UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA ELEKTROENERGETIKU

Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima s podzemnom eksploatacijom

Zavrni rad II ciklus studija

Mentor: Red.Prof.dr. Alija Muharemovi

Kandidat: Enisa EHI

Sarajevo, avgust 2013.

IZJAVA

Izjavljujem da je napisani rad i tekst prezentiran master tezi originalan i da nema drugih izvora osim onih koji su navedeni u tekstu njegovim referencama koritenim u pisanju rada. Takoer, izjavljujem da u radu nije koriten materijal koji je prethodno publikovan ili napisan od neke druge osobe i koji je bio prihvaen za dodjelu neke diplome ili stepena na univerzitetu ili drugoj visokoobrazovnoj ustanovi, izuzev onih pomenutih u referentiranoj literaturi.

kolska godina 2012./2013. Studij Bologna: V godina, X semestar Nastavnik: Kandidat: Naziv rada: Red.prof.dr. Alija Muharemovi Enisa ehi Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima s podzemnom eksploatacijom

Kratak sadraj:

Trenutno je u upotrebi Pravilnik o tehnikim normativima za elektrina postrojenja, ureaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom uraen u ex Jugoslaviji 1991. godine. Imajui u vidu vanost rada ventilacije jame posebno je neophodno poklanjati panju proj ektiranju gasno ventilacionog sistema u jami gdje su definirane tehnike karakteristike i metodologija projektiranja izvoenja i odravanja informativno alarmnih sistema kao i propisanih mjera zatite na radu pri izvoenju, koritenju i odravanju elektro ureaja i instalacija u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom. Napajanje rudnika elektrinom energijom izvodi se, ili preciznije reeno, mora se izvoditi u duhu i u skladu sa postojeim pravilnikom o tehnikim normativima za elektrina postrojenja, ureaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom koji je preuzet, kao i veina propisa od tadanjeg Zavoda za standardizaciju. to se tie propisa iz oblasti rudarstva gotovo nita nije uraeno u domaoj vlastitoj reiji poslije 1996. godine, osim malog broja preuzetih standarda ili direktiva EU. Stoga je tretman ove problematike veoma vaan kako za istraivaki segment tako i za standardizaciju.
Postavka zadatka:

Ventilacija rudnika ima dvojaku funkciju: da stalnom izmjenom zraka u svim podzemnim prostorijama rudnika (jame) putem neprekidnog strujanja odrava jamsku klimu pogodnu za rad i da razrjeuje koncentracije zaguljivih, otrovnih i eksplozivnih plinova i praine uz njihovo odvoenje na povrinu. U dananjim, savremenim rudnicima mehanika ventilacija po pravilu jedini je pouzdan nain rjeavanja ventilacijskih problema jame, a prirodna, odnosno toplinska depresija samo je jedan od faktora koji u pozitivnom ili negativnom smislu utjee na tu mehaniku ventilaciju. Izvor aerodinamikog potencijala i energije potrebne za strujanje u mehanikoj ventilaciji je ventilator koji generira razliku pritisaka i prouzrokuje strujanje zraka. Sve prostorije u metanskoj jami svrstavaju se u prvi stupanj opasnosti od metana (iskljuena mogunost da bude udio metana u zraku vei od 1%) i drugi stupanj opasnosti (koncentracija metana premauje prethodnu granicu (upotrebljavaju se samo protueksplozijski zatieni elektrini ureaji). Treba objasniti pod kojim uvjetima se mogu koristiti elektrini ureaji u metanskim jamama sa prostorima I i II stupnja opasnosti od metana. Takoer, definirati nain obiljeavanja tih ureaja shodno meunarodnim IEC standardima. Objasniti separatno provjetravanje ukljuivo mjesto i nain instaliranja elektromotora za ventilatore. U posebnom dijelu trebalo bi funkciju i ulogu kontrolnika (mrenog trajno nadziranje izolacije mree, te eliminacije slabog mjesta izolacije u mrei, rasvjetni kontrolnik, kabelski kontrolnik, itd.), a posebno kontrolnik provjetravanja. Objasniti na koji nain kontrolnik uklapa ili isklapa elektrinu struju u funkciji koncentracije metana. 4

Definirati elektrine instalacije u podzemnim prostorijama (jamama) nain instaliranja, uvjeti za ispitivanje ili atestiranje, spreavanje nastanka kratkih spojeva itd. Treba dati poseban osvrt na regulativu upotrebe elektrinih ureaja i instalacija u jamskim uvjetima odnosno napraviti analizu propisa u vezi primjene elektrinih ureaja u rudarskim jamama, mogunosti primjene sistema, tehnike mjere zatite (zatita ogranienjem napona, zatita od izravnog dodira, izoliranje, zatita od napona greke, itd). U radu treba dati posebno nain eliminiranja kratkih spojeva i zatitu od njih (izraunavanje vrijednosti struja kratkih spojeva, vrijednosti impedansi itd.).
Osnovna literatura: [1] Muharemovi, A., Boras, V., "Elektrine instalacije i mjere sigurnosti", ETF Sarajevo, 2009. [2] Pravilnik o tehnikim normativima za elektrina postrojenja, ureaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom. Dopunska literatura: Kandidat je duan samostalno ili u saradnji sa nastavnikom i njegovim saradnicima pribaviti i obraditi dopunsku literaturu. Nastavnik: Red.prof.dr. Alija Muharemovi

SAETAK
S obzirom da je rije o specifinim uvjetima koji vladaju u rudnicima s podzemnom eksploatacijom, potrebno je provesti posebne mjere kako bi se s tehno-ekonomskog aspekta uspjeno sprovodilo vaenje korisne sirovine, pri emu moraju biti ispunjeni svi preduslovi za osiguranje bezbjednosti rudnikog osoblja. U ovom radu razmatra se projektiranje i realizacija gasno-ventilacionih sistema s fokusom na tehnike propise. Naime, u upotrebi je jo uvijek Pravilnik o tehnikim normativima za elektrina postrojenja, ureaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom uraen u ex Jugoslaviji 1991. U cilju prikaza relevantnog primjera, u radu je dat poseban osvrt na konkretan projekat sistema ventilacije Rudnika mrkog uglja Kakanj. Kljune rijei: tehniki normativi, elektrine instalacije, jamski zrak, rudnik s podzemnom eksploatacijom, ventilacija rudnika, ventilatori, zatita, ureaji za alarmiranje.

ABSTRACT

Regarding the topic here that is about specific conditions in mines with underground exploitation, it is necessary to implement special measures so that successful digging of quality materials is achieved in technical-economical aspect in which also all the preconditions for safety measures for mine personnel have to be achieved. This thesis considers projection and realization of gas ventilation system with focus on technical regulations. Namely, to this date in use is "Regulatory rules for technical normative for electrical facilities, devices and installations in mines with underground exploitation" issued in ex Yugoslavia in 1991. Aiming to show a relevant example, in this thesis a special review is given for a specific project of the ventilation system in the black coal mine in Kakanj.

Sadraj
SAETAK ............................................................................................................................................6 ABSTRACT .........................................................................................................................................6 Popis slika ............................................................................................................................................9 1. 2. UVOD .........................................................................................................................................10 JAMSKI ZRAK .......................................................................................................................... 11 2.1. Hemijski sastav ........................................................................................................................11 2.2. Stalni sastav jamskog zraka .....................................................................................................12 2.3. Povremeni sastav jamskog zraka ............................................................................................. 13 2.4. Kategorizacija jama u zavisnosti od koncentracije metana .....................................................13 2.4.1. Nedostaci postojee kategorizacije ...................................................................................14 3. UVJETI KORITENJA ELEKTRINIH UREAJA U METANSKIM JAMAMA ................16 3.1. Nain obiljeavanja elektrinih ureaja (IEC) ........................................................................17 3.2. Separatna ventilacija ................................................................................................................17 4. VENTILACIONI SISTEMI........................................................................................................18 4.1. Ventilatori ................................................................................................................................ 19 4.2. Princip rada ventilatora ............................................................................................................21 4.3. Rudniki kontrolni ureaji (kontrolnici) ..................................................................................21 4.3.1. Mreni kontrolnik .............................................................................................................22 4.3.2. Rasvjetni kontrolnik ..........................................................................................................22 4.3.3. Kontrolnik ventilacije ......................................................................................................22 4.3.4. Kabelski kontrolnik ...........................................................................................................22 5. ELEKTRINE INSTALACIJE U PODZEMNIM RUDNICIMA .............................................24 5.1. Propisi za elektrine instalacije ............................................................................................... 24 5.2. Ispitivanje i atestiranje .............................................................................................................25 5.3. Atestiranje protueksplozijski zatienih ureaja .....................................................................26 6. SISTEM VENTILACIJE U RMU KAKANJ .............................................................................27 6.1. Tehniki opis ........................................................................................................................... 29 6.2. Povezivanje jedinice za napajanje ........................................................................................... 32 6.3. Komunikacija i spojevi izlaznih signala ..................................................................................33 6.4. Uopeno o MPS-XX-NG ............................................................................................................34 6.4.1. Opis rada ........................................................................................................................... 35 6.5. Dava ugljendioksida tip TX 6363 .......................................................................................... 36 7

6.6. Jamska stanica digiTRANS 2100 ............................................................................................ 37 6.6.1. Centrala digiTRANS 2100 ..................................................................................................38 6.6.2. Samosigurni napaja tip NSB-234-ia................................................................................39 6.6.3. Alarmna sirena tipa AH-PEx .............................................................................................. 39 6.7. Kontrolno kolo za odvajanje KLV-XXX-Pex .........................................................................39 6.8. Kablovska veza za prijenos informacija ..................................................................................40 6.9. Instalacija samosigurnih sistema ............................................................................................. 42 7. 8. ALARMNI PRAGOVI I AUTOMATSKO ISKLJUENJE ELEKTRINE ENERGIJE ........45 ZATITNE MJERE ....................................................................................................................47 8.1. Tehnike mjere zatite .............................................................................................................48 8.2. Zatitne mjere u RMU Kakanj .................................................................................................49 8.3. Zatitne mjere pri izvoenju el. instalacija ..............................................................................51 8.4. Zatita od poara ......................................................................................................................52 8.5. Zatita od statikog elektriciteta .............................................................................................. 52 8.6. Zatita od ugljene praine ........................................................................................................52 8.7. Rukovanje i odravanje el. ureaja i instalacija ......................................................................53 8.8. Zatita od kratkih spojeva ........................................................................................................54 8.9.1. Ureaji za zatitu od kratkog spoja ...................................................................................54 9. ZAKLJUAK ............................................................................................................................. 56

10. LITERATURA ........................................................................................................................... 57 PRILOG .............................................................................................................................................58

Popis slika
Slika 1. Opi znak protueksplozivne zatite el. ureaja Slika 2. Shema separatnog vjetrenja pri izradi podzemne prostorije s povrine Slika 3. Shema ventilacionog sistema podzemnog rudnika Slika 4. Shematski prikaz ventilacionog postrojenja Haljinii Slika 5. Mjerno nadzorni sistem za kontrolu gasnih parametara Slika 6. Simboliki prikaz konfiguracije ureaja Slika 7. Spojevi ica napajanja na prikljunim terminalima MPS-XX Slika 8. Konfiguracija spojeva ica za komunikaciju i signalne izlaze Slika 9. Mjerno kontrolna jedinica MPS-XX-NG Slika 10. Izgled konfiguracijskog i statusnog naina Slika 11. Dava ugljendioksida tip TX 6363 Slika 12. Jamska stanica digiTRANS 2100 Slika 13. Samosigurni napaja tip NSB-234-ia Slika 14. Shema kola

1. UVOD
Rudarstvo je jedna od najstarijih privrednih djelatnosti, ali se ono intenzivnije razvilo tek nakon to se dolo do veih energetskih izvora koji su mogli zamijeniti ljudsku i ivotinjsku radnu snagu. Pronalazak parnog stroja u prolom stoljeu, omoguio je odvodnjavanje dubljih prostora, a jednako tako i izvlaenje rudne supstancije iz vee dubine. S elektrinom energijom nastupa nova era intenzivnog razvoja rudarstva i otkrivaju se neograniene mogunosti u mehanizaciji tehnolokih procesa. Prednosti elektrine energije brzo su dole do izraaja, kao ekonominost, dinaminost, prijenos, meutim, posebno u podzemnim rudnicima, ubrzo se ustanovilo da se elektrifikacijom u rudnik, uvodi i jedna dodatna, vrlo ozbiljna opasnost. Naime, zbog specifinih prilika rada, uestale su nezgode i nesree od elektrinog udara i eksplozija. Sve je to, posebno u metanskim jamama, dovelo u pitanje elektrifikaciju pa se pristupilo konverziji elektrine energije u komprimirani zrak ija bi energija sluila za eksploataciju. Meutim, to dovodi do vrlo slabe energetske bilanse budui da je upotreba komprimiranog zraka duplo skuplja. Zbog toga su izumljeni posebni sigurnosni ureaji koji ne mogu izazvati eksploziju jamskog plina, a tehnika tih ureaja je praktiki toliko usavrena da oni nisu vie nikakva dodatna opasnost ako se njima rukuje u skladu sa propisima. Funkcija rudnikih ventilacionih sistema jeosiguranje povoljnih uslova za boravak i rad ljudi razblaivanjem tetnih hemijskih, fizikih i termalnih emisija njihovim odvoenjem na povrinu. Ventilacijom je neophodno osigurati koliine zraka koje e biti u mogunosti podnijeti optereenja na nain da ni jedan od indikatora kvaliteta ne bude izvan okvira dozvoljenih vrijednosti. Potrebne koliine zraka za ventilaciju podzemnih rudnika uglja se odreuju ovisno o funkciji prostorije, tehnolokom procesu i drugim faktorima koji mogu dovesti do neeljenih promjena osobina jamskog zraka. [4] Prije nego ponemo razmatranje projekta ventilacije, osvrnut emo se na temeljne uvjete koji vladaju u podzemnim rudnicima. Na osnovu karakteristika jamskog zraka, primjenjuju se propisi definirani zakonskom regulativom. S tim u vezi imamo klasifikacije jama na metanske i nemetanske, no vrlo je vano voditi rauna i o nekim drugim parametrima zraka koji se moraju mjeriti kako bi se osigurala sigurnost radnika na radu. Budui da je za primjer ventilacionog sistema uzet projekat ventilacije RMU Kakanj, a shodno injenici da je rije o metanskoj jami, bit e objanjeni uslovi koritenja elektrinih ureaja u jamama i njihovo oznaavanje za tu vrstu rudnika. Ureaji koji se koriste za cirkulaciju zraka su posebno prilagoeni ventilatori, a nita manje bitni su i ureaji koji prate koncentraciju odreenih estica u zraku, te alju signale alarmnim ureajima koji se ukljuuju ukoliko cirkulirani vazduh u jami bude nedovoljno siguran. U tom sluaju dolazi do iskljuenja elektrine energije u dijelu jame u kojem je dolo do izvjesne opasnosti od estica koje bi mogle naruiti zdravlje radnika i/ili biti uzrokom eksplozije.

