 M (x) N (x) T (x) x d. M (x) N (x) x b

T (x)

Eh

Ev

Cv

c1

Slika 9.

U to cki B nema zadanih vanjskih koncentriranih sila; sile Bh i Bv komponente su unutra snje sile u zglobu koje cemo poistovjetiti s uzdu znom i popre cnom silom. Zbog toga pri prijelazu preko zgloba, s desnoga podru cja dijela AB na podru cje BC, dijagrami unutra snjih sila ne smiju imati ni lomova ni skokova, a u samom su zglobu sve unutra snje sile denirane. U na sem to primjeru zna ci da se vrijednosti uzdu zne i popre cne sile ne smiju promijeniti i h da vrijednosti momenata moraju biti prikazane istim pravcem. Kako su B h P1 i v v v B A P1 , vidimo da je taj zahtjev ispunjen (izraz za B izveli smo iz jednad zbe ravnote ze vertikalnih komponenata sila koje djeluju na dio AB: slika 6.g. na stranici 9.).

Za podru cje izmedu le zajeva (slika 9.c.) uobi cajene jednad zbe ravnote ze za izvodenje izraza za vrijednosti unutra snjih sila glase

Bx

Fx

0 :

Bh

Ch

Bx

Fz

0 :

Bv

Bx

Mx

0 :

a3

Bv

x Cv

C v q0 x T x x q0 x M x 2

N x

0, 0, 0,

pa su N x M x

T x

Bh

C h, Bv

q0 x

B v a3

Bv

Cv,

Cv x

q0 2 x . 2

Kako na promatranom podru cju djeluje jednoliko distribuirana sila, vrijednosti popre cne sile opisane su linearnom (to cnije: anom) funkcijom, a vrijednosti momenata savijanja polinomom drugoga stupnja; dijagram popre cnih sila bit ce odsje cak pravca, a dijagram momenata dio kvadratne parabole. Dobivene izraze za vrijednosti popre cnih sila i mome16

nata mo zemo provjeriti, primjerice, uvr stavanjem u jednad zbu ravnote ze momenata oko T x . to cke C ili u izraz M x

Za izvodenje funkcijskih izraza za vrijednosti unutra snjih sila na podru cju izmedu to caka D i E pogodnije je odbaciti dio lijevo od odabranog presjeka i jednad zbe ravnote ze napisati za desni dio (slika 9.d.):

xE

Fx

0 :

N x

Eh

xE

Fz

0 : 0 :

xE

Mx

M x

T x

0,

Ev

0,

c1

Ev

0;

iz njih slijedi: N x M x

T x

E h, Ev,

Ev b

c1

E v x.

U preglednijem su zapisu izrazi za vrijednosti unutra snjih sila na dijelu BE: N x

Bh

T x

Bv

Ev B v a3

a , 0 , za x 0, b , za x b, b c ; za x a , 0 , q x za x 0, b , za x b, b c ;
za x

M x

Bv x

B a3

Ev b

za x C
v

c1

Ev x

q0 2 x 2

za x za

0, b , x b, b c .

a1 , 0 ,

U le zaju C postoji reakcija C koja ima horizontalnu i vertikalnu komponentu pa su u le zajnoj to cki (x 0) nedenirane i uzdu zna i popre cna sila, a pri prijelazu preko nje dijagrami tih sila imaju skokove:

N 0

N 0

Ch

T0

T0

Cv.

Reakcija je u le zaju D vertikalna pa popre cna sila u to cki x reakcije, naravno, zna ci skok u dijagramu popre cnih sila: Tb

b nije denirana, a postojanje

Tb

Ev

Bv

Cv

q0 b

17

(druga jednakost slijedi iz jednad zbe ravnote ze vertikalnih komponenata sila koje djeluju na dio BE kao cjelinu: slika 6.g., str. 9). Poka zite da su, ako je ishodi ste lokalnoga koordinatnog sustava u to cki E, funkcijski izrazi za vrijednosti unutra snjih sila u dijelu EF: N x

Eh E
h

h P2

0
v

T x

Ev

M x

v P2

0, c , za x c , c c ; za x 0, c , za x c , c c ;
za x
2 2 2

Ev x
v P2 c2

v P2

c2

c3

za x F x
v

za

0, c , x c , c c .
2 2 2

Stavite, nadalje, ishodi ste lokalnoga sustava za dio FH u to cku G i poka zite da su izrazi za vrijednosti unutra snjih sila: N x

T x M x

za x Fv F
v

c4 , d ;

za x G

F v c4 F c4

 x 
Fv

za

c , 0 , x 0, d ;

G x

F v c4

Fv x

za x za x

0, d .

