11-Principi I Tehnike Iskopa

Ivan Vrkljan
11. Principi i tehnike iskopa

Iskop podzemnih prostora vri se razaranjem stijene za to se koriste
razliite tehnike. Danas se najee koriste klasine metode iskopa
(miniranje) i iskop strojevima razliitih konstrukcija. Prikazani su osnovni
principi modernih tehnika miniranja kao i osnovni elementi strojeva
razliiitih konstrukcija i namjena. Prikazane su i neke druge tehnike koje
se koriste u posebnim prilikama.

Podzemne graevine i tuneli 2

11 Principi i tehnike iskopa

11.1 Uvod

Tehnike koje se primjenjuju za razaranje stijena radi oblikovanja podzemnih prostora, bitno se razlikuju
od tehnika za razaranje stijena sa svrhom dobivanja mineralnih sirovina ili lomljenog kamena u
kamanolomima. Kod izgradnje podzemnih prostora primjenjene tehnike iskopa moraju im manje
otetiti stijensku masu u okolini iskopanog prostora dok kod masovnog iskopa to nije toliko bitan
zahtjev. Pod klasinim se metodama iskopa obino podrazumjevavaju tehnike miniranja. Pored
klasinih metoda, za iskop se koriste strojevi razliitih konstrukcija kao i razne druge tehnike.

Miniranjem i glodaima moe se postii
proizvoljan oblik poprenog presjeka

Strojevima za iskop u punom profilu moe se
dobiti kruni i eliptini popreni presjek tunela

Slika XXX Razliite tehnike iskopa tunela

11.2 Miniranje

Miniranje stijenske mase obavlja se uglavnom za potrebe:

razlamanja stijene ili rudnog tijela (masovna miniranja radi eksploatacije rudaa ili stijenske
mase kako bi se dobio materijala za gradnju),
kreiranja podzemnog ili povrinskog prostora (tuneli, usjeci i zasjeci, temeljenje i slino).

Filozofija i tehnike miniranja za ove dvije potrebe su potuno razliite. U prvom sluaju se nastoji dobiti
im vea koliina miniranog materijala uz im manji troak. Pri tome se najee postavlja uvjet
odgovarajueg granulometrijskog sastava razlomljene stijene.

U rudarstvu se ova dva pristupa vrlo esto javljaju zajedno. Na primjer, u dnevnim se kopovima prvi
pristup koristi sve dok se iskop ne priblii zavrnoj konturi. Dok se minira sredinji dio rudnog tijela nije
presudan faktor ouvanje kvalitete stijenske mase u neminiranoj zoni jer se radi o privremenoj konturi
ikopa. Kada se eksploatacija priblii zavrnoj konturi, koliina miniranog materijala prestaje biti

Principi i tehnike iskopa 3

presudna i panju treba posvetiti ouvanju kvalitete stijenske mase koja mora osigurati dugotrajnu
stabilnost stiejnske mase.

Kada se miniranje obavlja u blizini povrine, esto se pojavljuje problem zatite okolia. Miniranje u
blizini postojeih zgrada, tunela u eksploataciji, naftovoda, plinovoda, vodovoda i slino, ne smije
otetiti iste. U ovom sluaju se uinkovitost miniranja smanjuje a trokovi rastu. Utjecaj miniranja na
okoli podrazumjeva ogranienja sljedeih efekata miniranja:

vibracije koje mogu otetiti postojee graevine,
tete koje uzrokukju letei fragmenti stijene,
buka se mora svesti na doputenu mjeru,
koliina praine se mora svesti na doputenu mjeru.

Miniranje podrazumjeva sljedee radnje:

Buenje minskih buotina udarnim ili udarno-rotacionim buenjem,
punjenje minskih buotina eksplozivom i nihovo povezivanje detonatorima radi inicijacije
paljenja sa projektiranim vremenskim pomakom,
paljenje (detoniranje) eksplozivnog punjenja.

11.2.1 Miniranje radi stvaranja povrinskih i podzemnih prostora

Miniranje kod podzemnih gradnji je alat za rezanje a ne bombaka operacija
(Svanholm at al.,1977. u Singh i Goal, 1999, p. 207)

U graevinarstvu se miniranje najee koristi sa svrhom stvaranja podzemnih prostora, usjeka i zasjeka
na trasama prometnica, graevnih jama, pri temeljenju zgrada i slino. Iako se i ovdje tei im boljoj
uinkovitosti, glavna se briga posveuje:

im manjem oteenju stijenske mase u zidovima iskopa,
postizanju konture iskopa koja je im blie projektiranoj (im manji prekoprofilski iskop
(overbreak) i neminirani dio koji je trebao biti uklonjen (underbreak).


Slika 11.1 (a) Runo buenje ekiima i dlijetom; (b) Stroj na tranicama za buenje u eljeznikom
tunelu Gothard (vicarska, L=14 900 m, 1882); (d) Strojno buenje sa tri builice na jednoj razupori u
eljeznikom tunelu Simplon (vicarska-Italija, L=19 089 m, dvije tunelske cijevi, 1906)

Slika 11.2 (a) Povezivanje minskih buotina detonirajuim tapinom (b) Iskop punog profila tunela
miniranjem u kvalitetnoj stijenskoj masi

Slika 11.3 Prva miniranja u tunelu Mala Kapela (Sjeverna strana, 2002)

Kako bi se ostvarila im pravilnija kontura iskopa sa minimalnom oteenjem stijenske mase u zidovima
iskopa, danas se uglavnom koriste dvije tehnike miniranja koje se jdnim imenom nazivaju konturnim
miniranjem (contour blasting):

prespliting (pre-split) metoda,
glatko miniranja (smooth-wall blasting).

11.2.1.1 Prespliting (pre-split) metoda

Kada se miniranje obavlja na povrini ili blizu povrine terena, obino se koristi tehnika prethodnog
stvaranja pukotine po projektiranoj konturi iskopa. Ova je metoda poznata kao prespliting (pre-split)
metoda. Osnovna karakteristika ove metode je da se u prvoj fazi miniranja stvori pukotina po konturi
projektirane plohe iskopa a nakon toga se, sa vremenskim pomakom koji se mjeri milisekundama,
minira ostali dio stijenske mase. Na ovaj se nain stijenska masa koja ostaje iza plohe iskopa izolira od
negativnog utjecaja masovnog miniranja.

Konturne buotine se izvode na malom razmaku a koliina eksploziva treba biti dovoljna samo za
stvaranje pokotine koja e buotine povezati. Ove minske buotine nisu predviene za fragmentiranje
stijenske mase. Nakon to je konturna pukotina stvorena, aktivira se glavno minsko punjenje sa svrhom
fragmentiranja stijenske mase. Pri tome se udarni valovi reflektiraju od prethodno stvorene konturne
pukotine a takoer dolazi do disipacije tlaka u plinovima koji su posljedica eksplozije. Na taj nain
masovno miniranje (bulk blast), ima mali uinak na stijenu iza konturne pukotine (slika 11.4). Za
stabilnost kosine je naroito bitno da stijenska masa bude im manje poremeena miniranjem. Na taj se
nain znaajno smanjuju trokovi odravanja.


Stijenska masa fragmentirana
nakon stvaranja konturne pukotine
Konturna pukotina
Tlocrt
Presjek
Ove su buotine ne veem razmaku, s
veom koliinom eksploziva. Pale se
nakon to su konturne mine stvorile
konturnu pukotinu.
Konturne buotine koje se prve detoniraju radi
stvaranja pukotine po projektiranoj konturi iskopa.
Ove su buotine na manjem razmaku, manjeg su
promjera i sa manjom koliinom eksplpziva u
odnosu na ostale.

Slika 11.4 Osnovni princip prespliting tehnike miniranja

Za uspjeno prespliting miniranje treba ispuniti slijedee uvjete:

Konturne buotine moraju biti paralelne i u ravnini projektiranoj zavrne plohe iskopa
Konturne buotine moraju biti na malom razmaku. Razmak buotina ne smije biti vei od
desetostrukog promjera buotine
Buotine moraju biti napunjene s manjom koliinom eksploziva i eksplozivno punjenje ne smije
dolaziti u dodir s zidovima buotine (decoupled) ime e se lokalna raspdanje u prah
(pulverization) svesti an minimuma a efekt plinova pod tlakom e biti maksimalan.
Sve se konturne buotine detoniraju istovremeno to e imati maksimalni uinak na stvaranje
konturne pukotine
Osigurati kvalitno buenje (pravilna dubina i nagib buotina ime e se ostvariti uvjet njihove
paralalnosti u ravnini konture iskopa

Pored toga treba voditi rauna i o slijedeem:

Konturne buotine moraju biti dovoljno udaljene od slobodne povrine terena kako se konturno
miniranje nebi pretvorilo u masovno miniranje. Energija konturnih mina mora biti potroena
samo na stvaranje pukotine.
Diskontinuiteti u stijenskoj masi utjeu na postignutu ravnost iskopane plohe (slika XXX). Ako
su diskontinuiteti skoro okomiti na ravninu konturnih buotina, njihov utjecaj na ravnost plphe
iskopa biti e zanemariv.


Orijentacija glavnih in situ naprezanja u odnosu na ravninu konturnih buotina, takoer utjee
na efikasno formiranje konturne pukotine jer stijena ima tendenciju pucanja okomito na pravac
najmanjih glavnih naprezanja. Ako su in situ naprazanja dovoljno velika i ako je pravac
najmanjih glavnih naprazanja u ravnini konturnih buotina, prespliting miniranje nee biti
efikasno.

1

Slika 11.5 (a) i (b) Utjecaj orijentacije diskontinuitata u odnosu na konturu iskopa na ravnost konturne
plohe; (c) Utjecaj orijentacije glavnih in situ naprezanja na efikasnost prespliting miniranja

Ova se metoda openito ne koristi za miniranje u podzemlju.

11.2.1.2 Glatko miniranja (smooth-wall blasting)

Glatko miniranje razvijeno je u vedskoj 1950-tih i 60-tih.

