7.

ANALIZA STATIKI ODREENIH LINIJSKIH KONSTRUKCIJA

7.1. Pojam konstrukcije i statike konstrukcija Konstrukcija predstavlja tijelo ili sustav tijela koji je sposoban primiti optereenje i prenijeti ga na referentnu podlogu. Konstrukcije: statiki odreene statiki neodreene Postupak analize konstrukcije s ciljem izraunavanja svih nepoznatih sila naziva se statika konstrukcija. Statika konstrukcija podrazumijeva: utvrivanje oblika konstrukcije, geometrijske nepromjenjivosti i statike odreenosti, utvrivanje optereenja (vanjskih aktivnih sila), odreivanje pasivnih sila (reakcija i sila veza izmeu pojedinih elemenata), izraunavanje unutranjih sila i njihovo prikazivanje pomou dijagrama unutranjih sila.

Podjela konstrukcija:

Crte 7.1 Podjela konstrukcija prema dimenzionalnosti

Crte 7.2 Modeli linijskih konstrukcija

Linijske konstrukcije

Plone konstrukcije

Masivne konstrukcije

7.2. Unutranje sile u presjecima linijskih konstrukcija Odreuju se postupkom presijecanja i uravnoteenja izdvojenog dijela konstrukcije.

tap u prostoru

Unutranje sile u presjeku tapa u prostoru

Unutranje sile u presjeku tapa u prostoru

Nx - komponenta sile paralelna s uzdunom osi tapa koja nastoji produljiti ili skratiti tap naziva se uzduna sila; T y i T z - komponente sile u ravnini poprenog presjeka tapa koje nastoje izazvati relativno klizanje jednog poprenog presjeka u odnosu na drugi nazivaju se poprenim silama; Mx - komponenta momenta koja nastoji uvrnuti tap oko njegove uzdune osi naziva se moment uvrtanja; My i Mz - komponente momenta koje nastoje saviti tap oko osi u ravnini poprenog presjeka nazivaju se momenti savijanja.

Unutranje sile na tapu u prostoru: Uzduna sila u presjeku Nx jednaka je zbroju projekcija u smjer osi tapa odnosno normale presjeka tapa svih sila s jedne ili druge strane promatranog presjeka. Poprena sila u presjeku Ty jednaka je zbroju projekcija u smjer tangente presjeka tapa svih sila s jedne ili druge strane promatranog presjeka. Poprena sila u presjeku Tz jednaka je zbroju projekcija u smjer binormale presjeka tapa svih sila s jedne ili druge strane promatranog presjeka. Moment uvrtanja u presjeku Mx jednak je zbroju projekcija u smjer osi tapa odnosno normale presjeka tapa svih momenata s jedne ili druge strane promatranog presjeka. Moment savijanja u presjeku My jednak je zbroju projekcija u smjer tangente presjeka tapa svih momenata s jedne ili druge strane promatranog presjeka. Moment savijanja u presjeku Mz jednak je zbroju projekcija u smjer binormale presjeka tapa svih momenata s jedne ili druge strane promatranog presjeka.

tap u ravnini

Unutranje sile u presjeku tapa u ravnini

Uzduna sila N u presjeku jednaka je zbroju projekcija u smjer osi tapa odnosno normale presjeka tapa svih sila s jedne ili druge strane promatranog presjeka. Poprena sila T u presjeku jednaka je zbroju projekcija u smjer tangente presjeka tapa svih sila s jedne ili druge strane promatranog presjeka. Moment savijanja M u presjeku jednak je zbroju momenata svih sila s jedne ili druge strane promatranog presjeka.

7.3.

Reetkaste konstrukcije u ravnini

7.3.1. Osnovne pretpostavke u analizi reetkastih konstrukcija Reetkaste konstrukcije - konstrukcije sastavljene od niza ravnih tapova meusobno vezanih vorovima koje optereenja prenose putem uzdunih sila u tapovima. Osnovne pretpostavke analize:

Vlastita teina tapova reetke je zanemariva. Svi tapovi u reetkastoj konstrukciji su meusobno zglobno povezani. Vanjske aktivne sile i reakcije djeluju iskljuivo u vorovima.

