Opa mikrobiologija Graa bakterijske stanice

-bakterije u skupini prokariota- nemaju posebno oblikovanu jezgru obavijenu opnom, nego jezgrinu tvar slobodno uklopljenu u citoplazmi Citoplazma- voda (70%), proteini i enzimi, ugljikohidrati, lipidi, hranjive i otpadne tvari, otopljeni plinovi (citoplazma+citoplazmatska opna= protoplast) ijelovi citoplazme! -citoplazmatksa opna- obuhva"a citoplazmu, uloge# zadr$ava citoplazmu na okupu, selektivna propusna barijera, omogu"ava odvijanje metaboli%kih procesa (disanje, &otosinteza, tvorba lipida i dijelova st' stijenke), otkriva i reagira na kemijske tvari prisutne u okoli(u bakt' stanice, mezosomiuvrnu"e citoplazmatske opne, sudjeluje u diobi bakt' st' -ribosomi- ()*+), sinteza bjelan%evina -inkluzijska tjeleca- spremi(ta ugljika, potrebni pri tvorbi energije i u procesima biosinteze -nukleoid (jezgrina tvar)- nije posebno oblikovan, bez opne, nositelj nasljednih uputa, kromosom bakterijske stanice ( *+ kru$na ili dvolan%ana) -plazmidi- oblikom i ulogom nalikuju na kromosome, u nj' se nalaze geni, najva$niji oni koji odre,uju otpornost (rezistenciju) Stanina stijenka- odre,uje oblik stanice, (titi bakteriju, gra,ena od peptidoglikana (murein) -anjski dijelovi! -kapsula- (titi bakt' od su(enja, djelovanja detergenta''' -pili (&imbrije)- nisu uklju%eni u pokretljivost bakterija, omogu"uju bakt' st' prihva"anje na krute povr(ne ili tkiva doma"ina -bievi (&lageli)- slu$e za pokretanje Graa stanine stjenke Gram pozitivnih i Gram negativnih bakterija

Gram + -st' stijenka deblja, sadr$i vi(e peptidoglikana -teikoi%na kis' . daje negativan naboj stijenci Gram -slo$enije gra,e od gram + - peptidoglikan, vanjska opna -peptidoglikan- tanji nego u gram+, u &ormi gela -vanjska opna- sadr$i lipopolisaharide (/01), uloga za(tite bakterije# sprje%ava ili usporava ulazak $u%nih soli, antibiotika i toksi%nih tvari -lipopolisaharid (/01)- velike, slo$ene molekule, gra,ene od 2 dijela# 3) lipid + . endotoksin (nosilac toksi%nosti, izaziva in&ekcije) 4)sredi(nji polisaharidni dio 2)5 lanac (5 antigen) . ciljno mjesto aktivnosti speci&i%nih protutijela, sposobnost brze izmjene gra,e 5-lanca -6 izbjegava se imunosna reakcija !ikroskopiranje i mikromor"ologija bakterija 7ikroskopiranje 3) !ikroskop sa svijetlim poljem- slika nastaje prolaskom svjetlosti kroz uzorak 4) !ikroskop sa tamnim poljem- za prikaz bakterija manjih od mo"i rezolucije svjetlosnog mikroskopa, osvjetljeni samo rubni dijelovi objekta, za prikaz spiroheta 2) #azno$kontrasni mikroskop- razli%ita brzina prolaska svjetlosti kroz razli%ite gusto"e biolo(kih struktura, za promatranje $ivih i neobojenih bakterija 8) #luorescentni mikroskop- obrada preparata &luorescentim bojama, emitacija svjetlosti ve"e valne duljine 9) elektronski mikroskop- umjesto svjetlosti, izvor je snop elektrona, za brzu dijagnostiku virusnih bolesti, otkrivanje i dokaz novih virusa i dr' 7ikromor&ologija bakterija -duljina# 0,2:m-40 :m -promjer# 3:m -oblik bakterija genetski odre,en

-8 oblika bakterijskih stanica

3)%O%& (kuglaste b') -koki (pojednia%ni) -diplokoki ( u parovima) -streptokoki (u lan%i"ima) -sta&ilokoki (u grozdastim nakupinama) -tetrakoki

4)'(C&)& ((tapi"aste b') -bacili (pojedina%ni) -diplobacili (u parovima) -streptobacili (u lan%i"ima) -palisade (nalik poredanim kolcima)

2)*(+O,&-. '/ $spirohete

$spirili

8)%O%O'(C&)& (prijelazni oblici) -nalik na izdu$ene koke, ne(to dulji, (irina dosta manja od du$ine

'ojanja u bakteriologiji 0jednostavna i slo1ena2 7onokromatsko bojanje -koristi se samo jedna boja -metilensko modrilo ili toluidin -za prikaz bakterija u uzorku 0olikromatsko bojanje -sastoji se od prve boje, zatim tvari koja ve$e prvu boju uz stani %nu stijenku, nadalje organskog otapala za odbojavanje boje koja se nije vezala i napokon drugu boju

'ojanje po Gramu -prva boja (kristalviolet), tvar koja ve$e boju za st' stijenku (kalijev jodid+jod), odbojavanje (aceton alkohol+voda), druga boja ((a&ranin ili karbol&uksin) -;ram + b' imaju deblju st' stijenku, obilni peptidoglikanski sloj, bojaju se plavo$ljubiasto (prva boja kristalviolet) -;ram . b' imaju tanju st' stijenku, tanji peptidoglikanski sloj, obojaju se crveno (karbol&uksin ili (a&ranin) 'ojanje po *iehl$3eelsenu -prvo bojanje karbol&uksinom uz zagrijavanje, odbojavanje kiselim alkoholom+voda, druga boja metilensko modrilo -za mikobakterije (acidorezistentne, ne odbojavaju se, ostaju crvene) -ostale bakterije se odbojavaju, poprime drugu boju- plavu 'ojanje po )ubinskom -za dokazivanje prisutnosti metakromatskih zrnaca kod korinebakterija (plava zrnca, tijelo (tapi%a sme,e) 'ojanje spora -stijenka spore te(ko se boja -bojanje po <iehl-*eelsenu i =ultonu 'ojanje spora po #ultonu 'ojanje kapsule 'ojanje "lagela 'ojanje po Gramu -prva boja (kristalviolet), tvar koja ve$e boju za st' stijenku (kalijev jodid+jod), odbojavanje (aceton alkohol+voda), druga boja ((a&ranin ili karbol&uksin) -;ram + b' imaju deblju st' stijenku, obilni peptidoglikanski sloj, bojaju se plavo$ljubiasto (prva boja kristalviolet) -;ram . b' imaju tanju st' stijenku, vanjsku opnu, tanji peptidoglikanski sloj, obojaju se crveno (karbol&uksin ili (a&ranin) Sterilizacija e&inicije -sterilizacija- postupak kojim se uni(tavaju ili uklanjaju sve vrste i svi oblici mikroorganizama, uklju%uju"i i bakterijske endospore, proces sterilizacije

zahtjeva najmanje uni(tavanje 30> spora -sterilno- zna%i slobodno od bilo kojeg poznatog oblika mikrobnog $ivota 0ostupci, provo,enje -sterilizacijski postupci! &izikalni# vla$na toplina, suha toplina, ionizacijsko zra%enje, &iltriranje &izikalnokemijski# etilenoksid, &ormaldehid, peroksid plazma -=?<?@+/*? Sterilizacija toplinom a) sterilizacija vla$nom toplinom (vru"om vodenom parom pod tlakom) -za sve vrste materijala koji podnose visoku temperaturu -najsigurnija, najne(kodljivija i najpouzdanija metoda sterilizacije -provo,enje u autoklavima -2 osnovna %imbenika# temperatura(343AB ili 328AB), tlak vodene pare(3,4 atm ili 4,9atm) i vrijeme -343AB (40min). za sterilizaciju gumenih predmeta, nekih vrsta plastike i otopina -328AB(C2,9min)- za sterilizaciju tekstilnih predmeta i metalnih instrumenata -vrijeme sterilizacije se mjeri od onoga trenutka kada se postignu $eljeni uvjeti u autoklavu b) sterilizacija suhom toplinom (suhim vru"im zrakom) -stakleni predmeti, metalni instrumenti, masne tvari, ulja i puderi -temperatura# 390AB-370AB -vrijeme# za 390AB 4h, za 370AB 3,9h c)$arenje -upotreba u mikrobiolo(kim laboratorijima za dekontaminaciju bakteriolo(kih u(ica (eza) -zagrijavanje predmeta nad plamenom dok se ne u$ari Sterilizacija ionizirajuim zraenjem -Dhladna sterilizacijaD- na sobnoj temp' -elektronsko zra%enje beta-%esticama ili gama-zra%enje -za plasti%ne ili gumene predmete za jednokratnu uporabu (koriste ju proizvo,a%i) -predmeti sterilizirani ovom metodom ne smiju se ponovo resterilizirati Sterilizacija "iltriranjem -za sterilizaciju razli%itih otopina koje se ne smiju izlagati povi(enoj temperaturi -odvija se u asepti%kim uvjetima na sterilnim &ilterima =?<?@+/*5-@E7?F1@? Sterilizacija etilenoksidom -plinovito sredstvo koje u kratkom vremenu uni(tava sve vrste i sve oblike mikroorganizama -toksi%an, u smjesi sa zrakom eksplozivan, kancerogen -za sterilizaciju predmeta od materijala koji ne podnose visoke temperature -provo,enje u specijalnim sterilizatorima na temperaturi od 80->0AB, 4-8h -osnovni %imbenici# temperatura, vrijeme, koncentracija plina i relativna vla$nost -odzra%ivanje u posebnim komorama za odzra%ivanje (8Gh-2 tjedna) Sterilizacija "ormaldehidom -sterilizacija parama &ormaldehida

-nije eksplozivan, manje toksi%an od etilen-oksida -nema prozra%ivanja ->0-70AB, 3-2h 4lazma sterilizacija -koristi se vodikov peroksid i visoko&rekventnu el' struju -80AB, >0min -za sterilizaciju instrumenata i pribora osjetljivih na vlagu (staklana vlakna opti%kih instrumenata, kruti i &leksibilni endoskopi, anestezijski materijal, instrumenti za mikrokirurgiju) -prenost# nema toksi%nih ostataka, nije toksi%na, niska temp' sterilizacije -nedostatak# ne smiju se sterilizirati el' vodi%i, sr%ani zalisci, sve vrste implantata, operacijsko rublje i materijali koji sadr$e celulozu 4rovjera postupaka sterilizacije =izikalne metode# -mjerenje &izikalnih i kemijskih parametara sterilizacije (temperatura, vrijeme, koncentracija plina, doza zra%enja) @emijske metode# -promjena boje kemijskog indikatora (ljepljive trake, indikator naljepnice) -ne mo$e se dokazati sterilnost materijala Hiolo(ke metode# -za ovu vrstu provjere koriste se najotporniji oblici mikroorganizamabakterijske endospore apatogenih vrsta iz roda Hacillus (H' subtilis, H'stearothermophilus) -spore ugra,ene u papirnate trake (rezultat nakon 7-30 dana) -spore u epruveti s hranili(tem (rezultat nakon 48-8Gh ili 3-2h)

