H

R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
Istraivanje mjesne samouprave i
neposrednog sudjelovanja graana
u javnim poslovima na mjesnoj razini
Vojko Reetar
*
UDK 352.07(497.)
Prethodno znanstveno priopenje (preliminary scientific report)
Primljeno: 7. 7. 2010.
Prihvaeno: 18. 3. 2011.
U radu se zagovara potreba produktivnijeg istraivanja
mjesne samouprave da bi se osigurali znanstveno-struni
temelji njezine svrhovite prilagodbe stvarnim potrebama
graana. Ponuena su orijentacijska istraivaka pitanja
u est tematskih podruja: kakva nam mjesna samoupra-
va treba, funkcioniranje mjesne samouprave, financiranje
mjes ne samouprave, izbori u mjesnoj samoupravi, nepo-
sredno sudjelovanje graana u javnim poslovima na mje-
snoj razini te informiranje graana na mjesnoj razini.
Kljune rijei: mjesna samouprava Hrvatska, mjesni izbo-
ri, financiranje mjesne samouprave, neposredno sudjelova-
nje graana, javno informiranje
*
Vojko Reetar, Grad Zagreb (the City of Zagreb)
72
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2011.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
1. Uvod
Mjesna samouprava
1
nije dovoljno zastupljena kao tema teorijskih ni em-
pirijskih znanstvenih i strunih napora, a ni drutvenog angamana. Ne-
kim aspektima mjesne samouprave bave se odreene nevladine organiza-
cije, a znanost gaji preteno normativni pristup.
Ako se pretendira na dobru mjesnu samoupravu koja je u funkciji ostva-
rivanja javnog interesa graana (a ne farsinu) i da se dublje promilja
teritorijalna samouprava, mora se proniknuti u tektoniku mjesno-lokalnih
procesa i odnosa, a ne ostajati samo na normativno-deskriptivnoj povrini,
njihovoj pojavnosti.
2

