INOVACIJA Postoje razliite definicije pojma "inovacija", koja potjee od latinske "innovatio" to znai stvaranje neeg novog.

Raznolikost definicija nalazi se u razliite svrhe ispitivanja ove pojave. Vjerojatno veina njih odabiru upotrebljive definicije je da koje kasne Schumpeter koji razlikuje pet podruja u kojima tvrtke moe uvesti inovaciju: 1. 2. 3. 4. 5. Generiranje novih ili poboljanih proizvoda Uvoenje nove proizvodne procese. Razvoj novih prodajnih trita. Razvoj novih dobavnih trita. Reorganizacija i / ili restrukturiranje tvrtke.

Definicija jasno razlikuje inovacije od manje promjene (make up) ili isporuku proizvoda u oblicima proirenje linije proizvoda, dodavanja uslugu komponente ili proizvod diferencijacije. Uspjena inovacija, je inovacija koja je takoer isplativa u turizmu za tvrtke koje su konkurentne na tritu, te se zato mora poveati vrijednost proizvoda ili turistikog doivljaja. Budui da je vrijednost kupaca "percipirana kvaliteta podijeljena po cijeni (cijena) ove kvalitete uspjene inovacije mora poveati vrijednost poboljanje kvalitete ili sputanjem cijena. Proizvodnja i marketing turistikih proizvoda razlikuju se od industrijskih proizvoda, a prikazuju specifinosti koje esto predstavljaju ogranienja ili probleme, a time mogu sluiti kao kamen temeljac za poveanje vrijednosti proizvoda putem inovacija. To su: turistiki proizvodi i prodaje turistikih paketa umjesto proizvoda koji ustvari nematerijalni i neopipljivi proizvodi, te se ne mogu pohranjeniti i skladititi, zatim potronja u turizmu proizvoda ukljuuje aktivno sudjelovanje kupca. Turistika proizvodnja / marketing mogu ukljuivati velike kapitalne imovine (zrakoplovne kompanije, hotelski lanci ili rent a car poduzea) ili na pozornici posredovanja, distribucije i finalna potronja moe ukljuivati interakciju osoblja (npr. putnike agencije, restorani, treneri, itd.). Obino kada se turisti provode odmor u odreditu, ne konzumiraju proizvod samo jedanog dobavlja, ve konzumiraju paket usluga spojenih u cjelinu (Kaspar 1991). Puno razliitih usluga dobavljaa sudjeluju u stvaranju turistikog doivljaja. To zahtijeva vertikalne suradnje, kao i ukupnu turistiku kvalitetu ocjenjivanja. to se tie turistiki je u pitanju, proizvod pokriva potpuni doivljaj od vremena, te on ostavlja kuu na neka vrijeme te se vraa u njega. Turistike usluge su osobne usluge, te e to stvoriti unutarnje (dobavlja) i vanjske (Klijent) faktore. Klijent mora biti proaktivan i sam dolazi u veini sluajeva na odredita (ogranienje koje bi mogle posluiti kao odskona daska za inovacije). Sudjeluje bilo pasivno (npr. koritenjem iara) ili aktivno (npr. skijanje) u procesu proizvodnje usluge. Podrazumijeva se da neiskoritena ponuda ne moe biti pohranjena, to je jednog od velikih problema podruja u turizmu. To se odnosi na sve turistike usluge smjetaja, ugostiteljskih, putnike agencije, transportne sustave, i sve druge poslove vezane za turizam lanac vrijednosti. Gost, koji je rezerviran za odmor odreeni paket, ne zna se sa sigurnou to se moe oekivati i kako e

kraju uoiti i ocijeniti kvalitetu odmora. Posebno za odredite je kljuno za stvaranje povjerenja, kako bi se utvrdila kvaliteta kriterija i potrebno je uvesti mjere za smanjenje rizika za posjetitelja tog turistikog odredita. Sve u svemu, turistike usluge su vrlo kapitalno intenzivne, a ovisi o vanjskim partnerima i drugim imbenika. Slino tome, sposobnosti i motivacije ljudskih potencijala su bitne, to upuuje na nunost i kapitala i rada u svezi vrste inovacija. Konano, turizmu su potrebne lokalne infrastrukture, te lokalno stanovnitvo treba imati pozitivno miljenje o turizmu i turistikoj industriji.