10

2. JAMSKI ZRAK
Dovoenje svjeeg zraka, stalno i u dovoljnim koliinama, predstavlja jedan od preduvjeta za obavljanje rada u jami. Prema tome je i glavni zadatak ventilacije rudnika osiguravanje takve jamske atmosfere koja bi, to je mogue vie, odgovarala onoj na povrini, kako u pogledu hemijskog sastava, tako i u pogledu klimatskih parametara. Takav zrak koji najpriblinije odgovara vanjskom, u ventilaciji rudnika nazivamo svjeim. 2.1. Hemijski sastav Kad zrak ue u jamu ili neki drugi podzemni prostor, u njegovom obujamskom sastavu ima oko 78 % azota, 21 % kisika i 1 % drugih plinova. Preciznija analiza suhog vanjskog zraka ima hemijski sastav kako je to prikazano u tablici

Sastav zraka Azot Kisik Argon Ugljini dioksid Vodik Neon Helij Kripton Ksenon

Hemijski simbol N2 O2 Ar CO2 H2 Ne He Kr Xe

Zapreminski udio 78,05 20,95 0,93 0,03 0,01 0,0018 0,0005 0,0001 0,000008

Maseni udio 75,55 23,1 1,3 0,05 -

Tabela 1. Analiza hemijskog sastava vanjskog zraka U proraunima ventilacije suhi vanjski zrak tretira se obino kao zapreminska mjeavina sljedeih plinova: kisika 0,210; azota, 0,781 i argona 0,009. Pored stalnog sastava, vanjski zrak sadri u promjenljivim koliinama i vodenu paru iji udio moe dostii i do 4,00 %. Za rutinske proraune moe se uzeti da zrak sadri 21% kisika i 79% azota. Pod pojmom jamskog zraka podrazumijeva se vanjski zrak sa neto smanjenim sadrajem kisika, poveanim sadrajem vodene pare, ali bez prisutnosti zaguljivih i toksinih plinova. Meutim, na svom putu kroz jamske prostorije, zrak moe znaajno promijeniti svoj hemijski sastav, jer preuzima odreene opasne i tetne tvari koje nazivamo povremenim pratiocima jamskog zraka. Na taj nain u rudnicima imamo zaguljiv zrak koji sadri poveane koliine azota, metana, vodika, ugljikova dioksida i slinih plinova, kao i otrovan zrak koji sadri otrovne plinove kao to su npr.: ugljikov monoksid, sumporovodik, azotni oksidi, ivine pare i sl. [7] 11

2.2. Stalni sastav jamskog zraka Zbog svoje prisutnosti u vanjskom zraku kisik, azot i ugljikov dioksid se ubrajaju u stalne sastojke jamskog zraka. Kisik To je plin bez boje, mirisa i okusa, molarne mase 32. Gustoa pri normiranim uvjetima (t = 0 C i p = 101.325 Pa) iznosi 1,429 kg/m3. Topivost kisika je neznatna, ali je vea nego topivost zraka. Parcijalni pritisak kisika u vanjskom zraku normalnog sastava iznosi 21.331,6 Pa. Azot Molarna masa azota iznosi 28,016, a gustoa 1,25 kg/m3. Plin je bez boje, okusa i mirisa i teko se topi u vodi. Nije otrovan ali svojim poveanim udjelom u jamskoj atmosferi ini zrak nepogodnim za disanje. Takva nepovoljna jamska atmosfera nastaje ako se sadraj duika povea na 83% i vie. Ugljikov dioksid To je plin bez boje i mirisa, kiselkastog okusa i tei je od zraka. Prisutnost ugljikova dioksida pri podzemnim radovima vrlo je znaajno, tako da zahtijeva posebnu panju. U rudnicima se javlja kao posljedica intenzivnijih oksidacijskih procesa, a vezan je za neke minerale i pratee stijene. Ugljikov dioksid (CO2) se ubraja u skupinu jednostavnih (inertnih) zaguljivaca. Kako je ugljikov dioksid najvii stupanj oksidacije ugljika to sam ne gori, a niti podrava gorenje i disanje. Pri kompresiji se lako pretvara u tekue stanje, a pri visokim temperaturama (> 1000 C) raspada se na ugljikov monoksid i kisik. Otapanjem u vodi vrlo malim dijelom nastaje ugljikova kiselina. Ugljikov dioksid nije otrovan, ali kod veih koncentracija istiskuje kisik iz okolne atmosfere i uzrokuje guenje. Ugljikov dioksid nastaje u prirodi kod svih procesa disanja i izgaranja ugljika. Na pojedinim mjestima Zemljine kore (doline, pilje) struji kao plin i radi svoje teine taloi se u donjim dijelovima prostora, to treba imati na umu pri provjetravanju. Ima ga mnogo i vezanog u obliku karbonata. U rudnicima ugljena este su provale veih koliina ugljikova dioksida pri rastresanju produktivnog sloja miniranjem, kada postoji opasnost od stvaranja opasne atmosfere po zaposlene. Inae, normalno je da ugljikov dioksid izlazi u ugljenokopima iz pukotina u malim i bezopasnim koliinama. Osim toga, oksidacijskim djelovanjem kisika na ugljen stvara se u rudnicima ugljena trajno ugljikov dioksid. Prema tome je i koncentracija ugljikova dioksida u jamskoj atmosferi ugljenokopa u pravilu poveana, i rijetko iznosi ispod 1000 ppm (Kesi, 1939). Osim jamske atmosfere ugljenokopa, izvori profesionalne izloenosti ugljikovom dioksidu su plinovi koji nastaju prilikom miniranja i emisije ispuha dizelovih motora.

12

Vodena para Takoer je stalni sastojak, kako vanjskog, tako i jamskog zraka. Molarna masa joj je 18. Poveane koliine vodene pare u jamskoj atmosferi negativno djeluje na radni komoditet.

2.3. Povremeni sastav jamskog zraka Brojne hemijske reakcije mogu prouzroiti promjene sastava jamskog zraka. Oksidacijski procesi oduzimaju kisik i obino rezultiraju nastajanjem ugljikova ili sumporova dioksida. Kisele otpadne vode iz jame u doticaju sa sulfidnim mineralima stvaraju sumporovodik, dok sagorijevanje goriva i koritenje eksploziva stvara itav niz opasnih i tetnih tvari. Veina nesrea sa smrtnim ishodom u jamskim poarima i eksplozijama uzrokovana je velikim koliinama toksinih plinova koji se u takvim uvjetima brzo razvijaju. Nadalje se u svjeu zranu struju oslobaaju plinovi zarobljeni u naslagama kroz koje napreduju jamske prostorije. Tipini predstavnici zemnih plinova su metan i ugljikov dioksid. Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika hemijske formule CH4. Ugljikov monoksid Ugljikov monoksid (CO) je toksini plin bez boje, mirisa i okusa i u istom stanju teak gotovo kao zrak (relativne gustoe 0,95). Teko ga je pretvoriti u tekue stanje i vrlo je malo topiv u vodi. U prisutnosti kisika izgara u ugljikov dioksid modrim plamenom. U smjesi je sa zrakom eksplozivan u irokom rasponu koncentracija (12,5 do 74,2% CO). Moe se oksidirati i s oksidima eljeza, bakra, 29 olova, mangana, nikla, srebra, kositra, kobalta i molibdena pri temperaturama 300 1500 C. U reakciji s vodom stvaraju se ugljikov dioksid i vodik. U Pravilniku o graninim vrijednostima izloenosti opasnim tvarima pri radu i o biolokim graninim vrijednostima (SN FBiH 13/09), ugljikov monoksid je razvrstan u opasne tvari zbog svojih svojstava vrlo lake zapaljivosti i toksinosti. Granina vrijednost izloenosti s obzirom na osmosatno radno vrijeme je 10 ppm. Potrebno je naglasiti da kod katastrofalnih eksplozija u rudnicima, i to kod eksplozija koje nastaju usljed eksplozije smjese zraka i metana i/ili ugljene praine, najei uzrok smrti je trovanje ugljikovim monoksidom (McPherson, 2005). 2.4. Kategorizacija jama u zavisnosti od koncentracije metana Svaka jama sa podzemnom eksploatacijom uglja se kategorie kao nemetanska ili metanska u skladu sa Pravilnikom o sadraju elaborata, nainu i postupku kategorizacije ugljenih slojeva i jama i razvrstavanju jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana, Slubene novine Federacije BiH, broj 26/10. Ako se, shodno odredbama pravilnika, laboratorijskim Kada se utvrdi da je jama metanska, vri se kategorizacija i razvrstavanje jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana.ispitivanjem utvrdi sadraj metana od 0,1% (V/V) i vie, jama se proglaava metanskom. 13

Kod metanskih jama, kategorizacija i razvrstavanje jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana vri se i kod svake bitne promjene u izvoenju rudarskih radova. Pod bitnom promjenom podrazumijeva se otvaranje novih otkopnih polja, novih revira, novih istranih radova u okviru ventilacionih odjeljenja, pri promjeni otkopne metode, promjeni u tehnologiji otkopavanja, otkopavanju novim zahvatom u istom otkopnom polju i drugih pojava koje zahtjevaju promjenu stepena opasnosti jamske prostorije na vie. Kategorizacija se vri u aktivnim dijelovima jame a njome se obuhvataju jamske prostorije koje ine sistem provjetravanja jame, pod uslovom da su neaktivni dijelovi i stari radovi odvojeni i izolovani. U I stepen opasnosti od metana razvrstavaju se rudarske prostorije u kojima u normalnim uslovima provjetravanja sadraj metana ne prelazi 0,5 % (V/V), a analizom poloaja rudarske prostorije u sistemu provjetravanja utvreno da je iskljuena mogunost prekoraenja koncentracije metana iznad 0,5 % (V/V). U II stepen opasnosti od metana razvrstavaju se rudarske prostorije u kojima je u normalnim uslovima provjetravanja: a) utvren sadraj metana u jamskom vazduhu vei od 0,5 % (V/V); b) bez obzira na utvreni sadraj metana ispod 0,5 % (V/V), analizom poloaja rudarske prostorije u sistemu provjetravanja utvreno da nije iskljuena mogunost prekoraenja sadraja metana iznad 0,5 % (V/V); c) sve separatno provjetravane rudarske prostorije bez obzira na utvreni sadraj metana; d) rudarske prostorije u koje vazduna struja ulazi iz prostorije razvrstane u II stepen opasnosti od metana bez obzira na utvreni sadraj metana. Sva mjerenja u jami i laboratorijska ispitivanja izvode se prema vaeim standardima i na odgovarajuoj opremi. Pod odgovarajuom opremom podrazumijeva se oprema koja obezbjeuje tanost od 1,0 (%) mjerene vrijednosti i koja posjeduje odgovarajui certifikat proizvoaa. Srednje vrijednosti zaokruuju se na tanost od 0,05.[7] 2.4.1. Nedostaci postojee kategorizacije Kategorizacijom podzemnog rudnika po metanu odgovarajuim kriterijima ne definira se izravno izvorite metana, ve intenzitet njegova priljeva u otvorene rudnike prostorije. Uzrok se definira posljedino i neprimjereno ako izvorite nije dostupno i selektivno mjerljivo. Naroito je to izraeno kada je leite, ili dio u kojem se eksploatira, neznatno ispunjeno opasnim plinom, a nije iskljuena mogunost postojanja leita ugljikovodika u blizini, koje pod odreenim uvjetima i okolnostima moe biti od utjecaja. Intenzitet pojave, odnosno izdanost priljeva, u svezi je s izvoritem plina, ali u ovom sluaju prvenstveno njegovom komunikacijom s aktivnom rudarskom prostorijom. Komunikacije se mogu jae ili slabije uspostaviti, nekada nikako, ili veoma rijetko to posebno moe biti pogubno. Spoj izvorita metana i aktivnih rudnikih radova u izravnoj je vezi s njihovim izvoenjem, posebice kada se primjenjuju otkopne metode s izrazitom destrukcijom, tj. zaruavanjem okolnih stijena. Ovdje su znaajni vrsta stijena i struktura podzemlja u smislu uslojenja, 14

tektonskih sklopova, manjih ili veih pukotinskih sistema, koji se napredovanjem rudarskih radova mogu presjei i otvoriti. S obzirom na izneseno, dat je prijedlog kategorizacije podzemnih radova po metanu na metanski, nemetanski i uvjetno metanski reim. [5]

15

3. UVJETI KORITENJA ELEKTRINIH UREAJA U METANSKIM JAMAMA

Elektrini ureaji jesu pogonska sredstva koja slue za proizvodnju i upotrebu elektrine energije, kao to su sredstva za proizvodnju, prijenos, razdiobu, mjerenje i koritenje elektrine energije. Elektrini ureaji od ijeg kontinuiranog rada ovisi sigurnost pogona i ljudi, moraju imati rezervno napajanje elektrinom energijom. U elektrinim pogonskim prostorijama i u zatvorenim elektrinim pogonskim prostorijama moraju postojati vidljive sheme, oznake napajanja sklopnih ili razdjelnih postrojenja. Pogonska sredstva moraju biti posebno zatiena od mehanikih oteenja i hemijskog utjecaja i od tete koju mogu uzrokovati voda i praina. Magnezij, cink i njihove legure, osim mjedi, nisu doputeni za provoenje elektrine struje. Kao materijal za sabirnice u rasklopnim i razvodnim postrojenjima moe se, pored bakra, upotrebljavati i aluminijum ako su stezaljke sabirnica izraene sa prelaznim elementima, tako da se na razvode mogu spojiti i bakarni provodnici. elini provodnici za provoenje struje mogu se upotrebljavati samo: 1) za povratni provodnik elektrine vue (ine); 2) za zatitni provodnik mree zatitnog uzemljenja, ali samo pocinani; 3) za specijalne gibljive kablove, vrste na zatezanje kod kojih su bakarni provodnici mehaniki ojaani elinom icom; 4) za samosigurna kola i ureaje. Mogu se upotrebljavati samo izolacioni materijali koji ispunjavaju uslove utvrene odgovarajuim jugoslovenskim standardima. U elektrinim ureajima nije doputena upotreba drveta, kriljavaca ili mramora za privrenje dijelova pod naponom. Elektrina pogonska sredstva i ureaji mogu se upotrebljavati samo u granicama nazivnih vrijednosti za koje su graeni. U pogledu mehanikih naprezanja pri kratkom spoju moraju biti dimenzionirani za maksimalnu udarnu struju tropolnog kratkog spoja na mjestu ugradnje.[2] Pogoni koji su bitni za rudnik i od kojih zastoj moe ugroziti ljudske ivote su: - glavno ventilaciono postrojenje - glavna pumpna stanica - ureaji za signalizaciju, dojavu, i praenje gasno ventilacionog stanja u jami.[6]

16

3.1. Nain obiljeavanja elektrinih ureaja (IEC) Oznaavanje pojedinih elektrinih ureaja kompleksan je problem jer su razne zemlje, neovisno jedna o drugoj, uvele razne naine oznaavanja, koje je vrlo teko usaglasiti i svesti na jedinstvene oznake vrste protiveksplozivne zatite. U tom je pogledu Meunarodna elektrotehnika emisija (IEC) djelomino dogovorila nain oznaavanja iako to nije u cijelom svijetu prihvaeno. Znak za elektrine ureaje namijenjene ugroenim prostorima s eksplozivnom atmosferom zapaljivih plinova, para ili maglica svojstven je pojedinoj zemlji i njezinoj zakonskoj regulativi. U naoj zemlji takav znak je prikazan na slici 1 koji znai da je namijenjen ugroenom prostoru i da je proao propisanu proceduru ispitivanja i atestiranja.[4]

Slika 1. Opi znak protueksplozivne zatite el. ureaja 3.2. Separatna ventilacija Separatno vjetrenje podrazumijeva vjetrenje slijepih radilita pomou zranih cijevi. Separatno vjetrenje moe se odnositi na vjetrenje slijepih prostorija (radilita) sa povrine (tuneli, potkopi) ili iz jamskih prostorija. Razlika je to je vjetrenje tunela samostalno i nezavisno, dok je u jami separatno vjetrenje u sklopu vjetrenja cjelokupne jame. [8]

Slika 2. Shema separatnog vjetrenja pri izradi podzemne prostorije s povrine

17

4. VENTILACIONI SISTEMI
Funkcija rudnikih ventilacionih sistema je osiguranje povoljnih uslova za boravak i rad ljudi razblaivanjem tetnih hemijskih, fizikih i termalnih emisija njihovim odvoenjem na povrinu. Ventilacijom je neophodno osigurati koliine vazduha koje e biti u mogunosti podnijeti optereenja na nain da ni jedan od indikatora kvaliteta ne bude izvan okvira dozvoljenih vrijednosti. Osnovni faktori prorauna koliine i raspodjele vazduha su: propusna sposobnost ventilacionih puteva, otpori ogranka mree, ukupan otpor sa ventilacionim kanalom, potencijali u takama ravanja i na objektima izolacije starog rada, ekvivalentni otvori, stepen stabilnosti ogranka mree i ukupna depresija jame (potreban negativan potencijal za depresionu ventilaciju). Potrebne koliine vazduha za ventilaciju podzemni h rudnika uglja se odreuju ovisno o funkciji prostorije, tehnolokom procesu i drugim faktorima koji mogu dovesti do neeljenih promjena osobina rudnikog vazduha. Ventilacija svih rudnika ima dva u osnovi razliita reima provjetravanja i trei za sluaj nesree; a) period normalnog provjetravanja kad je puni broj ljudi na radilitima; b) period minimalnog provjetravanja, npr. u nonoj smjeni, kad se samo premjeta mehanizacija i obavljaju pripremni radovi kao i odravanje; c) posebno pojaana ventilacija ako doe do neke nesree pa se njome ele ublaiti posljedice, ako je to odreeno planom obrane.

