0 SADRAJ

0 SADRAJ 1

1 GEOSINTETICI U GEOTEHNICI.................................................................................................................................................2 1.1 Uvod 2 1.2 Vrste geosinteti ! i n"i#ov! $roi%vodn"!...............................................................................................................................2 1.2.1 Vrste geosintetika................................................................................................................................................................2 1.2.2 Osnovni materijali.................................................................................................................................................................3 1.2.3 Proizvodnja vlakana i pree.................................................................................................................................................5 1.2.3.1 Nain proizvodnje 5 1.2.3.2 Oblici vlakana i pree 5 1.2. Proizvodnja netkani! tekstila..............................................................................................................................................." 1.2. .1 Op#enito " 1.2. .2 Proizvodnja od kratki! vlakana " 1.2. .3 Proizvodnja netkani! tekstila od $ilamentni! vlakana %sp&n'bonded post&pak(..............................................) 1.2.5 Proizvodnja tkani! tekstila...................................................................................................................................................* 1.2.5.1 Op#enito * 1.2.5.2 +raa tkani! tekstila , vezovi * 1.2.5.3 +raa i svojstva tkani! geotekstila.....................................................................................................................1.2." Pleteni tekstili.......................................................................................................................................................................1.2.) +eomre.e..........................................................................................................................................................................1/ 1.2.).1 Proizvodnja polimerni! mre.a tipa Netlon %0N0123(........................................................................................1/ 1.2.).2 Proizvodnja polimerni! mre.a tipa 3ensar.......................................................................................................12 1.2.).3 Poliesterske mre.e za armiranje as$alta i tla....................................................................................................13 1.2.* +eomembrane...................................................................................................................................................................13 1.2.- +eokompoziti.....................................................................................................................................................................1 1.2.-.1 +eokompoziti od geomre.e i geotekstila.........................................................................................................1 1.2.-.2 +eokompoziti od geotekstila i geomembrane..................................................................................................1 1.2.-.3 +eokompozlti od geomembrane i geomre.e...................................................................................................1 1.2.-. Ostali geosintetici i geokompoziti.....................................................................................................................1 1.2.1/ 4pajanje 15 1.2.1/.1 Op#enito o spojevima 15 1.2.1/.2 4&stavi spajanja 15 1.2.11 Post&pci s otpadnim materijalom.....................................................................................................................................1" 1.& Svo"stv! geosinteti !............................................................................................................................................................1' 1.3.1 4vojstva geosintetika.........................................................................................................................................................1) 1.3.2 2spitivanja svojstava geotekstila........................................................................................................................................1* 1.3.2.1 5zimanje &zoraka i nji!ovo kondicioniranje.....................................................................................................1* 1.3.2.2 6izika svojstva 1* 1.3.2.3 7e!anika svojstva 11.3.2. 8idra&lina svojstva 2" 1.3.2.5 4vojstva otpornosti prema okoli9&....................................................................................................................3/ 1.( D"e)ov!n"e geosinteti ! * gr!+evin!,!.............................................................................................................................&1 1. .1 :azdvajanje.......................................................................................................................................................................31 1. .2 0rmiranje 33 1. .2.1 Op#enito 33 1. .2.2 7e!anizmi membranskog armiranja...............................................................................................................33 1. .3 6iltriranje 35 1. .3.1 7e!anizam $iltriranja 35 1. .3.2 Vodoprop&snost 3" 1. .3.3 ;adr.avanje estica tla i d&gotrajno djelovanje $iltara......................................................................................3" 1. . <reniranje...........................................................................................................................................................................3) 1. .5 =rtvljenje 3* 1.- Re.eren/e...............................................................................................................................................................................&0

GEOSINTETICI U GEOTEHNICI

1.1

UVOD

Proizvodi od sintetini! materijala> namijenjeni &porabi & zemljanim graevinama %i op#enito & graditeljstv&( pojavili s& se & ve#oj mjeri prije etrdesetak godina i otada se nji!ova primjena brzo 9iri. +eosintetici se rabe & svim podr&jima graditeljstva> kao 9to s& prometnice> !idrote!nike graevine> podzemne graevine> mostovi> zgradarstvo> 9portski objekti> objekti za9tite okoli9a> a velika im je &poraba i & poljoprivredi i 9&marstv&. =&d&#i da s& prvi znaajniji proizvodi takve vrste bili sintetini tekstili> a da je nji!ova primjena najvi9e bila povezana sa zemljanim graevinama %prometnice> !idrote!nika(> svi slini proizvodi isprva s& nazivani geotekstilima. ?ako je> me&tim> &brzo &9ao & primjen& i znatan dio proizvoda koji se nikako ne bi mogli svrstati & tekstile %npr. mre.e> $olije> kompoziti(> &veden je op#enitiji naziv @geosintetici@. <anas> me&tim> ni taj naziv nije najprikladniji> jer njegov pre$iks @geo@ oznaava> vez& sa zemljom> a sintetini se materijali &velike primjenj&j& & graevinama koje s& sasvim @iza9le iz zemlje@ %zgrade> mostovi i sl.(. 2pak> za sada je to naziv koji se najop#enitije i naje9#e rabi za> niz ind&strijski! proizvoda od &mjetni! materijala 9to se> &potrebljavaj& & raznim podr&jima graditeljstva. +eosintetici se proizvode & oblik& $olije %membrane(> 9to je povoljno za mnoga te!nika rje9ena jerA brzo se postavljaj&> zamjenj&j& prirodne materijale> daj& bolja> i sig&rnija> projektna rje9enja> imaj& jak& podr9k& proizvoaa.

1.2

VRSTE GEOSINTETI1A I NJIHOVA 2ROI3VODNJA

1.2.1

Vrste geosinteti !

Prema grai i $&nkciji> geosintetici se mog& podijeliti naA geotekstile> +eotekstili se sastoje od posebno slo.eni! i &vr9#eni! vlakana> tako da naje9#e imaj& izgled i gra& neke vrste @$lica@. 5 tl&> odnosno graevinama> obavljaj& vi9e $&nkcija kao 9to s&A razdvajanje> armiranje> $iltriranje i dreniranje.

geomre.e> +eomre.e s& geosintetici otvorene grade kod koji! s& otvori mnogo ve#i od dimenzija materijala. +lavna im je svr!a armiranje> a & nekim sl&ajevima mog& sl&.iti i za razdvajanje materijala>

geomembrane +eomembrane s& neprop&sne $olije> a sl&.e za brtvljenje,spreavaj& prolaz vode ili plinova. 2

geokompozite +eokompoziti s& slo.eni materijali koji se sastoje od geotekstila i geomre.a ili od geomembrana i geomre.a> ili kombinacija ti! materijala> s dr&gim materijalima> a sl&.e za prije spomen&te $&nkcije i nji!ove kombinacije.

+eosintetike proizvode tekstilna ind&strija i ind&strija plastini! proizvoda. 4irovine za proizvodnj& geosintetika s& raznovrsni polimerni materijali. ;a neke se vrste geosintetika %geotekstili( moraj& najprije od polimera proizvesti vlakna> dok se dr&ge vrste mog& proizvoditi izravno od polimera. 1.2.2 Osnovni ,!teri"!)i

?ao osnovni materijali , sirovine za proizvodnj& geosintetika &potrebljavaj& se polimerni materijali> iji je glavni izvor petrokemijska ind&strija. 3i s& materijali sastavljeni od vrlo veliki! molek&la %makromolek&la( koje se pak sastoje od brojni! mali! jedinica> slinog oblika> takozvani! monomera. <a bi se monomeri mogli povezati & makromolek&le te tako stvoriti polimere> moraj& pro#i kroz proces polimerizacije. 3aj je proces %povezivanje( s!ematski prikazan na slika 1.1.

s)i ! 1.1

Povezivanje polietilenski! monomera & makromolek&l& %polimerizacija(

Polimeri> kao sirovina> imaj& oblik pra!a ili zrnaca> a proizvode i! posebne kemijske ind&strije. Postoje tri glavne sk&pine polimerni! materijalaA termoplastici> termosetici i elastomeri. Nji!ova svojstva ovise o nji!ovoj grai> ali zajedniko im je svojstvo osjetljivost prema temperat&ri. ;agrijavanje omog&#&je nji!ovo oblikovanje ili posebno str&kt&riranje. +lavne vrste polimerni! materijala od koji! se proizvode geosintetici jes&A poliamid> poliester> polietilen> polipropilen i polivinilklorid. Postoje i dr&ge vrste polimerni! materijala> ali je nji!ova primjena & graditeljstv& vrlo mala. pa se ovdje o njima ne#e govoriti. 4vi navedeni polimerni materijali pripadaj& sk&pini termoplastika. Osnovna te!nika svojstva naje9#e &potrebljavani! polimera predoena s& & tablica 1.2.

tablica 1.2

Osnovna te!nika svojstva naje9#e &potrebljavani! polimera

Osnovna te!nika svojstva

Poliester %PB4( 1>3",1>3* 25"

Poliamid %P0( 1>1 21*C25*

Polietilen %PB( />-5,/>-" 13/

Polipropilen %PP( />-/,/>-2 1"5

+&sto#a %gCcm3 ( 3emperat&ra taljenja %DE( Prirast vla.nosti , kod 21D E i "5F rel. vla.nosti zraka %F(

/>2,/>5

3>5, >5

/>/

/>/

, kod 2 D E i -5F rel> vla.nosti zraka %F(

/>*,1>/

">/,->/

/>/

/>/

Gvrsto#a na kidanje pojedinani! vlakana ' kod normalne klime %daNCmm2( 35,-/ 5,)/ 32,"5 35,-/

, kod vla.ni! vlakana & F od normirane vrijednosti %F( :astezanje vlakana do kidanja pojedinani!

-5,1//

*/,-/

1//

1//

, kod normalne klime %F( , kod vla.ni! vlakana & F od normirane vrijednosti %F(

15, / 1//,1/5

3/,*/ 1/5,125

15,3/ 1//

15,3/ 1//

4klonost p&zanj& Postojanost protiv , razrijeeni! kiselina , koncentrirani! kiselina , razrijeeni! l&.ina , koncentrirani! l&.ina , mikroorganizama %tr&le.> plijesan(

mala

mala

vrlo velika

velika

dobra srednja dobra lo9a vrlo dobra

dobra srednja dobra srednja dobra

vrlo dobra srednja dobra srednja vrlo dobra

vrlo dobra srednja vrlo dobra srednja vrlo dobra

, svjetlosti

dobra

dobra do lo9a

vrlo dobra do srednja

lo9a

1.2.&

2roi%vodn"! v)! !n! i $re+e

1.2.&.1 N!4in $roi%vodn"e Vlakna> odnosno $ilamenti proizvode se post&pkom istiskivanja> %ekstr&zije( rastopljeni! polimera & posebnim postrojenjima. 4irovina %zrnca polimera ' ips( najprije se zagrijava i topi & p&.astom istiskiva&> a zatim vodi kroz posebne crpke koje mjere potrebn& koliin& polimera te ga tlae kroz $iltar i matric& s velikim brojem r&pica. 2stisn&te niti potom se !lade zrakom ili vodom. Vrlo slian post&pak primjenj&je se za istiskivanje traka ili $olija> ali tada matrice imaj& &ske izd&.ene otvore. 3rake %vrpce( mog& se istiskivali neposredno> a mog& se dobiti i naknadnim izrezivanjem iz $olija. Nakon istiskivanja $ilamenti i $olije izla.& se proces& s&9enja> i termike stabilizacije istezanjem> ime se molek&larni lanci & njima &zd&.no &smjer&j& i time znatno pobolj9avaj& me!anika svojstva proizvoda. ?onana je $aza namotavanje i pakiranje pree & prikladne oblike za prijevoz i r&kovanje. 1.2.&.2 O5)i/i v)! !n! i $re+e Oblici vlakana> i pree mog& biti razliiti. =&d&#i da o tome ovise svojstva zavr9ni! proizvoda , geotekstila> potrebito je ne9to re#i barem o onim oblicima vlakana 9to se naje9#e &potrebljavaj&. 1( 6ilamenti 6ilamenti s& pojedinane niti> proizvedene prije opisanim post&pkom istiskivanja> vrlo velike> teoretski beskonane> d&.ine. Oblik %presjek( naje9#e im je kr&.ni> a promjer od />1 do 1 mm. 2( Vi9e$ilamentna prea Vi9e$ilamentna prea sastavljena je od snopi#a vrlo tanki! $ilamenata. 3akva se prea proizvodi izravno post&pkom istiskivanja> gdje se mnogo %oko 2//( o!laeni! tanki! $ilamenata smota zajedno. 5obiajeni je promjer jednog $ilamenta oko 25 m> ;bog velike e$ektivne povr9ine takve vi9e$ilamentne pree> njezina s& te!nika obrada i izvlaenje &inkoviti> pa se posti.& bolja me!anika svojstva. ?r&tost je takve pree pri savijanj& takoer znatno manja nego> primjerice> kod pojedinanog $ilamenta istoga promjera. ;avr9ni proizvodi od vi9e$ilamentne pree odlik&j& se> stoga> dobrom savitljivo9#&. 3( Prea od &ski! traka 3rake se> kako je ve# reeno> mog& proizvoditi tako da se istisk&j& kroz matric& s mnogo otvora ili se mog& izrezivati i iz 9iroke $olije. 2 & jednom i & dr&gom sl&aj& podvrgavaj& se istezanj& radi pobolj9anja me!aniki! svojstava.

