PROSTOR Vol. 1 (1993) No. 2-4(251-272) N. Lipovac: Prilog is/raivanj.....

Pmthodno UDK 711.424(497.13 Petrinja)

PRILOG ISTRAiVANJU
URBANOG RAZVOJA GRADA
PETRINJE
Ntmad Lipovac
Arhitektonski fakultet u Zagrebu
Primljeno: 14. 01. 1993.
Saetak
Naselje Petrinja spominje se u pisanim dokumentima polovi
com XIII. Svaki trag toj Petrinji gubi se polovicom XVI.
tako da se ona danas i ne mote locirati. Grad koji
danas poznajemo pod tim imenom se stvarati potkraj XVI.
na u Kupu kada turski Hasan-
-paa 1592. godine gradi na tom mjestu i daje
joj ime Petrinja. U 400godinjoj povijesti grada Petrinje motemo
razlikovati pet vremenskih razdoblja urbanog razvoja grada: prvo
je razdoblje turske (1592. -1595.), drugo
(1595.-1703.). razdoblje (1703.-1881.) daje sliku pravog
urbanog nastajanja Petrinje nakon ruenja grad se
razvijati prstasto, glavne regionalne prometnice u
smjeru Gline, Kostajnice i Siska. Cetvt10 razdoblje (1881.-1945.)
obiljeteno je industrijskim razvojem (osobito mesne industrije),
iako je velik dio preuzimao Sisak. U petom, najintenzivnijem raz-
doblju (1945. -1991.), izrada razvojnih i prostomih p/ano-
va grada Petrinje. Razvoj Petrinje zamire 2. rujna 1991. god., kada
suludom agresijom na cijele Banovine tzv. JNA uZrokuje
veliki egzodus hrvatkog a planove razvoja zamjenjuju
planovi ruenja i unitavanja.
Uvod
P(:trinja se, kao naselje, prvi put spominje 1240. godine u Kolomanovoj
povelji, kojom se, uz neka druga naselja, Petrinja proglaava slobodnim
kraljevskim gradom. l Ta Petrinja vie ne postoji i ne moe se odrediti
njezina lokacija. Pretpostavlja se da se nalazila malo junije od dananje
Pt:trinje, izmedu naselja i Jabukovac.
2
251
PROSTO R Vol. 1 (1993) No. 24 (251272) N. Lipovac: Prilog istraiivanju..
U sklopu istraivanja na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu,
koje traje od 1989. godine, pokuat se tijekom vremena odrediti lokacija
tzv. Stare Petrinje (Alt Petrina)? Ovim autor eli prikazati rezultate
dosadanjeg osobnog istraivanja urbanog razvoja Petrinje, grada na
u Kupu.
Za ovo Banije nema literature koja obraduje povijest urbanog
razvoja Petrinje, se ona spominje samo kao dio povijesnih, zemljopisnih
ili drugih opisa okolnog i mjesta.
4
Za ovo istraivanje dragocjena
je bila arhivska grada u zbirkama i zbirkama starih planova i mapa
koje se nalaze u raznim arhivskim ustanovama u nas i u svijetu. Tako je
pregledana arhivska kartografska i grada Arhiva Hrvatske, Nacio-
nalne i biblioteke, Hrvatskog povijesnog muzeja, Regionalnog
zavoda za zatitu spomenika kulture, zavoda za zatitu spome-
nika kulture (sve u Zagrebu) i Historijskog arhiva u Sisku te njegova
odjela u Petrinji, zatim kartografska zbirka Ratnog arhiva i
Austrijske nacionalne biblioteke u te arhiva dravne bibli-
oteke u Berlinu. Arhivski materijali koji se nalaze u muzejima i
arhivima u Budimpeti i Karlsruheu jo se istrauju.
Povijest urbanog razvoja Petrinje, smjetene na u Kupu,
moe se podijeliti na nekoliko vremenskih razdoblja:
I Razdoblje turske tvrdave (1592.-1595.)
II. Razdoblje tvrdave (1595.-1703.)
m. Razdoblje Vojne krajine (1703.-1881.)
IV. Razdoblje nakon pripojenja civilnoj Hrvatskoj (1881.-1945.)
V. Razdoblje suvremenoga grada (1945.-1991).
Za prvo i drugo razdoblje nema mnogo materijala
(planova i crtea). su to grafike tiskane u tom razdoblju, koje se
nalaze u zbirkama i knjigama.
5
Dosad je najvie je podataka
prikupljeno za vremensko razdoblje. Za i peto razdoblje postoji
bogata grada, koju tek treba detaljnije istraiti i obraditi.
Razdoblje turske tvrdave (1592.-1595.)
esnaesto karakteriziraju stalni turski prodori, napadi i pustoenja
tih krajeva. Izgradnjom tvrdave Karlovac, dotadanje tursko prodiranje
prema zapadu preusmjerava se na sjeverozapad (Turopolje i Zagreb). Glavni
obrambeni teret preuzima grad Sisak, nizvodno uz Kupu. U turskim se
planovima stvara ideja o gradnji jo jedne tvrdave na putu izmedu Siska i
Karlovca, i to uz junu obalu Kupe, kako bi bili brzi upadi na
sjeverno od Kupe, a i dobar pregled korita rijeke Kupe uzvodno i
nizvodno. Tako je odabrana lokacija na utoku rijeke u Kupu (45$
28' SG te 16$ 9' IGD), mjesto gdje je postojao vrlo pogodan prijelaz preko
Kupe, a prema kojemu su otprije vodili kopneni putovi sa sjevera i juga.
Gradnja turske tvrdave, nazvane Yeni Hisar ili Yeni Kala (Novi grad),
12. travnja 1592. godine, a zavrava za nepuna tri tjedna, 2. svibnja
252
PROSTOR Vol. I (1993)No. 2-4(251-272) N. Lipovac: Prilog istraivanjIL.
1592. Inicijator gradnje bioje Hasan-paa Obrambene su zidine,
kao i nekoliko vojnih objekata unutar tih zidina, od drveta. za
vrijeme turske vladavine tvrdava je imala vojni karakter, pa se nikakvo
naselje nije formiralo unutar same tvrdave, a pogotovo ne oko nje. Ipak,
njezin je poloaj uvelike odredio lokaciju i nukleus krajikoga
grada i njegov urbani razvoj. Tvrdavaje nekoliko puta spaljivana i ponovo
iz turskih ruku u ruke hrvatskih i branitelja tog
prostora, sve 25. rujna 1595. godine turska vojska naputa
petrinjsku tvrdavu i se premajugu, utvrdu u vrlo dobrom
. 6
stanJu.
Slika 1.
PRIKAZPETRINJSKE1VRDAVEKADASEONANALAZILAUTURSKIM
RUKAMA(1592.-1595.)
(Izvor:G. Braun, F. Hogenberg"Civitatesorbisterarum", svezakVIL, Koln,
1616.-1618.)
Turska je tvrdava bila vrlo jednostavnog pravokutnog oblika. Po duim je
stranama imala po tri kule (bastiona). Du zidina s vanjske strane
nalazio se dubok i irok rov, koji se punio vodom iz Jedan ulaz
u bioje sa zapadne strane, dok se na junimzidinama nalazio manji
otvor, vjerojatno planiran za naputanja i prema
jugu. Unutar drvenih zidina nalazilo se nekoliko manjih vojnih brvnara,
je ostali slobodni prostor tvrdave sluio za postavu vojnih atora. Prostorom
unutar zidina je visoki toranj (iliminareta), ali on
se ne vidi na svakoj od spomenutih grafika, tako da se moe pretpostaviti
kako je izgled unutranjosti tvrdave ovisio o pogledima
samog (Sl. l).
Razdoblje (1595.-1703.)