Slika 3. Shema ventilacionog sistema podzemnog rudnika Metan i ugljen-dioksid, nastali tokom procesa karbonifikacije (koji je poeo pre oko 300 miliona godina), postoje kao slobodni gasovi u pukotinama i procjepima, ali i kao absorbovani gasovi, zarobljeni u naslagama uglja i okolnim stijenama. Kada se ugalj vadi iz podzemnih leita, oslobaa se metan, koji stvara izrazito eksplozivnu mjeavinu u dodiru s vazduhom. Izvlaenje ovog ("jamskog") gasa je od vitalne vanosti za sigurnost rudara i rudnika. [9] 18

U BiH je na snazi Pravilnik o tehnikim normativima u podzemnom rudarstvu uglja, preuzet iz bive SFRJ, gdje je lanom 283, definirano da se koliina vazduha kojom se ventilira radilite odreuje po parametrima: gasonosnost ugljenog sloja i prateih stijena, neravnomjernost pojave gasova, gasovi miniranja, gasovi motora sa unutranjim sagorijevanjem, minimalna potrebna brzina vazdune struje, klimatski uslovi rada, broj ugraenih separatnih ventilatora, zapraenost vazduha, broj radnika naradilitu i najnii atmosferski pritisak. [3]

4.1. Ventilatori Za glavno provjetravanje jame upotrebljavaju a) centrifugalni ventilatori; b) aksijalni ventilatori. I za jedne i za druge ventilatore osnovni parametri za odreivanje snage i proraun potronje su ovi: Q koliina zraka potrebna za ventilaciju jame hst statiki otpor, odnosno depresija potrebna da se svlada otpor jame, mjeren u N/m2; st statiki stepen korisnog djelovanja ventilatora ovisan o konstrukciji ventilatora. Ventilacija svih rudnika ima dva u osnovi razliita reima provjetravanja i trei za sluaj neke nesree. a) Period normalnog provjetravanja kada je puni broj ljudi na radilitima; b) Period minimalnog provjetravanja, npr u nonoj smjeni, kad se samo premjeta mehanizacija i obavljaju pripremni radovi kao i odravanje; c) Posebno pojaana ventilacija ako doe do neke nesree pa se njome ele ublaiti posljedice, ako je to odreeno planom obrane. Za period normalnog provjetravanja, pri emu je: koliina zraka Q1 (m3/s) depresija h1 (N/m2) stupanj djelovanja 1, potrebna snaga motora iznosi: 19

(kW).

Za period minimalnog provjetravanja, pri emu je: koliina zraka Q2 (m3/s) depresija h2 (N/m2) stupanj djelovanja 2, potrebna snaga motora iznosi: (kW).

Ventilatori se mogu kategorisati po razliitim kriterijima, ovisno o gleditu i potrebama a obzirom na karakteristike kojima se daje odluujui znaaj najee su klasifikacije: prema principu konstrukcije dijele se na centrifugalne sa jednostranim ili dvostranim usisavanjem, sa ili bez sprovodnog kola i aksijalne reverzibilne ili nereverzibilne, jednostepene ili viestepene, sa fiksnim lopaticama ili promjenljivim uglom lopatica. Ova promjena ugla moe da se vri pojedinanom regulacijom svake lopatice ili istovremenim podeavanjem cijelog rotora, mehaniki ili automatski. prema mjestu instalisanja i razlici u pritiscima koju ostvaruju mogu biti nadzemni depresioni ili kompresioni i podzemni depresiono-kompresioni. prema stepenu korisnog dejstva mogu biti malo ekonomini, sa stepenom iskoritenja do 40%,srednje ekonomini.sa iskoritenjem od 40-70% i visoko ekonomini, sa iskoritenjem preko 70 %. Postoje i tako usavrene konstrukcije kod kojih stepen iskoritenja dostie i preko 90% (na primjer ventilatori tipa Joy). prema kapacitetu mogu biti malog kapaciteta do 50 m3 /s, srednjeg od 50 do 150 m3 /s i visokog kapaciteta sa preko 150 m3 /s. Za perspektivni razvoj rudarstva za vee dubine predviaju se ventilatori i do 1000 m3 /s. prema efektivnom pritisku (depresiji) koju ostvaruju dijele se na ventilatore male depresije do 1000 Pa, srednje depresije 1000-3000 Pa i visoke depresije preko 3000 Pa, a najvei ventilatori izrauju se sa depresijom od 10000 Pa. prema broju obrtaja rotoramogu biti ventilatori sa konstantnim brojem obrtaja, ventilatori sa diskretno varijabilnim brojem obrtaja i ventilatori sa kontinuiranom regulacijom broja obrtaja rotora. prema snazi pogonskog motora na ventilatore male snage - do 200 kW, srednje snage 2Q0 do 500 kW i velike snage - preko 500 kW, najvei imaju ak 2000-5000 kW. prema jaini buke koju stvaraju mogu biti beumni i oni koji stvaraju buku.

Ranije su za glavnu ventilaciju koriteni uglavnom centrifugalni, a za separatno provjetravanje aksijalni ventilatori. Razlog tome su bile vei efektivni pritisci koje mogu da ostvare centrifugalni ventilatori. Meutim, poto su konstrukcijom aksijalnih ventilatora kao viestepenih ostvarene sve potrebne vrijednosti pritisaka, ovi ventilatori su praktiki potisli 20

centrifugalne. Tako su postignute manje dimenzije i mase maina koje ostvaruju isti kapacitet, vrlo visoki stepen iskoritenja i veoma veliki opseg kapaciteta, a mogu lako da se prilagode potrebama ak i za dui vremenski period.

4.2. Princip rada ventilatora Ventilatori proizvode pritisak mijenjajui vektor brzine strujanja. Ventilator stvara pritisak ili strujanje usljed rotiranja lopatica rotora predajui kinetiku energiju zraku mijenjajui njegovu brzinu. Promjena brzine je u tangencijalnoj i radijalnoj komponenti brzine kod centrifugalnih ventilatora, i u aksijalnoj i u tangencijalnoj komponenti brzine kod ventilatora sa aksijalnim strujanjem. Rotori centrifugalnog ventilatora proizvode pritisak preko centrifugalne sile stvorene rotacijom zranog stuba koji se stvara izmedju lopatica, i kinetike energije koja se predaje zraku mijenjajui njegovu brzinu i naputajui rotor. Kada su lopatice nagnute naprijed, ove dvije brzine se kumuliu i obrnuto. Tipovi ventilatora sa unazad zakrivljenim lopaticama su generalno efikasniji nego ventilatori sa naprijed nagnutim lopaticama. Ventilatori sa aksijalnim stujanjem proizvode pritisak preko promjene brzine strujanja koja prolazi kroz rotor, ne stvarajui centrifugalnu silu. Ovi ventilatori su podijeljeni na tri vrste: propeleri, aksijalno-cijevni, aksijalno-lopatini Propeler ventilatori uobiajeno koriste slobodan dotok zraka, i obino imaju malu glavcinu proporcionalnu rotoru postavljenu na otvor postolja ili na ulazno zvono. Aksijalno cijevni ventilatori obino imaju smanjeni zazor i rade na pojacanom optereenju, davajui vei totalni pritisak nego propeler - ventilatori. Aksijalno - lopatini ventilatori su ventilatori sa lopatinim vodjicama i smanjen im zazorom izmedju radnih lopatica, to nam omoguuje dobijanje eljenog pritiska, efikasnosti i karakteristika stvaranja buke. 4.3. Rudniki kontrolni ureaji (kontrolnici) Potreba za razgranatom mreom u podzemnim prostorijama zahtijeva da se osiguraju odgovarajue zatitne mjere kako bi se suzbila opasnost od elektrinog udara za zaposleno osoblje, a jednako tako i sprijeile vee nesree od poara ili eksplozije. U tu svrhu nastalo je mnotvo specijalnih kontrolnih ureaja, koji u sistemu energetskih mrea poveavaju stepen sigurnosti. Takvi elementi, dakle kontrolni ureaji, preduvjet su za daljnju provedbu automatizacije zatitnih mjera kako bi se osigurala sigurnost ljudi u jami. [4]

21

4.3.1. Mreni kontrolnik Prvi od familije kontrolnika koji je prijeko potreban element zatite u izoliranim sistemima mrea jeste mreni kontrolnik. Osnovne su mu karakteristike da trajno nadzire izolaciju mree instrumentom i ne smanjujui pri tome izolacijski otpor mree u podruju djelovanja. Po svojoj funkciji ima dvostepeno djelovanje, i to tako da signalizira optiki i akustiki opadanje izolacije, te automatski iskljuuje napon mree pri zemljospoju. Od neobine vanosti za mreni kontrolnik jeste da ispunjava sljedea dva uvjeta: 1. da mu je unutranji otpor najmanje pet do deset puta vei od graninog otpora mree kod kojeg mora iskljuiti mreni napon; 2. da kad nastupi zemljospoj uz brzo opadanje izolacijskog otpora mree, djeluje u to mogue kraem vremenskom roku. [4] 4.3.2. Rasvjetni kontrolnik Rasvjeta u podzemnim prostorijama napaja se redovito iz posebnog transformatora, kako to zahtijeva propis, pa je rasvjetna mrea galvanski odvojena od energetskog sistema. Iz tog razloga postavlja se poseban kontrolni ureaj za zatitu rasvjetne mree, i to za kontrolu: izolacije, izolacionog otpora mree oteenja kabela rasvjetne mree, odnosno uzemljenja rasvjetnih tijela na radilitu

4.3.3. Kontrolnik ventilacije Ako jama ima dijelove npr. u otvaranju ili dobivanju (komore), tako da takva mjesta ne mogu biti izloena protonoj glavnoj ventilaciji, onda se oni provjetravaju posebnim ventilatorima i ventilacijskim cijevima, promjera 300 do 800 mm, kroz jamsku saobraajnicu, bilo da im se dovodi svje zrak ili da se odsisava zagaeni zrak s radilita. Pri tome se uzima svjei zrak iz protone glavne vjetrene struje i zagaeni se zrak ubacuje ponovo u tok glavne ventilacijske struje zraka. [4] Osnovni je cilj kontrolniku ventilacije ukopati elektrinu energiju u posebno provjetravanom dijelu nakon to smo taj prostor pouzdano provjetrili. Poremeti li se reim ventilacije, to znai ako se oneisti zrak u posebno provjetravanom dijelu, uklapanju elektrine energije prethodi provjetravanje prostora radilita, a tek se onda ukopa dovod elektrine energije posebnom dijelu. Kao dodatna mjera ugrauje se i mjerna glava za detekciju koncentracije metana. Ako se pojavi nedopustiva koncentracija metana, saglasno rudarskim propisima, mora se isklopiti elektrina energija u tom dijelu jame. [4] 4.3.4. Kabelski kontrolnik Razlikujemo kabelski kontrolnik niskog i kabelski kontrolnik srednjeg napona. Kabelski kontrolnik niskog napona, po sastavu je slian rasvjetnom kontrolniku jer mu je i po funkciji jednak, a razlikuje se samo u tome to izolaciju kontroliranog dijela mree nadzire samo u beznaponskom stanju. Izolaciju kabela pod naponom kontrolira mreni 22

kontrolnik jer je tieni kabel odvojak elektroenergetske mree. Ovaj kontrolnik je prijeko potreban za zatitu kabela i napajanje strojeva koji se za vrijeme pogona pomiu. Kabelski kontrolnik srednjeg napona se sastoji od dva osnovna sklopna elementa; sklop za zemljospoj u samo odreenom odvojku mree gdje je on nastao, i sklop za kontrolu kabela i uzemljenja. [4]

23

5. ELEKTRINE INSTALACIJE U PODZEMNIM RUDNICIMA

Napajanje rudnika elektrinom energijom izvodi se ili preciznije reeno mora se izvoditi u duhu i skladu sa postojeim Pravilnikom o tehnikim normativima za elektrina postrojenja ureaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom (Slubeni list SFRJ broj 21/88 izmene i dopune u broju 90/91). Prema dosadanjem iskustvu i poznavanju literature i propisa veoma vano je osigurati trajno i sigurno napajanje elektrinom energijom rudnika, a posebno one pogone kod kojih zastoj moe imati loe posledice za zaposlene radnike rudare [6], kao to su: glavno ventilaciono postrojenje, glavna pupmna stanica, ureaji za signalizaciju, dojavu i praenje gasno ventilacionog stanja u jami, kompresorske stanice, crpne stanice, ventilatori, glavni sabirni transport po revirima. Mnoge zemlje koje imaju dosta rudnika svojim propisima iz oblasti rudarstva kategoriu stepen sigurnosti za pojedine pogone, na osnovu kojih se odreuje stepen sigurnosti i maksimalno doputeno trajanje zastoja u napajanju el. energijom. Za cjelokupnu rudniku potronju obino je jedna glavna trafostanica locirana na najpovoljnijem mjestu s obzirom na potronju i nakonfiguraciju elektroenergetske mree s koje se ona napaja. Redovito valja nastojati da osim glavnoga bude i rezervno napajanje glavnog energetskog vora rudnika. Najpovoljnije je ako je glavna trafostanica ukljuena u prsten elektroenergetskog sistema, jer je tad automatski osigurano dvostrano napajanje. U protivnome, moraju biti dva voda za dovod energije, i to s dvije odvojene pojne take sa sigurnim izvorom u elektrodistributivnom sistemu regije. Prvo sigurno mjesto kojemu treba osigurati pouzdanu opskrbu elektrinom energijom jesu sabirnice glavne trafostanice s koje e se elektrina energija razvaati na ostale potroae u rudniku. Pri tome se moraju obavezno poznavati i svi elementi mree do te take, kako bi se moglo pristupiti projektiranju i proraunu ostalih dijelova mree koja e zadovoljavati samo rudniko potroako podruje. Osnovni podaci, a koje mora pruiti elektrodistributivna organizacija koja nas opskrbljuje elektrinom energijom, jesu radne i induktivne komponente mree do nae glavne trafostanice, i to za stanje poetka eksploatacije, ili sadanje stanje, i perspektivno stanje, koje otprilike odgovara vijeku amortizacije glavnine naih energetskih objekata. U velikoj veliini primjera ti se perspektivni podaci daju na osnovi globalne procjene jer je rije o periodu napajanja od 10 do 15 godina za koji, redovno, nema razraenih planova razvoja. [4] 5.1. Propisi za elektrine instalacije Sistemi mrea i dozvoljeni nazivni naponi (meufazni) za elektroenergetsku mreu u jami su: 1) kod IT sistema: - za mreu visokog napona - do 10 000 V; - za mreu niskog napona - do 1 000 V; - za rasvetnu mreu i signalizaciju - do 250 V; 2) kod TN sistema: 24

- visoki napon - nije dozvoljen; - za rudnike ugroene od poara i metanske jame - samo do 130 V nazivnog napona, i to samo u sistemu TN-S; - niski napon - do 130 V za rudnike metala i nemetala ako ne sadre zapaljive i eksplozivne gasove, ali samo sistem TN-S ili TNC/S. Sistem mree TT nije dozvoljen. U oznaci sistema mree TT prvo slovo oznaava nain uzemljenja zvezdita transformatora (I-izolovano, T-direktno uzemljeno), a drugo slovo oznaava uzemljenje potroaa (T-direktno uzemljeno, N-nulovano). Sistem mree TN moe imati varijante TNS (zatitni provodnik ZN u celoj mrei je odvojen od nultog voda N-5-ilno nulovanje), TNC (nulti vod i zatitni provodnik su u jednom provodniku ilno nulovanje) i TNC/S (na delu mree blie transformatoru primenjen je sistem TNC, a u pojedinim ograncima TNS - meovito 4 i 5-ilno nulovanje). Za elektrinu vuu dozvoljen je jednosmerni napon do 660 V. Za rune prenosne svetiljke i daljinsko upravljanje koje nije stalno poloeno dozvoljen je napon do 50 V. Za stalno poloeno daljinsko upravljanje moe se upotrebljavati nazivni napon upravljanog ureaja do 500 V ako ne postoji opasnost od kapacitivnih struja ili struja gubitaka, koje bi mogle poremetiti ili grekom aktivirati daljinsko upravljanje. 5.2. Ispitivanje i atestiranje Svi elektrini ureaji namijenjeni za rad u atmosferi ugroenoj eksplozivnim smjesama posebno se ispituju i atestiraju, to je propisima i standardima regulirano. Provode se ispitivanja: tipna, pojedinana.

