PZ Akovec Virovitica Za Obnovu

10000 Zagreb, Mihanovieva 12
Razvoj i investicijsko planiranje
PROJEKTNI ZADATAK
ZA IZRADU IZVEDBENOG PROJEKTA OBNOVE (remonta) PRUNE DIONICE AKOVEC (ukljuivo) VIROVITICA (iskljuivo)
Zagreb, studeni 2013

1 / 63
Projektni zadatak za izradu izvedbenog projekta obnove (remonta) prune dionice akovec (ukljuivo) Virovitica (iskljuivo)
SADRAJ
1. UVOD I OPE ODREDBE 1.1. OPENITO 1.2. PROMETNO ZNAENJE 1.3. UPORABNA OBILJEJA TRASE 2. TEHNIKA SVOJSTVA ELJEZNIKIH INFRASTRUKTURNIH PODSUSTAVA NA PRUNOJ DIONICI AKOVEC VIROVITICA 2.1. GRAEVINSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV 2.1.1. STACIONIRANJE POSTOJEE ELJEZNIKE PRUGE 2.1.2. POLOAJ SLUBENIH MJESTA 2.1.3. KOLOSIJENA GEOMETRIJA 2.1.4. PRUNI GORNJI USTROJ 2.1.5. PRUNI DONJI USTROJ 2.1.6. PRUNE GRAEVINE 2.1.7. KRIANJA ELJEZNIKE PRUGE S DRUGIM PROMETNICAMA 2.2. PROMETNO-UPRAVLJAKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV 2.2.1. SIGNALNO-SIGURNOSNI UREAJI 2.2.2. TELEKOMUNIKACIJSKI UREAJI 2.3. ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV 2.3.1. POSTROJENJA JAKE STRUJE 3. PREDMET PROJEKTNOG ZADATKA OBNOVE (REMONTA) PRUNE DIONICE AKOVEC (UKLJUIVO) VIROVITICA (ISKLJUIVO) 3.1. TEHNIKI PODACI I ELEMENTI ZA PROJEKTIRANJE 3.1.1. OPI PODACI 3.2. GEODETSKI RADOVI 3.2.1. GEODETSKE PODLOGE (GEODETSKI ELABORAT) 3.2.2. IZRADA ELABORATA ISKOLENJA 3.3. REGULIRANJE PROMETA VLAKOVA I UPRAVLJANJE PROMETOM ZA VRIJEME IZVOENJA RADOVA 3.4. GRAEVINSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV 3.4.1. PRUNI GORNJI USTROJ 3.4.2. KOLOSIJENA GEOMETRIJA 3.4.3. PRUNI DONJI USTROJ 3.4.4. PRUNE GRAEVINE 3.5. PROMETNO-UPRAVLJAKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV 3.6. ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV 3.6.1. POSTROJENJA JAKE STRUJE 4. OPSEG I SADRAJ PROJEKTNE DOKUMENTACIJE 5. UVJETI ZA PROJEKTIRANJE 6. POSTOJEE PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE 7. ISPORUKA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
2 / 63
1. UVOD I OPE ODREDBE 1.1. OPENITO Predmet ovog projektnog zadatka je izrada izvedbenog projekta obnove (remonta) prune dionice akovec (ukljuivo) Virovitica(iskljuivo). Pruna dionica akovec (ukljuivo) Virovitica (iskljuivo) nalazi se na dvije eljeznike pruge. Dio prune dionica od akovca do Varadina nalazi se na eljeznikoj pruzi R201 Zaprei Zabok Varadin akovec, a dio prune dionice od Varadina do Virovitice na eljeznikoj pruzi R202 Varadin Koprivnica Virovitica Osijek Dalj. Izvedbeni projekt je potrebno izraditi u skladu sa stavkom 32. lanka 4. ''Pravilnika o tehnikim uvjetima za sigurnost eljeznikoga prometa kojima moraju udovoljavati eljeznike pruge''. Navedenim lankom Pravilnika definirano je sljedee: ''Obnova (remont) eljeznike pruge (eljeznikih infrastrukturnih podsustava) j e izvoenje radova odravanja veega opsega na postojeoj eljeznikoj pruzi ili kolosijeku u uporabi (odnosno na dijelovima eljeznikih infrastrukturnih podsustava) kojima se uglavnom na kraju uporabnoga vijeka obavlja zamjena dotrajalih dijelova eljeznikih infrastrukturnih podsustava istovrsnim ili slinim, pri emu se ne mijenjaju bitni zahtjevi za graevinu i usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena'' 1.2. PROMETNO ZNAENJE ELJEZNIKE PRUGE eljeznika pruga R201 Zaprei Zabok Varadin akovec je vrlo vana za regionalni promet izmeu sredinje i sjeverozapadne Hrvatske. Prugom se odvija mjeoviti promet, a njome prometuju i meunarodni putniki vlakovi. eljeznika pruga R202 Varadin Koprivnica Virovitica Osijek Dalj je vrlo vana pruga za regionalni promet izmeu sjeverozapadne, sjeveroistone i sredinje Hrvatske. Prugom se odvija mjeoviti promet. 1.3. UPORABNA OBILJEJA PRUNE DIONICE Pruna dionica akovec - Varadin dio je eljeznike pruge R201 Zaprei Zabok Varadin akovec. Graevinska duljina prune dionice akovec Varadin iznosi 10,896km.Na prunoj dionici nalazi se dva (2) kolodvora: akovec i Varadin. Jednokolosijena neelektrificirana eljeznika pruga na prunoj dionici ima uzduni nagib do 7 mm/m te vodoravnu geometriju koja omoguuje brzine 80 do 100 km/h, uz lokalna ogranienja brzine na 40 km/h radi nepovoljnog stanja gornjeg ustroja. Zaustavni put na pruzi iznosi 700 m. Najvea doputena masa vlakova na duljini prune dionice je D4 (22,5 t/o i 8 t/m), a slobodni profil je UIC GC. Na otvorenoj pruzi nema ureaja za osiguranje, dok su u kolodvorima ugraeni relejni ili elektro-mehaniki ureaji. Promet se odvija u kolodvorskom razmaku.
3 / 63
Pruna dionica Varadin - Virovitica dio je eljeznike pruge R202 Varadin Koprivnica Virovitica Osijek Dalj. Graevinska duljina prune dionice Varadin Virovitica iznosi 106,744 km. Na prunoj dionici nalazi se dvanaest (11) kolodvora: Varadin, Jalabet, Ludbreg, Rasinja, (Koprivnica), Bregi, Virje, urevac, Klotar, Pitomaa, pii-Bukovica i devet (9) stajalita: Zbelava, Novakovec, Martijanec, ukovec, Kunovec-Subotica, Novigrad Podravski, Kalinovac, Vukosavljevica, Virovitica grad. 2. TEHNIKA SVOJSTVA ELJEZNIKIH INFRASTRUKTURNIH PODSUSTAVA NA PRUNOJ DIONICI AKOVEC (UKLJUIVO) - VIROVITICA (ISKLJUIVO) 2.1. GRAEVINSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV 2.1.1. STACIONIRANJE POSTOJEE ELJEZNIKE PRUGE Postojea eljeznika pruga R201 Zaprei akovec stacionirana je u smjeru naziva pruge. Poetna toka stacioniranja eljeznike pruge R201 je Zaprei, a zavrna toka stacioniranja je u kolodvoru akovec. Postojea eljeznika pruga R202 Varadin Koprivnica Virovitica Osijek Dalj stacionirana je suprotno od naziva eljeznike pruge. Poetna toka stacioniranja je u kolodvoru Dalj, a zavrna toka stacioniranja je u kolodvoru Varadin. 2.1.2. POLOAJ SLUBENIH MJESTA Kilometarski poloaji slubenih mjesta eljeznike pruge R201 na prunoj dionici akovec Varadin su sljedei (u smjeru stacioniranja i naziva eljeznike pruge):
UDALJENOST [km] Naziv slubenoga mjesta KM poloaj slubenoga mjesta VEZA S PRUGOM
Djelomina Oznaka KM poloaj Ukupna odvojne na odvojnoj Udaljenost Udaljenost pruge pruzi izmeu izmeu slubenih kolodvora mjesta 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. PRUNA DIONICA AKOVEC VARADIN P R201 APREI AKOVEC VARADIN 88+776 0,000 L201 0+014 R202-A 249+855 AKOVEC 99+643 10,896* 10,896* 10,896* M501-A 60+846 M501-B 60+846
Kilometarski poloaji slubenih mjesta eljeznike pruge R202 na prunoj dionici Varadin Virovitica su sljedei (u smjeru naziva eljeznike pruge, a suprotno do smjera stacioniranja):
4 / 63
UDALJENOST [km] Naziv slubenoga mjesta KM poloaj slubenoga mjesta
VEZA S PRUGOM KM poloaj na odvojnoj pruzi 7. 88+776 0+014
Djelomina Oznaka Ukupna odvojne Udaljenost Udaljenost pruge izmeu izmeu slubenih kolodvora mjesta 1. 2. 3. 4. 5. 6. PRUNA DIONICA VARADIN VIROVITICAP R202 VARADIN DALJ VARADIN 249+855 0,000 R201 L201 Zbelava 244+340 5,515 5,515 JALABET 238+526 5,814 11,329 Novakovec 236+550 1,976 10,919 13,305 Martijanec 233+762 2,788 16,093 LUDBREG 227+607 6,155 22,248 ukovec 222+832 4,775 10,259 27,023 RASINJA 217+348 5,484 32,507 Kunovec-Subotica 214+260 3,088 9,482 35,595 KOPRIVNICA 207+866 6,394 41,989 M201 BREGI 199+333 8,533 50,522 Novigrad Podravski 192+467 6,866 12,073 57,388 VIRJE 187+260 5,207 62,595 UREVAC 180+533 6,727 6,727 69,322 Kalinovac 177+671 2,895* 7,766* 72,217 KLOTAR 172+850 4,871* 77,088 L204 PITOMAA 164+590 8,275* 8,275* 85,363 Vukosavljevica 156+510 8,080 12,913 93,443 PII-BUKOVICA 151+677 4,833 98,276 Virovitica grad 144+280 7,397 8,468 105,673 VIROVITICA 143+209 1,071 106,744
510+860
61+082
2.1.3. KOLOSIJENA GEOMETRIJA Na eljeznikim prugama Zaprei - akovec (dionica Varadin akovec) i Varadin Dalj (dionica Varadin Virovitica) izvedeni su vodoravni kruni lukovi s vodoravnim prijelaznim lukovima oblika popravljene kubne parabole osim nekoliko (7) vodoravnih krunih lukova polumjera 1.000 i 3.000 do 3.500 m koji su izvedeni bez vodoravnih prijelaznih lukova. Najmanji polumjer vodoravnog luka na prunoj dionici Varadin Virovitica iznosi 292 m, a na dionici Varadin akovec iznosi 380 m. Preostali vodoravni kruni lukovi razliitih su polumjera (od 300 do 2.000 m), a duljine vodoravnih prijelaznih lukova isto tako su dosta razliite (od 20 do 160 m). Kilometarski poloaji vodoravnih krunih lukova s vodoravnim prijelaznim lukovima, ukupne duljine vodoravnih lukova, smjer zakrivljenosti u smjeru stacioniranja, duljine vodoravnih prijelaznih lukova i polumjeri vodoravnih krunih lukova na trasi postojee eljeznike pruge su sljedei (u smjeru stacioniranja pruge, suprotno od naziva pruge):
NAZIV DIONICE (VIROVITICA PS 19) Od km Do km Duljina Smjer L1 Polumjer L2
Pruga: Varadin-Dalj - dionica Virovitica-Varadin 143+689,62 143+807,00 117,38 P 0 0 0
5 / 63
143+807,00 143+942,80 144+245,40 144+415,17 144+694,20 144+930,20 147+008,20 (VIROVITICA) PII-BUKOVICA 147+338,90 147+441,20 147+753,20 148+110,80 148+421,70 149+176,60 149+494,80 150+586,20 150+717,30 151+118,40 PII-BUKOVICA 151+403,00 152+644,80 153+008,80 156+041,40 156+340,40 156+945,60 157+175,20 PII-BUKOVICA -PITOMAA 157+602,50 157+793,50 158+003,90 158+242,90 158+787,40 158+997,70 159+781,70 160+010,20 163+639,90 PITOMAA 164+117,00 164+785,60 PITOMAA KLOTAR 164+941,60 169+261,00 169+503,86 170+030,65 KLOTAR 170+219,45 173+201,00 173+315,00 173+334,00 KLOTAR UREVAC 173+450,00 173+965,03
143+942,80 144+245,40 144+415,17 144+694,20 144+930,20 147+008,20 147+338,90 147+441,20 147+753,20 148+110,80 148+421,70 149+176,60 149+494,80 150+586,20 150+717,30 151+118,40 151+403,00 152+644,80 153+008,80 156+041,40 156+340,40 156+945,60 157+175,20 157+602,50 157+793,50 158+003,90 158+242,90 158+787,40 158+997,70 159+781,70 160+010,20 163+639,90 164+117,00 164+785,60 164+941,60 169+261,00 169+503,86 170+030,65 170+219,45 173+201,00 173+315,00 173+334,00 173+450,00 173+965,03 174+128,53
135,80 302,60 169,77 279,03 236,00 2078,00 330,70 102,30 312,00 357,60 310,90 754,90 318,20 1091,40 131,10 401,10 284,60 1241,80 364,00 3032,60 299,00 605,20 229,60 427,30 191,00 210,40 239,00 544,50 210,30 784,00 228,50 3629,70 477,10 668,60 156,00 4319,40 242,86 526,79 188,80 2981,55 114,00 19,00 16,00 515,03 163,50
D P L P D P D P L P D P L P L P D P L P D P D P L P D P D P L P L P D P L P D P D P L P D
60 0 80 0 110 0 80 0 150 0 110 0 120 0 40 0 90 0 100 0 110 0 100 0 80 0 110 0 90 0 100 0 120 0 70 0 0 0 80 0 0 0 0 0 70
1300 0 350 0 400 0 400 0 700 0 900 0 500 0 1100 0 292 0 1000 0 300 0 800 0 400 0 526 0 1100 0 1000 0 336 0 500 0 3000 0 450 0 3500 0 3500 0 333
60 0 80 0 110 0 80 0 150 0 110 0 120 0 40 0 90 0 100 0 110 0 100 0 80 0 110 0 90 0 100 0 120 0 70 0 0 0 80 0 0 0 0 0 70
6 / 63
174+128,53 175+739,80 176+060,34 178+742,36 179+380,48 179+425,45 UREVAC 180+401,85 180+620,45 180+747,73 180+875,02 181+126,39 181+287,03 183+114,15 UREVAC VIRJE 183+575,85 184+340,59 185+452,87 185+723,01 185+913,97 VIRJE 186+113,48 187+621,65 187+833,46 188+933,30 189+467,95 191+468,19 191+752,01 192+077,11 192+270,66 VIRJE - BREGI 192+904,85 193+108,42 195+155,54 195+428,75 196+149,48 196+425,74 197+299,34 197+568,29 198+860,79 BREGI 199+119,75 200+534,00 BREGI (KOPRIVNICA) 200+717,00 205+090,00 205+415,00 206+274,00 KOPRIVNICA KOPRIVNICA RASINJA 206+864,00 208+446,01 208+987,11
175+739,80 176+060,34 178+742,36 179+380,48 179+425,45 180+401,85 180+620,45 180+747,73 180+875,02 181+126,39 181+287,03 183+114,15 183+575,85 184+340,59 185+452,87 185+723,01 185+913,97 186+113,48 187+621,65 187+833,46 188+933,30 189+467,95 191+468,19 191+752,01 192+077,11 192+270,66 192+904,85 193+108,42 195+155,54 195+428,75 196+149,48 196+425,74 197+299,34 197+568,29 198+860,79 199+119,75 200+534,00 200+717,00 205+090,00 205+415,00 206+274,00 206+864,00 208+446,01 208+987,11 210+017,51
611,27 320,54 2682,02 638,12 44,97 9976,40 218,60 127,28 127,29 251,37 160,64 1827,12 461,00 764,74 1112,28 270,14 190,96 199,51 1508,17 211,81 1099,84 534,65 2000,24 283,82 325,10 193,55 634,19 203,57 2047,12 273,21 720,73 276,26 873,60 268,95 1292,50 258,76 1414,25 183,00 4373,00 325,00 859,00 590,00 1582,01 541,10 1030,40
P L P L P D P D L P L P L D P D P L P D P L P D P D P L P D P L P D P L P L P D P D P L P
0 100 0 160 0 110 0 0 0 0 0 0 150 120 0 110 0 90 0 40 0 80 0 80 0 80 0 90 0 80 0 80 0 100 0 80 0 60 0 60 0 80 0 20 0
0 1000 0 730 0 1000 0 3600 3600 0 3600 0 750 700 0 700 0 700 0 310 0 297 0 300 0 300 0 600 0 680 0 400 0 350 0 400 0 600 0 580 0 397 0 300; 410 0
0 100 0 160 0 110 0 0 0 0 0 0 150 120 0 110 0 90 0 40 0 80 0 80 0 80 0 90 0 80 0 80 0 100 0 80 0 60 0 60 0 80 0 100 0