U prethodnom su poglavlju prikazane prednosti prespliting metode miniranja te je naglaeno da se ova
tehnika uglavnom koristi pri miniranju blizu povrine terena. Tehnika prespliting miniranja nije
openito primjenjiva u podzemnim iskopima zbog in situ polja naprazanja. Meutim, polje naprazanja
koje ograniava uporabu prespliting tehnike, moe se vrlo korisno iskoristiti u drugoj specijalnoj tehnici
miniranja poznatoj kao glatko miniranje (smoothwall blasting or post-splitting).

Slika 11.6 prikazuje osnovni princip glatkog miniranja na primjeru iskopa tunela krunog poprenog
presjeka. U prvoj se fazi minira vei dio tunela grubim miniranjem (centralni iskop) to e za
posljedicu imati pojavu visokih tangencijalnih naprezanja na projektiranoj konturi tunela. Tangencijalno
naprezanje predstavlja vee glavno naprezanje jer su radijalna naprezanja gotovo zanemariva. Ako se
podsjetimo da se kod prespliting tehnike miniranja, pukotina otvara u ravnini najveih glavnih
naprezanja, dolazimo do osnovne filozofije glatkog miniranja: superponiranja utjecaja efekta miniranja i
povoljne orijentacije glavnih naprezanja.


Tehnika glatkog miniranja, kao i prespliting, temelji se na dvostrukom miniranju, samo je redoslijed
inverzan. Treba naglasiti da se vremenski pomak ove dvije faze miniranja mjeri u milisekundama.

Konturne buotine
koje se detoniraju
nakon miniranja
centralnog dijela
Centralni iskop
formiran
grubim
miniranjem
Kontura
iskopa
tunela
Tangencijalno naprezanje je na konturi
iskopa najvee glavno naprezanje

Slika 11.6 Princip glatkog miniranja an primjeru iskopa tunela krunog poprenog presjeka

Za uspjeno glatko miniranje treba ispuniti sve uvjete izvoenja konturnih buotina koji su navedeni za
prespliting miniranje.

Slika XXX Jasni tragovi minskih buotina, govore o kvalitenom miniranju ali i o kvalitetnoj stijenskoj
masi


11.3 Strojni iskop (Tunnel-Boring Machines)

Izraz Tunnel Boring Machine (TBM) u literaturi se koristi na razliite naine.

TBM Oznaava sve strojeve koji se koriste za iskop tunala bez obzira radi li se o strojevima za iskop
u punom profilu tunela ili strojevima s pokretnom glavom
TBM Oznaava strojeve za iskop tunela u punom profilu u svim geolokim formacijama
TBM Oznaava strojeve za iskop u punom profilu koji se koriste samo u stijenskoj masi

Ovisno o konstrukciji, strojevi se dijele na:

Strojevi za iskop u punom profilu (krtice) (Full face tunnel boring machines)
Strojevi s pokretnom glavom (Partial face tunnel boring machines)
Blind shaft borer (buenje)
Raise borer (buenje perma gore)

Slika XXX (a) Stroj za iskop tunela u punom profilu; (b) Stroj sa pokretnom glavom; (c) raise borer; (d)
blind shaft borer

Ovisno o tome koristi li se ili ne koristi tit, strojevi se djele na:

strojevi sa titom (shield TBM),
strojevi bez tita.

Ovisno o materijalu u kojem se tunel kopa, strojevi se mogu podjeliti u dvije skupine:

strojevi za iskop stijena (rock machines),
Strojevi za iskop u tlu (soft ground machines).


Tablica XXX Klasifikacija strojeva za iskop tunela (AITES / ITA Working Group No.14)

Tablica XXX Usporedba razliitih tipova strojeva velikih promejra (Barla, Pelizza)


tit

Slika XXX (a) Stroj sa titom i stroj bez tita

to je zapravo tit?

tit je elini cilindar koji ima promjer tunela i pod ijom se zatitom vri iskop. Koristi se za iskop
tunale u tekim geotehnikim uvjetima kada je teko osigurati stabilnost nepodgraenog tunela (ela,
kalote, bokova). tit se u tunelogradnji prvi puta koristio za prolaz ispod rijeke Thames u Londonu
1823. godine (tit je patentirao Brunel 1818). Ovaj prvi tit imao je kvadratian popreni presjek. Ve je
na projektu Tower Subway 1869, koriten tit krunog poprenog presjeka i ovaj tit predstavlja prototip
dananjeg tita (Konda, xxx).

Gotovo redovito, konana se obloga tunela ugrauje ispod tita tako da je materijal u kojem se kopa
tunel vidljiv iskljuivo na elu tunela. Kod cestovnih i eljeznikih tunela, obloga se sastoji od
prefabriciranih betonskih elemenata dok kod mikrotunela obloga moe biti od betona koji se ugrauju
na licu mjesta po principima klizne oplate.

Princip iskopa tunela pod zatitom tita prikazan je na slici XXX. Kao to e se vidjeti, za iskop pod
zatitom tita koriste se sve metode strojnog i runog iskopa osim metoda masovnog miniranja (moe se
koristiti miniranje za sekundarno drobljenje pojedinanih blokova stijene koja se nae u tlu koje se
kopa).


5
4
3
2
1
Kazalo:
1- elo iskopa
2-tit
3-Hidraulika za potiskivanje tita
4- Segmenti betonski obloge
5-Pumpani mort

Napomene:
Ako se radi o vrlo loem tlu, pumpani
mort nije potreban jer samo tlo u
kojem kopamo pupuni prostor koji
ostane nakon klizanja tita.
Napredovanje iskopa prati klizanje tita
za irinu jednog betonskog segmenta.
tit potiskuju snane hidraulike pree
koje se nalaze izmeu keline
konstrukcije tita i betonske obloge.
Umetanje novih segmnenata obloge
pod zatitom tita.

Nakon to hidraulike pree
oslobode prostor, ugrauju se
segmenti betonske obloge.
Slika XXX Princip iskopa tunela pod zatitom tita

tit moe biti:

otvoren (open type shields),
zatvoren (closed shield).

Pod otvorenim se titom podrazumjeva tit koji je otvoren prema elu iskopa. Iskop se kod ovih titova
vri runo ili strojno (glodai, bageri, sekundarno miniranje i slino). Ako se pojavi problem prodora
podzemne vode, izvodi se tzv. tit sa komprimiranim zrakom (compressed air shield). Ovaj tit radi na
istom principu kao i kesoni za iskop temelja ispod nivoa podzemne vode. Otvoreni titovi esto imaju
eline ploe za podupiranje ela iskopa kada je elo nestabilno.

Kod otvorenih se titova stabilnost ela postie jednom od sljedeih mjera:

zrakom pod tlakom,
metalnim ploama,
ostavljanjem rampe.

Kombinirana metoda iskopa pod otvorenim titom
(gloda, bager)
Olympia 2004 Athen. Prospekt tvrtke Herrenknecht
Iskop pod zatitom otvorenog tita. Stabilnost ela osigurava
komprimirani zrak (Compressed air shield). Les Vignes tunel
(1993-1995). Prospekt tvrke Herrenknecht

Otvoreni tit s rotirajuim teleskopskim
glodaima i ploama za stabiliziranje ela.
Proizvoa: Alpine

Slika xxx Otvoreni titovi razliite izvedbe


Zatvoreni se tit koristi iskljuivo sa strojevima za iskop tunela u punom profilu. Tada je tit sastavni dio
konstrukcije stroja. Na elu tita se nalazi rotirajua rezna glava koja vri iskop. Stabilnost ela se
obino osigurava bentonitnom suspenzijom koja popunjava prostor rezne glave ili u posebnim
sluajevima samo iskopano osigurava stabilnost ela (EPB-Earth Pressure Balance).

Zatvoreni tit za iskop tunela u punom profilu D=14,87
m Groene Hart Tunnel, Nizozemska; eljeznica
Amsterdam-Rotterdam
L=7.176 m, Proboj: 17.01.2004. WT JanuaryFebruary 2004
Masa stroja: 1.900 t., duljina 120 m NFM tehnologies of
France (Wirth group)

Slika xxx Zatvoreni tit

Jednoslojna obloga je od pumpanog betona

Hochtief System-Putzmeister-1 Razvoj poeo 1985 sa komponentama
Putzmeister. Koriten na projektima: Lyon, Freundstein, Essen, Milan, Japan

Slika xxx Betonska obloga tunela oblikovana na licu mjesta (princip klizne oplate)

Slika xxx Obloga od prefabriciranih elemenata


11.3.1 Strojevi za ikop u punom profilu(krtice) (Full face tunnel boring machines)

Stroj za iskop tunela u punom profilu koristio se pri prvom pokuaju izgradnje tunela ispod La Mansha
1882. godine. Tada je pod vodstvom direktora Col. F. Beaumonta, kompanija Submarine Continental
Railway company, iskopala 1,5 km tunela sa engleske strane. Projekt je naputen jer oito u to vrijeme
nisu bili rijeivi mogi problemi na koje su graditelji naili a da ih na poetku nisu bili svjesni

U posljednjih 20 godina izgradnja tunela strojevima za iskop punog profila doivjela je enorman razvoj.
Izgradnja podzemnih eljeznica te cestovnih i eljeznikih tunela dala je snaan poticaj razvoju strojeva.
Channel Tunnel izmeu Engleske i Francuske, Rail 2000. u vicarskoj, Trans Tokyo Bay Highway u
Japanu i tuneli ispod rijeke Elbe u Njemakoj, najvei su meu brojnim velikim projektima.

Strojevi za iskop u punom profilu mogu napredovati 150 m na dan, 500 m na tjedan , 2 km na mjesec ili
ak 15 km na godinu. Meutim nepredvieni teki geoloki uvjeti mogu zaustaviti napredovanje stroja u
dugom vremenskom periodu (vie mjeseci do godinu dana). Na projektu Madrid M30, postignut je
uinak Herrenknecht strojem od 500 m na mjesec.
Trenutno najvei stroj za iskop tunela u punom profilu je stroj njemake tvrtke Herenknecht promjera
15,43 m koji radi na iskopu tunela duljine 9 km koji povezuje otoke Changxing i Pudong u Kini.

Obino se misli da stroj za iskop tunala u punom profilu moe kopati samo tunel krunog poprenog
presjeka. Meutim, koriste se i strojevi koji kopaju eliptini popreni presjek, kod kojih rezna glava nije
okomita na os stroja. Takoer kombinacijom vie strojeva u jednu cijelinu, dobiju se razliiti oblici
poprenog presjeka tunela.