Tipna obavljaju ovlateni laboratoriji za svaki tip ureaja na zahtjev proizvoaa. Pojedinana ispitivanja izvodi proizvoa prema zahtjevima tipskog atesta na svakom proizvodu, ili ovlateni kontrolni organ na uzorku ili svakom proizvodu. Namjena tipskog ispitivanja jest tipsko atestiranje koje provodi nadleni organ u svakoj zemlji, a na osnovi ispitnog protokola, to ini dozvolu za proizvodnju, ali ne i za upotrebu. Tipno ispitivanje, i na osnovi njega provedeno pojedinano ispitivanje (atestiranje), osnova je za koritenje ureaja i ima ope znaenje dozvole upotrebe, a formalno i stvarno znaenje ovisi o zemlji na koju se odnosi. Ukratko, za svaki elektrini ureaj namijenjen upotrebi u ugroenom prostoru mora biti: (tipni) atest za proizvoaa (pojedinani) atest za korisnika

U nekim zemljama znaenje pojedinanog atesta ima natpisna ploica, a dozvolu upotrebe daje posebno nadleni organ. 25

U SFRJ: (tipne) ateste izdaje S-komisija Saveznog zavoda za standardizaciju, pod naslovom ATEST; (pojedinani) atest: a) za domae proizvode izdaje proizvoa ureaja u obliku dokumenta pod naslovom POJEDINANO ISPITIVANJE; b) za uvezene, S-komisija Saveznog zavoda za standardizaciju izdaje dokument pod naslovom ATEST. [4] 5.3. Atestiranje protueksplozijski zatienih ureaja U SFRJ atestiranje je regulirano zakonom o standardizaciji a postupak atestiranja Naredbom o obaveznom atestiranju i tehnikim propisima, dok izvedbu reguliraju JUSstandardi. Nadleni organ za atestiranje je Savezni zavod za standardizaciju ili, krae, SZS, kojeg je Komisiji za ispitivanje S-ureaja (ili S-komisiji) dano u nadlenost izdavanje atesta na osnovi ispitivanja ovlatenog laboratorija Elektrotehnikog instituta Rade Konar u Zagrebu. Prema tako reguliranoj materiji u osnovi su dva postupka za atestiranje protueksplozijski zatienih elektrinih ureaja: a) proizvodi atestirani tipnim atestom S-komisije, kod inozemnih proizvoaa uz sporazum S-komisije i proizvoaa o provedbi pojedinanih ispitivanja; b) atestiranje odreene koliine proizvoda inozemnog porijekla, tipno ispitanih i atestirsanih u zemlji proizvoaa, na osnovi izdanog strunog miljenja S-komisije o uvjetima atestiranja i ispitivanja uzorka radi provjere: - izvedbe suglasno tipnom atestu zemlje proizvoaa - usaglaenosti s jugoslovenskim propisima i standardima [4]

26

6. SISTEM VENTILACIJE U RMU KAKANJ

Jame pogona Haljinii Rudnika mrkog uglja Kakanj d.o.o. Kakanj spadaju u metanske jame. Na osnovu projektnog zadatka, u rudarskom dijelu projekta uraene su ventilacione osnove jame, data koncepcijska rjeenja, odabrana oprema, definisani parametri koji se mjere i kontroliu, odreena lokacija mjernih mjesta i odreeni nivoi signalizacije i iskljuenja elektrine energije. Ovim dijelom projekta obrauju se elektrine instalacije i ureaji kojima se obezbjeuje napajanje ureaja i sistema elektrinom energijom na povrini zemlje i u jami, mjerenjem gasnih i ventilacionih parametara, prezentacija izmjerenih veliina u dispeerskom centru i u jami, te automatsko selektivno iskljuenje el.energije u ugroenom dijelu jame kod prekoraenja dozvoljenih koncentracija metana u jamskom zraku. Rudarskim dijelom projekta usvojena je centrala za nadzor fizikalnih i tehnolokih veliina u rudnicima sa podzemnom eksplatacijom tip digiTRANS 2100 proizvodnje TEVEL TEVE Varnost elektronika. Navedena centrala otkriva pojavu opasnih koncentracija eksplozivnih i ostalih gasova, poveanje temperature, smanjenje protoka zraka i koncentracije kisika, to moe imati negativne posljedice po sigurnost na radu, linu i kolektivnu, kao i ukupno poslovanje rudnika. [12]

Slika 4. Shematski prikaz ventilacionog postrojenja Haljinii Sistem za nadzor digiTRANS 2100 obezbjeuje sljedea mjerenja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. procentualni sadraj metana u jamskom zraku; procentualni sadraj kisika u jamskom zraku; procentualni sadraaj ugljen monoksida u zraku; procentualni sadraj ugljen dioksida u jamskom zraku; brzinu zrane struje u profilu jamske prostorije; vlanost jamskog zraka; 27

7. temperatura jamskog zraka; 8. depresiju glavnih ventilacionih postrojenja. Kontrola navedenih parametara e se vriti kontinualno, a sva odstupanja od dozvoljenih veliina se signaliziraju, a u sluaju pojave nedozvoljenih koncentracija metana, predvia se automatsko iskljuenje el. energije. Pored navedenog mjerenja putem sistema digiTRANS 2100, u jamama pogona Haljinii se primjenjuju kontrolnici ventilacije, koji u sluaju poremeaja u separatnom ventilisanju rudarskih prostorija, obezbjeuju isklop elektrine energije u svakoj separatno provjetravanoj prostoriji. Centrala digiTRANS 2100 nije izvedena u protiveksplozijskoj zatiti, tako da mora biti smjetena u ulaznoj zranoj struji, odnosno u I stepenu opasnosti od metana. Prilikom pojave nedozvoljenih koncentracija metana u ulaznoj zranoj struji mora se automatski iskljuiti i centrala koja u svome sastavu ima i rezervno napajanje, tako da mjerenje gasnih parametara ostaje u funkciji poto su oni u protiveksplozijskoj zatiti Ex ia I. Prilikom rjeavanja konkretnih pitanja realizacije mjerno nadzornog sistema za kontrolu gasnih parametara u jamama pogona Haljinii odreene potekoe predstavljaju zahtjevi Pravilnika o tehnikim normativima za elektrina postrojenja, ureaje i elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksplotacijom (Sl.list SFRJ br.21/88). lanom 294. navedenog pravilnika zahtijeva se da samosigurni ureaji kategorije ia moraju imati samosigurni izvor napajanja koji je prikljuen na mreu sistema IT, sa trajnom kontrolom izolacije i brzodjelujuom zemljospojnom zatitom prema lanu 37. Pravilnika (Sl.list SFRJ br.21/88). Predviena centrala ima sopstveno rezervno napajanje a svi davai gasnih parametara napajaju se iz samosigurnog izvora napajanja NSB-234-ia i kontrolnih veznih lanova KLV-XXXPEx. U normalnom pogonu digiTRANS 2100 napaja sa elektrinom energijom napona 220 V iz postojee rasvjetne stanice (transformator 500/220 V) u jami iji su izlazi zatieni od indirektnog dodira sa sistemom IT. Veza sa ureajima za iskljuenje energetske mree ostvaruje se preko releja K1,K2,...,K17 iji su izlazni kontakti 250 V; 8 A i snaga zavojnice 100 VA. Sa naponskog izvora za upravljanje u jami 24 V ili 42 V ili 220 V uz koritenje veznog lana preko kontakta navedenih releja vri se iskljuenje napajanja elektrinom energijom u prostorijama II stepena. Za iskljuenje energije u I stepenu opasnosti nije potrebno ugraivati vezni lan. U naem sluaju prijenos podataka izmeu centrale digiTRANS 2100, koja je smjetena u jami, i dispeerskog centra na povrini ostvaruje se kablom PP/Jz, 4x1,5/1,5 mm2, ali navedena instalacija i oprema u dispeerskom centru nije samosigurnoj izvedbi Ex ia I, tako da proizilazi obavezno iskljuenje i prijenosa podataka iz jame u DC kod prekoraenja dozvoljene koncentracija metana u ulaznoj zranoj struji od 0,5 % CH4. Kod prekida separatnog provjetravanja ili nedovoljnog separatnog provjetravanja mora se iskljuiti napon elektrine instalacije u separatno provjetranom dijelu, prema lanu br. 300 Pravilnika (sl.list SFRJ br.21/88). Ponovni uklop napona moe nastupiti neposredno nakon uspostavljanja separatnog provjetravanja samo ako je prekid bio dovoljno kratak da se nije mogla poremetiti provjetrenost separatno provjetravanog dijela.[12]

28

Prije stavljanja pod napon elektrinih instalacija i ureaja mora se utvrditi: da li je separatno provjetravani dio provjetren; da li koncentracija metana ne prelazi dozvoljenu granicu; da li elektrina instalacija odgovara s obzirom na otpor izolacije prema lanu 29 Pravilnika (sl.list SFRJ br.21/88); da li su kablovi koji se u pogonu pomiu neoteeni.

Prema lanu 301 prethodno navedenog pravilnika u sluaju ugraenog kontrolnika separatnog provjetravanja, elektrina energija se automatski uklapa ako je davaem metana utvrena manja vrijednost od maksimalno dozvoljene koncentracije metana u separatno provjetravanom dijelu rudnika. Prilikom narednih projektovanja separatnih prostorija u rudarskom dijelu, obavezno provjeriti kod duih prostorija za koje e se vrijeme kompletna prostorija provjeriti, poto je vremensko zatezanje na kontrolniku provjetravajnja maksimalo 10 minuta. U takvim sluajevima potrebno bi bilo postaviti vei broj davaa koncentracije metana ili eliminisati na kontrolniku provjetravanja ponovni automatski uklop elektrine energije dok se runim mjerenjima ne provjeri gasno stanje. U rudarskom dijelu projekta obraene su osnovne mjere zatite i postupkci u sluajevima automatskog selektivnog iskljuenja. Prema projektnom zadatku u ovome dijelu projekta e se obraditi nadzorni sistem za kontrolu gasnih parametara uz usvojenu opremu TEVEL TEVE Varnost elektronika. Prilikom izrade DRP Mjerno nadzornog sistema za kontrolu gasnih i ventilacion ih parametara u jamama pogona Haljinii RMU Kakanj d.o.o. Kakanj, koriteni su slijedei zakoni i pravilnici: Zakon o rudarstvu ("Sl. list R BiH", br. 24/93 i 13/94) Pravilnik o sadrini dugoronih programa i rudarskih projekata ("Sl. list SFRJ", br. 28/79) Pravilnik o tehnikim normativima za elektrina postrojenja, ureaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom ("Sl. list SFRJ", br. 21/88) i Izmjene i dopune navedenog pravilnika ("Sl. list SFRJ", br. 90/91) Pravilnik o tehnikim normativima za podzemnu eksploataciju uglja("Sl. list SFRJ", br. 4/89) Ostali vaei propisi, standardi i normativi iz oblasti rudarstva i elektrotehnike [12]

6.1. Tehniki opis Mjerno nadzorni sistem za kontrolu gasnih parametara, proizvoaa TEVEL TEVE Varnost elektronika, obuhvata mjerenje i registraciju prisutnosti metana, ugljenmonoksida, ugljendioksida, kisika, vlanosti jamskog zraka, depresije glavnih ventilacionih postrojenja, brzine zrane struje i temperature. Sistem se sastoji od : 29

1. Jamskog dijela, koji ine: - 103 mjerna senzora MPS-XX-NG i TX 6363; - 9 centrala digiTRANS 2100, i 2 pojaala za komunikacioni vod; - 21 napaja sa UPS; - 9 alarmnih truba; - kontrolna kola za razdvajanje. - mjerni davai, jamska stanica Digitrans 2100, rezervno napajanje (UPS) za Digitrans 2100; 2. Nadzemnog dijela dispeerski centar, koji ine: - prijemna grafika stanica; - 1 x raunar; - 3x LCD ekran 26''; - 1x LCD ekran 47''; - printer; - barijera sa adapterom za komunikacioni vod; 3. Nadzemni dio kancelarija: - 1x raunar; - 1x LCD ekran 26''; - printer Izgled sistema je prikazan na sljedeoj slici:

Slika 5. Mjerno nadzorni sistem za kontrolu gasnih parametara

30

Opis konfiguracije i oznaka ureaja

MPS - XX - X . XX .X
A B C D

Slika 6. Simboliki prikaz konfiguracije ureaja A (Izbor tipa gasa ili fizikog parametra) B 01 metan [CH4] (0 5%) 02 - protok zraka [v] (0 20m/s) 03 temperatura [T] (-20C +60 C) 05 kisik [O2] (0 30%) 06 ugljen monoksid [CO] (0 1000ppm) 07 relativna vlanost [RH] (0 100%) 10 diferencijalni pritisak zraka [dp] (Raspon definie korisnik)

(Izbor tipa izlaznog signala) 1 Analogna izlazna struja (0,2mA 1mA) 2 Analogna izlazna struja (4mA 20mA) 3 Analogna izlazna frekfencija (5Hz 15Hz) 4 Analogni izlazni napon (1V 5V) 5 Serijski izlaz (RS485) 6 Serijski izlaz (CAN))

C (Izbor tipa digitalnog I/O) 00 bez digitalnog I/O 01 - 2x relejna izlaza 10 - 2x digitalni ulazi 11 - 2x relejni izlazi i 2x digitalni ulaz

D (Izbor tipa spajanja ureaja) 1 Kabelska uvodnica 2 Kabelski konektor

Svi tipovi mjerno-kontrolnih jedinica MPS-XX imaju isti tip osnovnog kuita, razlikuju se samo po razliitom kuitu senzora. Dio za napajanje i dio s mikroprocesorom su 31

isti na svim tipovima ureaja, samo se senzor i prilagodbeno kolo senzora razlikuju prema tipu MPS-XX. Svi se napajaju iz certifikovano samosigurne jedinice za napajanje sa nominalnom vrijednou ulaznog napona od 9 16V (DC). 6.2. Povezivanje jedinice za napajanje MPS-XX se moe napajati samo iz certifikovanog samosigurnog izvora napajanja tipa ia. Nominalne vrijednosti napona za sve tipove MPS-XX je izmeu 9V (DC) i 16V (DC). ice jedinice za napajanje su spojene preko trubaste kabelske uvodnice ili konektora na prikljucima 5 (polarizacija +) i 6 (polarizacija -) Konfiguracija spojeva napajanja je prikazana na slici 7.
9 - 16V(DC)

Powered from intrinsic safe power supply (ia)

Connecting terminals

Slika 7. Spojevi ica napajanja na prikljunim terminalima MPS-XX

32

6.3. Komunikacija i spojevi izlaznih signala Ureaj MPS-XX ima tri razliita signalna izlaza (I, U, f izlazni signali izbor investitora) koji su spojeni na izlazni terminal 7 (polarizacija -) i terminal 8 (polarizacija +). Konfiguracija spomenutih terminalskih spojeva je prikazana na slici 8.
Output signals: Iout = 4...20mA Uout = 0...5V fout = 5...15Hz

Connecting terminals

Slika 8. Konfiguracija spojeva ica za komunikaciju i signalne izlaze

33

6.4. Uopeno o MPS-XX-NG Mjerno kontrolna jedinica MPS-XX-NG je elektrini ureaj dizajniran za primjenu u podzemnom rudarstvu (grupa I), prema standardima EN 60079-0:2006, EN 60079-11:2007 i EN 50303:2000. Moe vriti mjerenja i prikaz trenutnih vrijednosti parametara na GLCD (Graphical LCD Library). MPS-XX jedinica je dizajnirana u 7 razliitih tipova za mjerenje razliitih parametara kao: Koncentracija eksplozivnih gasova (CH4) Protok zraka (v) Temperatura (T) Koncentracija kisika (O2) Koncentracija otrovnih gasova (CO) Relativna vlanost (0 100%RH) Diferencijalni pritisak (dp)

Ureaj je certificiran prema zatiti samosigurnosti Ex i, kategorija I M1 Ex ia I. Prema tome, naprava smije djelovati ak i ako koncentracija eksplozivnog gasa metana (CH4) premai dozvoljenu vrijednost. Velik i pregledan GLCD displej je namjeten na poklopcu kuita za oitavanje vrijednosti izmjerenih parametara i podeavanja parametara. Tu su i tri mekane tipke za izbor i pokretanje razliitih funkcija tokom rada. Prilagoene vrijednosti se mogu zatititi od neovlatenog mijenjanja pomou etverocifrenog koda. Ureaj moe izvoditi i alarmiranje u sluaju da parametar premai dozvoljenu granicu, a dva nivoa alarmiranja su oznaena sa utom LED diodom (ALARM_1) i crvenom LED diodom (ALARM_2). Dva izlazna releja montirana izvan ureaja se takoer mogu koristiti za vanjsko alarmiranje sa dodatnom alarmnom trubom ili signalnim svjetlom. Na vanjskim prikljucima je mogu jedan od tri razliita Slika 9. Mjerno kontrolna standardna izlazna signala. jedinica MPS-XX-NG Ureaj se moe koristiti samostalno ili se moe spojiti na vei kontrolni sistem, gdje se CAN ili RS 485 komunikacija moe koristiti za prijenos podataka. Ureaj se moe napajati iz certifikovanog samosigurnog izvora napajanja. Jednica za napajanje, izlazni signali, podatkovna komunikacija i rele-izlazi su spojeni unutar ureaja kablom sa do 14 ica kroz trubastu kablovsku uvodnicu ili konektor (opcija).