Petrinjsku tursku osvojila je hrvatska vojska u rujnu 1595. godine
Tvrdava, koja je dotada sluila kao daska za
napade i bila strah i trepet za okolni hrvatski narod, sada postaje mostobran
253
PROSTOR Vol. I (1993) No. 2-4(251-272) N. Lipovac: Prilog istraivanju. ..
s teritoryem juno od Kupe. Tu ulogu zadrava tijekom cijelog XVII.
Potpisanim mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. godine i
pomakom granice do Une, petrinjska se tvrdava odjednom nala u pozadini,
gubi prvotnu ulogu, pa se 1703. godine ukida kao vojna postaja. Gubitkom
voj nog ipak ne prestaje vanost grada Petrinje, jer ona sada preuzima
ulogu svih poruenih centara tog dijela Banije.
Slika 2.
PRIKAZPETRINJSKE IZ RAZDOBLJA(1595.-
1703.)SPROJEKTOMOBNOVEIMODERNIZACIJEPOIDEJIGRADITE-
LJACAESARIS PORTAE
{Izvor: G. Braun, F. Hogenberg "Civitates orbisterarum", svezakVI, Kain.
1616.-1618.
Nakon prelaska petrinjske tvrdave u hrvatske ruke, ona se samo povremeno
obnavlja, bez gradevinskih zahvata. Glavni su zahvati izvreni 1603.
godine, kada se po projektu Cesara Porte, graditelja koji je u to vrijeme
pregledavao i preuredivao utvrde uz tursku granicu, graditi nova
tvrdava s ulazom sa sjevera, peterokutna oblika, radi bolje preglednosti
obala Kupe. Godine 1597., nekoliko godina prije modernizacije turske
na sjevernoj, nasuprotnoj obali Kupe, gradnja nove
tvrdave (Husarwar) za smjetaj konjice (husara). Njezin je oblik takoder
peterokutan. Ulaz je s june strane, kroz jedan od pet bastiona, a mostom je
spojena s petrinjskom tvrdavom. Drugi je ulaz na suprotnoj strani, prema
sjeveru. Izgled obje tvrdave (Husarwar i Hornwerk) vidi se na grafici Georga
Houfnagliusa
8
na Sl. 2.
U prvim godinama XVII. se promjene na izgledu same
Unutar i izvan zidina grade se prvi objekti, koji nemaju
vojni karakter i svrhu. Tako se tijekom 1602. i 1603. godine gradi prva
254
PROS TO R Vol. 1 (1993) No. 2-4 (251-272) N. lipovac: Prilog istraivanju. ..
crkva unutar zidina Crkvaje takoder bila drvena.
9

da se broj vojnika koji su morali boraviti u samoj u prvoj
polovici XVII. grade se prvi stambeni objekti izvan zidina
s njezine june i strane. To su u samo brvnare za smjetaj
vojnika, koje se kasnije koristiti i za smjetaj njihovih obitelji. Tako
se otvara jo jedan ulaz na bedemima tvdave, ovaj put na junoj strani. 10
Grad Petrinja se radati potkraj prve polovice XVII.
priliv stanovnika iz junijih krajeva te s Bosne od 1685. do
1688. godine uvjetuje potrebu za formiranjem novog naselja. Pravi preduv-
jeti i potreba za formiranjem novog, civilnog naselja nastaju nakon potpisi-
vanja mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine, tj. nakon formalnog
petrinjske tvrdave 1703. godine.
Petrinja - grad u Vojnoj krajini (1703.-1881.)
Na tog razdoblja Petrinja se vrlo brzo razvijati i iriti. U
prvim godinama XVIII. pred Turcima, doseljavaju se
stanovnici Starog Majdana s Bosne (po njima se i danas taj dio
Petrinje naziva Majdanci), koji graditi na gdje se
danas nalazi Ulica Stjepana Razlog velikoj migraciji stanovnitva
lei ne samo u smanjenoj opasnosti od Turaka nego i u prometnog
pravca: Karlovac-Osijek (preko Gline, Petrinje i Siska), te Petri-
nja-Kostajnica.
U prvoj polovici XVIII. stvaraju se oko (koja jo uvijek
egzistira) dvije urbane jezgre: sjeverno od utvrde, prema Kupi,
nastaje dio koji se naziva Kaverlin (die Waresch in Caverle gennant), ajuDo
i od utvrde, na prostoru ume koja se tijekom vremena sjekla kako
zbog dobivanja slobodnog prostora, tako i zbog dobivanja grade za gradnju
objekata, predio danas poznat kao Majdanci.
U Ratnom arhivu u nalaze se tri kolorirane karte petrinjske s
detaljima izvedbe pojedinih fortifIkacijskih elemenata: bastiona, rampi i sl.
Osim navedenog, na tim se kartama vrlo dobro moe stvaranje
civilnog naselja, tj. grada izvan zidina tvrdave,u Iako crtani u
mjerilu, na dva od tri spomenuta prikaza lako se mogu
formiranja naselja juno od bedema ali zbog blizine nesigurne
granice, to jo nije uredeno kao pravo naselje. Nekolicina objekata smjete-
nih unutar same tvrdave, kao i oni izvan nje, gradeni su vrlo neplanski i
neorganizirano, ali, ipak su to novog civilnog naselja.
Pretpostavku dosadanjih petrinjske povijesti (R. Horvat, N.
Kos, Z. da se prvobitno naselje razvijati (iriti izvan
tvrdave) prema jugu, u potpunosti demantira plan to gaje autor
ovog pronaao u arhivu Berlinske dravne biblioteke, a kojije datiran
godinom 1717.
12
Kako se vidi na Crteu 3, glavnina nalazi se du ulice
od trasirane u smjeru sjever-jug. na planu se vidi
i nekoliko objekata smjetenih juno od uz kanal i du ulice u
255
PROSTOR VoL 1 (1993) No. 2-4(251-272) N. Lipovac: Prilog iSlraVvanju. ..
smjeru istok-zapad. da su objekti uz te ulice prikazani u dvije
boje, moe se pretpostaviti da su se razlikovali po namjeni. Ta se
pretpostavka podudara s pisanjem petrinjske povijesti se prvi
objekti izvan grade juno odnje, i to za potrebe smjetaja vojnika.
Objekti du ulice tada bi mogli biti prvi civilni obijekti, i to bi bio
smjer irenja civilne Petrinje.
Slika 3.
NAJSTARIJI, DOSADANEPOZNAT,PLANPETRINJEIZPRVEPOLOVI-
CEXVIII. (1717.)
(Izvor:ArhivBerlinskedravnebiblioteke,odjel"Planovaizemaljskihkarata
evropskih zemaljazaraZdoblje1574.-1850.',inventarskibroj:
SX3847)
Tijekom vremena razvijaju se dvije urbane jezgre izvan tvrdave: sjeverois-
Kaverlin zgusnutog je tipa, dok je juno Maj-
danci primjer linearnog naselja. Ti su oblici uvjetovani prostorom na
kojem nastaju: vrlo prostor od te slobodni,
brisani prostor juno Ni jedno od ta dva nije
planirano, tako da se o njima u toj prvoj fazi razvoja moe govoriti samo
kao o ruralnim naseljima uz ruenje 1728. godine,
iako pojedini njezini dijelovi ostaju i dalje na tom prostoru.
l3
256
PROSTOR Vol. 1 (1993) No. 2-4(251-272) N. Lipovac: Prilog istraivanju. ..