7 / 63
210+017,51 210+340,16 212+187,20 212+651,02 212+668,72 RASINJA 213+064,40 218+790,78 219+313,50 221+844,45 RASINJA LUDBREG 222+350,66 223+243,70 223+462,18 226+157,72 226+455,22 226+890,28 LUDBREG 227+349,48 229+011,92 LUDBREG JALABET 229+224,44 232+698,01 232+824,47 236+353,37 JALABET 236+649,95 241+948,04 242+194,99 242+729,70 JALABET VARADIN 243+142,30 244+191,78 244+668,65 245+989,67 246+366,70 248+706,88 (VARADIN KS 1) 249+402,39
210+340,16 212+187,20 212+651,02 212+668,72 213+064,40 218+790,78 219+313,50 221+844,45 222+350,66 223+243,70 223+462,18 226+157,72 226+455,22 226+890,28 227+349,48 229+011,92 229+224,44 232+698,01 232+824,47 236+353,37 236+649,95 241+948,04 242+194,99 242+729,70 243+142,30 244+191,78 244+668,65 245+989,67 246+366,70 248+706,88 249+402,39 249+435,77 KS1
322,65 1847,04 463,82 17,70 395,68 5726,38 522,72 2530,95 506,21 893,04 218,48 2695,54 297,50 435,06 459,20 1662,44 212,52 473,57 126,46 3528,90 296,58 5298,09 246,95 534,71 412,60 1049,48 476,87 1321,02 377,03 2340,18 695,51 33,38
L P L P D P D P L P D P D P L P L P D P D P D P L P D P L P D P
40 0 130 0 120 0 105 0 60 0 35 0 60 0 90 0 50 0 30 0 35 0 75 0 155 0 160 0 110 0 50 0
2000 0 480 0 400 0 1000 0 1000 0 1950 0 1000 0 690 0 1700 0 2000 0 1950 0 700 0 720 0 700 0 980 0 400 0
40 0 130 0 120 0 105 0 60 0 35 0 60 0 90 0 50 0 30 0 35 0 75 0 155 0 160 0 110 0 50 0
VARADIN
Pruga: Zaprei-akovec - dionica Varadin-akovec 249+435,77 249+469,00 KS1 = PS1 = 88+356,67 88+389,90 33,23 0 88+389,90 89+380,00 89+380,00 89+480,00 89+520,00 89+570,00 98+518,91 99+027,47 99+072,23 1000,10 100,00 40,00 50,00 8948,91 508,56 44,76 P D P L P D P 0 0 0 0 0 85 0
300 0 3125 0 3125 0 380 0
0 0 0 0 0 0 85 0
VARADIN (AKOVEC PS 1)
89+480,00 89+520,00 89+570,00 98+518,91 99+027,47
8 / 63
Uspravna kolosijena geometrija Uzduni nagib kolosijeka na prunoj dionici od akovca do Varadina kao i na prunoj dionici od Varadina do Virovitice niti na jednom kolodvorskom razmaku nije vei od 7 mm/m. Uzduni nagibi kolosijeka u kolodvorima iznose od 0 mm/m do 1,6 mm/m , osim na ulaznom dijelu kolodvora Jalabet (2,85 mm/m). 2.1.4. PRUNI GORNJI USTROJ Na prunoj dionici Varadin akovec eljeznike pruge R201 Zaprei akovec, ugraene su tranice tipa 60E1, bukovi impregnirani pragovi, posredno privrenje s elastinim privrsnim priborom Skl-2 na rebrastim podlonim ploama te zastor od tuenca, dok tamponski sloj nije ugraen. Zadnji remont prune dionice Varadin akovec 1988. godine. U kolodvoru akovec primjenjuje se runo centralno postavljanje poloaja skretnica tj. postavljanje pomou icovoda. Sve skretnice su ugraene u razdoblju od 1972.g. do 2011.g. od tranica tipa 49 E1 osim skretnice B (tip UIC 60) i skretnice broj 16 (tip S-45) s polumjerom odvajanja 200m ili 300m. U kolodvoru Varadin primjenjuje se runo postavljanje poloaja skretnica. Sve skretnice su ugraene u razdoblju od 1980.g. do 1988.g. od tranica tipa 49 E1 s polumjerom odvajanja 200m ili 300m. Na prunoj dionici Varadin Virovitica eljeznike pruge R202 Varadin Dalj ugraene su tranice tipa S49 i izveden je neprekinuto zavareni kolosijek. Na prunoj dionici Varadin - Koprivnica izvedeno je posredno privrenje s elastinim privrsnim priborom Skl-2 na rebrastim podlonim ploama, a na preostalom dijelu pruge preteno posredno privrenje s krutim privrsnim priborom K na rebrastim podlonim ploama na drvenim i betonskim pragovima, a manjim dijelom neposredno privrenje s elastinim avlima DS-18 te posredno privrenje s tirfonima na klinastim podlonim ploama na drvenim pragovima i posredno privrenje s elastinim priborom ZEL na betonskim pragovima. Na prunoj dionici Varadin - Koprivnica ugraeni su uglavnom betonski pragovi, a manjim dijelom bukovi impregnirani pragovi, na dionici Koprivnica Klotar uglavnom bukovi impregnirani pragovi, a u manj oj mjeri betonski pragovi, na dionici Klotar pii Bukovica uglavnom betonski pragovi, a u manjoj mjeri bukovi impregnirani pragovi, na dionici pii Bukovica Virovitica najveim dijelom su bukovi impregnirani pragovi, a manjim dijelom betonski pragovi. Tamponski sloj nije ugraen. Zadnji remont po prunim dionicama obavljen je: Varadin Koprivnica 1985., Koprivnica Pitomaa 1981., Pitomaa Slatina 1978./1980., U svim kolodvorima na prunoj dionici Varadin Virovitica primjenjuje se runo postavljanje poloaja skretnica osim u kolodvoru Ludbreg kod skr. br 1 i 5 gdje je sredinje elektrino postavljanje skretnica. Sve skretnice su ugraene 1986.g. od tranica tipa 49 E1 s polumjerom odvajanja 300m, osim skretnice br 3 i 3a (tip S-45) u kolodvoru Ludbreg koje su polumjera odvajanja 200 m.
9 / 63
Gornji ustroj prijemno-otpremnih kolosijeka izveden je s tranicama tipa 49E1 osim 4.kolosijeka u kolodvoru akovec koji je izveden s tranicama tipa 45. Svi kolosijeci zadovoljavaju traenu nosivost. Meutim, kolosijeci su izgraeni od rabljenoga gradiva i uglavnom su dotrajali, a drenani sustav u veini kolodvora ili ne postoji ili nije cjelovit ili je zaputen. 2.1.5. PRUNI DONJI USTROJ 2.1.5.1. PRUNO TIJELO Na prunoj dionici Varadin akovec P R201 pruga se manjim dijelom nalazi u razini terena, a veim dijelom na nasipu. Nasipi su visoki do 5 m. Pruga cijelim svojim dijelom prolazi poljoprivrednim zemljitem i naseljima. Ravnik je promjenljive irine od 6 do 7 m. Bankine su mjestimino uske, niske i imaju uvale. Na pojedinim mjestima zamjetno je loe stanje donjega ustroja, uslijed ega dolazi do poremeaja nivelete i zablaenja zastora. Na prunoj dionici Varadin Virovitica P R202 pruga se dijelom nalazi u razini terena, a dijelom na nasipu. Nasipi su visoki do 3 m. Pruga cijelim svojim dijelom prolazi poljoprivrednim zemljitem i naseljima. Ravnik je promjenljive irine od 6 do 7 m. Bankine su mjestimino uske, niske i imaju uvale. Na pojedinim mjestima zamjetno je loe stanje donjega ustroja, uslijed ega dolazi do poremeaja nivelete i zablaenja zastora. 2.1.5.2. ODVODNJA Na veem dijelu prune dionice Varadin akovec P R201 postoje pruni jarci, ali su zakreni ibljem i zamuljeni. Takoer na dijelu pruge postoje kanalice Tip II koje su u relativno dobrom stanju. Drenae u kolodvorima postoje segmentalno u odreenim dijelovima skretnikog podruja. Na veem dijelu du prune dionice Varadin Virovotica P R202 postoje zamuljeni zemljani pruni jarci i zemljani kanali u kojima se zadrava voda. U manjem dijelu usjeka postoje betonski kanali TIP II koji su uglavnom u loem stanju. Drenae u kolodvorima ne postoje ili su u vrlo loem stanju. 2.1.6. PRUNE GRAEVINE 2.1.6.1. ELJEZNIKI MOSTOVI Na prunoj dionici Varadin akovec eljeznike pruge R201 Zaprei akovec nalaze se tri mosta. Kilometarski poloaji, vrste i rasponi mostova su sljedei(u smjeru stacioniranja i naziva eljeznike pruge):
10 / 63
red. br. 1. 2. 3.
km poloaj 90+289 90+790 98+328
vrsta i naziv mosta Inundacija, elini Drava, masivni Trnava, masivni
raspon (m) 22,2 208,2 12
Na prunoj dionici Varadin Virovitica eljeznike pruge R202 Varadin - Dalj nalazi se esnaest mostova. Kilometarski poloaji, vrste i rasponi mostova su sljedei(u smjeru naziva eljeznike pruge, a suprotno do smjera stacioniranja):
red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. km poloaj 241+290 242+201 216+576 221+666 224+760 226+616 206+057 191+942 189+088 185+592 179+228 175+442 171+646 166+896 151+144 145+198 vrsta i naziv mosta arnica, masivni Plitvica, masivni Most Gliboki, elini Most Segovina, masivni Most rnoglavec, masivni Most Bednja, elini Most Koprivnica, elini Most Komarnica, elini Most Zdelje, masivni Most Hotova, masivni Most Barna-Hotovo, masivni Most Katalena, elini Most Reka, elini Most Kladare I, elini Most Lendava, elini Most Oenica, elini raspon (m) 6,5 32,6 27,00 9,50 8,50 51,04 12,00 12,00 9,40 5,60 6,00 6,00 10,00 7,75 9,45 11,75
2.1.6.2. ELJEZNIKI PROPUSTI Na prunoj dionici Varadin akovec eljeznike pruge R201 Zaprei - akovec nalaze se tri propusta. Kilometarski poloaji, vrste i otvori propusta su sljedei (u smjeru stacioniranja i naziva eljeznike pruge):
red. br. 1. 2. 3. km poloaj 91+466 93+182 94+253 vrsta propusta greda-AB ploa greda-AB ploa kvadratna cijev-okvir otvor (m) 2,00 3,00 1,00
Na prunoj dionici Varadin Virovitica eljeznike pruge R202 Varadin - Dalj nalazi se esnaest propusta. Kilometarski poloaji, vrste i rasponi mostova su sljedei (u smjeru naziva eljeznike pruge, a suprotno do smjera stacioniranja):
red. br. 1 2 3 4 km poloaj 246+303 244+922 244+269 243+988 vrsta propusta ploasti-greda ploasti-greda ploasti-greda cijevni-parabolini otvor (m) 1 1 1 1
11 / 63
5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52
243+742 243+299 243+152 242+519 242+444 242+134 239+962 239+168 238+603 238+007 237+497 236+947 236+711 236+580 235+531 235+410 234+711 234+369 234+020 233+583 233+234 232+985 232+705 231+757 230+439 229+348 229+186 228+986 228+256 227+726 227+210 226+262 225+759 225+486 224+819 224+132 223+876 223+608 223+292 222+652 221+497 221+094 220+667 220+326 220+013 219+617 219+388 218+806
cijevni-parabolini cijevni-parabolini cijevni-parabolini cijevni-parabolini ploasti-greda ploasti-greda cijevni-parabolini ploasti-greda cijevni-parabolini ploasti-greda ploasti-greda ploasti-greda ploasti-greda ploasti-greda svoeni-polukruni cijevni-parabolini cijevni-parabolini cijevni-parabolini cijevni-parabolini cijevni-parabolini cijevni-kruni ploasti-greda ploasti-greda ploasti-greda cijevni-parabolini ploasti-greda ploasti-greda ploasti-greda ploasti-greda cijevni-parabolini cijevni-parabolini AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust
1 1 1 2 4 4 1 1 1 1 3 1 0,6 1 3 1 1 2 1 1,5 1,2 1 1 1,8 1 0,7 1 1 1 1 1 2 2 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 2 3 1
12 / 63
53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100
218+416 217+816 216+396 216+126 215+641 215+016 214+721 214+276 213+666 212+966 212+356 212+009 211+566 211+013 210+390 209+666 209+266 209+066 208+890 206+165 206+159 205+220 205+190 205+182 205+060 204+565 204+027 203+630 203+124 202+479 202+255 202+110 201+950 201+432 201+121 200+265 199+613 199+182 199+095 198+724 198+381 197+585 197+301 196+707 195+923 194+911 194+660 194+458
AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust
1 1 1 1 1,5 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 3 2 0,6 2 2,5 1 1 0,6 0,6 2 1 1 0,6 1,6 1,2 2 4 0,6 2 0,8 1 4,6 1 0,6 1 3 3 1 3 1 1
13 / 63
101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148
193+895 193+358 192+889 192+322 192+198 191+287 190+942 190+522 189+904 189+554 188+933 188+892 188+310 187+642 187+175 186+932 186+562 186+255 185+663 183+215 182+794 182+455 182+216 181+759 181+296 180+909 178+894 178+679 177+849 177+641 177+127 176+635 176+173 175+360 174+272 173+940 173+032 172+302 171+484 170+980 170+630 170+090 169+610 168+605 168+425 167+598 166+516 166+093
AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust Cijevni propust AB propust Cijevni propust AB propust AB propust Cijevni propust Cijevni propust AB propust AB propust AB propust Cijevni propust AB propust AB propust AB propust Cijevni propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust Cijevni propust AB propust Cijevni propust Cijevni propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust AB propust Cijevni propust Cijevni propust
1 0,6 1 1 1 0,6 0,6 1,2 1 0,6 1 1 1 0,6 0,6 0,6 1 1 0,6 1 3 0,4 0,6 0,6 2 3 2 0,8 0,6 0,6 0,6 0,6 1 1 1 4 0,6 4 0,6 0,8 1 1 1 1 1 1 0,6 0,6
14 / 63
149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174 175 176 177 178
165+638 164+778 164+144 163+600 162+467 161+239 160+054 159+732 158+480 157+974 156+976 155+639 155+595 155+397 155+017 154+594 153+848 153+387 152+993 152+334 151+310 150+801 149+854 149+468 147+159 146+798 146+340 145+954 145+703 145+383
Cijevni propust Cijevni propust AB propust Cijevni propust AB propust Cijevni propust AB propust Cijevni propust Svodni propust od opeke Cijevni propust Cijevni propust Cijevni propust AB propust Cijevni propust Cijevni propust Cijevni propust Cijevni propust AB propust AB propust Cijevni propust Cijevni propust Cijevni propust Cijevni propust Cijevni propust Cijevni propust Cijevni propust AB propust AB propust AB propust Cijevni propust
0,8 0,6 1 1 1 0,6 2 1 2 0,6 0,6 0,6 2 0,6 0,6 0,6 0,5 2 1,2 0,6 0,6 0,6 0,5 0,6 0,8 0,8 2 1 1 0,6
2.1.6.3. PERONI I UREENE POVRINE U SLUBENIM MJESTIMA Broj, poloaj i duljina ureenih povrina i perona za putnike u slubenim mjestima na prunoj dionici Varadin akovec P R201 su sljedei (u smjeru naziva pruge):
Slubeno mjesto Dimenzije Popoenje d[m] 68 194 225 173 151 h[m] 0,35 0,20 0,20 0,20 0,55 [m] 4,00 1,55 1,55 1,65 6,00 Asfalt Asfalt Asfalt Asfalt Oplonjaci
Lokacija objekta izmeu 21L kol.-1.k izmeu 1. i 2. kolosijeka
Vrsta platforme peron ureena povrina ureena povrina ureena povrina peron
VARADIN izmeu 2. i 3. kolosijeka izmeu 3. i 4. kolosijeka AKOVEC boni peron uz kol. zgradu
15 / 63
izmeu 1. i 2. kolosijeka izmeu 2. i 3. kolosijeka
ureena povrina ureena povrina
150 101
0,20 0,20
1,30 1,30
Asfalt Asfalt
Broj, poloaj i duljina ureenih povrina i perona za putnike u slubenim mjestima na prunoj dionici Varadin Virovitica P R202 su sljedei (u smjeru naziva pruge):
Slubeno mjesto Zbelava JALABET Vrsta platforme ureena povrina ureena povrina ureena povrina peron peron ureena povrina ureena povrina peron ureena povrina ureena povrina peron ureena povrina ureena povrina ureena povrina peron ureena povrina peron ureena povrina ureena povrina ureena povrina ureena povrina ureena povrina ureena povrina Dimenzije Popoenje d[m] 82 99 99 92 80 102 90 84 90 82 84 160 90 165 304 75 249 100 153 120 94 156 73 h[m] 0,20 0,20 0,20 0,35 0,35 0,20 0,20 0,35 0,20 0,20 0,35 0,20 0,20 0,20 0,35 0,20 0,35 0,25 0,40/0,2 0,20 0,20 0,40/0,2 0,20 [m] 1,50 1,40 1,40 2,00 1,50 1,52 1,76 2,30 1,54 1,80 1,60 1,55 1,30 1,30 6,35 1,70 2,80 1,60 1,23 1,50 1,30 1,37 1,50 Asfalt Asfalt Asfalt kam.sitne kam.sitne Asfalt Asfalt Asfalt Asfalt Asfalt Asfalt Asfalt Asfalt Asfalt Asfalt Asfalt Asfalt bet.oplo. Asfalt Asfalt Asfalt Asfalt Asfalt
Lokacija objekta
uz prugu lijevo izmeu 1. i 2. kolosijeka izmeu 2. i 3. kolosijeka
Novakovec Martijanec LUDBREG
uz prugu desno uz prugu desno izmeu 1. i 2. kolosijeka izmeu 2. i 3. kolosijeka
ukovec RASINJA
uz prugu lijevo izmeu 1. i 2. kolosijeka izmeu 2. i 3. kolosijeka
KunovecSubotica Bregi Novigrad Podravski VIRJE UREVAC Kalinovac KLOTAR
uz prugu desno izmeu 1. i 2. kolosijeka uz prugu desno izmeu 1. i 2. kolosijeka izmeu 3. i 4. kolosijeka uz prugu desno izmeu 2. i 3. kolosijeka izmeu 3. i 4. kolosijeka
PITOMAA
izmeu 1. i 2. kolosijeka izmeu 2. i 3. kolosijeka
Vukosavljevica PII BUKOVICA Virovitica grad
uz prugu desno izmeu 1. i 2. kolosijeka uz prugu lijevo
16 / 63
2.1.7. KRIANJA ELJEZNIKE PRUGE S DRUGIM PROMETNICAMA 2.1.7.1. NADVONJACI IZNAD ELJEZNIKE PRUGE Na prunoj dionici Varadin akovec eljeznike pruge R201 Zaprei - akovec nema nadvonjaka iznad eljeznike pruge. Na prunoj dionici Varadin Virovitica eljeznike pruge R202 Varadin - Dalj nalazi se pet nadvonjaka iznad eljeznike pruge. Kilometarski poloaji i nazivi su sljedei (u smjeru naziva eljeznike pruge, a suprotno do smjera stacioniranja):
red. br. 1. 2. 3. 4. 5. km poloaj 248+306 241+950 224+760 203+825 182+746 naziv nadvonjaka Zaobilaznica grada Varadina Autocesta DG-Varadin-Zagreb-Rijeka Dravna cesta D2 Gradska ulica Dravna cesta D43
2.1.7.2. NATHODNICI IZNAD ELJEZNIKE PRUGE Na prunoj dionici Varadin akovec eljeznike pruge R201 Zaprei - akovec nema nathodnika iznad eljeznike pruge. Na prunoj dionici Varadin Virovitica eljeznike pruge R202 Varadin Dalj nema nathodnika iznad eljeznike pruge. 2.1.7.3. PODVONJACI ISPOD ELJEZNIKE PRUGE Na prunoj dionici Varadin akovec eljeznike pruge R201 Zaprei - akovec nalaze se dva podvonjaka ispod eljeznike pruge. Kilometarski poloaji, vrste i rasponi mostova su sljedei (u smjeru stacioniranja i naziva eljeznike pruge):
red. br. 1. 2. km poloaj 89+560 98+100 naziv podvonjaka Dravna cesta D2 Dravna cesta D3 raspon (m) 38,70 34,05
Na prunoj dionici Varadin Virovitica eljeznike pruge R202 Varadin - Dalj nalazi se jedan podvonjak ispod eljeznike pruge. Kilometarski poloaj i naziv je sljedei (u smjeru naziva eljeznike pruge, a suprotno do smjera stacioniranja):
red. br. 1. km poloaj 208+559 naziv podvonjaka Servisna cesta ''Danica'' raspon (m) 38,70
17 / 63
2.1.7.4. POTHODNICI ISPOD ELJEZNIKE PRUGE Na prunoj dionici Varadin akovec eljeznike pruge R201 Zaprei - akovec nalazi se jedan pothodnik ispod eljeznike pruge. Kilometarski poloaj, vrsta i raspon pothodnika je sljedei:
red. br. 1. km poloaj 89+316 naziv pothodnika pothodnik raspon (m) 6,80
Na prunoj dionici Varadin Virovitica eljeznike pruge R202 Varadin Dalj nema pothodnika ispod eljeznike pruge. 2.1.7.5. ELJEZNIKO-CESTOVNI I PJEAKI PRIJELAZI Na prunoj dionici Varadin akovec eljeznike pruge R201 Zaprei - akovec nalazi se 6 CPR-a. Kilometarski poloaji, nazivi eljezniko cestovnih prijelaza, razvrstavanj e i brojevi cesta na kojima se nalaze prijelazi i vrsta osiguranja prijelaza (u smjeru naziva pruge) su slijedei:
red.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. km poloaj 91+843 93+493 95+409 97+193 98+288 98+701 Naziv CPR-a G.Kuranec Pu. Polje Poleve Strahoninec Zagrebaka vrsta ceste .C. N.C. N.C. L.C. L.C. N.C. Br. ceste 2020 postojee osiguranje SV+ZV+POL PZ PZ PZ SV+ZV+P+ PZ
20078 20025
Na prunoj dionici Varadin Virovitica eljeznike pruge R202 Varadin Dalj nalazi se 87 CPR-a. Kilometarski poloaji, nazivi eljezniko cestovnih prijelaza, razvrstavanje i brojevi cesta na kojima se nalaze prijelazi i vrsta osiguranja prijelaza (u smjeru naziva pruge, a suprotno od smjera stacioniranja) su slijedei:
red.br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 km poloaj 249+430 246+720 246+373 244+971 244+686 243+980 242+814 241+550 240+380 238+015 Naziv CPR-a v. Novaka Ku.Mar. II Ku. Mar. I Kuan Donji Zbelava vrsta ceste N.C. N.C. N.C. L.C. N.C. N.C. N.C. .C. N.C. .C. Br. ceste 2052 25174 2052 25080 2052 postojee osiguranje SV+ZV+P+ SV+ZV+POL SV+ZV+POL PZ SV+ZV+POL PZ PZ SV+ZV+POL PZ PZ
Vidovi. mlin Jalabet
2052 2054
18 / 63
11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59
236+496 234+717 234+114 232+990 232+147 230+489 228+646 227+275 226+962 224+138 222+485 220+933 218+784 216+970 215+569 213+310 211+112 205+621 205+609 204+747 202+377 201+693 199+193 198+716 196+603 194+649 193+350 192+895 192+310 191+765 190+512 189+382 188+921 188+317 187+651 186+551 185+639 184+054 180+900 179+355 178+882 177+650 176+201 174+639 173+897 173+603 173+042 171+663 171+492