34

Prednost gore spomenutog konektora kao elementa za spajanje je u jednostavnosti spajanja naprave bez otvaranja kuita. Tokom operacije se ureaj montira namjesti pomou kuke koja je takoer namjetena na kuitu. 6.4.1. Opis rada Svi tipovi mjerno-kontrolnih jedinica MPS-XX imaju isti tip osnovnog kuita, razlikuju se samo po razliitom kuitu senzora. Dio za napajanje i dio s mikroprocesorom su isti na svim tipovima ureaja, samo se senzor i prilagodbeno kolo senzora razlikuju prema tipu MPS-XX. Svi se napajaju iz certifikovano samosigurne jedinice za napajanje sa nominalnom vrijednou ulaznog napona od 9 16V (DC). Mjerno-kontrolna jedinica MPS-XX moe raditi u dva razliita naina tokom djelovanja: STATUSNI NAIN Neprekidno oitavanje vrijednosti sa senzora i prikazivanje izmjerene vrijednosti na GLCD; KONFIGURACIJSKI NAIN Podeavanje osnovnih parametara, naina rada i simulacije.

MPS-09-NG

% vol

MPS-09-NG

% vol

PROGRAM MENU
Ponovi kalibracijo KalibracijaT 1 : 00000 KalibracijaT 2 : 00000 Nastavi A 1 : 100 Nastavi A 2 : 170 Prvotne nastavitve Shrani Izhod

*
CURSOR

ADC DATA

ADC:7f3d T:21.9 A1: 100

0
A2: 170

ppm CO

CONCENTRATION VALUE BAROMETRIC PRESSURE

P: 0990.5mB

TEMPERATURE

A1
ALARM STATUS LED

A2

STATUS LINE

A1

A2

ALARM LIMIT VALUE

KEY ENTER and QUIT

SHIFT KEY UP

SHIFT KEY DOWN

Slika 10. Izgled konfiguracijskog i statusnog naina Sva spomenuta podeavanja i naini se mogu izabrati pomou tri mekane tipke koje su namjetene ispod GLCD displeja. Prednji panel u oba naina djelovanja je prikazan na slici 10. Tokom naina mjerenja samo tipka M (menu) se aktivira, da bi se zabiljeili neobini dogaaji (kratkotrajan pritisak tipke) ili izbor konfiguracijskog naina djelovanja (dugotrajniji

35

pritisak tipke). Izabrani parametri se mogu promijeniti tokom rada ureaja u konfiguracijskom nainu, i trajno se snimaju do sljedee promjene parametara. U konfiguracijskom nainu su sve tri tipke aktivirane za izvoenje pojedinanih funkcija ili podeavanje odgovarajuih vrijednosti kao to su PIN kod (razliit za svaki ureaj) ili UNIVERSAL kod (isti za sve ureaje) Stanje oba digitalna ulaza se prikazuje na GLCD, a oznaeni su sa Q1 i Q2. Pored izvoenja mjerenja parametara, ureaj takoer nadzire izmjerene vrijednosti i informie korisnika u sluaju neobinih dogaaja. Izmjerene vrijednosti se usporeuju sa dvije alarmne vrijednosti koje su unaprijed definisane. Oba alarmna uslova se takoer vide na strujnim, naponskim, frekventnim i relejskim izlazima. ALR1 Prva alarmna vrijednost (ALARM_1) ALR2 Druga alarmna vrijednost (ALARM_2)

U sluaju neobinih dogaaja, sljedee informacije se prikazuju u statusnom redu: Premaena granica parametra Greka tokom mjerenja Kvar u djelovanju ureaja

Svi neobini dogaaji ostaju aktivni na GLCD u pulsirajuem nainu (statusni red) dok ih korisnik ne primi na znanje (kratkotrajni pritisak tipke M). Ako neobini dogaaji nisu vie prisutni nakon to ih je korisnik potvrdio, ne prikazuju se vie.[12]

6.5. Dava ugljendioksida tip TX 6363 Stacionarni CO2 detektor INFRARED GAS SENSOR/TRANSMITTER tip TX6363.01 odgovara zahtjevima za elektrine ureaje grupe I. Ureaj konstantno-neprekidno mjeri CO2 u jamskom zraku. Mjerenje se vri po IR principu. Podruje mjerenja je 0-5% CO2 u zraku. Protiveksploziona zatita je I M1 Eex ia I. Mjerno pretvaraka jedinica je smjetena u plastino kuite, koje omoguava upotrebu tri razliita uvoda za kabl. Mjerna glava sa konektorom je postavljena na donjem dijelu plastinog kuita mjerno pretvarakog dijela. Na prednjoj strani kuita se nalazi LCD zaslon, na kome su prikazane vrijednosti koje registruje senzor. [12]

36

Slika 11. Dava ugljendioksida tip TX 6363

6.6. Jamska stanica digiTRANS 2100 Osnovna namjena jamske stanice digiTRANS 2100 je napajanje mjernih davaa i prijem podataka iz njih, obrada izmjerenih veliina, interno prikazivanje i posredovanje za prijenos u dispeerski centar. Glavni sastavni dijelovi su: 4. centrala digiTRANS 2100; 5. samosigurni napaja NSB-230-ia; 6. alarmna sirena AH-1-Pex.

Slika 12. Jamska stanica digiTRANS 2100

37

Tehniki parametri jamske stanice digiTRANS 2100: - tip: digiTRANS 2100, - prikljuna snaga: 300 VA, - napon napajanja: 230 V, 50 Hz; - mehanika zatita: IP 54; - teina: 170 kg. U jamama pogona ''Haljinii'', RMU ''Kakanj'' d.o.o. Kakanj, e se instalirati 9 (devet) stanica tipa digiTRANS 2100, koje e meusobno komunicirati RS 485 komunikacionim vodom (modbus RTU protokol). Zbog velikih duina pojedinih dionica sistema, koristie se pojaiva za komunikacioni vod (maksimalna duina dionice bez upotrebe pojaivaa je 1000 m). Jedna od stanica digiTRANS 2100 sadrava razdjelnik, koji dijeli komunikacioni vod na tri linije). Prijenos podataka do SCADA sistema se odvija brzinom od 9600 kBaud-ova (postoji mogunost poveanja brzine), to omoguava ''osvjeavanje'' podataka svakih 4-5 sekundi. Napajanje elektrinom energijom jamske stanice digiTRANS 2100 preko UPS digiTRANS 2100 je praktino neprekidno sa galvanskim razdvajanjem, a osnovni izvor napajanja je rasvjetna stanica 500/220 V koja je u IT sistemu NN mree s izoliranom nultom takom elektroenergetsk og transformatora. Prednosti ovakvih izoliranih sistema, uz brzi isklop prvog zemljospoja, jesu da su struje ograniene kapacitativne struje mree, a koje su mnogo manje od 1 (A). U IT sistemima mogua je primjena samosigurnosnih barijera sa galvanskim odvajanjem, a iz funkcionalnih razloga po zahtjevu isporuioca opreme, plateve kablova PP/Jz 4x1,5/1,5 mm2 potrebno je uzemljiti samo na jednom mjestu i to u jamskoj stanici digiTRANS 2100 koja je smjetena u neugroenom prostoru. Poto su primjenjene sigurnosne barijere sa galvanskim razdvajanjem, nema potrebe za izjednjaavanjem potencijala (Literatura br.8.4. poglavlja br.11.10 i 11.14). Jamska stanica digiTRANS 2100 je pridrueni samosigurni ureaj, sadri samosigurne i nesamosigurne krugove a takoe i izvor napajanja (UPS digiTRANS 2100) koji se napaja iz elektroenergetske mree. Zbog toga je ona smjetena u neugroenom dijelu jame, a samo samosigurni strujni krugovi se uvode u ugroeni prostor. Galvansko povezivanje i izjednaavanje potencijala izmeu rasvjetne stanice 500/220 V i jamske trafostanice ostvaruje se preko opleta napojnog kabla i tree ile kabla EpN 53 3x2,5/2,5 mm2.[12] 6.6.1. Centrala digiTRANS 2100 Centrala digiTRANS 2100 je ugraena u kuite namijenjeno srednje tekim uslovima rada, dimenzija 600x350x165 mm. Na prednjoj strani se nalaze vrata sa staklom, to omoguava praenje stanja prikljuenih senzora. Broj mjernih mjesta zavisi od namjene senzora. Terminalne module, na koje prikljuujemo senzore je dovoljno napajati iz jednog napajaa. Centrala se napaja iz dva napajaa, koji su unutar centrale potpuno galvanski odvojeni.[12]

38

6.6.2. Samosigurni napaja tip NSB-234-ia Napajanje tipa NSB-xxx-ia je namijenjeno za upotrebu u rudarstvu. Pretvara naizmjenini napon napajanja u stabilizovan i regulisan samosiguran izvor napajanja za senzore i elektronske kontrolne naprave. U sluaju prekida napajanja, tu je automatsko baterijsko rezervno napajanje, koje omoguava 4 sati napajanja sistema. Jedinica za napajanje se sastoji od tri kuita, koja su meusobno spojena dvjema kablovskim uvodnicama. Prvo kuite je Slika 13. u skladu sa EN 60079-7:2007 za poveanu sigurnost i slui za glavne elektrine vodove. Drugo kuite je u skladu s EN 60079-1:2007 za ''neprodorni oklop'' kuite i u njemu je smjetena elektronika napajanja. Tree kuite je namijenjeno samosigurnim spojevima.[12] 6.6.3. Alarmna sirena tipa AH-PEx Alarmna sirena tipa AH-PEx je namijenjena za akustiku signalizaciju alarmnih stanja ili dogaaja. Robusno dizajnirano kuite doputa mogunost upotrebe u najzahtjevnijim uslovima rada u vanjskoj industriji (II) kao i u podzemnim rudnicima (I). Napajanje alarmne sirene se osigurava preko provodnika 3x1,5mm2 koji prikljuimo preko kablovske uvodnice M20x1,5 na prikljune spojke, koje se nalaze u unutranjosti kuita. Rudnike verzije alarmne sirene imaju na kuite privrenu kablovsku uvodnicu M25x1,5. Sklop za napajanje sirene napaja generator impulsa koji se pomou piezo kristala pretvaraju u snaan zvuni signal snage 100dB. Pri tome moemo birati izmjenu dva razliita tona i to isprekidanim i neprekidnim zvunim signalom. Napajanje alarmne sirene AH-1-PEx mora biti izvedeno iz atestiranog samosigurnog izvora napajanja kategorije ia, ije elektrine vrijednosti ne smiju prei sljedee vrijednosti (u rudarstvu):

U i 26,40V I i 117,05mA Pi 3,09W

6.7. Kontrolno kolo za odvajanje KLV-XXX-Pex Kontrolno kolo za odvajanje KLV-XXX-PEx je dizajnirano za prijenos i galvansko odvajanje kontrolnih signala iz samosigurnog u nesamosigurno elektrino kolo. Zahvaljujui robusnom dizajnu, moe se koristiti u aplikacijama podzemnih rudnika. Rad KLV-XXX-PEx se temelji na principu izvoenja mjerenja napona linije na samosigurnoj strani sprave i istovremeno upravljanje releja na nesamosigurnoj strani. Na samosigurni ulaz sprave moemo prikljuiti: - START/STOP tipku - ON/OFF prekida - Induktivni senzor (NAMUR) 39

- Termostat itav rad sprave upravlja mikrokontroler, iji je zadatak izvoenje A/D pretvaranje ulaznog napona linije i poreenje rezultata sa ve unaprijed odreenim granicama. Na osnovu dobijenih rezultata, mikrokontroler istovremeno upravlja dva releja, iji izlazi se nalaze na nesamosigurnoj strani. Na poklopcu sprave su ugraena tri svjetlosna senzora, iji je zadatak signalizacija sljedeih stanja: - ZELENA led dioda (Prisustvo napajanja); - UTA led dioda (Aktivno stanje releja); - CRVENA led dioda (Greka na liniji); Pri pokretanju ureaja (prikljuenje napajanja) mikrokontroler najprije ukljui ZELENU led diodu. Nakon toga slijedi izvravanje A/D pretvaranja napona na samosigurnoj liniji i poreenje izmjerene vrijednosti sa ve u naprijed odreenim granicama. Na osnovu rezultata poreenja obje vrijednosti, mikrokotrolner upravlja oba releja, pri emu se aktivno stanje releja signalizira UTOM led diodom. U sluaju prekidanja linije, ukljui se CRVENA led dioda koja trepe s konstantnom frekvencijom 1Hz, a ako se na liniji uspostavi stanje kratkog spoja, CRVENA led dioda gori neprekidno. Nakon montae ureaja na Ex e ili Ex d tip prikljunog ormaria, potrebno je osigurati dodatnu mehaniku zatitu preko ureaja KLV-XXX-PEx. [12]
Varijanta A Ex e Priklju ni ormari
KLV-XX X-PEx

Varijanta B
Ex d
Priklju ni ormari

M2 M1

M2 M1

Slika 14. Shema kola 6.8. Kablovska veza za prijenos informacija Kablovska veza za prijenos informacija mjerno nadzornog sistema za kontrolu gasnih parametara u jamama pogona Haljinii RMU Kakanj d.o.o. Kakanj, sastoji se od samosigurnih kablova svijetlo plave boje tip PP/jz (4x1,5/1,5 mm2) koji je poloen od dispeerskog centa na povrini do jamskih stanica digiTRANS 2100 u jami, i od jamskih stanica digiTRANS 2100 do mjernih davaa gasnih parametara. Navedeni kabl, po svojoj konstrukciji ispunjava traene zahtjeve za upotrebu u metanskim jamama, na osnovu