Hirina traka mo.e biti od 1 do 15 mm> a debljina 2/ do */ m. <&.ina im je teoretski beskonana. 3rake mog& biti pojedinane ili i! mo.e biti vi9e zajedno povezani!. Postoji i post&pak takozvane $ibrilacije> ime se dobiva pro$ilirana povr9ina i posebni oblici> trakaste prede. 3akva se pripremljena prea od traka posebice &potrebljava za proizvodnj& geotekstila. 3ijekom proizvodnje materijal& se mog& dodavati razne tvari radi postizanja potrebni! svojstava %antioksidansi> antistatiki dodaci> biocidi i dr.(. 1.2.( 2roi%vodn"! net !ni# te sti)!

1.2.(.1 O$6enito Prema de$iniciji netkani s& tekstili dobiveni me!anikim iCili kemijskim iCili termikim sastavljanjem kontin&irani! %$ilament( ili diskontin&irani! %stopel( vlakana polo.eni! & slojeve> bez primjene tkanja> pletenja ili kakve nji!ove kombinacije. Postoje brojni naini proizvodnje netkani! tekstila. 4vima s& im zajednika etiri proizvodna korakaA priprema vlakana> izrada r&na> &vr9#enje r&na i naknadna obrada. ;natne s& razlike & procesima za svaki od ti! koraka. Posebno za izrad& r&na , vlakana slo.eni! & ra!li sloj pripremljen za daljnj& obrad& , postoji vi9e naina %me!aniki> aerodinamiki> !idrodinamiki> kemijski(. 5vr9#enje r&na mog&#e je takoer ostvariti na razne naine ' me!aniki> kemijski> termiki. 4!ematski s& razni te!nolo9ki za izrad& netkani! tekstila predoeni na slika 1.1.

s)i ! 1.1

3e!nolo9ki post&pci proizvodnje netkani! tekstila

Postoje znatne razlike & proizvodnji netkani! tekstila s obzirom na vrst& vlakana od koji! se proizvode> tj. jes& li posrijedi kratka> tzv. stapel vlakna ili s& to d&gaka vlakna , $ilamenti. 1.2.(.2 2roi%vodn"! od r!t i# v)! !n! ?ratka %stapel( vlakna proizvode se sjeenjem $ilamenata na d&.in& prikladn& za obrad& & proizvodnji netkani! tekstila pomo#& odgovaraj&#i! post&paka. <&.ina je kratki! vlakana obino oko */ mm. 1inijska masa mo.e im znatno varirati , od />15 do 3 teIa. 5 proizvodnji pojedinog netkanog tekstila mog& se &potrebljavati i kratka vlakna> razliiti! linijski! masa. 5 cjelovitom post&pk& proizvodnje> izrada r&na ini vrlo va.n& $az&> jer o nain& njegove izrade &velike ovise svojstva konanoga> proizvoda geotekstila. ?ad je posrijedi me!aniki nain> r&no se radi od pret!odno izmije9ani! vlakana pomo#& tzv. grebenaljki , &reaja koji raspore&j& vlakna> iste i! i &smjeravaj& na .eljeni nain. 0erodinamikim nainom pak> vlakna se odi.& str&jom zraka i !vataj& se na sitastim b&bnjevima> gdje tako nastaje r&no. ;naajka je toga post&pka 9to s& vlakna> & r&n& @sl&ajno@ &smjerena> tj. postoji znatna izotropnost r&na.

"

8idrodinamiki nain & nael& je slian aerodinamikome> samo medij za transport vlakana nije zrak nego voda. 3aj je post&pak inspiriran post&pkom proizvodnje papira. 5vr9#enje r&na> kako je ve# reeno> mo.e se obaviti me!anikim> kemijskim ili termikim nainom. 7e!aniki se r&no &vr9#&je post&pkom takozvanog @iglanja@> to jest vi9estr&ko se probada> r&no brojnim k&kastim iglama pri em& se vlakna vrlo jako zamrse i zaplet&. 4!ematski je taj nain &vr9#enja r&na predoen na slika 1.1.

s)i ! 1.1

4!ematski prikaz izrade netkani! tekstila od kratki! %stapel( vlakana post&pkom @iglanja@

?emijsko &vr9#ivanje obavlja se pomo#& vezivni! sredstava koja na mjestima preklapanja vlakana stvaraj& vrste spojeve te tako &vrste i povez& r&no. Vezivni! je sredstava za t& namjen& mnogo. Gesto je za nji!ovo isparavanje i stvrdnjavanje potrebna vi9a temperat&ra> pa se vezivom obraeno dodatno s&9i i grije. 3ermiko se &vr9#ivanje sastoji & tome da se jae zagrijava r&no & kojem& se obino nalaze i vlakna ija je temperat&ra taljenja ni.a. 5z zagrijavanje primjenj&je se i tlaenje> ime se posti.e da se rastaljena vlakna dobro slijepe i pove.&. Post&pkom izrade netkani! tekstila od kratki! vlakana proizvode se netkani tekstili povr9inske 1// do 1/// gCm2> odnosno debljine i do 5 mm. 1.2.(.& 2roi%vodn"! net !ni# te sti)! od .i)!,entni# v)! !n! 7spunbonded $ost*$! 8 Netkani tekstil od $ilamentne pree mo.e se proizvoditi od pret!odno izraeni! $ilamenata namotani! na. kol&tove> ili od $ilamenata neposredno ekstr&dirani! & istom post&pk& %slika 1.1(.

s)i ! 1.1

4!ematski prikaz izrade netkani! tekstila od kontn&irani! %$ilamentni!( vlakana %sp&nbonded post&pak(

6ilamenti se & snopovima razastir& na transportn& trak& i zatim dalje obra&j&. 7og&#e je posti#i kontroliran& &smjerenost vlakana> 9to je znaajno za konana svojstva netkanog tekstila. 5vr9#enje r&na posti.e se me!anikim> kemijskim ili termikim nainom> kao i & prija9njem primjer&. 3im se post&pkom posti.e bolja kakvo#a netkanoga tekstila. Povr9inska je masa te vrste geotekstila 1// do 5// gCm2> a debljina l do 3 mm. 1.2.2roi%vodn"! t !ni# te sti)!

1.2.-.1 O$6enito 3kani s& tekstili nainjeni od dva ili vi9e nizova vlakana. Post&pak se tkanja sastoji & tome da se 2spreple#& nizovi niti & me&sobno okomitom polo.aj&. Niz niti koji ide &zd&.no %& smjer& proizvodnje( zove se osnova> a niz niti okomiti! na taj smjer> potka %slika 1.1(.

s)i ! 1.1

Niti osnove i niti potke & tkanom tekstil&

3kanje se obavlja posebnim strojevima koji mog& proizvoditi razne vrste tekstila. Niti osnove i potke & tkanom tekstil& mog& biti polo.ene i istkane na razne naine. Nain na koji s& polo.ene niti zove se vez. 1.2.-.2 Gr!+! t !ni# te sti)! 9 ve%ovi Vez &velike odre&je me!anika> i $izika svojstva tkanine. ;a odreene namjene &potrebljavaj& se> stoga> posebni vezovi. Niti & tkanini tek& izmjenino po donjoj i gornjoj strani tkanine. Vezovi se predo&j& s!emama na kojima niti osnove id& & @vertikalnom@ smjer&> a niti potke & @!orizontalnom@. Niti osnove prikaz&j& se tamnim etvorinicama> a niti potke bijelim. Na s!ematskim prikazima vez je odreen najmanjom jedinicom koja se ponavlja. Na preklopima se nit provlai ili s povr9ine na donj& stran&> ili obratno %slika 1.1(. <va> &zastopna> preklopa jedne niti ine jedan preplet %ili povezivanje( kod netkanog tekstila

s)i ! 1.1

4!ematski prikaz veza

1.2.-.& Gr!+! i svo"stv! t !ni# geote sti)! 3kani s& sintetini geoteksili naelno vr9#i od netkani! tekstila> pa se ve#inom primjenj&j& onda kad je najva.nija $&nkcija armiranje. No> mog& se &potrebljavati i za dr&ge namjene> jer se. nji!ova grada> i svojstva mog& mijenjati. Velik &tjecaj na svojstva geotekstila> &z opisane naine tkanja %vezove(> ima i vrsta vlakna od koji! s& nainjeni. 0ko s& geoteksili istkani od mono$ilamentni! vlakana> oni imaj& dosta otvora> i pr&.aj& ravnomjerno mali otpor protjecanj& vode. Veliina otvora> odreena je razmakom izme& mono$ilamenata & tkanini i nji!ovom debljinom. 3e se veliine mog& mijenjati kako bi se prilagodile tra.enim za!tjevima. 7ono$ilamentne tkanine nainjene s& naje9#e od polietilena ili polipropilena. +eotekstili od vi9e$ilamentni! vlakana nainjeni s& od vi9e$ilamentne preeJkoja mo.e biti s&kana ili nas&kana. 3akvi geotekstili imaj& g&9#& gra& i @izgled s&kna@. Obino se izra&j& od poliamida ili poliestera. +eotekstili nainjeni od trakasti! niti odlik&j& se dobrom savitljivo9#&. 3rakaste se niti mog& dobiti istiskivanjem kroz odgovaraj&#e matrice ili izrezivanjem istegn&ti! $olija. 7aterijal je polietilen ili polipropilen. <ebljina tkani! geotekstila ograniena je debljinom vlakana od koji! s& proizvedeni. 0ko se .eli imati geotekstile ve#e vrsto#e> mo.e se pove#ati debljina niti. 3o> me&tim> ima> ogranienje> jer se s pove#anjem debljine niti smanj&je savitljivost. 1.2.: 2)eteni te sti)i

Pleteni se tekstili proizvode strojnim pletenjem &sporedni! niti> pri em& mjesta> dodira nis& posebno spojena.. Naini pletenja mog& biti razliiti. 5 graditeljstv& se najvi9e &potrebljavaj& tekstili proizvedeni tzv> :asc!el,post&pkom %slika 1.1(. 3akvi se ne mog& 2ako rasplesti. 4vojstva pleteni! tekstila mog& se pobolj9ati &voenjem dodatni! niti> 9to pove#ava> debljin& i djel&je na stabilnost. Pleteni se tekstili dvodimenzionalnim mre.ama> tj. to s& str&kt&re s dosta> velikim otvorima.

s)i ! 1.1

+raa pletenog tekstila izraenog :asc!el,post&pkom

1.2.'