Proces spoznaje ide putem istraivanja stvarnosti onakve kakva jest (indika-
tivni sudovi), a ne samo kakva treba biti s normativnog aspekta ili sa svjeto-
nazorskih odnosno ideologijsko-politikih osnova (vrijednosni sudovi).
2. Inicijalna lista pitanja za istraivanje
Pledirajui za znanstvenoistraivaki pristup mjesnoj samoupravi, nudi
se inicijalna lista pitanja za sustavnije istraivanje stanja i nekih aspekata
mjesne samouprave u Hrvatskoj. Popis nema pretenziju da bude konaan,
ve tek polazni, poticajno-kreativni impuls u propitivanju stanja i perspek-
tive mjesne samouprave.
2.1. Kakva nam mjesna samouprava treba
Je li postojea mjesna samouprava (mjesni odbori i gradske etvrti od-
nosno kotarevi) pouzdana osnova prevladavanja ili odravanja klasinog
politikog posredovanja u rjeavanju mjesno-lokalnih poslova od nepo-
srednog i svakodnevnog utjecaja na ivot i rad graana?
1
Rad je doraena verzija izlaganja na tribini Mjesna samouprava u Republici Hrvatskoj
Sekcije prvostupnika Instituta za javnu upravu (19. svibnja 2010.).
2
Na potrebu izuavanja mjesne samouprave s ciljem njezina boljeg afirmiranja upozo-
ravaju i predstavnici Udruge gradova u RH. Tako npr. Nives Kopajtich krlec, koordinatorica
poslova za Udrugu gradova, kae: Vjerujemo da bi praktiari iz lokalne samouprave, profesio-
nalci s dugogodinjim staom i iskustvom mogli dati konkretne prijedloge o tome kako norma-
tivno poboljati odredbe koje oblikuju mjesnu samoupravu kako bi se njen poloaj izmijenio i
ojaao. Danas je uloga mjesne samouprave ipak minimalna. Kopajtich krlec, 2010.
73
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2010.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
Je li mjesna samouprava vie zajednica i samouprava ili uprava, tj. to
jest, a to treba biti? Postoje li procesi pretvaranja mjesne samouprave u
transmisiju lokalne uprave i birokratizacije rada tijela mjesne samouprave
(naroito u veim urbanim sredinama)?
3
Treba li nam osnovna jedinica mjesne samouprave i drugi oblici mjesne
samouprave ili, kao sada, samo istoznani oblici mjesne samouprave koji
ne mogu primjereno i uinkovito obuhvatiti i iskazati raznolikost mjesnog
organiziranja (urbane, poluurbane i ruralne; male i velike; brojne i malo-
brojne; potreba dvostupanjskog organiziranja i dr.)?
Je li postojee zakonsko ureenje mjesne samouprave konstrukcijska
pogreka (J. upanov) (previe komplicirano, nefunkcionalno i skupo za
njezinu marginalnu savjetodavnu ulogu)?
Je li sintagma mjesna zajednica
4
primjereniji naziv osnovne jedinice
mjes ne samouprave ili je bolje postojee zakonsko nazivlje (mjesni odbor,
gradska etvrt odnosno kotar)?
5
3
Oblici mjesne samouprave nisu ispostave tijela lokalne i/ili dravne uprave, ve teri-
torijalna samoupravna zajednica graana na mikrolokalnoj razini. Oblici mjesne samouprave
ne mogu imati i odrati otvorenu i samoupravnu dimenziju svog organiziranja i djelovanja
ako permanentno ne koriste i ne unapreuju tradicionalne i moderne neposredne oblike su-
djelovanja graana i partnerske odnose sa svojim okruenjem (civilno drutvo, poslovni sek-
tor, itd.). Ako tijela mjesne samouprave (unato izbornom legalitetu, ipak su iznimno mala
skupina) u svom radu ne implementiraju neposredne oblike sudjelovanja graana, mogu lako
zadobiti birokratska i oligarhijska obiljeja.
4
Pojam zajednica (iako i u teoriji nije jednoznaan, ipak nije ideologijski) bolje re-
prezentira svrhu te imanentna i specifina obiljeja tog prostornog naina i razinu grupiranja
i organiziranja ljudi nego odbor koji je svojstveniji upravnim i poslovnim odnosno korpora-
cijskim oblicima organiziranja u kojima dominiraju obrasci normativne regulacije, hijerar-
hije, dominacije, subordinacije i sl. Kao samoupravna teritorijalna zajednica mjesni odbor
pretpos tavlja da ljudi na samoupravan, neposredan, kooperativan, dogovoran i solidaran na-
in, a ne hijerarhijski, oktroirano, dominacijom i naredbom, planiraju i ostvaruju zajednike
potrebe, usklauju suprotne interese, obavljaju zajednike aktivnosti i odluuju o zajedni-
kim socijalnim akcijama na svom podruju, biraju ciljeve i sredstva.
5
Promotrimo li odredbe Zakona o mjesnim zajednicama (NN 19/83), prisjetimo
li se njegove primjene u praksi, porazgovaramo li s, uvjetno reeno, starijim kolegama, ni
Zakon, ni praksa nee biti spomenuti u negativnom kontekstu. ... ipak bi se ranija pouna i
korisna iskustva danas dala itekako dobro iskoristiti. Kopajtich krlec, 2010.
Prije donoenja Ustava 1963. g. mjesne zajednice kao oblik teritorijalne samouprav-
ne zajednice bile su poznate kao: stambene zajednice koje su se formirale u gradovima i
mjesni odbori koji su se formirali u seoskim naseljima. Iako je u formalnom smislu bilo
razlika izmeu ove dvije institucije, u praksi takvih razlika gotovo i nije bilo. Ustav iz 1963.
g. potvrdio je ovu jednakost u pogledu poloaja, funkcija i karaktera ovih samoupravnih
zajednica i dao im zajedniki naziv mjesna zajednica, te utvrdio njihov sadraj. Boi,
Jogan, 1974: 134135.
74
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2011.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
Svjedoi li akumulirana praksa funkcioniranja mjesne samouprave o
humaniziranju ili ignoriranju i birokratiziranju procesa rjeavanja zajed-
nikih problema koji su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ivot
i rad graana?
Znamo li to je lokalno, a to mjesno teritorijalno grupiranje i organi-
ziranje graana koje su njihove specifinosti odnosno razlike?
6
Kako se
u tim okolnostima
7
moe organizirati mjesna samouprava u kojoj graani
neposredno sudjeluju u odluivanju o lokalnim poslovima od neposrednog
i svakodnevnog utjecaja na ivot i rad graana?
8
Verificira li hrvatska praksa hipotezu da je osnivanje i odnos prema
radu MO primarno izraz potrebe vladanja, a ne dobrog upravljanja?
Kakva je kvaliteta ureivanja mjesne samouprave u statutima jedinica
lokalne samouprave (primjeri dobre prakse, studije sluaja)?
9
Godine 1946. bilo je 4.399 mjesnih narodnih odbora na tlu RH. Od 1963. g. mjesni
odbori djeluju pod imenom mjesne zajednice sve do 1974. kao fakultativne organizacije, a
Ustavom SFRJ iz 1974. utvrene su mjesne zajednice kao obvezni oblik samouprave naselja.
Na podruju RH bilo je 1981. g. ukupno 3.945 mjesnih zajednica. Hrenjak, 1993: 474.
6
Npr. postoje jedinice lokalne samouprave s povrinom od 250 i vie km
2
i sa svega
nekoliko stotina ili nekoliko tisua stanovnika te s druge strane oblici mjesne samouprave s
nekoliko km
2
i s nekoliko desetaka tisua stanovnika ak vie nego neke jedinice lokalne
samouprave, tj. veliki gradovi.
7
Na jednoj strani, u jedinicama lokalne samouprave sa suficitom prostora i problema
koji iz njega proizlaze (npr. infrastrukturnih vodoopskrba, ceste, javni promet; gospodarskih;
obrazovno-zdravstvenih; socijalnih i dr.), a manjka stanovnika i financijskih resursa te, na dru-
goj strani, oblika mjesne samouprave s manjkom prostora, a velikim brojem stanovnika.
8
U RH 482 jedinice ili 86,84% jedinica lokalnih samouprava ima do 10.000 stanov-
nika (opina 423 i gradova 59). Dakle, te jedinice imaju manji broj stanovnika nego naj-
malobrojnija zagrebaka gradska etvrt Brezovica. Ili druga usporedba dok na podruju
RH ima 30 jedinica lokalne samouprave do 1.000 stanovnika, a 200 jedinica lokalne samo-
uprave do 2.500 stanovnika, dotle npr. zagrebaka gradska etvrt Gornji grad/ Medveak
ima 36.475 stanovnika ili mjesni odbor na podruju G Gornji grad/Medveak s najmanjim
brojem stanovnika je Kraljevac (1.250), a s najveim je MO Stjepan Radi (5.796). Od
ukupno 17 zagrebakih gradskih etvrti samo dvije (Brezovica i Podsljeme) imaju manje od
35.000 stanovnika to je po Zakonu o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi vaan
kriterij za veliki grad. Dakle, 15 zagrebakih gradskih etvrti imaju vie od 35.000 stanovnika
i time bi mogle biti jedinice lokalne samouprave veliki gradovi sa samoupravnim djelokru-
gom velikog grada i upanije, a njihov formalno-pravni status kao oblika mjesne samouprave
je upravljaki apsurdan i marginalan (manji nego je npr. najmanje opine u RH Civljane iz
ibensko-kninske upanije koja ima svega 137 stanovnika).
9
Iako Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi nejasno i nedostat-
no ureuje mjesnu samoupravu, on ipak omoguuje da jedinice lokalne samouprave svojim
statutom urede bitna pitanja mjesne samouprave (npr. postupak davanja inicijative i pod-
noenje prijedloga za osnivanje mjesnog odbora; djelokrug i ovlasti tijela mjesnog odbora;
75
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2010.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
Trebaju li entiteti mjesne samouprave biti obligatan ili fakultativan na-
in organiziranja graana na mjesnoj razini, npr. da jedinica mjesne samo-
uprave bude obvezan i s pravnom osobnou, a oblici mjesne samouprave
(kao dio vee jedinice mjesne samouprave) neobvezan oblik i bez pravne
osobnosti? Postojee zakonsko rjeenje obiljeava krupan nedostatak jer
totalno preputa jedinicama lokalne samouprave da diskrecijski odluuju
ne samo o tome hoe li osnovati oblike mjesne samouprave ve da li i kako
e urediti i djelatno pomoi njihovo funkcioniranje.
Postojei zakonski oblici mjesne samouprave u RH su istoznani, jedna-
kopravni izmeu gradske etvrti odnosno kotara i mjesnog odbora
nema nikakvih razlika izuzev veliine njihova prostornog obuhvata
(mjesni odbor je, u pravilu, manji dio gradske etvrti, pojedino na-
selje ili vie meusobno povezanih manjih naselja ili dio veeg naselja
koji u odnosu prema ostalim dijelovima ini zasebnu, razgranienu
cjelinu, a gradska etvrt odnosno kotar je prostorno vei podruje
koje predstavlja gradsku, gospodarsku i drutvenu cjelinu, a koje je
povezano zajednikim interesima graana). Polazei od prostornih
obiljeja i specifinosti pojedinih prostora i naselja, neke jedinice lo-
kalne samouprave, npr. Split (27 gradskih kotara i 7 mjesnih odbora)
ili Osijek (7 gradskih etvrti i 8 mjesnih odbora) i dr., na svom po-
druju imaju istodobno osnovana oba oblika mjesne samouprave, tj.
mjesne odbore i gradske etvrti, ali ne kao razliite, nego kao ravno-
pravne oblike jedinstvenog sustava mjesne samouprave na svom po-
druju. Znai, iako imamo oblike (plural) mjesne samouprave (MO/
G/GK), meu njima (s osnova djelokruga rada i ovlasti, naina kon-
stituiranja odnosno izbora njihovih tijela i pravne osobnosti) nema
nikakve razlike. Stoga je i postojea zakonska tipologizacija oblika
mjesne samouprave posve nepotrebna to su razlike u nazivlju i for-
utvrivanje programa rada mjesnog odbora; osnove pravila mjesnih odbora; nain financi-
ranja njihove djelatnosti; obavljanje administrativnih i drugih poslova za njihove potrebe;
povjeravanje obavljanja pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga JLS mjesnim odbori-
ma i osiguranje sredstava za njihovo obavljanje te druga pitanja od vanosti za ostvarivanje
prava i obveza utvrenih zakonom, statutom i drugim opim aktom predstavnikog tijela).
Meutim, jedinice lokalne samouprave ureivanju i funkcioniranju mjesne samouprave na
svom podruju uglavnom ne pridaju primjerenu, a kamoli inovacijsku, potrebnu i poeljnu
panju, iako mjesna samouprava nije suvina niti konkurencijska lokalnoj samoupravi. Statu-
ti jedinica lokalne samouprave slie kao jaje jajetu, oni su suhoparne imitacije (copy-paste),
a ne sredstvo kreativnog modeliranja mjesne samouprave. Aktualna statutarnopravna praksa
jedinica lokalne samouprave imitira i oktroira, umjesto da stvaralaki oblikuje specifine
mjesno-lokalne mogunosti i potrebe. Trebalo bi poznavati i uvaavati socijalnu realnost, a
ne je ignorirati ili ablonizirati, silovati.
76
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2011.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
mi, a ne u svrsi, sadraju. Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj)
samoupravi odreuje da se mjesni odbor osniva statutom jedinice
lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja graana u
odluivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog
utjecaja na ivot i rad graana te da vijee oblika mjesne samo uprave
biraju, neposrednim tajnim glasovanjem, graani s podruja oblika
mjesne samouprave koji imaju birako pravo. Ovo zakonsko odree-
nje je kontroverzno jer oblici mjesne samouprave nisu oblici nepos-
rednog sudjelovanja graana u odluivanju o mjesno-lokalnim poslo-
vima, ve prvenstveno oblik posrednog, predstavnikog ostvarivanja
mjesne samouprave. Oblici mjesne samouprave predstavljaju oblik
ostvarivanja mjesne samouprave, odnosno zadovoljavanja interesa i
potreba dijela lokalnog stanovnitva, a ne oblike neposrednog sudje-
lovanja graana u ostvarivanju mjesne i lokalne samouprave. Oblici
mjesne samouprave nisu oblici neposrednog sudjelovanja graana u
odluivanju o lokalnim poslovima, nego izvedeni i posredni oblik i
to ne odluivanja, nego sudjelovanja u odluivanju o mjesno-lokal-
nim poslovima u ime graana. Oblici mjesne samouprave u nainu
funkcioniranja nastupaju primarno u ime graana i mimo graana
(okrenuti su primarno prema tijelima jedinice lokalne samouprave
i iscrpljuje se u radu vijea mjesnog odbora, gradske etvrti-kotara)
i time ne omoguuju ni elementarno sudjelovanje graana u stvari-
ma koje ih se neposredno dotiu, koje ih tite i utjeu na kvalitetu
njihova ivota. Ako graani u oblicima mjesne samouprave uope
ne prepoznaju relevantnog imbenika koji moe uinkovito rjeavati
probleme koji su za njih od neposrednog i svakodnevnog znaenja,
nee iskazivati ni potrebu za njihovim osnivanjem niti sudjelovati u
njegovu funkcioniranju kad je i osnovan. Znai, takvi oblici mjesne
samouprave nisu potreba graana, nego im birokratski nametnuta
forma.
Zakonom o nacelima lokalne samouprave u ederaciji Bi! (2006.)
propisano je da se mjesna samouprava ostvaruje kroz obvezne i ne-
obvezne oblike. Mjesna zajednica je obvezni oblik ostvarivanja mjes-
ne samouprave koju osniva predstavniko tijelo jedinice lokalne sa-
mouprave, dok su neobvezni oblici gradske etvrti i drugi oblici to
se ureuje statutom jedinice lokalne samouprave. Unutar mjesnih
zajednica organiziraju se mjesna podruja kao dijelovi mjesne za-
jednice koja obuhvaa velik prostor i/ili ima velik broj stanovnika.
Prilikom izbora organa mjesne zajednice osigurava se zastupljenost
svih mjesnih podruja, a zborovi graana odravaju se po mjesnim
77
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2010.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
podrujima. Mjesna podruja imaju vlastitu ulogu i samostalnost u
razmatranju pitanja tog mjesnog podruja kao i organiziranje aktiv-
nosti na tom mjesnom podruju, ali i pravo i obvezu da sudjeluju u
aktivnostima mjesne zajednice u cjelini.
Brcko istrikt (Bi!) spram mjesne samouprave inaugurira pristup
(vrlo vjerojatno i pod utjecajem meunarodne zajednice) koji je po-
sve poseban i drugaiji, i to kako s obzirom na tradiciju, tako i na
suvremenu praksu bivih jugoslavenskih republika, a danas suvere-
nih drava. Po Zakonu o mjesnim zajednicama u Distriktu (Sl. gl.
Brko DC 3/2003) mjesna zajednica nije obvzan, a ni predstavniki
oblik mjesne samouprave koji se osniva statutom JLS, ve registrira-
no udruenje koje osnivaju sami graani (po utvrenim pravilima) za
statutom jedinice lokalne samouprave odreeno mjesno podruje.
Ovo rjeenje usmjerava i stimulira samoorganizirajui, volontersko-
-poduzetniji pristup spram zadovoljavanja zajednikih javnih potre-
ba i interesa na mjesnom podruju (naspram institucionalno-biro-
kratskog) u smislu ako vam stvarno to treba, izvolite se organizirati
i angairati, ali kao takav je ipak (s osnove raspoloivih i potrebnih
mjesnih kapaciteta) primjereniji za relativno vea mjesna urbana
podruja nego za ruralna i pod pretpostavkama: 1. da tijela lokalne
samouprave istinski ostvaruju poslove iz svog samoupravnog djelo-
kruga na cijelom svom teritoriju; 2. da se u radu i odluivanju tijela
lokalne samouprave vie prakticira neposredno sudjelovanje graana
u odluivanju na lokalnoj razini, i to ne samo u smislu konzultira-
nja, nego i u pribavljanju njihove suglasnosti i odluivanju; 3. da se
odrede podruja i pitanja od javnog interesa na mjesnoj razini koja
se ostvaruju djelovanjem udruga graana; 4. da se osiguraju optimal-
na i odgovarajua proraunska sredstva te pouzdani i transparentni
kriteriji i mehanizmi akceptiranja i nadziranja programa udruga u
rjeavanju odreenih javnih potreba na njihovoj mjesnoj razini.
Zakonom o lokalnoj samoupravi u RepuLlici SrLiji predvida se
mjes na zajednica, ali se predviaju i drugi oblici mjesne samoupra-
ve. Meutim, sam Zakon ne navodi eksplicitno koji bi ti drugi obli-
ci mjesne samouprave bili, ali ostavlja prostora jedinicama lokalne
samouprave da svojim statutima reguliraju i druge oblike, tj. osim
mjesne zajednice, ako za tim ima potrebe.
Treba li nam uope dvostupanjska mjesna samouprava jer nema ni-
jednog velikog europskog grada koji je svoju mjesnu samoupravu izgradio
u dva stupnja (Ivanievi, 2008: 419), a ako treba, na kojoj osnovi (da bi
78
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2011.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
se izbjeglo preklapanje, osigurala koherentnost, izbjeglo sukobljavanje i
dr.)?
10