Slika xxx Spajanjem vie strojeva mogu se dobiti razliiti oblici poprenog presjeka iskopa (multi-
circular face shield tunnel)


Slika XXX Stroj za iskop eliptinog poprenog presjeka tunela

Klasifikacija strojeva za iskop tunela u punom profilu

Strojevi ovog tipa kosiste se u izrazito vrstim eruptivnim stijenama a iso tako i u talozima jezera mora i
rijeka gdje se tlo sastoji od potpuno saturiranog materijala niske vrstoe sa uklopcima koreijenja,
stijenskih blokova i slino.

Konstrukcija stroja ovisi o geolokim, geotehnikim i hidrogeolokim uvjetima u tlu. Iako su
proizvedeni i strojevi za iskop tunela u razliitim geolokim formacijama, zadovoljavajua
ekonominost i uinkovitost stroja moe se postii jedino ako se konstrukcija stroja prilagodi uvjetima
na konkretnoj lokaciji. Donja tablica prikazuje podjelu strojeva u 4 kategorije ovisno o vrstu tla koje se
kopa.

Medij u kojem se kopa Vrsta tita
Stijena tit za iskop stijenske mase (Rock mass shield)
Glina i prah, pijesak, ljunak
tit kod koga se elo iskopa stabilizira bentonitnom
suspenzijoM (Slury Shield)
Glina i prah
tit kod koga iskopano tlo slui za stabiliziranje ela iskopa
(EPB-Earth Pressure Balanced Shield)
Sve vrste tla (sa blokovima stijene) tit za iskop razliitih geolokih formacija (Mixed Face Shield)

11.3.1.1 Strojevi za iskop vrste stijenske mase

Za iskop vrste stijene koriste se strojevi sa ili bez tita, to ovisi o geotehnikim svojstvima stijenske
mase. Kod ove vrste strojeva kritina aktivnost je-iskop (razaranje stijene). Stabilnost iskopa je manji
problem.

Razaranje stijene postie se rotacijom glave stroja na kojoj se nalaze diskovi. Reakcija potisnoj sili
ostvaruje se preko razupiraa koji kontakt sa stijenom ostvaruju u bokovima tunela. Za stabiliziranje
konture iskopa tunela koriste se identine mjera kao i u sluaju iskopa tunela klasinom metodom
(stijenska sidra, armirani mlazni beton i slino). Slika XXX prikazuje jedan radni ciklus ovog tipa stroja:

Ovisno o kvaliteti stijenske mase strojevi za iskop stijena s dijele u dvije skupine:

strojevi bez tita
strojevi sa jednim titom (single shield) ili sa dva tita (double shield)

Strojevi bez tita se koriste u kompaktnoj stijenskoj masi gdje stabilnost iskopa nije upitna. Za
uvrenje potencijalno nestabilnih klinova koriste se stijenska sidra.

Strojevi sa titom koriste se u intenzivno ispucaloj stijenskoj masi. U ovom sluaju tit osigurava
sigurne radne uvjete. U ovim se uvjetima podgrada tunela obino sastoji od prefabriciranih betonskih
elemenata koji se ugrauju pod titom. Dvostruki tit se sastoji od dva tita izmeu kojih se nalazi jo
jedan tit manjeg promjera koji ulazi u ova dva (zapravo se dvostruki tit sastoji od tri tita). Ova
konstrukcija doputa teleskopsko poveanje i smanjenje duljine tita to ubrzava proces gradnje

Slika XXX Stroj bez tita za iskop tunela u punom profilu (proizvoa: Herenknecht). Koncentrini
krugovi su tragovi razaranja stijene i predstavljaju putanju diskova pri rotaciji rezne glave.
Vrlo vrste stijene i stijene koje sadre minerale visoke tvrdoe, znatno e poveati troenje diskova na
reznoj glavi to e za posljedicu imati velike trokove i smanjeno napredovanje.

Poetno stanje

Iskop
Nosai stroja uvueni

Zavren jedan ciklus iskopa
Nosai stroja izvueni
Skupljanje elemenata za razupiranje

Povlaenje tijela stroja naprijed
Nosai stroja izvueni

Izvlaenje elemenata za razupiranje
Razupiranje

Slika XXX Jedan radni ciklus stroja bez tita za iskop tunela u vrstoj stijenskoj masi

Iskop vrste stijenske mase strojem bez tita. Vidi se
idealan oblik iskopa i sidra koja slue sa stabilizaciju
potencijalnih klinova

Lesotho projekt

Slika XXX Iskop strojem bez tita


Slika XXX Iskop u vrlo kvalitetnoj stijenskoj masi koja je stabilna bez osiguranja. Jasno se vidi rasjed
(prospekt tvrtke Kawasaki)

Idelan iskop strojem krije opasnost prikrivanja klinova stijene koji se ogranieni prirodnim
diskontinuitetima.

Diskontinuiteti oblikuju klinove u
kaloti i boku tunela to je dovelo do
ispadanja klinova. Ispadanje
klinova ugroava sigurnost ljudi i
oprema te dovodi do zastoja u
napredovanjau iskopa

Slika xxx Ispadanje klinova u kaloti i boku tunela koji je kopan krticom u vrstoj stijenskoj masi


U Hrvatskoj je ovaj tip stroja koriten za iskop dva tunela:

Tunel za dovod pitke vode na Brau. (d=2,3 m.; L= 8,5 km; proizvoa stroja: Demag; 1971-
1976)
Tunel HE Zakuac 2 (proizvoa stroja: Robins, USA)

Slika XXX Channel tunnel. Rijetko viena slika stroja u podzemlju (Robbins, USA) (World Tunnelling,
No Longer an Island, Europe of the End of the Tunnel)

11.3.1.2 Strojni iskop u tekim geolokim uvjetima (Machine drive in loose ground)

Kada se radi o upotrebi strojava za iskop tunale u punom profilu onda se pod tekim geotehnikim
uvjetima podrazumjevaju iskopi u tlu niske vrstoe esto sa velikim dotocima vode. U ovim uvjetima
izuzetno je teko osigurati stabilnost ela te se njegova stabilnost pojavljuje kao kljuni problem.
Strojevi za rad u ovim uvjetima redovito imaju tit.

Ovisno o geolokim uvjetima koriste se ove vrste tita:

Hidrotit-tit kod koga se elo iskopa stabilizira bentonitnom suspenzijom (Hydro shield or
Slury shield)
tit kod koga iskopano tlo slui za stabiliziranje ela iskopa (Earth pressure balanced shield)
tit za iskop razliitih geolokih formacija (Mixed face shield)

11.3.1.2.1 Hidrotit

U literaturri se za ovaj nain stabiliziranja ela iskopa koriste razliiti termini:

Slury shield,
Hydro shield,
Bentonite TBM.

Stabiliziranje ela iskopa bentonitnom suspenzijom u praksu uveli Japanci 1974. Od tada se ova
tehnologija koristi vrlo uspjeno. Transport iskopanog tla vri se hidraulikim putem pumpanjem
mjeavine bentonitne suspenzije i tla. Na povrini se iskopani materijal izdvaja iz suspenzije te se
suspenzija ponovo koristi. U inenjerskoj se praksi bentonitna suspenzija esto naziva isplakom.
Bentonitnu suspenziju ini mjeavina bentonita, vode i aditiva. Bentonit je prirodna mjeavina minerala
u kojoj prevladavaju minerali smektitske grupe (najee montmorilonit).

Tipian problem kod upotrebe ovog stroja jekontrola koliine iskopa.

9
12
10
11
7
6
8
5 4 3 2
1
1-Rezna glava
2-tit
3-Hidraulika za potiskivanje
stroja
4-Segmenti podgrade
5-Pumpani beton
6-Transport mjeavine tla i
isplake
7-Cjevovod s isplakom
8-Glavni pogon stroja
9-Radni prostor (prostor pod
tlakom mjeavine tla i
suspenzije koja odrava
stabilnost ela iskopa
10-Separator za razdvajanje
tla i isplake
11-Rezervoar s isplakom
12.Deponij iskopanog
materijala

Slika xxx Shematski prikaz hidrotita

Slika XXX Hidrotitovi za iskop tunela ispod Tokijskog zaljeva (Trans-Tokyo Bay Highway, D=14,14
m (Kawasaki)). Rezni alat kod hidrotita (Teeth Cutter (Cemented carbide blade attached)).

Slika xxx Stroj za iskop tunela u punom profilu

Stroj za iskop tunela u punom profilu D=14,87
m Groene Hart Tunnel, Nizozemska;
eljeznica Amsterdam-Rotterdam
L=7.176 m
Proboj: 17.01.2004.
WT JanuaryFebruary 2004
Masa stroja: 1.900 t., duljina 120 m NFM
tehnologies of France (Wirth group) Prodan
Shanghai Tunnel Engineering company

Slika XXX Hidrotit u tvornici i nakon proboja tunela

11.3.1.2.2 tit kod kojega iskopano tlo slui za stabiliziranje ela iskopa (EPB-Earth
Pressure Balanced shield)

Ovu su tehnologija u praksu uveli Japanci. U Japanu se javljaju vulkanska tla koja su homogena i imaju
sitne estice to pogoduje primjeni ove tehnike bez posebne pripreme tla. U Europi se rijetko nau
ovakva tla koja bi mogla posluiti za stabiliziranje ela tunela bez posebne pripreme jer prirodna tla
nemaju dovoljnu fluidnost. Ako tlo nema dovoljnu fluidnost ono se mora pripremiti dodavanjem
razliitih polimera. Iz radnog prostora (working chambre) iskopani materijal se obino izvlai s punim
transporterom (screw conveyers). Ova tehnologija koritena je u Lille-u, Lisabonu, Milanu. U Milanu je
bio problem gubljenja bentonitne suspenzije.
Kod veeg tlaka, u radnom prostoru moe doi do prodora tla kroz puni transporter. Tijekom iskopa
tunela ispod rijeke Anacosta u Washingtonu, 1985. dolo je od prodora 27 m
3
pijeska.

U Japanu su na vie projekata koritene klipne pumpe firme Putzmeister. Koritenjem pumpi mogue je
izraunati koliinu iskopanog tla te na taj nain procjeniti dali se ostvaruje prekoprofilski iskop. Na ovaj
nain smanjuje se rizik koji prekoprofilski iskop nosi sa sobom.

