NAUNO-ISTRAIVAKI RAD

TEMA: IZGUBLJENI STECI NA LOKALITETU KIKAI KALESIJA

Kikai, 2013.

Saki Ekrem, prof.

UVOD Analizirajui strunu i monografsku literaturu u kojoj se spominju steci sa lokaliteta Kikaa, odnosno Opine Kalesija, primijetio sam da se za odreeni broj steaka navodi da postoje, ali i da se ne zna gdje se nalaze. Tim povodom, ovim radom se nastoji poblie objasniti gdje se nalaze tzv. izgubljeni steci, odnosno da se potvrdi postojanje evidentiranih i da se sagleda u kakvom su trenutno stanju. Istovremeno, nastojalo se ukazati na necivilizacijski odnos mjetana prema stecima koji su im esto sluili u zamjenu za odgovarajui graevinski materijal. Fotografije o tome dovoljno govore.

1. KIKAI U ovom naseljenom mjestu su etiri do sada poznata lokaliteta steaka. To su: ifluk (danas Rijeka), Mramor-Sakii (danas Prisadi), Mramor Mujanovii, Njiverica-Zabrdje. Karta 1: Lokaliteti steaka, Kikai-Kalesija

Izvor: Kopija austrougarske karte, 1885. U posebnu uvjetno petu kategoriju moemo svrstati steke koji se nalaze u temeljima kua i pomonih objekata u dvoritima zaselaka Kundakovii i Gornji Kikai u MZ Kikai, opina Kalesija.

1.1. Lokalitet ifluk Izgubljeni steak prema Haliloviu i Zuliu (2003), koji citiraju Truhelku, u ifluku kod Kikaa Vuleti, V. je 1889.godine zabiljeio jedan steak u obliku sanduka sa natpisom. Truhelka je 1895. godine uspio proitati natpis, koji glasi : SE LEI BRANKO VERKOVI NA SVOJOJ ZEMLI NA PLEMENITOJ POSTAVI NA NEM BRATIJA MILOBRAT I MILKO I SIN O: MILKO A PISAH GA PRERAD DIJAK TVRENOVI. (Slika, str 65) Steak je duine 190, irine 90 i visine 59 cm. Natpis je na duoj strani i okrenut prema cesti. Tragajui za ovim stekom iz razgovora sa Mujom Sakiem (1939) i Begom Sakiem (1949), mogue je zakljuiti da je steak sa prvobitne lokacije koja se nalazila u ifluku (dananji sakii Rijeka) pomjerio Ibrahim Ferhatovi (1868) sa svojim sinovima Mujom (1894), Mehom (1900) i Osmanom (1906). To pomijeranje steka je izvreno oko 1912. godine, zbog ega ga Belagi, . nije mogao pronai. Od navedenih kazivaa saznao sam i za zanimljivu priu koja se moe dovesti u vezu sa navedenim nestalim stekom. Naime, pria je vezana za porodicu Fehratovi koja je nekada ivjela na ovom lokalitetu. Kazivaima su ovu priu priali njihovi roditelji. Porodici Fehratovi su se iz godine u godinu deavali udni dogaaji. Meu ostalim nesretnim dogaajima poela im je ugibati stoka. Traei spas, jedan Fehratovi je otiao hodi da mu, kako se kae ogleda. Reeno mu je tom prilikom da je ispod njegove kue mramor (steak) i da je on uzronik njegovih nesrea te da ga mora to prije ukloniti s mjesta i da mu eljad moraju poeti odmah klanjati. Doavi ku i primijetio je da mu je i posljednji vo zvani Garonja, bolestan. Tada je svom sinu sa nadimkom Mrki, rekao: Uzmi abdest Mrki, ode i Garonja. Ova izjava e kasnije postati doskoica u Kikaima. Domain Fehratovi, je nakon toga sa svojim sinovima izvadio navedeni mramor ispod kue te ga uz pomo volovske zaprege odevzao nedaleko od ovog lokaliteta u korito rijeke Gribaje. Poreenjem godine deavanja iz ove prie i godine registracije izgubljenog steka, dolo se do zakljuka da se godine prilino podudaraju. Pomjereni steak se nalazio na lokalitetu dananjeg naselja Sakii Rijeka, ranije ifluk, desetak metara ispod kue Saki (Ferid) Alije (1967). Tu se nalazila kua Ibrahima Fehratovia u koju je bio ugraen navedeni steak.