5ezin"ekcija e&inicije -dezin"ekcija- postupak kojim se uklanja ili uni(tava ve"ina mikroorganizama (osim bakterijskih spora) s predmeta, povr(ina ili ko$e do razine ne(kodljive za zdravlje, uklanjaju se i patogeni mikroorganizmi (osim bakt' spora)(30 4309), nemjerljiv postupak ezin&ekcijski postupci -mehani%ki# pranje, %i("enje, &iltriranje -&izikalni# toplina (iskuhavanje, autoklaviranje na 79AB i 309AB, vru"a voda(para), I--zra%enje) -kemijski# dezin&icijensi =?<?@+/*E 6+$zraenje -za dezin&ekciju vode, povr(ina, zraka -nema rezidualno djelovanje, ne prodire u dubinu materijala -slu$i uglavnom u laboratorijskim kabinetima za sterilni rad

-o(te"uje ko$u i mo$e o(tetiti vid @E7?F1@E -uporaba kemijskih sredstava za uni(tavanje mikroorganizama -germicidno sredstvo ili germicid je kemijska tvar koja ubija mikroorganizme# - baktericid ( virucid, &ungicid, tuberkulocid, sporicid) -dezin"icijens- kemijski germicid za uporabu samo na ne$ivim predmetima odnosno povr(inama, mo$e uzrokovati o(te"enja na ko$i i tkivima -antiseptik- kemijski dezin&icijens za uporabu na $ivom tkivu (ko$i i sluznici) -podjela dezin&icijensa prema antimikrobnoj aktivnosti# a)visoko djelotvorni (vla$na toplina 79-300AB, glutaraldehid, &orlmaldehid, J454) b)srednje djelotvorni (jodni preparati, klorni spojevi, alkohol, &enoli(ne na dje%jim o', uporaba za(titnih rukavica)) c)nisko djelotvorni (kvartarni amonijevi spojevi) !ehanizmi djelovanja antibiotika na bakterijsku stanicu 3)inhibicija sinteze stani%nog zida 4)selektivna toksi%nost 2)inhibicija sinteze proteina 8)inhibicija sinteze nukleinskih kiselina (ntibiotici 0grupe i glavni predstavnici2 3)'etalaktami- penicilini, ce&alosporini, karbapenemi, monobaktami 4)(minoglikozidi- gentamicin, tobramicin, netilmicin, amikacin 2)!akrolidi i azalidi- eritromicin, klaritromicin, azalidi, azitromicin 8))inkozamidi- klindamicin, linkomicin 9)Oksazolidinoni- linezolid >)-etraciklini- doksiciklin, minociklin 7)%loram"enikol G)Sul"onamidi K)%inoloni- nor&loksacin, o&loksacin, levo&loksacin, pe&loksacin 30)Glikopeptidi- vankomicin, teikoplanin 33))ipopeptidi 34)4olimiksini 32)!etronidazol 38)(ntituberkulotici- izonijazid, ri&ampicin, pirazinamid, etambutol, streptomicin 'eta$laktamski antibiotici 5p"enito -vrlo malo toksi%ni -velika terapijska (irina -djeluju brzo baktericidno -%esta upotreba 0redstavnici

4enicilini -0enicilin ; i penicilin - (otporan na kiselinu) -4 prirodna penicilina -djelovanje# gram +, ne djeluju na gram .ni na 7Lcobacterium tuberculosis -postoje i semisintetski penicilini (ampicilin, karbenicilin, oMacilin)- otporni na $elu%anu kis', djeluju i na gram . bakt' Ce"alosporini -sli%ni mehanizam djelovanja kao penicilin -8 generacije -djelovanje na ;+ i ;- bakt' -baktericidno djelovanje N- E1H/ bakt' imaju rezistenciju na sve 8 generacije %arbapenemi -naj(iri spektar djelovanja od svih poznatih antibiotika -djelotvorni orena vi(e od K0% svih klini%ki zna%ajnih bakt' izolata !onobaktami -aztreonam -djelovanje samo na ;-u Jr' nije registriran !ehanizmi nastanka bakterijske rezistencije 3)produkcija enzima koji o(te"uju ili modi&iciraju aktivnost lijeka 4)smanjen ulaz lijeka 2) pove"an izlaz lijeka 8) pove"anje kol' ciljnog enzima 9) smanjen a&initet ciljnog organizma za lijek >) razvijanje alternativnog metaboli%kog puta koji zaobilazi reakcije inhibirane lijekom 4atogeneza bakterijskih in"ekcija e&inicije# -patogenost- sposobnost mikroorganizma da izazove bolest -virulencija- stupanj patogenosti nekog mikroorganizma -patogeni mikroorg'- oni koji u najve"em broju slu%ajeva u doma"ina s normalnim obrambenim sposobnostima izazovu bolest -uvjetno ili potencijalno patogeni ili oportunistiki- izazivaju bolest samo u %ovjeka s oslabljenom obranom Oinitelji patogenosti i virulencije bakterija 3) (dherencija -prihva"anje mikroorg' za povr(inu stanice makroorg' 4)&n"ekcija -razmno$avanje bakt' u makroorg' 2)%olonizacija -razmno$avanje bakt' 8)&n"ektivna bolest -prodiranje patogenih mikroorg' u stanice i tkiva doma"ina te (irenje organizmom i o(te"uju svojim toksinima i drugim produktima metabolizma

9)&nvazivnost -sposobnost (irenja mikroorg' u tkivu makroorg' -a) prolaze izme,u epitelnih stanica sluznice (H. influenzae) -b) endocitoza (N. meningitidis, salmonele) - 1' pneumoniae adherira na epitel- u krv i likvor >)-oksinost -djelovanje nekih bakterija i lokalno i udaljeno svojim toksinom ( C. diphteriae) -neke ostaju na mjestu prvotne kolonizacije i bolest izazivaju isklju%ivo lu%e%i toksi%ne tvari (C. tetani, V. colerae) -djelovanje jednim (tetanus, botulizam, kolera, di&terija) ili vi(e vrsta toksina (sta&ilokok) 7)'akterijski enzimi -a)enzimi koji o(te"uju i razaraju tkivo (lecitinaze, koagulaze, hemolizini''') kod klostridija, sta&ilokoka i streptokoka -b) ?g+3 proteaze- neke bakterije posjeduju speci&i%ne ?g+3 proteaze koje im, razgra,uju"i ?g+3, omogu"uju nesmetanu adherenciju na epitel ( N. meningitidis, N. gonorrhoear, S. pneumoniae, H. influenzae ) G)'akterijski mehanizmi prevladavanja obrane domaina -a) topljive tvari koje inhibiraju pozitivnu kemotaksiju &agocita (H' pertusis) -b) strukture i tvari koje spje%avaju &agocitozu (kapsula, povr(inski proteini 7) -c) adsorpcija normalnih komponenti doma"ina na povr(inu -d) spre%avanje &uzije &agosoma i lizosoma -e) promjene antigene strukture 6zimanje i transport uzoraka za mikrobioloku dijagnostiku Ivjeti za uzimanje uzoraka za mikrobiolo(ku pretragu 3)s mjesta in&ecije 4)u pravo vrijeme 2)dovoljno velik 8)kontaminaciju normalnom &lorom smanjiti na minimum 9)prikladna sterilna posuda koja se lako zatvaraPotvara Qransport uzoraka -brz trasnport do laboratorija -brzi transport (manje od 4h) - kultura bakterija (ne dulje od 48h) -kultura virusa (4-2 dana na +8AB) -osjetljivi mikroog' *E na +8AB (najserije, hemo&ilus) -prioritetni uzorci# nose se odmah u lab' u rukama- 3'rezultat za 20min do 3h -prikladne transportne podloge -prikladno %uvanje transporta! Izorkovanje klini%kih uzoraka za mikrobiolo(ke pretrage . uzorci iz respiratornog sustava 'ris 1drijela -uzorak u kojem dokazujemo HJ1-+ (B, ;) -uzimanje brisa# (patulom se pritisne jezik i %vrsto se (tapi"em (debljim,

krutim, neovla$enim) obri(u tonzile, nep%ani lukovi i stra$ni dio oro&arinksa, paze"i da se ne dotakne uvula, jezik, zubi i desni -potrebna 4 brisa ako se tra$i brzi test -potreba produljenog trasporta# skladi(tenje u hladnjak

'ris nazo"arinksa -dokazujemo klicono(tvo *'meningitidis i J' in&luenzae -glava bolesnika se u%vrsti polaganjem prstiju na %elo, a palcem iste ruke se malo podigne vrh nosa -bris se uvodi pa$ljivo ne doti%u"i vestibulum nosa, ostavi na mjestu desetak sekundi i pa$ljivo izvu%e i (to prije po(alje u mikrobiolo(ki laboratorij 'ris vestibuluma nosa -samo za detekciju klicono(tva 7)1+ -uzima se tankim, elasti%nim (tapi"em, ovla$enim sterilnom &iziolo(kom otopinom, 1+75 predvorje nosa &skaljaj 0sputum2 -veoma se te(ko dobiva na ispravan na%in, bez mje(anja sa slinom -smanjivanje kontaminacije# ispiranje usta i grkljanjem sterilne &iziolo(ke otopine ili vode, neposredno prije iska(ljavanja -najbolje uzeti prvi jutarnji iska(ljaj -posuda (irokog grla koja se zatvara poklopcem s navojem &nvazivni uzorci iz respiratornog sustava 3)Qranstrahealni aspirat 4)Qrahealni aspirat 2)Hronhalni ispirak ili %etkica (30m/, *E 1Q+-/F+Q? I J/+ *F+@) 8)H+/ (bronhoalveolarna lava$a) (300m/) Izorkovanje klini%kih uzoraka za mikrobiolo(ke pretrage - uzorci iz mokranog sustava -prije uzimanja-toaleta genitalija (pranje sapunicom, ispiranje vodom ili &iziolo(kom) -prvi jutranji srednje %isti mlaz -kod trajno kateteriziranih pacijenata potrebna dezin&ekcija mjesta uzimanja -skladi(tenje# do 4h na sobnoj temp, na +8AB 48h Izorkovanje klini%kih uzoraka za mikrobiolo(ke pretrage - uzorci krvi za hemokulturu -najva$niji uz uzorark likvora -najhitniji lab' uzorak Izimanje -vi(e od jedne hemokulture -uzimanje 4-2 seta u jednoj septi%koj epizodi ili kod endokarditisa (40-20m/)

-3 set(sistem)= 3 aerobna+3 anaerobna bo%ica -uzimanje iz peri&erne vene, a ne iz iv' katetera -treba uzeti toliko krvi da omjer prema kol' teku"e podloge bude 3#30 ili 3#40 Izorkovanje klini%kih uzoraka za mikrobiolo(ke pretrage - uzorci cerebrospinalnog likvora - postupanje po principima asepse i antisepse - 2 epruvete likvora ( citolo(ka,biokemijska i mikrobiolo(ka analiza-4-9 ml) - Riz ruke u rukuS prioritetni,hitni uzorak, odmah se obraduje - uzimanje# subduralna, ventrikulska ili lumbalna punkcija - mjesto punkcije# intervertebralni prostor /2-/8, /8-/9, /9-13 -ne u hladnjak Izorkovanje klini%kih uzoraka za mikrobiolo(ke pretrage - ostale tjelesne tekuine -ascites, amnion, perikardijalna, pleuralna, sinovijalna 3)prije aspiracije dezin&icirati podru%je ko$e 70% izopropilnim alkoholom i Pili povidon-jodidom 4)uzeti uzorak perkutanom aspiracijom ili prilikom kirur(kog zahvata 2)dobiveni sadr$aj staviti u sterilnu posudu s ili bez teku"e hranjive podloga (bujona) 8)uzorak odmah poslati u laboratorij, ako nije mogu"e dr$ati na sobnoj temperaturi ili u termostatu Izorkovanje klini%kih uzoraka za mikrobiolo(ke pretrage - apscesi7 rane7 opekline i eksudati0iscjedci2 -pa$ljivo i temeljito %i("enje rane sterilnom &iziolo(kom ili otopinom J 454 -uzimanje# kiretom ili iglom za punkciju ko$e (u slu%aju da nije mogu"e tako, uzimaju se 4 brisa (jedan za direktni mikroskopski preparat, drugi za kulturu)) -aspirat iz dubine rane -anaerobna transportna podloga Izorkovanje klini%kih uzoraka za mikrobiolo(ke pretrage - uzorci iz uha i oka -oko# bris konjunktive uzet iz unutra(njeg ruba kantusa -uho# aspirat, ili tanki bris kroz spekulum ako je bubnji" per&oriran Izorkovanje klini%kih uzoraka za mikrobiolo(ke pretrage - uzorci kosti