Treba li mjesnu samoupravu urediti posebnim zakonom da bi se ina-
ugurirao ujednaen pristup njezinu organiziranju i uspjenijem funkcio-
niranju (obvezna jedinica i razliiti neobvezni oblici mjesne samouprave
i njihov razliiti, a ne unificirani izvorni djelokrug; samo jedinica mjesne
samouprave kao pravna osoba; ovlasti tijela jedinice mjesne samouprave
o emu tijela mjesne samouprave odluuju, a o emu i na kojoj osnovi
sudjeluju u odluivanju daju prethodno miljenje, obvezno se konzulti-
raju, daju suglasnost;
11
oblici mjesne samouprave dio mjesnog podruja
jedinice mjesne samouprave s konzultativnom ulogom; osnove povjerava-
nja mjesnoj samoupravi obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga
lokalne samouprave; izvori financiranja, poglavito vlastita sredstva; nain
izbora tijela jedinice i oblika mjesne samouprave; neposredno sudjelova-
nje graana na mjesnom razini; nadzor rada i dr.)?
Treba li zakonom propisati da predstavniko tijelo jedinice lokalne sa-
mouprave o pitanjima koja se odnose na mjesnu samoupravu odluuje
dvotreinskom veinom?
Moe li pravna osobnost oblika mjesne samouprave uz istodobno odre-
ivanje njihovih minimalnih ovlasti i poslova (kako s pravom pledira Ko-
pri) pridonijeti njihovoj afirmaciji i smanjiti pritisak k osnivanju novih
opina (Kopri, 2005: 62) i biti osnova za njihovo okrupnjavanje?
2.2. Funkcioniranje mjesne samouprave
Koliko je u RH mjesnih odbora osnovano temeljem inicijativa samih
graana, njihovih organizacija i udruga?
10
Grad Zagreb od 2009. ima dvostupanjsku mjesnu samoupravu. Ako ve postoji
dvostupanjska mjesna samouprava, jedinica mjesne samouprave trebala bi biti obvezni (s
pravnom osobnou), a oblici mjesne samouprave neobvezni oblik (bez pravne osobnosti).
V. i Ivanievi, 2008; Kopri, 2009.
11
Da bi graani na mjesnoj razini mogli uinkovito i odgovorno rjeavati poslove
od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na njihov ivot i rad, nije dostatno da oni samo
sudjeluju u odluivanju o mjesno-lokalnim poslovima (sudjelovanje uostalom moe biti i ne-
formalno, neinstitucionalno kao takvo iz razliitih razloga esto se i pojavljuje protestno,
zagovarako, ad hoc i sl.), nego i da imaju pravo, obvezu i odgovornost odluivanja o njima.
Mogunost sudjelovanja je jedno, a odluivanja posve drugo naelo bi trebalo biti: o vlasti-
tim interesima se odluuje, a suodluuje se kad pored vlastitih postoje i interesi drugih.
79
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2010.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
Konzultiraju li se graani prije nego predstavniko tijelo jedinice lo-
kalne samouprave odredi mjesno podruje, odnosno osnuje oblik mjesne
samouprave?
12

Usporeujui sadanji broj osnovanih oblika mjesne samouprave i nji-
hovo podruje s bivim mjesnim zajednicama, ima li odstupanja (u broju
manje, vie, isto; ili u granicama mjesnog podruja)
13
i kakva su iskustva
spram toga?
Ima li sporova oko osnovanih oblika mjesne samouprave izdvajanje,
razdvajanje, spajanje naselja ili dijelova naselja?
Jesu li jedinice mjesne samouprave potrebne na itavom podruju no-
vih opina ili samo izvan njihovih sredita (Kopri, 2010: 12)?
to je s jedinicama lokalne samouprave i pozicijom graana u njima
gdje uope nisu formirani oblici mjesne samouprave ili se neredovito ili
uope ne odravaju izbori za tijela mjesne samouprave (nitko o tome ne
vodi evidenciju, a kamoli skrb i nadzor)?
14

Kakvi su aktualni procesi centralizacije i decentralizacije na lokalnoj
razini?
Lokalna samouprava i decentralizacija nije uvijek, nuno, u svakom
sluaju i istinski, sastavni dio demokracije. To potvruje i povijest.
Ima niz primjera u kojima je lokalna samouprava bila nazadnija od
sredinje drave. Pod odreenim uvjetima decentralizacija, samo-
uprava moe biti utvrda negativnih drutvenih pojava (konzervati-
vizma, nekompetentnosti, birokratske umalosti, partikularizma,
provincijalizma, itd.). Sama pomodnost termina decentralizacija ne
svjedoi ni pozitivno ni negativno o potencijalu koji decentralizacija
ima. Decentralizacija sama po sebi, a priori nije demiurg demokrat-
12
U Sloveniji predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave ima zakonsku obvezu
da prije osnivanja oblika mjesne samouprave na referendumu ili mjesnom zboru utvrdi volju
stanovnika spram toga i da vodi rauna o znaajkama dotinog prostora. Dubaji, 2010: 12,
bilj. 29.
13
Npr. grad Osijek ima manje oblika mjesne samouprave, ukupno 15, nego je do
1994. imao mjesnih zajednica imao je 41 gradsku i 10 seoskih mjesnih zajednica.
14
Po jednom istraivanju GONGA izbori za mjesnu samoupravu odrani su unutar
zadnjih etiriju godina (2005.2009.) u 67,9% jedinica lokalne samouprave. Neke lokalne
jedinice uope nemaju osnovane mjesne odbore, a veliki broj ne vodi rauna o reizboru. Iz
Izvjea o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi na podruju Splitsko-dalmatinske
upanije u 2008. www.dalmacija.hr/.../IZVJEE_O_ LOKALNOJ_I_PODRUNOJ_SA-
MOUPRAVI.doc
80
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2011.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
skih procesa. Ona ne podrazumijeva iskljuivo (i poglavito ne a-
blonski) transfer centraliziranih funkcija na mjesno-lokalnu razinu,
ve u isto vrijeme redefinira ulogu i odgovornosti centralne vlasti te
lokalnih vlasti i zajednica i omoguuje potpunije ukljuenje graana
u proces donoenja odluka. Ustrojavanje oblika mjesne samouprave
u jedinicama lokalne samouprave trebao bi biti doprinos i decentra-
lizaciji njihova vlastitog odluivanja o lokalnim poslovima. Centripe-
talne i centrifugalne, odnosno centralistike i decentralistike (pa i
dezintegrirajue) silnice nuno e biti prisutne i u odnosima mjesnog
i lokalnog nivoa organiziranja i upravljanja (razliite utemeljenosti,
frekventnosti i usmjerenosti) i to samo po sebi nije loe, naprotiv: ta
tenzija i konkurencija moe biti kreativan impuls unapreenju susta-
va mjesne, lokalne, odnosno gradske samouprave ako se bude vodilo
rauna o optimalnom integracijsko-funkcionalnom skladu, odnosu
dijela i cjeline s osnova naela supsidijarnosti, solidarnosti i nepo-
sredne demokracije.
15

Koji bi se sve poslovi iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne sa-
mouprave mogli i trebali obavljati na razini mjesne samouprave (ostva-
rivanje naela supsidijarnosti i solidarnosti spram funkcioniranja mjesne
samouprave nedostaci, prednosti, potrebe, mogunosti)?
Je li se, kako i koliko lokalna samouprava inae organizacijski prilagodi-
la pogodnijoj poziciji graana u smislu pribliavanja obavljanja poslova
koji su za njih od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ivot i rad?
Pribliavanje obavljanja odreenih poslova iz samoupravnog djelo-
kruga lokalne samouprave moe se osigurati i afirmirati i kroz razlii-
te organizacijski fleksibilne i funkcionalnije te vremenski i trokovno
pogodnije i korisnije forme (sukladno posebnim lokalnim prilikama
i mimo samog sustava mjesne samouprave) i u tom smislu zaista
ne treba robovati birokratskim ablonama koje ne vode rauna o vi-
talnim potrebama graana i primjerenijim formama zadovoljavanja
njihovih svakodnevnih potreba (podruni ured lokalne samouprave;
uredovni dani za pojedina naselja ili odreene poslove sve na jed-
nom mjestu; slubena web stranica; on-line usluge, itd.). U ovom
kontekstu, dodue, treba napomenuti i limitirajue mogunosti je-
dinica lokalne samouprave dio poslova, koji su od neposrednog i
15
Kopri (2009: 71) spor i teak proces decentralizacije u RH oznauje kao oklije-
vajuu decentralizaciju, koja je donekle iznuena promjenama Ustava, pritiskom lokalnih
zajednica i pritiskom Vijea Europe. V. i Kopri, Upravljanje decentralizacijom ...
81
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2010.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
svakodnevnog utjecaja na ivot i rad graana, i nije u samoupravnom
djelokrugu jedinica lokalne samouprave pa one da i hoe ne mogu
organizirati njihovo obavljanje.
Jesu li i kako jedinice lokalne samouprave organizirale potporu (norma-
tivnu, institucionalnu, prostornu, strunu, financijsku i dr.) radu mjesne
samouprave?
16
Koliki je prosjean godinji broj sjednica vijea mjesnog odbora odnosno
gradske etvrti ili kotara i prosjean broj toaka dnevnog reda po sjednici?
17
Koliki je prosjean broj sudionika u raspravi po tokama dnevnog reda
sjednica vijea?
Koliko je od ukupno usvojenih odluka vijea usvojeno jednoglasno?
Kakvi su pokazatelji djelovanja vijenika na sjednicama vijea?
18
Kakva je struktura inicijatora odnosno predlagaa dnevnog reda vijea?
19

