Slavonski dijalekt

Slavonski dijalekt
Ovaj je lanak dio niza o

tokavskom narjeju hrvatskoga jezika

tokavski dijalekti: Zapadnotokavski dijalekti:

slavonski istonobosanski zapadni (novotokavski ikavski) novotokavski jekavski dijalekt

dubrovaki novotokavski jekavski poddijalekt

[1]

Slavonski dijalekt je tokavski dijalekt koji sadri mnoge arhaine osobine u odnosu na druge tokavske dijalekte, a rasprostranjen u Slavoniji. Njime u naelu govore samo Hrvati koji sebe najee nazivaju okci.

Osobine
U slavonskom dijalektu jo se uvelike uva , jt, jd, u neznatnoj mjeri r-, iznimno l, gotovo redovito ouvan je akut, nerijetko i stariji oblici u mnoinskim padeima. Vjerojatno je da je inicijalno w plus poluglas rano dalo u-, da je inicijalno vs- dalo sv-, da je samoglasno l dalo u ili moda zatvoreno o te da je praslavensko d dalo . Ipak je lako mogue da je prethodno u primjerima tipa tuji dolazilo j, koje je u novije doba u Slavoniji slabije zastupljeno nego u hrvatskim tokavskim govorima u Bosni. Svakako su slavonski govori bili vrlo povezani s bosanskima, a to se vidi npr. iz promjene kratkoga i + r u kratko jat + r (npr. etjeri); ta je promjena bila stara, jo iz doba prije zamjene jata. Posavski govori i u drugim se osobinama poklapaju s nizom bosanskih govora. Govori slavonskoga dijalekta jo se od srednjovjekovnoga razdoblja nalaze na krajnjem sjeveroistoku hrvatskog jezika, to jest nalaze se na sjeverozapadu tokavskoga

Povijesno rasprostiranje hrvatskih tokavskih dijalekata

Dananje rasprostiranje hrvatskih zapadnotokavskih dijalekata

Slavonski dijalekt narjeja srednjojunoslavenskoga dijasustava, a to znai da su oni periferno smjeteni i da imaju znaajke rubnosti, znaajke koje slavonski dijalekt kao i druge zapadnotokavske dijalekte povezuju s akavskim i osobito kajkavskim narjejem. Nakon velikih seoba u znatnoj su mjeri prekinute veze slavonskih govora s kajkavskima, ali su rezultati tih veza jo i danas oiti u pojedinostima. Svakako su u te veze bili najjae ukljueni govornici sjeverozapadnih slavonskih govora, jer su tu kajkavci bili susjedi i jer su tu utjecaji drugih tokavskih govora bili slabiji nego u Posavini. Slavonski je razvoj bio prirodan: wa je dalo a, kao uglavnom i drugdje u tokavtini, stranji nazal dao je u, kao i drugdje meu tokavcima. To je naravno, jer je u doba turske vlasti Slavonija osjetno gubila stanovnitvo, pa je ve tada privlaila stanovnitvo siromanih krajeva, a to se osobito dogaalo i poslije. esto su doseljenici bili upravo iz Hercegovine, pa su oni djelovali na fizionomiju govora domaega stanovnitva.

