VERBALNA I NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

SEMINARSKI RAD

SADRAJ

1. UVOD....................................................................................................................3 2. DEFINICIJA I PODJELA KOMUNIKACIJE................................................4 3. VERBALNA KOMUNIKACIJA.......................................................................6 3. 1. Paraverbalna komunikacija.............................................................................7 3. . Kako !obolj"a#i verbalnu komunikaciju$.......................................................% 3. 3. De&e# rije'i koje bi #rebali &vako(nevno u!o#rebljava#i................................11 4. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA................................................................1 4. 1. Kako 'i#a#i neverbalne )nakove$..................................................................1 4. . Kako !obolj"a#i neverbalnu komunikaciju$..................................................1* 4. 3. Ro( i neverbalna komunikacija.....................................................................16 5. PRAVILA KOMUNIKACIJSKOG ODNOSA...............................................17 6. ZAKLJUAK.....................................................................................................1+ 7. LI ERA URA..................................................................................................1%

1.UVOD ,I)abelini ro(i#elji &u je o( njeno- ro.enja 'uvali i)olovanu u #amnoj !ro&#oriji. Ka(a ju je &ocijalni ra(nik o#krio u #oj (obi o( !e# -o(ina/ I)abela nije mo-la ni 0o(a#i/ ni !ri'a#i. 1 !ri&u&#vu ne!o)na#i0 lju(i !ona"ala &e kao (ivlja 2ivo#inja. I!ak/ u) !omo3 !&i0olo-a i #era!eu#a )a -ovor/ I)abela je !o&#ala normalna (jevojka i 2ena. 41

Ma(a nevjerova#an/ ovaj &lu'aj nije u&amljen. Do-a.aji &li'ni ovom/ ka(a (jeca ni&u nu2no 2r#ve 5i)i'ko- )lo&#avljanja/ (e"avaju &e/ a rije' je o nebri)i i #e"kom )anemarivanju. Neki ro(i#elji i-nori"u &voju (jecu/ ne u&!ijevaju im (a#i ljubav i !a2nju/ ne komuniciraju &a njima na o(-ovaraju3i na'in. Ka(a i0 &mje&#e u okolinu koja im !ru2a bri-u i !a2nju/ ako nije &uvi"e ka&no/ nji0ov ra)voj i(e na!rije(. Slu'ajevi kao ovi uka)uju na veliku !o#rebu lju(&ki0 bi3a )a (ru"#vom i komunikacijom. Komunikacija obu0va#a &ve ono "#o &e (o-a.a me.u lju(ima/ !reno"enje mi&li/ na&#anak i ra)voj !o)i#ivni0 i ne-a#ivni0 o&je3anja/ !o(r"ku/ )aje(ni'ki ra( i akciju/ !ri!a(anje/ 5ru&#racije i &ukobe.

1 &vakoj komunikaciji !o"ilja#elj ne"#o o#kriva o &ebi/ -ovori o &vome o(no&u !rema &u-ovorniku i !oku"ava na nje-a u#jeca#i na ra)li'i#e na'ine.

1 2

Zeo J.; Psihologija; Denfas; Tuzla; 2005. god.; str. 22 . !rustra"ija# isto; str. 15$.

2. DEFINICIJA I PODJELA KOMUNIKACIJE 6ju(&ka komunikacija je &lo2ena/ ra)novr&na i &#alni je !ra#ilac lju(&ke ak#ivno&#i. Komunikacija je o(no& me.u lju(&kim je(inkama/ !a je )bo- #o-a uvijek i in#erakcija. Nema in#erakcije be) komunikacije. Komunikacija je !roce& ra)mjene !oruka i)me.u (vije i vi"e o&oba. 7o je !roce& o(a"iljanja/ !reno"enja i !rimanja !oruka. Poruke koje &e ra)mjenjuju mo-u bi#i verbalne i neverbalne. Komuniciramo !u#em )nakova8 rije'i/ i)ra)a lica/ !okre#a #ijela. Naj'e"3i i najva2niji oblik komunikacije me.u lju(ima je ra)-ovor. Da bi u&!je"no komunicirali/ me.u lju(ima mora !o&#oja#i je(nako )na'enje )nakova. 1 &u!ro#nom &lu'aju lju(i ne ra)umiju me.u&obne !oruke/ !a #o mo2e i)a)va#i nera)umijevanje/ )bunjeno&#/ kon5u)iju3 i ne&!ora)um. Pu#em komunikacije o&#varuje &e i )na'ajna lju(&ka !o#reba9 !o#reba )a !ri!a(anjem/ )a (ru"#vom/ ali i &ve &ocijalne !o#rebe. Kro) #e o(no&e (obijamo i orijen#aciju o &ebi &amima i &vome !ona"anju/ o (ru-ima/ #e emocionalno )a(ovolj&#vo ili ne)a(ovolj&#vo koje !roi)ila)i i) komunikacij&ko- o(no&a. 1 !roce&u komunikacije mi &mo uvijek u nekoj vr&#i o(no&a/ bilo (a je rije' o u&!o&#avljanju/ #rajanju ili !reki(u o(no&a ili relacije. S ob)irom na #o koliko je va2na/ a i )a#o "#o &e vje"#ine komunikacije mo-u nau'i#i/ #rebali bi &e !uno vi"e !o&ve#i#i u!ravo #ome (a nau'imo kvali#e#no komunicira#i.