Je li bilo sluajeva da se inicijative i prijedlozi graana, nevladinih orga-
nizacija i dr. ne prihvaaju od tijela oblika mjesne samouprave (koje su to
inicijative i prijedlozi odnosno na to su se odnosili te koje je obrazloenje
njihova neprihvaanja)?
Kakva je struktura lanova tijela mjesne samouprave (dobna; rodna;
obrazovna; ne/stranaka; po rednom broju mandata u vijeu)?
20
16
Postojea praksa potpore jedinica lokalne samouprave radu mjesne samouprave
odvija se izmeu dviju krajnosti: od pretjerane profesionalizacije i birokratizacije u veim
gradovima do odsutnosti elementarne potpore njezinu funkcioniranju poglavito u manjim,
fiskalno i kadrovski ugroenim jedinicama lokalne samouprave. Stoga je upitno ostvarivanje
zajamenog prava na mjesno-lokalnu samoupravu ako nema standarda i jamstva njegova
djelatnog konzumiranja.
17
Vijea mjesnih odbora odrala su ukupno: 375 sjednica sa ukupno 1.857 toaka
dnevnog reda; 10 mjesnih zborova graana; 218 sastanaka s djelatnicima odjela gradske uprave
te gradskih komunalnih ili trgovakih drutava; 90 sastanaka s predstavnicima drugih organi-
zacija, javnih poduzea, dravnih i upanijskih upravnih organa, ustanova i sl. (MUP, UC-a,
Carina, Luka uprava, raznim udrugama kolama, djejim vrtiima ...). Izvjee, 2008.
18
Npr. nazonost sjednicama, sudjelovanje u raspravi, davanje inicijativa, predlaga-
nje akata, iniciranje, organiziranje, voenje odreenih akcija i dogaanja i sl.
19
Struna i upravna tijela JLS, predsjednik i potpredsjednik vijea i njihova sluba,
vijenici, nevladine organizacije, graanske inicijative, zbor graana, referendum, itd.
20
U svim vijeima gradskih etvrti (17) sudjeluje ukupno 15 mladih vijenika, to je
svega 5,3% i na razini je zastupljenosti mladih u Gradskoj skuptini. Pri tome u 7 vijea grad-
skih etvrti nema ni jednog mladog vijenika/ce. U vijeima mjesnih odbora situacija je neto
malo bolja. U 217 vijea mjesnih odbora sjedi 123 mladih, to je 8,67%. Najvie mladih je
82
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2011.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
Rezultati izbora za 17 vijea gradskih etvrti 2005. u Gradu Zagrebu
pokazali su zainteresiranost politikih stranka za mjesne izbore. Re-
lativno velik broj stranakih kandidacijskih lista u vijeima gradskih
etvrti, sam po sebi, potvruje visok stupanj stranake zainteresira-
nosti za njihovo pozicioniranje u institucionalnim strukturama mjes-
ne samouprave. Svakako bi bilo uputno i korisno konkretno istraiti
i sagledati iskustva funkcioniranja vijea gradskih etvrti u ovakvoj
konstelaciji stranakih grupacija. Opi uvid u spolnu, dobnu i obra-
zovnu strukturu lanova vijea gradske etvrti (VG) prezentira ne-
koliko bitnih injenica:
1) neujednaena, odnosno dominantna (75%) zastupljenost mu-
karaca;
2) lanova VG u dobi od 18 do 30 godina bilo je svega 22 ili
8,11%, odnosno ova dobna skupina prosjeno je po VG
zastup ljena sa svega 1,29 vijenika. Istodobno, u sastavu VG
ima 34,31% lanova u dobi od 51 do 60 godine, a 15,86% la-
nova VG sa 60 je i vie godina. Znai, dobna skupina od 51 i
vie godina sudjeluje u ukupnom sastavu VG sa 50,17% (oito
je da je dobno mlaa skupina nedovoljno zastupljena u vijeima
G te se stoga moe pitati svjedoi li ta injenica:
a) o opoj indiferentnosti politikih stranki za veu zastuplje-
nost mlaih u tijelima mjesne samouprave (broj, poloaj
na kandidacijskoj listi i dr.)?
b) o tekoama i samih politikih stranka da mobiliziraju
mlae kandidate na svojim listama?
c) o openito nezainteresiranom odnosu mladih spram dje-
lovanja u strukturama mjesne samouprave? Ako je rije o
u mjesnim odborima u gradskoj etvrti Podsljeme 16,13%. Mladi SDP-a ine gotovo 50%
svih mladih vijenika/ca u vijeima mjesnih odbora. Tek daleko iza njih slijede mladi HDZ-a
s udjelom od 14,63%, mladi HNS-a s 9,76%, mladi HSS-a s 8,94% te nezavisni i mladi nekih
drugih politikih stranaka s 8,94% odnosno 8,13%. Gotovo 80% mladih vijenika/ca ima
zavrenu srednju kolu, a 20% njih viu kolu ili fakultet. Naalost nije dostupan podatak o
broju studenata/ica meu onima sa zavrenom srednjom kolom. 71,54% mladih vijenika su
mukarci, a 28,46% su ene. Bilo bi potrebno imati podatke o zastupljenosti ena meu vi-
jenicima generalno da bismo iz ovoga mogli izvui zakljuke o boljoj ili loijoj zastupljenosti
mladih ena u procesima politikog odluivanja. S obzirom na to da ne postoje istraivanja
politikog sudjelovanja mladih u lokalnim tijelima vlasti nakon lokalnih izbora provedenih u
svibnju 2009., ne moemo usporeivati zagrebake podatke s ostatkom Hrvatske. No, ako
znamo da mladi ine oko 20% populacije, generalno moemo rei da su mladi podzastuplje-
ni u procesima odluivanja u Gradu Zagrebu te je svakako potrebno poduzeti daljnje napore
kako bi se njihova politika participacija unaprijedila. Izvod, 2009: 7.
83
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2010.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
nezainteresiranosti koji su temeljni razlozi tome, npr.
njihova percepcija marginalnosti tijela mjesne samouprave
u procesima upravljanja i odluivanja ili to drugo). U sva-
kom sluaju, politike stranke moraju uloiti vee napore
spram vee zastupljenosti mladih u tijelima mjesne samo-
uprave.
3) u obrazovnoj strukturi lanova VG dominira (46,81%) obra-
zovna skupina sa srednjom strunom spremom. Struktura sas-
tava vijea gradskih etvrti nije dobra ni s jedne osnove spol-
ne, dobne, obrazovne.
Je li sadraj djelovanja mjesne samouprave dirigiran od tijela JLS ili je
ustanovljen autonomno, samoorganizirano uz odgovarajuu koordinaciju
i partnerstvo s tijelima JLS? Tko determinira sadraje i prioritete djelo-
vanja tijela mjesne samouprave? Je li prisutna supremacija tijela lokalne
samouprave spram mjesne samouprave?
Koliko sadraji dnevnog reda sjednica vijea oblika mjesne samouprave
korespondiraju s normativnim djelokrugom vijea?
Provodi li se i kako nadzor zakonitosti rada tijela mjesne samo up-
rave?
21
Raspravlja li i koliko esto predstavniko tijelo JLS o cjelini stanja i raz-
voja mjesne samouprave na svom podruju? Postoji li bilo kakvi program-
sko-planski dokument JLS kojim se definira razvoj mjesne samouprave?
Kakve su statutarno-normativne mogunosti mjesne samouprave da
predstavnikom tijelu jedinice lokalne samouprave predlae odluku koja se
tie same mjesne samouprave (kao npr. u Sloveniji Dubaji, 2010: 12)?
Ima li sluajeva da je statutom jedinice lokalne samouprave ureeno da
se prije realizacije odreene mjere ili donoenja odluke o pitanjima va-
nim za mjesni odbor ili gradsku etvrt od njihova vijea trai suglasnost, a
ne samo miljenje?
Dominira li u odluivanju u mjesnim vijeima argumentacija i zastupa-
nje ivotnih interesa i potreba graana ili samosvrhovito meustranako
nadmudrivanje, podmetanje i samosvrhovito nadmetanje (a priorna stra-
naka odnoenja, stranaka disciplina)?
21
Po Zakonu o naelima lokalne samouprave u Federaciji BiH rad organa mjesne
zajednice nadzire predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave, a ne (grado)naelnik.
84
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2011.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
ija stajalita elnitvo mjesne samouprave vie potuje i zagovara:
graana, ope mjesne javnosti, lokalnih funkcionara, politikih stranki, te
kakve su (pozitivne, negativne) reperkusije toga za rjeavanje relevantnih
potreba graana i njihovu participaciju u radu mjesne samouprave?
22
Je li rad mjesnih vijea vie oslonjen na graane ili na tijela i slube JLS?
Kakva je faktina osposobljenost lanova tijela mjesne samouprave i
njezinih zaposlenika u sustavu mjesne samouprave poglavito u smislu
poznavanja i redovitog koritenja novim upravljakim znanjima i vjeti-
nama (metodama i tehnikama) koja stimuliraju i osiguravaju struniji rad
na osnovama vee participacije graana? Postoje li ikakvi stalni (ili po-
vremeni) programi i prakse edukacije lanova tijela mjesne samouprave i
njihovih zaposlenika (koji, koliko je osoba zavrilo edukacijske programe,
koji su njihovi efekti i sl.)?
Kakva je, kolika i po emu poznatost lanova tijela mjesne samouprave
meu graanima u njihovoj mjesnoj sredini?
Jesu li i koliko prisutne percepcije vodstva mjesne samouprave kao ek-
skluzivne grupe osoba s upitnim legitimitetom (radno-strunim, moral-
nim, itd.) u njihovim ivotnim sredinama?
Je li nain i sadraj rada tijela mjesne samouprave i strunih slubi ar-
haian i birokratiziran (npr. loa, karikaturalna i uope nepotrebna kopija
parlamentarnog pristupa vie se brine o formalno-proceduralnim pitanji-
ma nego o sadraju rada tijela mjesne samouprave)?
Postoje li paralelni sustavi neformalne moi i odluivanja (politike
igre, nepotizam, intrige, dezinformiranje, veze, stranaka podobnost i
protekcija, ...)?
Kako se formira i distribuira te provodi (re)alokacija politike moi
(polazei od slubenih pravila, stranke, interesne skupine i klanovi, jaki
ljudi, korupcija, ...)?
22
Smanjenje ideologiziranosti i stranake optereenosti rada gradskih i opinskih
vijea bio bi poeljan razvoj hrvatske lokalne demokracije ... Najvei utjecaj na proces
odluivanja u lokalnoj samoupravi, prema procjenama vijenika, imaju gradonaelnici, vijee
i politike stranke. To pokazuje velik utjecaj politikih imbenika na lokalni politiki sustav.
Najnemonija karika u ovom politikom lancu su graani. Njihov utjecaj ocijenjen je izrazito
slabim te se on demonstrira samo u vrijeme izbornih odluka svake etiri godine. Uvoenje
i jaanje raznih oblika sudjelovanja graana neposredna je i vana zadaa lokalnih aktera,
politikih stranaka, nevladinih organizacija, medija, itd. Bez sudjelovanja graana procesi
demokratske konsolidacije imaju malo izgleda na uspjeh. Grdei i ular, 2006: 10, 35.
85
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2010.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
Zato se mimo i naspram slubenih struktura mjesne samouprave odvi-
jaju odreene protestne akcije graana graani negoduju, a tijela mjesne
samouprave ute i sve to ravnoduno promatraju?
Uloga, znaenje, problemi, mogunosti urbanog susjedstva u mjesnoj
samoupravi (socijalne mree; zajednike aktivnosti i ciljevi participacija
i utjecaj; sigurnost u susjedstvu; ...)?
23
Koliko, kako i za koje se namjene stvarno koriste (i da li se uope opti-
malno koriste) raspoloivi prostori mjesne samouprave te koliko su gra-
ani upoznati s pravima, mogunostima, uvjetima i sadrajima njihova ko-
ritenja (za afirmaciju uloge mjesne samouprave nije relevantno samo da
one imaju prostorne kapacitete, nego da li se, od koga i za to koriste)?
2.3. Financiranje mjesne samouprave
Kakva je ureenost, transparentnost i opseg financiranja mjesne samo-
uprave unutar JLS?
24