Geo,re;e

?ao stoje ve# reeno> geomre.e s& plo9ni proizvodi koji imaj& otvore znatno ve#e od dimenzija materijala koji i! tvore. Postoji vi9e naina proizvodnje mre.a. Najjednostavniji je tip mre.e b&9ena $olija od polimernog materijala bez ikakve daljnje obrade ili dorade. 3aj je nain proizvodnje mre.e danas gotovo nap&9ten jer s& pronaeni savr9eniji naini. Kedan je od naina proizvodnje zavarivanje vlakana ili traka pret!odno polo.eni! na odreene razmake. Oblik otvora> mo.e biti pravok&tan ili romboidan. 4pajanje se mo.e izvesti termikim> kemijskim ili me!anikim nainom. ;naajka> je ti! naina> da> se pri proizvodnji ne pobolj9avaj& svojstva> osnovnog materijala. ?od noviji! naina> s istom povr9inskom masom proizvoda posti.& se znatno bolja> svojstva. 3i #e post&pci stoga> kao i zbog svoje posebnosti> biti ne9to podrobnije opisani. 1.2.'.1 2roi%vodn"! $o)i,erni# ,re;! ti$! Net)on 7ANA<IT8 7re.e Netlon proizvode se od razliiti! polimerni! materijala kao 9to s& polietilen> polivinilklorid> polipropileri i ekspandirani polistiren. Primjenj&je se posebni te!nolo9ki> post&pak istiskivanja kroz matric&> tzv. @ekstr&zija@. 3e!nologija je proizvodnje vrlo prilagodljiva> tako da se na istom postrojenj& mog& lako proizvesti mre.e razni! veliina i oblika> otvora> razni! debljina $ilamenata i razni! dimenzija. Osim & graditeljstv&> te se mre.e primjenj&j& i & mnogim dr&gim oblastima. 7re.e Netlon proizvedene ekstr&zijom> obino s& plo9nog oblika> ali mog& biti i cjevaste. 7aterijali s& za nji!ov& proizvodnj& prije spomen&ti polimeri> ali mo.e se &potrijebiti i bilo koji dr&gi ili sintetina g&ma. =oja mre.e mo.e biti razliita> 9to se posti.e pigmentom koji se dodaje osnovnom materijal&. Post&pak ekstr&zije mre.a Netlon provodi se pomo#& od dvije matrice koje se okre#& & s&protnom smjer&> %slika 1.1(. Niti se dobivaj& dijeljenjem toka od me&sekcije do me&sekcije. 7e&sekcija nastaje kada se pri okretanj& matrica &rezi na &n&tra9njoj i vanjskoj matrici poklope i se istisk&je nit. ?ada> se &rezi pomakn& iz me&sekcije> istisk&j& se dvije niti %slika 1.2.a(. 0ko se jedna matrica za&stavi> a dr&ga nastavi okretanjem> dobiva se mre.a kao na slika 1.2 b> a ako se matrice okre#& & s&protnim smjerovima> dobiva se mre.a prikazana na slika 1.2 c.

1/

s)i ! 1.1

:otiraj&#e matrice za proizvodnj& mre.a Netlon

s)i ! 1.2

Naini izrade mre.a Netlon

Na slika 1.3 prikazani s& razni oblici mre.a Netlon. 0ko se .eli imati mre.& koja je stabilna & dva> smjera> onda> je & t& svr!& pogodan kvadratian oblik mre.e %okaca(. 3akva se mre.a dobiva okretanjem samo jedne matrice> 9to &zrok&je da se rnre.a okre#e oko valjka. Okretni no. rasijeca mre.&> a valjci za> izvlaenje izvlae je pod k&tom od 5D. 3ako nastaje plo9ni oblik mre.e s istegn&tim nitima & dva smjera.

s)i ! 1.&

Oblici mre.a proizvedeni! s&stavom Netlon

<vosmjerno se istezanje 2zvodi & dva p&ta , neposredno po nap&9tanj& ekstr&zijske linije mre.a se iste.e pomo#& valjaka koji se okre#& razliitim brzinama & zagrijanoj vodenoj k&pki i zatim prop&9tanjem kroz stroj s valjcima> pomo#& kojeg se iste.& poprene niti mre.e. Pri tom istezanj& dolazi do molek&lskog &smjerenja materijala koje m& pove#ava me!anika svojstva.

11

1.2.'.2 2roi%vodn"! $o)i,erni# ,re;! ti$! Tens!r Ko9 bolja svojstva mre.e posti.& se s&stavom 3ensar> iji je temelj istezanje b&9eni! $olija. 4&stav je s!ematski prikazana> na slika 1.1

s)i ! 1.1

4!ematski prikaz post&pka proizvodnje mre.a s&stava 3ensar

?ao osnovni materijal primjenj&j& se $olije od polipropilena ili polietilena visoke g&sto#e. Posebnim alatima b&9e se otvori & $olijama> pri em& oblik> veliina i raspored otvora odre&j& konani tip mre.e. 5z kontrolirano zagrijavanje> $olije se najprije izvlae & &zd&.nom> a zatim i & poprenom smjeni. 2zvlaenjem se prvobitno nepravilno &smjereni d&gaki lanci molek&la polimera iste.& i &smjeravaj& prema izvlaenj&> a time se &velike pobolj9avaj& me!anika svojstva. 2zgled mre.e 3ensar vidi se iz slika 1.2.

s)i ! 1.2

2zgled i dimenzije mre.e 3ensar %tip 0 : 1(

12

1.2.'.& 2o)iesters e ,re;e %! !r,ir!n"e !s.!)t! i t)! 3o je posebna vrsta mre.a koja> je razvijena za potrebe armiranja as$altni! slojeva> a &potrebljavaj& se i za armiranje tla. 3akve se mre.e & svijet&> a i kod nas> & te svr!e rabe ve# dvadesetak godina.

s)i ! 1.1

Polietilenska mre.a za armiranje as$alta i tla

4astav materijala ' poliester osig&rava mre.ama dobra me!anika svojstva> te dovoljn& otpornost prema visokim temperat&rama kakve imaj& as$altne mje9avine %do 1"/nEj tijekom polaganja. 7re.e imaj& pravok&tna okca> dimenzije koji! s& 2/ L 2/> .3/ I 3/ ili nainjene tkanjem od kontin&irani! $ilamenata. / I / mm. 7re.e s&

Posebno je va.no da mre.e imaj& povr9insk& obrad& koja omog&#&je dobro sljepljivanje s as$altom. 7re.e s& obino 9iroke do 2 metra. Poliesterska mre.a za armiranje as$alta prikazana je na slika 1.1. 1.2.0 Geo,e,5r!ne

+eomembrane sl&.e za postizanje neprop&snosti graevina> prije svega za tek&#ine. Nji!ova je &potreba & svijet& velikaJ od svi! geosintetika na dr&gom s& mjest& po brojnosti primjene. ;a nji!ov& se proizvodnj& &potrebljavaj& razliite sirovine , razni polimerni materijali %PB8<> PB1<> PVE(> sintetina g&ma i kombinacije> od koji! se & ind&strijskim postrojenjima proizvode $olije. +eomembrane se mog& proizvoditi i od bit&menizirani! netkani! ili tkani! tekstila> a tada se mog& raditi i na samom gradili9t&. 6olije mog& biti jednoslojne i vi9eslojne. <a bi im se pobolj9ala otpornost> mog& se kombinirati i s plo9nim materijalima dr&ge vrste. Postoje brojni post&pci za proizvodnj& geomembrana. <ebljina je geomembrana razliita> i to naje9#e od /.25 do 2>5 mm> ali je mog&#e proizvesti i one kojima je debljina 15 mm. Hirina im je obino do 2 metra> ali mo.e biti i ve#a. Na slika 1.1. s!ematski je prikazan post&pak proizvodnje geomembrane koja se sastoji od tri sloja. 5 tom je post&pk& srednja $olija proizvedena prije posebno> a gornja i donja $olija izra&j& se tijekom post&pka i & vr&#em se stanj& spajaj& sa srednjom $olijom.

13

s)i ! 1.1

4!ematski prikaz jednog od naina proizvodnje geomembrana %troslojna geomembrana(

1.2.=

Geo o,$o%iti

Osnovna je zamisao ideja izrade geokompozita & tome da se spoje geosintetici odreeni! svojstava kako !l se ostvarila> optimalna svojstva potrebna za rje9enje odreenoga problema. 1.2.=.1 Geo o,$o%iti od geo,re;e i geote sti)! Ovi geokompoziti mog& se sastojati od jedne mre.e i jednog sloja geotekstila ili mre.e i dva sloja geotekstila. 3akav kompozit zadr.ava> drena.na i $iltracijska svojstva> ali m& je vrsto#a znatno pove#ana> tako da mo.e obavljati i $&nkcij& armiranja. 4pajanje mre.a i tekstila obavlja se tvorniki> termikim ili kemijskim nainom. 1.2.=.2 Geo o,$o%iti od geote sti)! i geo,e,5r!ne Ovi geokompoziti sastoje se obino od geomembrane s kojom je na obje strane slijepljen geotekstil. Prednost je toga materijala> ija je osnovna namjena brtvljenje> da> m& je tako znatno pove#ana otpornost prema> probijanj&> 9to nekada> mo.e biti vrlo znaajno. 2sto tako> ako se & kombinaciji s $olijom rabe deblji geotekstili> oni mog& sl&.iti i kao $iltri za odvod vode %& nji!ovoj ravnini(> te tako sprijeiti da geomembrana b&de & stalnom dodir& s vodom. Pove#ano je takoer me&povr9insko trenje> tj. trenje s tlom s kojim je geokompozit & dodir&> 9to takoer mo.e biti va.no. 1.2.=.& Geo o,$o%)ti od geo,e,5r!ne i geo,re;e Ova kombinacija sl&.i takoer za> ostvarivanje prop&snosti> ali &jedno mo.e obavljati i $&nkcij& armiranja. 2 ovdje je pove#ano trenje povr9ine geokompozita s okolnim medijem. 1.2.=.( Ost!)i geosinteti/i i geo o,$o%iti <anas se za odreene svr!e proizvode i mnoge dr&ge vrste geosintetika. 3reba spomen&ti> primjerice prostorne str&kt&re , geo#elije 9to sl&.e za stabilizacij& nasipa i pokosa> sintetske str&njae za graenje preko slabog tla> geokompozite koji se sastoje od tekstila i $iltarskog materijala za dreniranje i dr.

1.2.10 S$!"!n"e 1.2.10.1 O$6enito o s$o"evi,! +eosinteticiJ bilo da je rije o geotekstilima> geomre.ama> geomembranama>ili geokompozitima> rade se & ogranienim> 9irinama i d&.inama> tako da se & neprekin&tim povr9inama> mog& &potrijebiti samo kod manji! graevina.Pri ve#im projektima treba i! nastavljati> odnosno spajati. 4pajanje ovisi o vrsti geosintetika i o za!tjevima graevine. Od spojeva se nekada tra.i da imaj& ist& mog&#nost prijenosa sila kao i osnovni geotekstil> a nekada je va.na> primjerice nji!ova neprop&snost. 4ve je to &tjecalo da se razvilo vi9e naina spajanja koji se danas primjenj&j&. Naelno> najjednostavnije je preklapanje i ono se mo.e izvesti gotovo svi! vrsta geosintetika. %ako ne postoje posebni za!tjevi na spojeve(. Od ostali! s& naina va.niA 9ivanje %kod geotekstila(> vezivanje %kod mre.a(> lijepljenje i posebne kombinacije spojeva. 4pojevi se op#enito mog& podijeliti na one 9to s& prije izraeni i na one 9to se izra&j& na mjest& polaganja> tj. &gradnje. Prije izraeni spojevi mog& se nainiti & tvornici ili izvan mjesta &gradnje> a rade se prema potrebama> odnosno izmjerama graevine. Nji!ova je prednosi & tome 9to s& bolje kakvo#e i lak9e se izra&j& od oni! na mjest& &gradnje %npr. pod vodom.(. 4pojevi 2zraeni na mjest& &gradnje mog& biti &zd&.ni> tj. to s& spojevi &sporedno polo.eni! traka> i popreni spojevi > tj> nastavci traka. 4pojevi s& op#enito oekivano najslabija mjesta> pa nji!ovoj izradi valja obratiti najve#& pozornost. 3akoer i! treba strogo provjeravati i ispitivati & sklad& s postavljenim normama. Pri projektiranj& graevina %ili & izvedbi( spojeve treba predviati na mjestima na> kojima #e biti manje &gro.eni> odnosno na mjestima> na kojima #e posljedice nji!ova mo.ebitnoj @pop&9tanja@ biti najmanje 9tetne. 1.2.10.2 S*st!vi s$!"!n"! 1( 4pajanje preklapanjem Preklapanje je najjednostavniji nain spajanja geosintetika. Primjenj&je se ako iznad njega dolazi odreena masa tla koja pritisne spoj> kao 9to s& primjerice nasipni slojevi kod prometnica. ?ad s& posrijedi graevine pod vodom> to je i jedini mog&#i nain spajanja geotekstila na mjest& same &gradnje. ;a t& je vrst& spojeva va.na> veliina preklopa. ;a veliin& preklopa> ne mo.e se dati op#e pravilo> jer ona ovisi o polo.aj& i $&nkciji spoja & graevini> o vrsti tla i nekim dr&gim &vjetima> pa> mora> biti odreena projektom. Pribli.no> veliina preklopa iznosi 3/ do 5/ cm. Preklopi se nekada osig&ravaj& drvenim koli#ima ili plastinim pribadaama> pa se & takvim sl&ajevima> veliina preklopa mo.e ne9to smanjiti. ?od geomre.a> preklopi iznose 15 do 25 crn> a> osig&ravaj& se vezanjem. Nain spajanja> geotekstila preklapanjem predoen je na slika 1.1. Primjenj&je se & s&stav& s nasipnim slojevima.