Razvojem grada i doseljavanjem novih stanovnika rastu i druge potrebe
naselja, poput prostora za ukapanje mrtvih. Dotadanji poloaj groblja, koje
se nalazilo blizu u Kupu, pokazao se vrlo loim zbog
poplava Kupe. Stoga se od 1727. godine sahranjivanje obavlja dalje od
Kupe, i to oko kapela zapadno od te
kapelica u dijelu grada na dva breuljka. Kapelice Sv. Bene-
dikta i Sv. Nikole u su drvene, a potkraj XIX. zamijenile
su ih zidane. 14
Godine 1753. Petrinja se pripaja Banskoj krajini. Prema evidenciji iz te
godine, u naseljuje bilo 516 stambenih objekata. Godine 1765. Petrinja se
proglaava slobodnom vojnom (Militair Comunitat Petrinia) i
vjerojatno tada dobiva gradski koji se danas moe vidjeti na petrinj-
skom grbu. IS U ovom razdoblju dolazi do naglog razvoja
grada, kako po broju izgradenih stambenih objekata, tako i po broju razno-
likih javnih sadraja. Razvoj prometa (Sisak-Karlovac), osobito
prometa itom, takoder na razvoj grada. U Petrinji se osnivaju
i cehovska udruenja: 1772. godine Petrinja dobiva prvu ljekarnu,
grade se svilane du korita od 1774. godine grad ima svoju potu.
Kao razvijen urbani centar, Petrinja 10. svibnja 1777. godine dobiva od
kraljice Marije Terezije dozvolu za odravanje 4 sajma godinje, a to je za
grad bilo od velike vanosti. Vrhunac je urbanog razvoja Petrinje oko 1780.
godine.
U strukturi urbane matrice Petrinje na polovici XVIII. jasno se
glavni trg i ulice koje se podudaraju s osnovnim putnim pravcima
toga razdoblja na zapad, prema Glini, na istok prema Sisku i na jug prema
Kostajnici. Na XVIII. formiranjem urbanejezgrejuno od
tvrdave, ostavlja se slobodni prostor dimenzija 125x140 metara, koji je
poslije sluio kao vojno vjebalite. Na strani trgje dodatno proiren
koridorom tada formirane ulice koja vodi prema jugu (dananja Nazo-
rova ulica). Veliki, poluplanirani pravokutni trg glavna je karakteristika
kraj ikih gradova iz tog razdoblja. Taj trg postaje centar
naselja. U razdoblju od 1788. do 1793. godine, du sjevernog, i
junog ruba gradi se niz zidanih, jednokatnih Na zapadnom rubu, u
samoj osi trga, nalazi se od 1780. godine zidani objekt upne crkve Sv.
Lovre.
16
Trg postaje planirani centralni prostor naselja.
Petrinja se formirala i du prometnica koje su postojale i prije nastanka
trga. Tako se objekti nalaze du dananje Gajeve i Nazorove
ulice. ulica, kao prometnica prema Glini i Karlovcu, nastalaje
istodobno s trgom. Gajeva ulica (u vrijeme nastanka Nova ulica) nastala je
u prvoj polovici XVIII. iako njezin naziv to demantira. Starost
objekata na zapadnom rubu ulice (koja u jugozapad-
nom uglu trga i protee se prema jugu, paralelno s Nazorovom ulicom)
da je i ta ulica postojala u doba formiranja trga. Ostale su ulice vrlo
nepravilnog uzdunog i profila, upravo za rural-
257
PROSTO R VoL 1 (1993) No. 2-4(251-272) N. Lipovac: Prilog istraivanj.....
ni tip naselja kakva je bila Petrinja prije formiranja trga. Trg je urbani
element koji Petrinji daje prepoznalljivost.
Na planu naselja iz 1783. godine17 vidljivaje sva tadanjega grada.
je sjeverni i rub trga, a juni nije, osim uglovnice na
jugoistoku u kojoj se nalazi vojni objekt za oficirski kadar. Ostali dio junog
trga i slui kao trnica. Svi stambeni objekti u Petrinji,
u to vrijeme, su drveni. Osim spomenutog oficirskog objekta, na
planu se vidi i zgrada brigadira (dananja gruntovnica), zatim glavna stra-
arnica na sjevernoj strani trga, vojna komanda u dananjoj Turkulinovoj
ulici, artiljerijsko skladite neto sjevernije od glavnog trga, te objekti
enske kole u Gajevoj ulici (sjeverni rub) i normalne (muke) kole u
ulici. Na samom trgu nalazi se upna crkva Sv. Lovre iz 1780.
godine, a nedaleko, prema istoku, na Turkulinove ulice, pravoslav-
na crkva Sv. Spiridona, sagradena 1785. godine
18
. Sam prostor trga nijejo
formiran kao park. Izvedenaje samo glavna staza, i to u osi upne crkve Sv.
Lovre, du je ruba, kako je u planu, zasaden drvored, no to
nije posve izvjesno. Vjerojatno se radi samo o ukraavanju nacrta, jer je
prema tom planu drvored zasaden i du cijelog ruba parka kao i du
ulice (put prema Glini), sve do tadanje ulice.
Potkraj XVIII. (1784.-1786.) obavlja se jaruanje rijeke Kupe kako
bi se poboljali uvjeti za plovidbu, a zbog prometa itom.
To je i razlog formiranja velikih itnih skladita u Petrinji na junoj obali
Kupe, na prostoru dananje trnice, koji starosjedioci i danas nazivaju itni
trg.
Tek na XIX. (1809.-1813.), za vrijeme francuske vladavine,
na prostoru trga sadi se drvored lipa. U istom razdoblju popravlja se niz
prometnica za potrebe Napoleonova napredovanja na istok, pa se rekonstru-
ira cesta Glina-Petrinja-Kostajnica19.
Na cehovskoj diplomi iz 1824. godine
20
vidi se pojednostavljen, ali vrlo
zanimljiv prikaz Petrinje, gledane sa zapada. Na crteu se park
s jo uvijek jednom centralnom stazom, ali s rubnim drvoredom oko cijelog
parka. Juni dio trga je izgraden, kao i stara kola na rubu
dananje ulice.
Tijekom 1850. godine na dijelu Petrinje, prema naselju
ca, formira se manje prigradsko naselje nazvano selo sa
poljoprivrednim stanovnitvom?l parcele pravilnog pravokut-
nog oblika formiraju se sjeverno od prometnice Petrinja-Sisak.
U prvoj polovici XIX. (1830.-1831.) graditelj Anton
Stiedel gradi zgradu magistrata na dananje ulice.
Graditelj Bonifacije Ceuol0
22
nadograduje i dograduje zgradu tijekom
1868. godine. Od ostalih vanih zidanih objekata u Petrinji vrijedno je
spomenuti zgradu "realke" iz 1861. godine i zgradu kole iz 1871.
godine, po projektu Petrinjskog graditelja Bonifacija
258
PRaSTOR Vol. 1 (1993) No. 2-4 (251-272) N. Lipovac: Prilog istravvanju. ..
Cettola. stare kole je u maniri ranog histori-
cizma, dok je nova kola predstavnik zrelog historicizma. Za razliku od do
tada dominantnih vojnih zgrada, u drugoj polovici XIX. kole
postaju arhitektonski i akcenti grada Petrinje.
Naredba cara Franje Josipa od 9. oujka 1859. godine, da se prije diobe neke
zadruge, drveni stambeni i gospodarski objekti moraju, radi
irenja poara, zamijeniti zidanima, izazvala je val negodova-
nja. Generalkomanda iz Zagreba trai ublaavanje te naredbe: dase zbog
a i malog broja zidara na tom zidaju samo stambeni
objekti, i to uz glavne prometnice i oko samog trga.
Na planu grada Petrinje, koji su izradili kadeti II. banske regimente (gene-
racija 1863.164.) vide se svi prije spomenuti objekti.
23
Park tada dobiva i
dijagonalne staze s manjim obeliskom u njihovu sjecitu. Na tom, iako vrlo
Slika4.
PLAN PETRINJEIZDRUGEPOLOVICEXIX. (1863./64.)