3)bioptate staviti u sterilnu posudu i odmah poslati u laboratorij 4)staviti u transportni bujon, odmah poslati u laboratorij, ako nije mogu"e ostaviti u termostat ili na sobnoj temperaturi 4rioritetni uzorci

-krv za J@ -likvor -transtrahealni aspirat -uzorak iz oka -perikardijalna teku"ina -amnionska teku"ina -zglobna teku"ina -kirur(ki uzorci i H+/ iz ?BI 6zorak temperatura hemokultura, termostat (27AB) cerebrospinalni likvor uzorci u trasportnoj podlozi za anaerobnu sobna (40AB) obradu punktati, intraoperativni uzorci, apsces, bris rane, bris $drijela, usne (upljine, nosa, oka, nazo&arinksa, kanile, hladnjak (8AB) sekret sinusa, iska(ljaj, H+/, urin, bris uretre, vagine, cerviksa, ejakulat, stolica, bris rektuma, $elu%ani sok''' 6zgoj i identi"ikacija bakterija ?denti&ikacija 3'mikroskopski preparat 4'izolacija na podlogama 2'makroskopski izgled 8'metaboli%ka svojstva 9'antigena svojstva >'osjetljivost na antimikrobne lijekove

vrijeme T4h T48h

T48h

Izgoj# J)+*F?-E 05 /5;E# 3) 0rirodne hranjive podloge 4')1inteti%ne hranjive podloge 2) 0olusinteti%ne hranjive podloge -podjela prema namjeni# 3) Jranjive podloge za izdvajanje bakterija iz materijala 4)1elektivne hranjive podloge 2) i&erencijalne hranjive podloge 8)Jranjive podloge za odre,ivanje biokemijskih osobina 9)Jranjive podloge za %uvanje bakterija >)Jranjive podloge za posebne namjene &spitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike

7etode testiranja# -di"uzijska metoda -kvalitativan test, jednostavan -disk di&uzija -papirnati disk natopljen nekim antibiotikom -postavlja se na povr(inu krute podloge na koju je prethodno nasa,ena %ista kultura -inkubacija 34-3Gh, termostat 27AB -ako je antibiotik djelotvoran, sprje%ava rast bakterije, bakterija poraste tek na odre,enoj udaljenosti od diska na kojoj je konc' antibiotika premala, nedjelotvorna (zona inhibicije (mm)) -dilucijska metoda 0!'%7 !&%2 -odre,uju najni$u (minimalnu) konc' antibiotika koja spre%ava rast bakterija -kvantitativna metoda, vrlo precizno odre,uje osjetljivost bakt' na antibiotike -testiranje na teku"oj ili krutoj podlozi -antibiotik se serijski razrje,uje, nanosi naPu bakteriolo(ku podlogu (nasa,enu sojem bakterija koji se ispituje) -3G-48h inkubacije -!&%-konc' antibiotika koja se nalazi u prvoj podlozi na kojoj nema porasta bakt' -!'%- najmanja (min') konc' koja ubija odre,enu bakteriju -druge metode# DbreakpointD, -E-test- kombinacija dilucijske i di&uzijske metode# na posebnu traku je apsorbiran antibiotik u gradijentu koncentracije, traka se pola$e na podlogu nasa,enu kao za di&uzijski test, prema veli%ini zone na trakici se mo$e o%itati 7?@ )ezultat testiranja osjetljivosti -osjetljiv-senzitivan (1) -organizam ne raste u prisutnosti konc' atibiotika (potpuna inhibicija rasta) -antibiotik djeluje u uobi%ajenim dozama -rezistentan ()) -bez inhibicije rasta -antibiotik ne djeluje -umjereno osjetljiv- intermedijaran (?) -djelomi%na inhibicija rasta -antibiotik djeluje u ve"im dozama !etodologija i proces mikrobioloke dijagnostike 3)6zorkovanje 4)3asaivanje uzoraka -kvalitetno pripremljen mikrobiolo(ki uzorak se prenosi na adekvatnu hranjivu

podlogu, prikladnim laboratorijskim alatom 2)4ikiranje -postupak podizanja izoliranih kolonija s hranjivog agara svrha kojeg je, primjerice, priprema mikroskopskog preparata, biokemijskog niza ili antibiograma 2)4resaivanje -laboratorijska tehnika prijenosa bakterije, bakterijske kulture ili ve" nasa,enog teku"eg hranili(ta (bujona) na novi kruti ili teku"i medij' 8) 5iskanje -tehnika postavljanja papirnatih antibiotskih diskova na razmazane bakterijske kulture, u svrhu odre,ivanje osjetljivosti bakterija (in vitro) na razli%ite antibiotike &zravna dijagnostika virusnih in"ekcija 3) citolo(ki pregled uzorka (s mjesta gdje se umna$a ili izlu%uje) 4)elektronska mikroskopija 2)izolacija virusa 8)detekcija virusnih proteina (antigena i enzima) 9)detekcija virusnog genoma 3eizravna dijagnostika virusnih in"ekcija 0seroloke metode2 -najbolje rezultate daju metode# E/?1+, ?Q=+, *Q, )-@ -dokaz speci&i%nih-protuvirusnih protutijela -uzorak krvi ili cerebrospinalnog likvora -serum se uzima 4 puta, odmah u po%etku bolesti, te 30-38 dana kasnije !olekularna dijagnostika virusa #izioloka "lora ljudskog organizma 0ojam &iziolo(ka &lora -podrazumjeva nastanjene mikroorganizma na ko$i i sluznicama zdravog %ovjeka koji mu ne %ine nikakvu (tetu -karakteristi%na za %ovjeka, stabilna po broju i vrsti mikroorg' -individualne razlike- posljedica prehrane, okoli(a, higijenskog standarda, dobi, prisutnost bolesti''' -uloga &lore# za(tita %ovjeka od patogenih mikroorg' (neprekidno poticanje imunog sustava -6 br$a reakcija na novi antigen koji ulazi u organizam) -u odre,enim uvjetima postaje patogena (trauma organizma (op' zahvat), smanjen imunitet) -rezidentna "lora- ona koja se odnosi na odre,eno podru%je i svojstvena je odre,enoj dobi %ovjeka

-prolazna 0tranzitorna2 "lora- koju %ovjek stje%e iz vanjske sredine (npr' iz hrane, zadr$ava se privremeno) %o1a7 zvukovod7 nosno predvorje -ta &lora stabilna cijelog $ivota -smanjivanje norm' &lore ko$e u%estalim pranjem, brzo se nadoknadi -S. aureus, S. epidermidis, difteroidi ''' -ko$a- trajna (rezidentna) &lora (S. epidermidis, difteroidi, C. albicans ), prolazna (S. aureus (MRS !, "seudomonas spp., enterobakterije, enterokoki) 5ini sustav -mikroorg' koji ulaze u udahnutom zraku, izbacuju se izdahnutim zrakom -nosni hodnici- di&teroidi, 1' epidermidis, 1' aureus, 1' pneumoniae -nazo&arinks- neisseria, J' in&luenzae, sterptokoki viridans grupe +, 1' species -plu"a (bronhi, alveole), paranazalni sinusi- normalno sterilni 4robavni sustav - gl' mehanizam %i("enja bakt' . ispiranje sluznice slinom -Isna (upljina i oro&arinks# S. epidermidis, Veillonella, ctinom#ces ''' - Fednjak# nema svoju &loru, mikroorg' prolaze u hrani, pi"u, slini - Ueludac# niski pJ ubija mikroorg' -Brijevo# oko 800 vrsta bakt', KK'K% anaerobna &lora, broj raste od jejunuma prema kolonu - uodenum# minimalni broj -Fejunum# 304-302 -?leum# do 307 -@olon# 3033-3034 -gl' na%in odr$avanja broja bakterija# normalna peristaltika crijeva, obnavljanje povr(inskih slojeva sluznice $uloga crijevne "lore 3) sudjeluje u probavi 4) sintetizira @-vitamin 2) sprje%ava prodor patogenih mikroorg' bakterijskim antagonizmim (B)- colonisation resistance) 8) potpoma$e reapsorbciju estrogena i androgena izlu%enih u $u%i !okrano$spolni sustav8 -donji dio uretre# S. species, $acteroides, Clostridium, %nterobacteriaceae -proksimalni dio uretre, mokra"ni mjehur, ureteri i pijelon- 1QE)?/*? -vagina# /actobacillus, Hacteroides, Blostridium, Enterobacteriaceae -cerviks# ili sterilan ili sadr$i &loru vagine u malom broju -uterus i tube# sterilni

Specijalna mikrobiologija
rod Streptococcus (najva$nije vrste# Streptococcus pyogenes, Stereptococcus agalactiae, Streptococcus pneumoniae, viridans streptokoki# mikromor&ologija, bolesti koje uzrokuju, uzorci za mikrobiolo(ku dijagnostiku, prevencija)

5 rodu -gram +, koki, u paru ili u lancu, $ive na sluznicama %ovjeka i $ivotinja kao normalna &lora, neki uzrokuju bolesti S. pyogenes 7ikromor&ologija# - u paru ili povezani u lance, gram +, ali starenjem ostaju gram negativni, '9S$( -ima kapsulu gra,enu od hijaluronske kiseline (zbog toga ju organizam ne poznaje kao stranu), kapsula djeluje anti&agocitno, -kroz st' stijenku prolaze &ibrili sastavljeni od 7-proteina(glavni protein), -djelovanje 7-proteina# &agocitno, glavni %initelj patogenosti, ne o(te"uje &agocite ve" im ne dopu(ta da se pribli$e stanici Holesti# -4 vrste bolesti# gnojne upale i poststreptokokne bolesti -gnojne upale# akutna upala $drijela, erizipel (akutna in&ekcija ko$e i potko$nog lim&nog tkiva), pioderma (in&ekcija ko$e), (arlah, sindrom toksi%nog (oka -poststreptokokne bolesti# akutna reumatska groznica (+);), akutni glomerulone&ritis (+;*) Izorci za mikrobiolo(ku dijagnostiku# -obrisak $drijela, obrisak ili eksudat rane, krv, likvor, iska(ljaj te punktati /ije%enje i prevencija# -preno(enje# bliskim dodirom, kaplji%no (govor, ka(alj, kihanje), izravni kontakt S. agalacticae 7ikromor&ologija# -HJ1-H Holesti# -kolonizira $' spolni sustav, mo$e se na"i u crijevnom sustavu -novoro,en%e se mo$e in&icirati in utero, prolaskom kroz poro,ajni kanal ili nakon poroda, te izaziva sepsu i meningitis -uzro%nik sepse kod dijabeti%ara i imunokompromitiranih /ije%enje i prevencija# -penicilin S. pneumoniae 7ikromor&ologija# - al&a-hemoliti%ki streptokok (oblik svije"e), kapsula djeluje anti&agocitno, pneumokok ima protein-7, no on nije antigen kao kod 1' 0Logenes, Holesti# - uzrokuje respiratorne in&ekcije# upala nosa, sinusa, uha, grla, bronha i plu"a, konjuktivitis, sepsa, a iz krvi mo$e u bilo koji organ Izorci za mikrobiolo(ku dijagnostiku# -gnoj ili bris grla, eksudat srednjeg uha, ekspirat traheje, likvor, iska(ljaj /ije%enje i prevencija# - penicilin, mo$e i ce&alosporini, eritromicin Viridans streptokoki -koloniziraju sluznicu gornjeg di(nog sustava, %ine normalnu &loru %itavog probavnog sustava, te $' spolnog sustava, najbrojniji u usnoj (upljini Holesti# -bakterijski endokarditis