KLV-XXX-PEx

Dodatna mehani ka zatita

Dodatna mehani ka zatita

Ex e

40

pravilnika o tehnikim normativima za el.postrojenja, ureaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksplotacijom. Uslovi koji su vezani za polaganje kabla su vrlo vani za sigurnost ljudi i ispravnost rada ureaja, a to su: 1. kablovi za prijenos informacija se moraju voditi kroz jamu suprotnom stranom od energetskih kablova, 2. ukrtanje sa energetskim kablovima treba izvriti pod pravim uglom, 3. kablove u jami treba polagati na nosae koji moraju biti postavljeni na rastojanje od 2 3 m, 4. u prostorijama sa nagibom izvriti mehniko rastereenje kabla svakih 6 metara pomou kablovskih stezaljki, 5. kablovi moraju biti poloeni tako da ne moe doi do: a) torzionog savijanja i vora osmice, zbog ega ih treba odmotavati i namotavati tako da se kabl savija samo odgovarajuim kablovskim stezanjima, b) pritiskanje kabla koje bi mu deformisalo presjek, radi ega mora biti slobodno poloen ili uvren samo odgovarajuim kablovskim stezaljkama, c) oteenja od transportnog pogona, pa zbog toga ako kablovi prelaze iznad transportnih sredstava, moraju se preduzeti dopunske zatite mjere protiv padanja kabla. - kablovi moraju biti poloeni tako da su po cijeloj duini u svako vrijeme pristupani radi nadzora. Od ovoga se moe odstupiti ako im je potrebna posebna mehanika zatita, i to u sljedeim sluajevima: a) ako su u pitanju kablovi i vodovi do 10 metara duine, b) pri polasku kablova i vodova kroz buotinu u stijeni i u ostalim specifinim sluajevima uz odobrenje rudarskog organa, - u sluaju stalno poloenih kablova isti se moraju privrstiti u razmaku od najmanje 6 metara i to tako da je kod vie paralelnih kablova razmak meu njima jednak najmanje preniku susjednog debljeg kabla. 6. Kablovi se smiju okaiti ili privrstiti samo na mjesta gdje se ne mogu otetiti ni deformisati. 7. Kablovi u buotinama kroz stijene, zidove i sl. ne smiju biti zazidani, ve slobodno poloeni. Pri uvoenju kabla u komore prolazni otvori moraju biti zaptiveni pomou gline, pijeska ili drugog nezapaljivog materijala. Pri sprovoenju kabla kroz vodna vrata, otvori mogu biti radi nepropusnosti zaptiveni glinom, 8. Kablove u dispeerskom centru u podu, voditi kroz limene kablovske kanale. Navedeni nain osigurava kablove od mehanikog oteenja i zadovoljava tehnike uslove, 9. Kablovi samosigurne mree moraju biti svjetlo plave boje, a isti se moraju voditi odvojeno od kablova energetske mree, a kod spajanja u istim razvodima i kuitima treba voditi rauna o samosigurnim rastojanjima kako to zahtjevaju uslovi standarda JUS N.S8.321

41

10. Nastavljanje kabla u jami vriti pomou odgovarajuih spojnica, a spajanje pojedinih ila lemljenjem. Grananje kabla izvesti koritenjem razvodnih kutija izvedbe poveana sigurnost sa odgovarajuim brojem stezaljki, 11. Uvoenje kabla u pojedina kuita izvesti sa odgovarajuim brtvljenjem i mehanikim stezanjem na uvodnicama. Isporuilac opreme sistema za kontrolu gasnih parametara u jami dao je sa proizvoaima opreme kriterijume za izbor kabl. Zavod za standardizaciju BiH Ex komisija, izdala je certifikate o usklaenosti protiveksplozijske zatite elemenata sistema za kontrolu gasnih parametara, definisala je granine vrijednosti parametara kablovske mree instalirane u sklopu datog sistema. Kontrola ovih kriterijuma je data u narednom poglavlju.[12]

6.9. Instalacija samosigurnih sistema Samosigurni sistem moe se podijeliti na tri osnovna dijela: 1. Ureaji montirani u neugroenom prostoru koji slue za meusobno povezivanje nesamosigurne opreme i samog samosigurnog sistema. U naem sluaju ta oprema je smjetena u jamskoj trafostanici: digiTRANS 2100 sa UPS om za glavno i rezervno napajanje, samosigurnim izvorom za napajanje NSB-234-ia i kontrolnim kolom za odvajanje KLV-XXX-PEx. Jamska stanica digiTRANS 2100 smjetena je u I stepenu opasnosti (dozvoljena koncentracija metana do 0,5 %) i nije u protiveksplozijskoj izvedbi nego posjeduje samo mehaniku zatitu IP 54. Takoer, oprema u DC, ukljuujui i instalaciju prijenosa informacija od jamske stanice digiTRANS 2100 do DC preko kabla PP/Jz 4x1,5/1,5 mm2, nije u protiveksplozijskoj izvedbi. Na osnovu naprijed navedenog u sluaju prekoraenja maksimalno dozvoljene koncentracije metana u ulaznoj zranoj struji od 0,5 % CH4 mora se obavezno iskljuiti napajanje el.energijom kompletne jame, a takoer i rezervna napajanja jamske stanice digiTRANS 2100 i opreme DC. Poto proizvoa nije dao mogunost automatskog iskljuenja napajanja el.energijom kompletne jame i prijenosa informacija iz jame u DC, navedene operacije moraju se vriti runim nainom, nakon alarma u dispeerskom centru. Za ovaj dogaaj, za koji je mala vjerovatnoa da e se desiti, obavezno je uraditi dodatno upustvo za rukovanje od strane odgovornih lica na pogonu Haljinii, RMU Kakanj d.o.o. Kakanj. Samosigurni ureaji sadre jedino samosigurne krugove, a pridrueni ureaji i nesamosigurne i samosigurne krugove i to posebno ako sadre i izvore napajanja koji se napajaju iz elektroenergetske mree. U naem sluaju jamska stanica digiTRANS 2100 ne smije ugroavati eksplozivnu atmosferu, a to znai da je smjetena izvan ugroenog prostora, a samo samosigurni strujni krugovi se uvode u ugroeni prostor. 42

Samosigurni izvor za napajanje NSB-234-ia smjeten je u jamskoj stanici digiTRANS 2100 i u ovome ureaju je samo strujni krug koji odlazi od njega samosiguran i zbog toga je oznaka njegove protiveksplozijske zatite: Exem ia , te je namijenjen za ugradnju u neugroenom prostoru. 2. Kablovi, prikljune kutije izmeu ureaja u neugroenom prostoru i opreme u ugroenom prostoru. Jedan od temeljnih zahtjeva za svaki samosigurni sistem je da se izbjegne meusobni utjecaj jednog samosigurnog kruga na drugi ili utjecaj nesamosigurnog kruga na samosigurni. Ako se samosigurni strujni krugovi do mjernih davaa vode vieilnim kablovima, napominjemo da se kroz taj kabl moraju prenositi samo samosigurni krugovi. Izolacija vodia u kablu mora odgovarati ispitnom naponu najmanje za 500 V, a debljina izolacije mora biti najmanje 0,2 mm. U samosigurnom sistemu osim izvora napajanja, pretvaraa i mjernih davaa imamo i spojni pribor, kao to su razvodne kutije, konektori (utikai i utinice), stezaljke, sklopke, releji, koji ne smiju umanjivati stepen zatite. Za upotrebu u rudnicima, ako su izraeni od plastike ili lakih metala, moraju odgovarati opim zahtjevima koji se odnose na takve ureaje kao to je sadraj Mg, Al, Ti. Elektrostatinost mora odgovarati uvjetima upotrebe i opim zahtjevima za ugroene prostore. Za upotrebu u rudnicima moraju biti oznaeni, a to znai moraju udovoljavati i svim opim zahtjevima samosigurnosti, oienje, montau, prikljune stezaljke, kuita sa IP zatitom, konektore, zalijevanje izolacijskom masom, tampane ploe, releje, uzemljenje i elektrinu izolaciju komponenti i oienja, kao i uslovima razdvajanja meu krugovima i prema zemlji, tj. da su ispunjeni zahtjevi standarda bive SFRJ JUS N: S8.321. Udovoljavanje tim opim zahtjevima mora biti provjereno pri analizi kompletnog samosigurnog sistema, to je potrebno izvriti prilikom dobijanja certifikata o usklaenosti protiveksplozivne zatite sa BAS standardima za itav sistem Ex ia I i pojedinane ureaje od strane ovlatene ustanove u BIH (Ex Komisija BiH). 3. Trei dio samosigurnog sistema koji treba razmotriti su samosigurni ureaji koji se smjetaju u ugroenom prostoru, a to su mjerni davai za metan (CH4), ugljen monoksid (CO), ugljen dioksid (CO2), kiseonik O2 brzinu zrane struje, vlanost zraka i temperaturu. Svaki samosigurni sistem graen je po principu pridrueni ureaj samosigurni ureaj pri emu se kao i u naem sluaju, pridrueni ureaj smjeta izvan prostora ugroenih eksplozivnom atmosferom. Ovaj nain omoguava veu slobodu i jednostavnost rukovanja ureajima, a sa druge strane ima nie ekonomske zahtjeve. Postavljanjem samosigurnih ureaja (mjernih davaa gasnog stanja, vlanosti zraka i brzine zrane struje) u ugroeni prostor, povezujemo jamsku stanicu digiTRANS 2100 (koja nije u protiveksplozijskoj zatiti) kablovima zbog prijenosa podataka. Meusobno povezan sistem 43

samosigurnih ureaja i krugova ini meusobno zavisan sistem, tako da zajedno sa kablovima mora ostati u granicama unutar kojih je garantirana samosigurnost ia. Instalacijom samosigurnih sistema dobijamo mogunost odravanja opreme u radu bez provjere prisutnosti eksplozivnih gasova, a prilikom takvih radova ne umanjuje se sigurnost opreme. Nepaljivo odravanje ak i na atestiranim ureajima moe stvoriti opasne situacije, bilo direktno, bilo unitenjem komponenata, oienja ili zranih razmaka o kojima zavisi protiveksplozijska zatita. Bitno je zbog toga da takvo odravanje vri jedino kompetentno osoblje.[12]

44

7. ALARMNI PRAGOVI I AUTOMATSKO ISKLJUENJE ELEKTRINE ENERGIJE

Mjerenje i registracija parametara rudnike atmosfere sa alarmiranjem i isklapanjem elektrine energije u sluaju prekoraenja dozvoljenih granica koncentracije metana (shodno rudarskom dijelu projekta) su osnovne karakteristike kojim se rukovodilo prilikom odluivanja zahtjeva pri nabavci mjerno nadzornog sistema za kontrolu gasnih parametara u jamama pogona Haljinii, RMU Kakanj d.o.o. Kakanj. U jamskoj stanici digiTRANS 2100 funkciju isklopa elektrine energije obavljaju releji K1,K2,K3 ... , K17 sa isklopnim kontaktima (normalno zatvoreni) i to preko ureaja (veznog lana) za rastavljanje nesamosigurnih od samosigurnih strujnih krugova. Prekoraenjem doputenih koncentracija metana na mjernim davaima, gdje su pragovi podeeni na samom ormaru jamske stanice digiTRANS 2100, aktiviraju se pripadajui releji K1,...K17 koji su drali zatvorene radne kontakte. Nastankom alarmnog signala dolazi do prekidanja strujnog kruga otvaranjem kontakata. Prekidanjem strujnog kruga, prekida se i pobuda releja veznog lana (ostaje bez napajanja), te on prekida strujno kolo za iskljuenje koje je vezano za radne kontakte. Budui da ureaji (vezni lan) imaju samo jedan izlaz sa radnim kontaktima, to se u sluajevima isklopa vie prekidaa previa umnoiva, odnosno pomoni relej CNO. Ovaj relej se napaja sa naponom 24 V preko strujnog kola koje je povezano za radne kontakte, to znai da je pod naponom dok su ovi kontakti zatvoreni, odnosno do pojave alarmnog signala. Otvaranjem kontakata releja CNO prekida se strujno kolo za napajanje upravljakog releja prekidaa (jednog ili vie njih) te se vri isklop elektrine energije u dijelu jame koji je napojen preko ovoga (odnosno ovih) prekidaa. Ureaji (vezni lan) i CNO moraju biti ugraeni u protiveksplozijski zatieno kuite Exd. Koncept isklopa elektrine energije je naprijed naveden, tako da se sve izmjene u elektroenergetskoj mrei moraju usaglasiti i to na taj nain da ni jedan ureaj ili kabl ne smije biti pod naponom ako nisu u sistemu samosigurnosti Exia, u sluaju prekoraenja dozvoljenih kocentracija metana. Iskljuenje elektrine energije, s obzirom na elektroenergetsku mreu jame, mogue je iskljuiti na vie naina i to preko : zatitnih prekidaa u niskonaponskim razvodima, NN zatitnih prekidaa transformatorskih stanica, zatitnih prekidaa visokonaponskih jedinica.

Glavne karakteristike, koje utjeu na selektivno iskljuenje elektrine energije kod prekoraenja alarmnih nivoa su: 1. Jamske stanice digiTRANS 2100 i oprema u dispeerskom centru, ukljuujui i instalaciju prijenosa informacija meu njima, nije u zatiti Ex ia, tako da se moraju iskljuivati, 45

2. Mjerni dava i instalacija prijenosa informacija od jamske stanice digiTRANS 2100 su u protiveksplozijskoj zatiti Ex ia i zbog toga mogu ostati ukljueni i kod prekoraanja alarmnih vrijednosti, 3. Prilikom automatskog selektivnog iskljuenja elektrine energije potroaa, potrebno je neovisno obezbjediti napajanje potrebnih ventilatora elektrinom energijom. 4. Ako mjerni dava za metan MM1 koji se nalaze u ulaznoj zranoj struji registruje i alarmira vrijednost 0,5 % CH4 , potrebno je, nakon signalizacije u DC, runim nainom iskljuiti napajanje el.energijom kompletne jame, a istovremeno obezbjediti neovisno napajanje el.energijom glavnih ventilatora. U ovome sluaju treba runim nainom iskljuiti i rezervna napajanja opreme u DC i jamske stanice digiTRANS 2100. [12]

46

8. ZATITNE MJERE
U ovom emo poglavlju razmotriti sve one elektrine pojave na koje je potrebno obratiti panju u rudnikoj elektrifikaciji jer, u protivnome, one mogu biti uzrokom vrlo neugodnih dogaaja, pa i oteenja postrojenja, ugroavanja zaposlenog osoblja ili izazivanja poara eksplozije. Svim tim pojavama, kada je rije o rudnicima s podzemnom eksploatacijom, valja prilaziti s drugog stajalita negoli je to uobiajeno u nadzemnim mjestima i u opoj elektrotehnikoj praksi, i to iz ovih razloga: a) Vrijednost i vrijeme amortizacije elektrinih postrojenja u rudnicima znatno se razlikuju od ope prakse, to znatno utjee na tehnike zakonitosti prorauna i dimenzioniranja pojedinih elektrinih postrojenja; b) Prilike eksploatacije i odravanja mnogo su tee i potreban je posebni tretman za postrojenje; c) Zbog skuenog prostora (i prisutnosti vlage) rukovanje je vrlo otean, pa treba posebnu panju obratiti grekama na ureajima radi zatite rukujueg osoblja; d) U ugljenokopima je prisutna opasnost od poara, a i od eksplozije jamskih plinova i zapaljive praine. [4] Iz spomenutih razloga potrebno je obratiti panju na one pojave koje utjeu na faktore koji su obuhvaeni ovim specifinostima rudnikih elektrinih postrojenja, a to su, izmeu ostalog: strujno optereenje pad napona kratki spoj zemljospoj prenaponi atmosferska pranjenja statiki elektricitet lutajue struje.

Da bi se osigurala odgovarajua zatita u rudnikim elektrinim postrojenjima, a posebno u rudnicima s podzemnom eksploatacijom, ima nekoliko osnovnih zatitnih mjera na koje treba raunati u elektrifikaciji rudnikih pogona. Osnovne grupe zatitnih mjera za opisane pojave su: 1. 2. 3. 4. 5. zatita od preoptereenja; zatita od podnapona ili nestanka napona; zatita od kratkog spoja; zatita od previsokog dodirnog napona; zatita od utjecaja nekontroliranih, spontanih pojava, kao to su: a) atmosfersko pranjenje na povrini, b) elektrostatski naboj, c) lutajue struje.

47

Za rudnike ugroene od poara i za one s eksplozivnim jamskim plinovima jo su posebne mjere zatite: protueksplozijska zatita elektrinih ureaja; naroite mjere zatite (specijalni kontrolnici).

8.1. Tehnike mjere zatite Ogranienje napona. Smatra se nepotrebnim provoditi bilo kakve zatitne mjere ako najvei napon strujnog kruga ne premauje efektivnu vrijednost od 25 V u normalnom pogonu, ni u sluaju greke, pri emu izvor napajanja moe biti: a) sigurnosni izolacijski transformator s posebno visokim stupnjem izolacije izmeu primara i sekundara, gdje primarni napon nije vii od 1000 V; b) izvor struje istog stepena sigurnosti kao sigurnosni transformator; c) elektrohemijski izvori (akumulatori) Smatra se da je udovoljeno mjerama zatite od opasnosti elektrinog udara za strujne krugove u kojima ni u kom sluaju normalnog pogona ili greke, najvei napon ne premauje 50 V (efektivno) ako je: provedena zatita da ljudi ne mogu doi u sluajni dodir s dijelovima pod naponom, ako je provedena zatita od direktnog dodira; provedena zatita malim naponima.