s)i ! 1.1

4pajanje geotekstila preklapanjem

15

2( 4pajanje 9ivanjem Hivanje je dobar nain spajanja> a primjenj&je se za geotekstile> jer se dobivaj& po&zdani i vrsti spojevi. Veliina> preklopa mo.e se pri tome smanjiti ak do 1./ crn. 3aj se nain spajanja kod geotekstila esto &potrebljava. 5potrebljavaj& se posebni r&ni 9iva#i strojevi i poseban sintetini konac %PB> P0(. <ebljina konca %linijska & teI( mora biti takva da odgovara &9ici igle 9iva#eg stroja> te da konac lako prolazi kroz materijal> bez prevelikog trenja i o9te#ivanja materijala. Naini spajanja 9ivanjem predoeni s& na slika 1.2.

s)i ! 1.2

Naini spajanja geotekstila 9ivanjem

3( 4pajanje lijepljenjem Ovaj se nain primjenj&je zato 9to postoji kojima se geosintetici mog& po&zdano slijepiti> a dobra s& 2jepila.pop&t sintetini! smola> sk&pa. 2pak> geotekstili se mog& slijepiti termikim nainom pomo#& plamenika> ali taj je nain ne&jednaen i nije sasvim sig&ran> pa se rjee provodi. ( 4pajanje posebnim spojevima 0ko se geotekstiloni preko spojeni! mjesta treba prenijeti vlana sila mog& se izraditi posebni spojevi koji podnose t& sil&. 3i se spojevi rade tako da se na obje strane geotekstila naini obr&b> 5 oba obr&ba &v&e se neki nosivi element %vrsta> 9ipka i sl.(> a obr&bi se pove.& sk&pa pomo#& plastini! ili metalni! prstenova ili kopi %slika 1.3(.

s)i ! 1.&

Posebni spoj

1.2.11 2ost*$/i s ot$!dni, ,!teri"!)o, +eosintetici & graevinama> naje9#e imaj& trajn& &log&. Ponekad> ipak predstavljaj& otpadni materijal> kojeg treba deponirati.

1"

Va.no je znati & kakvom s& stanj& geosintetici. Oni kod koji! nije do9lo do o9te#enja> onei9#enja ili nar&9avanja str&kt&re materijala> mog& se ponovo &potrijebiti & graevinama. Naje9#e to ipak nije mog&#e i tada se primjenj&j& razliiti post&pci> ovisno o stanj& materijala i> poglavito> o njegov& onei9#enj&. Naelno s& mog&#a tri post&pkaA recikliranje> spaljivanje ili odlaganje. :ecikliranje. 4vr!a je recikliranja da se materijal geosintetika ponovo &potrijebi i preradi & novi proizvod. ;a to s& pogodni geotekstili> geomre.e i geomembrane proizvedene od polietilena i polipropilena> a mo.e se ponovo &potrijebiti i poliester vezan bit&menom. :ecikliranje ob&!va#a vi9e radnji> 9to ovisi o vrsti> oblik& i isto#i geosintetika. ?od geosintetika velike povr9ine %$olije i sl.(> ponajprije treba smanjiti nji!ov& veliin& me!anikim nainom. Pri tome se rabe razliite vrste mlinova i sjekaa> 4manjenje dimenzija otpadni! geosintetika va.no je za daljnj& prerad&> ali se pri tome esto odjelj&j& i neisto#e. Odstranjivanje je neisto#a va.no je za> daljnji proces. 7o.e se to initi s&!im ili mokrim post&pkom. 7okri je nain djelotvorniji> ali za!tijeva vi9e energije> jer se materijal mora nakon pranja os&9iti. 0ko se geosintetik sastoji od raznovrsnoga materijala> & proces& recikliranja mo.e biti potrebno da se razdvoje materijali. 5 t& se svr!& mo.e primijeniti vi9e post&paka. <aljnje s& $aze zg&9njavanje> koje se mo.e obaviti pre9anjem ili topljenjem> te &sitnjavanje %gran&liranje(. 3ako dobiveni gran&lat sl&.i za ponovn& proizvodnj& plastini! proizvoda & odgovaraj&#im postrojenjima. 4paljivanje. 4paljivanje kao nain problema otpadni! geosintetika mo.e biti prikladno> pod &vjetom da se pri spaljivanj& ne razvijaj& 9tetne tvari koje bi mogle &groziti okoli9 i zdravlje. Va.no je stoga &zeti & obzir vrst& materijala. Nepogodan je> primjerice> poiivinilklorid %PVE(> jer pri njegov& spaljivanj&> osim donekle neopasni! plinova %na otvorenom( 9tos& &gljini dioksid> &gljini monoksid i vodik> nastaj& i plin klorovodine kiseline> metan i> katkad> $osgen> koji mog& biti 9tetni. 4paljivanjem polietilena %PB( i polipropilena %PP( razvijaj& se &glavnom &gljini dioksid i &gljini monoksid> pa se oni mog& spaljivati. Pri spaljivanj& poliamida %P0(> osim &gljinog dioksida i &gljinog morioksida> pojavlj&j& se i male koliine amonijaka i neki! dr&gi! 9tetni! plinova. Poliamid se stoga takoer mo.e spaljivati & prikladnom postrojenj&. ?ad se spalj&je poliester %PB(> ne javljaj& se nikakvi 9tetni prod&kti> pa se on mo.e normalno spaljivati. 3o vrijedi i za poliester pomije9an s bit&menom. Odlaganje. Odlaganje se mo.da ini najjednostavnijim post&pkom> ali taj bi nain trebao biti najmanje po.eljan. Odlaganje op#enito za!tijeva prostor> a treba> biti kontrolirano> 9io za!tijeva i odgovaraj&#e graevine. 4toga bi. trebalo te.iti recikliranj& i spaljivanj& a event&alno odlagati samo geosintetike koji pri spaljivanj& izazivaj& probleme %PVE(.

1.&

SVOJSTVA GEOSINTETI1A

1.&.1

Svo"stv! geosinteti !

+eosintetici & graevinama moraj& obavljati vi9e $&nkcija kao 9to s& armiranje> razdvajanje> $iltriranje> dreniranje> brtvljenje i za9tita. <a bi to postigli> moraj& imati odgovaraj&#a svojstva. +eotekstili se op#enito opis&j& svojim $izikim svojstvima %masa> debljina(. ;a svr!e armiranja bitna s& im me!anika svojstva pop&t primjerice> vlane vsto#e> a za $iltriranje i dreniranje !idra&lika svojstva> pop&t vodoprop&snosti i sposobnosti zadr.avanja sitni! estica. ;a brtvljenje im je potrebna 9to bolja neprop&snost glede tek&#ina i plinova. 4pomen&ti &vjeti smatraj& se primarnim &vjetima> bitnim za stabilnost i djelovanje graevine.

1)

Osim ti! glavni! &vjeta> geosintetici moraj& zadovoljavati i neke sek&ndarne> 9to se odnose na proces graenja> pop&t otpornosti prema kidanj& i probijanj&> i mog&#nost izrade spojeva> te na kasnij& izlo.enost &vjetima okoli9a> za 9to je bitna 9to bolja otpornost prema &ltralj&biastim zrakama> ekstremnim temperat&rama> bakterijama i sl. Va.ne s& i one spoznaje o svojstvima geosintetika 9to se odnose na mog&#nost post&paka s otpadnim geosinteticima %recikliranje> spaljivanje(. <a bi se &stanovila spomen&ta svojstva> razvijena s& odgovaraj&#a ispitivanja> od koji! s& mnoga propisana normama pojedini! zemalja %<2N> =4> 06NO:> 0437> NBN(> a osim toga i neke s& me&narodne organizacije izdale propise o metodama ispitivanja geosintetika %:21B7> 24O> B<0N0> P20:E(. ;bog razliitosti ti! normi> koje s& op#enito jo9 & stanovitom razvoj&> pok&9ava se provesti me&narodno &jednaavanje naina ispitivanja. 3im se problemima dosta bavi primjerice :21B7> a pri 7e&narodnom dr&9tv& za geotekstile %2nternational +eoteItile 4ocietM( osnovan je poseban odbor koji radi na prik&pljanj& i &sporedbi norma 9to se odnose na ispitivanja svojstava geotekstila i op#enito geosintetika. Ovdje #e se prikazati naini ispitivanja svojstava geosintetika koji s& naje9#i. 2spitivanja s& pojedini! vrsta geosintetika pone9to posebna> a ima i neki! koja s& zajednika za vi9e vrsta geosintetika. Najrazvijenija s& ispitivanja kod geotekstila %ona #e se i najpodrobnije prikazati(> ali i za dr&ge vrste geosintetika postoje razraeni naini ispitivanja pojedini! svojstava. 1.&.2 Is$itiv!n"! svo"st!v! geote sti)!

1.&.2.1 U%i,!n"e *%or! ! i n"i#ovo ondi/ionir!n"e <a bi se dobili realni rez&ltati ispitivanja> najve#& pozornost treba posvetiti &zimanj& &zoraka. 5zorci moraj& biti reprezentativni za materijal. =&d&#i da se svojstva geosintetika & smjer& proizvodnje i okomito na taj smjer naje9#e razlik&j&> pri &zorkovanj& valja to &zeti & obzir. 4 obzirom na razliitost vrsta geosintetika kao i na razliitost vrsta ispitivanja> nain &zimanja &zoraka> nji!ova veliina i oblik propisani s& pojedinim normama. Velik& pozornost treba posvetiti i kondicioniranj& &zoraka prije ispitivanja. Pojedina svojstva osnovni! materijala> za geosintetike> kao i svojstva gotovi! proizvoda> mog& ovisiti o temperat&ri i o sadr.aj& vlage & materijal&. 4toga je> kao jedno ravnote.no stanje> &vedena tzv. @standardna atmos$era@ %za geotekstile(. 3o je zrak temperat&re 2/D E 2D E i relativne vla.nosti "5F N 2F. Pri tome obino nije n&.no da vla.nost prije ispitivanja> b&de tako strogo odreena> jer ve#ina polimerni! materijala nije jako osjetljiva na vla.nost. Praktiki se jedino kod poliamida &inak vla.nosti ne bi smio zanemariti. 3emperat&ra> naprotiv> jako &tjee na svojstva svi! polimerni! materijala.

1.&.2.2 >i%i4 ! svo"stv! <INIJS1A GUSTO?A V<A1ANA 72REDE8 7asa vlakana %pree( izra.ena po jedinici d&.ine naziva se linijskom g&sto#om. Osnovna jedinica za nj& je l teI. Kedan teI jednako je 1 gCkm. Na> linijsk& mas& vlakana znatno mo.e &tjecati vla.nost materijala> pa je prepor&ljivo da se prije ispitivanja materijal kondicionira & standardnoj atmos$eri. Pri ispitivanj& linijske g&sto#e postoji razlika> 9to ovisi o tome &zima li se &zorak vlakna %pree( neposredno iz pakiranja ili iz gotovog materijala. 0ko se &zorak &zima iz pakiranja> masa se odre&je iz 1/ do 5/ metara pree> namotane na b&banj obodnice 1>/ m &z sil& od 5 N 1 mNCteI. 5zima li se se vlakno %preda( iz gotova materijala ono je valovito. <&.ina je vlakana stoga ve#a od d&.ine tekstila> pa se moraj& prije mjerenja napeti odreenom silom. ;bog male d&.ine &zorka> d&.ina vlakna mora se vrlo tono izmjeriti.