Reetkasta konstrukcija s detaljem vezivanja

Sile u tapu reetke

7.3.2. Geometrijska nepromjenjivost i statika odreenost ravninskih reetki

Elementarna geometrijski nepromjenjiva reetka

= 2n 3

Geometrijski promjenjiva reetka

Nadograivanje elementarne reetke

Broj stupnjeva slobode reetkaste konstrukcije

s = 2n L
Uvjeti za stabilnu statiki odreenu reetkastu konstrukciju: Nuan uvjet geometrijske nepromjenjivosti s=0 Dovoljan uvjet - pravilan raspored veza u konstrukciji Primjeri dokazivanja statike odreenosti i geometrijske nepromjenjivosti:

7.3.3. Analiza ravninskih reetki metodom vorova Analitika metoda vorova Grafika metoda vorova

Analitiko rjeenje metodom vorova

Reakcije:

Fx = 0 MD = 0 MA = 0

; Ax = 0 ; A y 3a P 2a = 0 A y ; D y 3a P a = 0 D y

vor A:

Fy = 0 ; A y + S1 sin 45o = 0 S1 Fx = 0
vor B:
; S1 cos 45 + S2 = 0 S2
o

vor C:

Fx = 0 Fy = 0

; S4 S5 cos 45o + S8 = 0 S8 ; S5 sin 45o + S7 = 0 S7

Fx = 0 Fy = 0
vor E:

; S2 + S4 = 0 S4 ; S3 = 0

vor F: Fx = 0 ; S6 + S9 cos 45o = 0 S9

Fy = 0

; S7 S9 sin 45o = 0 provjera

Fy = 0 Fx = 0

; S1 sin 45 S5 sin 45 P = 0 S5
o o

vor D provjera rjeenja: Fx = 0 ; S8 S9 cos 45o = 0

; S1 cos 45o + S5 cos 45o + S6 = 0 S6

Fy = 0

; D y + S9 sin 45o = 0

Sile u vorovima i tapovima reetke

Grafika metoda vorova Odreivanje reakcija

1 A s P B

A
1

1s P
2

O
2

Uravnoteenje vorova:
7 3 1 4 5 6 2

vor 1
S3
B

vor 4
S7

vor 2
S2
S5

A
S1

S4

S3

P
S4

vor 5 (kontrola)
S5

vor 3 (kontrola)
S6
S2

S1

S6 S7

tapovi s nultim silama

7.3.4. Analiza ravninskih reetki metodom presjeka

Promatrana reetka sa zadanim optereenjem i reaktivnim silama je u ravnotei. Pri primjeni metoda presjeka izvri se presijecanje reetke kroz tri tapa. Promatra se jedan od odsijeenih dijelova uz nadomijetanje odbaenog dijela nepoznatim silama u presijeenim tapovima. Kako je reetka kao cjelina u ravnotei, tako u ravnotei mora biti svaki njen odsjeeni dio. Iz 3 uvjeta ravotee za odsjeeni dio odreuju se 3 nepoznate sile u presjeenim tapovima.

Analitika metoda presjeka (Ritterova metoda) P P t P

2xb

A 1.5P t 4xa

B 1.5P

Ravnotea lijevog dijela:

P R1 R2
d2

S3
d3 d1

M R1 = 0; MR2

S2 S1

1.5Pa d1 Pa = 0; S2 d 2 P a = 0 S2 = d2 S1 d1 1.5P a = 0 S1 =
2Pa d3

R3

1.5P

M R 3 = 0; S3 d 3 + P a 1.5P 2a = 0 S3 =
Si = MV Ri di

MVRi- moment svih vanjskih sila na Ritter-ovu toku i

Grafika metoda presjeka (Culmannova metoda)

Uravnoteenje poznate sile R s tri nepoznate sile na poznatim pravcima vri se grafikim Culmann-ovim postupkom. Iz poligona sila oitaju se grafiki dobivene veliine sila.

Reakcije P t B A

A t S3 S2 S1 c

S1 S2 B c S3 B

7.4.