Je li obavljanje funkcija u mjesnim vijeima zaista volontersko i poas-
no ili postaje profesionalno uz naknadu (stranaka sinekura)? Isplata
naknada lanovima vijea, tj. iznad stvarnih trokova (prijevoz, izgubljena
zarada i sl.) nije u skladu sa zakonom, ni u funkciji svrsishodnosti i racio-
nalizacije trokova mjesne samouprave, niti afirmira volontersko drutve-
no angairanje u zajednici.
Koliko graane kota mjesna samouprava, a koliki su njezini uinci
korist za graane? Primjerice, u nekim veim lokalnim zajednicama pri-
sutna je apsurdna situacija javni troak slube mjesne samouprave nad-
mauje javna sredstva koja su namijenjena za rjeavanje odreenih mjes-
nih problema i potreba.
23
Socioloka su istraivanja pokazala da se ljudi u gradovima, za razliku od seljaka,
ne upoznaju i zdruuju na osnovi prostorne blizine, ve mnogo vie na osnovi svojih linih
interesa, a tu dominiraju profesionalni interesi. Supek, 1987: 210.
24
Ponegdje visina sredstava mjesne samouprave ne ovisi samo o mogunostima i
procjenama lokalne jedinice, ve i o dobroj volji vladajue strukture opine ili grada. Kopaj-
tich, 2010. Paradigmatina je praksa vicarske izravne (konsenzualne) demokracije, i to kako
na nacionalnoj tako jo vie na kantonalnoj i lokalnoj razini poglavito u germanofonskom
dijelu. Tako proraun grada Berna moraju svojim glasovima odobriti graani, a u Hrvatskoj
je uspjeh dobiti i osnovnu informaciju o njemu.
86
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2011.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
Ima li mjesna samouprava i kakav (koji i koliki) izvorni prihod?
25

Osnovni (bolje reeno jedini) izvor financiranja mjesne samoupra-
ve (bez obzira na to koliki je iznos) jesu proraunska sredstva jedini-
ce lokalne samouprave. Nedostaju izvori kao npr. od vlastite imovine
i usluga, volonterskog rada i dobrovoljnih priloga graana; sponzor-
stva i donacija te pomoi fizikih osoba obrtnika, pravnih osoba te
odreenih fondova, asocijacija i zaklada. Ilustracije radi: Nacionalna
zaklada za razvoj civilnog drutva raspisuje natjeaj na koji jedinice
mjesne samouprave imaju pravo prijave projekata za sufinanciranje.
26

Bili bi vani i ustupljeni prihodi JLS, npr. dio prihoda od koncesi-
ja koje se ostvaruju na podruju oblika mjesne samouprave (Grad
Krapina mjesnim odborima ostavlja prihod komunalne naknade od
fizikih osoba i obrtnika. Po Statutu Grada Osijeka mjesnom odboru
pripadaju i prihodi koje ostvari od odravanja proslava i drugih doga-
anja na podruju mjesnog odbora, a osobito obiljeavanja crkvenih
godova ili drugih proslava. Itd.). Postojei izvori financiranja mjes-
ne samouprave govore o njihovoj financijskoj ovisnosti o jedinica-
ma lokalne samouprave, neautonomnosti te nedostatnoj otvorenosti
i odsutnosti vlastite zainteresiranosti i sposobnosti za samostalne i
partnerske odnose sa svojim okruenjem (fizike i pravne osobe) u
promicanju drutveno odgovornog ponaanja. I u ogranienom, ali
moguem, prostoru pribavljanja financijskih i dr. sredstava (poglavi-
to u urbanim sredinama) oblici mjesne samouprave nisu angairani
spram stjecanja, ve samo spram troenja sredstava.
25
Npr. Zakon o naelima lokalne samouprave u Federaciji BiH odreuje sredstva za
rad mjesne zajednice odnosno drugog oblika mjesne samouprave: 1) mjesne zajednice imat
e prihode razmjerne ovlatenjima predvienim zakonom i statutom; 2) sistem financiranja
mjesnih zajednica mora biti dovoljno raznovrstan i evolutivan kako bi mogao slijediti, koliko
je praktiki mogue, promjene stvarnih trokova obavljanja poslova iz ovlatenja mjesne za-
jednice; 3) sredstva osigurana iz sredstava samodoprinosa; 4) sredstva za usluge koja svojim
aktivnostima ostvaruje mjesna zajednica; 5) pokloni i druga sredstva.
26
Na natjeaj za ostvarivanje financijske potpore za graanske inicijative u okviru
raspoloivih sredstava Nacionalne zaklade za decentralizirani program dodjele financijske
potpore organizacijama civilnog drutva u 2010. (raspisuje se dva puta godinje u svibnju i
u listopadu, programsko podruje: Na doprinos zajednici) mogu se prijaviti udruge, zaklade,
ustanove (vrtii, kole, knjinice i dr.) i mjesni odbori registrirani u Hrvatskoj s inicijativom
u kojoj se aktivnosti pokreu od same organizacije, institucije ili zainteresirane grupe gra-
ana koje djeluju pri toj organizaciji odnosno instituciji. Visina financijske potpore je do
15.000,00 kn, a odobrava se do 20 potpora. Zainteresirane organizacije (npr. s podruja
Grada Zagreba) trebaju ispuniti obrasce prijave za dobivanje financijske potpore te ostalu
natjeajnu dokumentaciju i poslati je u roku na adresu Zaklade Zamah (Svaiev trg 3, Za-
greb; www.zamah.hr).
87
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2010.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
Bi li bilo korisno da mjesna (ali i lokalna) samouprava ima zakonsku
mogunost uvoenja samodoprinosa kao izvora financiranja odreenih
potreba (npr. u Sloveniji, BiH i Srbiji samodoprinos je zakonski odreen
kao izvor sredstava mjesne odnosno lokalne samouprave)?
Koliki se postotak proraunskih sredstava JLS osigurava za mjesnu sa-
moupravu na njezinu podruju (npr. za zadnjih deset godina) i kakvi su
trendovi?
Kako osigurati uspjean rad mjesne samouprave u JLS koje su slabog
financijskog i dr. kapaciteta?
Postoje li mjesna podruja u kojima JLS nije osigurala (iako je to ob-
veza iz njezina samoupravnog djelokruga) ni elementarne uvjete za rad i
ivot svojih graana?
Postoje li i koji su kriteriji i procedure raspodjele proraunskih sred-
stava JLS za oblike mjesne samouprave te kakva su iskustva u njihovu
koritenju?
Koja su pitanja i problemi najvaniji za graane na podruju oblika
mjesne samouprave u posljednje etiri godine? Koliko prosjeno protekne
vremena od njihova akreditiranja do njihova rjeavanja? Koji su glavni raz-
lozi (nedostatak financijskih sredstava, nesposobnost, inertnost i neodgo-
vornost) sporog rjeavanja potreba i problema graana unato njihovim
zahtjevima?
Sudjeluju li, kako i s kojim ishodom graani u pripremi programa
rada mjesnih vijea i plana malih komunalnih akcija (v. aldarovi i dr.,
2007)?
Obavjetavaju li se, kako i s kojom uestalou graani o ostvarivanju
programa, planova i projekata mjesne samouprave?
Koliko planovi malih komunalnih akcija korespondiraju sa stvarnim as-
piracijama, potrebama i problemima graana ili su preteno izraz (samo)
volje uskih, monih upravljakih skupina? Na to se troi najvie novca?
Odgovara li struktura javnih rashoda mjesne samouprave preferenci-
jama graana?
Jesu li graani spremni volonterski pomoi realizaciju neke ideje u svo-
joj sredini? Ako jesu, koliko se to prakticira ili ako se ne prakticira za-
to?
88
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2011.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
2.4. Izbori u mjesnoj samoupravi
Je li karakteru mjesne samouprave i izravne demokracije
27
imanentno
konstituiranje i funkcioniranje njihovih tijela na predstavnikom principu
ili to a priori predstavlja derogiranje mjesne samouprave i negiranje graa-
nina kao javnog ovjeka njegovo povlaenje i odustajanje od dunosti, tj.
sudjelovanja u ivotu zajednice?
Treba li preispitati i preinaiti postojei nain izbornog konstituiranja
tijela mjesne samouprave eliminirati sudjelovanje politikih stranka u
mjesnim izborima (politike stranke meusobnu netoleranciju i supar-
nitvo esto sa dravne, upanijske i lokalne razine prenose na mjesnu
ravan i spremne su zanemariti javni interes samo da dokau nesposobnost
politikih takmaca)? Izbori lanova mjesnih vijea preko stranakih lista
dodatno su oslabili demokratsku ideju mjesne samouprave jer je strana-
renje postalo temeljni (ili jedini) oblik i kriterij javnoga angamana. Mjes-
no vijee praktiki ne odgovara nikome, a njegov izbor je nerijetko tek
dio politikoga folklora, putem kojega opinske i gradske politike elite
odmjeravaju snagu bez jasnih vizija razvojnih potreba.
28