Dijelovi pod naponom sekundarnog kruga ne smiju biti u galvanskoj vezi s dijelovima pod naponom primarnog kruga, osim ako je zatitni vodi ujedno i nulti vodi sistema zatite primarnog kruga. [4] Zatita od direktnog dodira. Zatita od direktnog dodira odnosi se na zatitu od dodira dijelova pod naponom. Sprovodi se preprekama ili zatvaranjem u kuita ili ormare i izolovanjem dijelova pod naponom. Zatita preprekama ili zatvaranjem u kuite sprovodi se tako da se dijelovi pod naponom tite mehanikom zatitom. [2] Zatita delova pod naponom izolovanjem. Svi dijelovi pod naponom prekrivaju se izolacionim materijalom koji se ne moe skinuti bez razbijanja i koji ima izolaciona svojstva utvrena propisima o jugoslovenskim standardima za rudarske kablove.[2] Zatita od napona greke. Za zatitu od napona greke primenjuju se opte zatitne mere, dodatno izolovanje, izolovani prostori, elektrino odvajanje i sistemi zatite mree. Izolovani prostor je zatitna mjera koja spreava istovremeni dodir delova razliitog potencijala u sluaju greke na funkcionalnoj izolaciji elektrinih ureaja, tj. izmeu dva dohvatljiva provodljiva dijela elektrinog ureaja ili jednog dohvatljivog provodljivog dijela elektrinog ureaja i bilo kog drugog provodljivog dijela. 48

Elektrino odvajanje radi zatite od strujnog udara u sluaju greke na funkcionalnoj izolaciji elektrinog ureaja vri se pod sljedeim uslovima: 1) svako strujno kolo mora biti namijenjeno za napajanje samo jednog elektrinog ureaja ija struja nije vea od 16 A; 2) strujno kolo se mora napajati preko izolacionog transformatora ili motor-generatora s meusobno izolovanim namotajima i visokim stepenom izolacije izmeu primara i sekundara, a prijenosni sigurnosni transformator mora biti dodatno izolovan; 3) nazivni napon izvora napajanja moe na primarnoj strani iznositi najmanje 500 V, a na sekundarnoj najvie 380 V; 4) vodljivi dijelovi odvojenog strujnog kola ne smiju ni u jednoj taki biti spojeni sa drugim strujnim kolima ili sa zemljom, izolacija odvojenog strujnog kola mora biti kvalitetna, a prikljuci moraju biti izvedeni posebno savitljivim kablovima; 5) dohvatljivi dijelovi odvojenog strujnog kola ne smiju biti spojeni sa zatitnim vodom i sa dohvatljivim vodljivim dijelovima drugih kola; 6) pri radu u metalnim kotlovima transformator (ili izvor) mora biti postavljen izvan kotla i posebnim provodnikom povezan sa metalnim stajalitem; 7) savitljivi prikljuni kablovi moraju biti vidljivi po cijeloj duini i spolja mehaniki neoteeni.[2]

8.2. Zatitne mjere u RMU Kakanj Sve zatitne mjere koje su primijenjene u projektu ventilacije RMU Kakanj bazirane su shodno Pravilniku o tehnikim normativima za el.postrojenja, ureaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksplotacijom (sl.list SFRJ br.21/88), te vaeim rudarskim propisima i normativima JUS-a i BA standarda. Zatita od visokih napona dodira u 220 V jamskoj mrei je izvedena zatitnim uzemljenjem izoliranih sistema uz obaveznu primjenu kontrolnika izolacije koji mora ispunjavati uslove iz lana 37 tehnikih propisa (sl.list.32/88). Metalni djelovi koji normalno nisu pod naponom vezani su pomou tree ile napojnog kabla tipa EpN 53, 3x2,5 mm2, na uzemljiva koji je zajedniki i koji je u sklopu napojne jamske TS za dotinu jamsku stanicu digiTRANS 2100. Prilikom primjene zatitnog uzemljenja izolovanih sistema mora isti da sprijei u sluaju greke pojavu napona dodira veeg od 50 V, tj.proizvod prijelaznog otpora uzemljenja i struje zemljospoja mree ne smije biti vei od 50 V. Kao zatita od visokih dodirnih napona u vanjskoj mrei 220 V primijenit e se nulovanje TN C/S sistem. Ovim naponom kao to je ve reeno napajaju se ureaji instalirani u DC preko odgovarajueg UPS-a. Nulovanje se sastoji od spoja spoljnog zatitnog dijela ureaja sa uzemljenom nul takom transformatora preko provodnika (zatitnog voda ili nul voda). Za nulovanje je potrebno primijeniti poseban zatitni provodnik koji je u sastavu kabla, a obojen po cijeloj svojoj duini uto zeleno. Zatitnim provodnikom ni u kom sluaju ne smije proticati 49

pogonska struja. Zatitni provodnik je potrebno odvojiti od nul vodia na sabirnicama glavne razvodne baterije sa koje je napojena utinica automatske centrale. Ovim odvajanjem se poveava efikasnost zatite od visokih dodirnih napona. Osnovni uslov nulovanja je da struja greke koja nastaje pri potpunom kratkom spoju faznog provodnika sa nultim provodnikom ili zatitnim provodnikom, bude vea ili bar jednaka struji iskljuenja pripadajueg instalacionog osiguraa. Svi ureaji koji su instalirani u prostorijama sa II stepenom opasnosti odgovar aju propisima za el. postrojenja u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom. Kako su postavljeni u sredinama ugroenim eksplozivnim gasovima moraju imati certifikat o usaglaenosti protiveksplozijske zatite sa BAS standardima. Za odvajanje samosigurnih strujnih krugova koriste se atestirani ureaji KLV-XXXPEx, a moe i drugog tipa drugog proizvoaa koji se postavlja u kuite protiveksplozijski zatieno Exd, kuite tip (4KTZ500, TSL ili drugi). Na svim linijama prema jami postavljeni su samosigurni izvori napajanja i barijere pri emu su linije osigurane od dodira sa viim naponom. Zatita od struja kratkog spoja na dijelovima niskonaponske mree namijenjene za napajanje DC i UPS-a e se izvesti topljivim osiguraima EZ 25/25 A. Zatita od preoptereenja napojnih kablova dispeerskog ormara i pretvaraa je izvedena osiguraima budui da odgovaraju tabeli 4 Tehnikih propisa (sl.list SFRJ br.21/88). Zatita od vlage i praine se postie upotrebom ureaja sa mehanikom zatitom od najmanje IP 44. U prostoriji DC je potrebno postaviti vatrogasni aparat S9, uputstvo za pruanje prve pomoi unesreenim od elektrine struje, kao i upustvo za rukovanje i odravanje koji su sastavni dijelovi rudarskog dijela projekta. Pri postavljanju davaa metana treba voditi rauna da su oni osjetljivi na udarne talase te se zbog toga moraju blagovremeno premjetati sa napredovanjem fronte, odnosno drati na takvoj udaljenosti da ne budu ugroeni udarnim talasom miniranja. Postavljanje odabranih davaa u profilu prostorija izvriti shodno prilozima datim rudarskom dijelu projekta. Lokacije davaa su odreene takoer u rudarskom dijelu projekta. Za sve dalje faze eksploatacije se treba drati ovoga koncepta, gdje je rudarskim dijelom obuhvaen najnepovoljniji sluaj gledajui sa aspekta uticajnih faktora, to treba aurirati internom tehnikom dokumentacijom rudnika. U sluajevima ukidanja pojedinih mjernih mjesta kritina mjesta se mogu pokriti kontrolom prikljuenom na rezervno mjesto. Osim toga kritina mjesta mogu biti pokrivena i individualnom runom kontrolom raspoloivim individualnim instrumentima rudnika. Za dobijanje potrebnih podataka o gasnom stanju u proizvodnom reviru u sluaju vanrednih dogaaja data kontrola e se obavljati prikljukom na rezervno mjesto. Mjerno podruje ovih davaa treba da bude neto vee (do 5 % CH 4), a zbog upotrebe u vanrednim prilikama nalazili bi se u opremi ete za spaavanje. Lokaciju mjernih davaa u svim vanrednim dogaajima odreuje tab slube za spaavanje u planu akcije pri emu se moraju potovati ranije postavljeni uslovi za 50

odreivanje mjesta i postavljanje davaa u poprenom profilu prostorije. U mrei 220 V, sa koje se napaja oprema u DC je potrebno ugraditi odvodnike prenapona u cilju zatite pomenutog sistema koji se pokazao osjetljivimna atmosferska prenjenja i u blizini objekta u kojem je instaliran. Plat kabla i EpN 53 3x2,5 mm2 i PP/Jz, 4x1,5/1,5 mm2 povezati na uzemljenje na jamskoj stanici digiTRANS 2100. Sistem samosigurnih instalacija mora biti odvojen od pridruenog samosigurnog ureaja (jamska stanica digiTRANS 2100) tako to se plat kabla PP/JZ 4x1,5/1,5 mm2 vee na kuite jamske stanice, a kuite mjernih davaa i razvodnih kutija se galvanski odvoji.[12]

8.3. Zatitne mjere pri izvoenju el. instalacija Izvoenje el.instalacija mogu vriti samo ustanove koje posjeduju opremu, kadrove i odgovarajue odobrenje koje uslovljava Zakon u rudarstvu. Radovi se moraju izvoditi samo na osnovu odobrene tehnike dokumentacije. Izvoa radova mora da ima lice sa ovlatenjem radova na ovim vrstama posla. Radnici koji rade na neposrednim poslovima moraju da imaju sva lina i zatitna sredstva i zatitnu opremu koja posjeduje dokaze o ispitivanju (ispitni protokol) od strane proizvoaa i ovlatene ustanove. Prilikom izvoenja radova zaposleno osoblje mora se pridravati Zakona iz oblasti zatite na radu i vaeih tehnikih propisa i pravilnika. Sva upotrebljena oprema i materijal mora odgovarati odobrenoj tehnikoj dokumentaciji, odnosno odredbama JUS-a i postojeih BAS standarda, a takoer i tehnikim normativima za predvienu oblast. Prije izvoenja radova, rukovodilac grupe radnika koja e izvoditi radove treba da proui projekat i obie odreene lokacije na osnovu ega e odrediti redoslijed radova. Konano putanje postrojenja u rad je dozvoljeno nakon ispitivanja elektrinih ureaja i instalacija. Ova ispitivanja se vre shodno vaeim pravilnicima i normativima i to: a) b) c) d) e) Provjera efikasnosti zatite od previsokih napona dodira, Mjerenje otpora uzemljenja Provjera galvanske povezanosti Regulaciju releja kao i kontrolu prorade istih, Provjera protiveksplozijske zatite samosigurnih insatalacija Exia I za itav sistem.

Nakon izvrenih pregleda i ispitivanja neophodno je evidentirati dobivene rezultate, te iste sauvati. [12]

51

8.4. Zatita od poara Prva i osnovna zajednika osobina svih ureaja odnosi se na njihov izbor, tako da oni uvijek moraju biti prilagoeni utjecaju okoline i uvjetima upotrebe, s obzirom na: mehanike; elektrine; termike; hemijske

efekte, to se odraava na vijek trajanja u odgovarajuoj okolini. Za nivo elektrine energije koji treba smatrati opasnim za paljenje neke eksplozivne smjese, moe se uzeti da elektrini ureaji kojima nijedan parametar ne premauje ove vrijednosti: napon 1,2 V, struja 0,1 A, snaga 25 mW, nee biti uzronik paljenja eksplozivne atmosfere. Svi ostali elektrini ureaji se tretiraju kao potencijalni uzronici paljenja eksplozivne atmosfere i oni se izvode u odgovarajuoj protueksplozivnoj zatiti, ispituju se i atestiraju. U sluaju poara na elektrinim instalacijama koristiti aparat sa CO2 ili S aparat. U sluaju RMU Kakanj, projektom, sukladno propisima, je predvieno da se ti aparati postave u neposrednoj blizini jamske stanice digiTRANS 2100 kao i u prostoriji dispeerskog centra.

8.5. Zatita od statikog elektriciteta Zatita od statikog elektriciteta provodi se izborom opreme tako da sprijei stvaranje elektrostatikih naboja veih potencijala. Prilikom nabavke opreme na kojoj postoji mogunost stvaranja statikog elektriciteta obavezno obezbjediti atest od proizvoaa o antistatinosti i nezapaljivosti. Openito se moe rei da je za svaki rudnik potrebno, radi zatite od elektrostatskih naboja, sistematski analizirati vlanost zraka. Ako se, naime, pokae da ima uvjeta za nastanak elektrostatskih naboja, odgovarajuim se instrumentom izmjere i utvrde potencijalna mjesta gdje se skuplja elektrostatski naboj, i donose se odluke o zatitnim mjerama. Za rudnike prostore (zbog vlanosti manje od 65% u pravilu) ne smiju se upotrebljavati izolacijski, ve poluprovodljivi materijali: za pogonsko remenje poluprovodljiva guma, za ventilacijske cijevi poluprovodljivi PVC, gumene cijevi od poluprovodljive gume, torba za eksploziv, obua od poluprovodljivog materijala itd. Najbolji su samo oni materijali koje su odgovarajue institucije atestirale da ne mogu biti nosioci elektrostatskih naboja. [4] 8.6. Zatita od ugljene praine U postojeim rudarskim projektima dat je nain obaranja ugljene praine u jamskim prostorijama. Kako taj nain uglavnom predvia prskanje vodom jamskih prostorija, on se ne moe primjeniti za skidanje ugljene praine sa elektroenergetskih ureaja i instalacija.

52

Skidanje praine sa elektroenergetskih ureaja i instalacija mora se vriti bez prisustva vode tj. metlom, pamunjakom i sl. Mora se uvesti knjiga evidencije skidanja praine sa elektroenergetskih ureaja i instalacija u kojoj se mora definisati datum i mjesto skidanja praine sa potpisima lica koja su to izvrila kao i potpis nadzornika elektro slube. Sva elektrina oprema koja se koristi u jami mora biti izvedena u mehanikoj zatiti najmanje IP 54.[4] 8.7. Rukovanje i odravanje el. ureaja i instalacija Rukovanje i odravanje kompletne opreme mjernog nadzornog sistema za kontrolu gasnih i ventilacionih parametara, vriti na osnovu prevedene tehnike dokumentacije koju je dostavio isporuilac opreme. Prije putanja u probni rad navedenog sistema, potrebna je i dodatna obuka osoblja koji e rukovati i odravati sistem. Posebnu panju posvetiti obuci strunog osoblja koja vre odravanje s obzirom na vrstu protiveksplozijske zatite samosigurnih sistema i instalacija Exia I. 1. Lica kojima je dunost da odravaju i nadziru elektrina postrojenja, ureaje i instalacije moraju naroito paziti da protiveksplozijska zatita bude uvijek u ispravnom stanju. 2. Oteeni elektrini ureaji ne smiju se dalje upotrebljavati, osim ako je oteenje takve prirode da oigledno njihovo oteenje ne donosi neku opasnost. Svaki ureaj ako nije u ispravnom stanju mora se odmah iskljuiti i moe se ponovo ukljuiti tek poslije otklanjanja kvara. 3. Svaki ureaj, a naroito oni u zatvorenim el.pogonskim prostorijama, moraju se povremeno oistiti i zatiti od hranja. 4. Svi gumeni zaptivai, ako ih ima, moraju biti od meke elastine gume. Ako zaptiva nije vie elastian, mora se odmah zamijeniti novim. 5. Sve zatitne povrine Ex ureaja u pogonu moraju se redovno istiti i premazivati bezkiselinskim mastima. Ureaje u skladitima takoe treba pregledati i dovesti u red najmanje jednom godinje. 6. Svi vijci koji dre poklopce ili dijelove ureaja, a posebno na Ex ureajima, moraju biti u punom broju, vrsto pritegnuti i osigurani od poputanja. 7. Nije dozvoljeno otvarati ormarie i kuita sa nezaklonjenim dijelovima pod naponom. U metanskim jamama zabranjen je svaki rad pod naponom i ispod 50 V. U metanskim jamama ne smiju se zamjenjivati uloci osiguraa i sijalice pod naponom. Rad i otvaranje kuita pod naponom dozvoljen je samo kod samosigurnih strujnih krugova i ureaja. 8. Kuita protiveksplozijski zatienih el.ureaja treba otvarati samo na predvien nain. Zabranjeno je otvaranje na nain koji bi otetio njihovu protiveksplozijsku zatitu.