Reetkaste konstrukcije u prostoru

7.4.1. Geometrijska nepromjenjivost i statika odreenost prostornih

reetkastih konstrukcija Elementarna geometrijski nepromjenjiva prostorna reetka

Ukupan broj tapova jednostavne prostorne reetke:

= 3n 6
= 3 4 6 = 6
Nadograivanje elementarne prostorne reetke

Broj stupnjeva slobode prostorne reetkaste konstrukcije:

s = 3n L
s -broj stupnjeva slobode reetke vezane s podlogom n - broj vorova - broj tapova L - broj veza s podlogom

s>0 - statiki nestabilna reetka s=0 - statiki odreena reetka s<0 - statiki neodreena reetka s=0, s<0 su nuni, ali ne i dovoljni uvjeti statike odreenosti odnosno neodreenosti reetke

7.4.2. Analiza prostornih reetkastih konstrukcija

Za statiki odreenu prostornu reetku sve sile u tapovima i reakcije mogu se odrediti iz jednadbi ravnotee. Reakcije se odreuju iz est skalarnih jednadbi ravnotee cjelovite reetke:

Fx = 0 ; Fy = 0 ; Fz = 0 Mx = 0 ; M y = 0 ; Mz = 0
Metoda vorova se temelji na postavljanju jednadbi ravnotee svakog vora. Sile u voru ine sustav konkurentnih sila pa se za svaki vor postavljaju tri skalarne jednadbe ravnotee:

Fx = 0 ; Fy = 0 ; Fz = 0
Metoda presjeka traene sile izraunavaju se iz 6 jednadbe ravnotee:

Fx = 0 ; Fy = 0 ; Fz = 0 Mx = 0 ; M y = 0 ; Mz = 0

7.5.

Gredni nosai u ravnini

Gredni nosai su konstrukcije koje posjeduju otpornost na savijanje pri djelovanju vanjskih sila. Djelovanje optereenja moe izazvati pojavu momenata savijanja, uzdunih i poprenih sila u presjeku.

Vrste optereenja na grednom nosau

Pozitivni predznaci unutranjih sila

Uinak pozitivnih unutranjih sila na element

7.5.1. Odreivanje unutranjih sila u presjeku grednih nosaa u ravnini Postupak odreivanja unutranjih sila pomou metode presjeka: Odreivanje reakcija na leajevima Odabir presjeka za izraunavanje unutranjih sila

Presijecanje nosaa u oznaenom presjeku nadomjetanje odbaenog dijela odgovarajuim silama (M, T, N) postavljanje jednadbi ravnotee na lijevom ili desnom dijelu nosaa izraunavanje unutranjih sila Konstrukcija dijagrama unutranjih sila

Dogovor o crtanju dijagrama unutranjih sila

Obina greda optereena koncentriranom silom Reakcije:

Ax Ay By

Fx = 0 MB = 0 MA = 0

; Ax = 0 ; A yl + Pb = 0 A y = ; By = Pa l Pb l

Sile u presjeku 1-1:

0x<a

Fx

=0

; N 11 = 0 ; A y + T11 = 0 T11 = ; M 11 A y x = 0 M 11 Pb l Pb x = l

Fy = 0 M 11 = 0

a<xl

Sile u presjeku 2-2:

Fx
=0 ; N 2 2 = 0 ; A y P + T2 2 = 0 T2 2 = Pa l Pa (l x ) l

Fy = 0

M 2 2 = 0 ;

M 2 2 A y x + P( x a ) = 0 M 2 2 =

Obina greda optereena koncentriranim momentom

Ax Ay By

Reakcije:
Fx
=0 ; Ax = 0 ; A yl + M = 0 A y = M l M M A = 0 ; B yl + M = 0 By = l

MB = 0

Sile u presjeku 1-1:

0x<a

Fx

=0

; N 11 = 0 ; A y + T11 = 0 T11 = ; M 11 A y x = 0 M 11 M l M = x l

Fy = 0 M 11 = 0

a<xl

Sile u presjeku 2-2:

Fx
=0 ; N 2 2 = 0 ; A y + T2 2 = 0 T2 2 = M l

Fy = 0

M 2 2 = 0 ;

x M 2 2 + M A y x = 0 M 2 2 = M 1 l

Obina greda optereena jednoliko raspodijeljenim optereenjem

Ax Ay By

Reakcije:
Fx
=0 ; Ax = 0 ; A y l + ql ql l = 0 Ay = 2 2 ql l M A = 0 ; B y l ql 2 = 0 B y = 2