-uzro%nici mengitisa i sepse kod imunokompromitiranih /ije%enje i prevencija# -penicilin

Enterococcus sp' (najva$nije vrste & E. faecalis, E. faecium# bolesti koje uzrokuju, uzorci za mikrobiolo(ku dijagnostiku, prevencija) -gram +, lagano izdu$eni koki, u paru ili u kratkom lan%i"u -in&ekcije u %ovjeka izazivaju %. 'aecalis, %. faecium -vrlo otporni na nepovoljne utjecaje okoline (temp' do >4AB kroz 20min) -%ine normalnu &loru crijevnog sustava, usne (upljine i $'spolovila -3'uro,ena otpornost prema nekim antibioticima (ce&alosporini, klindamicin''') -4'umjerena osjetljivost prema drugima (aminoglikozidi) -2' sposobnost tolerancije tre"ih (penicilin, glikopeptidi) (djeluju samo bakteriostatski, a baktericidni u%inak imaju samo u kombiniranoj terapiji s aminoglikozidima) -uzrokuju# endokarditis, in&ekcije mokra"nog sustava, prostatitis, bolni%ke in&ekcije (sepsa, intraabdominalne i intrapelvi%ne in&ekcije) rod Staphylococcus (najva$nije vrste & Staphylococcus aureus, koagulaza$negativni sta"ilokoki# bolesti koje uzrokuju, uzorci za mikrobiolo(ku dijagnostiku, prevencija) 5 rodu -gram +, u nepravilnim nakupinama -paraziti ljudi i $ivotinja, &akultativni anaerobi, nepokretni, nesporogeni -glavni predstavnici# 1' aureus, 1' epidermidis''' -proizvode enzim katalazu (katalaza pozitivni) -cijeli se rod mo$e podijeliti u 4 skupine -koagulaza pozitivni (aureus) -koagulaza negativni (ostali) Staphylococcus aureus -7or&ologija# sitni, tvore grozdove, nepokretni, aerobni, imaju kapsulu, ne prave spore, ;+, beta-hemoliza' -obitava na povr(ini ko$e, na sluznicama, u crijevu (prolazna &lora), nosni vestibulum, pazusi, prepone -prisutan u pra(ini i na predmetima op"e uporabe (naj%e("e dospijeva s ruku %ovjeka) -5tpornost - najotporniji na nepovoljne %imbenike okoli(a -)ezistencija -lako i brzo razvija otpornost prema antibioticima - ubrzo nakon primjene nekog antibiotika, stvore i otporni sojevi - otpornost je uzrokovana sljede"im %imbenicima! - proizvodnja beta-laktamaze (K9% sta&ilokoka) - meticilinska rezistencija (promjena mjesta djelovanja antibiotika) - posjedovanje plazmida koji omogu"uje genetski kodiranu otpornost Holesti# -nakon poroda kolonizira ko$u i vestibulum nosa novoro,en%eta, sluznicu

nazo&arinksa i %esto probavni sustav i vaginu -kod o(te"enja ko$e ili sluznice, sta&ilokoki dospijevaju u tkivo, izazivaju lokalnu upalnu in&ekciju -tipi%ne lokalne in&ekcije na ko$i -postoperativne in&ekcije kirur(kih rana i opekotina, in&ekcije dojki nakon poroda -iz svakog lokalnog $ari(ta in&ekcija se mo$e (iriti po cijelom organizmu uzrokuju"i sepsu i metastatsku gnojnu upalu -mogu izazvati te(ku upalu plu"a (u operiranih, imunokompromitiranih''') i gnojni meningitis -djelovanjem toksina izazivaju trovanje hranom, zatim toksi%ni (ok''' /ije%enje i prevencija# -ako je rije% o bolni%koj in&ekciji, potreban uzorak za mikrobio' pretragu -%esto otporni na betalaktamske antibiotike, primjena glikopeptida (ili aminoglikozidi ili ri&ampicin ili &ucidinska kis') -preno(enje# dodirom (izravno ili neizravno (predmetima uporabe)) te zrakom -rizi%ne skupine# novoro,en%ad, kirur(ki bolesnici, bolesnici na odjelima intenzivne, starije osobe, dijabeti%ari (imunokompromitirane osobe) -izvor in&ekcije# zdrave kolonizirane osobe -prevencija# pa$ljiva i dosljedna higijena, naro%ito pranje ruku prije i poslije svakog dodira s osjetljivim bolesnicima Koagulaza-negativni stafilokoki -pripadaju normalnoj &lori ko$e i sluznica di(nih puteva, donjeg dijela mokra"ovoda i $' spolovila -kod imunokompromitiranih bolesnika mogu izazvati te(ku sepsu i metastatske in&ekcije u razli%itim organima -zadr$avaju se na umjetnom plasti%nom materijalu (i'v' trajni kateteri, umjetni umetci), koloniziraju ga, te izazivaju lokalnu in&ekciju -lije%enje antibioticima, odstranjivanje katetera ili umetka rod Neisseria (N. meningitidis, N. gonnorrhoeae ( bolest koje uzrokuje, uzorci za mikrobiolo(ku dijagnostiku, prevencija) 5 rodu 7or&ologija# gram . , diplokoki poput zrna kave, nepokretni, ne prave spore, neki prave kapsulu, &akultativni anaerobi -rastu na oboga"enim podlogama - %okoladni agar -obavezni paraziti sluznica' unutarstani%ni paraziti i uzrokuju gnojni proces N. meningitidis Holesti# -uzro%nik gnojnog meningitisa -preno(enje# kaplji%nim putem Izorci za mikrobiolo(ku dijagnostiku# -likvor, krv za hemokulturu, punktat ko$ne promjene, aspirat zgloba, obrisak nazo&arinksa (kod klicono(a) -prioritetni uzorci, ne u hladnjak /ije%enje i prevencija# -peniclin ;, 2' generacija ce&alosporina''' -prevencija# izbjegavanje uskih kontakta s klicono(ama, primjena antibiotika u klicono(a

N. gonorrhoeae Holesti# -uzro%nik gonoreje, spolne bolesti -ra(ireno me,u mladim i spolno aktivnim osobama -prijenos bliskim dodirom -inkubacija# 3-7 dana -mogu"e in&ekcije oro&arinksa, analnog podru%ja i konjunktive oka -kod novoro,en%adi (zaraze se prolaskom kroz poro,ajni kanal) in&ekcija konjunktive, mo$e do"i i do sljepo"e -kod mu(karaca- akutni uretritis (bolno mokrenje+gnojni iscjedak) -kod $ena- in&ekcija endocerviksa i uretre (bol u abdominalnom podru%ju, bolovi pri mokrenju, sluzavno-gnojni iscjedak iz vagine) Izorci za mikrobiolo(ku dijagnostiku# -obrisak uretre, obrisak cerviksa, kod posebnih indikacija obrisak rektuma, $drijela, konjunktive, krv za hemokulturu''' /ije%enje i prevencija# -rezistentna na penicilin, ce&triakson''' -prevencija# spolni odgoj, brza dijagnostika i terapija Enterobacteriaceae (najva$nije vrste & Salmonella, Escherichia, Klebsilla, Enterobacter# bolesti koje uzrokuju, uzorci za mikrobiolo(ku dijagnostiku, prevencija) Salmonella Holesti# -ulazak u organizam peroralnim putem -2 tipa bolesti# -gastroenteritis -naj%e("i oblik salmoneloza -inkubacija 3-4 dana -bolest po%inje mu%ninom, povra"anjem, proljevima, gr%evima u trbuhu -traje nekoliko dana -naj%e("i serotipovi # 1' Enteritidis, 1' QLphimurium -crijevne groznice -najte$i oblik bolesti- trbu(ni ti&us -inkubacija 9-38 dana -groznica kontinuiranog tipa, slabost, jaka glavobolja''' -septiki sindrom -najrje,i oblik slamoneloza Izorci za mikrobiolo(ku dijagnostiku# a)za gastroenteritise# stolica, povra"ene mase, sumnjiva hrana b)za sepsu# krv, likvor, iska(aljaj, punktat c)za trbu(ni ti&us# krv, iza 30-39 dana stolica, urin''' 0revencija# -kontrola voda, kloriranje vode, kontrola klicono(a, osobna higijena (pranje ruku)''' Escherichia !E.coli" -dio normalne crijevne &lore, mo$e biti povezana s in&ekcijom gotovo svakog tkiva

-pre$ivljava dugo u vodi, zemlji, predmetima -osjetljivost# dobro osjetljiva na dezin&icijense, antibiotike Holesti# -enterokolitis, in&ekcije mokra"nih puteva, neonatalni meningitis, sepsa, in&ekcije rana, pneumonija, septi%ni artritis, osteomijelitis,''' -crijevne in&ekcije - enteropatogene %. coli (E0EB) (dje%ji proljevi), -enterotoksi%ne %. coli (EQEB) (ve"ina proljeva putnika) -enteroinvazivne %. coli (E?EB) (sli%e (igelama) -enterohemoragi%ne %. coli (EJEB) (hemoragi%ni kolitis) -in&ekcije mokra"nog sustava- samo neki serotipovi %. coli 5-antigenih grupa -novoro,ena%ki meningitis- dijete se zarazi prolaskom kroz poro,ajni kanal ili preko ruku med' osoblja Izorci za mikrobiolo(ku dijagnostiku# -crijevne in&ekcije- stolica, obrisak rektuma -in&ekcije mokra"nog sustava- urin 0revencija# -preno(enje &ekalno-oralnim putem, mlijekom, hranom $ivotinjskog podrijetla -higijena ruku, kontrola namirnica Klebsiella -habitat# probavni sustav, na ko$i, na sluznici nazo&arinksa -otpornost prema antibioticima (gotovo sve) -8 vrste patogene -Klebsiella pneumoniae -habitat# probavni sustav, ko$a, sluznica nazo&arinksa -otpornost# znaj%ajno otporna na antibiotike Holesti# -in&ekcije mokra"nog s', respiratorni s', bolni%ke in&ekcije (sepsa, meningitis) Izorci za mikrobiolo(ku dijagnostiku# -razli%iti, ovisno o mjestu in&ekcije 0revencija# -higijena ruku Enterobacter -sli%na )lebiselli, no pokretna -oportunisti%ka bakterija -uzro%nik bolni%kih in&ekcija -priro,ena rezistencija #seudomonas aeruginosa -nalazi se u tzv' &luorescentnoj grupi roda 0seudomonas jer stvara &luorescentni pigment (piocijanin i &luorescin, izaziva hemolizu' -mor&ologija# mali (tapi"i s monopolarnim bi%em i pilama -otpornost# jedna od najotpornijih bakterijskih vrsta, jedna od najrezistentnijih bakterijskih vrsta na atibiotike, pre$ivljava i u blagim otopinama dezin&icijensa, -osjetljiv na kiseline i soli srebra' -patogenost# oportunisti%ka bakterija -in&ekcijom rana stvara se plavozeleni gnoj a in&icirane rane imaju miris cvijeta lipe'