Komunikacija mo2e bi#i8 : V!"#$%&$ : N!'!"#$%&$ ;erbalna komunikacija &e o(no&i na rije'i koje -ovorimo. Neverbalna komunikacija &e o(no&i na &ve (ru-e na'ine na koje komuniciramo o&im rije'i. Na !rimjer8 or-ani)acija vremena/ -ovor #ijela/ i)ra) lica/ -e&#e i #on -la&a.

&onfuzija#htt'())ss#ri.hr)sa*jeto*aliste.'h'+a,ti*-./05

Slika 1. Odnos izmeu verbalne i neverbalne komunikacije

P&i0olo"ka i&#ra2ivanja nam -ovore (a &amo 7< emocionalno- )na'enja komuniciramo rije'ima. =ko 3+< komuniciramo kori"#enjem #ona -la&a/ a **< emocionalne !oruke komuniciramo neverbalnim )nakovima/ o(no&no -ovorom #ijela/ -e&#ama/ i)ra)om lica i&l. >a!ravo neverbalni &u )nakovi #i koji &#varaju )na'enje !oruke koju !reno&imo.

Da bi !obolj"ali na'in na koji komuniciramo/ a #ako i o(no&e & (ru-im lju(ima ?!a on(a i &voj u&!je0 u 2ivo#u@/ moramo u'i#i kako kvali#e#no i verbalno i neverbalno komunicira#i.

3. VERBALNA KOMUNIKACIJA ;erbalna komunikacija je oblik komunikacije na koji !rvi !omi&limo ka(a je rije' o komunikaciji. Su&re3emo je u na"em &vako(nevnom ra(u/ u &lobo(nom vremenu/ na ra(iju/ #elevi)iji/ 5ilmu/ kro) ci#a#e i) nje (obivamo !oruke i i) knji-a/ a !oneka( mo2emo 'u#i ne"#o i o( o&obe koja &!ava. Pravi na)iv ovo- oblika komunikacije bi bio -la&ovna komunikacija/ &amo nje)in manji (io je ve)an u) &amu rije' ?verbum@/ (ok je ve3i (io !oruka koje "aljemo i !rimamo u&#vari !araverbalni/ o(no&no !aralin-vi&#i'ki ?ve)an u) #on/ #em!o/ boju i neke (ru-e &a&#avnice -ovora@. ;erbalna komunikacija je -la&ovna komunikacija koja &e &lu2i je)ikom neke )aje(nice. Mo2(a je naj)abavnije o#vori#i ovu #emu kro) je(an &#ereo#i!. ABene &u brbljavije o( mu"karaca.C Iako #o nije nu2no #ako/ )nan&#vene 'injenice -ovore (a u #oj #vr(nji ima i&#ine. Den#ri )a -ovor &u !rven&#veno &mje"#eni u lijevoj !olu#ci mo)-a/ no (ok je u (e&noj !olu#ci ko( mu"karaca je(an ve3i (io !o&ve3en !ro&#ornoj orijen#aciji/ ko( 2ena je i (io #o- !ro&#ora !o&ve3en -ovoru. 7a 'injenica/ u kombinaciji & 'injenicom (a je ko( 2ena !ove3an Acor!u& callo&umC/ o(no&no mo&# i)me.u (vije !olu#ke/ (aje #om &!olu ve3u na(areno&# )a -ovor i &in#e)u (obiveni0 in5ormacija/ (ok &u mu"karci/ ob)irom na lo"iju komunikaciju !olu#ki/ u&avr"avali anali)u. ;erbalna komunikacija je je(na o( o&novni0 ak#ivno&#i 'ovjeka kao (ru"#veno- bi3a jer 8 Kro) nju 'ovjek o&#varuje in#erakcije &a u2om i "irom 2ivo#nom i ra(nom &re(inom/ =na je &re(&#vo koje 'ovjek u!o#rebljava u (obru i )lu/ kon&#ruk#ivno i (e&#ruk#ivno/ Svaki !oje(inac kro) nju #e2i i na&#oji (a !romijeni &vije# u kome 2ivi/

Eovjek mijenja &voje !ona"anje kao o(-ovor na komunika#ivnu !oruku koju !rima/

Eovjek me(i#ira &a &vije#om i &vije# &a 'ovjekom kro) verbalnu komunikaciju.