1*

2spitivanja linearne g&sto#e mog& se raditi prema normama 0437 < 1/5- ili <2N 53*3/C3. DUINA I @IRINA Netkani i tkani tekstili proizvode se & 9irinama do najvi9e 5>5 metara. ;a posebne se namjene mog& proizvoditi i & ve#im 9irinama> ali je to obino popra#eno te9ko#ama & organizaciji proizvodnje i s ve#im tro9kovima> 9to treba pri projektiranj& rje9enja &zimati & obzir. <&.ina geotekstila ovisi o mog&#nosti r&kovanja rolama koje> stoga> ne smij& imati prevelik& mas& i promjer. <&.ina geotekstila ovisi o njegovoj povr9inskoj masi> te je naje9#a od 5/ do 15/ metara. 2OVR@INS1A AASA Povr9inska> masa %ili masa po jedinici povr9ine( naje9#a je orijentacijska oznaka za potro9aa %projektanta( geotekstila. 2zra.ava> se & gramima> po kvadratnom metr&. Nain se njenoga ispitivanja sastoji & tome da se preciznom vagom mjeri %va.e( masa &zorka> poznate povr9ine> iz ega se izra&nava masa na jedinic& povr9ine %gCm2(. Veliina %kvadratini! ili kr&.ni!( &zoraka je 1/.///,5/./// mm 2. Najva.nije norme i propisiA B<0N0 />1,))> 24O 3*/1 %1--)(> 0437 <1-1/," %1-)5(> <2N 53*5 %1-"3(> DEB<JINA Po de$iniciji> debljina> geotekstila jest &daljenost izme& re$erentne plo!e na koj& je postavljen &zorak geotekstila ija> se debljina .eli odrediti i ploe koja je stavljena na> njega i koja stvara> odreeni tlak. 3lak pod kojim se mjeri debljina geotekstila iznosi 2,2/ kPa> ovisno o normi i vrsti geotekstila. Veliina %kvadratini! ili kr&.ni!( &zoraka mo.e biti od 5/ do 1./// mm 2. Najva.nije norme i propisiA B<0N0 3/.2.)*> 24O 5/* %1-))(> 0437 < 1)))," %1-)5(> <2N 5.3*55C1 i <2N 53*55C2. 1.&.2.& Ae#!ni4 ! svo"stv! V<ACNA CVRSTO?A I I3DUENJE Vlana vrsto#a spada & sk&pin& me!aniki! svojstava geotekstila. Ona je mo.da i najznaajnije svojstvo geotekstila> jer & mnogim sl&ajevima odra.ava primarn& $&nkcij& sposobnosti armiranja. Prilikom ispitivanja vlane vrsto#e mjeri se i de$ormacija> %istezanje(> pa se kao znakovit podatak mo.e odrediti i najve#e istezanje pri lom&. 2z odnosa naprezanja i izd&.enja mo.e se odrediti i tzv> mod&l kr&tosti. 7od&l kr&tosti mo.e biti de$iniran kao sekantni mod&l> kada je predoen nagibom pravca 9to prolazi kroz dvije odreene toke kriv&lje naprezanje ' izd&.enje> ili kao tangentni mod&l> predoen nagibom tangente & nekoj toki te kriv&lje & odnos& na os izd&.enja. ?ad je posrijedi tangentni mod&l> esto je znaajan tzv. poetni tangentni mod&l koji se odnosi na tangent& & poetnom> prilino ravnom dijel& kriv&lje. Gimbenici koji &tje& na odnos naprezanja i izd&.enja Na pona9anje materijala s obzirom na odnos naprezanje ' izd&.enje &tjee vi9e imbenika> kao 9to s& vrsta materijala> temperat&ra> brzina istezanja i graa geotekstila.

1-

U4in! te,$er!t*re. 3emperat&ra ima znatan &inak na vlana svojstva geotekstila. 3aj &tjecaj mo.e biti va.an jer se geotekstili &potrebljavaj& & velikom raspon& temperat&re & odnos& prema temperat&ri standardne atmos$ere %2/D E( koja se primjenj&je pri ispitivanj& %npr. polaganje ispod vr&#eg as$alta ili polaganje & &vjetima smrzavanja(. <jelovanja temperat&re ispitivana s& &glavnom na prei> jer za taj &tjecaj prevladavaj& svojstva materijala> a grada geotekstila ima manje znaenje. 3ipini odnosi vlane vrsto#e i temperat&re ispitivanja za pojedine sintetine materijale prikazani s& na slika 1.1. Pri tome je temperat&ra od 2/D E &zeta kao is!odi9na temperat&ra %1// F vrsto#e( za sve materijale. Vidi se da s povi9enjem temperat&re kod svi! vrsta sintetini! materijala dolazi do opadanja vlane vrsto#e> ali ne & istoj mjeri. 3ako npr. temperat&re> kod koji! je vrsto#a materijala oko 5/ F od vrsto#e koja bi se dobila ispitivanjem pri 2/D E> za pojedine materijale iznoseA polietilen polipropilen poliamid " poliester i poliamid "." "/D E 12/D E 1*/D E 2//D E

s)i ! 1.1

Ovisnost o temperat&ri vlane vrsto#e sintetini! materijala

U4in!

5r%ine iste%!n"!. 2 brzina istezanja djel&je na odnos vlanog naprezanja ' izd&.enja. 5tvreno je da vlana vrsto#a kod svi! vrsta sintetini! materijala> %pree( opada sa smanjenjem brzine istezanja> pri em& pojedini polimeri iskaz&j& stanovite razlike> no one nis& velike. =rzina istezanja pri ispitivanj& mora stoga biti odreena. ?od geotekstila iznosi obino 2 F & min&ti. :ez&ltati ispitivanja na prei mog& se sasvim dobo primijeniti na tkane tekstile. 7e&tim> za netkane tekstile to ne vrijedi jer kod nji! prevladava &tjecaj nji!ove grae.

2/

U4in!

gr!+e geote sti)!. 4vojstva netkani! tekstila glede pona9anja pri vlanom optere#enj& odreena s& prije svega nji!ovom graom> a manje svojstvima sami! vlakana. ?od tkani! tekstila> & kojima vlakna le.e & dva glavna smjera> odnosi optere#enje ' de$ormacija &velike ovise o svojstvima vlakana & tim smjerovima. Netkani tekstili> & nael&> mog& biti & ravnini sasvim izotropni> tj. odnos naprezanja i de$ormacije jednak je. & svim smjerovima. 2pak> nain proizvodnje znatno &tjee na svojstva geotekstila> pa razlike & svojstvima & &zd&.nom i & poprenom smjer& mog& biti vrlo velike. ?od tkani! tekstila vrsta materijala> broj i debljina pree & smjer& osnove i & smjer& potke mog& biti razliiti> pa takvi materijali imaj& izrazito anizotropno obilje.je. 0nlzotropni s& materijali nekada> me&tim> vrlo prikladni. Primjerice> ako optere#enje djel&je & jednom smjer&> onda se tekstil &gra&je tako da svojim boljim svojstvima b&de &smjeren & tom smjer&>

7etode za odreivanje vlane vrsto#e i izd&.enja Is$itiv!n"e v)!4ne 4vrsto6e n! *s i, tr! !,! 2spitivanje se sastoji & tome da se razmjerno &ske trake tekstila> &vr9#ene s oba kraja & stezaljke> podvrgn& vlanoj sili do loma. Pri tome je brzina rastezanja konstantna. 4!ematski je &zorak prikazan na slika 1.2

s)i ! 1.2

5zorak geotekstila za ispitivanje vlane vrsto#e na &skim> trakama i njegove de$ormacije pri ispitivanj&

Is$itiv!n"e v)!4ne 4vrsto6e n! Diro i, tr! !,! Pri ovom ispitivanj&> koje je s!ematski prikazano na slika 1.3> &zorak ima d&.in& 1// min izme& stezaljki &reaja za razvlaenje i 9irin& 5// mm & smjer& &sporednom sa stezaljkama. 2zd&.enjem pri lom& smatra se 3aj se pok&s ne provodi toliko radi provjere kvalitete proizvodnje> ve# vi9e s namjerom da se mo.e ocjenjivati pona9anje geotekstila & primjeni.

s)i ! 1.&

2spitivanje vlane vrsto#e geotekstila na 9irokim trakama

21

Ot$ornost n! r!ste%!n"e 7Gr!59$o *s8 Ovo je takoer vlano ispitivanje pri kojem& se &zorak geotekstila> raste.e izme& dvij& &sporedni! stezaljki> ali je &zorak 9iri od stezaljki. :ez&ltat je najve#a sila> koj& &zorak mo.e izdr.ati. Naelo ispitivanja> s!ematski je prikazano na slika 1. 4tanje naprezanja & geotekstil& pri ovom pok&s& slo.eno je i ne!omogeno. Pretpostavka je da bi do takve sit&acije moglo do#i & stvarnosti ako bi geotekstil bio nategn&t preko dvije kr&te izboine. 4ve vrste geotekstila pri ispitivanj& vlane vrsto#e ne pona9aj& se jednako> nji!ovo pona9anje &velike ovisi o nain& proizvodnje.

s)i ! 1.(

Naelo ispitivanja geotekstila na rastezanje> %+rab,test(

Ovisnost vlane vrsto#e o grai geotekstila Na slika 1.5 prikazani s& rez&ltati ispitivanja nekoliko vrsta geotekstila. 2z dijagrama se mo.e &oiti i to da se pona9anje tkani! tekstila> %0> => E( mo.e dobro predoiti poetnim> tangentnim mod&lom> jer tkani tekstili imaj& linearan odnos naprezanja i izd&.enja & najve#em dijel& raspona ispitivanja. ?od iglani! netkani! tekstila> %<( sit&acija je slo.enija> pa se za nji! obino odre&je sekantni mod&l %npr. pri desetpostotnom izd&.enj&(.

22

s)i ! 1.-

Odnosi vlane vrsto#e i izd&.enja kod razliiti! vrsta geotekstla

2O1US 2RS1ANJA 5 pok&s& prskanja kr&.ni &zorak geotekstila> postavljen preko tanke savitljive membrane i &vr9#en izme& dvij& stezaljki kr&.nog oblika> podvrgava se tlak& plina ili tek&#ine koji djel&j& na membran&.3lak na membran& pove#ava se sve dok ona ne prsne %slika 1.".(. Najve#a visina de$ormacije s&stava membrana O geotekstil dosegn&ta> pri prskanj& &zorka naziva se visinom prskanja. 3lak prskanja dobiva se kao razlika izme& tlaka pri prskanj& i membranskog tlaka. 3lak pri prskanj& odre&je se & ispitivanj&> a membranski se tlak odre&je ispitivanjem samo membrane> bez tekstilnog &zorka. 7embranski je tlak onaj koji je potreban da se membrana de$ormira do visine prskanja %odreene s geotekstilom(. 2z odnosa tlaka i visine de$ormacije mog& se nacrtati kriv&lje koje karakteriziraj& pona9anje pojedini! vrsta geotekstila. Nain ispitivanja razliit je & pojedinim normama. Nekoliko metoda propis&je vrijeme &n&tar kojega tlak treba biti pove#an do prskanja &zorka> dok je & ostalim metodama propisana konstantna brzina crpke. :ez&ltati> me&tim> ovise i o veliini &zorka & ispitivanj&> koji je takoer razliito odreen. 4toga nije mog&#e &sporeivati rez&ltate dobivene raznim metodama pok&sa prskanja.

s)i ! 1.:

Pok&s prskanja

23

2O1US 2ROBIJANJA 2OAO?U CBR91<I2A Ovo je ispitivanje &vedeno da bi se ocijenila otpornost materijala na probijanje odnosno na stvaranje r&pa & geotekstil& zbog o9trog kamenja> o9te#enja strojevima prilikom rada i sl. Pok&s se izvodi & E=: &reaj& a> sastoji se & tome da se tekstilni &zorak vrsto napet & prilagoenom E=:,kal&p&> optereti okomito na njegov& povr9in&. Pok&s je razvijen godine 1-)1.> a normiran je & Njemakoj & <2N 5 3/). Optere#enje se nanosi pomo#& slinog klipa kao & E=:, pok&s&. 5zorak je &vr9#en izme& dva kr&.na prstena> &n&tra9njeg promjera 15/ mm. ?al&p oblika 9&pljeg valjka ima &n&tra9nji promjer takoer 15/ mm> a mora biti dovoljno d&bok da klip mo.e prodrijeti do d&bine 15/ mm %slika 1.)(. ?lip je valjak> promjera 5>/ cm i visine )>5 cm. =rzina pomicanja klipa prema dolje je "/N1/ mmCmin.

s)i ! 1.'