Kazalo:
1- Rezna glava
2-tit
3-Hidraulika za potiskivanje stroja
4-Betonski segmenti podgrade
5-Pumpani beton
6-Puni transporter
7-Gumeni transporter
8-Glavni pogon stroja
9-Radni prostor (prostor pod tlakom
tla koje odrava stabilnost ela
iskopa)
10-Dodavanje aditiva

5 2 3 4

1

8
6
10
7

9

Slika xxx Shematski prikaz EPB tita

Slika XXX Transport iskopanog tla gumenim transporterima i pumpama

Slika XXX EPB tit. Transport iskopanog materijala pumpama (prospekt tvrtke Putzmeister)

11.3.1.2.3 tit za iskop razliitih geolokih formacija (Mixed Face Shields or Mixshield)

Koriste se kod promjenjivih geolokih uvjeta. Stroj mora biti sposoban kopati sve geoloke materijale
kroz koje tunel prolazi. Treba naglasiti da je on ipak prvenstveno namjenjen iskopu tunela u tlu i nikada
se ne koristi za iskop tunela koji cijelom duinom prolazi kroz stijensku masu. Na reznoj se glavi nalaze
diskovi koji se koriste za razaranje stijena a isto tako i rezni elementi koji se koriste kod hidrotita i EPB
tita. Po konstrukciji je ovaj stroj identian hidrotitu s tim to je opremljen eljustima za drobljenje
blokova stijene koji su preveliki za transport pumpama. Za stabilizaciju ela koristi se bentonitna
suspenzija. Mjeavina tla i suspenzije transportira se pumpama na povrinu terena gdje se suspenzija
odvaja od tla i vraa u sustav.

Slika XXX Mixshield, Tunel ispod rijeke Elbe, Hamburg, 1998, D=14,2 m. eljusti za drobljenje
ulomaka stijena (prospekt tvrtke Herenknecht)

11.3.2 Strojevi s pokretnom glavom (partial face tunnel boring machines; roadheader)

Kod strojeva s pokretnom glavom, alat za rezanje nalazi se na rotirajuoj glavi koja se moe proizvoljno
kretati po profilu tunela koji se kopa. U odnosu na stroj za iskop u punom profilu, ovaj je stroj manji,
jeftiniji i fleksibilniji za uporabu. S njim je mogue kopati proizvoljan oblik poprenog presjeka tunela.

Ovisno o tipu alata kojim se stijena razara, strojevi se dijele u dvije skupine:

glodai (roadheader or tunnel miner)
strojevi s diskovima na pokretnoj glavi (mobile tunneller)

11.3.2.1 Glodai (roadheader or tunnel miner)

Ovaj tip stroja na pokretnoj glavi ima zube koji razaraju stijenu tijekom njene rotacije. Koriste se u
stijenama sa jednoosnom vrstoom manjom od 80 MPa. Mogu se koristiti i u vrim stijenama koje su
intenzivno ispucale, tako da stroj ne mora rezati stijenu ve izvaljuje sitne blokove stijene.

Slika XXX Gloda tvrtke Westalia Lnen koji je Hidroelektra koristila za iskop tunele Chiffa i Harbil u
Aliru, 195-1993.

Slika XXX Gloda u radu. Vide se tragovi zubiju na elu tunela


11.3.2.2 Strojevi sa diskovima na pokretnoj glavi (mobile tunneller)

Mobile tunneller koristi se za iskop u vrstoj stijenskoj masi (50-250 MPa). Ovaj stroj koristi dobre
osobine stroja za iskop tunela u punom profilu i glodaa. Od stroja za iskop u punom profilu uzeo je
rezni alat (diskove) a od glodaa pokretljivost. Koristi se kod iskopa potkoviastog poprenog presjeka
tunela. Ne oteuje stijensku masu u zidovima iskopa kao i glodai.. Ovaj je stroj uspjeno koriten u
periodu 1994-1998, za iskop cestovnih tunela u Kobeu u stijeni vrstoe 100-220 MPa).

Slika XXX Mobile tunneler; Popreni profil tunele izgraenog ovim tipom stroja

Stroj je originalno razvijen 1983 za iskop stijene jedneoosne tlane vrastoe od 150-430 MPa
(Mount Isa). Druga je verzija koritena za iskop 1400 m tunele u stijeni vrstoe 150-250 MPa
(Pasminco). Proizvodi se razliite irine. Najvei je problem stvara velika potronja diskova.


11.3.3 Raise borer

Ovaj se nain strojnog kopanja koristi uglavnom kod iskopa okana i tunala malog promjera
(mikrotuneli). Iskop se uvjek vri iz podzemne prostorije prema povrini terena ili prema drugoj
podzemnoj prostoriji koja se nalazi na viem nivo. Kada se radi o strojnom iskopu, iskopu uvijek
prethodi izrada pilot buotine za smjetaj osovine kojom se rotacija sa stroja prenosu na reznu glavu.
Iskopani materijal pada na nii nivo.

Slika XXX Raise borer tehnika iskopa okana (prospekti tvrtke Sandvik i Skanska)

11.3.4 Blind shaft borer (buenje)

Kod ove se tehnike koristi slian stroj i rezna glava kao kod raise borer tehnike. Razlukuju se po tome
to se iskop u ovom sluaju vri prema dolje. Transport iskopanog materijala vri se zranim
transportom kroz osovinu.

Slika xxx Blind shaft borer tehnika gradnje okna (prospekti tvrtke Sandvik)
11.3.5 Mikrotuneli

Potreba za polaganjem podzemnih instalacija u gradovima bez raskapanja ulica, utjecala je na nagli
razvoj strojeva za iskop malih tunela. Polaganje vodovodnih i kanalizacijskih instalacija najei su
sluajevi kada se rade tuneli malog promjera (promjer 0,2 do 3 m). Prvi stroj za iskop malog tunela
koriten je u Japanu. Prvi stroj za iskop malih tunela bez ljudi (daljinsko upravljanje) izradila je firma
Soltau 1979 godine .Najmanji proizvedeni stroj ima promjer 150 mm.

Prednosti tehnika mikrotunelogradnje:


drastino reduciranje koliine iskopa,
nema utjecaja na okoli,
nema sniavanja nivoa podzemnih voda,
minimalno poremeenje prometa,
mogunost rada 24 sata dnevno bez obzira na vremenske uvjete.

NPV
NPV

Slika XXX Alternativa klasinom iskopu je izgradnja mikrotunela

Nedostaci klasinog iskopa:

znaajne tekoe u prometu,
problem deponiranja iskopanog materijala,
sniavanje NPV,
nemogue raditi u tekim vremenskim prilikama,
potreba za zamjenskim materijalom,
problemi kasnijih slijeganja zbog loe ugradnje zasipa,
vea mogunost oteenja drugih instalacija.

Tehnike strojnog graenja mikrotunela mogu se svrstati u dvije osnovne skupine:

Strojni iskop punog profila (full face machines). Pogonska stanica kree se zajedno s reznim
sklopom. Koriste se isti principi kao kod strojeva za iskop velikih tunela.
Strojevi koji rade na principu buenja. Pogonska stanica stabilna a kree se samo rezni sklop.

Slika XXXX strojevi koji rade na principu buenja
POGONSKA STANICA STABILNA A KREE SE SAMO REZNI
SKLOP

Promjer: 0,09-1,2 m bez obzira na nagib
Bui pod bilo kojim nagibom

1-Rezni sklop
2-Osovina za prijenos rotacije
3-Pogonska stanica
3
2
1

POGONSKA STANICA STABILNA A KREE
SE SAMO REZNI SKLOP

Promjer: 0,6-4,5 kod tunela i 0,6-6,1 m kod
okana
Koristi se u stijeni. Ne moe se koristiti u tlu

1-Rezni sklop
2-Osovina za prijenos rotacije
3-Pogonska stanica
4-Prethodno izvedena buotina
4
3
2
1

Slika XXX Strojevi koji rade na principu buenja

SANDVIK
Buenje pod nagibom
(inclined boring)

Prethodno se izvede
pilot buotina
Sjeverno more
Slika XXX Buenje pod nagibom (SANDVIK)

Strojni iskop punog profila (full face machines)

Koristi se u svim vrstama tla i stijena.

Strojevi se mogu svrstati u tri osnovna tipa (Microtunnelling by. Paul Hayward, WT March 1997, pp.77-
81):

Strojevi na principu svrdla imaju najjednostavniji nain iskopa. Koristi princip EPB sustava
(Earth Pressure Balance system). Tlo se kopa svrdlom ispred tita i odstranjuje punim
transporterom
tit s isplakom koristi iste principe kao i kod iskopa velikih tunela
Usisavanje vakuumom koristi se u sluajevima kada je tunal lociran iznad nivoa podzemne vode
(razvijen u Australiji)

Slika xxx Strojni iskop punog profila (full face machines)

Iskop XXX Izvoz iskopanog materijala Boretec Miti Mole Knoxville, Tennesse

Podgraivanje mikrotunela

Mikrotuneli se najee podgrauju prefabriciranim elementima koji se potiskuju hidraulikim preama
kako to pokazuje slika XXX. Da bi se smanjilo trenje, izmeu betonskih elemenata i tla se injektira
bentonitna suspenzija. Nekada se obloga izvodi od pumpanog betona na principima klizne oplete kako
to pokazuje slika XXX.

Slika XXX Podgraivanje prefabriciranim segmentima, hidrauliki transport iskopanog materijala
(Prospekt tvrtke Putzmeister)

Slika XXX Podgraivanje prefabriciranim segmentima, hidrauliki transport iskopanog materijala
(Prospekt tvrtke Herrenknecht)


11.4 Iskop rezanjem stijena (chain saw machines)

Primjena:
Mekane i srednje tvrde stijene

Prednosti:

Nema vibracija od miniranja
Nema velike buke
Mali prekoprofilski iskop
Malo poremeenje stijene

11.5 Iskop hidraulikim ekiima i hidraulikim lopatama

Iskop hidraulikim lopatama uglavnom podrazumjeva runi iskop glinovitih stijena niske
vrstoe (tvrda tla-mekane stijene) kojes e mogu kopati na ovaj nain.