3. 1. P$"$'!"#$%&$ ()*+&,($-,.$ I)a #o- )vu'no- na&lova kriju &e -la&ovi/ #em!o i in#onacija koji !ra#e -ovor i (aju mu (o(a#nu in5orma#ivno&#. Fe(an (io nji0 je )a(u2en )a &0va#anje o&novno- &mi&la verbalno- i)ra)a. =ni nam (aju u)vi'nik ili u!i#nik na kraju re'enice/ o(no&no ka)uju (a li &e -ovori o oru2ju ili !ovr3u ?luk/ luk@. Ne!rimjereno -la&an -ovor (oima &e a-re&ivno/ lju#o i mo2(a malo !rimi#ivno/ iako je mo2(a -ovornik u!ravo i)a"ao i) #vorni'ke 0ale ili &a neko- rock koncer#a !a -ovori -la&no i) navika ili )a#o "#o i &am &ebe &labo 'uje. Previ"e #i0 -ovor !ove)a# 3emo 'e&#o &a &#ra0om ili &labim cr#ama li'no&#i. Govor &a !oja'anom no&no&#i naj'e"3e 3emo !ove)a#i &a !re0la(om/ ali ukoliko o&oba ima uobi'ajen #akav -ovor/ ne&vje&no nam mo2e !obu(i#i !erce!ciju lijeno&#i iHili umi"ljeno&#i. Kre"#av -la& (aje na)naku o&je3aja &labo&#i ili 0i&#eri'no&#i4. I&!reki(an/ na!e# -ovor u &#acca##u*/ ako i&klju'imo -ovorne mane/ mo2e o(a#i (ojam o(lu'ne (inami'ne/ ali i neo&je#ljive o&obe/ (ok bla-i le-a#o6 (aje (ojam nje2no&#i i o&je#ljivo&#i. Ri#am -ovora je bi#an i )a !o)orno&# &lu"a#elja. ;a2ne in5ormacije moramo i)-ovori#i &!orije/ (a bi &lu"a#elji lak"e !erci!irali i nji0ovu va2no&# i in5ormacije &ame/ no kon&#an#an &!ori -ovor 3e vrlo br)o )amori#i &lu"a#elja koji 3e ne&vje&no o'ekiva#i (a &u &ve in5ormacije vrlo va2ne i (ok 3e u !o'e#ku -ovora bi#i vrlo koncen#riran/ u&koro ra(i umora #o vi"e ne3e bi#i u &#anju. Ir) -ovor (aje (inamiku i o(lu'no&#/ ali ra(i !rebr)o- -ovora &manji# 3e &e i mo-u3no&# !ra3enja in5ormacija. Pau)e u -ovoru &u jo" je(an o( na'ina na-la"avanja bi#ni0 in5ormacija i !oka)ivanje !romi"ljanja oko i)re'eno-. 1 &a&#avljanju -ovora je vrlo bi#na i 'injenica (a &e emo#ivno&# re'enice (obiva nje)inom kra#ko3om. ,>a kraj je )-o(no &!omenu#i i malo )nano&#i. Re)ul#a#i je(no- ek&!erimen#a koji &e o(vijao na !o(ru'ju Jrva#&ke/ En-le&ke/ Krancu&ke i Fa!ana !oka)ali &u nam kako &e emocije u -ovoru !reno&e !araverbalnim 5ak#orima/ 'ak i ukoliko &lu"a#elj ne ra)umije &am je)ik na kojem je re'enica i)-ovorena. 1 ek&!erimen#u &u locirani !arame#ri !araverbalni0 (ijelova -ovora )a &#ra0/ bije&/ ra(o&#/ o(no&no i)nena.enje i !re)ir/ o(no&no ironiju.