1.2. Mramor Prisadi Sakii Autori Halilovi i Zuli, 2003. ukazuju da se na lokalitetu Sakii iznad damije nalaze tri steka od kojih je jedan sljemenjak i dva stuba. Jedan je ukraen i oboren, a drugi oteen. Dobro su obraeni i od kvalitetnog su materijala. Prema kazivanju Bege Sakia (1940) i Muje Sakia (1939), ovi steci su koriteni kao graevinski materijal, odnosno bili su temelj za kuu porodice Saki koja se oko 1880. preselila iz Gornjih Kikaa gdje su prvobitno bili. Na ovom lokalitetu su napravili kuu a poto je na toj lokaciji bila nekropola steaka, oni su ih koristili kao graevinski materijal. Koliko je prvobitno bilo steaka na ovom lokalitetu, pouzdano se ne zna, ali prema ovim kazivaima to je bila vea nekropola. Sauvani su samo oni steci koji su ugraeni u temelje ove kue. Ova kua je poruena 1970. godine i koliko je steaka bilo u nju ugraeno nije poznato jer plac nije potpuno oien poslije njenog ruenja. Fotografija 1: Glavna nekropola ili lokalitet sa kojeg su steci pomjereni ili koriteni kao graevinski materijal

Danas su vidljiva samo tri navedena steka. Meutim, prema kazivanjima postoji jo najmanje jedan steak koji se nalazio ipsred ulaznih vrata poruene kue a koji je danas prekriven debljim slojem zemlje.

Fotografija 2: Steak sa polumjesecom na lokalitetu Mramor-Sakii. Ranije evidentiran i opisan.

Fotografija 3: Steak na lokalitetu Mramor-Sakii. Ranije registrovan i opisivan.

etvrti steak koji spominju Halilovi i Zuli u Crticama iz kulturno-historijske prolosti, (2003), a koji se danas malazi u mezarju Kavgara, ne potjee sa lokalitea Prisadi-Mramor jer je na mezarje 6

dovuen nakon ruenja starog mekteba u Kikaima a koji je bio ugraen u isti kao kamen temeljac. Gdje je bila njegova prvobitna lokacija nije poznato (mogue lokacija Mra mor-Mujanovii) jer je mekteb bio udaljen oko 10 m od ovog lokaliteta.

1.3. Mramor - Mujanovii Ovaj lokalitet steaka do sada nije spominjan. Na samom lokalitetu pronaeno je nekoliko oteenih steaka a prema kazivanju Ferida Avdia (1940), sa ovog lokaliteta su odvueni steci u Kundakovie zaselak MZ Kikai i koriteni kao kameni temeljci za gradnju kue njegvoog djeda Avde Avdia koji je ivio preko 100 godina. Na ovom likalitetu trenutno postoje dva pomjerena i oteena steka i nalaze se pored puta Kikai Hrasno. Na jednom steku moe se primijetiti i zapis na bosanici (Foto 4). Fotografija 4: Steak na lokalitetu Mramor Mujanovii. Po ostacima graevinskog materijala na njegovoj povrini zakljuujemo da je koriten kao graevinski materijal.

Fotografija 5: Steak na lokalitetu Mramor Mujanovii, pomjeren sa svog prvobitnog lokaliteta. Danas se nalazi pored puta Kikai- Hrasno.

Koiliko je steaka bilo u ovoj nekropoli nije poznato, meutim moe se pretpostaviti da je veliki broj uporijebljen kao graevinski materijal gradnjom puta Tuzla-Zvornik za vrijeme austrougarske uprave.

1.4. Njiverica / Zabrdje Lokalitet se nalazi na granici izmeu Kikaa i Babine Luke, tj. granii se sa putem Kikai -Hrasno sa jedne strane a sa druge strane se granii sa tzv. Ciganskim putem. Put je nazvan po romskom naselju koje se nalazilo na lokalitetu u historisjkim izvorima zvanom Zabrdje a bilo je naseljeno u srednjem vijeku i mogue ga je dovesti u vezu sa otkrivenim stecima na lokalitetu Njiverica koja je udaljena oko 30 m. Za ovaj put se moe tvrditi da je ovo Pain put. Na lokaliteu Zabrdje nalaze se ostaci nekadanjih kua, samo mjesto nije istraeno niti se o njemu u hostorijskoj literaturi pisalo. Postoji vjerovatnoa da na ovom lokalitetu ima jo materijalnih ostataka prolosti pa je neophodno izvriti dopunska detaljna istraivanja istog. Lokalitet Njiverica, odnosno Zabrdje nije ranije evidentiran niti opisivan.