Novakovec Vrbanovec Martijanec Kriovljan Poljanec Ludbreg I Ludbreg II Lajner.ulica Globoec ukovec Bolfan Cvetkovec Rasinja Subotica Kunovec Moile Starogradska ulica Starogradska ulica Gorika ul. taglinec taglinec Bregi kolodvor Bregi Vlaislav Plavinec Novigrad Novigrad Novigrad stajalite Novigrad Virje Virje Virje-Bregi Virje Virje kolodvor Virje urevac-Virje urevac urevac kolodvor urevac urevac Kalinovac stajalite Kalinovac Budanevica Budanevica Budanevica Klotar kolodvor Klotar Klotar
.C. L.C. N.C. .C. .C. L.C. .C. .C. P.P. LC LC LC NC C NC LC NC C PP PP PP NC C NC LC NC NC NC C NC NC NC DC NC LC NC DC NC C NC NC LC NC NC NC NC C NC LC
2052 25096 2074 2074 25094 2075 2071 25104 25100 25155 2081 26015 2143
2149
2150
210 26102 2 2213
26112
2232 12327
SV+ZV+POL PZ PZ PZ PZ PZ SV+ZV+POL SV+ZV+POL M.O. PZ POL+SV+ZV PZ P.Z. POL+SV+ZV PZ POL+SV+ZV PZ POL+SV+ZV MO+SV+ZV MO MO PZ Branici kolod. Bregi PZ PZ PZ PZ PZ Branici stajalita Novigrad PZ PZ PZ SV+ZV+POL PZ Branici kolod. Virje PZ SV+ZV+POL PZ Branici kolod. urevac PZ PZ PZ PZ PZ PZ PZ SV+ZV+POL PZ PZ
19 / 63
60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87
170+625 170+068 168+109 167+297 166+328 165+274 164+770 164+138 162+902 161+868 159+930 159+462 159+134 158+408 157+825 156+673 153+408 152+434 151+448 150+236 149+228 148+217 147+835 147+444 146+908 145+370 144+230 143+694
Klotar Klotar-Dinjevac Dinjevac-Kladare Kladare Dinjevac-Pitomaa Pitomaa Kolodvor Pitomaa Ulica u Pitomaa Pitomaa Pitomaa St. Marof Turnaica polje Turnaica polje Vukosavljevica Vukosavljevica Stajalite Vukosavljevica pii Bukovica I pii Bukovica Stajalite pii Bukovica Korija Korija-Golo Brdo Podgorje Podgorje Podgorje Podgorje UL. F.Fujsa Virovitica grad Vinkovaka ul.
NC C LC NC C NC C NC NC NC LC NC LC NC NC C LC NC C NC NC NC NC NC LC NC DC NC
2234
4001 4002
40005 40005
4006 40015 4242
40021 5
PZ PZ PZ PZ SV+ZV+POL PZ SV+ZV+POL SV+ZV+POL PZ PZ PZ PZ PZ PZ PZ SV+ZV+POL PZ PZ SV+ZV+POL PZ PZ PZ PZ PZ SV+ZV+POL PZ SV+ZV+POL SV+ZV+POL
2.2. PROMETNO-UPRAVLJAKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV 2.2.1. SIGNALNO-SIGURNOSNI UREAJI Kolodvor akovec Kolodvor akovec je osiguran potpunim elektromehanikim signalno-sigurnosnim ureajem sa svjetlosnim signalima. Ulazni signali, izlazni signali i predsignali ugraeni su : ulazni signal A od strane Pagerskog (Slovenija) u km 59+400 ulazni signal B od strane Varadina u km 98+185 ulazni signal C od strane Kotoribe u km 61+625 ulazni signal D od strane Lendave (Slovenija) u km 0+773 (pruga akovec Lendava) izlazni signal V1 na 1. kolosijeka prema Varadinu u km 60+593
20 / 63
grupni izlazni signal E1-3 za 1., 2. i 3. kolosijeka prema Varadinu i Pragerskom u km 60+593 grupni izlazni signal E4-7 za 4., 5., 6. i 7. kolosijek prema Varadinu i Pragerskom u km 60+423 grupni izlazni signal F1-3 za 1., 2. i 3. kolosijek prema Kotoribi i Lendavi u km 61+080 grupni izlazni signal F4-7 za 4., 5., 6. i 7. kolosijek prema Kotoribi i Lendavi u km 61+185 predsignal PsA u km 58+700 predsignalPsB u km 97+485 predsignalPsC u km 62+347 predsignalPsD u km 0+773 Svi signali opremljeni su kombiniranim prunim balizama autostop ureaja 1000/2000 Hz, a svi predsignali prunim balizama od 1000 Hz. Signale i predsignale zbog korodiranosti treba obojiti. Skretnice su osigurane mehanikim skretnikim postavnim spravama i/ili mehanikim zasunskim spravama. Skretnicama se rukuje iz blokova 1 i 2 sa skretnikog blok aparata. U podruju kolodvora izgraena je podzemna icovodna trasa sa icovodima koji povezuju elektromehanike blok-ureaje u blok-kuicama 1 i 2 sa skretnikim postavnim i zasunskim spravama. Skretnice su u ovisnosti sa signalima. Skretnice 1A, 1B i R osigurane su skretnikim bravama i opremljene su kontrolnicima prijevodnica tip DLK-03 proizvoaa Iskra. U kolodvoru je ugraeno ukupno 9 iskliznica na manipulativnim kolosijecima. U kolodvoru su ugraeni jednotraniki izolirani odsjeci: ICa i IUa za ulazno-izlazne vonje od Pragerskog, ICb i IUB za ulazno-izlazne vonje od Varadina, ICc i IUc za ulazno-izlazne vonje od Kotoribe, ICd i IUd za ulazno-izlazne vonje od Lendave. U prometnom uredu smjeten je kancelarijski elektromehaniki blok aparat koji je kabelsko vezom povezan sa blok aparatima u bloku 1 i 2. Relejni dio ureaja smjeten je u blokovima 1 i 2. Kolodvor Varadin Kolodvor Varadin osiguran je mehanikim privolnim signalno -sigurnosnim ureajem s likovnim ulaznim signalima i likovnim predsignalima. Ulazni signali i predsignali ugraeni su: ulazni signal A od strane Turina u km 87+900 ulazni signal B od strane akovca u km 89+701 ulazni signal C od strane Jalabeta u km 249+250 ulazni signal D od strane Cerja Tunog u km 0+620 (lokalna pruga L201 Varadin Golubovec) predsignal PsA u km 87+197 predsignalPsB u km 90+402 predsignalPsC u km 248+550
21 / 63
predsignalPsD u km 1+320 (lokalna pruga L201 Varadin Golubovec). Signalima pomou signalnih poluga u skretnikim blok-kuicama 1 i 2 rukuju nadzorni skretniari. Na svakoj strani kolodvora u skretnikoj blok-kuici 1 (km 88+339) i skretnikoj blok-kuici 2 (km 89+260) nalaze se skretniki elektromehaniki privolni blok aparati kojima nadzorni skretniari, pomou blok jedinica, dobivaju naredbe od prometnika vlakova za postavljanje ulaznih vonji u kolodvor. Napajanje signalnih svjetiljki izvedeno je sustavom solarne rasvjete tip EK SNLP 50/100 proizvoaa Elektrokem. Signale i predsignale zbog korodiranosti treba obojiti. Kolodvor ima dva kolosijeka za prijem i otpremu vlakova i jedan sporedni industrijsko manipulativni kolosijek. Skretnice su osigurane skretnikim bravama, a kljueve skretnica uvaju nadzorni skretniari. Skretnice nisu u ovisnosti s ulaznim signalima. U kolodvoru je ugraeno ukupno 10 iskliznica na manipulativnim kolosijecima. Iskliznice i pripadajue skretnice su u slijednoj kljuevnoj ovisnosti sa iskliznicama. Kolodvor Jalabet Kolodvor Jalabet osiguran je mehanikim signalno-sigurnosnim ureajem s likovnim ulaznim signalima i likovnim predsignalima. Ulazni signali i predsignali ugraeni su : ulazni signal A od strane Koprivnice u km 237+829 ulazni signal B od strane Ludbrega u km 239+919 predsignal PsA u km 237+121 predsignalPsB u km 239+919 Signalima se rukuje iz prometnog ureda pomou jednostavne signalne postavnice i icovoda. Signale i predsignale zbog korodiranosti treba obojiti. Napajanje signalnih svjetiljki izvedeno je sustavom solarne rasvjete tip EK SNLP 50/100 proizvoaa Elektrokem. Kolodvor ima dva kolosijeka za prijem i otpremu vlakova i jedan sporedni industrijsko manipulativni kolosijek. Skretnice br. 1, 2, 3, i 4 su osigurane skretnikim bravama. Skretnice nisu u ovisnosti s ulaznim signalima. Skretnice br. 2 i 3 u slijednoj su ovisnosti sa iskliznicama I1 i I2 na manipulativnom kolosijeku. Kolodvor Ludbreg Kolodvor Ludbreg osiguran je elektrorelejnim signalno-sigurnosnim ureajem tipa SS-74 u izvedbi proizvoaa "EI-FSU Beograd". Kolodvor ima dva kolosijeka za prijem i otpremu vlakova i jedan sporedni industrijsko manipulativni kolosijek. U kolodvoru su ugraeni svjetlosni signali i predsignali: ulazni signal A od strane Rasinje u km 226+910 ulazni signal B Jalabeta u km 228+460
22 / 63
grupni izlazni signal C u km 227+355 grupni izlazni signal D u km 228+069 predsignal PsA u km 225+010 predsignalPsB u km 229+460 Signale i predsignale zbog korodiranosti treba obojiti. Skretnice broj 1 i 5 opremljene su skretnikim postavnim spravama tipa SEL 3d i postavljaju se centralno s komandnog stola u prometnom uredu. Skretnike postavne sprave ugraene su na tipske krute nosae. Skretnice broj 2, 3 i 4 osigurane su skretnikim bravama i u ovisnosti su sa signalima preko elektromagnetskih brava. Skretnice broj 2 i 4 u slijednoj su ovisnosti sa isklizicama I1 odnosno I2. Skretniki signali osvijetljeni su elektrinom rasvjetom. Kontrola slobodnosti kolodvorskih kolosijeka i skretnica osigurana je jednotranikim izoliranim odsjecima u sklopu ureaja tipa Izolirani odsjeci/8 x 10+dp, proizvoaa Konar KET. Ureaj omoguuje kontrolu slobodnosti, odnosno zauzetosti 8 izoliranih odsjeka (odsjeci ICa, ICb, IUa, IUb, IS1/2/3, IS4/5, IK2 i IK3). Relejni dio signalno-sigurnosnog ureaja smjeten je u kontejneru pokraj kolodvorske zgrade koji je dotrajao. Kolodvor Rasinja Kolodvor Rasinja osiguran je mehanikim signalno-sigurnosnim ureajem s likovnim ulaznim signalima i likovnim predsignalima. Ulazni signali i predsignali ugraeni su : ulazni signal A od strane Koprivnice u km 216+640 ulazni signal B od strane Ludbrega u km 218+051 predsignal PsA u km 215+939 predsignalPsB u km 218+752 Signalima se rukuje iz prometnog ureda pomou jednostavne signalne postavnice i icovoda. Napajanje signalnih svjetiljki izvedeno je sustavom solarne rasvjete tip EK SNLP 50/100 proizvoaa Elektrokem. Signale i predsignale zbog korodiranosti treba obojiti. Kolodvor ima dva kolosijeka za prijem i otpremu vlakova i jedan sporedni industrijsko manipulativni kolosijek. Skretnice br. 1, 2, 3, i 4 su osigurane skretnikim bravama. Skretnice nisu u ovisnost i s ulaznim signalima. Skretnice br. 2 i 3 u slijednoj su ovisnosti sa iskliznicama I1 i I2 na manipulativnom kolosijeku. Ulazni signal A u kljuevnoj je ovisnosti s ureajem za osiguranje kolodvorskog CP -a u km 216+970. Kolodvor Bregi Kolodvor Bregi osiguran je mehanikim signalno-sigurnosnim ureajem s likovnim dvorunim ulaznim signalima i likovnim predsignalima. Ulazni signali i predsignali ugraeni su :
23 / 63
ulazni signal A od od strane Virovitice u km 198+914 ulazni signal B od strane Koprivnice u km 200+257 predsignal PsA u km 198+214 predsignalPsB u km 200+961 Ulaznim signalom A i predsignalom PsA se rukuje iz prometnog ureda, a ulaznim signalom B i predsignalomPsB iz bloka. Signali i predsignali postavljaju se pomou jednostavne signalne postavnice i icovoda. Napajanje signalnih svjetiljki izvedeno je sustavom solarne rasvjete tip EK SNLP 50/100 proizvoaa Elektrokem. Signale i predsignale zbog korodiranosti treba obojiti. Kolodvor ima dva kolosijeka za prijem i otpremu vlakova i jedan sporedni industrijsko manipulativni kolosijek. Skretnice br. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 su osigurane skretnikim bravama. Skretnice su u ovisnosti s ulaznim signalima. Skretnice br. 3 i 4 u slijednoj su ovisnosti sa iskliznicama I1 i I2 na manipulativnom kolosijeku. Mehaniki ureaj za osiguranje CP- u km 199+193, izmeu ulaznog signala A i skretnice br. 1, postavlja se pomou postavljaa ispred prometnog ureda. Ureaj je u kljuevnoj ovisnosti sa ulaznim signalom A. Kolodvor Virje Kolodvor Virje osiguran je mehanikim signalno-sigurnosnim ureajem s likovnim dvorunim ulaznim signalima i likovnim predsignalima. Ulazni signali i predsignali ugraeni su : ulazni signal A od od strane Virovitice u km 186+750 ulazni signal B od strane Koprivnice u km 187+910 predsignal PsA u km 186+050 predsignalPsB u km 188+610 Ulaznim signalima predsignalima se rukuje iz prometnog ureda pomou jednostavne signalne postavnice i icovoda. Napajanje signalnih svjetiljki izvedeno je sustavom solarne rasvjete tip EK SNLP 50/100 proizvoaa Elektrokem. Signale i predsignale zbog korodiranosti treba obojiti. Skretnice br. 1, 2, 3, 5 i 7 su osigurane skretnikim bravama. Skretnice su u ovisnosti s ulaznim signalima. Skretnica br. 3 je slijednoj su ovisnosti s iskliznicom I1 manipulativnom kolosijeku. Mehaniki ureaj za osiguranje CP- a km 187+651, izmeu ulaznog signala B i skretnice br. 7, postavlja se pomou postavljaa ispred prometnog ureda. Ureaj je u kljuevnoj ovisnosti sa ulaznim signalom B. U kolodvoru su u tijeku radovi na ugradnji novog relejnog signalno-sigurnosnog ureaja tipa SS 2003. Kolodvor urevac Kolodvor urevac osiguran je pojednostavljenim elektrorelejnim signalno -sigurnosnim ureajem proizvoaa "POSIT Zagreb" sa svjetlosnim signalima.
24 / 63
Kolodvor ima tri kolosijeka za prijem i otpremu vlakova i pet sporednih industrijsko manipulativna kolosijeka. Ulazni signali i predsignali ugraeni su : ulazni signal A od od strane Virovitice u km 179+887 ulazni signal B od strane Koprivnice u km 181+117 predsignal PsA u km 179+187 predsignalPsB u km 181+817 Signale i predsignale zbog korodiranosti treba obojiti. Signalno-sigurnosnim ureajem rukuje se sa komandnog stola u prometnom uredu. Skretnice br. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9a, 9b i 10 su osigurane skretnikim bravama. Skretnice su u ovisnosti s ulaznim signalima preko elektromagnetnih brava smjetenih u blok kuicama. U kolodvoru su ugraene iskliznice I1, I2, I3 i IA sa slijednom kljuevnomovinou sa skretnicama. Kontrola slobodnosti ulaznih izoliranih odsjeka IUA i IUB osigurana je jednotranikim istosmjernim izoliranim odsjecima i relejima 1. klase u sklopu SS ureaja. Mehaniki ureaj za osiguranje CP- u km 180+920, izmeu ulaznog signala B i skretnice br. 10, postavlja se pomou postavljaa ispred bloka 2. Ureaj je u kljuevnoj ovisnosti sa ulaznim signalom B. Relejni dio ureaja smjeten je u komandnom stolu u prometnom uredu. Pokraj komandnog stola smjeten je napojni ureaj 220V/60V tipa Arena RIZ Zagreb. U kolodvoru su u tijeku radovi na ugradnji novog relejnog signalno-sigurnosnog ureaja tipa SS 2003. Kolodvor Klotar Kolodvor Klotar osiguran je potpunim elektrorelejnim signalno -sigurnosnim ureajem sistema SIEMENS SpDr60 proizvoaa "EiNi". Ureajem se rukuje sa komandnog stola u prometnom uredu. Kolodvor ima tri kolosijeka za prijem i otpremu vlakova i tri manipulativna kolosijeka. Ulazni i izlazni signali te predsignali ugraeni su : ulazni signal A od od strane Virovitice u km 171+825 ulazni signal B od strane Koprivnice u km 173+600 ulazni signal E od strane Bjelovara u km 60+281 (L203 Krievci Bjelovar Klotar) izlazni signal C2 za izlazne vonje sa 2. kolosijeka prema Virovitici u km 172+288 C3 za izlazne vonje sa 3. kolosijeka prema Virovitici u km 172+327 C4 za izlazne vonje sa 4. kolosijeka prema Virovitici u km 172+317 D2 za izlazne vonje sa 2. kolosijeka prema Koprivnici u km 172+924 D3 za izlazne vonje sa 3. kolosijeka prema Koprivnici i Bjelovaru u km 172+950 D4 za izlazne vonje sa 4. kolosijeka prema Koprivnici i Bjelovaru u km 172+928
25 / 63
predsignal PsA u km 179+187 predsignalPsB u km 181+817 predsignal PsE u km 59+550 (L203 Krievci Bjelovar Klotar) Signale i predsignale zbog korodiranosti treba obojiti. Skretnice i iskliznice su osigurane elektropostavnim skretnikim spravama tipa SIEMENS Ei700 i njima se rukuje centralno s komandnog stola. Skretnica 5 je osigurana skretnikim bravama u poloajima, a klju je pod nadzo rom prometnika vlakova u prometnom uredu. Svi skretniki i isklizniki signali su presvueni reflektirajuom folijom. Kontrola slobodnosti kolodvorskih kolosijeka i skretnica osigurana je jednotranikim izoliranim odsjecima u sklopu ureaja proizvoaa Konar KET. Relejni dio ureaja smjeten je u posebnu prostoriju u kolodvorskoj zgradi. Stacionarne akumulatorske baterije, kao pomoni izvor napajanja, smjetene su u posebnu akumulatorsku prostoriju u sklopu kolodvorske zgrade a tipa su 14 GroE 350, kapaciteta 60V= 350Ah proizvoaa FIAMM. Dizel-agregat, dizel-automatika, rashladni ventilator i spremnik goriva su smjeteni u posebnom kontejneru. Kolodvor Pitomaa Kolodvor Pitomaa osiguran je pojednostavljenim elektrorelejnim signalno -sigurnosnim ureajem proizvoaa "POSIT Zagreb" sa svjetlosnim signalima. Ureajem se rukuje sa komandnog stola u prometnom uredu. Kolodvor ima dva kolosijeka za prijem i otpremu vlakova i dva manipulativna kolosijeka. Ulazni i izlazni signali te predsignali ugraeni su : ulazni signal A od od strane Virovitice u km 163+880 ulazni signal B od strane Koprivnice u km 164+990 predsignal PsA u km 163+180 predsignalPsB u km 165+710 Signale i predsignale zbog korodiranosti treba obojiti. Skretnice br. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 osigurane su skretnikim bravama, a kljuevna zavisnost s ureajem ostvarena je preko centralne brave u prometnom uredu. Kontrola slobodnosti signalnih, odnosno ulznih odsjeka K1, K4, K2 i K3 osigurana je hidraulikim nagaznim kolosjenim kontaktima proizvoaa Sileco. Relejni dio ureaja smjeten je u limenom ormariu iza komandno -kontrolne ploe. Kabel razdjelnik i napojni ureaj 220V/60V i 60V/220V smjeteni su ispod komandno kontrolne ploe. Stacionarne akumulatorske baterije, kao pomoni izvor napajanja, smjetene su u akumulatorskoj prostoriji u podrumu kolodvorske zgrade i kapaciteta su 60V= 100Ah. Kolodvor pii Bukovica Kolodvor pii Bukovica osiguran je mehanikim signalno-sigurnosnim ureajem s likovnim dvorunim ulaznim signalima i likovnim predsignalima. Ulazni signali i predsignali ugraeni su :
26 / 63
ulazni signal A od od strane Virovitice u km 151+287 ulazni signal B od strane Koprivnice u km 152+394 predsignal PsA u km 150+596 predsignalPsB u km 153+094 Ulaznim signalom A i predsignalom PsA se rukuje iz prometnog ureda, a ulaznim signalom B i predsignalomPsB iz bloka. Signali i predsignali postavljaju se pomou jednostavne signalne postavnice i icovoda. Napajanje signalnih svjetiljki izvedeno je sustavom solarne rasvjete tip EK SNLP 50/100 proizvoaa Elektrokem. Signale i predsignale zbog korodiranosti treba obojiti. Kolodvor ima tri kolosijeka za prijem i otpremu vlakova i jedan manipulativni kolosijek. Skretnice br. 1, 2, 3 i 4 su osigurane skretnikim bravama. Skretnice su u ovisnosti s ulaznim signalima. Skretnice br. 2 i 3 u slijednoj su ovisnosti sa iskliznicama I1 i I2 na manipulativnom kolosijeku. Mehaniki ureaj za osiguranje CP- u km 151+448, izmeu ulaznog signala A i skretnice br. 1, postavlja se pomou postavljaa ispred prometnog ureda. Ureaj je u kljuevnoj ovisnosti sa ulaznim signalom A. Kolodvor Virovitica Kolodvor Virovitica osiguran je pojednostavljenim elektrorelejnim signalno-sigurnosnim ureajem sa svjetlosnim signalima proizvoaa "POSIT Zagreb". Ulazni signali i predsignali ugraeni su : ulazni signal A od od strane Osijeka u km 142+525 ulazni signal B od strane Koprivnice u km 144+000 predsignal PsA u km 141+525 predsignalPsB u km 145+000 Signal i predsignal koji se nalaze u podruju zahvata zbog korodiranosti treba obojiti. Kolodvor ima pet kolosijeka za prijem i otpremu vlakova i 10 sporednih industrijsko manipulativna kolosijeka. Skretnice br. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8/9A, 8/9B, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 17, 18, 19, 20 i 21 su osigurane skretnikim bravama te se njima, kao i iskliznicama I Silos, I ZOP, I umarija, I TVIN i I Trgocentar rukuje runo na licu mjesta, a kljuevi su pod nadzorom nadzornika skretnica u bloku 1 i 2. Skretnice nisu u ovisnosti sa signalima. Kontrola slobodnosti ulaznih izoliranih odsjeka ICA, IUA, ICB i IUB osigurana je jednotranikim istosmjernim izoliranim odsjecima s relejima 1. klase. Relejni dio signalno-sigurnosnog ureaja smjetn je u limenim ormariima u bloki 1 i 2. Stacionarne akumulatorske baterije 60V,60Ah, kao pomoni izvor napajanja, smjetene su u vanjskim sanducima pokraj kuica bloka 1 i 2. U prometnom uredu se nalazi kancelarijski privolni blok-aparat. Signalima rukuju nadzornici skretnica pomou tipki na komandnom pultu. Signali i predsignali povezani su s relejnim dijelom ureaja kabelskom mreom preko kabelskih ormara. Kabelski ormari su dotrajali i treba ih zamijeniti novima (2 ormara).