Prostiranje
Slavonskim se dijalektom govori uglavnom u Slavoniji. Slavonski dijalekt je glavninom podijeljen u trake: posavsku na jugu i podravsku na sjeveru. Znatno je i njegovo baranjskobako prostiranje; osjetno je manje prisutan drugdje. Na posavskom jugozapadu slavonskim se dijalektom govori od Makovca na Savi, dok je sjevernije ukljueno podruje oko Nove Gradike sve do Velike koja je ve u sredinjoj zoni slavonskoga poteza. Istonije slavonskim govorima pripada kutjevako podruje, a zatim se prostor toga dijalekta suzuje sve do unjevaca koji su smjeteni sjeveroistono od Slavonskoga Broda. Govor posavskoga tipa istonije je opet prostraniji pa see sve do Gorjana sjeverno od akova; na sjeveroistoku obuhvaa Bogdanovce, a na jugoistoku Rainovce na Savi. Juna je granica redovito Sava; jedino je oko Oraja (Domaljevac, Tolisa, Ugljara, Kostr, Matii, Donja Mahala, Ugljara, Vidovice) govor slavonskoga tipa prisutan i juno od Save. Slavonskom govornom tipu pripadaju i idiomi Antina i Tordinaca sjeverno od Vinkovaca. Djelomino su znaajke slavonskoga tipa sauvali Hrvati na ilokom podruju, a jo u manjoj mjeri u Rekau u Rumunjskoj i Gradiu u Austriji. Podravske govore na zapadu nalazimo od podruja istono od Vake (a Vaka je istono od Virovitice) sve do blizine Osijeka na istoku. Ti govori zahvaaju i sredinjeslavonske idiome oko Podgoraa, Bokia i aptinovca, dok su u okolici Naica uglavnom prevladali idiomi (i)jekavskoga novotokavskoga dijalekta. Podravskom tipu prikljuuju se i govori Erduta i Aljmaa istono od Osijeka. U Baranji su idiomi slavonskoga dijalekta smjeteni juno od granice s Madarskom. Juna granica idioma slavonskoga tipa ide od Drave juno od Torjanaca do podruja Batine na Dunavu. U zapadnoj Bakoj, slavonskom dijalektu pripadaju govori okaca oko Bakoga Brega do Plavne istono od Vukovara. U Madarskoj su govori slavonskoga tipa vrlo razliiti, ukljuujui i razliite reflekse jata. Tu nalazimo ikavske govore posavskoga tipa (npr. u Vrendi), ikavsko-jekavski posavski tip govora jugoistono od Peuha, podravske ekavce u nekoliko sela (Martinci, Potonja itd.), te govore podravskoga tipa s ouvanim jatom u Bainu i Dunoku juno od Kaloe. Kako smo ve rekli, u sredinjoj Slavoniji izmeu posavskoga i podravskoga dijalekatnoga tipa danas se u velikom broju mjesta govori (i)jekavskim novotokavskim dijalektom. Meutim, govori Vuke, irokoga Polja i Punitovaca su ikavski novotokavski idiomi, pa pripadaju zapadnom dijalektu. Sjeveroistono od Virovitice govori se ijekavski akavski (istonobosanski dijalekt), a na slavonskom sjeverozapadu nalazimo i govornike kajkavskih idioma. Razumije se da su u Slavoniji prisutni i razni utjecaji meu pojedinim dijalekatnim idiomima, a u mnogim mjestima dugo ive ljudi razliitih dijalekatnih pripadnosti. Osim toga, Srbi u Osijeku i Dalju govore ekavski novotokavski (umadijsko-vojvoanski dijalekt).

Slavonski dijalekt

Izvori
Josip Lisac, Hrvatski dijalekti i govori tokavskog narjeja, Hrvatska dijalektologija 1, Goldenmarketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2003.
[1] http:/ / hr. wikipedia. org/ w/ index. php?title=Predlo%C5%BEak:%C5%A0tokavsko_narje%C4%8Dje& action=edit

Vanjske poveznice
Kolo (http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_1.nsf/AllWebDocs/8) Josip Lisac: Prouavanja hrvatskih tokavskih organskih idioma Deset teza o hrvatskome jeziku (http://www.ihjj.hr/oHrJeziku.html) Nedovreni lanak Slavonski dijalekt koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga (http:/ / hr. wikipedia. org/w/index.php?title=Slavonski_dijalekt&action=edit) prema pravilima Wikipedije.

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Slavonski dijalekt Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4171493 Doprinositelji: Angel ivanov angelov, Dnik, MaGa, Orijentolog, 6 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Povijesno_rasprostiranje_narjeja_hrvatskog_jezika_u_HR_i_BIH.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Povijesno_rasprostiranje_narjeja_hrvatskog_jezika_u_HR_i_BIH.svg Licencija: Creative Commons Attribution-Share Alike Doprinositelji: MaGa Datoteka:Narjeja_hrvatskoga_jezika_u_HR_i_BIH.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Narjeja_hrvatskoga_jezika_u_HR_i_BIH.svg Licencija: Creative Commons Attribution-Share Alike Doprinositelji: MaGa Slika:P_linguistics.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:P_linguistics.svg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: Booyabazooka

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 //creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/