c4 , 0 ,

U kojim to ckama nisu denirane popre cne, a u kojima uzdu zne sile? Uo cite da se pri prijelazu preko zglobova E i F vrijednosti uzdu znih i popre cnih sila ne mijenjaju. Usporedite i koecijente smjera pravaca kojima su prikazane vrijednosti momenata na podru cjima lijevo i desno od zgloba F. Dijagrami unutra snjih sila. Formalno smo dijagrame unutra snjih sila denirali kao grafove funkcija koje opisuju njihove vrijednosti. No, znamo da za crtanje tih dijagrama ne treba izvoditi funkcijske izraze poput onih koje smo netom izveli. Dovoljno je izra cunati vrijednosti sila u karakteristi cnim to ckama. Karakteristi cne to cke su to cke u kojima se funkcijski izrazi mijenjaju primjerice, hvati sta zadanih koncentriranih sila, le zajne to cke (hvati sta reakcija), to cke na krajevima podru cj a na kojima djeluju distribuirane sile. . . Vrste linija izmedu karakteristi cnih to caka odredene su diferencijalnim odnosima unutra snjih i vanjskih sila. Prvo cemo nacrtati momentni dijagram (slika 10.b.). Karakteristi cne su to cke hvati sta v v sila P1 i P2 (zapravo, P1 i P2 ) i le zajne to cke C, D i G. Uz to, znamo da su vrijednosti momenata u zglobovima A, B, E, F i H jednake nuli. No, B, E i F nisu (ili, barem, ne 18

v P1

q0
C D E

v P2
F G H

a.

h P1

h P2

34,24

22,10

16,90

b.
19,10 39,14 23,94

c.
26,09

+ 28,17 7,51 +

T
7,51

+ 26,09 48,91 64,34 36,83

36,83 72,5

48,91

73,16

d.
45,0 45,0 72,5

28,17

Slika 10.

moraju biti) karakteristi cne to cke dio dijagrama na podru cju izmedu hvati sta sile P 1 i le zaja C, primjerice, dio je jednoga pravca (budu ci da smo u prora cunu nosa c rastavili u zglobu B, za pravce na podru cjima lijevo i desno od njega izveli smo naizgled razli cite izraze, ali smo naglasili da oba imaju isti koecijent smjera i da oba u zglobu imaju vrijednost nula). Za izra cunavanje vrijednosti momenata savijanja u karakteristi cnim to ckama upotrijebit cemo, kao i pri izvodenju funkcijskih izraza, rastav nosa ca prikazan na slici 6.g. na stranici 9. i uzeti da su poznate vrijednosti reakcija i sila u zglobovima: M P1

a1 A

1,5 26,09

MC MD M P2

a3 B v c1 E

0,7

48,91

39,14 kNm,

34,24 kNm,

0,6 36,83

22,10 kNm, 16,90 kNm.

c2 E

v v

0,65 36,83 0,6

MG

c4 F

28,17

23,94 kNm,

h (Duljine su zadane na slici 7. na stranici 11. Vrijednosti zadanih sila su: P1 v h v P1 75,0 kN, P2 72,5 kN, P2 65,0 kN i q0 50,0 kN m .)

45,0 kN,

U svim je karakteristi cnim to ckama funkcija koja opisuje vrijednosti momenata savijanja neprekidna (prekid mo ze imati samo u hvati stu koncentriranoga momenta). Na temelju 19

poznatoga diferencijalnog odnosa M x

q x

znamo da su vrijednosti momenata na neoptere cenome dijelu izmedu dviju karakteristi cnih to caka prikazane linearnom (anom), a na dijelu na kojem djeluje jednoliko distribuirana sila kvadratnom funkcijom. Dijelovi momentnoga dijagrama bit ce stoga na podru cjima izmedu to cke A i hvati sta sile P1 , izmedu hvati sta sile P1 i to cke C, izmedu to cke D i sta sile P2 i to cke G te izmedu to caka G i H dijelovi pravaca, hvati sta sile P2 , izmedu hvati a u podru cju izmedu to caka C i D dio kvadratne parabole. Dijelovi pravaca na podru cjima izmedu hvati sta sile P1 i to cke C, izmedu to cke D i hvati sta sile P2 i izmedu hvati sta sile P2 i to cke G sijeku os dijagrama u to ckama ispod zglobova. Za crtanje parabole treba na ci jo s jednu to cku. Najjednostavnije je izra cunati vrijednost momenta u polovi stu polja izmedu le zaja C i D. Zamijenimo li optere cenje na dijelu ca stati cki ekvivalentnim optere cenjem, sile u dijelovima diska stati cki odredenoga nosa nosa ca izvan podru cja zahva cena tim optere cenjima ne ce se promijeniti (slike 11.a. i b.). Poznaj u ci to svojstvo odredenih nosa ca, primjenom je principa superpozicije lako pokazati da momentni dijagram u polju mo zemo nacrtati tako da o spojnicu vrijednosti nad le zajevima objesimo momentni dijagram na prostoj gredi istoga raspona i s istim optere cenjem (slike 11.b. i c.) pa je Mb 2

MC

MD 2

q0 b2 8

34,24 22,10 2

50,0 2,752 8

19,10 kNm.

a.

b.

