Sandi Blagoni Vlaji i Vlahi U Dalmaciji je pojam vlaja i vlakoga vezan uglavnom za brane-neplivae.

. Moe li se uspostaviti pojmovne veze izmeu naih laja i istarskih laha! - Stanovita bi se veza, uvjetna dodue, mogla upostaviti. U Istri se, naime, naziv Vlah odnosi na slavenske stanovnike zapadne i june Istre. U znaajnoj je mjeri rije o stanovni ima iji su pre i stigli u Istru tijekom !"., !#. i !$. stolje%a s dinarskog podruja. &o je stanovnitvo izvrilo znatan kulturni utje aj na prostoru koji je naselilo, pa se podruje june i zapadne Istre jezino razlikuje od sredinje Istre, kao i, do '(. stolje%a, u nonji i nekim drugim elementima kulture. Inae, dolaskom tog novog stanovnitva u Istru zapoinju iroko rasprostranjene kra)e stoke. *enomen so ijalnog banditizma %e u Istri trajati sve do etvrtog desetlje%a '(. stolje%a. +bog toga istarski Vlahi, u kolektivnoj memoriji odre)eni tim ,enomenom, na ostalom dijelu -oluotoka nisu uivali previe simpatija. .o, da se vratim na sam naziv/ Vlah, odnosno 0orlak 1 rni Vlah2 se u Istri u kasnom srednjem vijeku ponajprije odnosio na novodoseljeno stanovnitvo s junoslavenskih podruja pred &ur ima i nije, kako je to sluaj jo i danas u 3alma iji, oznaavao 4one u zale)u4, 4br)ane4. "a# su se u $stri% prema povijesnim izvorima% pojavili prvi pravi &rvati! 'aravno% izuzmemo li one (umanove% iz &D)-a. - 5no to se sa sigurno%u moe re%i jest da tijekom !6. stolje%a seosko slavensko stanovnitvo u Istri ne posjeduje ikakav hrvatski identitet. 7rvat je u to vrijeme oznaavao, kako na jednom mjestu navodi 0atko 8aginja, stanovnika 47rvatije4. U to vrijeme, uz seoske pripadnosti, postoje iri identiteti koji se zasnivaju na jezinim, odjevnim razlikama itd. &ako uz Vlahe postoji niz grupa poput 9ezjaka, :i%a, *u%aka, 9azgona, ;avrina. 3evetnaesto i dvadeseto stolje%e je razdoblje pretvaranja seljaka, 9ezjaka, 9azgona u 7rvate degradiranjem materinskih idioma u dijalekte i uvo)enjem standarda, konstruk ijom na ionalne povijesti, pa sve do sportskih reprezentativnih natje anja. SANDI BLAGONI OD VLAHA DO HRVATA Tko su istarski Vlahi, ili Vlasi, a tko istarski Bezjaci? Jesu li Hrvati u Istri to to jesu od stoljea sedmog ili od stoljea dvadesetog? Jesu li se u kasnom srednjem vijeku istarski seljaci borili kao Hrvati ili kao lojalni austrijski podanici? Na kraju, je li Istra supstancijalni topos suivota Istrijana ili i mjesto ui identitetski raslojenosti i destrukcija? ! knji"i Od Vlaha do Hrvata autor anali"ira povijesne sastavnice identiteta nastale tijekom viestoljetne politi#ke podijeljenosti istarskoga prostora i"me$u %leta#ke &epublike i 'ue(ustrije, napose posljedice koje su ) tako$er stoljeima ) ostale duboko ukorijenjene u mentalitetima istarskoga stanovnitva * %iroslav +ertoa

,vo je prvi rad koji temu subetni#ki identiteta, etnokulturnoga i nacionalnoga identiteta u Istri promilja s aspekta etnologije i kulturne antropologije i takav od prvora"rednoga "na#aja "a ovu "nanstvenu disciplinu- 'njiga e sigurno nai brojnu #itala#ku publiku u stru#nim i "nanstvenim krugovima, a bit e i dobrodolo tivo "a studente studija drutvene i umanisti#ke provenijencije * Jadranka .rbi

Cijena: /01,11 'N Internet cijena: 108,00 KN uvez: /23 stranica, meki, 01 cm Godina izdanja: 01/4 ISBN: 526*534*000*747*7 biblioteka8 +iblioteka antropologije i etnologije izdava8 J9:9N:'I I ;!&'