Karta 2: Lokalitet Zabrdje nekropola steaka

Izvor: Kopija austrougarske karte, 18... Na ovom lokalitetu se danas nalaze dva steka. Oni su dobrim dijelom utonuli u zemlju. Jedan je vidljiviji pa se mogu uoiti njegove dimenzije. Njegove dimenzije su: 260x85x40 cm. Na osnovu dostupnosti povrina steka nisu primjeeni ukarsi niti natpisi. Spada u kategoriju steaka sanduka u obliku sarkofaga. (Foto 6 i 7)

Fotografija 6: Steak na lokalitetu Njiverica. Nije registrovan niti opisivan.

Fotografija 7: Steak na lokalitetu Njiverica. Nije registrovan niti opisivan.

Drugi steak je najveim dijelom utonuo u zemlju samo je vidljiva ivica na osnovu koje se da zakljuiti da se radi o steku, meutim ne moemo vie rei. Duina ovog steka je 180 cm dok ostale dimenzije zbog debelog sloja zemlje na njemu nisu dostupne. Treba istai da se na neposrednoj blizini lokacije i tzv. Painog puta nalazi i staro mezarje Selimovia gdje postoji najstariji nian na prostoru Kalesija tj. prelazni oblik od steka ka nianu, u narodu poznat kao Babin nian. 10

2 STECI ZA KOJE NE MOEMO UTVRDITI KOJEM LOKALITETU PRIPADAJU 2.1. Kundakovii U temeljima poruene kue iji je vlasnik Omer Avdi ( ), nalaze se najmanje dva steka ije su dimenzije 140x58x40 cm. Steci su oblika stuba stele i zavravaju se sljemenom pod uglom 45 stepeni. Na osnovu vienog nema ukrasa ni natpisa, a za detaljniju analizu potrebno je steke osloboditi naslaga zemlje i materijala poruene kue. (Foto 8 i 9) Fotografija 8: Steak na lokalitetu Kundakovii. Nije registrovan niti opisivan.

Fotografija 9: Steak na lokalitetu Kundakovii. Nije registrovan niti opisivan.

11

Postojao je jo jedan steak a koji je oteen i prevuen kod stadiona u Kikaima 2012. godine a bez obzira naoteenje, vidljivi su ukrasi i motivi na njemu. I ovaj steak je bio ugraen u temelje kue Omera Avdia. Upravo zbog svoje svrhe u temelju, zbog velikih dimenzija morao je biti razbijen kao bi se lake uklapao u gradnju. (Foto 10) Fografija 10: Steak na lokalitetu stadion u Kikaima. Nije registrovan niti opisivan.

U temeljima druge, takoer poruene kue vlasnika Mustafe Husia ( ), nalazi se steak stub stela ije su dimenzije 170x50x40 cm. Na njemu se uoavaju razliite dimenzije jer se steak iz osnove suava ka vrhu. Razlika je 13 cm. Mogue je da je ispod temelja poruene kue bilo jo steaka, jer prisutna gomila kamenja u dvoritu poruene kue ukazuje na to. (Foto 11)

12

Fotografija 11: Steak na lokalitetu Kundakovii. Nije registrovan niti opisivan.

I u temeljima tree poruene kue vlasnika Ibre Husia ( ), nalazi se steak ije su dimenzije 160x40x40 cm. Pravougaonog je oblika. Na steku nisu vidljivi ukrasi niti natpisi pa je isti zbog nepristupanosti potrebno detaljnije analizirati. (Foto 12)

13

Fotografija 12: Steak na lokalitetu Kundakovii. Nije registrovan niti opisivan.

Pored ove tri poruene kue u ijim temeljima se nalaze steci, u neposrednopj blizini nalazi se jo jedna stara bosanska kua vlasnitvo Safije Aljuki ( ) u ijem temelju je ugraen steak oblika stuba stele dimenzija ( ). (Foto 13 )

14

Foto 13: Temelj kue Safije Aljuki sa ugraenim stekom

O postojanju jo nekih steaka u njenim temeljima ne moe se pouzdano govoriti jer je kua zarasla i prilaz je onemoguen. U neposrednoj blizini ove kue, u dvoritu Jusufa Islamovia ( ), nalaze se dva oteena steka a ispod njegove stare bosanske kue, mogu se primijetiti ostaci steaka koji su koriteni kao kameni temeljci za istu. (Foto 14 i 15)

