PUMPE

1. Osnovna podjela pumpi Osnovna podjela pumpi temelji se na mehanizmu izmjene energije u radnom prostoru pumpe, odnosno mehanizmu pretvorbe mehanike (pogonske) energije u potencijalnu (tlanu) energiju. Po toj osnovi moe se izvriti slijede a podjela, prikazana slikom !"

#lika ! $ grupu dinamikih pumpi spadaju one pumpe kod kojim mehanizam pretvorbe energije poiva na nekom hidrodinamikom zakonu. %aljnja podjela ovih pumpi je na turbopumpe i pumpe na principu posebnih uinaka. &od turbopumpi pretena pretvorba energije se odvija po zakonu o promjeni koliine gibanja. 'ehanizam pretvorbe energije ostalih pumpi poiva na nekom drugom hidrodinamikom zakonu, kao na pr." obodne pumpe ( zakon centri)ugalnog ubrzanja u rotiraju em disku, mlazne pumpe ( zakon turbulentnog mjeanja struja )luida, uzgonske pumpe ( zakon hidrostarskog uzgona, udarne pumpe * zakon hidraulikog udara, Pitot pumpe ( zakonitost pojave zaustavnog tlaka i t.d. $ grupu volumenskih pumpi spadaju one pumpe kod kojih se pove anje tlaka )luida postie promjenom volumena radnog prostora. Ove se pak dijele na dvije velike podgrupe i to" povratno translatorne pumpe i rotorne pumpe. Osnovni imbenik koji ini razliku izme+u ovih pumpi je u tome da povratno translatorne pumpe trebaju ventile ili razvodnike a rotorne pumpe ne trebaju ni ventile ni razvodnike da bi ostvarivale e)ekt pumpanja. TUR OPUMPE !"#$%M#&'E PUMPE( Pumpe se mogu podijeliti na temelju raznih kriterija. Osnovna podjela u ,uropi je na temelju speci)inog broja okretaja, kao to je to prikazano na slici -.

#lika .ako postoje" isti radijalni radno kolo n/01 !- * 23 (!4min) brzohodni radijalni radno kolo n/01 23 * 56 (!4min) poluaksijalni (dijagnonalni) radno kolo n /01 56 * !76 (!4min) aksijalni radno kolo n/01 -66 * 866 (!4min) 9a slici - vidi se bolje primjena )orme radnog kola s promjenom speci)inog broja okretaja. 9a slici 2 shematski su prikazani osnovni oblici radnog kola u meridijalnoj projekciji (objanjenje pojma meridijelne projekcije) i to"

a) radijalne(dvostrujne), b) poluaksijalne i c) aksijalne pumpe. Objanjenje gornjih pojmova. # obzirom na nain ovjeenja radnog kola (konstrukcijski princip), poloaj pumpe, broj stupnjeva, pumpe se prema anglosaksonskom sustavu dijele"

Pumpa s konzolno ovjeenim radnim kolom prikazana je slikom 8.

#lika 8

:entri)ugalnoj pumpi, s konzolno ovjeenim otvorenim radnim kolom (slika 8) pojedini brojevi oznaavaju" ! * prednje kuite pumpe sa spiralnim kanalom, lako demontabilno radi izmjene radnog kola - * otvoreno radijalni radno kolo 7 * osovina pumpe !! * stranje kuite pumpe sa otvorom za brtvenicu !2 * brtvenica pumpe !7 * radijalni jednoredni kuglini leaj (prednji leaj) !; * prirubnica brtvenice pumpe (onica) s komorom za hvatanje )luida koji prolazi kroz brtvenicu (uvijek mora biti proputanja radi hla+enja brtvenice) !5 * radijalni dvoredni kuglini leaj (stranji leaj) !< * prirubnica leajnog bloka i leajni blok s rezeorvarom ulja -- * matica za privr enje stranjeg leaja na osovinu -< * prostor za brtvenu vodu ()luid) 2; * poklopac leaja sa brtvenicom (semeringom) Pumpa s radnim kolom izme+u leaja, prikazana je na slici 3.