Pok&s probijanja & E=:,&redaj&

Na slika 1.*. predoene s& de$ormacijske znaajke pri tom ispitivanj&. Odnos izme& primijenjene sile i odgovaraj&#e de$ormacije & ovom je pok&s& slo.en. 2pak> pok&som se mo.e dobro procijeniti otpor &tiskivanj& tekstila s razmjerno velikom mog&#no9#& de$ormacije> posebice radi pribli.ne &sporedbe razliiti! tipova geotekstila. 3aj pok&s mo.e zato sl&.iti & projektne svr!e.

s)i ! 1.0

Odreivanje de$ormacija geotekstila pri odreenom &tiskivanj& klipa

OT2ORNOST NA 2ARANJE Paranje geotekstila mo.e nast&piti pri postavljanj&> jer je tada geotekstil esto izvrgn&t vlanim naprezanjima. Paranje kod tkani! ili netkani! tekstila nastaje tako da pod djelovanjem vanjske sile najprije p&kne jedna nit ili nji! nekoliko> a> potom se tako zapoeto o9te#enje 9iri kroz tekstil & jednom ili & dva smjera. Netkani se tekstili ve#inom paraj& & jednom smjer&> a tkani & dva> smjera %pravok&tno paranje(. Na otpornost prema paranj& mo.e se &tjecati gradom> geotekstila %osobito kod tkani! tekstila(> primjenom odreeni! vezova i naina tkanja. ;a odreivanje otpornosti prema paranj& razvijeno je vi9e naina. Poznati s& pok&si> primjerice @k&ka@> @noga@> @jezik@ i @krilo@. Osobito se esto> me&tim> provodi takozvani trapezoidni pok&s koji je odreen normama vi9e dr.ava> ili propisima> me&narodni! instit&cija 5zorci za ispitivanje imaj& trapezoidrii oblik pri em& je na manjoj osnovici nainjen zarez. 5 novije se vrijeme prednost daje ve#im &zorcima %:21B7> P20:E(> kako bi i kod najde$ormabilniji! netkani! tekstila> moglo do#i do stvarnog paranja. <imenzije s& &zorakaA osnovice ")/ i 225 mm> visina 5 mm> a d&.ina zareza 5/ mm. 5zorak geotekstila> privr9#en & stezaljke & pok&s& paranja> prikazanje na slika 1.- 4tezaljke se razmi& brzinom 5/ mmCmin. 7jeri se sila potrebna da se materijal para. :ez&ltati se primjenj&j& & projektne svr!e

s)i ! 1.=

2spitivanje otpornosti geotekstila na paranje

TRENJE 1OD GEOTE1STI<A 3renje> koje se javlja na dodirnim plo!ama izme& geotekstila i tla> ima iznimno va.n& &log& & ve#ini rje9enja. +eotekstili> naime> mog& isp&njavati svoj& $&nkcij& armiranja> razdvajanja i tome slino samo kada se sile iz tla prenose na geotekstil> i obratno. @4idreni@ &inak geotekstila ovisi o mog&#nosti aktiviranja trenja na njegovoj povr9ini %povr9inama(> ali i o koe$icijent& trenja> samog tla. 3renje ovisi o vi9e pojedinani! imbenika> kao 9to s& !rapavost povr9ine geotekstila> veliina i oblik zrna tla> pris&tnost vode & tl& i tlak. ?od geotekstila &velike trenje ovisi o gradi nji!ove povr9ine. ?od geomre.a trenje nji!ovog materijala nema veliko znaenje. ?od nji! na trenje najvi9e &tjee okolni materijal %tlo( koji &lazi & otvore mre.e> 9to posebno dolazi do izra.aja kod neko!erentni! %zrnati!( materijala. Nain ispitivanja ;a ispitivanje trenja izme& geotekstila i tla najvi9e se provodi pok&s pomo#& posmine k&tije. 3im se pok&som trenje odre&je posredno. 2spit&je se> naime> sila potrebna da se geotekstil izv&e iz tla. 3a se sila naziva i silom klizanja. Pok&s pr&.a mog&#nost odreivanja> razlike & otpornosti na klizanje razliiti! geotekstila> i to ili sa standardnim materijalom %pijeskom( ili s neporeme#enim tlom.

25

s)i ! 1.10 5reaj za ispitivanje otpornosti geotekstila na klizanje & tl&

Prema :21B7,& 47,+,13> &reaj & kojem se obavlja ispitivanje %slika 1.1/( sastoji se od dvije kr&te etvrtaste ili okr&gle pol& k&tije. 5zorak> &graen & pol&k&tije> optere#&je se na odreeni nain silom koja izaziva klizanje. Posmino naprezanje & ravnini klizanja odre&je se dijeljenjem primijenjene sile klizanja s korigiranim presjekom k&tije &reaja. Pok&s se izvodi na samom materijal& %pijesak ili originalno tlo( i na materijal& & koji je na propisani nain &vr9#en geotekstil. :elativna otpornost prema klizanj& :s %koja izra.ava &tjecaj geotekstila( dobiva se iz odnosa>

gdje jeA g t posmino naprezanje odreeno na &zork& tla> s geotekstilom> posmino naprezanje odreeno na &zork& tla bez geotekstila.

:ez&ltati takvi! ispitivanja &potrebljavaj& se & projektne svr!e. 1.&.2.( Hidr!*)i4n! svo"stv! 2ERAITIVNOST Kedna je od najva.niji! $&nkcija geotekstila $iltriranje> pa je stoga iznimno va.no poznavati njegov& prop&snost. Osobito je va.na prop&snost & poprenom smjer&. +eotekstilima se> pod djelovanjem optere#enja> debljina smanj&je pa je> &mjesto koe$icijenta vodoprop&snosti> &veden novi pojam> tzv. permitivnost. Permitivnost je de$inirana izrazom

gdje jeA d permitivnost> debljina geotekstila.

kn koe$icijent vodoprop&snosti & smjer& okomitom na geotekstil> ;a> ispitivanje vodoprop&sriosti %okomito na ravnin& geotekstila( & svijet& postoji vi9e metoda. Ovdje #e se> radi il&stracije> podrobnije prikazati metoda koj& je za ispitivanje permitivnosti prepor&io :21B7 %47,+,-(. 3o se ispitivanje primjenj&je kod netkani! tekstila i kod g&sto tkani! tekstila.

2"

Pri ispitivanj& mjeri se protok vode kroz geotekstil. 2spitivanje se obino obavlja s jednim slojem geotekstila> a> iznimno %ako je geotekstil jae prop&9tan(> s dva sloja ili s vi9e slojeva geotekstila. Naelo ispitivanja prikazano je na slika 1.1

s)i ! 1.1

4!ematski prikaz &reaja za ispitivanje vodoprop&snosti %permitivnosti( geotekstila

2spitivanje se sastoji & mjerenj& jedininog protoka PC4 pod konstantnim !idra&likim tlakom 8> 9to ga dop&9ta> geotekstil & okomitom smjer& na svoj& povr9in&. 7jerenje se obavlja pod pretpostavkom i &vjetima <arcvjeva zakona. =rzina je toka ograniena do 3>5 L 1/,2 mCs. 5reaj se sastoji od dva spremnika za vod&> &zvodnog i nizvodnog. 2zme& nji! je razlika & visini 8> koja se mo.e mijenjati. ;atim se & sklop& &reaja nalaze dr.a &zorka geotekstila> s&stav za mjerenje protoka i s&stav za mjerenje pada vodenog st&pca 8. 2spitivanje protoka vode kroz geotekstil obavlja se pri tri razne visine 8. 5crtavanjem rez&ltata & dijagram %slika 1.2( dobije se kriv&lja odnosa jedininog protoka i razlike tlaka. 3a se kriv&lja zamjenj&je pravcem prosjenog nagiba.

2)

s)i ! 1.2

Odnos permitivnosti geotekstila i okomitog tlaka na njega

Vodoprop&snost %permitivnost( dobiva se iz izraza

gdje jeA d P 4 !idra&lina permitivnost %vodoprop&snost( okomito na geotekstil %lCs( debljina geotekstila %m(> protok vode kroz geotekstil %pri 2/D E( %m3Cs(> povr9ina geotekstila & dodir& s vodom %m2(>

kn !idra&lina permeabilnost %prop&snost( okomito na ravnin& geotekstila %mCs(>

8 razlika razine vode &zvodno i nizvodno od &zorka %m(> I broj slojeva geotekstila. TRANSAITIVNOST +eotekstili imaj& odreen& vodoprop&snost i & svojoj ravnini. 3o svojstvo dolazi do izra.aja pri dreniranj&. 2 ovdje sti9ljivost tekstila ini te9ko#e. 4toga je za svojstvo prop&snosti geotekstila & ravnini &veden novi pojam ' tzv. transmisivnost> koja je de$inirana ovakoA

gdje jeA P 1 transmisivnost %m2Cs(> protok %m3Cs(> d&.ina tekstila %m(>

8 razlika tlaka %m(> Q 9irina tekstila %m(. ;a ispitivanje transmisivnosti po ovom koncept& razvijene s& brojne metode i &reaji. %47,+,1/( za t& svr!& prepor&&je &reaj s radijalnim dreniranjem. :21B7

2*

5 ovom se ispitivanj& mjeri protok vode kroz geotekstil pod konstantnim !idra&likim tlakom i razliitim normalnim tlakovima. spitivanje se primjenj&je kod netkani! i tkani! tekstila. 5reaj za ispitivanje s!ematski je prikazan na slika 1.3.

s)i ! 1.&

5reaj s radijalnim> dreniranjem za ispitivanje transmisivnosti

?r&.ni &zorak geotekstila stavlja se izme& dvije metalne ploe ija je povr9ina presv&ena elastomernom $olijom radi postizanja boljeg brtvljenja. Protok je radijalan> a koliina vode koja istjee & odreenom vremen& %protok P( mjeri se na izvod&. 3ransmisivnost se dobiva iz izraza

gdje jeA P e transmisivnost %cm2Cs(> srednji protok %pri 2/D E( kroz geotekstil %cm3Cs(> debljina tekstila %cm(>

kp koe$icijent prop&snosti %cmCs(>

8 razlika razine vode izme& sredi9njeg izvora i r&ba &reaja %cm(> r1 r2 vanjski radij&s ploe %15 cm(> radij&s povr9ine dotoka %2>5 cm(.

5 sklop& &reaja nalazi se i &reaj za> optere#enje ploe %geotekstila(> tako da se ispitivanje obavlja pri raznim tlakovima. 4amo se ispitivanje sastoji & mjerenj& protoka vode pri poetnom optere#enj& od 1 bara. Optere#enje %p( potom se pove#ava st&pnjevito %2>5J 1//J 2//J 5// kPa( ponovno mjeri protok. 2z rez&ltata se mo.e dobiti kriv&lja R $%p(. 3a kriv&lja predo&je pona9anje geotekstila glede vodoprop&snosti & njegovoj ravnini> &zimaj&#i & obzir tlak kojem& je geotekstil izlo.en.

2-

2RIVIDNA VE<ICINA OTVORA I<I E1VIVA<ENTNA VE<ICINA OTVORA Ovo ispitivanje &potrebljava se za tkane i netkane tekstile %ne predebele(. 2spitivanje veliine otvora geotekstila. obavlja se tako da se geotekstil &potrijebi kao sito> te se kroz njega prosijavaj& staklena zrnca. 5potrebljavaj&#i redom sve sitnije $rakcije stakleni! zrnaca> odredi se veliina one $rakcije od koje kroz geotekstil proe manje od 5 mas. F. Veliina otvora izra.ava se kao broj standardnog amerikog sita & milimetrima. 5 tom se sl&aj& prividna veliina otvora> ili ekvivalentna veliina otvora %to s& istoznani nazivi( naziva jo9 i -5 postotna veliina otvora ili O-5. 5reaj za ispitivanje predoen je na slika 1.

s)i ! 1.(

5reaj za ispitivanje prividne veliine otvora> geotekstila

1.&.2.- Svo"stv! ot$ornosti $re,! o o)iD* Ova s& svojstva va.na radi ispravne primjene geosintetika & graevinama> odnosno da bi graevine d&go i &spje9no sl&.ile. Na geosintetike mog& djelovati razliiti &tjecaji> pop&tA temperat&re> kemikalija> svjetlosti> bakterija. ;a otpornost prema tim &tjecajima> postoje odreene metode ispitivanja> i opa.anja> ali jo9 nis& razvijeni neki brojani kriteriji> te se otpornost izra.ava ocjenama. Pri projektiranj& pojedini! graditeljski! rje9enja treba imati na &m& mog&#e &tjecaje okoli9a na> geosintetike> te odabrati ispravn& vrst&. OT2ORNOST 2REAA TEA2ERATURAAA ?od geotekstila %a i op#enito kod geosintetika( mo.e biti zanimljiva otpornost prema visokim a i prema niskim temperat&rama. Otpornost prema visokim temperat&rama va.na je primjerice kada s& geosintetici & dodir& s vr&#im as$altnim mje9avinama %armiranje as$alta> sanacije stari! isp&cani! kolnika(> jer pri tome ne smije nastati topljenje i promjena svojstava> geosintetika. Otpornost prema niskim temeprat&rama povezana je s g&bitkom elastinosti sintetini! materijala> i mog&#no9#& @krtog loma@. ;a ispitivanje otpornosti plastika prema> visokim temperat&rama ameriki standard 0437 < )propis&je naine ispitivanja kad se materijal izla.e djelovanj& vr&#eg zraka kontin&irano ili & cikl&sima. Nakon odreenoga vremena promatraj& se i ispit&j& promjene & materijal&. ;a otpornost plastika prema niskim temperat&rama odreeni naini ispitivanja opisani s& & standard& 0437 < ) ". Ostale> norme i propisi za ispitivanje otpornosti plastika prema niskim temperat&ramaA <2N 533*3> 24OC<24 5)).

