Professional Documents
Culture Documents
Pridjevi
Pridjevi
MARIJA RUEV, PROF. POLJOPRIVREDNA, PREHRAMBENA I VETERINARSKA KOLA STANKA OANIA, ZADAR
Pridjevi su:
rijei kojima izriemo svojstvo predmeta, pojava, bia
oznaili slau se s imenicama u padeu, rodu i broju mogu biti odreeni i neodreeni mogu se stupnjevati
odreenom obliku.
ODREENI pridjevi odgovaraju na pitanje: koji?
Maleni, dobri, crveni, plastini, drveni Njima se pojam identificira Zavravaju na i. Pogledaj ovaj uti cvijet! Moj kaput je onaj zeleni. To je taj visoki bor.
Odreeni oblik imaju pridjevi kad su: dio vlastite imenice: Karlo Veliki, Pipin Mali dio naziva: bijeli luk, sivi sokol
taj crveni cvijet, ovakav dugi al dio strune rijei: pravokutni trokut, naglaeni slog Samo odreeni oblik imaju : pridjevi na -ski (-ki, -ki,-ki), -ji, -nji, -nji: lanjski, otoki, pasji, dananji, svi komparativi i superlativi: bolji, najbolji
Neodreeni pridjevi
NEODREENI pridjevi utvruju osobine, svojstva;
odgovaraju na pitanje : kakav? Malen, dobar, izvrstan, plastian, drven Cvijet je ut. Moj kaput je zelen. Bor je visok. Neodreeni oblik ima pridjev: kad je dio predikata: Cvijet je crven. uz imenicu u atributivnom skupu: To je ovjek crvena lica. Samo neodreen oblik imaju pridjevi na: -ov, -ev, -in: Igorov, prijateljev, Lukin
Sklonidba pridjeva
Odreeni pridjevi (koji?) N crveni cvijet cvijeta cvijetu Neodreeni pridjevi (kakav?) N crven G crvena D crvenu A crven V ----cvijetu L o crvenu I s crvenim cvijetu cvijetom cvijet cvijeta cvijetu cvijet
G crvenog, -a
D crvenom, -e, -u
A crveni cvijet (neivo) crvenog, -a pijetla (ivo) V crveni cvijet cvijetom L o crvenom, -e, -u I s crvenim
Kupio sam jedan eir crn i jedan siv. Crni sam eir izgubio, a sivi nosim i danas.
Stupnjevanje pridjeva
Usporeivanje pridjeva prema nekom zajednikom svojstvu zovemo komparacija ili stupnjevanje. Postoje 3 stupnja; to su:
teak
gladak
tei
glai
najtei
najglai
Tvorba komparativa
Komparativ se tvori od pozitiva i nastavaka ji, -iji, -i.
Nastavak Primjeri -ji lud+ji>lui; suh+ji>sui; blag+ji>blai; jak+ji>jai grub+l+ji>grublji; iv+l+ji>ivlji bijel+ji>bjelji; tijesan+ji>tjenji krat(ak) +ji>krai; dal(ek)+ji>dalji; vis(ok)+ji>vii; deb(el/eo) >deblji Napomene U komparativu dolazi do jotacije: nenepanik+j = nepanik U skupinama bj, pj, vj umee se glas l (epentetsko l) Pridjevi koji u pozitivu imaju ije, u komparativu ga krate u je Pridjevi koji u pozitivu imaju: -ak,-ek,-ok, -el(-eo), gube ove nastavke u komparativu
-i
Mimo pravila
Tvorba superlativa
Superlativ se tvori od komparativa i prefiksa naj-: naj
+ komparativ = superlativ Bolji - najbolji; laki - najlaki ; bjelji - najbjelji; jednostavniji najjednostavniji; jai-najjai => u superlativu ostaju oba glasa j Postoji i opisna ili analitika komparacija pomou priloga manje, vie, jae: manje uspjean, najvie zainteresiran, jae povezan Emil je manje predan uenju nego sportu. Najvie napredno dijete u razredu je Emil.
Poimenieni pridjevi
To su pridjevi koji su dobili funkciju imenice Dekliniraju se kao pridjevi Mogu stajati samostalno (dok pridjevi ne mogu).
Pridjev (kakav?) Ona je mlada. Ovo jelo je slano. To je hrvatska himna. Poimenieni pridjev / imenica (tko/to) Mlada je izala pred svatove. Posjetio sam Slano prolog ljeta. I Hrvatska je dio Europske unije.
Jelo je dobro.
Nismo vie gladni, siti smo.
Pravopisna pravila
Posvojni pridjevi na ov, -ev, -ljev, -in izvedeni od
vlastitih imena piu se velikim slovom: Markov, Hrvojev, ehovljev, Petrin. Pridjevi na ski, -ki, -ki, -ki izvedeni od vlastitih imena piu se malim slovom: Zadar zadarski; Pag paki; akovec akoveki; Gospi gospiki Pridjevi od stranih osobnih imena piu se izgovorno: ekspirovski, bodlerovski Pridjevi od stranih zemljopisnih imena mogu se pisati izvorno i izgovorno: newyorki i njujorki.
Vjeba
Zadatak:
i zgrene masline. Jedna mi maslina slii na pogrbljenog patuljka, druga je nalik na uzdignute stariine ruke. Volim vas masline! Vi ste kao ljudi iz mog zaviaja. uljevite kao radne ruke dobrog istarskog seljaka, postojane kao primorske stijene, blage kao majin pogled. Okruuje vas kamena ograda. U vama je dua brakoga ovjeka.
Rjeenje
Vrste pridjeva
Opisni (kakav) starom savijene zgrene pogrbljenog uzdignute uljevite radne dobrog postojane blage Posvojni (iji) djedovom stariine istarskog primorske brakoga Gradivni (od ega) drvene kamena