27 / 63
eljezniko cestovni prijelazi Na predmetnoj dionici ugraeni su ureaji za osiguranje eljezniko - cestovnih prijelaza prema tablici:
Poloaj Naziv Nain osiguranja SV+ZV+POL Tip ureaja KCPDKEM/UTR_ ITR KCPDK-EM meh KCPDK-EM POSITPO POSITPO KCPDK-EM SiemensFU 60 meh KCPDKEM_UTR/ ITR meh KCPDK-EM meh meh SiemensFU 60 Vrsta ureaja Poluautomatski s DK Automatski s DK Runi (BR) Kontrolni signali (DK) Kolodvorski PO Kolodvorski PO Automatski s DK Opaska
144+230
Virovitica-Grad
146+907 151+448 156+673 164+138 164+770 166+337
Podgorje Spii Bukovica Vukosavljevica Pitomaa A (Pitomaa K.) Pitomaa B (Pitomaa) Pitomaa I Klotar urevac
SV+ZV+POL BR iz kolodvora SV+ZV+POL SV+ZV+POL SV+ZV+POL SV+ZV+POL
CS3 sa predzvonjenjem CS3 to je DK ali nema uklj.kontakte -
173+042 180+900
SV+ZV+POL BR iz kolodvora
Kolodvorski (DK) Runi (BR)
185+639
Virje 2
SV+ZV+POL
Automatski s DK
187+651 188+921 192+310 199+193 205+621 213+310 216+970 222+485 227+275 228+646
Virje B Virje Novigrad Podravski Bregi Starogradska Kop. Ivanec Rasinja ukovec CP 01 Ludbreg CP 02 Ludbreg
BR iz kolodvora SV+ZV+POL BR i uvar BR iz kolodvora SV+ZV+POL SV+ZV+POL SV+ZV+POL SV+ZV+POL SV+ZV+POL SV+ZV+POL
Runi (BR) Automatski s DK Runi (BR) Runi (BR) Automatski s DK Automatski s DK
sa predzvonjenjem sa predzvonjenjem sa predzvonjenjem izmeu PsB i B KS 3, AFI 4 CS, 4 MO -
POSITPO SiemensFU 60 KCPPO-E SiemensFU 60
Kolodvorski PO Kontrolni signali Kolodvorski PO Poluautomatski s DK
28 / 63
231+310 236+496 241+550 244+686 246+373
Kunovec Novakovec Zbelava Zbelava 2 Kuan Marof Kuan Marof II
SV+ZV+POL SV+ZV+POL SV+ZV+POL SV+ZV+POL SV+ZV+POL
246+720
SV+ZV+POL
KCPDK-EM SiemensELEKSA 93 KCPDK-EM KCPDK-EM KCPDK-EM KCPDKEM_UTR/ ITR SiemensFU 60 POSITPO
Kontrolni signali Automatski s DK Automatski s DK Automatski s DK Automatski s DK
AFI, stajalite -
Automatski s DK
091+843 098+288
Kuranec akovec Nedelie(Zagreba)
SV+ZV+POL SV+ZV+POL
Automatski s DK Kolodvorski ()
2.2.2. TELEKOMUNIKACIJSKI UREAJI Pruna dionica Varadin akovec eljeznike pruge R201 Zaprei akovec Du pruge1984.god. poloen je pruni telekomunikacijski kabel STA12x4x0,9 +11x4x1,2. STA kabel je uveden u kolodvore Varadin i akovec. U podruju kolodvora Varadin i akovec poloeni su lokalni bakreni TK kabeli razliitih kapaciteta za povezivanje vanjskih TK ureaja unutar kolodvora s prometnim uredom (telefonski ormarii, slubeni i putniki razglas, UHF sustav, satovi, sustav za audio vizualno informiranje). Postojea mrea lokalnih TK kabela je stara preko 30 godina. U zgradi TK Dionice Varadin takoer postoje VF ureaji koji slue za povezivanje AT centrala: PST 3-K12 Varadin-Zagreb, PST 3-K12 Varadin-Zabok, PST 3-K12 Varadin-akovec i TD-2 Varadin-Ivanec. U kolodvoru akovec postoje VF ureaji koji slue za povezivanje AT centrala PST 3 K12 akovec-Varadin, PST 3-K12 akovec - Kotoriba i TO-1 akovec - Mursko Sredie. U kolodvoru Varadin je analogna AT centrala kapaciteta 600 analognih prikljuaka tipa ARF102-K proizvodnje N.Tesla. U uporabi je od 1985.g. i vezana je na poslovnu mreu H-a, preko VF analognih prijenosnih sustava po STA podzemnom kabelu.U kolodvoru akovec je analogna AT centrala, kapaciteta 60 analognih prikljuaka tipa S-180 N. Tesla, krajnja. U uporabi je od 1971.g. i vezana je na poslovnu mreu H -a, preko VF analognih prijenosnih sustava po STA podzemnom kabelu. U kolodvorima Varadin i akovec u uporabi su TK pultovi ugraeni 1985 godine. U prometnim uredima ugraene su i zidne telefonske daske koje slue kao priuva u sluaju prekida rada telekomunikacijskog pulta. Na njima su paralelno izvedeni svi pruni vodovi koji su i na TKP-u, na svaki od njih su ugraene jako-zvune budilice
29 / 63
(raznih tonova radi prepoznavanja). Induktorski (LB) telefon se na pojedine vodove moe prikljuiti preko posebnog prekidaa. Du pruge ugraeni su telefonski ormarii. UHF kolodvorska radijska mrea izgraena je u kolodvorima Varadin i akovec. U Varadin i akovcu je po 5 kom. repetitora, stacionarnih radijskih postaja 2 kom i runih radijskih postaja 25 kom. U kolodvoru Varadin nalazi se registrofon ATIS/UHER VC-MDx, godina ugradnje 2009.g. U kolodvoru akovec nalazi se registrofonATIS/UHER MDD500, godina ugradnje 2001.g. Sustav za audio-vizualno informiranje putnika tvrtke EXOR u kolodvoru V aradin ugraen je 2011. godine. U akovcu za informiranje putnika slui razglas tipa SEO sa pripadajuim zvunicima. Pruna dionica Varadin Virovitica eljeznike pruge R202 Varadin Dalj Uz prugu prunu dionicu Varadin - Koprivnica, postojala je zrana TT linija, koja je bila u uporabi do poetka 2012. god. TT linija je povezivala sve kolodvore na navedenoj relaciji, ukljuujui kolodvore Koprivnica i Varadin. Postojali su LB vodovi 40, 41, 50, 90-230 preko kojih je prometno osoblje dogovaralo kretanje vlakova.Trenutno je u uporabi vod 50-230 u navedenim kolodvorima, koji slui za rad skretniarske slube.Navedena TT linija nije u uporabi zbog otuenja vodne iceod poetka 2012. god.Sada se promet izmeu kolodvora dogovara putem telefona javnog operatera. U kolodvorima Rasinja, Ludbreg, Jalabet, postoje pojednostavljeni dirigentski LB aparati, na koje su bili vezani LB vodovi i koji su sluili za rad prometne slube, prije otuenja. Na pruzi Koprivnica-Varadin nema ostalih TK ureaja (satova, UHF mree, intrerfona, razglasa, idr.). Du pruge ugraeni su kilometarski ormarii i ormarii kod putnih prijelaza. Na pruzi su ugraeni analogni VF ureaji na slijedeim relacijama: PST -L12 Varadin-Ludbreg i PST-L12 Ludbreg Koprivnica (lea na lea u Ludbregu), TD-2 Varadin Jalabet i TD-2 Koprivnica - Rasinja (nije u uprabi zbog ukradene bakrene ice). -12-kanalni VF ureaj na relaciji Koprivnica Virovitica ( Naice Osijek) stari 19 god. Na relaciji Koprivnica Virovitica i Naice Osijek malokanalni VF ureaji stari 36 godina (nije u uporabi zbog ukradene bakrene ice). U kolodvoru Virovitica 1982. god. ugraena je kao krajnja AT centrala tipa S -180, kapaciteta 60 prikljuaka. U kolodvoru Virovitica ugraen je 2005.god. digitalni registrofon tipa MDD 500.
30 / 63
2.3. ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV 2.3.1. POSTROJENJA JAKE STRUJE KOLODVOR AKOVEC Napajanje kolodvorskog podruja realizirano je sa tri elektroenergetska prikljuna mjesta na mreu distributera: 1. prikljuno mjesto Mjerenje elektrine energije je u TS 10/0,4 kV koja se nalazi u dvoritu RV-a. Napajanje elektrinom energijom je iz trafostanice u dvoritu RV -a podzemnim kabelom PP41 4x95 mm2 u samostojei ormar GRO 1 koji se nalazi kod prostorija SS a. Iz samostojeeg ormara GRO 1 napajaju se veina objekata u kolodvoru ( u pravilu podzemno, ali ima dio i zrane mree). Distributivna niskonaponska mrea je jako razgranata preko brojnih razvodnih ormara. Vanjska rasvjete kolodvora koji se sastoji od: stup kors s jednom CD armaturom i aruljom VTNa 250W 6 kom stup kors s dvije CD armature i aruljama VTNa 250W 4 kom stup kors s jednom svjetiljkom gamalux i aruljom VTNa 250W 4 kom stup kors s dvije svjetiljke gamaluks i aruljama VTNa 250W 2 kom drveni stup s jednom CD armaturom i aruljom VTF 400W 1 kom drveni stup s dvije CD armature i aruljom VTF 400W 5 kom stari kandelaber s jednom CD armaturom i aruljom VTF 400W 2 kom CD armatura na zgradi i arulja VTNa 250W 1 kom peronska rasvjeta koja se sastoji od 20 flurescentnih svjetiljki snage 2 x 18W Upravljanje tom rasvjetom je s GRP u prometnom uredu. Napajanje i upravljanje vanjske rasvjete iz postavnice 1 jedan stup kors s jednom CD armaturom i aruljom VTF 400W devet drvenih stupova s jednom CD armaturom i aruljom VTF 400W na zgradi postavnice jedna svjetiljka OGK VTF 125W Napajanje i upravljanje vanjske rasvjete iz postavnice 2 drveni stup s CD armaturom i aruljom VTF 400W.....5 komada jedan stari kandelaber s CD armaturom i aruljom VTF 400W Dio vanjske rasvjete koji se sastoji od 7 drvenih stupova na kojima se nalazi 6 CD armatura s aruljama VTF 400W nije u funkciji,a drveni stupovi su u loem stanju. 2. prikljuno mjesto
31 / 63
Iz HEP-ovog samostojeeg ormara koji se nalazi iza zgrade biveg restorana napajaju se: razvodni ormar u zgradi nekadanjeg restorana i slubene prostorije metalni samostojei ormar koji se nalazi do ormara HEP -a. Iz tog samostojeeg ormara napaja se vanjska rasvjeta parkiralita, koja se sastoji od 12 stupova i svjetiljki naziva Dekor s aruljama 125W. Upravljanje tom rasvjetom je u samostojeem ormaru , a moe biti runo ili preko uklopnog sata. 3. prikljuno mjesto
S drvenog HEP-ovog stupa zranom mreom SKS 4x16 mm 2 napajaju se prostorije kafia i brijanice koji su u sklopu zgrade kolodvora i imaju svoje mjerno mjesto. KOLODVOR VARADIN Napajanje putnikog dijela kolodvora Varadin elektrinom energijom izvedeno je od strane distributera (HEP) preko vie prikljunih mjesta (ukupno 3): 1. prikljuno mjesto
Prikljuak kolodvorske zgrade izveden je podzemnim kabelom na samostojei ormar ispred zgrade Carga. Iz tog samostojeeg ormara napajaju se sljedee zgrade: kolodvorska zgrada, ormar u SS prostoriji, ormar u TK prostoriji, ormar RO18 (ormar KPO100 koji se nalazi na zidu zgrade magazina), zgrada baraka, ormar na magazinu od strane akovca, RO17 (ormar KPO100, a nalazi se na zidu kod ulaza u zgradu Carga) iz kojega se napaja zgrada Carga i rasvjetni stup ispred zgrade Carga, dio vanjske rasvjete koji obuhvaa sljedee: reetkasti stup s po dve CD armature VTF 400W 1 kom KORS stupovi s dve CD armaturama VTF 400W 1 kom KORS stupovi s jednom CD armaturama VTF 400W 2 kom stari kandelaberi s dve CD armaturama VTF 400W 8 kom stari kandelaberi s jednom CD armaturom VTF 400W. 1 kom Dio vanjske rasvjete koji se napaja iz blok kuice 2 (prema akovcu) koji se sastoji od 5 stupova starih kandelabera s CD armaturama VTNa 250W. Upravljanje tom rasvjetom je pomou dvije grebenaste sklopke koje se nalaze na zidu unutar blok kuice. 2. prikljuno mjesto
Prikljuak od strane HEP-a u samostojeem ormaru kod zgrade TK, iz kojeg se napaja zgrada TK i samostojei ormar kod zgrade veeraja. Iz samostojeeg ormara (kod veeraja) napaja se blok kuica 3. U blok kuici 3 nalazi se domino ploa i na zidu dve grebenaste sklopke za upravljanje dijelom vanjske rasvjete koji se sastoji od:
32 / 63
stari kandelaberi s CD armaturama VTNa 250 W...4 kom jedan KORS stup s dvije svjetiljke GAMALUKS VTNa 400W jedan KORS stup sa svjetiljkom GAMALUX VTNa 250W Pored navedene vanjske rasvjete preko RO10 napaja se dio vanjske rasvjete prema kolodvoru koji se sastoji od 3 drvena stupa s CD armaturama VTF 400W, a upravljanje tom rasvjetom je preko grebenaste sklopke koja se nalazi na vanjskom zidu kod ulaza u staru loionu. S druge strane loione prema Zagrebu nalaze se 3 drvena stupa vanjske rasvjete s CD armaturama VTF 400W koji nisu u funkciji. 3. prikljuno mjesto
Prikljuak na blok kuicu 1 prema Zagrebu podzemnim kabelom od strane HEP-a na ormar u vlasnitu HEP-a koji se nalazi na vanjskom zidu blok kuice iz kojeg se napaja domino ploa u blok kuici. S domino ploe u blok kuici napaja se samostojei ormar SS kod putnog prelaza. STAJALITE ZBELAVA Elektroenergetski prikljuak zgrade stajalita izveden je zrano, kabelom SKS 4x16 mm2. Mjerno mjesto jeu slubenoj prostoriji. Luksomatom sa sondom upravlja vanjskom rasvjetnom armaturom koja se nalazi na fasadi objekta (125W iva) KOLODVOR JALABET Elektroenergetski prikljuak kolodvorske zgrade je zrani, izveden kabelom SKS 4x16 mm2. Mjerno mjesto je smjeteno unutar slubenih prostora. Vanjska rasvjeta izvedena je sa dva drvena i dva metalna rasvjetna stupa na koje su postavljene tri CD armature 400W (iva) i jedan GAMALUX LVC 250W (natrij). Upravljanje vanjskom rasvjetom je iz prometnog ureda runo. Distributivna mrea po kolodvoru izvedena je zrano, s time da je za napajanje rasvjetnog stupa br 1. I 4 kabel postavljen na betonske stupove distributera elektrine energije (HEP) STAJALITE NOVAKOVEC eljezniko cestovni prijelaz ima izveden elektroenergetski prikljuak na mreu distributera. Za potrebe stajalita je samo podzemno poloena cijev za napajanje budue vanjske rasvjete koja nije izvedena. STAJALITE MARTIJANEC Elektroenergetski prikljuak kolodvorske zgrade je zrani, izveden kabelom SKS 2x16 mm2. Mjerno mjesto je smjeteno unutar slubenih prostora.
33 / 63
Luksomat sa sondom upravlja se dvije rasvjetne armature (125 W iva) postavljene na proelje objekta. KOLODVOR LUDBREG Napajanje kolodvorske zgrade izvedeno je zrano kabelom SKS 4x16 mm 2. Mjerno mjesto je smjeteno u prometnom uredu. Distributivni rasplet kolodvora izveden je podzemno. Vanjska rasvjeta sastoji se od pet metalnih stupova razliitih visina na koje je postavljeno ukupno est svjetiljki (4 kom. CD armatura 400 W iva i 2 kom. GAMALUX LVC 250 W natrij). Upravljanje vanjskom rasvjetom izvedeno je sa tri mjesta (iz prometnog ureda, prekidaem na magazinu i prekidaem na zgradi stana) Na zgradi postoji izvedena instalacija za zatitu od munje. STAJALITE UKOVEC Napajanje kolodvorske zgrade je izvedeno zrano kabelom SKS 416 mm 2. Mjerno mjesto je smjeteno u slubenoj prostoriji (trofazno). Od vanjske rasvjete postoji samo jedno rasvjetno tijelo 125W (iva) postavljeno na fasadu objekta. Upravljanje tim rasvjetom je preko luksomata. KOLODVOR RASINJA Napajanje kolodvorske zgrade je iz stupne transformatorske stanice 10/0,4 kV, snage 50kVA u vlasnitvu H Infrastrukture. Mjerno mjesto je smjeteno u RO postavljen na stupu TS. Kolodvor se napaja podzemnim kabelom PP41 4x50. Distributivni rasplet kolodvora izveden je podzemno. Pored podzemnog kabela postoji izvedena i zrana mrea (13 drvenih stupova u vlasnitvu HI) kojim se napajaju privatni potroai. Vanjska rasvjeta napaja se iz GRO koji se nalazi u prometnom uredu, a sastoji se od 5 metalnih stupova visine 10 metara sa ukupno sedam CD armatura VTNa 250 W, te 2 rasvjetne armature na fasadi objekta (125 W + 400 W iva) Upravljanje vanjskom rasvjetom je iz GRO u prometnom uredu runo preko grebenastih sklopki. STAJALITE KUNOVEC/SUBOTICA Nema elektroenergetski prikljuak. KOLODVOR BREGI Elektroenergetski prikljuak kolodvora izveden je podzemno kabelom PP 00 416 mm 2. Mjereno mjesto smjeteno je unutar stajalinog objekta (trofazno).
34 / 63
Vanjska rasvjeta izvedena je sa etiri metalna stupa visine 10 m na kojim su montirane pet CD armature s aruljom 250W iva, te dvije armature 125W iva na fasadi objekta. Upravljanje rasvjetom je runo iz prometnog ureda. Na kolodvorskoj zgradi je izvedena instalacija za zatitu od munje. Distributivni rasplet kolodvora izveden je kabelski. STAJALITE NOVIGRAD PODRAVSKI Elektroenergetski prikljuak kolodvora izveden je zrano kabelom SKS 416 mm 2. Mjereno mjesto je u KPMO na bonoj strani stajalita (trofazno). Vanjska rasvjeta izvedena je sa jednim metalnim stupom visine 10 m na kojim je CD armatura s aruljom 400W iva; te dvije armature 125W iva na fasadi zgrade. Upravljanje tim dijelom rasvjete je runo iz prostorije skretniara.
KOLODVOR VIRJE Elektroenergetski prikljuak kolodvora izveden je zrano kabelom SKS 416 mm 2. Mjereno mjesto je u KPMO na proelju kolodvorske prijemne zgrade (trofazno). Vanjska rasvjeta jednog dijela izvedena je sa dva metalna stupa visine 10 m na kojim su etiri CD armature s aruljom 400W iva; jedna CD armatura 400W iva na fasadi kolodvorske zgrade, te dvije CD armature 400W iva na proelju magazina. Upravljanje tim dijelom rasvjete je runo iz prometnog ureda. Vanjska rasvjeta drugog dijela izvedena je na drvenim stupovima sa dvije CD armature 400W iva. Upravljanje tim dijelom je preko luksomata. Na kolodvorskoj zgradi je izvedena instalacija za zatitu od munje. KOLODVOR UREVAC Elektroenergetski prikljuak kolodvora izveden je podzemno kabelom PP 41 410 mm 2. Mjereno mjesto je u KPMO na bonoj strani kolodvorskog objekta (trofazno). Vanjska rasvjeta izvedena je sa dva metalna stupa visine 10 m na kojim su CD armature s aruljom 400W iva. Upravljanje rasvjetom je runo iz prometnog ureda. Na kolodvorskoj zgradi je izvedena instalacija za zatitu od munje. Distributivni rasplet kolodvora izveden je kabelski. STAJALITE KALINOVAC Elektroenergetski prikljuak kolodvora izveden je podzemno kabelom NKBA 26 mm 2. Mjereno mjesto je u KPMO na fasadi stajalinog objekta (jednofazno). Vanjska rasvjeta izvedena je sa dva metalna stupa visine 10 m na kojim su CD armature s aruljom VTNa 250W. Upravljanje rasvjetom je preko luksomata.
35 / 63
KOLODVOR KLOTAR Elektroenergetski prikljuak kolodvora izveden je podzemno kabelom PP41 450 mm 2. Mjereno mjesto je smjeteno u slobodnostojei razvodni ormar uz bono proelje kolodvorske zgrade (trofazno). Zgrada ima izvedenu zatitu od munje. Distributivni rasplet kolodvora izveden je kabelski. Vanjska rasvjeta izvedena je: 17 metalnih stupova visine 10 m na kojima je postavljeno ukupno 23 rasvjetna tijela (CD armatura VTNa 250 W -17 kom; CD armatura iva 400 W -4 kom; SITECO ST 100 VTNa 250 W- 2 komada) 3 rasvjetna tijela na fasadi objekta (iva 125 W) 3 reflektorska metalna stupa visine 16 m gdje je na svaki od njih postavljena 3 reflektora sa aruljama VTNa 400 W Upravljanje vanjskom rasvjetom je runo iz prometnog ureda. KOLODVOR PITOMAA Napajanje kolodvora je iz zrane mree distributera kabelom SKS 4x16 mm 2. Mjereno mjesto je u KPMO na fasadi objekta (trofazno). Zgrada ima izvedenu zatitu od munje. Vanjska rasvjeta izvedena je sa 8 metalnih stupova visine 10 m na kojima su rasvjetna tijela GAMALUX LVC 16 s aruljom VTNa 250W i jedan CD armatura 250 W postavljena na fasadu kolodvorske zgrade. Upravljanje vanjskom rasvjetom je runo (iz prometnog ureda). Svi kabeli u kolodvoru poloeni su podzemno. STAJALITE VUKOSAVLJEVICA Napajanje kolodvora je iz zrane mree distributera kabelom SKS 4x16 mm 2. Mjereno mjesto je u KPMO na fasadi objekta (jednofazno). Vanjska rasvjeta izvedena je sa dva metalna stupa visine 10 m na kojim su rasvjetna tijela GAMALUX LVC 16 s aruljom VTNa 250W i jednim rasvjetnima tijelom na fasadi objekta (iva 125 W). Upravljanje rasvjetom je preko luksomata. KOLODVOR PII BUKOVICA Napajanje kolodvora je iz zrane mree distributera kabelom SKS 4x16 mm 2. Mjereno mjesto je u prometnom uredu (jednofazno).
36 / 63