-bolesti# meningitis, in&ekcije urogenitalnog trakta (%esto), in&ekcije di(nog trakta, enteritis, otitis i brojne druge piogene in&ekcije, in&ekcije mokra"nih kanala, kod novoro,en%adi smrtonosna sepsa, %este su bolni%ke in&ekcije sojevima otpornim na antibiotike -uzorci# uzorci ko$nih lezija, gnoj, mokra"a, krv, likvor, iska(ljaj''' $cinetobacter baumannii -oportunisti%ki uzro%nik hospitalnih in&ekcija, prvenstveno u imunokompromitiranih bolesnika -aerobna, gram . negativna bakterija -te(ko"e u kontroli i sprje%avanju (irenja ' baumannii - ova bakterija mo$e dugo pre$ivjeti na suhim povr(inama (potencijalni izvor zaraze) -mo$e razviti rezistenciju na karbapeneme razli%itim mehanizmima -zabrinjavaju"i porast rezistencije na karbapeneme zabilje$en je posljednjih godina me,u izolatima ' baumannii u nekoliko bolnica u Jrvatskoj (naerobne bakterije -medicinski zna%ajne dijelimo u 4 skupine# 3) sporogeni anaerobi- uzro%nici in&ekcija, ezgogeni patogeni (izvana u %ovjekov organizam), dio normalne &lore 4)asporogeni anaerobi- dio normalne &lore, endogeni patogeni (iz %ovjeka), oportunisti%ki patogeni -posebnu pozornost obratiti na uzorkovanjeVVV -pri uzorkovanju paziti da se ne kontaminira normalnom &lorom -uzorke odmah dostaviti u laboratorij na obradu

(naerobne sporogene bakterije (najva$nije vrste# %lostridium perfringens, %lostridium tetani, %lostridium botulinum, %lostridium difficile, bolesti koje uzrokuju, uzorci za mikrobiolo(ku dijagnostiku, prevencija) @lostridiji -gram+, sporogeni anaerobni (tapi"i -%initelji patogenosti# egzotoksini i enzimi -habitat# u zemlji, vodama, na biljkama, u crijevima %ovjeka -veoma otporne spore, godinama pre$ivljavaju u vanjskoj sredini %lostridium perfringens Holesti -plinske gangrene, klostridijalne mionekroze, spese, apscese mozga, nekrotiziraju"e pneumonije, torakalni empijemi, intraabdominalne in&ekcije s razvojem sepse, nekrotitiraju"i enteritis Izorci -ovisno o mjestu in&ekcije 0revencija

- adekvatnim tretmanom rana *%lostridium tetani -habitat# probavni sustav biljojeda, u zemlji -otpornost# otporne spore koje mogu u vanjskoj sredini pre$ivjeti desetlje"ima - in&ekcija je uvijek lokalna pa kao takva ne bi bila veliki problem, no otrovi se (ire krvlju - znakovi zaraze su ko%enje voljne muskulature, spazam mi(i"a lica, kontrakcija le,ne muskulature, svijest je o%uvana Holesti -tetanus Izorci -ovisno o mjestu 0revencija -preno(enje# rane, ubodi - otvorite ranu (anaerob)VVV %i("enje sa superoksidom, vakcinacija *%lostridium botulinum Holesti -botulizam Izorci -zaga,ena hrana, serum bolesnika, povra"ene mase i stolica 0revencija -preno(enje putem konzervirane hrane ili su(enog mesa zaga,enih B'botulinum -nadzor nad konzerviranjem namirnica *%lostridium difficile Holesti -pseudomembranozni kolitis (07B) -javlja se kod pacijenata koji koriste antibiotike i dr' ili prisutne osnovne bolesti ( uremija) ili stanja (anestezija, stariji) Izorci 0revencija -racionalna primjena antibiotika

)od &ycobacterium -aerobni, nepokretni, lagano zavijeni (tapi"i, bez spora -podjela# -patogene mikobakterije -uvjetno patogene (7' tuberculosis) N&ycobacterium tuberculosis -obligatni uzro%nik, %ovjek jedini doma"in -preno(enje udisanjem in&iciranog aerosola, kaplji%nim putem Holesti# -tuberkuloza Izorci# -sputum, bris larinksa 0revencija# -HB;-vakcinacija (u prvoj godini $ivota) -kemopro&ilaksa (primjena u in&iciranih osoba s ciljem sprje%avanja nastanka

bolesti) N&ycobacterium leprae -obligatni intracelularni bacili -spori rast i generacijsko vrijeme (40-20 dana) Holesti# -lepra(guba)- kroni%na zarazna bolest ko$e, sluznica i peri&ernog $iv%anog sustava sa sna$nim imunolo(kim reakcijama -znakovi na ko$i# %vori"i ispod epiderme ili na sluznicama -neurolo(ke mani&estacije# svrbe$, preosjetljivost, obamrlost, anesteziju dijelova tijela, paraliza lica, kontraktura mi(i"a (ake (poput pan,e), resorpcija kosti, atro&ija i otpadanje prstiju, ruku, nogu Izorci# -biopsija ko$e ili sluznice nosne (upljine

'akterijemija i sepsa (de&inicije, etiologija, pato&iziologija i laboratorijska dijagnostika) e&inicije -'akterijemija- prisutnost $ivih bakterija u cirkuliraju"oj krvi, dokazuje se izolacijom bakterija iz krvi na bakteriolo(kim podlogama -podjela bakterijemije# -s obzirom na trajanje# -prolazna- kratkog trajanja -povremena- u odre,enim ili neodre,enim vremenskim intervalima -trajna(kontinuirana)- bakt' stalno prisutne u cirkulaciji -prema izvoru# -primarne (nepoznat izvor) -sekundarne (poznat izvor) -prema mjestu nastanka -izvanbolni%ke -bolni%ke -intenzitet bakterijemije- broj kolonija bakterija koje se izoliraju iz 3m/ krvi, intenzitet ve"i kod gram+, u djece i dojen%adi -Sepsa- klini%ki pojam koji ozna%uje sistemni odgovor bolesnika na te(ku in&ekciju i o%ituje se u tahipneji (640 udisajaPmin), tahikardiji (6K0 otkucajaPmin), te &ebrilitetu (62GAB), obuhva"a i znakove promjenjene per&uzije organa -Septiki ok- te(ka sepsa, sindrom sepse uz hipotenziju, odgovara na davanje iv' teku"ine i &armakolo(ku terapiju, visoki mortalitet (90->0%) -S&:S- sistemski upalni odgovor -4ozitivna hemokultura- ona iz koje je izolirana bakterija Etiologija -osjetljiva populacija- te(ka osnovna bolest ili operacija, razli%ita invazivna dijagnosti%ka i terapijska pomagala, velika potro(nja antibiotika

-uzro%nici sepse# -vanbolni%ki# E'coli, 1'aureus, koagulaza-negativni sta&ilokoki, HJ1-+''' -bolni%ki (oportunisti%ki patogeni)# 0'aeruginosa, 1'aureus, koagulazaneg' sta&ilokoki, E'coli (E1H/), Bandida spp', B'di&&icile /aboratorijska dijagnostika -2 seta J@, brza dostava u lab' ili termostat 27AB 'akterijski uzronici in"ekcija C3S$a# Neisseria meningitidis, '9S-', Streptococcus pneumoniae, 'aemophylus influenzae, (isteria monocytogenes, Escherichia coli %; 1imptomi -visoka temperatura -glavobolja -ko%enje vrata -povra"anje -letargija, kon&uzija (u manje djece)-razdra$ljivost, pospanost Neisseria meningitidis -uzro%nik bakterijskog meningitisa u djece (W9god), adolescenata, odraslih -bolest# -%ovjek jedini doma"in (klicono(a(nazo&arinks) ili bolesnik) -preno(enje kaplji%nim putem -polazak kroz sluznicu-6krv-6krvno-mo$dana barijera= menigitis -visoka smrtnost, neurolo(ke posljedice -lije%enje# -penicilin ;, 2'generacija ce&alosporina''' -prevencija# -izbjegavanje uskog kontakta sa klicono(ama -kemopro&ilaksa <'9S$' -uzr%nik bakt' meningitisa u novoro,en%adi te kod starijih i imunokompromitiranih -1treptococcus agalacticae -novoro,en%e se in&icira prolaskom kroz poro,ajni kanal ili nakon poroda -lije%enje# kloram&enikol Streptococcus pneumoniae -uzro%nik bakt' meningitisa u djece (W9god), adolescenata, odraslih te starijih i imuokompromitiranih) -bolest# -preno(enje kaplji%nim putem -kolonizira gornji di(ni sustav (nazo&arinks) 'aemophylus influenzae -tip b(djeca W9god), tip non b (stariji i imunokompromitirani) -kolonizira sluznice gornjeg respiratornog sustava -(irenje# kaplji%nim putem ili izravnim dodirom, krv-6s$s -epidemijski karakter -%este trajne posljedice (mentalna retardacija, konvulzije, pareze)

-prevencija# cjepljenje (isteria monocytogenes -uzro%nik bakt' meningitisa kod starijih i imunokompromitiranih -%esto ga nalazimo u doma"em kravljem siru, mesu, povr"u''' -kolonizira probavni sustav -glavni put prijenosa# kontaminirana hrana -novoro,en%ad se zarazi pri ro,enju Escherichia coli K) -uzro%nik bakt' meningitisa u novoro,en%adi, starijih i imunokompromitiranih -kolonizirana majka, dijete pokupi u poro,ajnom kanalu ili preko ruku med' osoblja -habitat# probavni sustav
3/ meningitidis novoro,en%ad djeca W9god adolescenti odrasli stariji i imuokomp' S/ pneumoniae '9S$ ' 9/ in"luenzae )/ monoc=togene s ./coli %;

+ + + + + + + + + tip b + + tip non b

+irusi uzronici in"ekcija C3S$a -na%ini (irenja# kontaminirane igle, kontaminirane vode, hrana ili ruke, kaplji%no -polio virus, coMsackie virus, echovirus, morbilivirus, parotitis virus, rubela virus, varicella-zoster virus