$ 5 1

2isteri3nost# htt'())andjeli#"u*ari."o4)*er5alna.ht4l 6ta""att# isto 7egato# isto

strah 5ijes radost)iznena;enje 'rezir)ironija 'r*o4 srednje4 za*r9no4 dijelu

u5rzani te4'o8 'o*i9en glas8 tihi intenzitet s,o,o*iti te4'o8 sni:en glas8 glasan go*or 'o*i9en glas8 5rz te4'o s'oriji te4'o ja, intenzitet8 sni:eni registar #u dijelu re3eni"e s'oriji te4'o8 sla5 intenzitet8 sni:eni registar #u dijelu i s'oriji te4'o8 ja, intenzitet8 sni:eni registar #u

1 re)ul#a#ima &e !oka)alo (a je %%< Jrva#a !re!o)nalo emociju u re'enici i)-ovorenoj na 0rva#&kom je)iku/ ali i&#u emociju u i&#oj re'enici i na i&#om je)iku !re!o)nalo je i 7L< En-le)a i Krancu)a/ !a 'ak i +L< Fa!anaca. ;erbalna i !araverbalna komunikacija nam vrlo o'i#o !oka)uju koliko &mo &vi mi &li'ni/ ali koliko i!ak ima varijacija na #emu i o(&#u!anja o( !ro&jeka. No ukoliko neke o&novne 'injenice imamo na umu/ (o-o(i#i 3e nam &e (a na& lju(i !uno lak"e i &a vi"e in#ere&a &lu"aju/ a (a 'e&#o i ne )naju u 'emu je !ravi ra)lo- )a #o.47

htt'())andjeli#"u*ari."o4)*er5alna.ht4l

<

3. 2. K$() /)#)%.0$1, '!"#$%&+ ()*+&,($-,.+ 1&!je"an !roce& komunikacije !o(ra)umijeva (obro ra)vijene vje"#ine &lu"anja/ verbalno- i neverbalno- i&ka)ivanja/ o!a2anja. Ak#ivno &lu"anje omo-u3ava ra)mjenu !oruka i #a'no !erci!iranje &a(r2aja. Ako o&obe koje komuniciraju ne &lu"aju !a2ljivo je(na (ru-u/ one #a(a imaju !ovr"nu !erce!ciju ono-a "#o im &e &ao!"#ava. Sa (ru-e &#rane/ oni je(no (ru-om (aju na )nanje (a &e ne(ovoljno uva2avaju. I ak#ivno &lu"anje je vje"#ina koja &e u'i. 1'inkovi#o !rimanje i (avanje !oruka !o(ra)umijeva u)ajamne !ovra#ne in5ormacije o #ome8 kako (o2ivljavamo ne'ije !ona"anje i "#a u#je'e (a ne'ije !ona"anje (o2ivljavamo i in#er!re#iramo na o(re.eni na'in. 7o je in#erakcija+ i !o#vr(a u&!je"ne komunikacije. Kako !obolj"a#i vje"#inu &lu"anja$ : Iu(i#e !a2ljivi i koncen#rirani ka(a vam neko -ovori. Slu"aj#e & em!a#ijom %. Em!a#ija je &!o&obno&# (a &#varno ra)umijemo i !ri0va#imo (ru-o- 'ovjeka &a &vim o&je3ajima/ mi&lima i vjerovanjima. Na&#oj#e vi(je#i &#vari i) !er&!ek#ive #e (ru-e o&obe/ i) Mnjeni0 ci!elaM umje&#o (a !oku"ava#e M!o!ravi#i &#vari i rije"i#i !roblemM. : Iu(i#e )na#i2eljni. 7e"ko je bi#i (obar &lu"alac ako ni&#e )ain#ere&irani )a (ru-o'ovjeka. : Iu(i#e vi"e )ain#ere&irani )a #o "#o je re'eno ne-o )a #o "#o 3e#e o(-ovori#i kako bi rije"ili !roblem. Kao &lu"aoci mi imamo !ro#ok o( oko *LL rije'i u minu#i (ok je normalan #em!o -ovora oko 1 * (o 1*L rije'i u minu#i. 7o o&#avlja (o&#a !ro&#ora (a &e naru"i komunikacija ili (a &lu"alac o(lu#a mi&lima. : Slobo(no !o&#avlja#e !i#anja kako bi&#e !rovjerili je&#e li (obro ra)umjeli i !o!unili ru!e koje vam ne(o&#aju. : Daj#e &i vremena (a &a&lu"a#e/ o&je#i#e "#a &e (o-a.a/ ra)ja&ni#e &liku i oblikuje#e o(-ovor. Dobra komunikacija )a0#ijeva ;RIFEME/ ne mo2e &e Mobavi#iM na br)inu. : Dobra komunikacija )a0#ijeva i M(obroM okru2enje. Ne -le(aj#e #elevi)iju (ok & nekim ra)-ovara#e. I&#o #ako/ ako ve3 ne"#o (ru-o ra(i#e ne3e#e mo3i & !a2njom &lu"a#i. Ra(ije )amoli#e o&obu (a ra)-ovara#e u neko (ru-o vrijeme ka(a 3e#e &e mo3i u&mjeri#i na &lu"anje. : Pra#i#e &voje navike &lu"anja ?ili ne&lu"anja@ i one (ru-i0 lju(i. Ra)mi&li#e o lju(ima & kojima &#e u 2ivo#u jako voljeli ra)-ovara#i i o&je3ali &e &0va3eno. Kakav je o&je3aj ka(a va& neko )ai&#a &lu"a/ a kakav je ka(a vi(i#e (a va& (ru-a o&oba ne &lu"a$ Na!ravi#e li&#u oni0 !ona"anja koje !rimje3uje#e na (ru-ima/ a koje uka)uju na #o (a (ru-a o&oba ne &lu"a. >a#im ra)mi&li#e o &ebi. Poka)uje#e li i vi neka o( #i0 !ona"anja & li&#e$ Na!ravi#e !o!i& oni0 !ona"anja koje 2eli#e !romijeni#i. I&#o #ako
<