15

Foto 14: Oteeni steak koji j bio ugraen u temelj stare kue Jusufa Islamovia

Foto 15: Oteeni steak koji j bio ugraen u temelj stare kue Jusufa Islamovia

16

U centru naselja Kikai, uz samu obalu rijeke Gribaje, nalazi se plac Omera Mujanovia ( ) na kojem su vidljivi brojni ostaci oteenih steaka a koji su bili ugraeni u temeljima poruene kue i pomonih objekata. Odakle potiu ovi steci, ne moemo pouzdano tvrditi, meutim, injenica je da je veliki broj steaka razbijen i ugraen u navedene objekte. Najouvaniji su steci koji su ugraeni u temelje hambara, dok su dijelovi ostalih razbacani po placu poruene kue. Da bi se p optunije sagledalo stanje steaka, neophodno je plac detaljno dubinski oistiti. (Foto 16 i 17) Fotografija 16: Pomoni objekat-hambar u centru Kikaa sa ugraenim stecima u temeljima.

17

Fotografija 17: Ostaci oteenih steaka na placu poruene kue Omera Avdia iz Kikaa.

U naselju Gornji Kikai, do sada nije registrovana niti jedna nekropola steaka niti postoje naznake o njihovom postojanju, jedino u temeljima jedne poruene kue pronaen je jedan komad steka na kojem su vidljivi ukrasi. (Prilog 18 i 19)

18

Fotografija 18: Steak na lokalitetu Gornji Kikai sa ukrasima. Nije registrovan niti opisivan..

Fotografija 19: Prethodni steak sa pogledom iz drugog ugla.

U samom centru Kikaa, u avliji koja se granii sa damijskim haremom, nalazi se stara bosanska kua sa pomonim objektima hambarom, talom i suarom ispod kojih se nalaze neoteeni steci i to 19

dva steka pod suarom i jedan steak pod kuom. Detaljniji opis je mogu jedino uz uklanjanaje pomonih objekata koje se nalaze na njima. Takoer, vrstu ni oblik steka je nemogue u potpunosti odrediti. (Foto 20) Fotografija 20: Kua Mahmuta Sakia sa pomonim objektima u ijim temeljima su ugraena tri steka

20

2.2. Lokalitet abino brdo abino brdo zahvata veliki kompleks zemjlita u Kikaima. Prema slivu rijeke Gribaje granii se sa lokalitetom Kratelj dok se prema slivu Babajikog potoka granii sa lokalitetom Martezanovii. Na ovom prostoru koji je danas nenaseljen i ine ga veinom oranice i manje povrine niske ume, nalaze se ostaci straih graevinskih objekata kao i tragovi starog mezarja. U starom mezarju na abinom brdu, jo uvijek postoji jedan nadgrobni spomenik-nian u obliku turbana. Njegove dimenzije su 12x12x60 cm. Prema kazivanju Muje Sakia (1939), ostaci graevine i staro mezarje, je pripadalo familiji abi pa otuda i sam naziv mjesta abino brdo. Prema ovom kazivau , a njemu je to prenio njegov otac, zbog bolesti kuge koja je nekada harala ovim prostorima, abii su se odselili sa ovog mjesta u dananje naseljeno mjesto Dubrave (ivinice). U Dubravama danas postoji familija abi. U svojoj knjizi Etnologija sjeveroistone Bosne, Kulenovi, izmeu ostalog spominje i familiju abi u Dubravama za koju nije mogao utvrditi odakle vode porijeklo. S obzirom na malu udaljenost Kikaa i Dubrava, sasvim je mogue da familija abi iz Dubrava vodi porijeklo iz dananjih Kikaa, odnosno sa lokaliteta abino brdo. 2.3. Lokalitet Martezanovii Lokalitet abino brdo se prema slivu Babajikog potoka granii sa lokalitetom Martezanovii. I na ovom lokalitetu se nalazi mezarje Martezanovii. Mezarje je veoma staro o emu svjedoe obrisi grobova-mezara koji su danas bez niana unitenih ljudskom nebrigom. U vie navrata, prilikom kopanja kabura - grobnih jama u novije vrijeme, pronaene su ljudske kosti-skeleti. Prilikom renoviranja izvora koji se nalazi u blizini ovog mezarja, pronaena su dva stara nadgrobna spomenika koja su bila ugraena kao graevinski materijal. Samo mezarje se granii sa njivom koja nosi naziv Potkojnica. Gotovo da uvijek potkojnice u svim mjestima granie sa mezarjem. Mezarje Martezanovii je i danas aktivno a u njemu se kopaju- sahranjuju mjetani dananjeg naseljenog mjesta Babajii. Mezarje se nalazi na raskrsnici lokalnih puteva koji povezuju Kikae, Babajie, Kundakovie i Poarnicu. Prostor oko ovog mezarja je danas nenaseljen. Meutim, postoje tragovi koji ukazuju da je ovaj prostor bio nastanjen u prolosti. Prema kazivanju Jusufa-Juse Babajia (19..) na ovom prostoru je ivjela porodica Babaji. I danas se mogu uoiti tragovi stare kue porodice Babaji koja se nalazila na njivi koja granii sa samim mezarjem. Prema istom kazivau, Babajii su napustili ovaj prostor zbog bolesti kuge i nastanili se na oblinjem brdu iznad dananjeg tunela aklovii. Prema ovom izvoru, Babajii su se doselili na lokalitet Martezanovii iz Novog Pazara. To su bila dvojica brae Ibro i Ajdin Babaji oko 18.. godine. Ibro Babaji je bio djed kazivaa Jusufa Babajia . Na istom lokalitetu Martezanovii, je prema kazivanju Ferida Avdia (1938), nekada ivjela i familija Husi (Hamzi). U vlasnitvu ove familije je bio ogroman zemljini posjed koji se prostirao od stare ceste- Babajia pa do Visa i Poarnice-Tuzla. Prema istom kazivau, a njemu je to prenio njegov djed, Husii (Hamzii) su zbog kuge napustili ovaj prostor te se nastanili na oblinjem lokalitetu Podvinac (danas Kundakovii-Kikai). Kraj puta koji razdvaja Martezanovie i abino brdo, nalazi se prirodni izvor vode koji prema tvrdnji mjetana Kikaa i Babajia nikad nije presuio. Sasvim je mogue da se ovim izvorom napajalo stanovnitvo sve tri porodice koje su nekad ivjele na ovom prostoru. 2.4. Lokalitet Podvinac-Kundalovii To je manji zaselak u Kikaima koji je nekad bio zasebno naseljeno mjesto. Dananja putna komunikacija koja povezuje ovaj zaselak sa centrom Kikaa, izgraena je za vrijeme austrougarske uprave. Gradnja ovog puta je uvjetovana povezivanjem Kundakovia sa putnom komunikacijom Tuzla-Zvornik izgraenom za vrijeme austrougarske uprave a koja je izmeu ostalog prolazila i kroz Kikae dolinom rijeke Gribaje. 21