3. PREDMET PROJEKTNOG ZADATKA OBNOVE (REMONTA) PRUNE DIONICE AKOVEC (UKLJUIVO) VIROVITICA (ISKLJUIVO) 3.1. TEHNIKI PODACI I ELEMENTI ZA PROJEKTIRANJE 3.1.1. OPI PODACI Predmet ovog projektnog zadataka su zahtjevi za projektiranje izvedbe obnove (cjelovitoga remonta) prunoga gornjeg i donjeg ustroja, sanacija prunih graevina, usklaivanje signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih ureaja prune dionice Varadin (ukljuivo) - akovec (ukljuivo) eljeznike pruge R201 i prune dionice Varadin (ukljuivo) Virovitica (iskljuivo) eljeznike pruge R202 Varadin Dalj. Prunu dionicu je potrebno osposobiti za kategoriju modela optereenja D4 (22,5 t/o, 8,0 t/m), te za doputenu infrastrukturnu brzinu od 100 km/h uz lokalna ogranienja brzine zbog geometrijskih elemenata na lokacijama na kojima se ne moe postii zahtijevana brzina. Izvedbeni projekt je potrebno izraditi u dvije zasebne cjeline prema slijedeim fazama: I FAZA Izvedba obnove (cjelovitoga remonta) prunoga gornjeg i donjeg ustroja, ureivanje prunih graevina, te usklaivanje signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih ureaja na dionici akovec (ukljuivo) Koprivnica (iskljuivo). II FAZA Izvedba obnove (cjelovitoga remonta) prunoga gornjeg i donjeg ustroja, ureivanje prunih graevina te usklaivanje signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih ureaja na dionici Koprivnica (iskljuivo) Virovitica (iskljuivo). Stacioniranje prune dionice I FAZE: akovec (ukljuivo) - Koprivnica (iskljuivo) potrebno je provesti kontinuirano u smjeru stacioniranja pruge R202 od Koprivnice prema Varadinu (poetna toka stacioniranja je kolodvorska zgrada u Koprivnici s postojeim kilometarskim poloajem prema stacioniranju eljeznike pruge Varadin Dalj, a zavrna toka stacioniranja kolodvorska zgrada u Varadinu s postojeim kilometarskim poloajem prema stacioniranju eljeznike pruge Varadin Dalj). Na prikladnom mjestu ispred ulaza u kolodvor Varadin (u hektometru bez lukova, skretnica, mostova i signala), iskazat e se nepravilni hektometar i nastaviti postojee stacioniranje do zavrne toke stacioniranja. Od Varadina do akovca stacioniranje e se provesti u smjeru stacioniranja pruge R201 (poetna toka stacioniranja je kolodvorska zgrada u Varadinu s postojeim kilometarskim poloajem prema stacioniranju eljeznike pruge Zaprei akovec, a zavrna toka stacioniranja kolodvorska zgrada u akovcu s postojeim kilometarskim poloajem prema
37 / 63
stacioniranju eljeznike pruge Zaprei akovec Na prikladnom mjestu ispred ulaza u kolodvor akovec (u hektometru bez lukova, skretnica, mostova i signala), iskazat e se nepravilni hektometar i nastaviti postojee stacioniranje do zavrne toke stacioniranja. Stacioniranje prune dionice II FAZE: Koprivnica (iskljuivo) - Virovitica (iskljuivo) potrebno je provesti kontinuirano u smjeru stacioniranja pruge R202 od Virovitice prema Koprivnici (poetna toka stacioniranja je kolodvorska zgrada u Virovitici s postojeim kilometarskim poloajem prema stacioniranju eljeznike pruge Varadin Dalj, a zavrna toka stacioniranja kolodvorska zgrada u Koprivnici s postojeim kilometarskim poloajem prema stacioniranju eljeznike pruge Varadin Dalj). Na prikladnom mjestu ispred ulaza u kolodvor Koprivnica (u hektometru bez lukova, skretnica, mostova i signala), iskazat e se nepravilni hektometar i nastaviti postojee stacioniranje do zavrne toke stacioniranja. Pruna dionica akovec (ukljuivo) Virovitica (iskljuivo) nalazi se na dvije eljeznike pruge. Dio prune dionice od akovca do Varadina nalazi se na eljeznikoj pruzi R201 Zaprei Zabok Varadin akovec, a dio prune dionice od Varadina do Virovitice na eljeznikoj pruzi R202 Varadin Koprivnica Virovitica Osijek Dalj. 3.2. GEODETSKI RADOVI 3.2.1. GEODETSKE PODLOGE (geodetski elaborat) Geodetske podloge treba osigurati projektant u opsegu potrebnom za kvalitetno izvravanje zahtijeva iz ovog projektnog zadatka. Situaciju postojeeg stanja je potrebno izraditi s jasno vidljivom granicom eljeznikog zemljita tj. zemljita pod upravljanjem H Infrastrukture d.o.o., Zagreb. Uz navedeno je potrebno dostaviti: - Tehniki opis - u kojem e se uz ostalo za granicu eljeznikog zemljita napisati gdje se ona u naravi ne slae s granicom iz katastra odnosno gdje dijel ovi postojee pruge nisu upisani kao eljeznika infrastruktura, a u naravi to predstavlja postojeu prugu. - Podaci o granici eljeznikog zemljita - vidljivo naznaiti granicu eljeznikog zemljita na situaciji i u poprenim profilima sukladno snimljenom stanju na terenu i podacima iz katastarskog plana. Sve neusklaenosti stanja na terenu s katastarskim planom opisati u tehnikom opisu. - Opaanja i raunanja poligonskih vlakova gdje se radi klasino pa je mogue dostaviti, a gdje se radi s GPS-om potrebno je dostaviti podatke GPS protokola.
38 / 63
- Popis koordinata poznatih i novoodreenih trigonometrijskih i poligonskih toaka s opisom poloaja toaka (broj toke, koordinate, kilometarski poloaj, udaljenost od pruge). - Skice i opis poloaja repera i stalnih toaka s podacima (broj repera toke, apsolutna kota, kilometarski poloaj, udaljenost od pruge). Sve toke moraju biti vezane na dravni nivelman- (stari datum). - Tablini prikaz osiguranja iskolenja novo projektirane osi i vertikalnih zaobljenja nivelete osi eljeznike pruge. - Popis koordinata osi kolosijeka u koordinatama dravne izmjere. - Tablini prikaz poloaja hektometarskih i kilometarskih oznaka (pomaci u odnosu na postojee) u graevinskom dijelu projekta. 3.2.2. IZRADA ELABORATA ISKOLENJA Elaborat iskolenja je dokument kojim se prikazuje nain prenoenja visina i poloaja toaka projektirane trase i objekata na teren sukladno izvedbenom projektu unutar granice zahvata u prostoru. Iskolenje trase i objekata obavlja se na osnovu podataka dobivenih od projekt anata izvedbenog projekta, a potreban je za prijavu poetka gradnje. Elementi trase iskolavaju se trajnim oznakama. Elaborat iskolenja sastoji se od minimalno slijedeih priloga: tehnikog izvjea potpisanog od strane ovlatenog inenjera geodezije; Suglasnosti Dravne geodetske uprave za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina sukladno Pravilniku (NN br: 105/07 i 116/07). situacije novo projektiranog stanja eljeznike pruge s naznaenim tokama geodetske osnove i elementima trase; popisa koordinata poznatih i novoodreenih poligonskih i visinskih (stalnih) toaka s poloajnim opisom; popisa koordinata toka elemenata trase (u pravcu na svakih 50m, u luku na 20 ili 10 m ovisno o polumjeru, svi vodoravni i uspravni elementi trase); tablinog prikaza osiguranja iskolenja novo projektirane osi eljeznike pruge s vodoravnim i uspravnim elementima; plana iskolenja skretnica s pripadajuim elementima naznaenim po slubenim mjestima
39 / 63
3.3. REGULIRANJE PROMETA VLAKOVA I UPRAVLJANJE PROMETOM ZA VRIJEME IZVOENJA RADOVA Zatvore pruge za potrebe izvoenja radova potrebno je predvidjeti u intervalima po 36 sati, odnosno 8, 12 i 36 sati. Odreivanje zatvora ovisi o tehnologiji izvoenja radova i kao takvo definirat e se u prometno-tehnolokom elaboratu organizacije prometa prije izvoenja radova. Kod izvoenja radova potrebno je predvidjeti za putnike vlakove zamjenu aut obusima. Potreban broj autobusa potrebno je definirati ovisno o vremenu izvoenja radova i vaeem voznom redu. 3.4. GRAEVINSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV 3.4.1. PRUNI GORNJI USTROJ 3.4.1.1. OTVORENA PRUGA Gornji ustroj potrebno je predvidjeti od novih tranica 60E1 tvrdoe R 260 N/mm, na novim prednapetim betonskim pragovima s elastinim privrsnim priborom u zastoru od tuenca minimalne debljine 30 cm ispod donjeg ruba praga. Nagib tranice prema osi kolosijeka iznosi 40:1, a razmak pragova 60 cm (1670 kom/km). Tranice se zavaruju u dugi trak na cijeloj dionici. Drveni pragovi se ugrauju na mjestima ugradnje naprava za poveanje uzdunoga otpora klizanju tranica. Naprave za poveanje uzdunoga otpora klizanju tranica se ugrauju: na prijelazu kolosijeka s betonskih na drvene pragove i obratno (vrijedi i za mostove sa zatvorenom konstrukcijom ako su ugraeni drveni pragovi) ispred i iza mostova s otvorenom konstrukcijom (drvenom graom) pri prijelazu s jednoga tipa tranica na drugi tip, kod kolosijeka na drvenim pragovima (ugradnju predvidjeti na tipu tranice manjega poprenog presjeka)
Potrebno je proraunati konstrukciju gornjeg ustroja i elastinost kolosijeka. Zatitni (tamponski) sloj mora biti u skladu s proraunom nosivosti. Najmanja predviena debljina zatitnog sloja iznosi 30 cm. Projektirana irina ravnika jednokolosijene eljeznike pruge mora biti 7,0 m. irina ravnika eljeznike pruge moe biti i manja u sluaju da prethodno zahtijevano tehniko rjeenje sa irinom ravnika od 7,0 m mijenja lokacijske uvijete, ali ne manja od 5,80 m. Projektom je potrebno predvidjeti obnovu prune opreme i prilagoditi je novom stanju eljeznike pruge.
40 / 63
3.4.1.2. KOLODVORI Kolodvor akovec Ovim projektom obnove u kolodvoru akovec potrebno je predvidjeti zahvate na sljedeim kolosijecima: 1. prolazni kolosijek od poetka skretnice broj 1 do kraja skretnice broj 29 ukljuujui skretnice broj 1, 11,R1,17,18,19,22; 16. kolosijek od kraja skretnice broj 1 do poetka skretnice broj 17 ukljuujui skretnice broj 2,3,13, 14 i 16; 6. prolazni kolosijek od poetka skretnice broj 3 do poetka skretnice broj 28 ukljuujui skretnice broj 5,6,7,23 i 26; 5. kolosijek od poetka skretnice broj 6 do poetka skretnice broj 26 ukljuujui skretnice broj 8 i 25; 4. kolosijek od poetka skretnice broj 8 do poetka skretnice broj 25 ukljuujui skretnice broj 10 i 24. Sve navedene skretnice i kolosijeke potrebno je predvidjeti u skladu sa postojeom kolosijenom situacijom kolodvora. Navedene kolosijeke potrebno je predvidjeti od tranica tipa 49E1 na novim bukovim pragovima. Skretnice izraditi sa tranicama tipa 49E1 na hrastovoj grai. Ispod svih gore navedenih kolosijeka i skretnica potrebno je predvidjeti ugradnju tamponskog sloja minimalne debljine 30 cm. Odvodnju kolosijeka i skretnica je potrebno predvidjeti s drenanim cijevima. Skretnice broj 11,24,25 i 26 ugraene su nove na tamponskoj podlozi 2011 godine, te ih nije potrebno mijenjati. Kolodvor Varadin Ovim projektom obnove u kolodvoru Varadin potrebno je predvidjeti zahvate na sljedeim kolosijecima: 3. prolazni kolosijek od kraja skretnice broj 1 do poetka skretnice broj 35ukljuujui skretnice broj 1,3,4,5,6,34 i 35; 2. kolosijek od poetka skretnice broj 2 do poetka skretnice broj 35ukljuujui skretnice broj 8,9,29,32 i 33; 4. kolosijek od poetka skretnice broj 6 do poetka skretnice broj 34ukljuujui skretnice broj 7,25,27 i 30; 1. kolosijek od poetka skretnice broj 9 do grudobrana , ukljuujui i skretnicu broj 12; 1A. kolosijek od poetka skretnice broj 12 do grudobrana, ukljuujui skretnicu broj 15 ; Sve navedene skretnice i kolosijeke potrebno je predvidjeti prema postojeoj kolosijenoj situaciji kolodvora. Navedene kolosijeke potrebno je predvidjeti od tranica tipa 49E1na novim bukovim pragovima. Navedene skretnice potrebno je predvidjeti od tranica tipa 49E1 na hrastovoj grai. Ispod kolosijeka 2., 3. i 4., te ispod svih skretnica potrebno je predvidjeti ugradnju tamponskog sloja minimalne debljine 30 cm.
41 / 63
Odvodnju kolosijeka i skretnica je potrebno predvidjeti s drenanim cijevima. Skretnice broj 1,5,6,8,30,32,33, 34 i 35 ugraene su nove na tamponskoj podlozi 2012 . i 2013. godine i ne treba ih mijenjati. Kolodvor Jalabet Ovim projektom obnove u kolodvoru Jalabet potrebno je predvidjeti zahvate na 1. 2. i 3. kolosijeku, ukljuujui skretnice broj 1,2,3 i 4, a u skladu s prikazanom prometnotehnolokom shemom, na nain da se manipulacijski kolosijek skrauje radi izgradnje bonog perona na mjestu dijela 1. kolosijeka. 2. i 3. kolosijek potrebno je predvidjeti na AB pragovima i tranicama tipa 60E1. Skretnice na glavnom prolaznom kolosijeku potrebno je predvidjeti tipa 60E1-300-1:9 na AB pragovima. 1. manipulacijski kolosijek potrebno je predvidjeti s rabljenim gradivom na drvenim pragovima s tranicama tipa 49E1.
Kolodvor Ludbreg Ovim projektom obnove u kolodvoru Ludbreg potrebno je predvidjeti zahvate 1. i 2. kolosijeku ukljuujui skretnice broj 1,2,4 i 5. Sve navedene skretnice i kolosijeke potrebno je predvidjeti prema postojeoj kolosijenoj situaciji kolodvora. 2. glavni prolazni kolosijek potrebno je predvidjeti od AB pragovima i tranicama tipa 60E1. Skretnice na glavnom prolaznom kolosijeku potrebno je previdjeti tipa 60E1-3001:9 na AB pragovima. 1.kolosijek s pripadajuim skretnicama, zajedno sa izvlanjakom, potrebno je predvidjeti od tranica tipa 49E1 na novim drvenim pragovima. Kolodvor Rasinja Ovim projektom obnove u kolodvoru Rasinja potrebno je predvidjeti zahvate1. 2. i 3. kolosijeku, ukljuujui skretnice broj 1,2,3 i 4, a u skladu s prikazanom prometno-
42 / 63
tehnolokom shemom, na nain da se manipulacijski kolosijek skrauje radi izgradn je bonog perona na mjestu dijela 1. kolosijeka. 2. i 3. Kolosijek potrebno je predvidjeti na AB pragovima i tranicama tipa 60E1. Skretnice na glavnom prolaznom kolosijeku potrebno je predvidjeti tipa 60E1-300-1:9 na AB pragovima. 1. manipulativni kolosijek potrebno je predvidjeti s rabljenim gradivom na drvenim pragovima s tranicama tipa 49E1.
Kolodvor Bregi Ovim projektom obnove u kolodvoru Bregi potrebno je predvidjeti sljedee zahvate: 2. 3. i 4. kolosijek potrebno je predvidjeti na AB pragovima i tranicama tipa 60E1. Pripadajue skretnice potrebno je predvidjeti tipa 60E1-300-1:9 na AB pragovima. 1. kolosijek potrebno je predvidjeti od rabljenoga gradiva. Sve u skladu s prikazanom prometno-tehnolokom shemom, na nain da se manipulacijski kolosijek skrauje radi izgradnje bonog perona na mjestu dijela 1. kolosijeka.
43 / 63
Kolodvor Virje Ovim projektom obnove u kolodvoru Virje potrebno je predvidjeti sljedee zahvate: 2. i 3. kolosijek, sa pripadajuim skretnicama broj 1,2,3,5,6,7 potrebno je predvidjeti na betonskim pragovima i tranicama tip 60 E1. Skretnice broj 1, 2, 3, 5, 6, 7potrebno je predvidjeti tipa 60-300-1:9 na AB pragovima. 1. kolosijek potrebno je predvidjeti od rabljenih tranica tipa 49E1 na drvenim pragovima. Sve navedene skretnice i kolosijeke potrebno je predvidjeti prema postojeoj kolosijenoj situaciji kolodvora. Kolodvor urevac Ovim projektom obnove u kolodvoru urevac potrebno je predvidjeti sljedee zahvate: 3. kolosijek potrebno je predvidjeti na AB pragovima i tranicama tip 60E1. Skretnicu broj 1 potrebno je predvidjeti tipa 60-500-1:12D na AB pragovimapreraenu u jednostrano lunu sukladno postojeoj situaciji kolodvora urevac. Skretnicu broj 10 potrebno je predvidjeti tipa 60-300-6L na AB pragovima. Sve navedene skretnice i kolosijeke potrebno je predvidjeti prema postojeoj kolosijenoj situaciji kolodvora. Kolodvor Klotar Ovim projektom obnove u kolodvoru Klotar potrebno je predvidjeti 2. Kolosijek na AB pragovima i tranicama tip 60E1, te skretnice broj 1,2,6 i 10 predvidjeti tipa 60-300-6 na AB pragovima. Sve navedene skretnice i kolosijeke potrebno je predvidjeti prema postojeoj kolosijenoj situaciji kolodvora. Kolodvor Pitomaa Ovim projektom obnove u kolodvoru Klotar potrebno je predvidjeti 2. i 3. kolosijek na AB pragovima i tranicama tipa 60E1. Skretnice broj 1,2,3,4,5 i 6 predvidjeti tipa 60E1300-1:9 na AB pragovima. 1. i 4. Kolosijek predvidjeti od polovnog gradiva s tranicama tipa 49E1 uz uvjet provjere mogunosti produljenja 4. kolosijeka prema priloenoj shemi kolodvora. Sve u skladu s prikazanom prometno-tehnolokom shemom, na nain da se manipulacijski kolosijek skrauje radi izgradnje bonog perona na mjestu dijela 1. kolosijeka.
44 / 63
Kolodvor pii Bukovica Ovim projektom obnove u kolodvoru pii Bukovica potrebno je predvidjeti 2. i 3. Kolosijek na AB pragovima i tranicama tipa 60E1. Skretnice na glavnom prolaznom kolosijeku broj 1,2 predvidjeti tipa 60E1-300-1:9 na AB pragovima. Sve u skladu s prikazanom prometno-tehnolokom shemom, na nain da se izbaci 1. manipulacijski kolosijek radi izgradnje bonog perona na mjestu dijela 1. kolosijeka.
Tehniki podaci zajedniki za skretnice u svim kolodvorima Kolosijeke je potrebno predvidjeti od tranica tipa 49E1-R260 i 60E1-R260. Privrsni pribor na kolosijecima od tranica tipa 49E1 izraditi s elastinim pritiskalicama Skl 12 i rebrastim podlonim ploama tipa 49 - 1:40. Privrsni pribor na betonskim pragovima izraditi s elastinim pritiskalicama Skl 1. Izmeu skretnica na glavnom prolaznom kolosijeku, u svim kolo dvorima gdje je to mogue, potrebno je osigurati min. razmak od 7,5 metara. Skretnice moraju imati elastino privrenje na kliznim jastucima i podlonim ploama. Klizni jastuci moraju imaju imati unutarnje elastino privrenje, IBAV sistem. Na kliznim jastucima moraju se ugraditi rolice koje omoguuju lake popreno pomicanje prijevodnica, bez podmazivanja kliznih jastuka. Prijevodnice na skretnicama moraju imati mogunost uzdunog pomicanja na zatvaraima za 25 mm . Skretnika srca na skretnicama tip 60 moraju biti lijevana, izraena iz 13% mangana, sa navarenim nastavnim tranicama. Skretnika srca na skretnicama tip 49 moraju biti zavarena sa vijanom vezom .Na skretnicama tip 60 na betonskim pragovima, na mjestu glavnog i pomonog mehanizma za postavu treba ugraditi uplje metalne pragove. U sluaju da izmeu skretnicama nije mogue osigurati meu-pravac od min. 7,5 metara, na nastavnoj skretnici umjesto upljeg metalnog praga potrebno je ugraditi AB pragove. Na skretnicama koje nemaju uplje metalne pragove, potrebno rijeiti nain privrenja skretnikih runih postavljaa i EP sprava, s tim da se izmeu AB pragova ne ugrauju kruta metalna postolja.
45 / 63