Slika XXX Iskop hidraulikim lopatama pod zatitom otvorenog tita; Indeco MES 7000 eki na Fiat-
Hitachi bageru eljezniki tunel Col Albani u Italiji (WT, September, 1997)

Iskop hidraulikim ekiima (rock hammer excavation) doivio je u posljednje vrijeme enorman razvoj.
Sve tei ekii postavljeni na bagere, postiu znaajnu uinkovitost u uvjetima u kojima se izbjagava
miniranje stijenske mase.

11.6 Iskop bagerima

Bageri se tradicionalno koriste za iskop mekih stijena i tvrdih tala.

Slika XXX Iskop bagerom u tunelu Moffat (U.S.A.); Bager prilagoen iskopu tunela

Slika XXX Iskop bagerom pod zatitom otvorenog tita (WT, August 1997); Otvoreni tit s ploama za
stabiliziranje ela iskopa

Slika xxx Kombinirani iskop bagerom i hidraulikim ekiem u tunelu Sv. Rok
2 3
1

11.7 Hidrauliko razaranje stijena (splitting)

Princip hidraulikog frakturiranja stijene pri izradi tunela prikazan je na donjim slikama. Slike
prikazuju tehnologiju japanske tvrtke Fujima Corporation. Ova se tehnologija koristi u uvjetima
kada vibracije tijekom iskopa moraju biti svedene ana minimalnu mjeru zbog opasnosti od
oteenja okolnih objakata ili zbog opasnosti da se inicara odron stiejnskoj blokova na povrini
terena. Stijenska masa u okolini tunala nije oteena radovima u tunelu to je vrlo povoljno za
stabilnost tunela.

Slika XXX Iskop tunela hidraulikim frakturiranjem na jednoj lokaciji u Japanu (Fujita
Corporation)
Za izradu zareza koritena krunica
promjera 102 mm
Buotine unutar bloka imale su
promjer 54 mm
duinabuotina: 1,1 m
Duina sonde: 1,0 m
Stijenska masa: granit jednoosne
tlane vrstoe 200 MPa

Slika XXX Zarezi dijele stijenu na blokove koji e biti hidrauliki frakturirani. Vide se tragovi
konturnih zareza koji formiraju gotovo idealan oblik tnela. (Fujita Corporation)

Na elu tunela obiljee se zarezi (slots) i
buotine. Zarezi podjele elo na eljeni broj
blokova (u ovom sluaju 6 blokova).
Kako raspucala stijena nije prilagoena
uobiajenim nainima utovara (bager,
utovariva), ona se mora sekundarno usitniti
to se obino postie upotrebom hidraulikih
ekia.
U svakom od blokova izbui se veliki broj
buotina u koje se umae gumane sonde.
Visokotlanim pumpama sonde se napune
vodom pod tlakom to razara stijenu.
Istovremeno se koristi do 20 sondi kje su
prikljuene na dvije hidraulike jedinice.
Izradom zareza (slots), oblikuju se blokovi
stijene (u ovom sluaju 6 blokova). Zarezi se
izvode kontinuiranim buenjem rupa na nain
da jedna preklapa drugu. Da bi se to moglo
izvesti, buai pribor (boring bit) mora biti
vrsto voen sa posebnom vodilicom ( SAB-
road, Spining Anti-Bond).

Zarezi e omoguiti razaranje stijene
hidraulikim frakturiranjem
Sekundarno razaranje hidraulikim ekiem
Razaranje stijene vodom pod visokim tlakom
Izrada zareza kontinuiranim buenjem
Obiljeavanje
Slika XXX Tehnologija iskopa hidraulikim frakturiranjem (Fujita Corporation)


11.8 Koritenje ekspanzivnih materijala za razaranje stijena (non explosive demolition)

esto se za sekundarno razaranje stijena koristi svojstvo nekih amterijala da poveavaju volumen kada
dou u dodir s vodom. Jo su se davno u kamenolomima korsistili drveni klinovi koji bi se u suhom
stanju stavljali u buutine. Nakon zalijevanja buotina vodom drvo bi nabreklo i lomilo stijenu. Slino se
radi i danas, samo se umjesto drvenih klinova koriste bubrivi materijali.

Prednosti ovog naina razaranja su:

minimalni rizik
jednostavno se izvodi,
nije pod ingerencijom zakona koji uvjetuju educiranost osoblja i sigurnosne mjere koje se
primjenjuju kod miniranja,
ne proizvodi buku, vibracije, letee komade stijena i prainu.

Kalcijev oksid hidratacijom prelazi u kalcijev hidroksid pri emu mu se poveava volumen. Mehanizam
hidratacije:

CaO+H
2
O= Ca(OH)
2 +
15,6 Kcal/mol

Koristi se u uvjetima gdje nije poeljno miniranje a upotreba strojeva je skupa zbog relativno malih
duina tunela

Pripremljena se mjeavina u tekuem ili plastinom stanju ulijeva ili umee u buotinu. Brzina bubrenja
ovisi o upotrebljenom bubrivom sredsvu.

Slika XXX Punjenje buotina plastinim bubrivim materijalom; Fragmentirana stijena

Slika XXX Brzina bubrenja dva tipa bubrivog materijala tvrtke Yoshizawa iz Japana (1MPa=10
kg/cm
2
); Primjer fragmeniranja stijenskog bloka

11.9 Klasifikacije stijenskih masa s obzirom na mogunost kopanja

Istraivanja stijenske mase pri gradnji nekog objekta uglavnom su usmjerena ka rjeavanju problema
njihove stabilnosti tijekom graenja i eksploatacije. Meutim, svakodnevno se susreemo s problemom
kopanja (razaranja) stijenske mase koji vrlo esto postaje znaajniji od problema stabilnosti. Tipini
primjeri su problemi iskopa u urbanim sredinama gdje se ne mogu primjeniti tehnike miniranja zbog
njihovog tenog djelovanja na ljude i susjedne objekte. Iskopi uz naftovode, plinovode, vodovode kao i
iskop druge tunelske cijevi u uvjetima prometa kroz prvu, esto iskljuuju miniranje kao nain razaranja
stijene. U ovim prilikama se pristupa strojnom iskopu. Miniranje je uglavnom efikasno u stijenskim
masama vrlo razliitih geolokih i geotehnikih svojstava. Meutim, u sluaju uporabe strojeva treba
biti vrlo obazriv kako bi se izbjegle situacije koje obino zavre na sudu. Naime, efikasnost uporabe
odabranog stroja ovisi o brojnim svojstvima stijenske mase to se obino zaboravlja, a vrlo esto oni
koji odabiru strojeve (najee izvoditelji) malo znaju o ovoj problematici.

Tehnoloki razvoj strojeva omoguio je efikasno koritenje strojeve i u sredinama koje su nekada bile
predodreene iskljuivo za miniranje. Na alost, u praksi se i danas ponekad pozivamo na Privremene
tehnike propise iz 1957. godine u kojima se govori o iskopu aovom, pijukom, trnokopom, uskijama,
uporabi baruta i slino, dok je za iskop vrste stijene predvieno iskljuivo miniranje. Pozitivan pomak
napravljen je u Opim tehnikim uvjetima za radove na cestama, u kojima se govori o tri kategorije tla
kod irokog iskopa (OTU, 2001).

U ovom je poglavlju naglasak dan na iskope vezane uz graevinske zahvate. Kada se radi o rudarskim
iskopima, treba znati da se tu radi o koliinama i prostranstvima koje se graevinarstvu gotovo nikada
ne pojavljuju. Masovnost iskopa i velike povrine zahvaene iskopom, rudarima otvaraju mogunost
uporabe strojeva koji se u graevinarstvu ne koriste (veliki bageri vedriari, veliki rotorni bageri i
slino).

Kod procjene mogunosti kopanja neke stijenske mase moraju se u vidu imati dvije glavne komponente:
svojstva stijene (stijenske mase) i svojstva stroja. Poveanjem snage stroja (na primjer-teina
hidraulikog ekia) otvara se mogunost efikasnog kopanja i one stijenske mase koju laki hidrauliki
eki ne moe kopati.

Danas su ope prihvaene dvije osnovne metode pri procjeni efikasnosti uporabe nekog stroja u
odreenoj geolokoj formaciji:

1. direktne metode kod kojih se vri probni iskop odabranim strojem na lokaciji gdje e se vriti
iskop,
2. indirektne metode kod koji se procjenjuje efikasnost odabranog stroja na osnovi poznavanja
geolokih i geotehnikih svojhtava stijenskih msa.

Direktne metode su vrlo efikasne ali se u graevinskoj praksi rijetko koriste. ee se koriste u
rudarstvu s obzirom na velike koliine iskopanog materijala. Indirektne metode su izazov kako
za getehniare i geologe tako i za proizvoae opreme. U nastojanju da se broj neugodnih
iznenaenja svede na najmanju moguu mjeru, razvijeni su razliiti klasifikacijski sustavi koji
trebaju pomoi u sveobuhvatnom opisu i definiranju parametara stijenskih masa bitnih za
efikasno kopanja (razaranje).

11.9.1 Regulativa u graevinskoj praksi

Graevinska norma GN 200, donesena odmah nakon Drugog svjetskog rata, sve geoloke formacije
dijeli u sedam kategorija zemljita. Ova je norma odavno prevaziena i potpuno neprimjerena novim
tehnologijama iskopa. Naalost, svjedoci smo da se jo i danas projektanti pozivaju na normu u kojoj se
govori o iskopu aovom, pijukom, trnokopom, uskijama, upotrebi baruta i slino.