+irusi koji se prenose krvlju 09&+7 9'+7 9C+2 <9&+ -na%in preno(enja# -spolno (naj%e("e) -kontaminiranim iglama -primanjem zara$ene krvi i derivata (u po%etku otkri"a) -izravan prijenos# tijekom trudno"e, poro,aja i dojenja -presa,ivanjem organa, tkiva''' -rizi%ne skupine# homoPbiseksualne osobe, heteroseksualne promiskuitetne osobe -klini%ki sindromi -dugotrajni i polagani razvoj bolesti, dolazi do postupnog i nepovratnog uni(tavanja imunolo(kog sustava -prvih nekoliko mjeseci# bla$i oblik poreme"enog zdravstvenog stanja, vru"ica, malaksalost, glavobolja, gubitak tjelesne te$ine, pove"ani lim&ni %vorovi,

kandidoza u usnoj (upljini''' -drugi stadij# pojava +? 1-a, pojavljuje se tijekom G-30 godina od po%etka in&ekcije, propada unutra(nja gra,a lim&nih %vorova (smanjuje se broj lim&ocita), stvaraju se pogodni uvjeti za pojavu oportunisti%kih in&ekcija -tre"i stadij# zahva"anje B*1-a! glavobolja, vru"ica, nepravilni re&leksi i ataksija (poreme"aj sukladne radnje mi(i"a s pokretima), demencija, osjetni i motori%ni poreme"aji -%etvrti stadij# pojava tumora -prevencija# -uobi%ajene mjere# higijensko pranje ruku, uporaba rukavica, maske, odje"e''' kada je mogu" kontakt sa krvlju, svim tjelesnim teku"inama (osim znoja) -edukacija i savjetovanja o in&ekciji J?--om <9'+ -na%in uno(enjaPpreno(enja# a) kroz ko$u pri razli%itim zahvatima (kirur(ki, transplantacija, hemodijaliza, tetoviranje''') b) poljupcem, spolnim putem, uporabom zajedni%kih predmeta (%etkica za zube, pribor za brijanje'') c) s majke na plod tijekom poro,aja -rizi%ne skupine# zdravstveni djelatnici, narkomani, promiskuitetne osobe, lije%eni hemodijalizom, novoro,en%e -klini%ki sindromi# -akutna in"ekcija -mo$e pro"i klini%ki neopa$eno -mo$e se o%itovati znakovima kao (to su vru"ica, slabost, gubitak teka, mu%nina, povra"anje -slijede klasi%ni ikteri%ni ($uti%ni) znakovi o(te"enja jetre ($utica, tamna mokra"a, svijetla stolica) koji su posljedica izrazitog o(te"enja jetre -kronina in"ekcija -otkriva se tijekom rutinskog pregleda krvi (povi(ene razine jetrenih enzima) -u 30% bolesnika mo$e se razviti do ciroze jetre i izostatkom jetrenih &unkcija -primarni hepatocelularni karcinom- nasatajanje karcinoma -prevencija# -osobna higijena, edukacija <9C+

-na%in preno(enjaPzaraze# preko krvi (trans&uzija krvi), hemodijaliza, u(trcavanje droga, tetoviranje''' -klini%ki sindromi -javlja se u obliku akutne ili kroni%ne in&ekcije -slabija upalna reakcija i bla$i simptomi u odnosu na JH-napredovanje bolesti mo$e rezultirati cirozom jetre ili nastanku karcinoma -prevencija# osobna higijena, edukacija #icornaviridae !pikornaviride" N:od .nterovirus -ulazno mjesto# gornji dio probavno-di(nog sustava (oro&arinks) -ciljni organ# 1U1 -umno$ava se u stanicama $drijela i crijeva, potom viremijom dospjeva u 1U1 -prenose se &ekalno-oralnim i di(nim putem -rizi%ne skupine# mala djeca, mu(karci -inkubacija# 7-38 dana -na te$inu klini%ke slike utje%u# imunode&icijencija, dob bolesnika, spol, pothranjenost, hladno"a, trudno"a, &izi%ki napor -bolesti# -0oliomijelitis- u po%etku nalik na in&luencu, kasnije napada 1U1 -0araliti%ka bolest- nalik na poliomijelitis, prognoza znatno bolja, oporavak -1erozni meningoence&alitis- napada 1U1, traje 9-30 dana, ne ostavlja posljedice -Enterovirusne in&ekcije u trudno"i- mo$e ugrozit trudno"u ili smrt trudnice -+kutni hemoragijski konjunktivitis -uzorkovanje- stolica, bris rektuma, $drijela, krv, likvor''' -transportna podloga, 8AB -prevencija- vakcinacija (1abin i @oproXski), higijenske mjere <:od :hinovirus -najzna%ajniji uzro%nici blagih in&ekcija gornjeg dijela di(nog sustava (prehlada, hunjavica) -preno(enje# kaplji%nim putem, kontaktom sa one%i("enim predmetima (maramice), zara$ene ruke -inkubacija# 3-2 dana -uzrokuju# upalu di(nih putova (bronhitis), sinusa, srednjeg uha''' -klini%ki sindromi# (mrcanje, kihanje, za%apljenost nosa, grlobolja -trajanje bolesti# 4-2 dana -uzorkovanje# ispirak iz nosa -prevencija# osobna higijena, sanitarne mjere *rthomy+oviridae !ortomiksoviride" -virusi in&luence (tipovi +, H i B va$ni za %ovjeka) -podlo$ni promjenama (epidemije velikih razmjera)

-umno$ava se u epitelnim stanicama di(nog sustava -inkubacija# 3Gh-2dana -rizi%na skupina# mala djeca -pogodni uvjeti zimi kad je vla$nost i temperatura zraka niski -prenosi se kaplji%no (govorom, ka(ljanju, kihanju) -klini%ki sindromi# -op"i simptomi-vru"ica do 80AB, tresavica, glavobolja, bolovi u mi(i"ima i zglobovima -najpoznatije# Ypanjolska gripa, +zijska gripa, Jong @ong gripa, J3*3''' -uzorkovanje# nazo&aringealni sekret, ispirak nosa, bris $drijela -prevencija# antivirusni preparati (tami&lu'''), vakcinacija #aramy+oviridae N:od 4aram=>ovirus 0paramiksovirus2 -virus parain&luence (ljudski tip 3 i 2) -uzro%nici akutnih di(nih bolesti -rizi%na skupina# mala djeca -vrste# -tip 3 i 4- oboljenja djece pret(kolske dobi -tip 2- javlja se endemski kroz %itavu godinu u dojena%koj dobi -klini%ka slika# bronhiolitis, pneumonija, sindrom krupa (laringotraheobronhitis- intenzivan ka(alj nalik na lave$, stridor, smetnje s disanjem) -uzorkovanje# aspiracija nazo&aringealnog sekreta, $drijelni obrisak, ispirak nosa

:S+ 0respiratorni sincicijski virus2 -vode"i uzro%nik akutnih in&ekcija di(nog sustava -prisutan u svim dobnim skupinama# -inkubacija# 2-7 dana 3)kod djece i odraslih# u obliku prehlade 4)kod dojen%adi i u male djece# glavni uzro%nik bronhiolitisa, bronhitisa i pneumonija -temperatura, ka(alj, nakon 4-2 dana ote$ano disanje (simptomi bronhiolitisa) -epidemije- uobi%ajene u zimskim i ranoproljetnim mjesecima -uzorkovanje# aspirat nazo&aringealnog sekreta, ispirak nosa ili bris $drijela

$denoviridae -in&iciraju epitelne stanice di(nog i probavnog sustava -razli%ite bolesti# 3)&aringokonjunktivalna groznica- upala $drijela i o%nih spojnica, povi(ena temp',

otekli lim&ni %vorovi 4)epidemijski keratokonjunktivitis- akutna upala o%nih spojnica s pove"anim i bolnim lim&nim %vorovima 2)akutna in&ekcija gornjih di(nih puteva- op"a kratkotrajna &ebrilna bolest (mala djeca, mlade$'') 8)gastroenteritis i proljev(tp' 80, 83, 84 (skupina =)) -uzorkovanje# nazo&aringealni sekret, ispirak nosta, bris $drijela 9&+ (vidi 38') +irusi hepatitisa (vidi 38') 9(+ )*+ &ekalnooralni 39-30 dana P 9'+ N *+ parenteral ni 80-340 dana 2-9% odraslih 90% po ro,enju 9C+ )*+ parenteral ni 39-90 dana G0% 95+ )*+ parenteral ni 49-70 dana 4-70% 9.+ )*+ &ekaln ooralni 40-G0 dana P 9G+ )*+ parenteral ni Z +

genom prijenos inkubacij a kroni%no st

#apovaviridae !94+2 < 4apilomavirus 094+2 -(iroko rasprostranjeni, vi(e od 300 genotipova -(irenje# bliskim dodirom, one%i("enim predmetima i povr(inama (ru%nici, spu$ve, podovi kupaonica), odre,eni genotipovi i spolnim putem, tijekom poro,aja -ulazak# kroz o(te"ene dijelove ko$e i sluznice -klini%ki sindromi# -ko$ne bradavice -dobro"udni tumori glave i vrata -anogenitalne bradavice- tzv' (iljasti kondilomi, vanjski dijelovi spolnih organa, perianalno podru%je -displazija, neoplazija u("a maternice- tipovi J0- 3> i 3G -prevencija# izbjegavanje dodira s in&iciranim tkivom, redovite ginekolo(ke kontrole

'erpesviridae 09S+$;7$?7 +*+7 .'+7 C!+2 <9S+$; 0+9S$ virus herpes$simple>2 <9S+$?

nain irenja podruje in"ekcija ulazna vrata irenje imbenici koji potiu umno1avanje

dodir dodir iznad struka ispod struka sluznica, o(te"eni dijelovi ko$e slinom, sekretom rodnice, sadr$ajem herpeti%kih mjehuri"a stres, trauma, vru"ica, hladno"a, sunce

prenoenje bolest zahvaa

bolesti

prevencija

sposobnost latentnosti- %ovjek do$ivotni izvor zaraze -povratne in&ekcije slinom, posredno# kontaminiranim %a(ama, spolnim dodirom, o priborom, %etkicom za zube''' majke tijekom poro, ko$u i sluznice, oko i 1U1 Nence&alitis Nmeningitis -akutna &ebrilna i te(ka -posljedica komplikacije in&ekcije spoln upala mozga organa -visoka smrtnost (90%) -simptomi brzo nestaju sami od sebe Nin&ekcije usne (upljine -mjehuri"i -zubno meso, jezik, $drijelo Nneonatalni herpes Nkeratokonjunktivitis -smrtonosan -pri porodu ili u uterusu Ngenitalni herpes -pojava mjehuri"a (na penisu u mu(karaca, vrat maternice, sluzni rodnice, stidnica u $ena) Nza(titne rukavice, pranje ruku Nkod genitalnog herpesa# apstinencija za vrijeme trajanja Nin&ekci uporaba kondoma (ne posve sigurno) Nkod trudnica s aktivnim genitalnim herpesom# carski rez

<+*+ 0virus varicella zoster2 -vrlo zarazna -inkubacija# 38 dana - na%in (irenja-dodir, kapljice -klini%ka slika# -pojava osipa koji ubrzo prelazi u mjehuri"e te u pri(ti"e -svrbe$ -herpes zoster- ponovno pojavljivane virusne in&ekcije od latentne in&ekcije ste%ene ranije u $ivotu, -imunokompromitirani- te(ka i progesivna bolest, rizik od (irenja na plu"a, jetra, mozak -prevencija# vakcinacija <.'+ 0.pstein$'arrov virus2 -bolesti# mononukleoza, - na%in (irenja-dodir, slina (bolest poljupca) -mononukleoza -bla$a u djece nego u adolescenata i odraslih -simptomi# vru"ica, slabost, umor, upala $drijela, pove"ani lim&ni %vorovi <C!+ 0citomegalovirus2