Do tog vremena ovo naseljeno mjesto je koristilo staru putnu komunikaciju koja je povezivala tuzlansku staru cestu koja je prolazila kroz dananje naseljeno mjesto Babajii, zatim Martezanovii, abino Brdo, Podvinac, Vis i Poarnicu. Stara putna komunikacija je prilikom prolaska novosagraene ceste za vrijeme austrougarske uprave, izgubila svoj raniji znaaj i pala u zaborav. Naziv Kundakovii je mlaeg datuma i potjee iz vremena austrougarske uprave. Ranije se ovo mjesto nazivalo Podvinac. Sam naziv toponima upuuje na to da je taj dio Kikaa bio pod vinovom lozom. I danas su u ivicama ovih njiva prisutni ostaci nekadanjih vinograda, tj. podivljalo groe. Sam teren ovog dijela Kikaa svojim oblikom i sastavom zemljita te osunanosti , ima idealne uvjete za uzgoj vinove loze. Adem Handi, u svojoj knjizi Tuzla i njena okolina u XVI stoljeu, spominje i Kikae koji su pod istim nazivom spominju od 1512. godine. Isti autor navodi da je najznaajnija privredna grana bilo vinogradarstvo, dok je na drugom mjestu bila proizvodnja penice, a u uspjevalo je jo poneto prosa i zobi. O starosti ovog naselja je veoma malo dokaza. Jedini tragovi prolosti su mezarje, toponimi, nadgrobni spomenici-steci koji se ne nalaze danas na izvornom mjestu, ve u temeljima drvenih kua a lokalno stanovnitvo ne zna njihovu izvornu lokaciju izuzev nekoliko kazivaa koji posjeduju odreeno znanje o prolosti ovog naselja. Mezarje u Kundakoviima se nalazi na uzvienju iznad naselja koje danas ne postoji a nalazilo se sa druge strane tog mezarja na lokalitetu Selita. Prema kazivanju Ferida Avdia, u Selitima se nalazi njiva gdje je on obraujui zemlju izorao volovskog zapregom ostatke stare nastambe kao i neke predmete koje on nije sauvao. Prema ovom kazivau i sam naziv toponima Selita upuuje na to da je taj prostor u prolosti bio naseljen. Mezarje je putevima razdvojeno na tri dijela. O starosti mezarja svjedoe stari niani koji se nalaze u samom mezarju na izvornom mjestu kao i niani koji su prilikom ienja mezarja uklonjeni i danas se nalaze na gomili kraj puta. Mezarje se granii sa njivom koja nosi naziv Potkojnica. U Kundakoviima ive familije HusiiHamzii, Avdii, Karii, Aljukii, Smajii, Husii i Islamovii. 1. HUSII-HAMZII, imaju velike zemljine posjede. Zemlja u njihovom vlasnitvu se prostire od Martezanovia-naseljeno mjesto Babajii, pa do Visa-Tuzla po kazivanju Ferida Avdia (...) Ove familije su su prvobitno bile naseljene na Martezanoviima pa su zbog bolesti kuge napustile to mjesto i nastanile se na Podvinac, tj. dananje Kundakovie. 2. AVDII, takoer posjeduju velike zemljine povrine. Pored Avdia u Kundakoviima, postoje Avdii i u Gornjim Kikaima. Trenutno nema podataka o njihovom krvnom srodstvu. 3. KARII, imaju manje zemljine posjede u svom vlanitvu. U odnosu na Avdie i Husie. 4. ALJUKII, su porijeklom iz Miljanovaca-Gaj. enidbenom linijom, tj. udajom dviju Avdiki za njih dvojicu, Aljukii su preselili u Kundakovie-Kikae (na enovinu) ime nastaju dananji Aljukii u Kikaima. 5. SMAJII, u Kundakoviima nisu starosjedioci. Prvog Smajia je njegova majka udajom u stomaku donijela u Kikae. 6. HUSII, dananje Husie u Kundakovie je izrodila ena Avdika koja je bila udata na Lipovice u familiju Husi. Ona se vratila iz Lipovica na oevo imanje i iz tog braka sa sobom dovela dijete. Od tog djeteta e nastati dananji Husii. 7. ISLAMOVII, iz Kikaa su porijeklom iz Sprea-Tojia. Prema kazivanju Muje Sakia (1939) i Bege Sakia (1940), Islamovi iz Sprea je oenjen Sakikom iz Kikaa te je doao da ivi na enovini, tj. u Kikae. Iz tog braka su se izrodili dananji Islamovii u Kikaima. 2.5. Lokalitet Donji Kikai Ovaj prostor Kikaa do dolaska austrougarske uparave u Bosnu bio je nenaseljen. Sastojao se od tri dijela, a to su ifluk dananja Rijeka, Mramor- dananji Gornji Sakii i Mujanovii, Polje-danas naseljeno familijom edovii i Avdibaii. Prostor je sluio kao poljoprivredno zemljite osim Mramora koji je bio nekropola steaka, tj. srednjovjekovno groblje. 22