OTU za radove na cestama (2001), iroki iskop djeli u tri kategorije. Kategoriji A pripadaju sve vrste
stijene koje se razaraju iskljuivo miniranjem. Tlo iz kategorije C moe se kopati bagerom, buldozerom
i slino dok se u kategoriji B nalaze slabe stijene koje se mogu kopati strojevima uz djelomino
miniranje. U ovim Uvjetima jo uvijek se rabe neki stari, nestruni, termini kao to su ilovaa, kamenita
tla, zdravo stanje stijene i slino. Iz opisa pojedinih kategorija se moe vidjeti da je ova kategorizacija
temeljena na sljedeim elementima: litolokom opisu, kvalitativnoj procjeni mehanikih svojstava i
povrnom opisu inenjerskogeolokih znaajki stijenske mase. Niti jedan od parametara u kategorizaciji
nije kvantificiran. Zato nije ni udo to se, vrlo esto, izvoditelji radova spore sa investitorima oko
kategorije iskopa. OTU (2001) opisuje kategorije stijene na ovaj nain:

Pod materijalom kategorije A razumijevaju se svi vrsti materijali, gdje je potrebno miniranje kod
cijelog iskopa. Toj skupini pripadaju sve vrste vrstih i veoma vrstih kamenih tala kompaktnih stijena
(eruptivnih, metamorfnih i sedimentnih) u zdravom stanju, ukljuujui i mogue tanje slojeve rastresitog
materijala na povrini, ili takve stijene s mjestiminim gnijezdima ilovae i lokalnim tronim ili
zdrobljenim zonama.
U ovu se kategoriju ubrajaju i tla koja sadre vie od 50% samaca veih od 0,5 m
3
, za iji je iskop
takoer potrebno miniranje.

Pod materijalom kategorije B razumijevaju se poluvrsta kamenita tla, gdje je potrebno djelomino
miniranje, a ostali se dio iskopa obavlja izravnim strojnim radom.
Toj skupini materijala pripadaju: flini materijali, ukljuujui i rastresiti materijal, homogeni lapori,
troni pjeenjaci i mjeavine lapora i pjeenjaka, veina dolomita (osim vrlo kompaktnih), raspadnute
stijene na povrini u debljim slojevima s mijeanim raspadnutim zonama, jako zdrobljeni vapnenac, sve
vrste kriljaca, neki konglomerati i slini materijali.

Pod materijalom kategorije C podrazumijevaju se svi materijali koje nije potrebno minirati, nego se
mogu kopati izravno, upotrebom pogodnih strojeva - buldozerom, bagerom, ili skreperom. U ovu
kategoriju spadala bi:
sitnozrnata vezana (koherentna) tla kao to su gline, praine, prainaste gline (ilovae),
pjeskovite praine i les,
krupnozrnata nevezana (nekoherentna) tla kao to su pijesak, ljunak odnosno njihove
mjeavine, prirodne kamene drobine - siparini ili slini materijali,
mjeovita tla koja su mjeavina krupnozrnatih nevezanih i sitnozrnatih vezanih materijala.

11.9.2 Svojstva stijene i stijenske mase bitna za procjenu mogunosti kopanja

Razaranja stijene alatima prikazanim na slici XXX, komplaksan je proces. Pri odabiru stroja za
konkretan sluaj iskopa, postavljaju se sljedea pitanja:

koji e biti uinak stroja,
koji rezni alat je nabolji,
koji je najbolji poloaj reznog alata na glavi stroja,
kako potronju reznog alata svesti na minimum,
kako izbjei oteenja nosaa reznog alata,
kako vibracije svesti na minimum.

Pri odabiru adekvatne tehnologije iskopa mora se voditi rauna o stijenskoj masi kao sustavu koji se
sastoji od intaktne stijene i diskontinuiteta te o injenici da je stijenska masa anizotropna, nehomogena i
prirodno napregnuta. To se vrlo esto zanemaruje te je do danas zadran pragmatian pristup empirijske
procjene brzine razaranja na osnovi poznavanja jednoosne tlane vrstoe stijene. Ovaj pristup je u
praksi ponekad imao uspjeha zbog povezanosti vrstoe s ostalim mehanikim svojstvima stijene ali se
najee pokazuje kao potpuno krivi jer zanemaruje inenjerskogeoloka svojstva stijenske mase.
Strukturna i druga svojstva stijenske mase te petrografska svojstva stijene, esto su za iskop bitnija od

vrstoe intaktne stijene. U praksi se stijena izrazito visoke jednoosne tlane vrstoe kopa vrlo efikasno
ako je intenzivno ispucala (vie skupova s malim razmakom diskontinuiteta). S druge strane, stijena
povoljne vrstoe teko e se kopati ako je masivna, s malo diskontinuiteta. Thuro i dr. (2002) prikazuju
parametre stijene i stijenske mase bitne za definiranje svojstava stroja i potronju reznog alata (tablica
XXX). Mineralni sastav i intaktna stijena kontroliraju tzv. osnovnu mogunost kopanja, a stijenska masa
kontrolira opu mogunost kopanja (Thuro i dr. 2002).

Diskovi
u
=70-275 MPa
rvanjska kruna
u
=275-415 MPa
Zubi glodaa
u
<70 MPa

Mlaz vode
u
=sve vrstoe

Slika XXX Princip rada najee koritenih reznih alata s naznakom jednoosnih tlanih vrstoa stijena
koje je mogue razarati (Hudson i Harrison, 2000)

Tablica XXX. Parametri bitni za definiranje svojstava stroja i potronju reznog alata (Thuro i dr. 2002)
Parametri intaktne stijene odreeni u laboratoriju Parametri bitni za
Jednoosna tlana vrstoa UCS (MPa) stroj (rezni alat)
Rad razaranja po jedinici volumena Wz (kJ/m
3
) stroj (rezni alat)
Modul elastinoati E (GPa) (stroj) (rezni alat)
Vlana vrstoa (MPa) stroj (rezni alat)
Suha gustoa, poroznost D(g/cm
3
), P(%) stroj rezni alat
Ekvivalentni sadraj kvarca Equ (%) rezni alat
Indeks abrazivnosti stijene RAI=Equ x UCS rezni alat
Paremetri ije se utjecaj jo uvijek ne moe kvantificirati
Primarna (in situ) naprezanja
1
;
2
;
3
stroj (rezni alat)
Dotok vode i kemizam vode Q (m
3
/s), kemijski sastav stroj (rezni alat)
Bubrenje stijena (deformacija, naprezanja) h(%), (MPa) stroj (rezni alat)
Parametri stijenske mase
Razmak diskontinuiteta
Stupanj ispucalosti
Razmak diskontinuiteta (cm)
RQD (%)
stroj
Anizotropija, Folijacija
Kut (
0
) u odnosu na os tunela
ili orijentaciju kosine
stroj
Parametri koji se mogu kvantificirati indirektnim metodama
Stupanj ukljetenja UCS, RAI stroj rezni alat
Kvalitet cementacije UCS, RAI stroj rezni alat
Stupanj troenja i hidrotermalna alteracija Suha gustoa, porozitet stroj rezni alat
Utjecaj stijena osjetljivih na vodu Udio glina stroj (rezni alat)
Utjecaj nehomogenosti stroj rezni alat
(zagradom je naglaen indirektan utjecaj)

11.9.3 Klasifikacijski sustavi

Klasifikacijski sustavi stijenskih masa za procjenu efikasnosti kopanja nekim strojem, mogu se podijeliti
u dvije skupine: (a) sustavi koji su prvenstveno namijenjeni za procjenu stabilnosti tunela (RMR-Rock-
Mass Rating, Bieniawskog i Q sustav Bartona) i (b) sustavi razvijeni samo za probleme kopanja
(razaranja).

Logino je nastojanje da se ope prihvaene RMR (Bieniawski, 1976; 1989) i Q klasifikacija (Barton i
dr. 1974) koriste za procjenu mogunosti kopanja. Tako je Weaver jo 1975 napravio modifikaciju
RMR klasifikacije za procjenu podobnosti ripanja stijenske mase. Amerika vojska preporua ju kao
prihvatljivu (U.S. Army Corps of Engineers, 1983). U ovoj klasifikaciji Weaver posebnu vanost daje
brzini seizmikih valova i razmaku diskontinuiteta. Caterpillar je iskoristio ovu klasifikaciju za odabir
snage buldozera prema ukupnom zbroju bodova Weaver-ove klasifikacije. Brojni su i drugi pokuaji
koritenja Q i RMR klasifikacije u originalnim i modificiranim oblicima. Naalost niti jedna od njih nije
iroko prihvaena. Publicirani su rezultati brojnih istraivanja rezultat kojih je modifikacija postojeih
klasifikacija kako bi se mogle koristiti kod problema kopanja

Tablica 3.2 Mogunost ripanja u funkciji brzine seizmikih valova za buldozer Caterpillar D10
(Caterillar, 1983; Hudson i Harrison, 2000)

Brzina prostiranja
seizmikih valova km/s
0 1 2 3

Povrinsko tlo
Glina
Morenski materijal
Magmatske stijene
Granit
Bazalt
ine stijene
Sedimentne stijene
ejl
Pjeenjak
Prahovnjak
Glinjak
Konglomerat
Brea
Kalie
Vapnenac
Metamorfne stijene
kriljavac
Slejt
Minerali i rude
Ugljen
eljezna rudaa

Pogodno za ripanje
Zanemariva mogunost ripanja
Ripanje nije mogue

U Catterpilaru su zakljuili da e se mogunost ripanja dobro procjeniti na osnovi seizmikih brzina ako
ve postoji korelacija brzine i postignutih uinaka u istoj stijenskoj masi. Oni su izradili dijagrame za
procjenu mogunosti kopanja buldozerima DL8 (250kW), DL9 (343 kW) i D10 (522 kW) .

Kod irokih (povrinskih) iskopa, mnogi istraivai znaajnu ulogu daju brzini prostiranja seizmikih
valova. Srednja seizmika brzina ovisi o vrstoi stijene, uslojenosti, stupnju ispucalosti, stupnju
troenja, dakle o svim faktorima koji direktno odreuju uinkovitost ripanja. Openito, manje brzine
ukazuju na bolju efikasnost ripanja. Meutim, samo srednja brzina seizmikih valova ne korelira dobro s
mogunou ripanja. Na primjer, troan ili slabo ispucali granit koji se teko ripa ima sline brzine kao i
prahovnjak koji se lako ripa. Kod nas je esta pojava okrenih povrinskih zona u kojima su brzine male
a mogunost ripanja zanemariva.