-virusni uzro%nik kongenitalnih mal&ormacija - na%in (irenja- dodir, krv, kongenitalno tkivo o%i plu"a probavni sustav $iv%ani sustav lim&ni sustav organi djeca@odrasli polioneuritis, mijelitis sindrom mononukleoze hepatitis imunokompromitiratni korioretinitis pneumonija ezo&agitis, kolitis meningitisPence&alitis, mijelitis leukopenija lim&ocitoza

,habdoviridae !raboviride" <rod )isavirus -virus bjesno"e -ulazak u organizam# ugrizom bijesne $ivotinje, unosom one%i("ene sline u ko$u ili sluznicu (mogu"e i inhalacijom virusa) -razmno$avanje u stanicama popre%noprugastih mi(i"a -klini%ka slika 3) op"a slabost, glavobolja, mu%nina, povra"anje, proljev, gr%evi u trbuhu, vru"ica 4) neurolo(ka &aza# hiperaktivnost, neorijentiranost, halucinacije, preosjetljivost, neobi%no pona(anje,''hidro&obija, aero&obija, &oto&obija''' 2)paraliza (ili jedina mani&estacija ili daljnji tijek) 8)koma! razli%ite komplikacije od kojih se umire -prevencija# sprje%avanje izlo$enosti dodira s bolesnim $ivotinjama, nakon ugriza $ivotinje dobro o%istiti i isprati ranu otopinom sapuna

,ubivirus -virus rubele -(irenje# di(nim sekretima -rizi%ne skupine# djeca -klini%ka slika -ste%ena rubela- blaga, kratkotrajna, %e("e u djece -vru"ica, 2-dnevni osip, oteklina lim&nih %vorova iza uha i na zatiljku -rizik u trudno"i- smrtnost ploda i dijeteta tokom 3'god velika -prevencija# vakcinacija

(rbovirusi -virus koji se (iri na ljude ugrizima kukaca, kao (to su krpelji i komarci, koji se zaraze od zara$enih $ivotinja uklju%uju"i doma"e $ivotinje i ptice -bolest

-ence&alitis -te(ka in&ekcija mozga -glavobolja, pospanost i groznica, povra"anje i ko%enje vrata su rje,i znaci in&ekcije mozga i le,ne mo$dine -naglo se mogu razviti mi(i"no drhtanje, du(evna zbunjenost, konvulzije (gr%evi) i koma, ponekad dolazi do paralize ruku i nogu' 4rioni -proteinske in&ektivne %estice, najsitnije %estice $ive tvari, sitnije od virusa -napadaju isklju%ivo 1U1 -uzrokuju kroni%ne degenerativne bolesti 1U1 u $ivotinja i u ljudi -duga inkubacija, dugotrajni klini%ki tijek (mjeseci, godine), smrtonosni ishod, patolo(ke pojave samo u 1U1 -klini%ki sindromi -bolest kuru- smetnje u govoru, nesigurnost u hodu, drhtanje i nesavladivi gr%evi (*ova ;vineja) -@reuc&eld-Fakobova bolest -smrtonosna obiteljska nesanica -ne uni(tavaju se pasterizacijom niti sterilizacijom, otporni su i na proteaze -lijeka nema, a smrtnost je 300%-tna 6zronici spolno prenosivih in"ekcija Hakterije Na-seri-a gonoree (vidi 8') -u mu(karaca- uretritis (bolno mokrenje, gnojni iscjedak) -u $ena- in&ekcija endocerviksa i uretre (bolovi u abdomenu, pri mokrenju, gnojni iscjedak) .reponema palidum -uzrokuje si&ilis- kroni%na, sporo progresivna bolest, o(te"uje 1U1 -2 stadija 3)30->0 dana, ulkus (%ir) 4) 4-30 tj kasnije, simptomi nalik gripi 2) nekoliko god kasnije, -dijete se mo$e zaraziti jo( u placenti ili tokom poroda -serolo(ke pretrage- treponemski testovi (Q0J+, Q0?) <Klamidi-a trahomatis -u mu(karaca- negonokokni uretritis (*;I)-upala uretre (sluzavo-gnojni iscjedak) -u $ena- cervicitis (asimptomatski ve"inom, katkad se javlja iscjedak -trahom- in&ekcija epitela o%iju <&. hominis, /. urealitikum ( mikoplazme (nemaju st' stijenku) -%esto apatogene, 70% spolno aktivne populacije, obligatni -u mu(karaca# uretritis, prostatitis

-u $ena# vaginitis, cervicitis''' -novoro,en%e se mo$e zaraziti prolaskom kroz poro,ajni kanal 0ardanela vaginalis -klini%ke mani&estacije samo u $ena- bakterijska vaginoza (vaginalni iscjedak neugodna mirisa zbog poraslog broja ;' vaginalis) -u mu(karaca nema klini%ke mani&estacije, no oni mogu prenositi -irusi N9S+? (virus herpleM simpleM -J14) (vidi 42') N94+ (vidi 44') N9&+ (vidi 38') N9'+ (vidi 38') N9C+ (vidi 38') 0araziti .rihomonas vaginalis -hrani se bakterijama i leukocitima -izaziva lju(tenje i degeneraciju vaginalnog epitela -upalni sekret, rijedak, bjelkast i $u"kast -stvara se pogodno okru$enje za ostale organizme,

6zronici in"ekcija mokranog sustava Hakterije <./coli (90-G9% slu%ajeva) <4roteus (naj%e("i uzro%nik u dje%aka) <%lebsiela <4seudomonas <.nterobakter (oportunisti%ka bakt') <Sta"ilokokus sapro"itikus (%e("i uzro%nik u $ena) <Sta"ilokokus epidermidis (%est u bolesnika s trajnim kateterom) ;ljive ( u imunode&icijentnih osoba, bolesnika s trasplantiranim bubrezima, dijabeti%ara, s trajnim kateterom) <C/albikans

6zronici in"ekcija respiratornog sustava -podjela# 3)in&ekcije gornjeg di(nog sustava (rinitis, rinosinusitis, tonzilo&aringitis(virusi, HJ1-+)) 4)in&ekcije donjeg di(nog sustava (akut' bronhitis, kron' bronhitis, alveolarna pneumonija''') - virusi# rinovirus, koronavirus, in&luenca, parain&luenca, polio, adenovirus

bakterije# hemo&ilus in&luence(uvjetno patog'), streptokokus pneumonie, sta&ilokokus aureus (uvjetno patog'), HJ1-+ streptokokus piogenes, mikoplazma pneumonie

6zronici in"ekcija probavnog sustava (bakterije# Salmonella, Shigella, +ersinia, Camp#lobacter, Vibrio cholerae, -irusi. rotavirusi, adenovirusi, astrovirusi, kalicivirusi . norovirus) 'akterije NSalmonela (vidi 9') NShigela -bolest# bacilarna dizenterija -vrlo in&ektivne (niska in&ektivna doza- mala koli%ina bakt' potrebna za in&ekciju) -inkubacija# 4-2 dana -nagao po%etak bolesti# visoka temp', kolike(gr%evi) i vodene stolice, kasnije krv i sluz u stolici, tenezmi (la$ni i bolni podra$aji na pra$njenje crijeva) -preno(enje# &ecesom, prljavim rukama, zaga,enom hranom i insektima N,ersinia enterkolitika -klini%ka slika# gastroenterokolitis (akutni proljev) -ulazak# peroralni put -%e("e oboljevaju djeca putem zara$ene hrane ili vode N%ampilobakter -izvori# zara$ena perad, mlijeko i mesne prera,evine i vode -inkubacija# 3-7 dana -klini%ka slika# blagi obliciPte$a akutna dijareja (obilne, krvave stolice, vru"ica, gr%evi''') N+ibrio kolere -bolest# kolera (stara dijarealna bolest) -inkubacija# 3-8 dana -simptomi# mu%nina, povra"anje, pro&uzni proljev s gr%evima u trbuhu, stolica poput ri$ine vode (sluzava, epitelne stanice''') -prevencija# higijenska dispozicija &ecesa oboljelih, higijenska pa$nja u pripremi hrane +irusi Nrotavirusi -naj%e("i uzro%nik epidemijskih proljeva u dojen%adi (>-48 mj starosti) -grupa + i B- djeca, grupa H- odrasli -%e("i zimi -preno(enje# &ekalno-oralnim putem -inkubacija# 4-9 dana -klini%ka slika# obilne, vodenaste proljevaste stolice Nadenovirusi -tipovi 80, 83 -uzor%nik akutnog proljeva u djece mla,e od 3 god -inkubacija# G-30 dana

-klini%ka slika# proljev, povra"anje, umjerena temp', (K-34 dana trajanje) -svuda u svijetu, u svako doba godine Nastrovirusi -uzro%nik gastroenterititisa -%e("i u djece -klini%ka slika# mu%nina, gr%evi u trbuhu, vru"ica, proljev (2 dana trajanja) Nkalcivirusi-norovirus kalcivirusi -9 serotipova -in&ecije u cijelom svijetu, cijele godine -klini%ka slika# proljev, povra"anje, bez temp' (3-33 dana trajanje) -inkubacija# kratka (8G-74h) -(irenje# unutar zatvorenih ustanova (bolnice, (kole, '''), one%i("enim namirnicama i vodom norovirus (virus *orXalk) -nalikuje na kalciviruse (razlika u obrubu viriona koji je nejasan) -inkubacija# oko 48h -klini%ka slika# po%inje naglo! mu%nina, povra"anje, proljev, glavobolja, gr%evi u trbuhu, vru"ica -(irenje# one%i("enim namirnicama ili vodom !edicinski znaajne gljive i bolesti koje uzrokuju# rod Candida *Kandida -C. albi/ans, C.tropi/alis,... -kandidoza- in&ekcija uzrokovana vrstama roda candida (ko$na, sluzni%ka, 3 ili vi(e organa) -najra(irenija i naj%e("a mikoza %ovjeka -dio normalne &lore (29% u sluznicama $' spolnog sustava, 77% gornji di(ni sus', G9% probavni sustav zdravih ljudi) -izvor- naj%e("e vlastite endogene kandide -mnoge bolesti pospje(uju razvoj kandidoze (imunokompromitirani) -novoro,en%e- zaraza prolaskom kroz poro,ajni kanal 3)sluzni%ka kandidoza -usna (upljina- novoro,en%ad, odrasli s hormonalnim i imunolo(kim poreme"ajima -jednjak- ugl kod osoba lije%enih od malignih bolesti -$eludac, crijeva- bolesnici s malignim bolestima -rodnica- dijabetes, zdrave $ene, trudnice 4)ko$na kandidoza- naj%e("e vla$na i o(te"ena ko$a i nokti (k's' Dpelenski osipD) 2)sustavna kandidoza- in&ekcija jednog unutarnjeg organa (masivna kolonizacija sluznice probavnog sus') 8)diseminirana kandidoza- istovremena in&ekcija dva ili vi(e organa NKriptokokus neoformans -epidemiologija -8 serotipa (+, H, B, ) (serotip H speci&i%an za Europu) -do in&ekcije dolazi udisajem blastokondija iz zaga,enog zraka

-%e("e oboljevaju osobe s J?--om, malignim bolestima''' -klini%ka slika -plu"na kriptokokoza (iska(ljavanje krvi, pleuralna bol, gubitak na te$ini, slabost) -kriptokokoza 1U1 (glavobolja, vrtoglavica, povra"anje, ko%enje (ije, smjetnje vida''') (ako se brzo ne prepozna, uzrokuje smrt) (%esto se javlja (KG% svih kriptokokoza 1U1) u osoba s J?--om) -ko$na kriptokokoza (brojne ko$ne promjne na licu i vlasi(tu) $spergilus - . fumigatus, .fla-us, . niger, , nidulans -mogu kolonizirati sluznicu di(nih puteva ili (upljina u plu"ima, bolesti preosjetljivosti, invadirati stijenke krvnih $ila i uzrokovati 7?@5Q5@1?@5<I -do in&ekcije dolazi udisanjem &ijlokondija aspergilusa iz zraka, zemlje, vode, hrane, li("a -klini%ka slika! -mikotoksikoza- konzumiranjem hrane zaga,ene mikotoksinima, klini%ka slika akutnog trovanja hranom ili toksi%nog o(te"enja jetre, bubrega''' -kolonizacija sluznice i ko$e- nastaje udisanjem konidija ovih plijesni iz zaga,ena zraka, do kolonizacije obi %no dolazi u bolesnika s kroni%nim plu"nim bolestima, pothranjenih i onih lije%enih antibioticima kroz dulje vrijeme N5.:!(-O#&-& *0rihofiton *Mi/rosporum *%pidermofiton -ko$a, dlaka, nokti %ovjeka -dermato&itoza- in&ekcija uzrokovana dermato&itima N*igomikota NRizopus -klini%ka slika - ko$na zigomikoza (crvenilo, centri&ugalno (irenje, u sredini ulkus) -zigomikoza nosa i mozga (naj%e("e u dijabeti%ara, jaka bol u nosu, glavobolja, povi(ena temp', krvavi iscjedak iz nosa, napada mozak-6smrt (nekoliko sati ili dana)) -plu"na zigomikoza (iska(ljavanje krvi, povi(ena temp') NMu/or -klini%ka slika!