#lika 3

:entri)ugalnoj dvostrujnoj pumpi (slika 3) sa zatvorenom radnim kolom smjetenim izme+u leajeva, pojedini brojevi oznaavaju" != * donji dio kuita sa ulaznim kanalima i izlazninim spiralnim kanalom !> * gornji dio kuita sa ulaznim kanalima i izlaznim spiralnim kanalom - * dostrujni zatvoreno radno kolo 7 * osovina pumpe ; * prsten prednjeg brtvenog zazora na radno kolou (nije nuan,moe se obratiti i radno kolo) !2 * brtvenica pumpe !8 * osovinski naglavak (kouljica) brtvenice !7 i !5 * leajevi pumpe -2 * postolje pumpe -< * prostor za brvenu vodu 22 * leajni blok (sa svim ostalim dijelovima) 8! * leajni blok uz spojku (sa svim ostalim dijelovima) l-; * cjevovod brtvene vode .urbinski tip centri)ugalne pumpe, prikazan slikom 7, ima za nau strunu terminologiju pomalo udan naziv. 9aime, nema neke naznake u strunoj anglosaksonskoj terminologiji o porijeklu tog naziva. Ovdje se navodi u orginalnoj terminologiji, premda je to kod nas ?bunarska pumpa@.

#lika 7 9eki osnovni dijelovi turbinske pumpe su oznaeni brojevima, to jest" - * poluaksijalni zatvoreno radno kolo 7 * osovina pumpe 5 * prsteni brtvenih zazora (prednji i stranji) !2 * brtvenica pumpe !; * prirubnica brtvenica -< * prostor za brtvenu vodu 2< * klizni leajevi 33 * usisno zvono Obodna ili vrtlona pumpa ne spada u anglosaksonskoj podjeli u centri)ugalne pumpe, iako se njezino )unkcioniranje temelji na pojavi centri)ugalne sile u kanalu diska, o emu e kasnije biti rijei, #hematski je ovaj tip pumpe prikazan na slici ;.

#lika ; 9a ovoj slici su takoer osnovni dijelovi oznaeni brojevima i znae" ! * kuite (blok) pumpe (esto se ove pumpe i zovu blok pumpe) - * radno kolo pumpe 7 * osovina pumpe !2* brtvenica pumpe !; * prirubnica brtvenice pumpe !7 i !5 * leajevi pumpe

). $eki praktini primjeri Pumpe su danas roba koja se proizvodi u velikim serijama. Abog toga, a i zbog velike standardizacije pojedinih tipova pumpi, njihova je cijena posljednjih desetak godina viestruko sniena. Pumpe su danas me+usobno toliko sline da se teko raspoznaje proizvo+a. Bak je i me+unarodno dogovorena t. zv. ?norma ( pumpa@, proizvo+ena praktino od svih proizva+aa, a karakteristika joj je apsolutna kompatibilnost dijelova, bez obzira tko je proizvo+a osnovnog sklopa. Cedna ?norma ( pumpa@ je ilustrirana slikom 5.

#lika 5 &od ove pumpe su sve izmjere me+unarodno standardizirane, isto kao i unutranji dijelovi. Ova pumpa je zato i osnovna pumpa u svakodnevnoj praksi, tako da se na pr. 9a brodovima mogu nabavljati dijelovi u svakoj luci svijeta. Od jednostupnjevitih radijalnih pumpi, navest karakteristinih tipova. e se u narednom dijelu nekoliko

.ip radijalne pumpe u ?in line@ izvedbi prikazuje slika <.

#lika < Ovo je praktina pumpa za ugradnju u cjevovodnu mreu, praktino na svakom mjestu. Cednostavno se isjee dio cjevovoda i na to mjesto vrlo lako ugradi ova pumpa. Ovaj tip pumpe se redovito iz navednih razloga, koristi kao cirkulacijska pumpa na sustavima centralnog i daljinskog grijanja. Primjer ugradnje ovog tipa pumpe ilustriran je slikom !6.

#lika !6

Od jednostupnjevitih radijalnih pumpi, posebnu grupu ine ra)inerijske pumpe. %edna takva se ilustrirana u aksonometrijskom presjeku, slikom !!.

#lika !!

Dasprava" Opis dijelova pumpe. $ normalnom presjeku, dana je tako+er jedna podvrsta procesne pumpe na slici !-.