Potencijalna podruja za inovacije u turizmu Prije svega, dananja su trita zasiena, te kupci trae odredita s iskustvom. Inovacije proizvoda ili usluga odnose se na promjene koje vide izravno kupci i smatraju se novim (bilo da nisu ranije videne ili su nove za pojedini gospodarski subjekt ili destinaciju. Ovu vrstu inovacija turisti primjecuju do te mjere da one mogu postati vaan faktor za odluku o kupnji Stoga e u budunosti biti vano stvaranje turistikog doivljaja kroz inovacije i razvoj proizvoda, umjesto ponude jedinstvenog turistikog elemenata. Novi oblici odmor pokazuju da e doivljaj postat glavni motiv za odluke o destinaciji gdje e turist provoditi svoj odmor Stvaranje iskustva treba pokriti "zabave", "obrazovanja", te estetike. Iskustvo u ovom kontekstu znai sadraj, odnosno jezgru blagdana. Odredite djeluje kao pozornica,a razliite turistike tvrtke su kao glumci na ovoj pozornici. Inovacije ce biti kljucne u kreiranju i pruanju kvalitetnog doivljaja. Kontinuirano uenje i stjecanje znanja od strane kupaca postati e jako bitno. Za inovacije u podrucju organiziranih putovanja odgovorni su vjeti poduzetnici koji su konceptom poslovanja baziranom na ekonomiji razmjera i povecanom opsegu operacija pronali nacine organiziranja putovanja po cijeni pristupacnoj vecem broju potroaca. U relativno kratkom vremenu novi koncept "proizvodnje" turistickih aranmana pokrenuo je razvoj turizma od evolucijskog prema revolucionarnom procesu. Uz individualizaciju masovnog turizma i sudjelovanje kupaca u turizmu iskustvo stvaranja procesa, turizam postao "informacije" i "odnos" poslovanja. Ukljuivanje kupaca je posebno korisno kako bi dobili informacije o potrebama i eljama klijenata koji ukazuju nove naine elje klijenata. Nove informacijske i komunikacijske sustave biti e potrebno prikupiti i analizirati, te ostvariti novorazvijeni proizvod / uslugu. Ovdje postaje vano, koja nadalje e se ojaati i dalje razvijati kroz upravljanje znanjem. S obzirom na nedodirljivost turistikih proizvoda, turistike moe osjeati nesigurno o kvaliteti usluge. Kao posljedica takvih proizvoda mijenja emocionalnu vrijednost od "turizma doivljaja" e biti poboljana. Rad i kapitalno intenzivni turizam moe grupirati resurse, stjecati znanja i smanjiti rizike izgradnje mree. Kao rezultat toga,na novaim tritima moe biti posluen manjak resursa te taj manjak mora biti uloen, pa e poduzetnike mogunosti biti e kreirane. U buducnosti ce turisti diktirati uvjete, tehnologija ce ostati kljucan cimbenik, a paket aranmani nece nestati s trita vec ce se pojaviti u inovativnim oblicima.