3/

OT2ORNOST 2REAA 1EAI1A<IJAAA Otpornost prema kemikalijama mo.e se ispitivati s&kladno standard& 0437 < 5 3. 4&9tina je ispitivanja da se materijal izla.e odreenim reagensima %kemikalijama( tijekom razliitog vremena i da se opa.aj& promjene. 4tandard daje popis od 5/ %standardni!( reagensa za ispitivanje. Pojedine velike ind&strije obavile s& %ili obavljaj&( takva ispitivanja za svoje materijale> pa se podaci o otpornosti mog& na#i & odgovaraj&#im speci$ikacijama proizvoda. OT2ORNOST 2REAA SVJET<OSTI Otpornost prema svjetlosti> osobito 5V,zrakama> mo.e se ispitati s&kladno standard& 0437 < 1 35> a rez&ltati s& indikacija za d&gotrajno pona9anje materijala izlo.eni! svjetl& i vremenskim &tjecajima. Pojedine s& ind&strije i za te &tjecaje obavile ispitivanja> me& kojima i neka kod koji! s& materijali bili izlo.eni s&nc& i vremenskim &tjecajima tijekom tri godine. 5 svim istra.ivanjima naeno je da je na svjetlo osobito osjetljiv polipropilen. OT2ORNOST 2REAA BA1TERIJAAA 2spitivanja s& provedena na vi9e vrsta geosintetika> i to tako da s& bili izlo.eni djelovanj& razni! vrsta bakterija tijekom razni! vremenski! razdoblja. 2spitivanje se svelo &glavnom na to da se &stanovi vodoprop&snost %i &sporedi s neizlaganim materijalima( i da se ispitaj& neka me!anika svojstva. Nis& naeni znakoviti dokazi djelovanja bakterija na ispitivane materijale.

1.(

DJE<OVANJE GEOSINTETI1A U GRAEEVINAAA

+eosintetici & svojim razliitim oblicima> %tekstili> mre.e> membrane> kompoziti( i vrstama> mog& & graevinama obavljati razne $&nkcije> prilagoene izvedbi radova iCili d&gotrajnom dobrom sl&.enj& graevine. Najva.nije $&nkcije s&A razdvajanje %geome!aniki bitno razliiti! materijala(> armiranje %slabog tla ili dijelova graevine(> $iltriranje> dreniranje %odvodnja( i brtvljenje %izolacija> za9tita okoli9a(>

Na ove $&nkcije i me!anizme nji!ova> djelovanja valja se podrobnije osvrn&ti. 1.(.1 R!%dv!"!n"e

:azdvajanje znai stavljanje savitljive sintetine brane izme& dva materijala> ija se svojstva znatno razlik&j&> kako bi se sa&vala cjelovitost i povoljno djelovanje obaj& materijala. ?oncept> odnosno &inak razdvajanja> mo.da se mo.e najbolje predoiti tvrdnjom %+iro&d(A @<eset kilograma kamena stavljenog na deset kilograma blata rez&ltira s dvadeset kilograma blata@. <oista> zrnati materijal stavljen na meko tlo preko odgovaraj&#ega> geosintetika ostaje kompaktan> a bez njega dolazi do mije9anja kameni! zrna i tla> i do g&bitka !omogenosti. 5 donjoj zoni kamenoga sloja dolazi tada do razmicanja kameni! zrna i do g&bitka trenja> zrna se &tisk&j& & meko tlo> pa & konanici prevladavaj& svojstva tla. ;a razdvajanje materijala mog& sl&.iti geotekstili> geomre.e> geomembrana i geokompoziti. +eomembrane zadr.avaj& materijale & smisl& brtvljenja %radi spreavanja> toka vode ili pare( i t& ne moraj& biti posrijedi bitno razliiti materijali. +eomembrane se. naime> zbog odreeni! razloga> mog& predvidjeti i &n&tar istovrsnog materijala.

31

:azdvajanje> o kome se ovdje raspravlja> odnosi se na materijale koji se po svojoj vrsti ili stanj& me&sobno jako razlik&j&. Kedan od ti! materijala obino je & geome!anikom smisl& vrlo lo9 %slabo> organsko tlo> tlo zasi#eno vodom(> a dr&gi dobar %kamen> tj. zrnati kameni materijal(. ?od takvi! je materijala> bitno sprijeiti nji!ovo mije9anje> jer & protivnome> kako je ve# prije reeno> prete.& svojstva slabijega materijala. 5 t& svr!& mog& posl&.iti geotekstili> geomre.e ili geokompoziti %koji se sastoje od geotekstila i geomre.e(. Najjasnij& &log& glede razdvajanja ima geotekstil. 4 obzirom na> njegov& grad& %poroznost( mog&#a je $iltracija vode iz zasi#enoga medija> ime dolazi do konsolidacije i $iksiranja stanja razdvojenosti. ?od mre.a je bitna vrsta kamenoga nadsloja. Pri odreenoj gran&laciji materijala nadsloja dolazi do &klje9tenja zrna & otvore mre.e i stvaranja> jednog sloja &z mre.& koji takoer mo.e na odreeni nain obavljati &log& $iltra. 7re.e se inae primjenj&j& & te.im sl&ajevima %kod vrlo slabo nosivog> odnosno mekog tla(> kada je potrebno tren&tano aktivirati armiraj&#& %nosiv&( $&nkcij& ili onda kada nema izgleda da se stanje tla pobolj9a. 7e!anizam razdvajanja> mo.emo najbolje &oiti &sporedimo li s&stav s geosintetikom sa s&stavom bez geosintetika %slika 1.1(. 5 s&stav& bez geosintetika %slika 1.1 a(> pod optere#enjem %osobito & sl&aj& dinamikog optere#enja( &sporedno nastaj& dva procesa. 5 donjem dijel& sloja %nadsloja( od zrnatoga kamenog materijala meko %.itko( tlo poinje &laziti & 9&pljine izme& zrna. ;bog toga se smanj&je trenje med& kamenim zrnima> ona se post&pno %pod ponavljanim optere#enjem strojeva za &gradnj& ili prometa( razmi&> a prostori izme& nji! sve vi9e se isp&njavaj& .itkim tlom. 2stodobno i kamena zrna iz sloja prodir& & meko tlo i mije9aj& se s njim. 2s!od je taj da se g&bi !omogenost kamenog sloja drastino smanji njegova @e$ektivna debljina@. 5voenjem brane od geosintetika izme& kamenoga sloja i mekoga tla %slika 1.1 b( sit&acija se bitno mijenja. ?ameni sloj ostaje odvojen od tla> njegova debljina i str&kt&ra s& sa&vane> tako da mo.e &spje9no djelovati %npr. kao sloj za pove#anje nosivosti ili prometna povr9ina(. 6iltarsko djelovanje geosintetika %osobito izra.eno kod netkani! tekstila( poma.e &vr9#ivati ostvaren& stabilizacij&> jer post&pno istiskivanje porne vode iz tla i njeno odvoenje imaj& konsolidacijski &inak. ;bog toga geotekstili moraj& zadovoljavati odreena $iltarska pravila %poglavlje 1. .3.(. <a bi se mogli &graivati a da se pritom ne o9tete i da bi mogli zadr.avati kameni sloj> geosintetici moraj& svakako imati i odreena me!anike svojstva' vlan& vrsto#&> otpornost na paranje> otpornost na probijanje i sl.(

s)i ! 1.1

8omogenost i cjelovitost zrnatoga kamenog sloja & s&stav& kolnike konstr&kcije bez geosintetika %0( i s geosintetikom %=(

32

1.(.2

Ar,ir!n"e

1.(.2.1 O$6enito +eosintetici imaj& znatn& vlan& vrsto#&> a %slabo( tlo nema to svojstvo. 4toga je logino da se odreenim kombiniranjem ti! dvaj& materijala mo.e dobiti pobolj9ano stanje. Ovisno o nain& optere#enja i polo.aj& geosintetika mog&#a s& dva osnovna tipa armiranjaA membranski tip i posmini tip %sidreni tip( armiranja.

7embransko se armiranje javlja kada je geosintetik polo.en na sti9ljivo tlo> a na njega djel&je vertikalno optere#enje. 5 geosintetik& se javlja vlano naprezanje 9to rastere#&je tlo koje ga samo ne bi moglo pre&zeti. Posmino se armiranje javlja zbog &inka posmika %odnosno trenja( na me&povr9inama geosintetika i dodirni! materijala %zrnatog materijala i tla(. Vrlo slino posminome sidreno je armiranje> samo 9to se t& trenje javlja s obje strane elemenata koji sl&.e za sidrenje. 4vakako da &inci armiranja geosinteticima imaj& veliko znaenje za pobolj9anje nosivosti s&stava graevina. Oni poinj& djelovati samo pri odreenim stanjima de$ormacije> 9to je vezano &z jakost optere#enja> ali i &z mal& nosivost tla. 4 obzirom na vlana naprezanja & geosintetik&> ima veliko znaenje i kakvo#a samoga geosintetika> prije svega vlana vrsto#a %odnosno mod&l(. +eosintetici s& vrlo pogodni materijali za razliite svr!e i naine armiranja tla. 7e!anizmi djelovanja geosintetika kod visoki! nasipa i potporni! graevina svode na pove#anje posmine vrsto#e tla & sl&aj& njegova armiranja geosinteticima> pri em& s&> osim svojstava geotekstila %vlana vrsto#a> p&zanje> trenje povr9ina(> bitne i dimenzije i polo.aj geosintetika & graevini. 4lini se &inci glede armiranja takvi! graevina mog&> me&tim> ostvariti i s nekim dr&gim materijalima %metali> beton(> a to se i inilo prije pojave geosintetika. Posebni &inci> svojstveni isklj&ivo geosinteticima> ostvar&j& se prije spomen&tim membranskim tipom armiranja. 5inak se armiranja pritom javlja tek &z odreeno stanje de$ormiranosti s&stava tlo ' geosintetik %s nadslojem zrnatog materijala( %slika 1.1(

s)i ! 1.1

7embranski nain armiranja

1.(.2.2 Ae#!ni%,i ,e,5r!ns og !r,ir!n"! 7e!anizmi membranskog armiranja mog& se razjasniti ako se razmotri jedan zrnati sloj polo.en na meko tlo koji se izla.e ponavljanj& optere#enja %od gradili9nog ili @normalnog@ prometa(> i to bez geosintetika> odnosno preko brane od geosintetika.

33

DJE<OVANJE SUSTAVA BE3 GEOSINTETI1A Vozila koja se kre#& po sloj& zrnatoga kamenog materijala nanose optere#enje koje se prolaskom kroz sloj 9iri na ve#& povr9in&> te se tako smanj&je. 3o smanjenje mora> biti takvo da tlo mo.e pre&zeti prenesena naprezanja bez 9tetni! posljedica> tj. bez prekomjerni! de$ormacija. ;a to je potrebno da sloj ima dovoljn& debljin& i da pri optere#enj& ostane cjelovit. ?ada je tlo slabo> mog& nastati nepri!vatljivo velike de$ormacije> i to & dva sl&ajaA ako s& optere#enja mala> a broj prijelaza velik> ako s& optere#enja velika> i pri malom broj& prijelaza.