#lika !!!! !!!!8 !!< !-6 !-! !-!-2 !-8 !-3 !-7 !-; !-5 !-< !26 !2! !2!22 !28 !23 !27 !86 -!6 -!! -!-!8 -!3 #piralnoku ite Dasporni prsten Eijak Poklopacku ita >rtva >rtvenitulFak 'ehani+ka brtva Prsten Prsten Aatik Priguni tullak Poklopac meh. brtve >rtva Eijak 'atica Aatik 9osa> ku ita Eijak 'atica Eijak Eijak >rtva Eratilo &olo rotora Dasporni prsten Eijak >rtveni prsten -!; -!< --6 --! ----2 --8 --3 --7 2!! 2!2!8 2!; 2!5 2-! 2-6 2-2 2-8 2-3 2-5 226 22! 22227 Eijak vratila $lono pero $lono pero :entritugalni odvaja Geaj Geaj 'atica #igurnosni lim :entri)ugalni odvaja 9osa leaja Poklopac leaja 9oga %istantni prsten $skonik Degulator nivoa ulja >rtva Eijak 'atica Eijak Eijak Eijak Eijak Eijak Eijak

Dasprava" Osnovni dijelovi i speci)inosti ra)inerijske pumpe. 9eke specijalne, uglavnom procesne pumpe, da bi postigle ve e tlakove po jednom stupnju, imaju multiplikator broja okretaja. Cedna takva izvedba je ilustrirana slikom !2.

#lika !2 >rojevima su oznaeni osnovni dijelovi" !. -. 2. 8. 3. 7. ;. zupanici multiplikatora broja okretaja aksijalno*radijalni leajevi mehanika brtva radno kolo pretkolo (inducer) kuite pumpe leaj (kotrljaju i) ve eg zupanika 5. uljna brtvenics multiplikatora <. automatika !6. temeljna ploa pumpe (ne vidi se na slici) !!. prostor za eventualni stabilizator strujanja !-. vratilo pumpe

Dasprava" Pumpe specijalnih namjena. Eiestupnjevite pumpe se dijele u nekoliko grupa. Prvu grupu ine pumpe radijalnog tipa rotora, namijenjene u prvom redu za postizavanje visokih tlakova. .o su u praksi poznate napojne pumpe uz generatore pare i viestupnjevite pumpe u procesnoj industriji. Ove pumpe imaju ve i broj stupnjeva, koji su iz tehnolokih razloga, me+usobno jednaki, pa da bi se na ulazu u svaki slijede i stupanj postiglo jednako nastrujavanje kao i u prvom, izme+u stupnjeva se postavljaju prestrujni kanali, shodno prikazu na slici !8.

#lika !8 'ontani crte viestupnjevite pumpe je prikazan slikom !3.

#lika !3

Eiestupnjevite pumpe, sline konstrukcije se mogu na i u u okomitoj izvedbi, a neke od takvih su ilistrirane slikama !7a, !7b i !7c. #lika !7a prikazuje okomitu viestupnjevitu pumpu samostoje u na koji je potrebno montirati pogonski elektromotor (ima t. zv. lanternu za montau motora). Ovakva konstrukcija omogu ava izvedbu sa samo jednom brtvenicom, jer je s druge strane zatvorena s poklopcom u kojem je usisni spiralni kanal. #likom !7b je prikazana viestupnjevita okomita izvedba pumpe, s kuitem izvedenog iz lima (u pravilu nehr+aju eg), pa su i sjedita prestrujnih kanala speco)ine izvedbe. Abog izvedbe svih strujnih dijelova iz nehr+aju eg materijala, ovakve se viestupnjevite pumpe koriste u prehrambenoj i procesnoj industriji. Pumpa na slici !7c je slina onoj sa slike !7b, samo to je ova t. tv. ?in line@ izvedbe. Ovakva izvedba uvjetuje izvedbu dvostjenog limenog kuita, to se lijepo vidi na slikama !7b i !7c.

#lika !7a

#lika !7b

#lika !7c

#lika !; $sporedbom sa slikom !3, pumpa ilustrirana slikom !;, prikazuje robusniju izvedbu viestupnjevite radijalne pumpe, namijenjene za rad u promjenjljivim uvijetima. Aa ekstermno visoke tlakove, koristi se pri pove anom broju okretaja i pumpa prikazana slikom !5, to jest petostupnjevita pumpa. Ova pumpa ima i speci)inost oduzimanja )luida i nakon drugog stupnja (t. zv. parcijalno oduzimanje), to je kod pumpi zaista rijetkost. 'oe se susresti kod termoenergetskih postrojenja (napojne pumpe) i kod raznih procesnih ra)inerijskih postrojenja.