Inovacije u turizmu Neki tvrde da se glavno podrucje promjena i inovacija u turizmu tice upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) (). Poon (1993) s pravom istice da ICT omoguuje fleksibilniji i segmentiraniji odmor koji je trokovno konkurentan sa standardiziranim paket aranmanima. "Od 1980-ih, ICT transformira turizam na globalnoj razini. Razvoj ICT-a je nedvojbeno promijenio i poslovnu praksu i strategije, kao i strukturu industrije te je znacajno utjecao na sve aspekte poslovanja, osobito na kanale distribucije. Poznato je da razliciti kanali distribucije imaju svoje snage i slabosti kada je rijec o isporuci razlicitih vrsta usluga ili proizvoda Pojava i razvoj Interneta kao kanala distribucije znacajno je utjecala na klasicne kanale distribucije u turizmu. Turoperatori i turisticke agencije bili su prisiljeni na neprestane promjene i uvodenje novih tehnologija kako bi unaprijedili svoje poslovanje, zadrali svoj poloaj na tritu i zadovoljili turisticku potranju. S druge pak strane, ignoriranje ICT -a i izbjegavanje njihove implementacije u sve aspekte poslovanja rezultirat ce negativnim ucincima i povecati komparativnu prednost konkurenata. Postoji nekoliko olakavajuih cimbenika koji povecavaju zadovoljstvo korisnika, i to: korisnici na raspolaganju imaju veci broj informacija i uivaju veci izbor; smanjenje birokracije i papirologije ucinkovito oslobada vrijeme za korisnicku uslugu; prilagodavanje proizvoda i realizacija "jedan-na-jedan marketinga koritenjem informacija prikupljenih preko programa lojalnosti; pruanje novih usluga, zabave, uredska podrka i informacije; olakavanje operativnih zadataka; personalizacija usluge; bolja integracija odjela i funkcioniranje organizacija u cilju pruanja bolje usluge. Takoder je vano spomenuti da informacijska tehnologija pokriva kompletan lanac vrijednosti u turizmu i podupire umreavanje, klastere. Izbor koncepta klastera opravdan je injenicom da to moe biti jedan od najboljih dostupnih materijala koji potice ekonomski rasti i razvoj turizma. Glavni pokretai inovacije su kupci, zatim natjecanja i ambiciju da bude lider u industriji. Glavne prepreke s kojima su se tvrtke morale suoiti su nedostatak vremena, novca ili know-how i averzije prema riziku koji su unutarnji imbenici. to se tie izvan snage, osobito u Europi, birokracije i politike su se istaknule kao mogue prepreke koje sprjeavaju ostvarenje planiranih inovacijskih aktivnosti. Svi strunjaci slau se da je za inovacije najvanija suradnja, saveza i mrea u razliitim podrujima kao to su tehnologija, marketing, distribucija i ljudski resursi. Turisti kao pokretai inovacija Ljudi oekuju vie od odmora i putovanje je postalo dio stila ivota i dio ljudske kulture. Ono to se promijenilo u evoluciji turizma je cinjenica da je iskustvo postalo jezgra turistickog putovanja. Konceptualizacija turistickog doivljaja bila je jedan od kljucnih istraivakih pitanja jo od svojih pocetaka tijekom 60-ih godina dvadesetog stoljea. Preferencije, interesi, vrijednosti i doivljaji turista promijenili su se u postmoderno doba. Turistima je postalo vanije kako provesti nezaboravan odmor nego gdje ga provesti . Turisti su u potrazi za sadrajnijim i kvalitetnijim proizvodom, bez obzira na lokaciju turisticke destinacije. Upravo je to razlog zato su turisti jedan od glavnih pokretaca inovacija u turizmu jer oni pokrecu inovacije u njegovu cijelom lancu vrijednosti. U ranim radovima turisticke

teorije, turisti su prikazani kao homogeni portreti u smislu opceg tipa i konceptualizacija se nije bavila razlicitim znacenjima i motivacijama. Cohen je prvi znanstvenik koji je imao drugaciji pogled na ovu problematiku utvrdivi da "razlicite vrste ljudi imaju elju doivjeti razlicite vrste turistickog iskustva". On je razvio tipologiju pet modaliteta turistikog doivljaja: rekreativni, razonodni, iskustveni, eksperimentalni i egzistencijalni (i etverostruku tipologiju turista (lutalica, istraivac, individualni masovni i organizirani masovni turist), koja dijeli turiste u dvije glavne skupine, neinstitucionalizirane i institucionalizirane turiste. Dananje trite zahtijeva fleksibilnost, prilagodbu, jedinstven i poseban doivljaj, to su karakteristike modularnih i "dynamic" aranmana u cijoj kreaciji sudjeluje i sam potroa. S obzirom da iskusniji turisti nisu skloni destinacijama ciji su proizvodi dostigli fazu zrelostiniti destinacijama koje ne nude dobar "omjer vrijednosti za novac", destinacije ce sve vie biti prisiljene nuditi proizvode koji odgovaraju razlicitim i viestrukim karakteristikama i oekivanjima turista, to znai da e morati moi pruiti jedinstven doivljaj.