(Izvor:ArhivHrvatske,Zagreb,Odjelplanovanaselja,inventarskibroj:DXIV
31)
259
PRoSTOR VoLJ (1993) No. 2-4 (251-272) N. Lipovac: Prilog istraivanju. ..
naivno nacrtanom prikazu s primjetnim nepoznavanjem pravila za crtanje
prostora u perspektivi, vide se crtei danas vie objekata. Na
jednom od crtea uz kartu prikazana je Petrinja gledana sa zapada, s
poruenog mosta. Jasno se vide tornjevi upne crkve Sv. Lovre i Sv.
Spiridona. Na Sl. 4 vidi se dio te karte Petrinje s okolicom.
Slika 5.
DETALJCENTRAPETRINJEKAKOJEPRIKAZANNAPRVIMSLUBENIM
KATASTARSKIMKARTAMA(MJ.1:2880)IZ1865.
geodetskauprava,Zagreb.GrukaUlica)
260
PROS TOR Vol. 1 (1993) No. 2-4 (251-272) N. Lipovac: Prilog istraivanju. ..
Na katastarskim kartama u mjerilu 1:2880, 1865. godine, iscr-
tane su sve katastarske s njihovim namjenama i
koritenja. Te kolorirane katastarske karte, koje se nalaze u arhivi Repub-
geodetske uprave u Zagrebu, toliko su kvalitetno izradene da su se
koristile do dananjih dana, iako su u meduvremenu (1952.) izradene
geodetsko-katastarske karte za cijelu Petrinju, u mjerilu 1:1000. Detalj
centralnog gradskog prostora s parkom i okolnim ulicama vidi se na Sl. 5.
Dana 8. lipnja 1871. Petrinja postaje slobodni kraljevski grad, a 8. rujna
1873. ukida se II. banska pukovnija. je vaan datum u petrinjskoj
povijesti 15. srpnja 1881., kada se grad Petrinja Carskim manifestom pripaja
civilnoj Hrvatskoj. S tom se godinom zavrava razdoblje u urbanom
razvoju grada.
Petrinja kao grad II civilnoj Hrvatskoj (1881.-1945.)
Vjerojatno zbog naglog razvoja Siska, vanost Petrinje opada nakon 1881.
godine. Zacijelo je vrlo vana prevaga bila gradnja eljeznice Sisak-Zagreb-
-Zidani Most. U to vrijeme nema velikih zahvata, ali se moe
evidentirati niz sitnih dogadaja i zahvata koji su dali svoj prilog urbanom
razvoju Petrinje.
Godine 1883. raditi Prva hrvatska tvornica mesa i salame (dananji
koja tada preuzeti ulogu glavnog oslonca razvoja grada
Petrinje. Tako se tijekom 1890.-91. godine izvode radovi na glavnom trgu,
navozi se zemlja, preseljava trnica i ureduje etalite na samom centralnom
trgu (parku). Godine 1891. u parku se postavlja meteoroloki stup, a polo-
vicom 1892. godine u samom sjecitu etnica (dijagonala) podie se pavi-
l

Jon.
24
Godine 1893. u gradu je otvorena kola sa svim
potrebnim objektima i poljoprivrednim povrinama za uzgoj pojedinih
kultura.
25
Vrlo vaan gradevinski zahvat s kraja XIX. gradnja je dananjeg
mosta R.reko Kupe kod Brijesta, na mjestu gdje je dotad bio stari drveni
most.
2
Tako se poboljala prometna povezanost sjevera sjugom, od velike
vanosti za sam grad: se robe koja dolazi Kupom da bi
se pretovarila i dalje slala na sjever ili jug, i obrnuto.
Na dan 10. lipnja 1900. osniva se Drutvo za poljepanje grada. Ono biti
glavni inicijator svih akcija u gradu, od zamjene oboljelih stabala u
drvoredima do sadnje novih drvoreda, i osvjetlja-
vanja povrina uz gradske ulice, regulacije potoka
1907. godine kao i mnoge druge akcije?7 Godine 1901.
gradnja eljeznog mosta preko koji je zavren 4. srpnja 1902.
28
god

me.
261
PRoSTOR VoLJ (1993) No. 2-4 (251-272) N. lipovac: Prilog istrafjvanju..
Dana 28. srpnja 1903. g. puta se u promet pruga Sisak-Petri-
nja-Glina-Vrginmost. Uz podrku bana iz Zagreba gradnja Ko-
lodvorske ulice (od dananje Turkulinove do zgrade postaje,
koja se dovrava te iste godine)?9 Petrinjsko Drutvo za poljepanje grada
predlae da se "du Kolodvorske ulice zasadi drvored kako bi se poljepala
slika putniku u grad
u 30

U povodu smrti biskupa J. J. Strossmayera, 8. travnja 1905.

godine, centralni park u Petrinji
3l
dobiva njegovo ime
32

Slika6.
SHEMAVODOVODNE MREE ZA PETRINJU S POPISOM TADANJIH
ULICA
(Izvor: ArhivHrvatske, Zagreb. Odjel nacrta. Inv. br.: 311911-
1912 UOZV(KTO), kutija59)
%c2,Pcdn.a:
\I'10.0ro.
021
,B .c.uLo..c.....
e -n""'",.o:4.i,,g.. .
.,j, f.....
r.
! ",,",
I
'So,l'olLo
.
.. ..
j
&. S;.ua. .
,g ",+-_..&.
....
..

l' 4bin .
..e.:....
lO l3l"'llA..e.....
AI
.t. ..
oK.e...-.s.
" !l'tc.
.. ... ..-.
Dana 8. listopada 1911. godine Petrinja dobiva struju, a to je od
velike vanosti za drutveni i privredni ivot grada. U razdoblju od 1912.
do 1913. godine Petrinja dobiva gradski vodovod (shema vodovodne mree
s nazivima ulica dana je na Sl. 6l
3
, a kanalizaciju 1926. godine.
262
PROSTO R Vol. 1 (1993) No. 2-4 (251-272) N. Lipovac: Prilog istraivanju. ..
Petrinja, suvremeni grad (1945.-1991.) Ovo razdoblje nije jo do kraja
detaljno istraeno. Kartografska i ostala i ostali
planovi prostora kao i arhitektonski projekti za pojedine javne objekte u
Petrinji) intenzivnije se izradivati na sedamdesetih godina,
kada se prvi planovi za Petrinju. Kao vrlo
dobar izvor podataka posluit tiskovna grada iz tog razdoblja.
"Pravilnim" i gospodarskim planiranjem pokualo se kvali-
tetno organizirati ivot u Petrinji, sada razvijenom mladom indus-
trijskom gradu. Stari pogoni mesne industrije u samom su
centru grada, a slobodni prostor u neposrednoj blizini, u dananjoj Gundu-
ulici, zauzima radna organizacija "Privreda". Novi pogon "Gavrilo-
podie se izvan naselja, uz cestu, na izlazu iz grada,
ali vrlo brzo i to postaje dio gradske aglomeracije. Zgrade i pogoni "Gavri-
su od regulacijske linije, a prostor i
regulacijske linije ozelenjen je.
Medutim, nedostatak kvalitetne dokumentacije prostora rezultirao je nizom
loih intervencija u samom centru grada: ruenje objekta s arkadama na
sjevernoj strani parka, gradnja "modernog" stambenog objekta u dananjoj
Nazorovoj ulici i sl. Probijanje enoine ulice i nije tako loe kako se
u Formiranjem parkovne povrinejuno te niza trgova sjeverno od
enoine ulice, dobivenje kvalitetan prostor, kao paralela s trapeznim trgom
Slika 7.
ZONSKI PLAN PETRINJE IZ 1971. GODINE, U PETRINJSKOM
"APS", (Izvor: osobna arhiva)
OOOOQ.QOOOOOOOOOO 8
ZONSJltll 1I'1l..A..N
. .
. ..
.....
263
PRaS TO R Vol. 1 (1993) No. 2-4 (251-272) N. Lipovac: Prilog istraivanju. ..