#lika !5 Osnovni dijelovi na ovoj slici su oznaeni brojevima i predstavljaju" !. -. 2. 8. 3. 7. ;. 5. <. vratilo pumpe radno kolo kouljica odrivnog diska odrivni disk odrivni prsten raspor diska radijalni klizni leaj disk odrivnog leaja papuice odrivnog leaja !6. !!. !-. !2. kouljica brtvenice rashladna kouljica brtvenice pritezna matica brtvenice brtvenica vanjskog kuita stupnja !8. vanjsko kuite stupnja !3. prestrujni kanal stupnja !7. vanjski pritezni vijci

'ontaa pumpi (esto puta zajedno s pogonskim motorima ( t. zv. agregatirana jedinica) vri se na postolje koje se izvodi kao lijevana ploa (t. zv. temeljna ploa) ili zavarena konstrukcija kod ve ih jedinica. .ako montirani agregat postavlja se na betonski temelj, shodno prikazu na slici !<.

#lika !< Poluaksijalne pumpe se susre u rje+e u praksi i to mahom kao viestepene pumpe bunarskog tipa za dobavu pitke vode. Cednostupnjevita izvedba ilustrirana je slikom -6.

#lika -6

Ova pumpa prikazana slikom -6, ima jedan za pumpe inae vrlo rijedak element, a to zakretne predstatorske lopatice (dio br. !), koji se dio vrlo rijetko susre e kod pumpi, no vrlo esto kod ventilatora, pa e se o njemu vie rezgovarati u tom dijelu kolegija. 9a slici -6, pojedini brojevi oznaavaju" !. -. lopatice pretstatora

#tandardna viestupnjevita poluaksijalna pumpa prikazana je slikom -!a i b.

#lika -! a

#lika -! b

>unarske pumpe s potopivim motorom, kakve se danas preteno koriste u buenim bunarima, zahtijevaju vrlo male vanjske promjere radnih kola, kako bi se mogle smjestiti u bue e cijevi relativno malih promjera (a time i cijena kotanja). &roz duevremenski razvoj takvih pumpi, dolo se do optimuma, t. j. Poluaksijalnog viestupnjevitog tipa pumpe, koja uz ostvarivanje prosjenih protoka i visina dobava, ima najmanji promjer radnog kola, a time i cijevi u koju se ulae. =ksijalne se pumpe u praksi esto susre u na mjestima gdje se treba transportirati ve a koliina vode uz savladavanje manjih visina dobave. Ove su pumpe u pravilu jednostupnjevite, s jedna takva konstrukcija je prikazana slikom --.

#lika -Hpak pumpa na ovoj slici je speci)ina jer ima mogu nost zakretanja lopatica radnog kola, to kod pumpi nije est sluaj. Po izmjerama pumpe se vidi da je projektirana za ve e koliine dobave vode, dakle za navodnjavanje ili odvodnjavanje. Gopatice radnog kola joj se zakre u putem kria u glavini, a ovaj pomo u motke koja se nalazi u upljem vratilu. 'otku pokre e hidrauliki servomotor.

9a slici -2 je prikazana jedna aksijalna pumpa na ispitnom ure+aju prije isporuke u ,gipt za natapanje polja.

#lika -2 *. rtveni+e

#vi ovi tipovi pumpi imaju karakteristian elemenat (koji ne spadau grupu elemenata strojeva), a to je brtvenica. Irtvenica ima )unkciju da sprije i )luid iz unutranjosti pumpe da izalai (barem ne u ve im koliinama) u okolinu. &lasina brtvenica je prikazana slikom -8.

#lika -8 Dasprava o klasinoj brtvenici. $ novije vrijeme se umjesto klasine koristi mehanika brtvenica, koja ima prednost pred prethodnom u tome da ne proputa uop e )luid u atmos)eru. 'ahanika brtva je ilustrirana slikom -3.