27
Teorije demokracije grupiraju se na antike, moderne i suvremene, a glavne su-
vremene teorije demokracije, tj. one koje su se pojavile u XX. st., jesu: pluralistika teorija
i teorija drutvenog izbora te deliberacijska i participativna demokracija. J. Schumpeter je
u knjizi Kapitalizam, socijalizam i demokracija zakljuio da u demokraciji narod ne vlada
ni kao cjelina to je antiko odreenje, ni kao veina to je moderno odreenje, ve se
ona najprije moe odrediti kao vladavina manjine, vladavina politiara (v. Mladenovi,
2008: 217247). I spram direktne, izravne demokracije postoje osporavanja. Platon (Dra-
va), dovodei u pitanje tadanju atensku izravnu demokraciju, smatrao je da je za vladavinu
sposobna samo manjina umnih uvara (danas bi se reklo kompetentnih politikih elita).
J. Schumpeter je bio jedan od najveih kritiara izravne demokracije, koji je dovodio u pi-
tanje relevantnost vicarskog iskustva izravne demokracije i tvrdio da izravna demokracija
moe biti uinkovit mehanizam politikog odluivanja, ali samo zato to ne treba donositi
nikakve vane odluke. G. Sartori smatra da bi se izravna demokracija brzo i s pogubnim
posljedicama nasukala na hridi kognitivne nekompetentnosti (v. Kriesi, 2008). Na to se,
zapravo, svodi predstavnika demokracija za obinog graanina s gledita njegova aktivnog
sudjelovanja u odluivanju? Predstavljajui to u karikaturalnoj formi, ali slikovito i u osnovi
tono, R. Hyman pie: Prosjean graanin ima priliku da glasa moda dvanaestak puta na
parlamentarnim izborima. Raunajui velikoduno da mu je svakom tom prilikom potrebno
pet minuta da obavi proceduru glasanja to je jedan sat demokracije tokom cijelog ivota.
To bi, izgleda, bilo bukvalno znaenje parlamentarne demokracije. (Richard Hyman, In-
dustrial Relations: A Marxist Introduction, Macmilan, 1975., str. 125, prema: Pai, 1983:
146, fn. 91.)
28
Ilustracije radi, esto se navodi da mjesno vijee donosi izvjee o svom radu. Vi-
jee izvjeuje samo sebe o svom radu, ali nema obvezu (niti dobru praksu) da o svom radu
upozna graane.
89
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2010.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
Koliko je stranaka politizacija (parlamentarizacija) mjesnih pitanja i
problema razlog pasivizacije, podjela, konflikata, blokade i paralize funk-
cioniranja mjesne samouprave?
29
Koliko su graani sposobni da se pravilno slue informacijama (heu-
ristika kompetentnost argumenti te alternative projekti i programi
naspram demagogije, kvaziargumenata i branjenja partikularnih interesa
ili postojeeg stanja) koje im podastiru politike elite i mogu li donijeti
odluku koja je odraz njihovih vlastitih preferencija?
Tko sudjeluje na izborima za mjesna vijea (malobrojni, ali kompetent-
ni birai; stranaki aktivisti gladijatori i stranaki podupiratelji; apoliti-
ni graani s osnova graanske discipline i tradicije)?
Koliki je odaziv biraa na izbore za mjesna vijea (je li mali postotak
odaziva biraa i male razlike meu izabranim listama dostatan za legitim-
nost, vjerodostojnost izbornog postupka)? Koji su glavni razlozi malog
odaziva biraa za izbor mjesnih vijea? Kakva je legitimnost javnih odluka
tih tijela koja su demokratski izabrana, ali ipak samo od manjine graana?
Izborna praksa pokazuje da je mnogostruko povoljnije provoditi izbore za
mjesna vijea istodobno s lokalnim izborima (vea biraka participacija,
manji trokovi i sl.).
Izbori za mjesna vijea jedan su od konkretnih oblika aktivizma u
mjesnoj samoupravi. Meutim, praksa izborne participacije je para-
doksalna, tj. opada od makrorazine (predsjedniki i parlamentarni
izbori) do lokalne razine, a najmanja je na mikro (mjesnoj) razini.
Iako su tijela mjesne samouprave fiziki najblia graanima, oni ih
ne percipiraju kao relevantna, pa mjesnim izborima i ne posveuju
veliku panju ni u smislu sudjelovanja ono je, uglavnom, simboli-
no, npr. na izbore za lanove 18 vijea mjesnih odbora na podruju
Grada Koprivnice 2006. odazvalo se 3.385 biraa od ukupno upi-
sanih 26.843, odnosno 12,61%; na izbore za gradske kotareve (27)
i mjesne odbore (7) na podruju Grada Splita 2010. odaziv biraa
29
Stoga uloga mjesne samouprave, njezina organizacija i nain rada, ukljuujui i
nain provedbe izbora za lanove vijea mjesnih odbora, trebaju, koliko je to mogue, biti
zatieni od iskljuivog utjecaja politikog organiziranja. (...) Mjesni izbori za mjesne odbo-
re ne bi se smjeli svesti na borbu za stranaku, nacionalnu i drugu zastupljenost. Poimanje
mjes ne samouprave svrhovito treba tumaiti u funkciji tolerancije primarnih potreba graa-
na, a ne u iskljuivoj zastupljenosti prema bilo kojem kljuu. Zbog toga je upravo na toj, ne-
posrednoj lokalnoj razini organiziranja graana, sukladno odgovarajuoj primjeni izbornog
zakonodavstva, potrebno promiljati upravo na taj nain. Kasabai, 2006: 11.
90
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2011.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
takoer je bio slab od ukupno 160.623 upisana biraa na izbore za
tijela mjesne samouprave izilo je 20.226 biraa ili 12,59%; na izbori-
ma za vijea mjesnih odbora (18) na podruju Grada Omia 2010. od
ukupno upisanih 14.626 biraa glasovala su 3.192 biraa ili 21,8%;
30
itd.
Takoer, u nizu ne samo jedinica lokalne samouprave nego i na razini
mjesne samouprave, rezultat izbora esto nije izraz izvorne birake vo-
lje njihovih graana, nego modificirane volje fiktivnih biraa, tj. onih iz
susjedne BiH. Stoga se i odvijaju mjesno-lokalni animoziteti, podjele,
protesti i sukobi meu graanima, tj. oni ne mogu sami izabrati uprav-
ljaka tijela za svoje mjesno podruje, nego se ta tijela biraju temeljem
izbornih manipulacija.
31
Je li slaba izborna participacija na mjesno-lokalnoj razini svojevrsni
oblik i indikator civilnog neposluha ili to moe postati, pa onda graan-
skim neposluhom prisiliti politike elite na potrebne upravljake i politi-
ke korekcije posredovanja javnog duha, narodne volje u pravcu afirmiranja
neposredne demokracije?
Treba li urediti, na primjer, koje su dunosti nespojive s lanstvom u
mjesnom vijeu; osigurati zastupljenost mladih, ena, nacionalnih manji-
na, itd.?
Bi li bilo uputnije da se mjesno vijee bira po veinskoj izbornoj metodi
s otvorenim listama?
30
U Zakucu se desio jedan fenomen, za listu Hrvatske demokranske stranke nisu
glasali niti kandidati koji su bili na listi. Naime ta lista je dobila jedan glas. http://www.omis-
info.com/ostale-vijesti/vijesti/politika/rezultati-izbora-za-mjesne-odbore.html; 29. lipnja 2010.
31
... problem prijavljenih prebivalita biraa koji faktiki ne prebivaju u RH, s ob-
zirom na to da njihov broj u nekim sredinama znatno utjee na broj izalih biraa i time na
izraen rezultat izbora. Problem je bio najvidljiviji u malim mjestima uz granicu s BiH. Pri-
mjerice, u malom mjestu Dusina pored Vrgorca na kunom broju 0 (nula) prijavljenasu ak
404 biraa. Takvi primjeri objavljeni su na internetskoj stranici www.popisbiraca.politika.
com koja omoguuje provjeru koliko je na bilo kojoj adresi u Hrvatskoj prijavljeno biraa.
Naziv naselja Popis stanovnitva Popis biraa Vie, %
Banja 175 253 145%
Dusina 371 528 142%
Orah 260 363 140%
Podprolog 291 400 137%
Veliki Prolog 359 490 136%
Vrgorac 1.536 2.084 136%
... u nekim mjestima je broj fiktivno prijavljenih biraa izazvao i velike tenzije tijekom
predizbornog i postizbornog razdoblja, o emu su izvjetavali i mediji (primjerice u Vrgor-
cu). GONG, 2009: 67.
91
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2010.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
Bi li bilo dobro da se izbor mjesnih vijea na podrujima s malim bro-
jem stanovnika i biraa obavlja javnim glasanjem?
Ako bi postojale jedinice i oblici mjesne samouprave, bi li se izbori za
tijela oblika mjesne samouprave (kao savjetodavno-konzultativnih) trebali
obavljati javnim glasanjem?
Mogunost opoziva izabranih lanova tijela jedinica i oblika mjesne
samouprave?
Kakav je drutveno-gospodarski razvoj mjesnih sredina u kojima je iz-
borna participacija iznimno mala u odnosu prema onima gdje je znatno
iznad prosjeka?
2.5. Neposredno sudjelovanje graana u javnim poslovima
na mjesnoj razini
Nastupaju li i koliko oblici mjesne samouprave u nainu funkcioniranja
primarno u ime graana ili pak mimo graana (jesu li primarno okrenuti
prema tijelima i slubama JLS; iscrpljuju li se u zatvorenom, forumskom
radu mjesnih vijea) i time ne omoguuju ni elementarno neposredno su-
djelovanje graana u stvarima koje ih neposredno dotiu, tite i utjeu na
kvalitetu njihova ivota?
ija stajalita elnitvo mjesne samouprave vie potuje i zagovara: gra-
ana, lokalnih funkcionara, politikih stranka? Iako se mjesna vijea biraju
na neposrednim izborima, ona su financijski ovisna o upravljakim struk-
turama lokalne samouprave. Dakle, prema graanima koji su ih birali ima-
ju formalnu, a prema tijelima lokalne samouprave stvarnu odgovornost jer
o njima presudno ovisi uspjenost ostvarivanja programa rada.
Kolika je prepoznatljivost elnitva i lanova mjesnih vijea meu gra-
anima?
Pridonosi li izravna demokracija i zadovoljstvu graana?
Supstituira li posredovanje politikih stranaka ili eliminira li potrebu
neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju na mjesno-lokalnoj ra-
zini?
Kakav je odnos zadovoljstva izmeu dunosnika i djelatnika slube
mjesne samouprave o vlastitom radu i stajalita-miljenja graana o nji-
hovu radu?
92
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2011.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
Sudjeluju li i koliko graani u aktivnostima u svojoj mjesnoj sredini
(glavni modaliteti aktivizma: angairani, apolitini i pasivni imaju svi-