(Trg Vladimira Nazora) malo zapadnije. Ruenje pravoslavne crkve Sv.
Spiridona na Turkulinove ulice, 1942. godine, ostavilo je veliku
"kavernu" u urbanoj slici Petrinje,jer je nestala vertikala grada (druge
su dvije toranj crkve Sv. Lovre u centru te toranj crkve Sv. Katarine, junije,
uz dananju ulicu, prema Kostajnici). Juna fasada Turkulinove
ulice ostaje prazna. se to popravlja gradnjom robne i
formiranjem trga, ali, naalost, rana u fasadi ulice ostaje bez obzira na
kasnije formiranje novog trga (Trga narodnih te nastavka na jug,
preko enoine ulice, prema parku trgu s Pedagokom akademijom i osnov-
nom kolom.
Potkraj 1959. godine Arhitektonski projektni biro (APB) iz Petrinje izradio
je Idejnu studiju plana grada kojom se planira razvoj Petrinje
do 1990. godine. Petrinja je tada imala oko 6000 stanovnika. Studijom je
bilo predvideno da Petrinja na kraju osme dekade ovog ima oko
16.000 stanovnika. Medutim, nagli razvoj Petrinje i porast broja sta-
novnika (12.000 potkraj 1970. godine) rezultirao je formiranjem Komisije
za ocjenu detaljnih planova i davanje prijedloga o prioritetu
izrade detaljnih planova. Kao rezultat rada navedene Komisije
Petrinja dobiva svoj prvi zonski plan 1971. godine
34
(Crte 7). Generalni
plan za grad Petrinju izraden je tijekom 1978. godine. Paralelno
s izradom Generalnog plana Petrinje radilo se i na izradi prvog
Prostornog plana Petrinja, kojije zavren 1979. godine. GUP-omje
grada podijeljeno na nekoliko zona, za koje je bilo predvideno da
se tijekom odredenog razdoblja izrade provedbeni planovi.
35
je planova tog razdoblja "forsiranje ur-
banog razvoja", i na tetu pojedinih povijesnih elemenata.
36
Uz institut SRH iz Zagreba, na izradi dokumentacije prostora
i dalje radi petrinjski APB.J
7
Bilo da je posrijedi nedostatak elje za
suradnjom ili nedostatak financijskih sredstava da se neki prostor
jedinstveno obradi, takav je rad utjecao na urbane zahvate u gradu
(na centra i izvan njega). 8
Od 1989. godine poslove na izradi dokumentacije prostora grada Petrinje
obavlja Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagre-
bu. Do polovice 1991. godine izradeno je nekoliko PUP_ova
39
, izmjena i
dopuna pojedinih dijelova PUP-ova,40 uvjeti za
dvadesetak objekata. Na 1991. godine su radovi na izradi
pretkoncepcije Izmjena i dopuna GUP-a iz 1978. godine, koji je za
grada predvidao tri prometne obilaznice.
U srpnju 1991. Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta predao je
elaborat PUP "Petrinja-Centar" (Sl. 8) te ugovorio izradu Provedbenog
plana gradskog groblja u Petrinji s izvedbenim detaljima
uredenja pojedinih grobnih polja. Medutim, ovaj posljednji plan do sada nije
predan, jer je u meduvremenu dolo do vojne agresije na Republiku Hr-
vatsku.
264
PRoSTOR Vol. l (1993) No. 2-4 (251-272) N. Lipovac: Prilog istraiivanju. .
Urbani, gospodarski, kulturni i drutveni ivot i razvoj grada Petrinje stao
je na rujna 1991. godine. Tada razdoblje negacije svega
Razdoblje tee nego razdoblje borbe za osvajanje turske
Slika 8.
POSLJEDNJI PROVEDBENI PLAN ("PETRINJA-CEN-
TAR") TIJEKOM 1990/1991.UZAVODUZAURBANIZAMARHI-
TEKTONSKOG FAKULTETA U ZAGREBU I PREDAN
SKUPTINI PETRINJANAUSVAJANJE15.srpnja1991.
(Izvor:ArhivaZavodazaurbanizamArhitektonskogfakulteta,Zagreb)778

o), o.
o
:.
..
IWfDIIDI I"'IM
......1JlU...- l _l
..',
265
PROSTOR Vol. 1 (1993) No. 2-4(251-272) N. Lipovac: Prilog istraljvanju. ..
na u Kupu. Razdoblje agresije, rata, bezumlja, kada kadaje
velik broj ljudi s tog protjeran sa svojih ognjita.

Lociranjem tvrdave na u Kupu, turski vojskovoda Hasan-
paa odredio je osnovne elemente urbanog razvoja grada Petri-
nje. U vrijeme tvrdave (1595.-1703.) dolazi do pojave prvih
civilnih objekata izvan tvrdave, i to juno od tvrdave. Ti prvi izlasci izvan
zidina tvrdave odredili su i smjer glavnih prometnih pravaca irenja
Petrinje (prema jugu, istoku i zapadu).
razdoblje, razdoblje Vojne krajine (do 1881. godine), od velike je
vanosti. Osnovni smjerovi urbanog irenja Petrinje odredeni su upravo u
tom razdoblju. Grad dobiva svoju prepoznatljivu sliku, kojuje uspio zadrati
do dananjih dana. Na 19. rade se prve katastarske premjere
mjesta, da bi se 1865. godine, izradio katastarski premjer cijeloga
grada i okolice, koji se jo i danas koristi.
Rast Petrinje u XIX. u smislu, bio je vrlo karakte-
za gradove toga vremena: od centra parka trga naselje se irilo, bolje
razlijevalo, du prilaznih cesta (Glina, Sisak, Kostajnica), tako da je
nastalo tzv. prstasto naselje. Velik broj stambenih sagraden je du
dananje Gajeve, Turkulinove i ulice. Ta slika Petrinje
ustalila se u polovici XIX.
Na sedamdesetih godina intenzivira se izrada doku-
mentacije prostora (GUP, PP, PUP-ovi za pojedine dijelove grada). Ali to
razdoblje nosi i drugi za potrebe industrijskog i ostalog razvoja
rtvuju se povijesni elementi urbane matrice (rue se stari objekti u samom
centru grada, probijaju se nove ulice, nestaje zelenilo grada). Petrinja gubi
svoju do tada prepoznatljivu sliku. Vrhunac je urbanog na
rujna 1991. godine, kada agresor unitava Petrinju, unitava sve hrvatsko u
Petrinji, a "nepodobno stanovnitvo" tjera u bijeg sa svojih ognjita.
Svrha je ovog istraivanja prikupiti sve relevantne podatke o urbanom
razvoju grada Petrinje. Rezultati istraivanja trebali bi posluiti kao temelj
za izradu planova obnove grada, a nakon razaranja koje je Petrinja doivjela
u posljednje dvije godine. Pri izradi planova obnove trebalo bi, na temelju
dosadanjih istraivanja urbanog razvoja, pokuati ispraviti bar neke od
promaaja koji su se do sada mogli sagledati, a rezultat su
nepravilne procjene potreba i razvoja grada.
41
266
PROSTO R Vo/.1 (1993)No. 2-4(251-272) N. Lipovac: Prilog istraivanju. ..
Biljeke
I Slavonskiherceg,vojvodaKoloman, naselju podnazivomPetrinja1240.godinedodjeljuje
privilegijHospitibusnostrisin Petrinacommorantibus. dasetakvapovlasticadavala
samo naseljima,moemosmatratidajetadanjaPetrinjamnogostarija.Tasu
pravagradanimaPetrinjevieputapotvrdivana:kraljBelaIV.,14.08.1242.,kraljStjepanV.,
27.09.1271.,kralj LadislavIV., 1274.,ikralj Ludovik1.,1362.godine. Kolomanovapovelja
nije uoriginalu,negoseonjoj znaizpoveljekraljaBeleIV.Otomejevrloopirno
pisao Vjekoslav u djelu Povijest Hrvata, I. dio (komplet djela objavljen je u izdanju
NakladnogzavodaMaticehrvatske,Zagreb,1981.godine).