Cijeli prostor je imao idealne uvjete za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom s obzirom da se nalazi u dolini rijeke Gribaje. Dolaskom austrougarske uprave u Bosnu, dolazi i do gradnje putne komunikacije Tuzla-Zvornik koja izmeu ostalog prolazi i kroz Kikae dolinom rijeke Gribaje. Prolazak puta e uvjetovati postepeno naseljavanje ovog dijela Kikaa a koji e vremenom postati centar ovog naseljenog mjesta. Na ovaj prostor se nastanjuju familije koje su ranije ivjele u Gornjim Kikaima a to su Sakii koji se nastanjuju na prostoru Mramora i ifluka, Mujanovii se nastanjuju na prostor Mramora, a neto kasnije i edovii kao i Avdibaii naputaju Gornje Kikae te se nastanjuju na lokalitet Polje. U centru Kikaa nalazi se mezarje Kavgara. Danas je to centralno mezarje u Kikaima, meutim po kazivanju starijih mjetana u tom mezarju su se poeli kopati edovii. Urbanizacijom Donjih Kikaa, odnosno migracijom stanovnitva sa okolnih brda u dolini Gribaje i ostale familije se poinju kopati, tj. sahranjivati u ovom mezarju. Sa dvije strane mezarja Kavgara se granii sa putevima. Put sa donje strane mezarja je stariji i potie iz vremena Osmanlija, dok je put koji prolazi iznad dananjeg mezarja mlai i potie iz vreman austrougarske uprave. Austrougarska uprava je izgradila put kroz mezarje i tako ga podijelila na dva dijela. Onaj dio mezarja iznad puta vremenom je zaboravljen i zarastao u umu, dok je dio mezarja izmeu puteva i danas .... U umi se mogu uoiti ostaci starih niana koji su svjedoci zaboravljenog dijela ovog mezarja.