Basarir i Carpuz (2004) daju klasifikacijsku sustav za pogodnost ripanja lapora u rudnicima lignita.
(marl type cola measure rocks). Istraivanja su proveli na est rudnika lignita u Turskoj. Klasifikacijski
sustav se temelji na svojstvima stijenske mase i intaktne stijene, uincima ripanja na terenu i specifinoj
energiji stijena (specific energy values of rocks). Svojstva stijenske mase opisana su s etiri parametra:
jednoosnom tlanom vrstoom, brzinom seizmikih P valova, razmakom diskontinuiteta i tvrdoom
odreenom Schmidtovim ekiem. Svako svojstvo je bodovano posebno a klasa ripabilnosti se odreuje
na osnovi ukupnog broja bodova (tablica XXX).

Tablica XXX Ripability rating chart (Basarir i karpuz, 2004)
Klasa
Parametar
1 2 3 4 5
Brzina P-valova, m/s 0-800 800-1000 1000-2000 2000-2500 >2500
Bodovi 0-5 5-15 15-20 20-30 30
Indeks vrstoe u toki, MPa <0,1 0,1-0,5 0,5-1 1-2 >2
Jednoosna tlana vrstoa, MPa <5 5-15 15-25 25-45 >45
Bodovi 0-5 5-18 18-25 25-35 35
Srednji razmak diskontinuiteta, m <0,50 0,5-1 1-1,5 1,5-2,5 >2,5
Bodovi 0-3 3-10 10-14 14-20 20
Tvrdoa odreena Schmidtovim ekiem <15 15-35 35-45 45-50 >50
Bodovi 0-2 2-7 7-10 10-15 15

Specifina energija odreuje se u laboratoriju na blokovima stijene i predstavlja rad potreban za iskop
jedininog volumena stijene. Ovo je uobiajeni nain za procjenu djelotvornosti stroja sa pokretnom
glavom i stroja za iskop tunela u punom profilu (krtica). Kako za odreivanje specifine energije treba
imati na raspolaganju posebnu laboratorijsku opremu, Basarir i Carpuz (2004) daju korelaciju specifine
nergije i jednoosne tlane vrstoe u sljedeem obliku

SE=0,2UCS+2,41 (MPa)

Cjelokupan klasifikacijski sustav za procjenu podobnosti ripanja stijenske mase prikazan je u tablici
XXX. Uvoenje koncepta specifine energije u ovaj sustav je glavni doprinos ovog sustava u odnosu na
druge sline sustave.

Tablica XXX Klase ripabilnosti lapopra (Basarir i karpuz, 2004)
D8 D9 D10 D11
Kla
sa
Bodovi
Specifina
energija,
MJ/m
3
Uinak,
m
3
/h
Assessed
class
Uinak,
m
3
/h
Assessed
class
Uinak, m
3
/h Assessed
class
Uinak, m
3
/h Assessed
class
1 0-20 <3,75 >1300 Vrlo lako >1500 Vrlo lako
a
>6000 Vrlo lako
a
>100000 Vrlo lako
a
2 20-55 3,75-5,25 900-1300 Lako 1000-
1500
Lako 4300-6000 Vrlo lako
a
7000-10000 Vrlo lako
a
3 55-70 5,25-7,00 400-900 Srednje 450-1000 Srednje 1900-4300 Vrlo lako
a
3000-7000 Vrlo lako
a
4 70-85 7,00-9,00 250-400 Teko 285-450 Teko 1200-1900 Lako 2000-3000 Vrlo lako
a
5 85-95 >9,00 <250 Vrlo
teko
b
<285 Vrlo
teko
b
<600 Teko <8000 Lako
6 95-100 - 0 Miniranje 0 Miniranje <150 Vrlo
teko
b

<250 Teko
a
U ovim sluajevima, upitno je koristiti dozere D10 i D11, poto e i i D8 biti visoko djelotvoran
b
Na ovim terenima nema potrebe koristiti dozere D8, D9 i D10, jer e svi imati vrlo slab uinak

11.9.4 Primjeri iz prakse

Za iskop tunela Chiffa (12.483 m) i Hrbil (4.568 m), Hidroelektra-Zagreb je u periodu od 1984 do 1993
koristila strojeve s pokretnom glavom Westfalia Lnen, model Luchs B. Koritena su 4 stroja istog tipa.
Tuneli su veim dijelom kopani u miocenskim laporima medejskog bazena te u kriljavcima razliitih
inenjerskogeolokih i geotehnikih svojstava koji se nalaze na rubovima bazena. U laporima se stroj
pokazao vrlo efikasnim. Najvei problem iskopa u laporima bila je praina koja se teko skupljala i s
najmodernijim sakupljaima. Meutim, odabrani strojevi su imali mali ili nikakav uinak u kriljavcima.
Proizvoa stroja je garantirao djelotvoran rad u stijenama vrstoe manje od 80 MPa (odreena na
kockama 50x50xx50 mm). Praksa je pokazala da stroj nije bio efikasan ve kod vrstoa oko 60 MPa


ako je razmak diskontinuietta bio veliki. Samo u sluaju intenzivno ispucale stijenske mase (razmak
diskontinuiteta manji od 100 mm), stroj je mogao kopati i stijenu vrstoe vee od 80 MPa, pri emu
zubi nisu rezali stijenu ve su izvaljivali pojedine blokove.

Slika XXX Stroj s pokretnom glavom Westfalia Lnen, model Luchs B koji je Hidroelektra-Zagreb
koristila za iskop tunela Chiffa i Harbil U aliru (1985-1993)

Slika XXX Stroj s pokretnom glavom Westfalia Lnen, model Luchs B pri proboju tunela Harbil
(miocenski lapor).


2,9 m
1,5 m
1,5 m
1
2
3
1. Adhezijsko stijensko sidro duljine 2 m,
promjera 25 mm
2. Mlazni beton debljine 12 cm armiran
mreom 150/150/5 mm
3. Nearmirana betonska ploa debljine 15 cm

Slika XXX Popreni presjek s prikazom primarne podgrade u tunelima Chiffa i Harbil

U nastavku se analizira uinkovitost stroja s pokretnom glavom Westfalia Lnen, model Luchs B, na
primjeru iskopa tunela Harbil.

Tunel Harbil prolazi geolokim formacijama koje pripadaju donjoj kredi i miocenu. Formacija donje
krede sastoji se od tamnih glinenih kriljavaca s proslojcima vapennaca male debljine od 10 do 30 cm, te
mjestimino od paketa prainaste gline. Prethodnim istraivanjima koji su posluili za izradu ponudbene
dokumentacije definirana su slijedea svojstva ove serije: RQD<25%; jednoosna tlana vrstoa 10-30
MPa; abrazivnost (% slobodnog SiO
2
) srednje niska, IV kategorija RMR klasifikacije. Ista
dokumentacija sadri sljedee podatke o laporima miocenske serije: CH gline prema AC klasifikaciji,
jednoosna tlana vrstoa 1-3 MPa, sposobnost bubrenja, V kategorija po RMR klasifikaciji. Ovi su
podaci bili odluujui pri odabiru tehnologije iskopa, odnosno odabira stroja WL Luchs B.

Tijekom izvoenja, izvoditelj je bio suoen s bitno razliitim inenjerskogeolokim i geotehnikim
svojstvima formacije glinenih kriljavaca. Veih iznenaenja u formaciji miocenskog lapora nije bilo. U
formacijama glinenih kriljavaca iznanada se nailazilo na pakete pjeenjaka vrstoe do 180 MPa to je
prouzroilo jake udare na sve dijelove stroja. Vea abrazivnost od prognozirane imala je za posljedicu
kratak vijek trajanja zubiju na reznoj glavi i lanca transportera. Dionice na kojima uporaba stroja nije
bila mogua, iskopane su uz uporabu eksploziva. Nakonto je iskopano 985 metara tunela kombiniranim
nainom (173,4 m tunela iskopano je klasinim nainom a 811,6 m strojem), stroj je morao biti
generalno popravljen jer vie nije bio za uporabu. Pri tome je stroj radio ukupno 1785 sati a rezna glava
1160 sati. U tablici XXX prikazani su uinci istog tipa stroja u dvije geoloke formacije. Da je u
formaciji glinenih kriljavaca postignuto napredovanje kao u formaciji miocenskih lapora, ova bi
dionica bila iskopana 81 dan ranije.

Tablica XXX Kvarovi stroja WL Luchs B pri iskopu dviju geolokih formacija u tunelu Harbil
Iskop tunela Harbil u formaciji glinenih kriljavaca
(L=811,6 m)
Iskop tunela Harbil u formaciji miocenskih lapora
(L=1421 m)
Ukupan rad stroja: t
1
=1785 sati
Ukupan rad rezne glave: t
2
=1160 sati
Stroj je bio novi, nije ranije koriten
Ukupan rad stroja: t
1
=3695 sati
Ukupan rad rezne glave: t
2
=2536 sati
Stroj je prije dolaska u tunel Harbil radio u tunelu
Chiffa ulaz (t
1
=1586 sati, t
2
=1213 sati
Vei kvarovi stroja:
1. Prednji grabuljasti transporter zamjenjen 3
puta
2. Zamjenjeni natezai lanca (5 kom)
3. Zamjenjena osovina prednjeg grabuljastog
transportera
4. Pumpa rashladnog sistema zamjenjena 4
puta
5. Zamjenjen motor ventilatora za hlaenje
6. Otpadanje bubnja elektrinog kabla vie
puta
7. Izmjena pogonske osovine s polutkama
nosaa zubiju

Potronja zubiju glodaa: Krupp (vidia)-650 kom;
Boart RM-8-140 kom)
Vei kvarovi stroja:
puta
2. Zamjenjen hidromotor s reduktorom
builice
3. Zamjenjen jedan nateza lanca
puta

Potronja zubiju glodaa:Boart RM-8-250 kom
Uinak stroja izmeu stacionaa 0+125 i 0+864: 3,1
m/dan
(48, 4 metra iskopano je miniranjem)

Uinak stroja pri iskopu 1060 m etvrte sekcije tunela:
4,8 m/dan

S jo veim problemom se suoio izvoa na tunelu Chiffa-Ulaz jer je oko 5 km tunela
iskopano u formacijama koje su bile nepovoljne za iskop strojem WL Luchs B.