MB = 0

Sile u presjeku 1-1:

0x<l

Fx

=0

; N 11 = 0

Fy = 0 M 11

l ; A y qx + T11 = 0 T11 = q x 2 qx x (l x ) = 0 ; M 11 + qx A y x = 0 M 11 = 2 2

M x =l / 2 = ql 2 / 8

Konzola optereena koncentriranom silom Reakcije:

MA Ax Ay

Fx = 0 Fy = 0 MA = 0

; Ax = 0 ; Ay P = 0 Ay = P ; M A Pl = 0 M A = Pl

Sile u presjeku 1-1:

0x<l

Fx = 0 Fy = 0 M 11 = 0

; N 11 = 0 ; A y + T11 = 0 T11 = P ; M 11 + Pl A y x = 0 M 11 = P( x l )

Konzola optereena koncentriranim momentom

MA

Ax Ay

Reakcije:

Fx = 0 Fy = 0 MA = 0

; Ax = 0 ; Ay = 0 ; MA M = 0 MA = M

Sile u presjeku 1-1:

0x<l

Fx = 0 Fy = 0 M11 = 0

; N11 = 0 ; T11 = 0 ; M11 + M A = 0 M11 = M A = M

Konzola optereena jednoliko raspodijeljenim optereenjem

Reakcije:
x/2 qx

Fx = 0 Fy = 0

; Ax = 0 ; A y ql = 0 A y = ql

ql 2 l M A = 0 ; M A ql 2 = 0 M A = 2

Sile u presjeku 1-1:

Fx = 0 Fy = 0

; N11 = 0 ; T11 qx = 0 T11 = qx

qx 2 qx 2 M11 = 0 ; M11 2 = 0 M11 = 2

Greda s prepustima

q A Ay q .l 2 q.a B l B Nx + + Tx 0

MB = 0
A y l q ( l + 2a) Ay = q ( l + 2a) =B 2 l =0 2

qa 8

qa 2

q l2 8 + q l 2 q a2 2 8 Mx

Tx - antisimetrian Mx - simetrian

Kosa greda optereena jednoliko raspodijeljenim optereenjem

7.5.2. Diferencijalne veze izmeu raspodijeljenog optereenja i unutranjih sila u presjeku linijskog nosaa

Fy = 0
Tx + (Tx + dTx ) p( x )dx = 0 dTx = p( x )dx

Mx = 0
M x + (M x + dM x ) + Tx dx + p( x )dx
dx 2 dM x = Tx dx p( x ) 2
dx 2 0

dx =0 2

dTx = p( x ) dx

Fx = 0
N x + (N x + dN x ) + n ( x dx = 0 dN x = n ( x )dx

dM x = Tx dx

dN x = n ( x ) dx

d 2M x dTx = dx dx 2 dTx = p( x ) dx

d 2M x = p( x ) dx 2

6.3.3. Primjena simetrije kod odreivanja unutranjih sila Obina greda

Poligonalna greda

Ravnotea vora P/2

P/2

Poligonalna greda

Poligonalna greda
P P

Ravnotea vora
c a b a c

Md T d Nd

Mx

Ml
+

Nl
+

Tl

Tx N P T

Fx = 0 Fy = 0 M = 0

Nx -

7.6.

Gredni nosai u prostoru Linijske konstrukcije koje se ne mogu smjestiti u jednu ravninu (zbog geometrije konstrukcije i/ili optereenja. Postupak odreivanja unutranjih sila: Odreivanje reakcija na leajevima Odabir presjeka za izraunavanje unutranjih sila Presijecanje nosaa u oznaenom presjeku nadomjetanje odbaenog dijela odgovarajuim silama postavljanje jednadbi ravnotee na lijevom ili desnom dijelu nosaa izraunavanje unutranjih sila Konstrukcija dijagrama unutranjih sila Jednadbe ravnotee:

Fx = 0 ; Fy = 0 ; Fz = 0 Mx = 0 ; My = 0 ; Mz = 0

Koordinatni sustavi nosaa u prostoru

Globalni koordinatni sustav konstrukcije

Lokalni koordinatni sustavi dijelova nosaa

Pozitivni predznaci unutranjih sila

Primjer:

Dijagrami unutranjih sila: