1.

Uvod
U dananjem svijetu raunara koncept viejezgrenosti u procesorima postao je ope prihvaen. Svi tee da njihov procesor ima vie jezgri, na veem taktu kako bi poboljali performanse raunala. upci se vode krilaticom !vie je bolje!, pa makar bilo i neto skuplje, pa se rijetko pitaju "#to nam zapravo donosi viejezgrenost i na koji nain je koncipiran rad ovakvih procesora$% ako bi vaa kupnja bila to odmjerenija, a utroak novca i dobivene performanse to bolje, odluili smo vam ukratko objasniti osnovni koncept viejezgrenih procesora, opisati naine funkcioniranja, te objasniti povjesni razvoje ove inovativne tehnologije, koja je u trenu kada se inilo da razvoj procesora dolazi do granice mogunosti, otvorila nove horizonte. Prekretnica u proizvodnji procesora zato nam jednojezgreni procesori vie nisu dovoljno dobri? &rije svega potrebno je objasniti razloge koji su naveli proizvo'ae na tako drastinu promjenu arhitekture procesora. (azvojem raunala poveavala se frekvencija rada procesora, te se na taj nain omoguavao vei broj operacija u jednom radnom taktu. Svaki e iskusniji korisnik znati da broj operacija izvedenih u sekundi izravno utjee na brzinu rada vaeg sistema, bilo da se radi o obinoj obradi teksta, gledanju filma ili naprednom renderiranju )* modela. Svaka akcija koju va procesor obavlja omoguena je izvedbom niza operacija unutar njega.

2. Povijesni razvoj i konstrukcija procesora

+d samih poetaka raunalna industrija je doivljavala eksplozivan razvoj. ,-.tih godina svake smo dvije godine imali /-0 bre procesore, ali poetkom ovog stoljea taj je trend naglo poeo opadati. (azlog za ovaj zastoj u razvoju bio je u samoj osnovi procesora 1 u materijalu od kojeg je sainjen. Konstrukcija procesora &rocesori su konstruirani na bazi silicija. Silicij kao i svaki element u prirodi ima odre'ena ogranienja, a u raunalnoj industriji najvanije je bilo njegovo temperaturno ogranienje. Spomenutim naglim rastom performansi, poveanjem takta procesora, silicij je trpio sve vee temperaturno optereenje i konano su proizvo'ai doli do granice kada je dizanje takta zahtijevalo strahovita ulaganja kako bi se temperature procesora zadrale unutar optimalnih granica. &rema strunjacima vodeih korporacija, konstrukcija jednojezgrenog procesora 2-0 vee brzine skuplja je dva puta od prethodnika3 +ito je da da poveanje performansi na ovaj nain nije trajno rijeenje za napredak tehnologije i proizvo'ai dolaze u probleme. ako poveati performanse, ako zadrimo isti radni takt. +dgovor se namee sam po sebi, napravimo sustav sa dva procesora koji e obavljati paralelno razliite zadatke ili jo bolje, napravimo jedan procesor sa dvije jezgre kako bi skratili komunikacijski put izme'u jezgri. &aralelno sa razvojem ove koncepcije proizvo'ai se okreu poveanju prirune memorije koja je zaduena za pribavljanje odre'enih instrukcija procesoru i prije nego ih on zatreba skraujui tako vrijeme reagiranja u trenutku kad ih je potrebno pribaviti. +va dva koncepta temelji su razvoja dananjih procesora

i svaka novija generacija postavlja nove granice broja jezgri i veliine prirune 4ache memorije.

3. Viejezgreni procesori
Koncept 5ratimo se sada samim poecima viejezgrenog koncepta i pogledajmo na emu se temelji ideja o njihovoj primjeni6 7akvi procesori omoguavaju obavljanje vie zadataka istovremeno, a obavljanje viestrukih instrukcija je 8.9: bre od jednojezgrenog procesora slinih karakteristika, ali imaju i odre'ene potrebe koje proizlaze iz te tehnologije kao to je konstantna aktivnost svih jezgri, te zajednika priruna memorija. *onose nie radne taktove po jezgri, manje zagrijavanje, ali i manju potronju energije, emu su se naroito obradovali proizvo'ai prijenosnika kojima to omoguava poveanje autonomije. U primjeni viejezgreni procesori su zahtjevali odre'ene prilagodbe od strane korisnika, a posebno profesionalnih, koji su vrili razvoj programa i softverske potpore za takve sisteme.