53

8.8. Zatita od kratkih spojeva Da bismo mogli provesti proraun veliine struje kratkog spoja, moramo najprije izraunati ukupnu impedanciju mree, od izvora do mjesta kratkog spoja. Kako u dananjem sistemu mrea nije mogue izraunati s kojeg se izvora napaja rudnik, moemo izvorom smatrati prikljuno mjesto s kojeg se za rudnik uzima elektrina energija, i cjelokupnu mreu nadomjestiti nekom odreenom impedancijom s kojom emo ii u daljnji proraun. Nadomjesna se impedancija mree rauna posebno za sljedea dva stanja u mrei, i to: momentalnu situaciju ili za poetak eksploatacije postrojenja, tzv. sadanje stanje; perspektivno stanje mree koje se moe oekivati u iduih 10-15 godina, to se smatra kao vrijeme ekonomske amortizacije osnovnih energetskih rasklopnih postrojenja.

Shodno tome, za proraun: 1. maksimalne struje kratkog spoja valja uzeti minimalnu nadomjesnu impedansu mree do koje moe doi u perspektivi uz puni kapacitet mree; 2. minimalne struje kratkog spoja moramo uzeti maksimalnu nadomjesnu impedansu koju nam daje sadanje stanje ili kod reduciranog kapaciteta mree. Elektrodistributivna organizacija na mjestu prikljuka rudnika duna je dati podatke o snazi kratkog spoja i o vrnoj vrijednosti njegove udarne struje, i to za sadanje stanje i za perspektivno stanje mree. Na osnovu tih podataka, izraunava se minimalna i maksimalna nadomjesna impedansa mree.[4] Openito nadomjesnu impedansu mree raunamo prema izrazu:

U nazivni napon (kV) Pk snaga kratkog spoja (MVA)

8.9.1. Ureaji za zatitu od kratkog spoja Sklopnu napravu za zatitu od kratkog spoja mogu initi a) zatitni prekida (sa zatitnim elektromagnetskim okidaima); b) rastalni osigurai; c) sklopnici snage (sa zatitnim elektromagnetskim relejima). Svi sklopni ureaji, kao to su prekidai, sklopke, rastavljai itd., ne smiju se sluajno ukljuiti (npr. padom predmeta, zaruavanjem, potresanjem itd.) i moraju biti lako pristupani. Okidai i releji na sklopnim aparatima moraju odgovarati termikim i dinamikim optereenjima kratkog spoja na mjestu ugradnje. [2]

54

Zatitni su prekidai sklopne naprave kojima je u uklopljenom stanju akumulirana mehanika energija u opruzi, a ona slui za naglo otvaranje kontakata i prekidanje nastale struje kratkog spoja. Ovaj mehanizam za isklapanje aktiviraju elektromagnetski okidai, a njih struja kratkog spoja.

Zatitni okidai imaju obino dva odvojena sistema jedan pomou bimetala, koji je zatita od preoptereenja, i drugi pomou elektromagneta (Z), koji aktivira direktna struja kratkog spoja, a privuene kotve djeluju neposredno na okidaki mehanizam.

Rastalni prekidai su sklopne naprave to prekidaju strujni krug rastaljivanjem rastalnice, koja ini strujnu stazu osiguraa, ukoliko se premai njezina nazivna vrijednost. Rastaljivanje rastalnice obavlja se u keramikom tijelu ispunjenom kvarcnim pijeskom tako da se efikasno izolira i gasi nastali luk.

Sklopnici snage s elektromagnetskim relejima. Za potroae udaljene od trafostanice do kojih su minimalne struje dvopolnog kratkog spoja relativno male, vrlo esto moemo doi u situaciju da zatita s rastalnim osiguraima, obinim ili specijalnim, ne udovoljava dovoljno brzom prekidanju nastalog kratkog spoja. Tad se kao zatita upotrebljava posebni termomagnetski relej kombiniran od bimetalnog i elektromagnetskog releja. U osnovi od takvog sklopnika treba zahtijevati prekidanje struje znatno vee od onih

koje su propisane za standardne sklopnike. Upravo zbog tog zahtjeva ovakav sklopnik nazivamo sklopnik snage.

55

9. ZAKLJUAK
Uz sve vee zahtjeve za elektrinom energijom prisutna je tendencija za unapreenjem rentabilnijih rjeenja u eksploataciji rudnikih sirovina uz to manju potronju elektrine energije. S druge strane, savremeni nain proizvodnje zahtijeva veu koliinu mehanizacije. Sve to rezultira izvjesnim energetskim problemima, ali i otvara pitanja osiguranja veeg stepena zatite u odnosu na ranije, manje mehanizovane sisteme dobivanja rudnikih sirovina. Meutim, dok se na jednoj strani radi na optimizaciji procesa vezanih za vaenje sirovina iz podzemnih rudnika, na drugoj strani izostaje praenje i izrada novih, odgovarajuih tehnikih propisa. Upravo iz tog razloga, potrebno je pridavati panju ovoj tematici i dopunjavati zakonsku regulativu u cilju efikasnijeg razvoja. Drugim rijeima, intenzivirao bi se proces izbacivanja zastarjele tehnologije, a ubrzao proces iskoritenja novih naprednih tehnologija. U radu je dat osvrt na gasno-ventilacione sisteme koji su neophodan preduslov samog rada rudnika, te je s tim u vezi uzet primjer RMU Kakanj. S obzirom da se radi o metanskoj jami, osvrnuli smo se na tehnike propise koji se odnose na tu kategoriju rudnika, pa su objanjeni uslovi koritenja elektrinih ureaja u tim jamama, zatim mjerenja, s aspekta zatite, bitnih supstancija u zraku. Takoer, razmotren je nain izvedbe i reagovanje alarmnih sistema, kao i reagovanje odgovarajuih zatitnih ureaja u sluaju opasne koncentracije nedozvoljenih supstancija u jamskom vazduhu, ali i reagovanje zatite u sluaju kratkih spojeva i drugih el. pojava koje mogu ugroziti ivot radnog osoblja u rudniku.

56

10. LITERATURA
[1] Muharemovi, A., Boras, V., ''Elektrine instalacije i mjere sigurnosti", ETF Sarajevo, 2009. [2] Pravilnik o tehnikim normativima za elektrina postrojenja, ureaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom, "Sl. list SFRJ", br. 21/88 i 90/91 [3] Deli E., ii R., Nuki E., Osiguranje kvalitete ventilacionih sistema podzemnih rudnika uglja, Rudarsko-geoloko-graevinski fakultet, Tuzla, juni 2007. [4] Nenad Marinovi, ''Rudarska elektrotehnika'', kolska knjiga, Zagreb 1982. [5] Pravilnik o sadraju elaborata, nainu i postupku za kategorizacije ugljenih slojeva i jama i razvrstavanju jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana, ''Slubene novine Federacije BiH'', broj 26/10 [5] Nui, J., ivkovi, S., Krasi, D., Gali, I., ''Kategorizacija podzemnih radova po metanu'', Rudarsko-geoloko-naftni izbornik, Zagreb, 1996. [6] Kamberovi, M., Propisi za elektrina postrojenja, ureaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina, Beograd [7] Jankovi, B., Procjena izloenosti opasnim i tetnim tvarima pri podzemnim radovima, Doktorski rad, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb 2012 [8] Vrkljan, D., Vjetrenje rudnika, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb [9] http://www.rmukakanj.ba/ [10] http://www.kogeneracija.rs/jamski.html [11] http://en.wikipedia.org/wiki/Underground_mine_ventilation [12] DRP mjerno-nadzornog sistema za kontrolu gasnih i ventilacionih parametara u jamama pogona Haljinii RMU Kakanj d.o.o.

57

PRILOG
1. Tehniki podaci za MPS-01

Certifikat (BiH): Ex oznaka zatite: Princip mjerenja: Ulaz gasa: Raspon mjerenja: Greka mjerenja: Rezolucija: Vrijeme odziva t(90%): Napon napajanja:

K 09 034

I M1 Ex ia I
Pelistor Difuzno 0 5% CH4 maksimalno 5% mjerne vrijednosti 0,1 Vol% <30s 9 - 16V (DC) (iz samosigurne jedinice za napajanje)

Maksimalna potronja struje: <150mA Analogni izlazi: - Frekventni izlaz: - Strujni izlaz: - Strujni izlaz: - Naponski izlaz: (5Hz 15Hz) (0,2mA 1,0mA) /5k ili (4,0mA 20,0mA) /260 (0.4V 2V) ili (1V 5V)

Teina: 4,0kg Mehanika zatita: IP65 Vanjske dimenzije: 290,0 x 126,0 x 90,0mm (sa vanjskim draem - kukom) Radna temperatura okoline: -20C - +60C Vlaga bez kondenzacije: 0 99% RH Materijal kuita: zatien od hre Zatita od udara: 20J

58

2. Tehniki podaci za MPS-02

Certifikat (BiH): Ex oznaka zatite: Princip mjerenja: Poloaj Raspon mjerenja: Greka mjerenja: Rezolucija: Vrijeme odziva t(90%): Napon napajanja:

K 09 035

I M1 Ex ia I
Termiki Slobodno zrak 0 20m/s <3% mjerne vrijednosti 0,01m/s <25s 9 - 16V (DC) (iz samosigurne jedinice za napajanje)

Maksimalna potronja struje: <80mA Analogni izlazi: - Frekventni izlaz: - Strujni izlaz: - Strujni izlaz: - Naponski izlaz: (5Hz 15Hz) (0,2mA 1,0mA) /5k ili (4,0mA 20,0mA) /260 (0.4V 2V) ili (1V 5V)

Teina: 4,0kg Mehanika zatita: IP65 Vanjske dimenzije: 290,0 x 126,0 x 90,0mm (sa vanjskim draem - kukom) Radna temperatura okoline: -20C - +60C Vlaga bez kondenzacije: 0 99% RH Materijal kuita: zatien od hre Zatita od udara: 20J

59

3. Tehniki podaci za MPS-03

Certifikat (BiH): Ex oznaka zatite: Princip mjerenja: Ulaz zraka: Raspon mjerenja: Greka mjerenja: Rezolucija: Vrijeme odziva t(90%): Napon napajanja:

K 09 036

I M1 Ex ia I
Senzor sa zabranjenim pojasom (bandgap) Difuzno od -20C do +100C maksimalno 0,3C 0,01C <30s 9 - 16V (DC) (iz samosigurne jedinice za napajanje)

Maksimalna potronja struje: <60mA Analogni izlazi: - Frekventni izlaz: - Strujni izlaz: - Strujni izlaz: - Naponski izlaz: (5Hz 15Hz) (0,2mA 1,0mA) /5k ili (4,0mA 20,0mA) /260 (0.4V 2V) ili (1V 5V)

Teina: 4,0kg Mehanika zatita: IP65 Vanjske dimenzije: 290,0 x 126,0 x 90,0mm (sa vanjskim draem - kukom) Radna temperatura okoline: -20C - +60C Vlaga bez kondenzacije: 0 99% RH Materijal kuita: zatien od hre Zatita od udara: 20J

60

4. Tehniki podaci za MPS-05

Certifikat (BiH): Ex oznaka zatite: Princip mjerenja: Ulaz gasa: Raspon mjerenja: Greka mjerenja: Rezolucija: Vrijeme odziva t(90%): Napon napajanja:

K 09 037

I M1 Ex ia I
Hemijska elija Difuzno 0 30% O2 maksimalno 5% mjerne vrijednosti 0,1 Vol% <20s 9 - 16V (DC) (iz samosigurne jedinice za napajanje)

Maksimalna potronja struje: <60mA Analogni izlazi: - Frekventni izlaz: - Strujni izlaz: - Strujni izlaz: - Naponski izlaz: (5Hz 15Hz) (0,2mA 1,0mA) /5k ili (4,0mA 20,0mA) /260 (0.4V 2V) ili (1V 5V)

Teina: 4,0kg Mehanika zatita: IP65 Vanjske dimenzije: 290,0 x 126,0 x 90,0mm (sa vanjskim draem - kukom) Radna temperatura okoline: -20C - +60C Vlaga bez kondenzacije: 0 99% RH Materijal kuita: zatien od hre Zatita od udara: 20J

61

5. Tehniki podaci za MPS-06

Certifikat (BiH): Ex oznaka zatite: Princip mjerenja: Ulaz gasa: Raspon mjerenja: Greka mjerenja: Rezolucija: Vrijeme odziva t(90%): Napon napajanja:

K 09 038

I M1 Ex ia I
Hemijska elija Difuzno 0 1000ppm maksimalno 20ppm 0,5ppm 35s 9 - 16V (DC) (iz samosigurne jedinice za napajanje)

Maksimalna potronja struje: <60mA Analogni izlazi: - Frekventni izlaz: - Strujni izlaz: - Strujni izlaz: - Naponski izlaz: (5Hz 15Hz) (0,2mA 1,0mA) /5k ili (4,0mA 20,0mA) /260 (0.4V 2V) ili (1V 5V)

Teina: 4,0kg Mehanika zatita: IP65 Vanjske dimenzije: 290,0 x 126,0 x 90,0mm (sa vanjskim draem - kukom) Radna temperatura okoline: -20C - +60C Vlaga bez kondenzacije: 0 99% RH Materijal kuita: zatien od hre Zatita od udara: 20J

62

6. Tehniki podaci za MPS-07

Certifikat (BiH): Ex oznaka zatite: Princip mjerenja: Ulaz gasa: Raspon mjerenja: Greka mjerenja: Rezolucija: Vrijeme odziva t(63%): Napon napajanja:

K 09 039

I M1 Ex ia I
Kapacitivni Difuzno 0 100% RH maksimalno 2% RH 0,05% RH < 8s 9 - 16V (DC) (iz samosigurne jedinice za napajanje)

Maksimalna potronja struje: <60mA Analogni izlazi: - Frekventni izlaz: - Strujni izlaz: - Strujni izlaz: - Naponski izlaz: (5Hz 15Hz) (0,2mA 1,0mA) /5k ili (4,0mA 20,0mA) /260 (0.4V 2V) ili (1V 5V)

Teina: 4,0kg Mehanika zatita: IP65 Vanjske dimenzije: 290,0 x 126,0 x 90,0mm (sa vanjskim draem - kukom) Radna temperatura okoline: -20C - +60C Vlaga bez kondenzacije: 0 99% RH Materijal kuita: zatien od hre Zatita od udara: 20J

63

7. Tehniki podaci za MPS-10

Certifikat (BiH): Ex oznaka zatite: Princip mjerenja: Ulaz gasa: Raspon mjerenja:

K 09 040

I M1 Ex ia I
Piezoelektrini Difuzno Pritisak zraka do 1100mbar Diferencijalni pritisak <5bar maksimalno 1%FSS mjerne vrijednosti 12bit (digitalni izlaz) <500us 9 - 16V (DC) (iz samosigurne jedinice za napajanje)

Greka mjerenja: Rezolucija: Vrijeme odziva tg0: Napon napajanja:

Maksimalna potronja struje: <60mA Analogni izlazi: - Frekventni izlaz: - Strujni izlaz: - Strujni izlaz: - Naponski izlaz: (5Hz 15Hz) (0,2mA 1,0mA) /5k ili (4,0mA 20,0mA) /260 (0.4V 2V) ili (1V 5V)

Teina: 4,0kg Mehanika zatita: IP65 Vanjske dimenzije: 290,0 x 126,0 x 90,0mm (sa vanjskim draem - kukom) Radna temperatura okoline: -20C - +60C Vlaga bez kondenzacije: 0 99% RH Materijal kuita: zatien od hre Zatita od udara: 20J

64

8. Ex ZATITA MPS-XX

Konstrukcija mjerno-kontrolne jedinice MPS-XX ukljuuje sljedee standarde: EN 60079-0: 2006 Elektrini ureaji za eksplozivne atmosfere. (Opti zahtjevi)

EN 60079-11: 2007

Elektrini ureaji za eksplozivne atmosfere Part 11: (Samosigurnost i)

EN50303:2000

Oprema Grupe I, Kategorije M1, koja ostaje funkcionalna u atmosferama sa zapaljivim rudnikim gasovima i/ili ugljenom prainom

65