#lika -3 Dasprava ocijeni meh. brtvenice sa slike -3. 'ehanikih brtvenica u praksi ima razliitih tipova. 9eki od tipova su prikazani na slikama -7 a i b, te -; a i b.

#lika -7 a

#lika -7 b

#lika -; a 9o postoje i t. zv. ?tandem brtve@, kakve prikazuje slika -5.

#lika -; b

#lika -5 ,. Rasteretni disk

&od viestupnjevitih strojeva susre e se s problemom prevelikih aksijalnih sila, uzrokovanih razlikom tlaka na radnom kolu svakog pojedinog stupnja. &od njih je problem aksijalne sile toliko znaajan, tako da se pumpa rastere uje pomo u rasteretnog diska, kakav je ilustriran slikom -<.

#lika -< Dasprava o aksijalnoj sili. -. Raspored radnih kola ,videntno je ako se eli pove ati visina dobave da se radna kola spoje serijski (jedno iza drugog), a ako se eli pove ati koliina, onda se radna kola spoje paralelno, to jest pola eljene koliine ide kroz jedno a druga polovica kroz drugo kolo. Ovdje se dakle govori o ?stupnjevitosti@, dakle jednostupnjevita, dvostupnjevita i t.d. pumpa. $ sluaju pove anja koliine govori se o ?strujnosti@ pumpe. Iovori se dakle o jednostrujnim, dvostrujnim, etverostrujnim pumpama. #hodno ovakvom pristupu, a s obzirom na konstrukciju pumpe, odnosno na smjer strujanja )luida kroz pumpu, pumpe se dijele kako je na slici 26 shematski prikazano"

#lika 26 9a ovoj slici su shematski prikazane veze radnih kola pumpi, kako slijedi" * jednostupnjevite jednostrujne * dvostupnjevite jednostrujne * viestupnjevite jednostrujne * dvostupnjevita protustrujna * etverostupnjevita okostrujna (cross over) * esterostupnjevita protustrujna * jednostupnjevita dvostrujna * trostupnjevita dvostrujna * jednostupnjevita etverostrujna a b c d e ) g h i

Ovakvo vo+enje )luida kod viestupnjevitih pumpi ima )unkciju smanjivanja aksijalne sile, koja znade kod viestupnjavitih pumpi biti znaajna. Ovdje je od interesa re i neto o viestupnjevitim napojnim pumpama, kakve se koriste kao napojne pumpe termoenergetskih blokova. Hz prethodnih podjela ve se moglo zakljuiti da postoje radna kola shodno prikazu na slici 2!"

#lika 2! to jest, s obzirom na prednji disk" a) zatvoreno (s prednjim diskom radnog kola) jednostrujno radno kolo b) otvoreno (s prednjim diskom radnog kola) jednostrujno radno kolo c) zatvoreno dvostrujno radno kolo.

Osim, prije spomenutih, uobiajenih )ormi radnog kola, postoje )orme radnog kola namijenjenih za posebne sluajeve ()ekalije, mulj i sl.), od kojih su neka prikazani na slici 2-.

#lika 2.ako je slovom oznaeno" =. zatvoreno jednolopatino radno kolo namijenien za transport otpadnih voda i kapljevina s abrazivnim materijalima >. otvoreno jednolopatino radno kolo iste namjene :. zatvoreno jednokomorno radno kolo iste namjene, no hidrodinamiki boljih svojstava zbog konstrukcije lopatica %. zatvoreno dvolopatino radno kolo za onei ene )luide ,. otvoreno dvolopatini radno kolo s J#K lopaticama iste namjene L. zatvoreno trolopatini radno kolo za manje onei ene )luide I. otvoreno trolopatini radno kolo iste namjene /. otvoreno radno kolo s radijalno postavljenim lopaticama &onstrukcija radnog kola pumpi namjenjenih za transport )luida s abrazivnim esticama (=*/) (troska, mort(buka), pijesak, beton i slino) je vrlo jednostavna (dakle i je)tina) koji se moe lako mijenjati. Dasprava o problemu transporta kapljevina s pijeskom i muljem.

Ee je prije bilo govora o obodnim ili vrtlonim pumpama. Dadno kolo takve pumpe prikazano je na slici 22.

#lika 22 Dasprava o tipovima pumpi op enito.