Turoperatori kao pokretai inovacije Ba kao to je i svjetsko gospodarstvo u posljednjih est desetljeca doivjelo radikalne promjene, tako je i s poslovanjem u turizmu. Buduci da nitko ne porie cinjenicu da su turoperatori postali sinonim za masovni turizam, moglo bi se zakljuciti da se tako izuzetno visok rast medunarodnih turistickih dolazaka u velikoj mjeri moe pripisati. Doista, turoperatori su, vie nego bilo koji drugi gospodarski subjekt, pomogli da turistiki proizvod od luksuznog i dostupnog samo nekima postane dostupan masama i da postane nunost. To je rezultiralo procesom restrukturiranja medunarodnog turistickog prometa u korist turoperatora koji snano usmjeravaju medunarodne turisticke tokove prema destinacijama po njihovu izboru. S obzirom da su turoperatori gospodarski subjekti snane trine orijentacije, njihov glavni pokretac inovacija su kupci/ turisti i konkurencija. Kako bi opstali na izrazito konkurentnom tritu, turoperatori stalno pronalaze nove nacine za smanjenja trokova, povecanje produktivnosti te na taj nacin vracaju trinu snagu. Govorei o "masovnom tritu", paket aranmane 1970-ih i 1980-ih karakteriziraju standardiziranost, fiksni itinerari, nefleksibilni datumi i ogranicene opcije, drugim rijecima aranmani su kreirani po slicnom obrascu, od nacina putovanja, vremena, nacina i lokacije, do raznih aktivnosti na odmoru. S obzirom da je medunarodni turisticki prostor izuzetno irok, gospodarski subjekti ukljuceni u turizam moraju prilagodavati svoj strateki plan razvoja potujuci kretanja na globalnom turistickom tritu u vecoj mjeri nego kompanije ukljucene u druge sektore. Cak i prije ulaska u novo tisucljece trini udio organiziranih putovanja dostigao je fazu zasicenja te su se u godinama koje slijede pocele pojavljivati druge vrste paket aranmana. Ono to je proizvode turoperatora odralo u centru medunarodne potranje izmedu ostalog je: sposobnost turoperatora da se prilagode promjenama u potrebama turisticke potranje, sposobnost inoviranja i kreiranja novih proizvoda, uvodenje fleksibilnijih aranmana kako bi se u veoj mjeri uvaile individualne elje turista, promjena organizacijske

strukture, inoviranje marketinkih strategija, itd.1 Turoperatori svoje proizvode sve vie prilagodavaju individualnim zahtjevima turista te se sve vie odmiu od standardiziranih aranmana.

TEORIJA TURISTIKOG PROIZVODA Na svakom se tritu posebna panja pridodaje turistikom proizvodu, robi koja se trai, prodaje i troi na tom tritu. To je sasvim razumljivo, jer je proizvod konaan i finalan rezultat rada odreene aktivnosti na temelju ega se ocjenjuje drutvena opravdanost i korinost takve djelatnosti. Zanimljivo je da se u teoriji turizma duga vremena panja posveivala ponudi u cijelini odnosno faktorima te ponude, a mnogo manje ili bolje rei, jedva proizvodu kao konanom rezultatu rada sudionika te ponude, tj. dobru koje se konano i plasira na turistiko trite. Cjelovita hotelska i ira turistika ponuda turistiki je proizvod. Usvajajui i primjenjujui koncepciju suvremenog marketinga, kojoj je u sreditu panje maksimalno zadovoljavanje rastuih potreba turista, teorija u prvi plan istie turistiki proizvod kao kompleksnu turistiku ponudu. to je turistiki proizvod elastiniji i cjelovitiji, to uspjenije konkurirati na turistikom tritu i bolje zadovoljiti potrebe turista.U turizmu odnosno u privredi koja je angairana na zadovoljenju turistikih potreba, ne moe se govoriti o jednostavnom predmetu rada kao to je mogue u drugim podrujima. Sa stajalita politiko-ekonomske teorije moe se, meutim, govoriti o novostvorenoj vrijednosti, o dohotku sa stajalita investicija ili sa stajalita zapoljavanja u sferi odnosno aktivnostima na zadovoljavanju turistikih potreba, ne moe se govoriti o jednostavnom predmetu rada kao to je to mogue u drugim podrujima. Sa stajalita politiko ekonomske teorije moe se, meutim, govoriti o novoostvarenoj vrijednosti, o dohotku sa stajalita investicija ili sa stajalita zapoljavanja u sferi odnosno aktivnostima na zadovoljavanju turistikih potreba. To znai da se moe govoriti o ekonomskom znaenju turizma i o turizmu kao ekonomskom imbeniku, ali se ne moe govoriti o turizmu kao o posebnoj privrednoj grani. U svakom posreivanju postoji objekt tog privreivanja, u svakoj proizvodnji produkt te proizvodnje. Prema svemu to je dosad navedeno, razumljivo je da svaka djelatnost ima svoj produkt koji ima znaajku usluge ovisno o vrsti djelatnosti: prometnoj ugostiteljskoj, zanatskoj ili kakvoj drugoj. Oito je ja da u turizmu dobro kojim zadovoljavamo turistiku potrebu sastoji od vie opipljivih i neopipljivih elemenata koji zajedniki i skupno nastoje zadovoljiti potrebe turista. U turizmu se cijenama, kao novanim izrazom koliine rada za korisnost dobara ( neproduktivna dobra) kojima se zadovoljavaju pojedine vrste potreba iz skupine cijelovite turistike potrebe. Turistikim proizvodom moe se nazvati samo zajedniki rezultat ponude jednog podruja; to je ukupnost materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju izvornoj i izvedenoj turistikoj ponudi nekog podruja ( prostora). Turistiki proizvod mogao bi se definirati i kao cjelovitost zahtjeva turista prema odreenom podruju ili nositelju ponude.
1