2 Istraivanjem lokacija stare Petrinje mnogo se bavio Matija Filjak,
petrinjskepovijesti,te RudolfHorvat, Hrvoje Zvonimir iDragutinPavli-

3 Istraivanjestom temom provodisenaArhitektonskomfakultetu uZagrebuu
sklopuznanstvenogprojekta"IstraivanjeelemenatazateorijuprostornoguredenjaHrvatske"
(ifra2-13-108)kojivodiprof.dr.Ante ausklopuzadatkabroj5: "Razvoj
gradovaHrvatske",voditeljkojegjeprof.dr. Bruno
autoriidjelaukojimasespominjePetrinjainjezinapovijest:
- I. Golec: "Pregled povijesti petrinjske (1240-1918)", u Petrinji, Petrinja. 1990; str.
49-82;
- GeografijaSRHrvatske,kolskaknjiga,Zagreb, 1974.;
- R. Horvat: "KratkapoviestPetrinje", "Novosti" br.20,1926.,str.7;
- N. Kos: "GradPetrinja,poviestninacrt","Narodnenovine"br.48,1882.,str. 39-50;
- M. Kruhek, Z. Horvat: "Utvrde banske krajine od Karlovca do Siska", Zbornik
"Arheolokaistraivanjana i Hrvatskoarheoloko
drutvo,Zagreb. 1986.;str. 161-187;
- V. "Povijest Hrvata", knjiga L-V., Nakladni zavod Maticehrvatske, Zagreb,
1974.;
- Z. "GradazapovijestBanijeigradaPetrinje",(strojopispohranjenuHisto-
rijskomarhivuSisak,sabirnicentarPetrinja);
- Gj.Szabo: gradoviuHrvatskoj iSlavoniji",Zagreb,1920.,str.61-64;
- "150godinamesneindustrije Pctrinja,1971;
- "Zemaljskecestogradjevineukraljevinah Hrvatskoj iSlavonijiod 1874-1890",Gra-
djevniodsjckkraljevskehrvatsko-slavonsko-dalmatinskezemaljskevladeuZagrebu,
TiskarskizavodNarodnihnovinah,Zagreb,1891.
sGrafikesu prikazaneu tiskanimdjelimaiztograzdoblja:
- W.Dillich: "Ugarskakronika",II.izdanje, 1606.;
- F.Hogenberg,G. Braun:"Civitatesorbisterarum",Sv.Vil.,Koln. 1616.-1618.;
- DanielMeissner:"ThesaurusPhilopoliticusoderPolitischeShatzkastlein.. .",1637/38,
VI1l.dio;(kao"SiographicaCosmica")
- OrtoeliusHieronymus:"ChronologiaoderHistorischeBeschreibung,Niirnberg,1602.
- J. W.Valvasor:"DieEhredesHerzogthumsKrain",Sv.IV.,str.45(Sl.458).
Nekeodnjihponovnosekoristeunovijimizdanjima,uzmanje iliukrasnekorekcije,
ovisnorazdobljukadasu knjigetiskane.
6Opovijestipetrinjsketvrdaveiztograzdobljadostasupisali: Rudolf Horvat,koji
jesvojeradoveobjavljivaoupetrinjskomtjedniku "Banovac",NikolaKos, petrinjske
kole("GradPetrinja,poviestninacrt", Petrinja, 1882.)tepetrinjacIvicaGolec(monografija
"upaSv.LovreuPetrinji",Petrinja, 1990.).
7 PetrinjskutvrdavuizXVI.iXVII. detaljnojeistraivaodr.MilanKruhek,arezultate
istraivanjaobjavioutekstu"StvaranjeiutvrdivanjeobrambenegranicenaKupiutokuXVI.
iXVII. ZbornikradovaVojnaKrajina,Zagreb,1984.
8 OriginalnicrtenalaziseuBritishMuseumu,uLondonu(sgn. ll56,art.lll).Tajegrafika
reproduciranatl vie zbirkii"Topografija"tograzdoblja.prvi putsepojavljujeudjelu
267
PROSTO R VoLJ (1993) No. 2-4 (251-272) N. Lipovac: Prilog istraiivanju.
G. Brauna i F. Hogenberga: "Civitates orbis terarum", Sv. VI., Kein, 1616-1618. Grafika se
sastoji od dva crtea, kao cjelina. Lijevi prikazuje petrinjsku tvrdavu iz 1597. godine.
Vidi se tvrdava locirana uz obalu s glavnim ulazom sa zapada. U neposred-
noj blizini u Kupu izveden je drveni most s kulom straarnicom najUDoj strani.
Desni crte (u perspektivi) prikazuje novu tvrdavu Husarwar s planiranom na
sjevernoj obali Kupe iz 1617. godine.
9 Kao utemeljitelj prve crkve Sv. Lovre u dananjoj Petrinji spominje se ljubljanski biskup
Tomo Hren. poslom u Zagrebu, najprije je doputovao u Sisak te preko Odre i
u pratnji 20 konjanika i 4 pjeaka, stigao u Petrinju 23. kolovoza 1601. godine.
Vojnici su ga primili i potuili mu se da nemaju ni crkve ni kapelice, ive kao
'ivina'. On im je da o svom troku i darovima kranjskih tu sagraditi crkvu.
Sam je odredio najpovoljnije mjesto, ga kriem i ondje se pomolio. Biskup je svoje
ispunio te uskoro poslao u Petrinju potrebnu drvenu gradu... Crkva je zavrena 1603.
godine, a 17. kolovoza 1610., u Sv. Lovrincu. Posvetu je obavio
biskup imun O tome pie Ivica Golec u "Pregled povijesti Petrinjske
(1240-1918)", "upa Sv. Lovre", Petrinja, str. 59-60, te pop Joso Platnar u "Petrinjska
upa" objavljenom u "Banovcu", broj 18, od 2. svibnja 1903. godine.
10 U austrijskoj Nacionalnoj biblioteci u se crte (cod. 8655) jednog od posljednjih
graditelja tvrdave, M. A. Weissa. Na crteu je prikazan plan krajike tvrdave s XVill.
Na situacijskom planu naziru se objekti juno od same tvrdave s prvom mreom
lokalnih putova, du kojih se grade prvi stambeni civilni objekti od drveta.
II Karte s oznakom !NL. C. VII No. 1 i 2 se nalaze na odjelu inenjerijskih planova Ratnog
arhiva u Na planu No. 1 datiranoj s godinom 1700. nalazi se plan petrinjske tvrdave s
detaljom presjeka iskopa (kanala) oko tvrdave. Plan No. 2 sastoji se od dva dijela: na prvom je
pogled na petrinjsku tvrdavu iz zraka s elementima nasipa i prilazne rampe, a u lijevom gornjem
uglu prikaz je dijela topografske karte tog s lokacijom Petrinje; na drugom je dijelu
takoder pogled "iz zraka", ali ovaj put s visine, tako da se nizvodno niz Kupu, na istoku,
vidi nova tvrdava planirana prvi put po Caesaru porbi. Na toj se karti vide elementi
urbanog razvoja grada prema jugu: slobodni prostor juno od koji kasnije postaje
centralni gradski park trg, te ulica danas poznatih kao Nazorova, odnosnoTurkulinova.
Na karti je oznaka godine 1740., toje kontradiktorno s podatkom iz nekih tekstova o Petrinjskoj
povijesti (R. Horvat, N. Kos) da je petrinjska tvrdava posve sruena 1728. godine. Na
navedenom planu tvrdava se vrlo dobro vidi, i to ne samo u konturi.