U sluaju da u nastavku skretnice od tranica tipa 60E1 u smjeru skretanja dolazi kolosijek od tranica tipa 49E1, kolosijek do kraja luka treba izreetati i izraditi novi kolosijek od tranica tipa 60E1. Poslije kraja luka potrebno je ugraditi prijelazne tranice tipa 60/49. U sluaju da je u nastavku kolosijeka lom nivelete, remontom treba obuhvatiti i dio kolosijeka do kraja vertikalne rampe ili kraja vertikalnog zaobljenja na kolosijeku. Tranice u kolosijeku i skretnicama moraju biti zavarene u DTT. Na kolosijecima s drvenim pragovima ispred i iza skretnica potrebno je ugraditi naprave protiv uzdunog pomicanja tranica tip MATHE. Ispod kolosijeka i skretnica sa AB pragovima treba ugraditi tamponski sloj, minimalne debljine 30 cm, sa drobljenim kamenom odgovarajueg granulometrijskog sastava. U sluaju da nije mogue izraditi poprenu odvodnju sa tamponskog sloja na skretnicama, odvodnju treba rijeiti drenanim cijevima. U projektu treba oznaiti mjesto na kolosijeku gdje se nalazi lom poprenog profila tamponskog sloja kolosijeka (promjena slijevanja vode s tamponskog sloja). Modul stiljivostiEv2 na zatitnom (tamponskom) sloju mora biti min 60 MN/m2. Zatitni (tamponski) sloj mora se poloiti na geotekstil, a po potrebi i geomreu. Kvalitetu i granulometrijski sastav agregata zatitnog (tamponskog) sloja, geomree i geotekstila odredit e projektant temeljem prorauna. Kamen tucanik na svim skretnicama i kolosijecima s betonskim pragovima mora imati LA 16. Na kolosijecima s drvenim pragovima LA 20. 3.4.2. KOLOSIJENA GEOMETRIJA Kolosijenu geometriju potrebno je projektirati u skladu s postojeim projektiranim stanjem, na nain da se u okviru postojee prune trase provedu korekcije geometrijskih parametara koji su narueni i poremeeni tijekom uporabe eljeznike pruge. Tamo gdje postoji mogunost odreenih poboljanja unutar postojee trase i postojeeg prunog tijela, to se moe provesti. Kolosijenu geometriju potrebno je projektirati za doputenu infrastrukturnu brzinu od 100 km/h. Na dijelovima dionice gdje nije mogue ostvariti projektirane geometrijske parametre za brzinu od 100 km/h, potrebno je predvidjeti ograniene brzine. Razinica novo projektiranog kolosijeka moe se mijenjati ovisno o uvjetima ostalih tehnikih parametara. Isto vrijedi i za postojee uzdune nagibe na prunoj dionici. Oni se ne bi smjeli poveavati, osim kada je to nuno na kraim dijelovima dionice. 3.4.3. PRUNI DONJI USTROJ 3.4.3.1. GEOTEHNIKI ISTRANI RADOVI I GEOTEHNIKI ELABORAT Zbog odreivanja stvarnog stanja karakteristika tla i stvarnog stanja prunog tijela potrebno je provesti odgovarajue detaljne geotehnike istrane radove u skladu s normom HRN EN 1997, kao podlogu za projektiranje.
46 / 63
Na cijeloj duljini prune dionice potrebno je pruni donji ustroj ispitati georadarom, a na loim mjestima koja se ustanove tom metodom, potrebno je provesti detaljnija geomehanika i geofizika ispitivanja. Na postojeoj prunoj dionici potrebno je na minimalno svakih 200 m napraviti raskop u trupu pruge do maksimalne dubine 1,50 m, izvaditi poremeene uzorke materijala i propisanim postupkom ispitati ih u laboratoriju. Na mjestima raskopa potrebno je provesti ispitivanje modula stiljivosti na ravniku posteljice. Svi potrebni istrani radovi i ispitivanja moraju biti izvedeni u skladu s preporukama norme HRN EN 1997, te je na temelju njih potrebno odrediti parametre potrebne za projektiranje. Istrane radove nije potrebno provoditi na lokacijama mostova u km: 90+289, 90+790, 98+328, 241+290, 242+201, 216+576, 221+666, 224+760, 226+616, 206+057, 191+942, 189+088, 185+592, 179+228, 175+442, 171+646, 166+896, 151+144, 145+198. U kolodvorima akovec, Varadin, Ludbreg, Koprivnica, Virje, urevac i Klotar istrane radove potrebno je izvesti na lokacijama ugradnje novih skretnica radi definiranja drenanog sustava odvodnje. Na temelju obavljenih geotehnikih istranih radova potrebno je izraditi geotehniki elaborat koji e dati rjeenje i sluiti kao podloga za daljnje projektiranje. 3.4.3.2. PRUNO TIJELO Opi zahtjevi Pruno tijelo na pojedinim lokacijama nema dostatnu irinu te je shodno tomu projektom potrebno predvidjeti odgovarajue konstrukcije koje omoguuju dodatna proirenja. 3.4.3.3. ODVODNJA Graevine odvodnje treba projektirati i dimenzionirati prema pripadajuim slivnim povrinama, mjerodavnom intenzitetu padalina i mjerodavnoj velikoj vodi, temeljem hidroloko - hidraulinoga prorauna. Odvodni sustav eljeznike pruge potrebno je prilagoditi i uskladiti s podrunim sustavom kanala Hrvatskih voda. Otvorena pruga Postojei odvodni sustav uz eljezniku prugu potrebno sanirati i uspostaviti funkcionalni sustav odvodnje remontirane prune dionice.
47 / 63
Kolodvori U kolodvorima Jalabet, Rasinja, Bregi, Pitomaa, pii Bukovica potrebno je projektirati cjeloviti drenani sustav odvodnje kolodvorskog platoa, dok je za kolodvore akovec, Varadin, Ludbreg, Virje, urevac i Klotar potrebno projektirati drenani sustav odvodnje samo za kolosijeke koji su obuhvaeni zahvatima navedenima u toki 3.4.1.2. te taj sustav uskladiti s postojeim stanjem odvodnje kolodvorskih platoa. 3.4.4. PRUNE GRAEVINE 3.4.4.1. POTPORNE GRAEVINE, OBLONI ZIDOVI I OBLAGANJE POKOSA Potporne graevine, obloni zidovi i oblaganje pokosa izvode se samo na mjestima gdje su takvi dodatni zahvati na prunom tijelu nuni. Ako se na trasi prune dionice ukae potreba za njihovom izvedbom, pri projektiranju potpornih i oblonih zidova potrebno je voditi rauna, ne samo o njihovoj stabilnosti, nego i zahtjevu da se oni svojim izgledom uklope u okoli. Obloge pokosa nasipa treba odabrati u skladu s nagibom terena, visinom nasipa, te duljinom i nagibom pokosa. Navedeni projekti moraju biti projektirani u skladu s Pravilnikom o jednostavnim graevinama i radovima. 3.4.4.2. ELJEZNIKI MOSTOVI Opi zahtjevi Za postojee eljeznike mostove potrebno je procijeniti uporabno stanje te temeljem strune procijene i odgovarajuih istranih radova projektirati odgovarajuu obnovu, sanaciju, ojaanje ili nadogradnju. - Za eljeznike mostove kojima nedostaju pojedini funkcionaln i elementi (ograde, servisne staze, popoenja) potrebno je izraditi projekte nadogradnje; - Za eljeznike mostove kojima nedostaju, ili su oteeni i dotrajali konstruktivni elementi potrebno je izraditi projekte zamjene, ojaanja, i/ili nadogradnje konstruktivnih elemenata. Ulazne podatke potrebne za projekte sanacije mostova potrebno je odrediti na temelju postojee dokumentacije, provedenih istranih radova i detaljnog pregleda i izmjere konstrukcije. eljezniki mostovi moraju biti projektirani tako da tehnologija graenja to manje ometa eljezniki promet za vrijeme radova. Projektom je potrebno predvidjeti tehnologiju graenja koja je primjenjiva za graenje eljeznikih mostova na eljeznikoj pruzi po kojoj se odvija redoviti eljezniki promet.
48 / 63
Posebni zahtjevi Na prunoj dionici Varadin akovec na mostu ''Inundacija'' u km 90+289,00 potrebno je predvidjeti sanaciju leajne grede. Na prunoj dionici Varadin Virovitica na mostu ''arnica'' u km 241+290 potrebno je predvidjeti sanaciju pukotina na upornjacima, zamjenu hidroizolacije rasponske konstrukcije, sanaciju i nadogradnju parapetnih zidova. Na prunoj dionici Varadin Virovitica na mostu ''Plitvica'' u km 242+201 potrebno je predvidjeti kompletnu sanaciju svih konstruktivnih dijelova i zamjenu hidroizolacije rasponske konstrukcije. Za eljeznike mostove navedene u tablici postoji izraeni projektni zadatak za zamjenu navedenih s novima. Tehnike parametre projekta prema ovom projektnom zadatku potrebno je uskladiti s zahtjevima projektnog zadatka za zamjenu eljeznikih mostova navedenih u tablici:
red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. km poloaj 206+057 191+942 175+442 171+646 166+896 151+144 145+198 vrsta i naziv mosta Most Koprivnica, elini Most Komarnica, elini Most Katalena, elini Most Reka, elini Most Kladare I, elini Most Lendava, elini Most Oenica, elini raspon (m) 12,00 12,00 6,00 10,00 7,75 9,45 11,75
3.4.4.3. ELJEZNIKI PROPUSTI Opi zahtjevi Na temelju predvienih radova na trasi i projekta odvodnje trase eljeznike pruge, potrebno je analizirati funkcionalnost i tehniko uporabno stanje svih postojeih eljeznikih propusta (ukljuujui i zatrpane) te odrediti potrebu njihovoga uklanjanja ili zadravanja odnosno ponovnoga aktiviranja, a sve u postupku usklaivanja s podrunim sustavom kanala Hrvatskih voda. Za propuste otvora veeg od 1,3 m potrebno je predvidjeti odgovarajue mjere sanacije. Zamjenski eljezniki propusti grade se na mjestima postojeih koji ne zadovoljavaju s obzirom na nosivost, udaljenost od kolosijene osi do bliega ruba parapeta, tehniko uporabno stanje ili veliinu otvora, te u skladu s potrebama projektiranoga odvodno ga sustava na mjestima gdje prije nije bilo propusta. Promjer zamjenskog cijevnog propusta ne smije biti manji od 1,3 m. Svi novi i zamjenski eljezniki propusti moraju imati otvor u skladu sa zahtjevima projekta odvodnoga sustava i zadovoljavajuu nosivost s obzirom na predvieno
49 / 63
budue prometno optereenje eljeznike pruge. Udaljenost od kolosijene osi do bliega ruba parapeta mora iznositi najmanje 2,20 m. eljezniki propusti na prunoj trasi moraju se projektirati u skladu s vaeim propisima i normama koji se odnose na takve graevine. eljezniki propusti moraju biti projektirani tako da tehnologija graenja to manje ometa eljezniki promet za vrijeme radova. Projektom je potrebno predvidjeti tehnologiju graenja koja je primjenjiva za graenje eljeznikih propusta na eljeznikoj pruzi po kojoj se odvija redoviti eljezniki promet. 3.4.4.4. PODVONJACI I POTHODNICI ISPOD ELJEZNIKE PRUGE Za postojee eljeznike podvonjake i pothodnike potrebno je procijeniti uporabno stanje te temeljem strune procijene i odgovarajuih istranih radova projektirati odgovarajuu obnovu, sanaciju, ojaanje ili nadogradnju. Ulazne podatke potrebne za projekte sanacije podvonjaka i pothodnika potrebno je odrediti na temelju postojee dokumentacije, provedenih istranih radova i detaljnog pregleda i izmjere konstrukcije. eljezniki podvonjaci i pothodnici moraju biti projektirani tako da tehnologija graenja to manje ometa eljezniki promet za vrijeme radova. Projektom je potrebno predvidjeti tehnologiju graenja koja je primjenjiva za graenje eljeznikih propusta na eljeznikoj pruzi po kojoj se odvija redoviti eljezniki promet. 3.4.4.5. KRIANJA ELJEZNIKE PRUGE S DRUGIM PROMETNICAMA U RAZINI Opi zahtjevi Za postojee eljezniko-cestovne prijelaze potrebno je procijeniti uporabno stanje te temeljem procijene projektirati odgovarajuu obnovu odnosno sanaciju istih. Projektant mora napraviti provjeru preglednosti na svim eljezniko-cestovnim prijelazima i pjeakim prijelazima preko pruge bez ureaja za osiguravanje prijelaza i odreivanje mjera za poveavanje preglednosti (potrebno je postii uvjete za predvienu doputenu infrastrukturnu brzinu na dionici odnosno dijelu dionice s ogranienom brzinom, do najvee doputene brzine preko prijelaza bez ureaja za osiguravanje prijelaza od 100 km/h, a za prijelaze gdje nije mogue ostvariti potrebnu preglednost za doputenu infrastrukturnu brzinu treba odrediti brzinu za koju je mogue ostvariti preglednost). Posebni zahtjevi za sintetiko popoenje Za eljezniko cestovne prijelaze na prunoj dionici Varadin akovec eljeznike pruge R201, navedene u tablici potrebno je predvidjeti zamjenu popoenja sa sintetikim popoenjem.
red.br. km poloaj Naziv CPR-a vrsta ceste Br. ceste postojee osiguranje
50 / 63
1. 2.
91+843 97+193
G.Kuranec Strahoninec
.C. L.C.
2020 20078
SV+ZV+POL PZ
Na prunoj dionici Varadin Virovitica eljeznike pruge R202, navedene u tablici potrebno je predvidjeti zamjenu popoenja sa sintetikim popoenjem.
red.br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 km poloaj 249+430 246+720 246+373 244+686 241+550 238+015 236+496 234+717 232+990 232+147 230+489 228+646 227+275 224+138 222+485 220+933 216+970 213+310 205+621 199+193 196+603 192+310 187+651 185+639 180+900 177+650 173+042 171+492 170+068 168+109 166+328 164+770 164+138 159+930 156+673 153+408 151+448 146+908 145+370 143+694 Naziv CPR-a V. Novaka Ku.Mar. II Ku. Mar. I Zbelava Vidovi. mlin Jalabet Novakovec Vrbanovec Martijanec Kriovljan Poljanec Ludbreg I Ludbreg II Globoec ukovec Bolfan Rasinja Kunovec Starogradska ulica Bregi kolodvor Vlaislav Novigrad stajalite Virje kolodvor urevac-Virje urevac kolodvor Kalinovac stajalite Klotar kolodvor Klotar Klotar-Dinjevac Dinjevac-Kladare Dinjevac-Pitomaa Kolodvor Pitomaa Ulica u Pitomaa St. Marof Stajalite Vukosavljevica pii Bukovica I Stajalite pii Bukovica Podgorje UL. F.Fujsa Vinkovaka ul. vrsta ceste N.C. N.C. N.C. N.C. .C. .C. .C. L.C. .C. .C. L.C. .C. .C. LC LC LC C LC C C LC C LC DC C LC C LC C LC C C NC LC C LC C LC NC NC Br. ceste 2052 25174 2052 2052 2052 2054 2052 25096 2074 2074 25094 2075 2071 25104 25100 25155 2081 26015 2143 2149 2150 26102 2 2213 26112 2232 12327 2234 4001 4002 40005 4006 40015 4242 40021 postojee osiguranje SV+ZV+P+ SV+ZV+POL SV+ZV+POL SV+ZV+POL SV+ZV+POL PZ SV+ZV+POL PZ PZ PZ PZ SV+ZV+POL SV+ZV+POL PZ POL+SV+ZV PZ POL+SV+ZV POL+SV+ZV POL+SV+ZV Branici kolod. Bregi PZ Branici stajalita Novigrad Branici kolod. Virje POL+SV+ZV Branici kolod. urevac PZ POL+SV+ZV PZ PZ PZ POL+SV+ZV POL+SV+ZV POL+SV+ZV PZ POL+SV+ZV PZ POL+SV+ZV POL+SV+ZV PZ POL+SV+ZV
51 / 63
Za ostale eljezniko cestovne i pjeake prijelaze preko eljeznike pruge potrebno je analizirati mogunost ukidanja i svoenja ili predvidjeti obnovu postojeeg popoenja. Napomena: U postupku je izrada tehnike dokumentacije i ishoenje dozvola za ukidanje CPR -a u km 147+444 i svoenje na CPR 146,907, ukidanje CPR-a u km 148+217 i svoenje na CPR u km 147+835, ukidanje CPR-a u km 152+434 i svoenje na CPR u km 153+408. 3.4.4.6. OBNOVA USPOREDNIH I SVODNIH CESTA Pri projektiranju obnove usporednih cesta i svodnih cesta (namijenjenih svoenju na druge ceste i krianja sa eljeznikom prugom prigodom ukidanja i svoenja postojeih eljezniko-cestovnih prijelaza) moraju se postii tehniko-uporabni uvjeti u skladu s vaeim propisima za ceste istoga ranga, koji nisu loiji od onih na postojeim cestama koje se svode. 3.4.4.7. PERONI I UREENE POVRINE ZA PUTNIKE U SLUBENIM MJESTIMA Opi zahtjevi Za postojee perone i ureene povrine potrebno je procijeniti uporabno stanje te temeljem procijene projektirati odgovarajuu obnovu odnosno sanaciju istih. Duina perona ili ureene povrine na predmetnoj prunoj dionici mora biti 160,00 m ili u iznimnim uvjetima maksimalno koliko uvjeti na terenu dozvoljavaju. Pri projektiranju sanacije perona i ureenih povrina i prilaza peronima i ureenim povrinama za putnike u slubenim mjestima moraju se primjenjivati odredbe koje se odnose na perone i ureene povrine iz Pravilnika o tehnikim uvjetima za sigurnost eljeznikoga prometa kojima moraju udovoljavati eljeznike pruge (NN128/08) i drugi vaei propisi koji se odnose na osobe sa smanjenom pokretljivou. Ovisno o poloaju perona ili ureene povrine u slubenom mjestu i prilaznim putovima do perona ili ureene povrine, obvezatno se moraju projektirati prilazi za putnike. irina perona ili ureene povrine ovisi o poloaju perona ili ureene povrine u slubenom mjestu (boni ili otoni), poloaju pristupne komunikacije, predmetima na peronu i predvienom broju putnika, a odreuje se ovisno o raspoloivom prostoru i tehnikim uvjetima u skladu s navedenim propisima. Svi zatitni elementi i oprema (ograde i slino) moraju biti oblikovno jednaki na svim slubenim mjestima.
52 / 63
Pristupna komunikacija perona i ureenih povrina mora se predvidjeti kao sintetiko popoenje. Za budue potrebe instalacija jake i slabe struje u peronima je potrebno predvidjeti kabelsku kanalizaciju od est cijevi PVC VIN 110/5,3 mm i dvije PHD cijevi 50 mm s pripadajuim kabelskim zdencima. Zdence rasporediti na poetku i kraju, te u sredini na razmaku ne veem od 80 m. Posebni zahtjevi Kolodvori U kolodvoru akovec potrebno je predvidjeti zamjenu postojeih ureenih povrina izmeu 1. i 2., 2. i .3. kolosijeka novim konstrukcijama ureenih povrina. Ukoliko lokacijski uvjeti dozvoljavaju potrebno je ispitati mogunost produljenja bonog perona uz 1. kolosijek. U kolodvoru Varadin potrebno je predvidjeti zamjenu postojeih ureenih povrina izmeu 1. i .2., 2. i 3., 3. i 4. kolosijeka novim konstrukcijama ureenih povrina. U kolodvoru Ludbreg potrebno je predvidjeti zamjenu ureen povrine s novom ureenom povrinom izmeu 1. i 2. i izgradnju nove ureene povrine izmeu 2. i 3. kolosijeka. U kolodvoru Virje potrebno je predvidjeti zamjenu postojeih ureenih povrina novima. U kolodvorima Jalabet, Rasinja, Bregi, Pitomaa, pii Bukovic a potrebno je predvidjeti perone i ureene povrine prema shemama novog stanja kolodvora navedenih u toki 3.4.1.2. ovog projektnog zadatka. Stajalita U svim stajalitima potrebno je predvidjeti uklanjanje postojeih ureenih povrina ili perona i predvidjeti izgradnju novih perona visine h=55 cm od grt-a. U stajalitima gdje nema prikladno natkrivenog prostora za zatitu putnika od kie potrebno je predvidjeti nadstrenicu za sklanjanje ljudi u javnom prometu temeljem pravilnika o jednostavnim graevinama i radovima.
53 / 63
3.5. PROMETNO-UPRAVLJAKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV 3.5.1. SIGNALNO-SIGURNOSNI UREAJI Opi zahtjevi Prije poetka izrade izvedbenog projekta usklaenja signalno -sigurnosnih ureaja projektant je duan snimiti postojee stanje ureaja na predmetnoj dionici, ukljuujui i trase kabela, uz prisutnost predstavnika Odravanja. Postojee stanje potrebno je utvrditi oevidom, uvidom u dokumentaciju, ispitivanjima, proraunima ili na drugi primjereni nain koji daje jednaku/odgovarajuu razinu podataka. Opis postojeeg stanja (tekstualni i grafiki dio) je sastavni dio projekta. Projektom je potrebno predvidjeti najmanje sljedee: zatitu elemenata signalno-sigurnosnih ureaja ugroenih predvienim graevinskim radovima; prilagodbu elemenata signalno-sigurnosnih ureaja predvienim graevinskim radovima i projektiranoj graevinskoj situaciji; zamjenu ili obnovu dotrajalih ili neodgovarajuih vanjskih elemenata; zamjenu svih kabela lokalnog kabliranja i drugih signalnih kabela ovisno o njihovom stanju; ispitivanje i mjerenje elemenata signalno-sigurnosnih ureaja po zavretku radova i izradu ispitne dokumentacije; izradu dokumentacije izvedenog stanja; ostale radove i opremu koji su nuni za sigurno odvijanje eljeznikog prometa tijekom i nakon izvrenog remonta. Posebni zahtjevi Kolodvor akovec Predvidjeti djelominu sanaciju icovodne kanalizacije koja je dotrajala pa je potrebna zamjena betonskih kanala i zamjena limenih icovodnih kanala dimenzija 40x40cm i 20x20cm. Kolodvor Varadin Predvidjeti zamjenu dijela dotrajalih skretnikih brava (20 km.) Kolodvor Ludbreg Predvidjeti zamjenu dotrajalih kabelskih ormara.
54 / 63
Kolodvor Bregi Predvidjeti najnuniju sanaciju elemenata icovoda (zamjena korodirane ice, zamjena kotaia, sanacija kanala, sanacija trase) Kolodvor Klotar Predvidjeti zamjenu dotrajalih kabelskih ormara. Kolodvor Pitomaa Predvidjeti zamjenu dotrajalih hidraulikih nagaznih kolosijenih kontakata proizvoaa Sileco drugim tehnikim rjeenjem (izolirani odsjeci ili magnetni traniki kontakti). Predvidjeti zamjenu dotrajalih kabelskih ormara. Kolodvor pii Bukovica Predvidjeti najnuniju sanaciju mehanikog branika u km 151+448 (sanacija temelja i nosaa branika). Kolodvor Virovitica Predvidjeti zamjenu dotrajalih kabelskih ormara. 3.5.2. TELEKOMUNIKACIJSKI UREAJI Za izvedbeni projekt usklaenja telekomunikacijskih ureaja projektant je duan snimiti postojee stanje ureaja na predmetnoj dionici. Posebno je bitno obiljeavanje i snimanje postojeeg stanja trase kabela s obzirom na predviene gaevinske radove, te osjetljivost kabela zbog starosti na pritiske i mogua izmicanja. Opis postojeeg stanja (tekstualni i grafiki dio) je sastavni dio projekta. Projektom je potrebno predvidjeti najmanje sljedee: 1. Potrebno je odrediti staru trasu kabela i o njoj brinuti za vrijeme radova. 2. Potrebno je projektirati usklaenje telekomunikacijskih sustava i ureaja na nain da su u funkciji tijekom cijelog trajanja obnove. 3. U TK dijelu projekta treba se prikazati sva TK infrastruktura, kabelska kanalizacija i telekomunikacijski ureaji za vrijeme obnove s red oslijedom radova i stanje nakon obnove. 4. Zatitu telekomunikacijske opreme ukoliko moe biti ugroena predvienim graevinskim i drugim radovima. 5. Prilagodbu telekomunikacijskih ureaja predvienim graevinskim radovima i projektiranoj graevinskoj situaciji.