jest o znaaju politike, ali samo povremeno sudjeluju u aktivnostima, npr.
glasanje i sl.). Veina graana uope nije ukljuena u rad mjesne samo-
uprave. Na drugoj strani aktivna je manjina graana (ona se opet moe
diferencirati na malo aktivni, osrednje aktivni i prilino aktivni). Je li i
koliko je u mjesno-lokalnoj sredini vidljiv aktivizam ove skupine-manjine
graana i koji je preteiti sadraj njihova aktivizma? to uope znai biti
malo, osrednje ili prilino aktivan najaktivniji svakako su oni koji se ne-
posredno ukljueni u tijela mjesne samouprave (poesto je taj aktivizam
paradan, forumsko-birokratski razvojno, egzistencijalno nepotreban,
bes mislen) (Franc i dr., 2007)?
Zato su graani uglavnom nemotivirani i neangairani spram proble-
ma svoje mjesno-lokalne sredine? Trebaju li graani biti stalno angairani
spram svih pitanja i problema ili trebaju biti angairani povremeno s ob-
zirom na ono to je bitno za njih?
Tko i kako arbitrira to je za graane bitno i kada se oni trebaju oi-
tovati poglavito u situaciji kada zakonski, institucionalno nije ureena
obveza da se odreene odluke ne mogu donositi u ime graana, tj. bez
posebno pribavljenog stava graana (referendum, zbor, anketa i sl.)?
Omoguuju li strukture mjesne samouprave i promiu li same rele-
vantne, autentine potrebe i interese graana ako da, zato se onda
mobilizacija graana i artikulacija njihovih zahtjeva (urbano-komunalnih,
ekolokih i dr.) s vremena na vrijeme odvija i obavlja mimo oficijelnih
mjesnih struktura?
Koji su naelni, kljuni razlozi zato pojedinci ne sudjeluju u nekoj od
aktivnosti u mjesnoj samoupravi kada te aktivnosti i ima (nemaju vreme-
na; miljenje da ionako ne mogu nita promijeniti ak i ako se angairaju;
nisu zainteresirani za taj oblik aktivizma)?
Pomau li, kako i koliko politike stranke ili odmau li graanski akti-
vizam na mjesnoj razini?
Postoje li razlike u sociodemografskom profilu onih koji su aktivni od-
nosno onih koji nisu aktivni u radu mjesne samouprave (po rodnom, dob-
nom, radno-profesionalnom i obrazovnom kriteriju)?
Trai li, o kojim pitanjima i koliko esto predstavniko tijelo jedinice
lokalne samouprave ili mjesno vijee miljenje od mjesnih zborova graa-
na?
93
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2010.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
Ima li izravnih intervencija graana (graanske inicijative koliko, ko-
jih, kada) spram odluivanja tijela mjesne i lokalne samouprave o odre-
enim pitanjima (kojima) i kakav je konani ishod tih intervencija (pri-
hvaene u cijelosti ili djelomino; odbijene; naelno najavljeno njihovo
prihvaanje i sl.)?
Ima li (koliko, o kojim pitanjima, kakav je konaan ishod) sluajeva da
su graani konzumirali zakonsko pravo da predstavnikom tijelu JLS pred-
loe dono e nje odreenog akta ili rjeavanje odreenog pitanja iz njegova
djelokruga? Je li postojee zakonsko rjeenje odve restriktivno za njegovo
svrhovito optimalno koritenje? Naime, o prijedlogu predstavniko tijelo
mora raspravljati ako ga potpisom podri najmanje 10% biraa upisanih u
popis biraa opine ili grada te dati odgovor podnositeljima najkasnije u
roku od tri mjeseca od prijma prijedloga.
Koliko se prosjeno godinje odri i o kojim pitanjima graanskih foru-
ma, javnih rasprava, mjesnih zborova graana, referenduma itd., odnosno
kakva je uestalost, nain i sadraj neposrednog sudjelovanja graana u
stvaranju javnih politika na mjesno-lokalnoj razini?
Ima li sluajeva zainteresiranosti graana da prisustvuju sjednicama
mjesnog vijea (kolika je to zainteresiranost, kolika je uestalost, povo-
dom kojih pitanja i sl.)?
Kakva je suradnja (oblici, naini, sadraji) mjesnog vijea s lanovima pred-
stavnikog tijela JLS, upanije, Hrvatskog sabora i nevladinih organizacija
bar s onima koji ive (stanuju) na podruju oblika mjesne samouprave?
Kolika je razina zadovoljstva i povjerenja mjesnih i lokalnih slubenika
spram graanske participacije?
Ima li suradnje i kakva je suradnja tijela mjesne samouprave s organi-
zacijama civilnog drutva?
to sve (de)stimulira graansku participaciju na mjesno-lokalnoj razini?
Koji su temeljni uzroci apatije i apstinencije graana?
Lista (moguih) razloga za nesudjelovanje graana u odluivanju na
mjesno-lokalnoj razini: aktualna (dominantno loa) socio-ekonomska si-
tuacija, percepcija (od strane graana) nezainteresiranosti i/ili nesposob-
nosti mjesno-lokalnog vodstva da utjee na odluke koje su relevantne za
graane i zajednicu, prevladavajue loe iskustvo spram sudbine vlastitih
inicijativa, tj. one se ne akceptiraju ili ne rezultiraju opipljivim promjena-
ma, (ne)informiranost i needuciranost graana; itd?
94
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2011.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
Poima li se sudjelovanje graana u ivotu zajednice od lokalnih uprav-
ljakih struktura kao konstitutivni element dobre uprave ili je to vie stvar
formalistike recepcije zakonskih obveza ili sluajnih i subjektivnih pristu-
pa lokalnih lidera ili kao stvar iznimnih, povremenih i prolaznih i privre-
menih pritisaka samih graana?
Specifinosti i obrasci odluivanja u mjesnoj samoupravi te opseg i
struktura participacije graana u akcijama koje organiziraju tijela oblika
mjesne samouprave?
Kakve su realne mogunosti odravanja mjesnih zborova graana na
podruju oblika mjesne samouprave koji npr. imaju po nekoliko tisua
stanovnika-biraa?
Indikatori stajalita graana prema mjesno-lokalnoj vlasti (osobna mo-
tivacija zainteresiranost za rad i funkcioniranje jedinica i tijela mjesno-
lokalne samouprave; mjesno-lokalnu vlast treba pustiti da radi svoj po-
sao bez sudjelovanja graana; treba aktivno nadzirati rad vlasti; i sl.)?
Kakva su stajalita slubenika mjesno-lokalne samouprave spram gra-
anske participacije (naelno podravaju, a praktino to ne potvruju;
graani (ne)trebaju aktivno sudjelovati u odluivanju; graani samo us-
poravaju proces odluivanja; graani su izborom svojih predstavnika u
mjesno-lokalna tijela okonali svoje demokratsko pravo i obvezu; graani
su nesposobni; graane treba samo informirati o donesenim odlukama, a
ne ih ukljuivati u postupak donoenja odluka; mjesno-lokalni slubenici
nemaju potrebu za informativno-edukacijskim (samo)osposobljavanjem
spram graanske participacije; ...)?
Potrebni opi i posebni uvjeti za socijalnu aktivnost graana u mjesnoj
samoupravi?
Je li izborni aktivizam i protestni aktivizam jedini ili preteni oblik su-
djelovanja graana u odluivanju o mjesno-lokalnim pitanjima?
Koji su dominantni obrasci djelovanja graana na podruju oblika
mjes ne samouprave (kooperacija, kohezija i integracija, konflikti, posre-
dovanje-dominacija)?
Kakvi su najei i najrelevantniji socijalni i politiki konflikti u mjesnoj
samoupravi (vrsta, opseg, intenzitet)?
Rasprostranjenost, oblici i mehanizmi individualne i drutvene solidar-
nosti na podruju oblika mjesne samouprave? Primjenjuju li se i promovi-
raju od struktura mjesne samouprave?
95
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2010.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
Opada li porastom urbanizacije participacija graana u teritorijalnoj
zajednici? Gdje se verificirala vanija uloga mjesne samouprave u urba-
nim ili prigradskim i ruralnim sredinama?
32
Elementi kulture oblika mjesne samouprave? Koje su vrijednosti po-
trebne mjesnoj samoupravi da bi postala zajednica?
Razina zastupljenosti i oblici podanike politike kulture meu gra-
anima i njihovim predstavnicima (da li se nainom djelovanja mjesne
samouprave ona prevladava ili zadrava i osnauje)?
to graani kau: je li njihovo mjesto (naselje, zaseok, stambeni blok,
ulica, kvart) dobro za ivot (zadovoljstvo)?
2.6. Informiranje na mjesnoj razini
Poznaje li veina graana sustav mjesno-lokalne samouprave; jesu li
upoznati s ovlastima, djelovanjem i rezultatima rada tijela mjesno-lokalne
samouprave?
Kako tijela mjesne samouprave informiraju graane o svom radu? (npr.
vlastita web stranica koji su sadraji zastupljeni i koliko su relevantni za
graane ili je to osigurano na web stranici jedinice lokalne samoupra-
ve)?
Je li informiranost o radu mjesne samouprave povezana i s odreenim
socio-demografskim odlikama graana poglavito kad je rije o spolu,
starosti i radno-profesionalnom statusu?
Koliko i kojih informacija treba na mikrolokalnoj razini? Nesklad u
posjedovanju informacija izmeu rukovodnih mjesno-lokalnih struktura i
graana je prevelika, tj. jedni ih imaju u obilju, dok ih drugi imaju nedo-
voljno ili nikako poglavito bitnih.
Za komunikaciju na mjesno-lokalnoj razini (u procesima odluivanja i
djelovanja) bitna je pravodobnost (previe se vremena troi na traenje,
pribavljanje informacija jo prevladava arhaini deseterako-pripovje-
daki pristup). Daljnji problem su glasine (nisu posljedica samo needu-
32
U ruralnim sredinama spremnost za graanski aktivizam u rjeavanju vanih zajed-
nikih mjesnih problema u pravilu je povoljnija, ali su zato njihovi resursi deficitarni (finan-
cijski, struno-kadrovski, organizacijski i dr.). U urbanim sredinama situacija je, u pravilu,
posve obrnuta, tj. postoje ako ne dostatni, onda nesporno respektabilni kapaciteti, ali je
motiviranost za drutveni angaman slabija.
96
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2011.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
ciranosti ili neinformiranosti, ve se ponekad proizvode i neformalnom i
medijskom komunikacijom). U mikrostrukturi vlada neformalni sustav,
ula-kazala, s dosta poluistinitih i neistinitih sadraja, dezinformacija
to su specifini, spontani komunikacijski kanali, tzv. aptajue javno
mnijenje.
33