3. PORIJEKLO TOPONIMA Osmanlije u svom prvom popisu spominju naseljeno mjesto Kikai pod istim imenom. Tanije, kako navodi Handi A. (1975), ovo selo se pod istim imenom spominje 1512. godine kao znaajnije selo sa primuurom na elu. Samo naselje je mnogo starije o emu svjedoe brojni ostaci iz srednjeg vijeka steci kao i toponimi koji datiraju jo od prije srednjeg vijeka. O samom porijeklu imena nema pouzdanih podataka izuzev kazivanja u narodu. Tako da mnogi ime Kikai povezuju sa kosom (kike), meutim ime bi se mogao dovesti u vezu sa toponimom Kik koji je est naziv za uzvienje -brdo u mnogim naseljima. Tako npr. postoji i gradina na uzvienju koje se zove Kik, juno od naselja eher (Kalesija) i uzvienje Kik iznad Vlasenice. Na podruju opine Kakanj iznad sela Brnjica nalazi se brdo zvano Kik mogue arheoloko nalazite. (Izvjetaj o stanju 111 kulturnih spomenika iz NGO) Takoer, prema Mesihoviu, S. u Ilirikama, postoji gradina Kik u Rogatici. Osim ovioh lokaliteta poznato je da se iznad Bugojna na brijegu Kik nalazi srednjovjekovno utvrenje. ( Katalog turistikih potencijala Bugojno, D. Vakuf, G. Vakuf) Smatramo da je objanjenje imena u najuoj vezi sa uzvienjem ili kikom. Samo ime Kikai predstavlja mnoinu to se moe dovesti u vezu sa vie uzvienja i brda na kojima se nalaze kue zaseoci a pripadaju Kikaima. Na navedenim brdima iji su toponimi, ivia brdo, Terzi brdo, abino brdo i Brdo nalaze se tragovi ranijih nastambi kao i starog mezarja na abinom brdu to jasno ukazuje na kontinuitet ivljenja na ovim prostorima. (Prilog nian sa abinog brda) Osim starog mezara na abinom brdu vidljivi su ostaci objekata a po kazivanju Muje Sakia (1939), to su ostaci kua porodice abi. Prema istom kazivau, ova porodica je nakon to je ovaj prostor poharala kuga, odselila u dananje Dubrave (ivinice). Danas u naselju Dubrave ive porodice sa prezimenom abi o emu svjedoi i profesor Kulenovi, S. ( ) koji, istraujui porijeklo porodica u Dubravama za porodicu abi nije imao objanjenje odakle su porijeklom. S obzirom da se radi o relativno kratkom geografskom rastojanju, sasvim je mogue da porodica abi iz Dubrava, vodi porijeklo iz Kikaa, odnosno sa abinog brda. Kratelj, prema nekim izvorima znai drugo ime za kugu ili koleru. Na osnovu austrougarskog katastarskog palna moemo zakljuiti da na podruju dananje opine Klaesija u pet naseljenih mjesta se nalaze toponimi oji nose naziv Krat elj. Istraujui znaenje ovog toponima dolo se do zakljuka da kratelj predstavlja drugo ime za kugu ili koleru. Sama mjesta koja nose naziv Kratelj su tzv. kuna mjesta. Nakon haranja kuge u prolosti, stanovnitvo se povlailo sa 23

ovih mjesta i mijenja lokaciju stanovanja. Takva kuna mjesta u narodu su prozvana kratelji i u kasnijim fazama su uglavnom izgbjegavana kao lokaciju za gradnju naselja, kua i sl. za stanovanje. Danas u to tzv. mere ili meraje i slue kao panjaci. U Kikaima postoji lokalitet koji nosi naziv Kratelj. To je ogroman kompleks zemljita koji nije u privatnoj svojini a slui za ispau stoke lokalnom stanovnitvu. Potrebno je istai, da taj lokalitet, iako se nalazi na atraktivnom mjestu u selu, nije naseljen niti urbaniziran. Razloga za to je vie, a osnovni je strah od kuge koji je bio kod starijih generacija koje su je upamtile a kod narednih, bilo je uvrijeeno miljenje da je veliki grijeh uzurpirati meru ili meraju te da e onoga ko ugradi meru , stii velika kazna (bolest stoke, eljadi i sl.). Kratelj se granii sa lokalitetima Terzia brdo, abino brdo, Martezanovii gdje postoje materijalni tragovi starih nastambi, kua a za koje lokalno stanovnitvo tvrdi da su tu ivjele porodice koje je pomorila kuga kao i porodice koje su u strahu od iste, napuistile ovo mjesto. Na osnvovu svega navedenog moemo zakljuiti da je prostor u Kikaima od rijeke Gribaje do tzv. Stare ceste, dananji Babajii, nekada bio nastanjen te da je kuga osnovni razlog migracije stanovnitva sa ovih loklaiteta.