7e!anizam pona9anja s&stava & tim sl&ajevima predoen je na slika 1.1

s)i ! 1.1

7e!anizmi pona9anja kolnike konstr&kcije na mekom tl& bez geosintetika

Pri malim se optere#enjima %slika 1.1.a( sloj kamenoga materijala &giba prema dolje> a optere#enje se od kotaa 9iri na povr9in& tla> znatno ve#& od otiska kotaa. Pri opetovanim optere#enjima kameni materijal ne mo.e podnijeti vlana naprezanja> te poinje p&cati od donje povr9ine sloja. 5 te p&kotine i 9&pljine &lazi tlo> pa se tako nar&9avaj& dodiri izme& kameni! zrna i ona @plivaj&@ & mekanom materijal&. 3ime se smanj&je vrsto#a i sposobnost prijenosa optere#enja kroz sloj> pa pri mnogobrojnim prijelazima optere#enja dolazi do jaki! de$ormacija i propadanja kolnika &z pojav& posmini! lomova & tl&. Pri velikim optere#enjima %slika 1.1 b(> odma! dolazi do loma & sloj& kamenog materijala i do &tiskivanja @piramide@ od zrnatog materijala & tlo. Nakon daljnji! prijelaza optere#enja mekano tlo prodire d&. stranica piramide prema gore> dolazi do @k&!anja@ materijala> a nosivost se s&stava pribli.ava nosivosti samog tla. DJE<OVANJE SUSTAVA S GEOSINTETICIAA +eosintetik mijenja pona9anje s&stava kameni materijal ' slabo nosivo tlo na ovaj nainA pri malim optere#enjimaA

pobolj9ava rasprostiranje optere#enja i smanj&je progibe> spreava prodiranje mekanog tla & p&kotine i 9&pljine & sloj& kamenoga materijala> pa time taj dio zadr.ava sposobnost za podno9enje optere#enjaJ

pri velikim optere#enjimaA javlja se pove#ano vlano naprezanje & geosintetik&> koje nastavlja pomagati rasprostiranj& optere#enja 9to se prenosi kroz sloj kamenog materijala. +eosintetik> me&tim> nastavlja razdvajati s&stav kamenog materijala i tla te spreava nji!ovo mije9anje. Nastaj& de$ormacije oblika kolotraga & itavom s&stav&. 0ko se te de$ormacije na povr9ini kamenoga sloja pop&ne> nosivost se s&stava &velike pove#ava> jer piramida prijenosa> optere#enja postaje 9ira.

Hto se tie vrste geosintetika %geotekstili ili geomre.e(> oni imaj& glede naina armiranja slino djelovanje> ali ipak postoje i odreene razlike. Naime> kad je posrijedi mre.a> dolazi do &klje9tenja kameni! zrna & njenim otvorima tako da ona @vire@ kroz te otvore. Na taj se nain dobiva jedna med&povr9ina s potencijalno vrlo jakim trenjem 9to doprinosi &inkovitosti armiranja %posmino armiranje(. 7re.e> osim toga> imaj& redovito znatno ve#e mod&le kr&tosti od tekstila> 9to takoer ima velik &tjecaj na armiranje. Na &inak armiranja tla &velike &tjee de$ormiranost s&stava %od optere#enja(. Naime> tek pri znatnijim de$ormacijama geosintetika %i kamenog sloja( dolazi do izra.aja tzv. @&inak napete membrane@ i pre&zimanje optere#enja> te rastere#enje tla. 0nalize i opa.anja s& pokazali da je kod s&stava s geosinteticima d&bina kolotraga> 9to izazivaj& vozila> jedan od najznaajniji! initelja glede mog&#nosti da> podnose optere#enja. 1.(.& >i)trir!n"e

Od geosintetika> sposobnost $iltriranja imaj& geotekstili. 2 neki geokompoziti %& kojima> se nalaze geotekstili( imaj& t& sposobnost. 5inak $iltracije netkanoga tekstila &klj&&je prolaz vode kroz sam materijal %okomito na njegov& povr9in&( i zadr.avanje estica tla na strani od koje dolazi voda prema tekstil&. On je bitan kod &reaja za podzemn& odvodnj& graevina. Oba spomen&ta za!tjeva> tj. vodoprop&snost i zadr.avanje estica tla> tra.e se istodobno> 9to znai da str&kt&ra netkanoga tekstila mora biti dovoljno @otvorena@ da bi kroz njega mogla prolaziti voda> a dovoljno g&sta da se zadr.e sitne estice tla. Pri tome se oek&je da s&stav djel&je d&go> tj. da ne doe do zaepljenosti pora & tekstil& tijekom oekivanog trajanja graevine. O tom svojstv& brine se tekstilna ind&strija i ona mo.e proizvesti materijale koji s& glede oltarski! svojstava pogodni za rje9avanje razliiti! geote!niki! problema kod graevina. 1.(.&.1 Ae#!ni%!, .i)trir!n"! <jelovanje &reaja za odvodnj& %podzemn&( op#enito se osniva na $iltraciji. 5reaji za odvodnj& radili s& se na. klasian nain od zrnati! materijala odreeni! gran&lacija. 5 novije se vrijeme za te svr!e vrlo &spje9no &potrebljavaj& geotekstili. 6iltar mora imati sposobnost da zadr.i estice tla koje bi voda mogla ispirati iz tla> a &jedno mora dop&9tati prolaz vode. 3a dva za!tjeva> ako i! se s!vati previ9e doslovno> zapravo s& & prot&rjej&. Naime> sve estice tla mogla bi zadr.ati jedino membrana koja nema nikakv& prop&snost> ali & tom sl&aj& kroz nj& ne bi mogla prolaziti voda. 0ko bi se> pak> tra.ilo da voda sasvim neometano prolazi kroz $iltar> on bi morao imati vrlo velike otvore koji ne bi mogli zadr.ati estice tla. 4toga> svojstva $iltra moraj& biti takva da b&de ostvaren kompromis izme& ta dva za!tjeva ' $iltar smije samo neznatno ometati protjecanje vode> a mora sprijeiti razaranje str&kt&re tla 9to bi moglo nastati zbog erozivnog djelovanja vode. 4!odno tome> dobar $iltar mora imati otvore koji s& i dovoljno veliki i dovoljno mali. Otvori moraj& biti dovoljno veliki da omog&#e gotovo slobodan prolaz vode %9to mo.e dovesti do g&bitka odreene koliine najsitniji! estica iz tla(> ali i dovoljno mali da se kost&r estica> tla> koji tl& daje str&kt&rn& stabilnost> ne poremeti. 6iltracija &z primjen& geotekstila mo.e se de$inirati i ovakoA 3o je ravnote.a s&stava geotekstil ' tlo> pri kojoj je omog&#en slobodan protok vode popreno na ravnin& geotekstila> bez g&bitka estica tla> tijekom neograniena> vremena. 6iltri moraj& stoga

35

zadovoljavati za!tjev vodoprop&snosti> za!tjev zadr.avanja estica> tla i za!tjev d&gotrajnog djelovanja. 2spravno projektirani i izraeni s&stavi $iltara s geotekstilima mog& dobro odgovoriti tim za!tjevima. 1.(.&.2 Vodo$ro$*snost Vodoprop&snost se geotekstila ne mo.e jednostavno izraziti @normalnim@ koe$icijentom vodoprop&snosti k. +eotekstili s&> naime> sti9ljivi i nji!ova stvarna vodoprop&snost ovisi i o nji!ovoj @stisn&tosti@> odnosno stvarnoj debljini pod optere#enjem. 4toga & vodoprop&snost treba biti &klj&ena i debljina geotekstila> te je za popren& vodoprop&snost> tj. za vodoprop&snost geotekstila pri protok& vode okomito na njegov& povr9in&> &veden pojam @permitivnosti@. Permitivnost je de$inirana> kaoA

gdje jeA d permitivnost> debljina geotekstila.

kn koe$icijent vodoprop&snosti & smjer& okomitom na geotekstil> 1.(.&.& 3!dr;!v!n"e 4esti/! t)! i d*gotr!"no d"e)ov!n"e .i)t!r! ;adr.avanje estica tla ovisi o dvije vrste parametaraA me!anikim i geometrijskim.

5 me!anike parametre mog& se &brojiti !idra&line v&ne sile koje nastoje pomakn&ti estice tla> ko!ezija tla koja> nastoji zadr.ati estice & str&kt&ri i gravitacija koja mo.e ote.avati ili potpomagati pomicanje estica tla> %ovisno o smjer& toka vode(. +eometrijski s& parametri veliina otvora geotekstila> veliina i raspored estica tla i g&sto#a tla. :adi pojednostavljenja> & analizama se obino &zimaj& & obzir samo geometrijski parametri. Pojave pri $iltriranj& vode iz tla kroz geotekstil op#enito s& slo.ene. <o sada je &oeno nekoliko me!anizama koji & odreenim sit&acijama djel&j& na proces$iltriranja> kao 9to s&A blokiranje> stvaranje l&kova> zaepljivanje.

3e s& pojave prikazane na slika 1.1

3"

s)i ! 1.1

Pojave & %na( geotekstil& pri $iltriranj& vode iz tlaA a( blokiranje b( stvaranje l&kova c( zaepljivanje

=lokiranje je de$inirano kao smanjenje vodoprop&snosti geotekstila zbog toga 9to estice iz tla zatvore pore geotekstila na njegovoj povr9ini %slika 1.1.a(. 4tvaranje l&kova takoer je jedan oblik blokiranja> pri em& se slaganjem estica iz tla bliz& otvora stvaraj& na povr9ini geotekstila l&kovi koji ote.avaj& prolaz vode %slika 1.1.b(. ;aepljivanje je de$inirano kao smanjenje vodoprop&snosti geotekstila zbog &laska sitni! estica tla & pore & &n&tra9njosti geotekstila %slika 1.1.c(. Postoji vi9e kriterija za osig&ranje svojstva zadr.avanja estica tla> a temelje se na poznavanj& gran&lometrijskog sastava tla %sitniji! $rakcija( i na njegovoj &sporedbi s otvorima & geotekstil&. 5 tom smisl&> primjerice> 00483O prepor&&je A 5( 0ko je tlo takvo da manje od 5/F estica prolazi kroz sito No 2// %/>/)" mm(> otvor /-5 geotekstila mora biti ve#i od otvora sita No 3/ %/>5- mm(. "( 0ko je tlo takvo da vi9e od 5/F estica prolazi kroz sito No 2// %/>/)" mm(> otvor O-5 geotekstila mora biti ve#i od otvora sita No 5/ %/>2-) mm(. Pri projektiranj& valja izbjegavati sit&acije koje bi mogle biti nepovoljne glede zaepljenja $iltra. 3o s& ovi sl&ajeviA ako se tlo iz kojega se $iltrira voda sastoji od pijeska ili pra9ine bez ko!ezije> ako tlo ima diskontin&irani gran&lometrijski sastav> ako s& !idra&liki gradijenti veliki.

0ko se takvi &vjeti ne mog& izbje#i> mog& se &potrijebiti $iltri od zrnati! materijala> te netkani tekstili s porozno9#& ve#om od /F. 1.(.( Drenir!n"e

<reniranje vode iz zasi#enoga medija pomo#& geotekstila mo.e se obavljati kroz geotekstil & njegovoj ravnini. <reniranje se mo.e de$inirati kao proces & kojem& ravnote.a s&stava> geotekstil tlo dop&9ta slobodan tok vode bez g&bitaka estica iz tla> & ravnini geotekstila tijekom neogranienog vremena. ;a dreniranje je va.na transmisivnost geotekstila.

3)

;a takv& &log& odgovaraj& debeli netkani tekstili koji imaj& znatn& poroznost. 3anki tkani tekstili ne bi & tom smisl& bili djelotvorni. Postoje i posebni geokompoziti s velikom mog&#o9#& pri!va#anja i voenja> vode & ravnini. 1.(.Brtv)"en"e

=rtvljenje je $&nkcija geotekstila kojom se spreava prolaz vode iCili vodene pare &n&tar graevine. 4posobnost brtvljenja imaj& geomembrane. =rtvljenje %izoliranje( potrebno je & mnogim rje9enjima & graditeljstv& %zgradarstvo> mostovi> t&neli> !idrote!nika> prometnice> za9tita okoli9a(. 4astav geomembrana treba biti takav da> im osig&rava dovoljn& vodoneprop&snost %k 1/,11 cmCs(> a & mnogim sl&ajevima i dovoljn& me!anik& otpornost za &vjete pri polaganj& i & graevini. 0ko to nije sl&aj> treba i! posebno za9tititi. 4vojstva materijala geomembrana moraj& biti takva da b&de osig&rana d&govjenost nji!ova &spje9noga sl&.enja.

1.-

RE>ERENCE

=abi#> = i dr. %1--5(> +eosintetici & graditeljstv&> Hrvatsko drutvo graevinskih ininjera, ;agreb

3*