12 Plan se nalazi na odjelu "Planova i zemaljskih karata europskih zemalja za
razdoblje 1574.-1850.", zaveden pod inventarskim brojem S X 3847. Crte je koloriran i
dimenzije su mu cca 40x34 cm. Na planu se dvije glavne ulice: jedna je juno od
i u smjeru istok- zapad, dok je druga od tvrdave i u smjeru sjever-jug. Taj je
nacrt vjerojatno najstariji, dosad neobjavljen, plan grada Petrinje.
13 Dijelovi temelja petrinjske tvrdave pronalaeni su tijekom radova na
XX. Tako se npr. 1901. godine, prilikom izgradnje mosta preko
pronalaze drveni stupci - piloti temelja. Tragovi temelja pronalaze se 1913. godine pri gradnji
vodovoda te 1926. pri gradnji kanalizacije. Nacrti mosta, projekt vodovodne mree i detalja
vodovodnih instalacija nalaze se u Arhivu Hrvatske u Zagrebu Odjel inenjerijskih planova
("Vodovod grada Petrinje", UOZV KTO, kutija 59). Najvie se otkrilo 1941. godine prilikom
kopanja temelja za gradnju Doma kulture, danas poznatog kao restoran Arhitekt
Egon Steinmann obavio je istraivanja na terenu, a rezultate objavio u vjesniku",
br. 4-6, 1942., str. 103-106.
14 I. Golec, op. cit., str. 61.
15 I. Golec, op. cit., str. 58.
16 Povijest gradnje upne crkve Sv. Lovre opirno je i detaljno opisala dr.
u tekstu "Nova tapska crkva Sv. Lovre u Petrinji" tiskanom u monografiji Petrinji 1240-1990,
u izdanju upnog ureda Sv. Lovre iz Petrinje, 1990. godine.
17 Navedeni plan nalazi se u Ratnom arhivu u na Odjelu karata gradova, sinventarskim
brojem G.I.h 503, a sastoji se od dva dijela. Karta prikazuje stanje izgradenosti Petrinje s
naznakom vojnih i javnih objekata zidanih iz materijala (crvena boja), za razliku od
ostalih koji su drveni. Snimanjeje vodio iz Leopold- Regimente, a zavreno
je 1793. godine. Na karti se nalazi tekst s opisom 11 vanijih vojnih i civilnih objekata:
KARTA GRADA PETRINJE s prikazom stanja novih objekata i adaptacije starih objekata
nakon 1783. godine.
268
PROSTO R Vol. 1 (1993) No. 2-4 (251-272) N. Lipovac: Prilog istraivanju. ..
Tamnocrvena boja novoizgradene zidane objekte, svjetlocrvena stare zidane
objekte, uto lavirano su nove drvene a smedom su bojom stare drvene
Prazne, jo neizgradene, povrine su laviranim tuem."
Legenda:
1. upna crkva
2. Zgrada za smjetaj brigadira
3. Zgrada za smjetaj vrhovne komande
4. Novoizgradena glavna straarnica
5. Artiljerijsko skladite
6. Nova barutana
7. kola
8. Zgrada za smjetaj vrhovnog zapovjednika
9. Pravoslavna crkva
10. Muka kola
11. Prodana, a jo neizgradena parcela
18 O tome piu opirno:
- M. "Crkva sv. Spiridona u Petrinji" u Zborniku za likovne umjetnosti,
Matica srpska, Odelenje za likovne umetnosti, Novi Sad, 1984. str. 237-255.
- R. V. "Pregled crkvenih spomenika kroz povesnicu srpskog naroda", Posebno
izdanje SANU, knjiga CLVII, Odelenje drutvenih nauka n.s., knjiga 4, Beograd, 1950.
- "Proslava 100-god. hrama sv. Spiridona u Petrinji", Srpski zabavnilc, broj 25, Zagreb,
1885. str. 199.
- M. Radeka: "Gornja Krajina ili ....., Savez udruenja pravo-
slavnih svetenika SRH, Zagreb, 1975. str. 314.
19 Opirnije o tome u djelima:
S. Antoljak: upe u francuskoj Hrvatskoj 1811. g.", Croatia Sacra, br. 17-18,
Zagreb. 1939. str. 104-120
- M. Pivec-Stele: "Gospodarski poloaj ilirskih provinc", u: "Napoleonove Ilirske pro-
vince 1809-1814", Ljubljana, 1964. str. 65-77.
20 Original diplome, na ime Nikola Vitasz, se u Arhivu Hrvatske u Zagrebu, odjel
zbirka: gradovi-mjesta, inv. broj: 1553.
21 0 tome pie petrinjski suvremenik i Ivica Golec u tekstu "Pregled povijesti petrinjske
(1240-1918)", u: "upa sv. Lovre", Petrinja, str. 68: zaustaviti stagnaciju broja stanov-
nitva u Pctrinji, petrinjski Franjo Wagner 1850. okrunoj
vladi u Egeru poziv, kojim poziva 10 obitelji da pod vrlo povoljnim okolnostima presele na
Petrinje. Obitelji su doselile iz i ovdje utemeljile naselje, kasnije prozvano
CekoSelo."
22 I. Golec: "Cettolo (Cetula)", u "Hrvatski bibliografski leksikon", Sv. II. (B-C), m.z
"Miroslav Krlea", Zagreb, 1989.
23 Plan se nalazi u Arhivu Hrvatske u Zagrebu, na Odjelu planova naselja, s oznakom D XIV
31.
24 I. Golec: op. cit., str. 71
25 Nacrti za objekte kole kao i parcelacija zemljita za pojedine kulture nalaze se u Arhivu
Hrvatske u Zagrebu, Odjel gradevinskih nacrta:
1. broj 711897-1903. UOZV (KTO) kutija 87
2. broj 211899, UOZV (KTO) kutija 33
3. broj 111916, UOZV (KTO) kutija 34
4. broj 111916, UOZV (KTO) kutija 59
26 I. Golec, op. cit., str. 73
27 Vijest o osnivanju Drutva za poljepanje grada objavljena je na prvoj stranici lokalnog lista
"Banovac", kojije tiskan u prvoj privatnoj tiskari "Dragutin Benko" u Petrinji i bio je od velike
vanosti za grad. "Banovac" je izlaziti 1887. godine i njegovo izlaenje traje sve do 1919.
godine, s manjim prijekidima. O tome pie petrinjski I. Golec u djelima:
- "Pregled povijesti Petrinjske 1240-1990", u: upa Sv. Lovre u Petrinji", upni ured Sv.
Lovre, Petrinja, 1990.
269
PROSTOR Vol. 1 (1993) No. 2-4(251-272) N. Lipovac: Prilog istraivanju...
- "Tiskarstvo. izdavatvo i knjiarstvo Petrinje". Ogranak Matice hrvatske Petrinja.
Zagreb. 1992.
28 Nacrti za most nalaze se u Arhivu Hrvatske u Zagrebu. Odjel gradevinskih nacrta, pod inv.
br. 3/1911.-1912. UOZV (KTO) kutija 59. Pod istim brojem nalaze se i nacrti za gradnju
vodovodne mree grada Petrinje sa svim izvedbenim detaljima ("ventiini zdenac", "normalni
nadzemni hidrant sa izpranjivanjem").
29 Vijest o tome tiskana je u listu "Banovac", br. 14. od 4. travnja 1903.
30 "Banovac". broj 19. od 9. svibnja 1903. g. U tom broju objavljenaje i vijest daje "petrinjski
gradevinski poduzetnik Gjuro Cettolo preuzeo gradnju rigola i sve zemljoradnje na Kolod-
vorskoj cesti. od Duge ceste do zgradbe postaje".