4. PREGLED LOKACIJA GDJE SE NALAZE STECI U KIKAIMA LOKACIJ A ifluk- Rijeka Gornji Kikai Mezarje Kavgara - Kikai Mramor - Mujanovii Mramor Sakii Plac Huse Islamovia - Kundakovii Plac Ibre Husia- Kundakovii Plac Mahmuta Sakia Mramor - Sakii Plac Mustafe Husia - Kundakovii Plac Omera Avdia - Kundakovii Plac Omera Mujanovia - Kikai Plac Safije Aljuki - Kundakovii Stadion Kikai Zabrdje - Njiverica Ukupno BROJ NAENIH STEAKA 1 1 1 2 3 2 1 3 1 2 2 1 1 2 23

Od ukupnog broja (23) 15 steaka je neoteeno, dok je presotalih 8 steaka manje-vie oteeno. Od ukupnog broja pomjerenih sa svoje prvobitne lokacije je 21, dok su na izvornom mjestu samo 2 steka, a to su oni koji se nalaze u Njiverici-Zabrdje.

24

5. ZAKLJUAK Na osnovu sauvanih steaka, rijetkih kazivaa u ovom mjestu i Austrougarskog katastarskog plana iz 1885. godine, moe se zakljuiti da je u Kikaima postojala jedna velika nekropola steaka koja je zauzimala ogroman prostor a to je dananja mahala Gornji Sakii, harem damije i mahala Mujanovii koja se nalazi u blizini damije kao i okolne njive oko ovih mahala. Cijeli taj prostor bila je nekropola steaka. Naalost zbog urbanizacije jer je taj prostor pogodan za gradnju stambenih objekata, dolo je do uzrupacije istog prostora. Danas je ta nekropola unitena a svi steci su pomjereni sa svog prvobitnog leita. Pored ove velike centralne nekropole steaka, postoji i druga koja se nalazi u Zabrdju Njiverice i u kojoj se danas nalaze dva sauvana steka na izvornom mjestu. Trea lokacija je ifluk-Rijeka gdje se nalazio usamljeni steak sa natpisom. Svi steci koji su koriteni kao graevinskim materijal u gradnji starih bosanskih kua i pomonih objekata u ovom mjestu potiu sa lokaliteta Mramor tj. najvee nekropole u ovom mjestu. Od 23 steka, ranije je registrovano 5 od ega su jedan registrovali Vuleti i Truhelka a 4 Haliliovi i Zuli. Zadnjim istraivanjem je registrovano 18 steaka i isto tako otkrivena je jedna nepoznata nekropola koja se nalazi na lokalitetu Njiverica-Zabrdje. Posebnu vanost predstavlja pronalazak steka koji je ranije registrovan u strunoj literautturi a za koji se tvrdilo da je unieten. Pored ovog steka, ovim istraivanjem pronaen je jo jedan steak koji je dosta uniten a koji se nalazi na lokaciji Mramor-Mujanovii. Na osnovui sauvanih i pronaenih steaka, moemo zakljuiti da je ovo mjesto u srednjem vijeku bilo gusto naseljeno a o emu i pored steaka, svjedoe i nazivi toponima u ovom mjestu a koji potiu iz srednjeg vijeka kao ti su Vinac, Podvinac, Podvinice i dr.

6. IZVORI I LITERATURA 1. Austrougarski katastarski plan 1885. 2. Belagi, . (2004): Leksikon steaka, Sarajevo. 3. Handi, A. (1975): Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Sarajevo. 4. Izvjetaj o stanju 111 kulturno-historijskih spomenika iz NGO 5. Katalog turistikih potencijala Bugojno, G. Vakuf i D. Vakuf 6. Kazivanja Bege Sakia (1940) i Nezira Fatia (1947) 7. Mesihovi, S. ( ): Ilirike 8. Mujezinovi, M.(1998): Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, Sarajevo. 9. Sluba za katastar Opine Kalesija, 2013. 10. Tosunbegovi, D. (2007): Gornja Sprea, Kalesija. 11. Halilovi, S. (2003): Kalesija crtice iz kulturno-historijske prolosti, Kalesija. 12. Kulenovi, S. (1995 ): Etnologija Sjeveroistone Bosne, Muzej Istone Bosne, Tuzla 13. Handi, A. (1975 ): Tuzla i njena okolina u XVI stoljeu, Svjetlost, IP, Sarajevo

25