hrak.hr

Moglo bi se rei da je to konani rezultat rada i napora turistike ponude, a s druge strane, rezultat trenutnog raspoloenja, elja i potreba turistikog korisnika. Iz toga proizlazi vaan zakljuak teorije turistikog proizvoda, tj. da se jedna od njegovih specifinosti ogleda u tome to u odreenom smislu nikad nije dovren nego je podloan stalnom dograivanju od turistikih korisnika. 2 Malobrojni su sluajevi da se turist zadovolji samo ponuenim turistikim proizvodom plasiranim na tritu preko nekog od sudionika turistike ponude.

Razvoj organizacije Hotelska organizacija koja svoj razvoj zasniva na vlastitim kreativnim snagama, ima vei broj zaposlenih i sloeniju organizaciju razvojne funkcije. Razvijati znai kvalitativno i kvantitativno unapreivati i poveati promet hotelskih usluga. Razvoj hotelske organizacije je uvjet njegova opstanka. Funkcija razvoja podrazumijeva razvoj hotelske organizacije u vie pravaca; ekonomskom, tehnikom, tehnolokom, kadrovskom i organizacijskom. Razvoju predhode znanstvena i struna istraivanja. Njima se obuhvaaju sama hotelska organizacija, a zatim njeno blie i dalje okruenje. Rezultati koji se dobiju istraivanjem se koriste kao orjentir pri projektiranju razvoja. On se zasniva na realnim mogunostima hotelske orgnizacije. Znaaj funkcije razvoje je u tome da projektira optimalan razvoj i a iznalazi mogunosti sredstava i snage da se ostvari. Poslovi funkcije razvoja odnose se na istraivanje relevantnih faktora razvoja unutar hotelske organizacije. Saznanjem o kretanjima u turizmu, domaem i svjetskom, drutvenim potrebama za uslugama smjetaja, dostignuima u gradnji i opremanju smetajnih objekata, te suvremenoj organizaciji procesa rada u hoteljerstvu, omoguuju hotelskoj organizaciji da realnije planira svoj tekui dugoroni razvoj. Neke od funkcija istraivanja su; istraivanje i kretanje turistike ponude i potranje na meunarodnom, te na domaem tusristikom tritu. Tu spada i istraivanje motiva putovanja turista, istraivanje turistike potranje za vrstama i kategorijama objekata za smjetaj, istraivanja mogunosti uvoenja funkcijonalnijeg procesa pripremanja i pruanja turistikih usluga. Poslovne funkcije razvoja obavlja najeeSektor za razvoj u sastavu radne zajednice hotelske organizacije.3 On se u nekim organizacijama naziva drugaije (sektor za plan i analizu, sektor istraivanja i razvoja itd.). Na poslovima razvoja rade ekonomisti, ekonomisti u hoteljerstvu, arhitekti, inenjeri graevinarstva i strojarstva, elektroinenjeri, gastronomi, a na elu sektora je direktor ili menager.

2 3

B., Vukoni, K., Kaa, Turizam i razvo: pojam, naela, postupci, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2001. R., Radii, Ekonomika i organizacija poslovanja u hoteljerstvu, Nitro Slobodna Dalmacija, Split, 1989.

LITERATURA B., Vukoni, K., Kaa, Turizam i razvo: pojam, naela, postupci, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2001.

R., Radii, Ekonomika i organizacija poslovanja u hoteljerstvu, Nitro Slobodna Dalmacija, Split, 1989.