=
c.

Slika 11.

20

Gra cka konstrukcija pokazuje i da je tangenta na parabolu u toj to cki paralelna sa spojnicom vrijednosti nad le zajevima. Za dijagram popre cnih sila (slika 10.c.) karakteristi cne su to cke svi le zajevi i hvati sta obje zadane sile u le zajevima postoje vertikalne komponente reakcija, okomite na os nosa ca, a i obje sile imaju komponente okomite na nju. U samim to ckama popre cna sila nije denirana, a pri prijelazu preko njih njezine se vrijednosti mijenjaju skokovito pa za svaku to cku treba izra cunati dvije vrijednosti neposredno lijevo i neposredno desno od nje. Iz diferencijalnoga odnosa T x

q x

slijedi da ce se vrijednosti popre cnih sila na podru cju izmedu to caka C i D mijenjati linearno, dok ce na ostalim podru cjima biti konstantne (ali razli cite). Neposredno desno od le zaja A vrijednost je popre cne sile
desno TA

26,09 kN.

zaja i hvati sta sile P1 vrijednost popre cne sile se ne mijenja pa je Na podru cju izmedu le TPlijevo 1

desno TA

26,09 kN.

Neposredno desno od hvati sta sile P1 vrijednost je

desno TP 1

lijevo TP 1

v P1

26,09

75,0

48,91 kN;

izra cunavamo je iz jednad zbe ravnote ze vertikalnih komponenata sila koje djeluju na diferencijalni odsje cak koji sadr zi hvati ste sile P1 :

lijevo TP 1

v P1

desno TP 1

0.

Ta se vrijednost ne mijenja sve do to cke C, ali u samoj je to cki vrijednost nedenirana. (To je i vrijednost vertikalne komponente sile u zglobu B koji le zi u ovom podru cju; rekli smo ve c da tu komponentu mo zemo poistovjetiti s popre cnom silom pa se stoga dijagram u zglobu ne prekida.) Pri prijelazu preko le zaja C vrijednost popre cne sile mijenja se za vrijednost vertikalne komponente reakcije:
desno TC

lijevo TC

Cv

48,91

122,07

73,16 kN.

Na dijelu nosa ca izmedu to caka C i D djeluje jednoliko distribuirana sila pa se vrijednosti popre cnih sila mijenjaju linearno. Vrijednost na kraju podru cja, neposredno lijevo od 21

to cke D, izra cunat cemo iz jednad zbe ravnote ze vertikalnih komponenata sila koje djeluju na odsje cak izmedu to caka C i D:

desno TC

q0 b

lijevo TD

0;

slijedi:
lijevo TD

desno TC

q0 b

73,16

50,0 2,75

64,34 kN.

Izra cunavanje karakteristi cnih vrijednosti popre cnih sila na ostatku nosa ca prepu stamo lijevo revnom citatelju. (Napomenut cemo tek da na kraju treba dobiti TH H, sto je lako vidjeti krene li se s desnoga kraja nosa ca.)

I na koncu pri ce o dijagramima, karakteristi cne su to cke za dijagram uzdu znih sila (slika 10.d.) hvati sta sila P1 i P2 (obje imaju komponente koje djeluju na pravcu osi nosa ca) i to cka C (u tom le zaju postoji horizontalna komponenta reakcije). Budu ci da ne postoje uzdu zne distribuirane sile, iz diferencijalnoga odnosa N x

p x

slijedi da ce vrijednosti uzdu znih sila izmedu karakteristi cnih to caka biti konstantne. Le zaj C, koji jedini mo ze preuzeti horizontalne sile, nalazi se izmedu hvati sta zadanih sila pa ce vrijednosti uzdu znih sila biti razli cite od nule samo izmedu tih hvati sta. sta sile P1 i le zaja C, iz jednad zbe ravnote ze Presije cemo li nosa c bilo gdje izmedu hvati horizontalnih komponenata sila koje djeluju lijevo od presjeka dobivamo NP1 C

h P1 .

Isto tako, presije cemo li nosa c bilo gdje izmedu le zaja C i hvati sta sile P2 , jednad zba ravnote ze horizontalnih komponenata sila koje djeluju desno od presjeka daje NDP2

h P2 .

U hvati stima sil a i u to cki C uzdu zna sila nije denirana.

22