Sada treba obratiti pozornost na konstrukciju programa koje procesori izvode, te se zahtjeva redizajn programa zbog maksimalne iskoristivosti vie jezgri, pri emu se programi moraju smisleno podjeliti na podjednake djelove. *ijelovi se paralelno izvode u razliitim jezgrama. &o zavretku izvo'enja jedna od jezgri prikuplja rezultate i daje konano rijeenje zadatka. Spomenuli smo ideju vieprocesorskih sustava koji su prethodili viejezgrenima, ali noviji koncept se pokazao boljim, jer koriste manje komponenti, s manjom potronjom energije, a komunikacija je puno bra, jer je sam fiziki razmak me'u jezgrama manji. to smo dobili od viejezgrenosti? onkretni rezultati koje nam je ova tehnologija donjela su uinkovito iskoritenje dostupnih tranzistora, poveanje protonosti i brzine paralelnih aplikacija, omoguavanje blieg sparivanja jezgri, bra komunikacija komponenti, manja potronja energije, iskljuivanje neaktivnih jezgri ;inovacija koja predstavlja odmak od koncepta<, te je omoguen daljnji neometan rast performansi pod uvjetom daljnjeg napretka na polju poveanja stupnja integracije. =pak tu je i par nedostaka, efektivno poveanje brzine osjeti se samo kod paralelnih aplikacija. >rzina memorije postaje ograniavajui imbenik u poveanju brzine komunikacije, te problemi u prilago'avanju programa tokom prelaznog razdoblja. =skljuivanje neaktivnih jezgri jedna je u nizu vrlo korisnih inovacija u ovoj tehnologiji, a omoguava drastine utede u potronji energije to naroito cijene vlasnici i proizvo'ai prijenosnika. to bi bilo pametno znati prilikom kupnje novog procesora? 5odei proizvo'ai sve svoje napore ulau u ovu tehnologiju i ona svakako predstavlja budunost. +no o emu bi kupci trebali razmisliti je njihova potreba za viejezgrenim procesorima, jer kako je spomenuto, poboljanje performansi nije proporcionalno poveanju broja jezgri, te odabir ?uad core umjesto dual core procesora nikako ne znai dva puta vee performanse. =graima bi posebno trebalo biti jasno da kupnja procesora sa veim brojem jezgri ne donosi drastina poveanja performansi, te im svakako savjetujemo da novac pametno uloe u bolje grafike podsustave ili poveanje radne memorije. &ravu potrebu za veim brojem jezgri imaju korisnici koji paralelno koriste vei broj aplikacija, oni koji trae bazu za serverska raunala, te profesionalni korisnici iji su programi pisani za ovakve procesore i omoguavaju da maksimalno iskoriste njihove potencijalne performanse.

4. Praktina iskustva, Intel V . !"#

Koji su posljednji konkretni rezultati primjene ovih tehnologija? =ntel je nedavno na trite pustio svoje procesore nove generacije pod imenom &enr@n, ak 8/ procesora bazinarnih na ovom konceptu ponu'eno je kupcima diljem svijeta. Aapredak ove serije se temelji na prelasku na B9 nm tehnologiju izrade. 7o znai da od sad moemo imati isti procesorski kapacitet u procesoru koji je otprilike za etvrtinu manji nego njegov prethodnik. *akako, posebnost veeg stupnja integracije nije u utedi prostora ve u nizu poboljanja, od boljeg iskoritenja tranzistora i energije do bre komunikacije. =pak, prvi testovi pokazuju kako novi B9 nm procesori nemaju veu prednost pred ranijom generacijom /9 nm izrade kada se govori o procesorima istog takta.

S druge strane treba uzeti u obzir nedostupnost komercijalnih aplikacija koje mogu iskoristiti novi set instrukcija SSCB prilikom ovih usporedbi. Aa primjer, nove instrukcije bi trebale pokazati premo &enr@n serije prilikom zahtjevnih zadataka, kao to su obrada video signala, kodiranje i sloene matematike operacije. Kako Intel vidi budunost viejezgrenih procesora? *aljnji napredak =ntel vidi u seriji )2 nm ipova, ija je tehnologija ve predstavljena i planiraju je komercijalizirati kroz dvije godine. Da usporedbu 4eleron )-- iz 8,,9.g. izra'en je 29- nm procesom i bio je dimenzija 8)8:8)8 mm, te sadravao E.9 miliona tranzistora. &rocesori koji su danas najprodavaniji, oni iz /9nm serije cijelih su 88 mm vei, ali integriraju 2,8 milion tranzistora, to je gotovo ), puta vie, uz poveanje povrine od cca F0. Dadnja generacija nastavlja ovaj trend, te e u procesor dimenzija 28B:28B mm integrirati gotovo ) puta vie tranzistora, tonije F2- miliouna, od prethodne generacije. +vi posljednji, proizvodi iz spomenute &enr@n serije su B.jezgreni procesori namjenjeni entuzijastima, kako poetnom cijenom ;oko 8,29- G< tako i samom konstrukcijom, jer ne sadravaju blokade takta omoguavajui potpunu kontrolu prilikom overclockerskih zadataka.

Da veinu korisnika to je manje bitno, jer samo odabrane igre, te visoko specijalizirane aplikacije mogu iskoristiti prednosti vie od 2 jezgre. ao i dosadanji ?uad.core procesori 4ore2 C:treme serije i novi procesori se zasnivaju na arhitekturi koja kombinira dva neovisna dual.core 4&U.a integrirana na jednu silicijsku podlogu. *ijele unutranju sabirnicu takta 8))) GHz, te svaki od dva dvojezgrena 4&U.a ima svoju / G> cache ;I2< to ini ukupno 82 G> za cijeli procesor. Aovi, vei priruni spremnik druge razine omoguava spomenuto poveanje broja tranzistora u odnosu na prethodnu generaciju, jer je njime procesor u stanju potpuno iskoristiti nove tranzistorske kapacitete.

