Professional Documents
Culture Documents
The Use of Paper in Architecture
The Use of Paper in Architecture
O AUTORU
Projekti Paper log houses bili su jedan od najveih izazova japanskog arhitekta
Shigeru Bana. Radi se o privremenim objektima stanovanja za rtve potresa.
Zapravo je to niz projekata koji prati potrese Kobe u Japanu (1995), Kaynasi u
Turskoj (1999) i Bhuj u Indiji (2001). Svaki projekt privremenog stanovanja prilagoen
je svom okoliu - ponajprije klimi i kuturnom kontekstu. Sve projekte odlikuje
jednostavna konstrukcija, jednostavan i brz nain ugradnje, dostupnost i mogunost
recikliranja materijala te ukupna niska cijena projekta. Za zahtijevan problem
privremenog stanovanja Shigeru Ban je pokazao veliku kreativnost u smislu
konstrukcije i materijala.
Ban je uspostavio kriterij privremenog stanovanja: jeftini materijali, jednostavna
tehnologija gradnje, zadovoljavajua izolacija i estetska dopadljivost kue. Arhitekt je
ve imao iskustva sa papirom kao graevnim materijalom u projektima Pjesnikova
knjinica (Library of a Poet) iz 1991. iPapirnata kua (Paper house) iz 1995. Papir
se pokazao kao vrlo zahvalan graevni materijal privremenog stanovanja zbog niske
cijene i mogunosti brzog graenja. Moda najznaajniji projekt od papirnatih cijevi
je za Japanski paviljon, Hannover EXPO 2000.
Banove realizacije, bez obzira bila rije o papirnatim ili konvencionalnim zdanjima,
svjedoe o autorovu kreativnom i autentinom pristupu koji svakoj zadai prilazi s
jednakom istraivakom znatieljom, traei najloginije pragmatino rjeenje
problema, istodobno vizualno atraktivno i duboko humano, koje e u potpunosti
pogoditi potrebe korisnika i izraziti specifinosti konkretne arhitektonske zadae.
Stoga je svaki njegov projekt jedinstven i neponovljiv. ak i kada se koristi papirnatim
tubama, koje je sam otkrio i prvi primijenio kao konstruktivne elemente, Ban
izbjegava serije i ponavljanja, standardizaciju i tipizaciju, svjestan posebnosti svake
zadae.
Kobe, Japan
PROJEKT:
1995.
PROTOTIP KONSTRUKCIJE:
1995.
IZGRADNJA:
1995.
U sijenju 1995. straan je potres poharao Kobe, odnijei 5000 rtava i ostavivi
mnoge bez sigurnog sklonita. Nedugo nakon potresa Ban je svojim arhitektonskim
rjeenjem funkcionalno i ekonomino odgovorio zahtjevima grada.
Kue su dimenzija 4 m2 te su napravljene od papirnatih cijevi promjera 108 mm i
debljine 4 mm. Samoljepljiva vodootporna traka izmeu cijevi osigurava spoj.
Podnoje je vrlo dosjetljivo rjeeno: ine ga posueni sanduci za pivo punjeni
vreama pijeska. Strop i krovna membrana sastoje se od PVC platna za atore te su
odvojeni kako bi zrak mogao cirkulirati i osigurati ispravnu fiziku prostora.
Svaku kuu je gradio tim od deset volontera. Prvih est kua je montirano u samo
osam sati, a jo ih je otprilike dvadeset izgraeno do kraja mjeseca. Po pojedinanoj
cijeni od 250,00Y, Banove su kue bile izvrsno rjeenje za kritino financijsko stanje
grada.
slika 7. s lijeva na desno: interijer, pogled na kamp, sastavljanje sklonita, podnoje kue
SKLONITA U RUANDI
6
LOKACIJA:
PROJEKT:
1995.
PROTOTIP KONSTRUKCIJE:
1996.
IZGRADNJA:
1999.
U proljee 1995. Shigeru Ban se prikljuio UNHCR-u u projektu koji je trebao pruiti
sklonite za dva milijuna izbjeglica genocida u Tanzaniji i Zairu. Kao odgovor na
zadatak Ban je predloio vrlo ekonomino rjeenje: konstrukcija atora od papirnatih
cjevastih nosaa te pokrov od plastinog platna koji sve izbjeglice prime na ulasku u
sklonite.
Nakon niza protipa odlueno je da e se upotrijebiti rjeenje koje se sastoji od tri
platna. Ove je atore mogue kombinirati u vee prostore te je tako bilo mogue i
upotrijebiti ih kao modul za medicinske i druge objekte na terenu. Nosai su izraeni
u tvornici Vitra i dopremljeni na teren.
slika 9.
Pripremite teren.
4.
Navucite platno.
2.
5.
Izrada ulaza.
3.
Privrstite ue.
6.
Izrada drenae.
Kaynasli, Turska
PROJEKT:
1999.
IZGRADNJA:
1999.
10
LOKACIJA:
Bhuj, Indija
PROJEKT:
2001.
IZGRADNJA:
2001.
U sijenju 2001. Indiju je pogodio najvei potres u povijesti. Preko 20 000 ljudi je
umrlo i preko 600 000 ljudi je ostalo bez doma.
Ovdje je Ban koristio papirnate cijevi za 3.2 x 4.9 metarsku strukturu, ali je imao
potekoa sa pronalaenjem odgovarajuih materijala za podnoje i krov. Sanduci za
pivo nisu se mogli nai u Indiji, pa je odlueno da e se za podnoje koristiti ostaci
ruevina grada iznad koje e ii tradicionalni zemljani pod. Za krov je upotrijebljen
bambus na kojem je rasprostra pletena tkanina, a iznad nje plastina. Mali otvori u
materijalima omoguavaju protok zraka dok istodono tite od kie.
12
13
LITERATURA I IZVORI
Matilda McQuaid: Shigeru Ban, Phaidon Press Limited, 2006, London
www.matica.hr/Vijenac/vijenac253.nsf/AllWebDocs/Izazovi
www.shigerubanarchitects.com/
14