-ko$na zigomikoza -plu"na zigomikoza (imounode&icijentni) %rvno$tkivni paraziti (0r#panosoma spp,' 1eishmania spp, 0o2oplasma gondii, 0richinella spiralis! *tripanosoma -patogene vrste# 0.brucei gambiense, 0. brucei rodesiense, 0. /ruzi - 0.brucei gambiense, 0. brucei rodesiense uzrokuju a&ri%ku tripanosmozu (bolest spavanja) koju prenose ce-ce muhe -0. /ruzi uzrokuje F'ameri%ku tripanosmozu (Bhagasova bolest) (stjenice) *lei1mania -vrste# -1. dono-ani- uzro%nik kala-azara (produljeni &ebrilitet, splenomegalija, hepatomegalija, anemija, leukopenija) -1. infantum- visceralna li(menioza -1. tropi/a- ko$ne li(menioze -1. braziliensis- ko$no-sluzni%ke li(menioze *toksoplazma gondi -glavni nosilac# ma%kaV -in&ekcije u ljudi nastaju! 3)unosom cistama in&iciranog mesa nedovoljno termi%ki obra,enog 4)unosom oocista iz ma%jeg izmeta koji je kontaminirao hranu ili ruke 2) transplantacijom ili trans&uzijom''' -Q5@150/+<75<+ 3)kongenitalna- preko majke u trudno"i 4) ste%ena- imunokompromitirani, imunokompetentni *trihinela spiralis - $ive isklju%ivo parazitskim $ivotom, u tankom crijevu kao odrasli, a kao li%inke u mi(i"ju naj"e("e - $rtva se zarazi jedu"i cisti%no meso, kada se u probavnom sustavu predatora cista otapa i iz li%inki razvijaju spolno zrele trihinele -doma"in# meso$deri, svinja naj%e("e -in&ektivni oblik# cista s li%inkom u mesu koje se jede -bolest# trihineloza - u &azi polaganja li%inki vladat "e op"i simptomi poreme"aja probavnog sustava (mu%nina, povra"anje, proljev) - dok traje invazija li%inki bit "e bolovi u mi(i"u, ovisno koji je mi(i" zahva"en - kaheksija, toksi%ni edemi, dehidratacija, ubrzani puls i pad tlaka 0araziti uzro%nici crijevnih i spolnih in&ekcija (%ntamoeba histol#tica, 3iardia lamblia, Cr#ptosporidium par-um, 0richomonas -aginalis, scaris lumbricoides, 0richuris trichiura, nc#lostoma duodenale, Strong#loides stercoralis, %nterobius -ermicularis, 0aenia sp' 'olnike in"ekcije ( e&inicija, uzro%nici bolni%kih in&ekcija' )ezervoari H?' Epidemiologija H?' -rste i podjela H?')

e&inicija -in&ekcije nastale u bolnici, nisu bile prisutne niti u inkubaciji u trenutku primitka pacijenta (8G-74 sata nakon primitka) Izro%nici -K9% bakterije, 9% virusi (na dje%jim odjelima ugl) )ezvervoari bolni%kih in&' (mjesta na kojima se uzro%nik razmno$ava iPili pre$ivljava) -in&icirani iPili kolonizirani bolesnik -kontaminirana ne$iva okolina -zdravstveno osoblje (prijenosnici) (HJ1-+, 7)1+, akutne virusne in&) -posjetitelji (rijetko) Epidemiologija bolni%kih in&' (%imbenici) -K9% bakterije, 9% virusi -rste i podjela bolni%kih in&' -oportunisti%ki patogeni uzro%nici# -". aeruginosa, S.aureus, koagulaza-negativni sta&ilokoki, %.coli, )andida, C. difficile -primarno patogeni mikroorganizmi# -HJ1-+, )1-, rotavirus, %ntrobius -ermicularis -oportunisti%ki patogeni koji su stekli visok stupanj rezistencije# - 7)1+, -)E, multirezistentni 0'aeruginosa, E1H/ produciraju"e @'pneumoniae i E'coli -virusi koji se prenose krvlju i dr' tjelesnim teku "inama# -J?-, virusi hepatitisa !jere prevencije za nastanak '& -sprje%avanja H? provodi se tijekom bilo kojeg rutinskog med' postupka s bolesnikom, po(tuju"i posebne protokole -provodi ga cjelokupno osoblje bolnice, zdravstveno i nezdravstveno -osnovna na%ela prevencije -sve (to dolazi u kontakt s tikivima i sterilnim sluznicama ili ulazi u krvotok bolesnika mora biti 1QE)?/*5 -sve (to dolazi u kontakt s koloniziranim sluznicama, mora biti E<?*=?B?)+*5 dezin&icijensima visokog stupnja djelotvornosti -sve (to dolazi u kontakt s nepovrije,enom (intaktnom) ko$om mora biti O?1Q5 -sveukupni prostor bolnice mora biti besprijekorno %ist -sprje%avanje H? je na%in rada i razmi(ljanja - stalno pranje ruku, dezin&ekcije prostora,kreveta, sve treba biti cisto i sterilmno oko bolesnika, pogotovo kod imunokomprimitiranih i djece !ultirezistentne bakterije uzronici bolnikih in"ekcija -%imbenici rizika 3)te(ki bolesnici koji dugo borave u bolnici (lako se koloniziraju bol'

&lorom) te postaju rezervoar i izvor za nove bolesnike 4)mali broj osoblja na velik broj bolesnika 2) gra,a bol' odjela koja ote$ava provo,enje higijene 8)velika upotreba antibiotika (irokog spektra -posljedica -stvaranje rezidencije bakterija (mutiranje) uslijed &orsirane primjene antibiotika -)E<?1QE*Q*E H5/*?O@E H+@QE)?FE ;2 !eticilin$rezistentni Stafilokokus aureus 0!:S(2 -(iri se rukama zdravstvenog osoblja, manje neposredno -prevencija# pranje ruku -u hrvatskim bolnicama 7)1+ ra(irena od ispod 4% do preko 90% ?2 +ankomicin$rezistentni enterokok 0+:.2 -u hrv' rijedak A2 multirezistentni #seudomonas aeruginosa -izaziva vrlo te(ke in&ekcije (uroin&ekcije, pneumonije, in&ekcije rane i dekubitusa, sepse) -rezistentni soj lako se (iri od bolesnika do bolesnika B2 multirezistentni $cinetobakter baumani -rijetko uzrokuje in&ekciju (uroin&ekcija, pneumonija, sepsa) i nije visoko patogen C2 .S') 0betalaktamaza proirenog spektra2 Klebsiela pneumonie -%est uzro%nik H? na novoro,ena%kim odjelima intenzivnog lije%enja, urolo(ki odjeli -20% H? u hrv' D2 .S') E. coli -uz 1+ naj%e("i uzro%nik H? -na svim odjelima -uzro%nik urinarnih in&ekcija i sepsi te in&ekcija kirur(ke rane, dekubitusa i novoro,ena%kog meningitisa

9igijena ruku @+ +Z .prije doticanja bolesnika <+YQ5Z .da bi se za(titio bolesnik od (tetnih mikroorg' koje se nose na rukama @+ +Z .prije bilo kojeg asepti%kog postupka

; 4:&,. %O3-(%-( S 'O).S3&%O! ? 4:&,. (S.4-&E%&9 4OS-64(%(

A 3(%O3 :&*&%( &*)(G(3,6 -,.).S3&! -.%6F&3(!( B 3(%O3 %O3-(%-( S 'O).S3&%O!

C 3(%O3 %O3-(%-( S O%O)&3O! 'O).S3&%(

<+YQ5Z .da se za(titi bolesnik od ulaska (tetnih mikroorg' u njegovo tijelo uklju%uju"i njegove vlastite mikroorg' @+ +Z .neposredno nakon rizika izlaganju tjelesnim teku"inama (i nakon skidanja rukavica) <+YQ5Z .da bi za(titili sebe i okolinu od (tetnih bolesnikovih mikroorg' @+ +Z .nakon dodirivanja bolesnika i njegove okoline, kada se odlazi od nj' <+YQ5Z .da bi za(titil sebe i okolinu od (tetnih bolesnikovih mikroorg' @+ +Z .nakon dodirivianja bilo kojeg predmeta ili namje(taja u blizini bolesnika, kada odlazi(, %ak iako se nije dirao bolesnik <+YQ5Z-da bi za(titili sebe, okolinu od (tetnih bolesnikovih mikroorg'

%ontaktna izolacija -7jere izolacije za uzro%nike koji se (ire kontaktom podrazumijevaju smje(taj bolesnika u jednokrevetnu sobu te no(enje rukavica i za(titnih prega%a' -@ontaktom se prenosi velik broj uzro%nika crijevnih i ko$nih in&ekcija, multiplorezistentne bakterije ali i velik broj uzro%nika in&ekcija di(nih puteva ()1-, enterovirusi, virus parain&luence)' -5visno o prilikama bolesnici zara$eni istim uzro%nikom mogu se kohortirati u jednu prostoriju P odjel, a u slu%ajevima te(kog kontroliranja (irenja odre,enog uzro%nika po$eljno je kohortirati i osoblje' -7jere izolacije za uzro%nike koji se (ire aerosolom podrazumijevaju smje(taj bolesnika u jednokrevetnu sobu s negativnim tlakom zraka i no(enje za(titnih maski za vrijeme boravka u sobi za izolaciju' -+erosolom se prenose M#cobacterium tuberculosis, morbillivirus i varicellazoster virus' -7jere izolacije za uzro%nike koji se (ire kapljino podrazumijevaju smje(taj bolesnika u jednokrevetnu sobu te no(enje maski u neposrednoj blizini bolesnika (u krugu od 3m)' --elik broj bakterijskih i virusnih uzro%nika in&ekcija di(nih puteva se prenosi kaplji%no'