55 / 63
6. Zamjenu i/ili obnovu dotrajalih ili neodgovarajue vanjske telekomunikacijske opreme (kabelskih ormara, telefonskih ormaria, ...). Dotrajalost pojedine opreme potrebno je utvrditi ispitivanjima i/ili oevidom uz nazonost predstavnika Odravanja. 7. Zamjenu dotrajalih lokalnih kabela. Potrebu za zamjenom kabela potrebno je dokazati mjerenjem. Nain polaganja kabela potrebno je uskladiti s Pravilnikom o opim uvjetima za graenje u zatitnom prunom pojasu i drugim pripadajuim propisima i normama. 8. Sanaciju graevinskih elemenata (kuice APB-a/CP-a/RD-a, ... ukljuujui razdjelnike, instalacije, uzemljenje i dr...). 9. Na prunoj dionici Koprivnica-Varadin potrebno je uklanjanje dotrajalih drvenih stupova koji su ostali od TT voda. 10. Ispitivanje i mjerenje telekomunikacijske opreme po zavretku radova. 11. Izradu dokumentacije izvedenog stanja. 12. Ostale radove koji su nuni za sigurno odvijanje eljeznikog prometa tijekom i nakon izvrenog predmetnog remonta. Sadraj pojedinih knjiga potrebno je prilagoditi opsegu i redoslijedu projektiranih radova. 3.6. ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV 3.6.1. POSTROJENJA JAKE STRUJE Sama postrojenja jake struje nisu predmet ovog projektnog zadatka ali se, zbog izrade ovog izvedbenog projekta, mora izvriti kompletno snimanje tj. provjera stanja vanjske rasvjete, elektroenergetskih prikljuaka i niskonaponskog raspleta. 4. OPSEG I SADRAJ PROJEKTNE DOKUMENTACIJE Na temelju ovoga projektnog zadatka potrebno je izraditi Izvedbeni projekt obnove (cjelovitoga remonta) prunoga gornjeg i donjeg ustroja, ureivanje prunih graevina, te usklaivanje signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih ureaja nakon obnove (remonta) prune dionice. Projekt obnove (remonta) prune dionice mora minimalno sadravati sljedee knjige: Opu knjigu koja mora sadravati najmanje sljedee priloge: - opi dio projekta (popis knjiga, sadraj knjige, registraciju drutva, rjeenje o glavnom projektantu, rjeenja o upisima ovlatenih inenjera, popis podloga s projektnim zadatkom, Miljenjem H Infrastrukture d.o.o., Zagreb, na predmetni projektni zadatak i ostalim uvjetima, suglasnostima, zapisnicima, dopisima), - opi tehniki opis s prikazom primijenjenih rjeenja i odabranih elemenata kolosijene geometrije te opisom zahvata na pojedinim dijelovima prune trase i slubenih mjesta;
56 / 63
situaciju cijele prune trase (postojee i obnovljeno stanje) u mjerilu 1:1000 na formatu visine A4 (snimiti i ucrtati eljezniku prugu sa svim slubenim mjestima, prunim graevinama, odvodnjom, ureajima i postrojenjima eljeznikih infrastrukturnih podsustava, granicom eljeznikoga zemljita odnosno infrastrukturnoga pojasa, oznaiti lomove razinice, ucrtati trase vodova koji se kriaju sa eljeznikom prugom ili su s njom usporedni, prometnice koje se kriaju sa eljeznikom prugom ili su s njom usporedne, zgrade i druge objekte u infrastrukturnom pojasu ili u njegovoj neposrednoj blizini, oznaiti snimljene karakteristine poprene profile, oznaiti i upisati sve podatke o vodoravnim lukovima, za propuste i mostove upisati veliinu otvora i vrstu konstrukcije, za eljezniko-cestovne prijelaze i pjeake prijelaze preko pruge upisati irinu ceste, vrstu kolnika, razvrstavanje i oznaku ceste, kut krianja, za sve elemente, graevine i dijelove trase upisati kilometarske poloaje prema stacioniranju obnovljene (remontirane) prune trase i prema stacioniranju postojee eljeznike pruge; uzduni profil cijele prune trase u mjerilu 1:2000/100 na formatu visine A4 (mora sadravati za postojee stanje kote gornjega ruba tranice i ravnika eljeznike pruge, a za novo projektirano: kote gornjega ruba tranice, ravnika eljeznike pruge i tla, nagibe razinice, elemente uspravnih lukova zaobljenja razinice, kilometarske poloaje svih graevina i ureaja vezanih uz eljezniku prugu, slubenih mjesta, krianja prometnica i vodova sa eljeznikom prugom, kilometarske poloaje stupova, kote i kilometarskih poloaja repera, stalnih toaka i kolaca, oznake i kilometarske poloaje snimljenih karakteristinih poprenih profila, shematski prikaz tlocrtnih elemenata prune trase sa svim kilometarskim poloajima i podacima o vodoravnim lukovima, na uobiajeni nain moraju se oznaiti prolazi vodova i kabela ispod i iznad eljeznike pruge, slubena mjesta, krianja s drugim prometnicama, prune graevine, stalne toke, reperi, prijelazi dalekovoda, mora se dati grafiki prikaz nazivne projektirane graevinske brzine na dijelovima prune trase, postojei i novi gornji rub tranice i ravnik moraju biti prikazani grafiki i apsolutnim kotama u odgovarajuim rubrikama ispod grafikoga prikaza, za sve elemente, graevine i dijelove trase upisati kilometarske poloaje prema stacioniranju obnovljene (remontirane) prune trase i prema stacioniranju postojee eljeznike pruge), karakteristine poprene presjeke sa svim kotama.
Gornji ustroj koja mora sadravati najmanje sljedee priloge: - opi dio projekta (popis knjiga, sadraj knjige) - tehniki opis gornjeg ustroja, - proraun gornjeg ustroja, - predmjer radova - trokovnik radova (obuhvatiti i radove za koje nisu potrebni nacrti, kao na pr. obnova prune opreme), - tablicu potrebnog gradiva za 1 km kolosijeka, - tablini prikaz cjelokupnog gradiva i opreme za gornji ustroj,
57 / 63
tehnike uvijete za gradivo gornjeg ustroja, ukljuivo i tehnike uvijete za nabavu novih skretnica pregled poloaja ugradnje izolacijskih ljepljenih sastava (s duljinama i polumjerom ako su u luku), pregled poloaja ugradnje prijelaznih tranica (s duljinama), odnosno prijelaznih varova, podaci za dugi trak tranica (broj i lokacija naprava protiv klizanja (putovanja) tranica, poloaj stalnih toaka za praenje pomaka dugog traka, dozvoljene duljine predizanja, Tpotr, broj i raspored kapa za poveanje poprenog otpora kolosijeka), skice i opis poloaja repera i stalnih toaka s podacima (broj repera toke, apsolutna kota, kilometarski poloaj, udaljenost od pruge). Sve toke moraju biti vezane na dravni nivelman; tablini prikaz osiguranja iskolenjanovoprojektirane osi eljeznike pr uge s visinama (u pravcima je najvei razmak kolaca 50 m), a lukovi se iskoluju na svakih 10 m za R<500 m, a na 20 m za R>500 m, poevi od PPL; te osnovne toke: PPL, PL, SL, KL, KPL), tablini prikaz osiguranja iskolenja vertikalnih zaobljenja razinice novo projektirane osi pruge, tablini prikaz poloaja hektometarskih i kilometarskih oznaka (pomaci u odnosu na postojee), za CP-e, radi predvienog sintetikog popoenja, dati podatke potrebne za nabavku za svaki posebno (kilometarski poloaj, tlocrt, kut krianja, irina ceste i bankina okomito na os ceste i mjereno po kolosijeku, vrsta i razmak pragova, tip privrenja, naziv prijelaza ako ima). situaciju cijele prune trase (postojee i obnovljeno stanje) u mjerilu 1:1000 na formatu visine A4 (snimiti i ucrtati eljezniku prugu sa svim slubenim mjestima, prunim graevinama, odvodnjom, ureajima i postrojenjima eljeznikih infrastrukturnih podsustava, granicom eljeznikoga zemljita odnosno infrastrukturnoga pojasa, oznaiti lomove razinice , ucrtati trase vodova koji se kriaju sa eljeznikom prugom ili su s njom usporedni, prometnice koje se kriaju sa eljeznikom prugom ili su s njom usporedne, zgrade i druge objekte u infrastrukturnom pojasu ili u njegovoj neposrednoj blizini, oznaiti snimljene karakteristine poprene profile, oznaiti i upisati sve podatke o vodoravnim lukovima, za propuste i mostove upisati veliinu otvora i vrstu konstrukcije, za eljezniko-cestovne prijelaze i pjeake prijelaze preko pruge upisati irinu ceste, vrstu kolnika, razvrstavanje i oznaku ceste, kut krianja, za sve elemente, graevine i dijelove trase upisati kilometarske poloaje prema stacioniranju obnovljene (remontirane) prune trase i prema stacioniranju postojee eljeznike pruge; uzduni profil cijele prune trase u mjerilu 1:2000/100 na formatu visine A4 (mora sadravati za postojee stanje kote gornjega ruba tranice i ravnika eljeznike pruge, a za novo projektirano: kote gornjega ruba tranice, ravnika eljeznike pruge i tla, nagibe razinice, elemente uspravnih lukova zaobljenja razinice, kilometarske poloaje svih graevina i ureaja vezanih uz eljezniku prugu, slubenih mjesta, krianja prometnica i vodova sa eljeznikom prugom, kote i kilometarskih poloaja repera, stalnih toaka i kolaca, oznake i
58 / 63
kilometarske poloaje snimljenih karakteristinih poprenih profila, shematski prikaz tlocrtnih elemenata prune trase sa svim kilometarskim poloajima i podacima o vodoravnim lukovima, na uobiajeni nain moraju se oznaiti prolazi vodova i kabela ispod i iznad eljeznike pruge, slubena mjesta, krianja s drugim prometnicama, prune graevine, stalne toke, reperi, prijelazi dalekovoda, mora se dati grafiki prikaz nazivne projektirane graevinske brzine na dijelovima prune trase, postojei i novi gornji rub tranice i ravnik moraju biti prikazani grafiki i apsolutnim kotama u odgovarajuim rubrikama ispod grafikoga prikaza, za sve elemente, graevine i dijelove trase upisati kilometarske poloaje prema stacioniranju obnovljene (remontirane) prune trase i prema stacioniranju postojee eljeznike pruge), Donji ustroj - geotehnike i hidrotehnike graevine mora sadravati najmanje sljedee priloge: - opi dio projekta (popis knjiga, sadraj knjige) - tehniki opis donjeg ustroja, - prikaz tehnikih rjeenja za osiguranje tehnikih svojstava graevine, - program kontrole i osiguranja kvalitete, - prikaz primijenjenih pravila zatite na radu, - prikaz primijenjenih pravila zatite od poara, - predmjer radova - trokovnik radova (obuhvatiti i radove za koje nisu potrebni nacrti, kao npr. uklanjanje otpadnog materijala, asfaltiranje cesta uz popoenje CP -a) , - popis potrebnog gradiva (kanalice, drenane cijevi, peronski elementi, ljunak, geotekstil, itd.), - obraun zemljanih radova (posebno iskazati iskop za kanale taj dio razdvojiti na iskop zemljanih kanala i iskop za ugradnju kanalica; takoer razdvojiti koliine po kategorijama tla), - opis zbrinjavanja materijala od iskopa. Posebno navesti dionice otkuda se on mora odvoziti i kamo, - tablini prikaz novih odvodnih kanala (km - od/do, tip, strana pruge), - popreni profili u mjerilu 1:100 (snimiti ih na razmaku oko 50 m, na karakteristinim mjestima; a svakako na propustima, CP -ima, ostalim objektima, oznaiti granicu eljeznikog zemljita, ucrtati proirenje prunog tijela, odvodne kanale, novu i postojeu os pruge s kotiranim pomakom, postojei i novi ravnik pruge, zatitni sloj, oznaiti novi GTR s upisanom kotom, kod CP-a, prikazati i uzduni profil ceste, ucrtati poloaj kabela snimljeni), - uzduni profil odvodnje (novih kanala i drenaa), - detalji odvodnje. Donji ustroj konstruktorske graevine mora sadravati najmanje sljedee priloge: - opi dio projekta (popis knjiga, sadraj knjige) - tehniki opis konstrukcije, - predmjer radova, - trokovnik radova, - prikaz tehnikih rjeenja za osiguranje tehnikih svojstava graevine, - program kontrole i osiguranja kvalitete,
59 / 63
prikaz primijenjenih pravila zatite na radu, prikaz primijenjenih pravila zatite od poara, definirana optereenja, raunske dokaze nosivosti i stabilnosti konstrukcije u cjelini i pojedinih graevinskih elemenata, dimenzioniranje svih elemenata nosive konstrukcije, definiranje gradiva i svih mehanikih i fizikalnih karakteristika gradiva, izradu planova pozicija i drugih potrebnih nacrta u odgovarajuem mjerilu, planove oplata, pregledne nacrte metalnih konstrukcija, nacrte armiranja, radionike nacrte za metalne, nacrte elemenata za pred gotovljene armiranobetonske ili prednapete dijelove konstrukcije, te druge konstruktivne detalje potrebne za graenje, liste potrebnih gradiva s iskazom koliine potrebnih gradiva (npr. elika, armature i sl.).
Prometno tehnoloki projekt mora sadravati najmanje sljedee priloge: - opi dio projekta (popis knjiga, sadraj knjige) - tehniki opis, - prikaz postojeeg stanja, - analizu voznog reda, - smjernice za izvoenje radova, s definiranom dinamikom izvoenja po fazama, - dinamiku i faznost izvoenja radova uz organizaciju prometa vlakova, - trokovnik koji treba sadravati i stavku izrade II. dije la Prometno - tehnolokog elaborata koji treba minimalno sadravati: - organizaciju prometa vlakova za vrijeme izvoenja radova po fazama za vaei vozni red, - grafikone voznog reda za vrijeme izvoenja radova, - izraun propusne moi pruge, - izraun trokova zatvora pruge pri izvoenju radova. Projekti signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih ureaja moraju sadravati najmanje sljedee priloge: - opi dio projekta (popis knjiga, sadraj knjige), - prikaz postojeeg stanja svih elemenata ureaja, kolosijenu sit uaciju, te kabela i kabelskih trasa koji su obuhvaeni predmetnim projektom (opisi, nacrti, pregledni planovi, fotografije, rezultati ispitivanja i mjerenja,), - tehniki opis - program kontrole i osiguranja kvalitete u kojem treba navesti svojstva opreme koja se ugrauje, nain dokazivanja sukladnosti, sva potrebna ispitivanja, prije i nakon ugradnje, pojedinih elemenata i ureaja u cjelini, uvjete graenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja, te postupke koje je potrebno provesti za putanje ureaja u siguran rad, - detaljan opis potrebnih zahvata na svakom pojedinom elementu koji je potrebno obnoviti,
60 / 63
detaljan opis, nacrte, pregledne planove i sheme spajanja novoprojektirane opreme s postojeom opremom, popis svih elemenata koje je potrebno odspojiti/zatititi prije i tijekom izvoenja radova s opisom naina odspajanja/zatite, popis elemenata koje je potrebno ukloniti s nainom uklanjanja i zbrinjavanja dotrajale opreme, dinamiku izvoenja radova usklaenu s remontom pruge, trokovnik opreme i radova poprene profile gdje zona graevinskih radova ugroava kabele, s ucrtanim poprenim i eventualno promijenjenim pozicijama kabela. sve potrebne montane listove za SS i TK ureaje. prikaz primijenjenih pravila zatite na radu prikaz primijenjenih pravila zatite od poara
Popis knjiga izvedbenog projekta obnove (remonta) mora minimalno sadravati: - Opi dio, - Geotehniki elaborat, - Geodetski elaborat, - Projekt gornjeg ustroja, - Projekt donjeg ustroja (geotehnike i hidrotehnike graevine), - Projekt donjeg ustroja (konstruktorske graevine), - Projekt usklaenja signalno-sigurnosnih ureaja, - Projekt usklaenja telekomunikacijskih ureaja, - Prometno-tehnoloki projekt za vrijeme odvijanja radova, - Elaborat iskolenja. Osim navedenog popisa knjiga izvedbenog projekta potrebno je, nakon dobivanja Suglasnosti H Infrastrukture d.o.o., Zagreb, od Grupe za pregled tehnike dokumentacije na izvedbeni projekt, izraditi i: - Depni uzduni profil projektiranog stanja, - Natjeajnu(ponudbenu) dokumentaciju, - Specifikaciju gradiva i opreme. 5. UVJETI ZA PROJEKTIRANJE Projektna dokumentacija mora biti izraena u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji i Zakonom o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i gradnji; Utvrivanje usklaenosti (nostrifikacija) projekata u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji obveza je projektanta; Projektant je duan osigurati koordinatora za zatitu na radu u fazi izrade projekta koordinator I, u skladu sa odredbama Zakona o zatiti na radu, Pravilnika o zatiti na
61 / 63
radu na privremenim ili pokretnim gradilitima i Pravilnika o uvjetima i strunim znanjima za imenovanje koordinatora za zatitu na radu te polaganju strunog ispita; Svi izvritelji koji izvode radove za potrebe projektiranja na eljeznikoj pruzi (geodetski, geomehaniki, geotehniki radovi) moraju biti osposobljeni za siguran rad na elektrificiranoj eljeznikoj pruzi; Izrada snimaka postojeih stanja za sve struke obaveza je projektanta. Opi zahtjevi navedeni u projektnom zadatku obvezuju izvritelja da provede analizu postojeeg stanja svih objekata, te temeljem toga donese odluku o potrebni zahvata na objektu. Posebni zahtjevi navedeni u projektnom zadatku odnose se na zahvate koji se obvezno moraju predvidjeti ovim projektom. 6. POSTOJEE PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE Tehniki arhiv H Infrastrukture d.o.o., Zagreb. 7. ISPORUKA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE Projektnu dokumentaciju potrebno je isporuiti u 8 (osam) tiskanih primjeraka i 3 (tri) primjerka na elektronikom mediju (tekst u doc ili xdoc formatu i PDF -u, tablice u excel formatu i PDF-u, nacrti u formatu ACAD i PDF-U radi kompatibilnosti sa slubenim bazama podataka H Infrastrukture d.o.o., Zagreb). Tiskani primjerci projektne dokumentacije moraju biti opremljeni u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji te uvezani na nain da se onemogui vaenje dijelova, te na 3 CD-a. CD-i se isporuuju po dobivanju Suglasnosti na Izvedbeni projekt od Grupe za pregled tehnike dokumentacije H Infrastrukture d.o.o., Zagreb. Uputa za izradu CD-a: Projekt na CD-u treba biti koncipiran jednako kao i u papirnatom obliku tj. svaka knjiga posebna mapa (folder) oznaena brojem i punim nazivom. Unutar mape za pojedinu knjigu trebaju se nalaziti mape: Opi dio, Tehniki dio (Tekstualni i Grafiki dio). U mapama Opi i Tehniki dio prilozi moraju biti u word, excel i dwg formatu zajedno sa scan-podlogama (na pr. Katastarski planovi, pregledne karte i sl.). Takoer svi nacrti moraju biti i u PDF formatu. U mapi Grafiki dio svi nacrti moraju biti u DWG formatu oznaeni brojem i punim nazivom kao i u papirnatom projektu. Takoer svi nacrti moraju biti i u PDF formatu.
62 / 63
Nacrti situacija moraju biti u koordinatnom sustavu, a slojevi (layeri) imenovani punim nazivom onog to prikazuju.
Izradili:
Velimir pori, stru.spec.ing.gra. Miljen Stojanovi, dipl.ing.el. Saa Drageljevi, dipl.ing.el. Dominko Krajai, ing.el. Margareta Krakan op, dipl.ing.gra. Ljiljana Berc, dipl.ing.gra. Damir Novosel, ing.gra. eljko Jeli, dipl.ing.gra. Vlasta Smiri, dipl.ing.gra. Pavo ari, dipl.ing.el.
Direktor Tomislav Hozjan, dipl.ing.gra.
63 / 63