5ano je napomenuti da novi procesori koriste isti EE9 utor kao i prethodna generacija procesora, no zamjena procesora nee uvjek biti mogua, stoga treba obratiti panju podravaju li matine sa ovim socketom nove ipove, a veina proizvo'aa se ve od proizvoda srednje klase pobrinula da korisnici ne ostanu razoarani. =z =ntela garantuju rad sa &)9 i J)F ipsetima, dok e se za proirenje kompatibilnosti morati pobrinuti proizvo'ai matinih ploa, poput Kigab@te.a koji garantuje rad svih ploa sa &)9, K)) i &)8 ipsetom iz njihove ponude nakon posljednjeg updatea >=+S.a. #to se memorije tie, =ntel potie koritenje **(), te daje podrku za njihovu ugradnju u kombinaciji sa serijom &enr@n. =pak, s obzirom na veliku cijenu, a male dobitke na performansama za veinu korisnika, proizvo'ai ustraju na **(2 standardu jo neko vrijeme, dok neki nalaze kompromis u ugradnji socketa za oba tipa memorije. A to je s AM !om? LG* je posljednjih godina prolazio kroz teka razdoblja esto gubei utrku sa =ntelom za to je najvie bila kriva loa marketinka strategija, a da ni u skoro vrijeme nee biti bolje svjedoe prve usporedbe LG*.ovog &henoma i njegovog izravnog konkurenta &enr@na. Phenom? LG*.ov &henom, sa razvojnim imenom Lgena trebao je predstavljati odgovor najnovijoj =ntelovoj generaciji desktop procesora. &oput LG*.ovih >arcelona procesora razvijenih za servere, &henom je baziran na LG2 socketu, te je samim time podran i od postojeih matinih ploa, a izlazi u verzijama sa 2 ili B jezgre, te istom I) prirunom memorijom poput spomenute >arcelona.e. +vdje treba spomenuti da e procesor iz vrha ponude ipak imati drugi socket, te e se on bazirati na Socket MN utoru.

7ri su komercijalne linije ovog procesora, a korisnici e ih razlikovati po oznakama MJ, J2 i JB. *ok je za dva posljednja jasno da predstavljaju procesore sa 2 i B jezgre, MJ serija predstavlja sam vrh ponude, te implementira *ual Socket *irect 4onnect ;*S*4< koji dvoprocesorski sistem uz procesore sa po B jezgre pretvara efektivno u F.jezgreno raunalo. 7ehnologija izrade u sluaju ove serije je /9 nm.ska, a zanimljivot je da su to prvi istinski B. jezgreni procesori, jer ova serija prva implementira B jezgre ne jednoj silicijskoj ploici, dok je =ntel svoje proizvode razvio praktiki sparivanjem dvaju dvojezgrenih procesora. Upravo ova injenica je LG*.u omoguila lansiranje i trojezgrene verzije pod kodnim imenom 7oliman. Da 2--F. Kodinu LG* planira predstavljanje nasljednika Ouad MJ platforme pod imenom *eneb MJ, te *eneb serije za komercijalnija raunala, dok e za doljni segment trita konkurirati &ropos i (egor.

$. %akljuak
AM ima velike planove" #emu je onda problem? Usprkos potencijalno dobrim rezultatima, uloenom naporu i novoj tehnologiji koja je upotrebljena u izradi serije &henom, prve usporedbe sa &enr@n.om su pokazale da LG* ima mnogo prostora za poboljanje. =ako oni zagrieniji poznavatelji svijeta procesora nikad ne bi oekivali da e doi do ove situacije, trenutno je nepobitno da =ntel ima bolji odnos cijene i performansi, te je jedini nain da LG* osvoji dio trita da spusti cijene svojih proizvoda. ako pokazuje usporedba ;izvor6 &cadvisor.co.uk< LG*.ov &henom radi na manjim taktovima i trenutno su nedostupni procesori sa taktom veim od 2.) KHz ;&cadvisor je iznimno zaprimio testni &henom na 2./<, te samim time ne predstavlja dostojnu konkurenciju =ntelovoj ponudi.

$a kraj 7reba rei kako veini korisnika novi procesori nee predstavljati zanimljiv predmet kupnje, prije svega zbog visoke cijene i malih razlika u performansama, a posebice zbog malog broja aplikacija optimiziranih za SSCB set instrukcija. =pak, ovaj korak predstavlja poticaj konkurentskom LG*.u za pokuaj stizanja i daljnje borbe na tritu to e kupcima svakako odgovarati, jer e u dogledno vrijeme taj dvoboj spustiti cijenu i ovih procesora u prihvatljive razine, a istovremeno e proizvo'ai softPare.a biti spremniji iskoristiti sve prednosti novih procesora.