3. Zakljuak
Mjesna samouprava ne bi trebala biti demokratski dekor ni upravljaka
transmisija i paternalizam lokalne i/ili dravne vlasti, ve socijalni prostor
upravljanja samih graana o poslovima od neposrednog i svakodnevnog
utjecaja na njihov ivot i rad. Snaenje oblika mjesne samouprave ne bi
trebalo proizvesti zanemarivanje mehanizama neposrednog sudjelovanja
graana u odluivanju o javnim politikama na mjesno-lokalnoj razini. Ako
graani kolektivnim iskustvom svjedoe o marginalnosti, nemoi, farsi,
prividnosti, surogatnosti i faktikoj nesposobnosti institucionalnih oblika
mjesne samouprave, onda je i ne doivljavaju niti konzumiraju kao de-
mokratski i uinkovit instrument artikulacije i implementacije vlastitih
miljenja, interesa i potreba. Graansko odnoenje spram javnih pitanja
i problema na mjesno-lokalnoj razini dominantno se iskazuje kroz dva
ekstremna oblika: ili socijalna apatija ili povremene izvaninstitucionalne
kolektivne politike, socijalno-ekonomske, urbane, ekoloke i dr. protest-
ne akcije (graanski, civilni neposluh). Graani e se i nadalje (u za njih
presudnim pitanjima i situacijama) preteno koristiti alternativnim, ad hoc
oblicima samoorganiziranja i protestiranja za svoja prava, ako im postojei
formalno-institucionalni sustav mjesno-lokalne samouprave svojim redo-
vitim funkcioniranjem to de facto ne jami ili to uinkovito ne ispunjava iz
razliitih razloga (birokratiziranost, nezakonitost i korupcija, nepotizam,
nekompetentnost dunosnika i slubenika, neodgovornost, nerad). Stoga
je istraivanje i na toj (a ne intuitivnoj i proizvoljnoj) osnovi profiliranje
adekvatne uloge mjesne samouprave vana zadaa. Aktualno stanje mjes-
no-lokalne (ne)demokracije imperativno zahtijeva promiljene i postojane
akcije i inovacije ali ne povrne (formalistike ili kozmetike) i prividne.
Reforma mjesne samouprave trebala bi biti integralni dio reforme i mo-
33
Javnost je upuena na glasine, a lokalna su glasila pod kontrolom. Slabo tko zna o
emu se odluuje. Kregar, 2010.
97
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2010.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
dernizacije lokalne samouprave, a ne izdvojena, ishitrena i palijativno-koz-
metika intervencija.
Literatura
Boi, Dragutin, Savin Jogan (1974) Samoupravljanje u komuni. Zagreb: Globus
aldarovi, Ognjen, i dr. (2007) Socioloko istraivanje zadovoljstva stanovnika
gradske etvrti Trenjevka (neobjavljena studija)
Dubaji, Darija (2010) Reforma lokalne samouprave i decentralizacija u Sloveniji.
Godinje savjetovanje Instituta za javnu upravu: Kakva reforma lokalne i regi-
onalne samouprave, Zagreb, 22. travnja 2010.
Franc, Renata, Vlado aki, Jelena Marii (2007) Graanski aktivizam u Hrvat-
skoj. Drutvena istraivanja 16(12) (8788): 111132
GONG (2009) Konani izvjetaj o izborima za lanove predstavnikih tijela jedi-
nica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i izbori za opinske nael-
nike, gradonaelnike, upane i gradonaelnika Grada Zagreba. http://www.
gong.hr/page.aspx?PageID=67
Grdei, Ivan, Goran ular (2006) Hrvatska lokalna demokracija anketno istra-
ivanje stavova gradskih i opinskih vijenika. Zagreb
Hrenjak, Juraj (1993) Lokalna samouprava u RH. Zagreb: Informator
Ivanievi, Stjepan (2008) Europska iskustva u decentralizaciji upravljanja velikim
gradovima. Hrvatska javna uprava 8(2): 407420
Izvjee (2008) Izvjee o radu vijea mjesnih odbora na podruju Grada Rijeke za
2008. godinu. Rijeka: Odjel za gradsku samoupravu i upravu. www.rijeka.hr
Izvod (2009) Izvod iz izvjetaja Sudjelovanje mladih u politici grada Zagreba.
Zagreb: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport. www.cesi.hr/.../politic-
ka_participacija_mladih_u_gradu_zagrebu.doc
Kasabai, tefanija (2006) Dvojbe o odgovarajuoj primjeni izbornog zakona
na izbore u mjesnim odborima. Informator br. 54595460 od 1. i 5. srpnja
2006.
Kopri, Ivan (2009) Decentralizacija i dobro upravljanje gradovima. Hrvatska jav-
na uprava 9(1): 6978
Kopri, Ivan: Upravljanje decentralizacijom kao novi pristup razvoju sustava lokal-
ne samouprave. www.pravo.hr/_download/.../Upravljanje_decentralizacijom.
ppt
Kopri, Ivan (2005) Djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Hr-
vatska javna uprava 5(1): 3579
Kopajtich krlec, Nives (2010) Mjesna samouprava problemi i potencijali. Go-
dinje savjetovanje Instituta za javnu upravu: Kakva reforma lokalne i regio-
nalne samouprave, Zagreb, 22. travnja 2010.
Kregar, Josip (2010) Lokalna samouprava pretvorila se u sivo trite razmjene
moi. http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=85488
98
Vojko Reetar: Istraivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja graana ...
HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2011.), br. 1., str. 7198
H
R
V
A
T
S
K
A

I

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V
N
A

J
A
V
N
A

U
P
R
A
V
A
Kriesi, Hanspeter (2008) Izravna demokracija: vicarsko iskustvo. Anali Hrvat-
skog politolokog drutva za 2007. godinu, str. 4358
Mladenovi, Ivan (2008) Suvremene teorije demokracije. Filozofija i drutvo br.
1., str. 217247
Pai, Najdan (1983) Interesi i politiki proces. Beograd: IC Komunist
Supek, Rudi (1987) Grad po mjeri ovjeka. Zagreb: Naprijed
RESEARCHING SUB-MUNICIPAL SELF-GOVERNMENT
AND CITIZENS PARTICIPATION
Summary
The paper advocates for a more productive research of sub-municipal self-govern-
ment in Croatia in order to provide for scientific and professional background
necessary for its adaptation to citizens needs. Orientation research questions
in six areas have been offered: what kind of sub-municipal self-government we
need; functioning of the sub-municipal self-government; financing; elections at
the sub-municipal level; citizens participation at the sub-municipal level; infor-
mation provision at the sub-municipal level.
Key word: sub-municipal self-government Croatia, sub-municipal elections,
financing of the sub-municipal self-government, citizens participation, public
information