31 zavod za zatitu prirode iz Zagreba donio je 24. 1969. g. rjeenje broj:
Upll$ 2-1969. kojim se "Strossmayerovo etalite u Petrinji. na kat. br. 1972. u ukupnoj
povrini od oko 1,5 ha stavlja pod posebnu zatitu kao SPOMENIK PRIRODE (spomenik vrtne
arhitekture - park). te se odreduje upis tog objekta prirode u Registar posebno
objekata prirode koji se vodi kod ovog zavoda."
32 Taj je prijedlog iznio dr. Rudolf Horvat u "Banovcu" broj 16. od 15. travnja 1905. g.: "Mi
imamo u Petrinji krasno etalite koje jo nema imena. na strani zovemo
ulica. na sjevernoj a na junoj Poglavarstvena. No svatko na prvi mah
vidi da lo nisu nikakve ulice. ulica zapravo tek od zgrade kr. kot. oblasti. a
od "Svratita k Lavu". Naziv pak Poglavarstvena ulicaje takova kovanica da se medu
Petrinjcima nikada udomiti. A za na zapadnoj strani etalita (oko crkve) nemamo
nikakova naziva. Nije to ni potrebno. jer svatko zna da su sve na etalitu. Najbolje
bi bilo da sve oko etalita dobiju isti naziv. kao to ga imaju sve oko Zrinskog trga
u Zagrebu. Sad je pak najljepa zgoda da izvedemo ovu promjenu. Neka slavno gradsko
zastupstvo nazove etalite imenom biskupa Strossmayera. Tako se oduiti uspomeni
velikom pokojniku ime medu Hrvatima nikada izumrijeti. Neka se dakle sve oko
etalita ponose natpisom 'Strossmayerovo etalite...
33 Svi nacrti, i ostala dokumentacija za gradnju vodovoda u Petrinji nalaze se u Arhivu
Hrvatske u Zagrebu. Odjel gradevinskih nacrta. pod inventarskim brojem 311911- 1912 UOZV
(KTO) kutija 59.
34 Plan je izradio tim arhitekata i drugih okupljenih u Arhitektonskom
projektnom birou (APB) iz Petrinje. Prijedlog Plana bio je javno izloen od 18. do 28. lipnja
1971. godine.
Nakon 1977. godine poslove na izradi dokumentacije prostora dobiva Institut
SRH. od navedenog GUP-a i PP-a Petrinje. grupa arhitekata i drugih
zaposlenih u Institutu SRH iz Zagreba izraduje nekoliko Provedbenih urbanis-
planova:
l. PUP "Slatina". 1979. g.
2. PUP "Petrinja-Centar". 1982. g.
3. Plan uredenja malog naselja 1984. g.
4. PUP "Poloj-Resna-Luka", 1984/85. g.
5. PUP "Mrzlo Polje-Luanjak". 1986. g.
6. PUP "Petrinja-sjever". 1986. g.
7. PUP "Petrinja-zapad". 1988/89. g.
Osim navedenih za koje su GUP-om iz 1978. g. predvidene izrade provedbenih
planova. Petrinja ima jo tri i to "Majdanci-istok". "Petrinja-istok" i
"Petrinja-jug".
36 Prema tim planovima bila su predvidena velika ruenja "starih i nepotrebnih
objekata" u centru. bez obzira na njihovo povijesno u razvoju grada. gradnja "moder-
nih" viekatnica (npr. stambeno-poslovni objekt na sjevernoj strani Strossmayerova etalita.,
stambeno-poslovni objekt na strani dananje Nazorove ulice. probijanje novih promet-
nica kroz grad... Vrhunac je takvog planiranja" planiranje gradnje objekata
javnih i centralnih sadraja u naplavnom a ujedno i zakonom prostoru,
potoka (PUP "Petrinja-centar") te planirana tzv. zapadna obilaznica (pUP "Petri-
nja-zapad") koja je trebala prolaz.iti kroz gusto izgradeno
270
PROSTOR Vol. 1 (1993) No. 2-4(251-272) N. Lipovac: Prilog istraf,ivanju. .
37 Tijekom 1981. godine izraden je PUP "Majdanci-istok". a tijekom vremena, ovisno o potrebi
za novim gradilitima, u APB-u iz Petrinje radeni su tzv. "L-planovi" na katastarskim podlo-
gama formata A3.
38 Primjer za to vidimo na "Petrinje-istok" i na samog centra: prostor juno
od dananje robne pa sve do dananje enoine ulice, gdje je preko tzv. "L- planova"
sagradeno nekoliko viestambenih objekata te Dom za umirovljenike i sportska dvoranalkug-
lana.
39 U Zavodu za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u .Zagrebu izradeni su ovi
planovi:
- PUP "Majdanci-istok" (izmjene i dopune), 1989. g;
- PUP "Mrzlo Polje - Luanjak" - zona male privrede (izmjene i dopune), 1989. g;
- PUP "Petrinja-jug". 1990. g;
- PUP "Petrinja-istok", 1990. g;
- PUP "Petrinja-centar", 1991. g.
40 Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta izradio je izmjene PUP-ova:
- PUP "Slatina", 1989. g;
- PUP "Mrzlo Polje-Luanjak", 1989. g;
- PUP "Petrinja-sjever", 1990. g;
- PUP "Poloj-Luka-Resna", 1990.
41 Svakako se mora zaboraviti "velika ideja" soe-razdoblja iz 1978. godine kada je za Petrinju
planirano tri obilaznice! Autor smatra, a to se pokazalo i tijekom zadnje tri godine
prisutnosti Zavoda za urbanizam AF u Zagrebu na Petrinje, da bi se
obilaznica trebala tretirati kao gradska prometnica, jer Petrinja postoji i od nje (dio te
obilaznice izveden je potkraj osamdesetih godina). Sjeverna obilaznica nuno je
potrebna i kao dio regionalne prometnice Glina-Petrinja-Sisak. Zapadnu obilaznicu treba u
potpunosti zaboraviti, jer to za Petrinju kao da netko planira tzv. sjevernu
obilaznicu po junom obronku Medvednice kroz gusto naseljeni prostor. Industrijske i komu-
nalno-servisne sadraje svakako bi trebalo staviti izvan grada, a njihove dosadanje prostore
unutar grada iskoristiti za formiranje dodatnih zelenih povrina.
271
PROS TO R Vol. 1 (1993) No. 2-4 (251272) N. Lipovac: Prilog istraivanju. ..
Summary
A CONTRIBUTION TO RESEARCH INTO THE UR-
BAN DEVELOPMENT OF THE TOWN OF PETRINJA
Nenad Lipovac
The settlement of Petrinja in Croatia was mentioned in documents in the first half of
the thirteenth century. All trace of that Petrinja disappeared in the first half of the
sixteenth century therefore the site of that, socalled Old Petrinja" cannot be located
today. The town known as Petrinja was born in 1592 when the Turkish troop
commander HasanPasha built a wooden fort near the confluenee of the
and the Kupa.
Jn Petrinja's 400-year long history we can differentiate five time periods of urban
development:
1. Turkish fort (1592-1595)
2. Christian fort (1595-1703)
3. Town in the Military frontier (1703-1881)
4. Civil town in Croatia (1881-1945)
5. Modern town in Croatia (1945-1991)
ln the first period there was only the fort itself, with no civil houses inside or outside it.
Civil and military houses began to spread outside the fort in the second period. In the
third period began the real urban development of Petrinja. After the demolition of the
remaining fort ruins the town began its "finger spreading" following the regional roads
(Glina to the west; Kostajnica to the south; Sisak to the east). The forth period was
characterized by sudden industrial development (the Meat Factory). The
seventh decade of the present century brought the town its most intensive urban
development (about 20 town plans were made).
Petrinjas development sank to zero level at the beginning of September 1991 when
the aggression upon Croatia started. Plans of development were replaced byplans of
destruction drawn up in the sick minds of some politicians and generals.
272