PZ Akovec Virovitica Za Obnovu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PZ Akovec Virovitica Za Obnovu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

10000 Zagreb, Mihanovieva 12

Razvoj i investicijsko planiranje

Zagreb, studeni 2013

UDALJENOST [km] Naziv slubenoga mjesta KM poloaj slubenoga mjesta

VEZA S PRUGOM KM poloaj na odvojnoj pruzi 7. 88+776 0+014

Pruga: Varadin-Dalj - dionica Virovitica-Varadin 143+689,62 143+807,00 117,38 P 0 0 0

0 100 0 160 0 110 0 0 0 0 0 0 150 120 0 110 0 90 0 40 0 80 0 80 0 80 0 90 0 80 0 80 0 100 0 80 0 60 0 60 0 80 0 20 0

0 100 0 160 0 110 0 0 0 0 0 0 150 120 0 110 0 90 0 40 0 80 0 80 0 80 0 90 0 80 0 80 0 100 0 80 0 60 0 60 0 80 0 100 0

40 0 130 0 120 0 105 0 60 0 35 0 60 0 90 0 50 0 30 0 35 0 75 0 155 0 160 0 110 0 50 0

40 0 130 0 120 0 105 0 60 0 35 0 60 0 90 0 50 0 30 0 35 0 75 0 155 0 160 0 110 0 50 0

300 0 3125 0 3125 0 380 0

89+480,00 89+520,00 89+570,00 98+518,91 99+027,47

km poloaj 90+289 90+790 98+328

vrsta i naziv mosta Inundacija, elini Drava, masivni Trnava, masivni

raspon (m) 22,2 208,2 12

1 1 1 2 4 4 1 1 1 1 3 1 0,6 1 3 1 1 2 1 1,5 1,2 1 1 1,8 1 0,7 1 1 1 1 1 2 2 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 2 3 1

Lokacija objekta izmeu 21L kol.-1.k izmeu 1. i 2. kolosijeka

izmeu 1. i 2. kolosijeka izmeu 2. i 3. kolosijeka

ureena povrina ureena povrina

uz prugu lijevo izmeu 1. i 2. kolosijeka izmeu 2. i 3. kolosijeka

Novakovec Martijanec LUDBREG

uz prugu desno uz prugu desno izmeu 1. i 2. kolosijeka izmeu 2. i 3. kolosijeka

uz prugu lijevo izmeu 1. i 2. kolosijeka izmeu 2. i 3. kolosijeka

KunovecSubotica Bregi Novigrad Podravski VIRJE UREVAC Kalinovac KLOTAR

izmeu 1. i 2. kolosijeka izmeu 2. i 3. kolosijeka

Vukosavljevica PII BUKOVICA Virovitica grad

uz prugu desno izmeu 1. i 2. kolosijeka uz prugu lijevo

Vidovi. mlin Jalabet

.C. L.C. N.C. .C. .C. L.C. .C. .C. P.P. LC LC LC NC C NC LC NC C PP PP PP NC C NC LC NC NC NC C NC NC NC DC NC LC NC DC NC C NC NC LC NC NC NC NC C NC LC

210 26102 2 2213

4006 40015 4242

PZ PZ PZ PZ SV+ZV+POL PZ SV+ZV+POL SV+ZV+POL PZ PZ PZ PZ PZ PZ PZ SV+ZV+POL PZ PZ SV+ZV+POL PZ PZ PZ PZ PZ SV+ZV+POL PZ SV+ZV+POL SV+ZV+POL

146+907 151+448 156+673 164+138 164+770 166+337

SV+ZV+POL BR iz kolodvora SV+ZV+POL SV+ZV+POL SV+ZV+POL SV+ZV+POL

CS3 sa predzvonjenjem CS3 to je DK ali nema uklj.kontakte -

Kolodvorski (DK) Runi (BR)

Runi (BR) Automatski s DK Runi (BR) Runi (BR) Automatski s DK Automatski s DK

sa predzvonjenjem sa predzvonjenjem sa predzvonjenjem izmeu PsB i B KS 3, AFI 4 CS, 4 MO -

POSITPO SiemensFU 60 KCPPO-E SiemensFU 60

Kolodvorski PO Kontrolni signali Kolodvorski PO Poluautomatski s DK

231+310 236+496 241+550 244+686 246+373

Kunovec Novakovec Zbelava Zbelava 2 Kuan Marof Kuan Marof II

SV+ZV+POL SV+ZV+POL SV+ZV+POL SV+ZV+POL SV+ZV+POL

KCPDK-EM SiemensELEKSA 93 KCPDK-EM KCPDK-EM KCPDK-EM KCPDKEM_UTR/ ITR SiemensFU 60 POSITPO

Kontrolni signali Automatski s DK Automatski s DK Automatski s DK Automatski s DK

Kuranec akovec Nedelie(Zagreba)

Direktor Tomislav Hozjan, dipl.ing.gra.

You might also like