U zranoj luci Dubrovnik izvreno je uklanjanje etiri zelena otoka tijekom 2003.godine. Iskop je vren
prema glavnom projektu u kojem je izvrena procjena zastupljenosti pojedinih kategorija iskopa. Iz
razumljivih razloga razarenje stijene nije vreno miniranjem ve su za iskop koriteni hidrauliki ekii.
Kako izvoditelj nije postizao zadovoljavajue uinke, zatraeno je struno miljenje sa zahtjevom da se
izvri kategorizacija stijenske mase. Tada je postojala dobra prilika da se to miljenje kvalitetno
dokumentira jer je iskop otkrio stanje stijenske mase koje je bilo tee uoiti prethodnim istranim
radovima. Na alost, autor ovog strunog miljenja pokazao je temeljno nepoznavanje ove
problematike. Bez ijednog snimljenog podatka o inenjerskogeolokom stanju stijenske mase koja su u
to vrijeme bila u vidljiva a na osnovi nekoliko vrijednosti indeksa vrstoe u toki na uzorcima za koje
se ne zna lokacija, izvrena je potuno proizvoljna procjena kategorija iskopa prema normi GN200.
Nakon toga, zatraeno je od Instituta graevinarstva Hrvatske iz Zagreba kategoriziranje stijenske mase
na zelenom otoku broj 2. Radovi su izvreni u svibnju 2003.


Stijenska masa sa vrlo velikim razmakom
diskontinuiteta. S obzirom na veliinu blokova moe se
opisati kao massive

(ISRM, 1978)
Kategorijaiskopa A

Stijenska masa sa irokim rasponom razmaka
diskontinuiteta. S obzirom na veliinu blokova
moe se opisati kao irregular (ISRM, 1978)

Kategorijaiskopa C

Slika XXX. Zone razliite ispucalosti stijenske mase. Fotografija snimljena 12.04.2003.na Zelenom
otoku 2.

Kategoriziranje stijenske mase obavljeno je na osnovi:

inenjerskogeolokih svojstava stijenske mase,
mehanikih svojstava intaktne stijene.

Na terenu je izvreno iskolenje profila na razmacima cca 5-10 m (ukupno 53 profila).
Inenjerskogeolokim snimanjem utvrena su opa strukturna i litoloka svojstva stijenske mase.
Naroita panja posveena je ispucalosti stijenske mase i vrstoi intaktne stijene, kao najvanijim
parametrima pri kategoriziranju stijenske mase. Pri tome je koritena metodologija opisana u
preporukama Meunarodnog drutva za mehaniku stijena (ISRM, 1978). Istraivanja su pokazala da se
stijenska masa u karakteristinom profilu moe podjeliti na tri inenjerskogeoloke jedinice:

Inenjerskogeoloka jedinica 1. Vapnenci i dolomitini vapnenci, slabo izlomljeni, debelo bankoviti do
masivni, bijeliaste boje. vrstoa, odreena geolokm ekiem, iznosi izmeu 150 i 200 MPa (veoma
vrsta stijena). Sadri manje od 1 -3 pukotine u m
3
stijenske mase (veoma veliki i veliki blokovi). Prema
osnovnoj geolokoj karti ti materijali su paleogenske starosti.

Inenjerskogeoloka jedinica 2. Vapnenci i dolomitini vapnenci, srednje do jako izlomljeni, tanko do
debelo slojeviti, bijeliaste boje. vrstoa, odreena geolokm ekiem, iznosi izmeu 100 1150 MPa,
kadikad i manje od 100 MPa (vrsta do veoma vrsta stijena). Sadri 3 do vie od 30 pukotina u m
3

stijenske mase (srednje veliki, mali i veoma mali blokovi). U pojedim zonama stijena je dosta do jako


okrena s glinovitom ispunom pukotina i okrenih formi. Prema osnovnoj geolokoj karti ti materijali su
paleogenske starosti.

Inenjerskogeoloka jedinica 3. Krje i samci vapnenca i dolomitinog vapnenca vezani glinom visoke
plastinosti, glina s dosta do puno krja i samaca vapnenca, mjestimino i ista glina visoke plastlnost.
U prvih 30 do 40 cm pokrova mjestimino se zapaa i smeecrvena humusna zona. U ovu zonu uvrteni
su sedimenti kvartarnog pokrova i rezidualne gline s krjem (u vrtaastim formama, u osnovnoj stijeni).

Tijekom inenjerskogeolokih snimanja na terenu, procjenjena je vrstoa zidova diskontinuiteta i
vrstoa intaktne stijene udarcima geolokog ekia sukladno preporukama ISRM (1978). Ispitivanja
pokazuju da intaktna stijena pripada kategoriji vrstih do vrlo vrstih stijena. Kako zidovi pukotina nisu
pretrpjeli znaajno troenje, stijena se i po parametru vrstoe zidova diskontinuiteta moe svrstati u
kategoriju vrstih do vrlo vrstih stijena (ISRM, 1978).

Veza izmeu naprijed opisanih inenjerskogeolokih jedinica i kategorija iskopa prema OTU (2001)
uspostavljena je na ovaj nain:

1. Stijenska masa koja pripada inenjerskogeolokoj jedinici 1 svrstana je u kategoriju A.
2. Stijenska masa koja pripada inenjerskogeolokoj jedinici 2 svrstana je u kategoriju B.
3. Stijenska masa koja pripada inenjerskogeolokoj jedinici 3 svrstana je u kategoriju C.
4. Na mjestima gdje kategorija B i C pokriva kategoriju A, u ukupnoj debljini manjoj od 1 m,
kategorije B i C su prevedene u kategoriju A, kako je to preporueno prema OTU-2001.

Zastupljenost pojedinih kategorija iskopa u karakteristinom presjeku izraunata je na osnovi udjela
pojedinih litolokih jedinica na svakom od snimljenih profila

Ovi primjeri pokazuju kako loi prethodni istrani radovi mogu prouzroiti velike probleme za sve
sudionike u graenju tunela. Obino najveu tetu trpe izvoditelj (poveani trokovi graenja) i
investitor (produljenje rokova) dok glavni krivac za nastalo stanje ostane po strani. Izvoditelj prethodnih
istranih radova nije sudionik graenja.

11.10 Rjenik

raise
Upwardly constructed shaft, i.e., an opening, like a shaft made in the roof at
one level to reach a level above

11.11 Literatura

Babendererde, S., Babendererde L., 1996, Tunnel Boring Machines, Balkeme, p. 130, 260 p.
Babendererde, S., Babendererde L., 1996, Tunnel Boring Machines, Balkeme, p. 130, 260 p. (Wagner
H., Schulter, A., editors)
Barla, G., Pelizza, S., TBM tunnelling in difficult ground conditions
Barton, N., 2000, TBM Tunnelling in Jointed and Faulted Rock, Balkema, 172 p.
Barton, N.R., Lien, R. and Lunde, J. 1974. Engineering classification of rock masses for the design of
tunnel support. Rock Mech. 6(4), 189-239.
Basarir, H., Karpuz, C., A Rippability classification system for marls in lignite mines, Engineering
geology 74 (2004) 303-318.
Bieniawski Z.T. 1989. Engineering Rock Mass Classifications. Wiley, New York.
Boi, B., 2001, Minerski prirunik, Izdava: dr.sc. Branko Boi, 122 str.

Caterpillar. 2000. Handbook of Ripping, 7
th
ed. Catterpillar Tractor Co., Peoria, III., 1983.
GN 200. Prosene norme u graevinarstvu, II deo, Niskogradnja, Norma 200-Zemljani radovi i sondae.
Hanamura, T., 1996, State of the Art of the Japanese TBM Technology, New Developments, Tunnel
Boring Machines, Balkeme, p. 130, 260 p. (Wagner H., Schulter, A., editors)
Herrenknecht, M., 1998, Inovation in Machine driving tunnelling by M., WT March 1998, pp. 79-80)
Hudson, J.A. and Harrison J.P. 2000. Engineering Rock Mechanics, An introduction to the principles,
Pergamon.
ISRM, Commission on Standardization of Laboratory and Field Tests, (1978), Suggested Methods for
the Quantitative description of Discontinuities in Rock Masses, In: Int. Your. Rock Mech. Min.
Sci. and Geomech. Abstr. Vol. 15, pp 319-368.
Izvjetaj o kategoriziranju stijenske mase na zelenom otoku 2 u zranoj luci Dubrovnik, 2003,
Dokumentacija Instituta graevinarstva Hrvatske (Autori: Ivan Vrkljan i elimir Ortolan)
Koli, D., Hrlein, N., Steiner, H., 2006, Tunel za instalacije ispod glavnog kolodvora u Grazu, Austrija
Priopenja 4. Savjetovanja HGD-a, Ojaanje tla i stijena, Opatija, 5.-7. listopada 2006.
Konda, T., Shield Tunnelling Method
Kramadibrata, S., 1996, The influence of rock mass and intact rock properties on the design of surface
mines with particular reference to the excavatability of rock, PhD thesis, School of Civil
Engineering, XXXX
Krsnik, J., 1989, Miniranje, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet Svauilita u Zagrebu, 179 str.
Microtunnelling by. Paul Hayward, WT March 1997, pp.77-81)
OTU. 2001. Opi tehniki uvjeti za radove na cestama knjiga II Zemljani radovi, odvodnja, potporni i
obloni zidovi, Hrvatske ceste - Hrvatske autocest, Zagreb.
Rock Mechanics in Japan, Vol. VI, 1991. str. 59)
Thuro, K., Plinninger, R.J. and Spaun G. 2002. Drilling, Blasting And Cutting Is it Possible to
Quantify Geological Parameters Relating to Excavatability? Engineering Geology for Developing
Countries - Proceedings of 9th Congress of the International Association for Engineering Geology
and the Environment. Durban, South Africa, 16 - 20 September 2002 - J. L. van Rooy and C. A.
Jermy, editors.
U.S. Army Corps of Engineers. 1983. Rock Mass Classification Data Requirements For Rippability,
CECW-EG Washington, DC 20314-1000 ETL 1110-2-282; Technical Letter No. 1110-2-282 30
June 1983, Engineering and Design.
Vervoort, A., De Wit, K., 1997, Use of rock Mass Classifications for Dreging, Int. J. Rock Mech. Min.
Vol.34, No 5, pp.859-864.

11-Principi I Tehnike Iskopa

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

11-Principi I Tehnike Iskopa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ivan Vrkljan

11. Principi i tehnike iskopa

You might also like