=ntera,"ija# >ru'a autora; 6o"iologija za e,ono4iste; str. <1. ?4'atija# Zeo J.; Psihologija; Denfas; Tuzla; 2005. god.; str. 155.

!ri)naj#e &ebi ona (obra !ona"anja koja ima#e i koja vam !oma2u (a bolje &lu"a#e (ru-e lju(e. "Priroda nam je dala jedan jezik i dva uha tako da bi mogli sluati dvostruko vie nego priati. !pictetus" #ilozo#$ " 1% : Govori#e N komunikacija !o'inje &a vama. Preu)mi#e o(-ovorno&# i )a!o'ni#e komunikaciju/ nemoj#e 'eka#i i o'ekiva#i (a 3e #o u'ini#i (ru-a o&oba. : Ne &akrivaj#e &e i)a &m&9ova i mailova. Dobra komunikacija/ !o&ebno o va2nim #emama/ )a0#ijeva !uno vi"e o( ono-a "#o mo2emo i)ra)i#i &m&9om ili mailom. ;rlo 'e&#o mo2emo krivo !ro#uma'i#i &m& jer ne vi(imo o&obu/ ne 'ujemo #on -la&a. : Komuniciraj#e &voje mi&li i &voje o&je3aje. Ee&#o nam &e (o-o(i (a )aboravimo )a!ravo o!i&a#i (ru-oj o&obi kako &e o&je3amo. Ili (a na&#ojimo ne !oka)a#i o&je3aje. : Iu(i#e (irek#ni/ ali bla-i. Poku"aj#e "#o ja&nije re3i "#o 2eli#e ali !ri#om nemoj#e )aboravi#i (a je #emelj &vake (obre komunikacije !o"#ovanje. : Ne "alji#e mije"ane !oruke. ?MNije mi ni"#aM@ : 1vijek (aj#e !riliku (ru-oj o&obi (a -ovori. Komunikacija je !roce& u kojem obje &#rane moraju &u(jelova#i/ !ovremeno kao &lu"alac/ a !ovremeno kao -ovornik. Monolo- nije komunikacija. : 1vijek !i#aj#e ako ni&#e &i-urni (a ra)umije#e. : Ne (o)voli#e &#re&u (a -ovori umje&#o va&. Ako &#e jako u)rujani ne mo2e#e (obro komunicira#i. : Na-la&ak &#avljaj#e na bi#ne &#vari/ a ne na #rivijalno&#i11. : ;jeruj#e &vojoj in#uiciji1 . Ako o&je3a#e (a ne"#o nije u re(u vjeroja#no i nije. : ;jeruj#e (a je (obra komunikacija mo-u3a.

10 11 12

htt'())ss#ri.hr)sa*jeto*aliste.'h'+a,ti*-z/115 Tri*ijalnost# isto =ntui"ija# Zeo J.; Psihologija; Denfas; Tuzla; 2005. god.; str. 151.

10

3. 3. D!2!1 ".!3, ().! #, 1"!#$%, 2'$()4&!'&) 5)')",1, : J;A6A 7I ?)a0vali#e )a !a2nju/ bri-u i !omo3 (ru-i0@ : M=6IM 7E ?i&ka)uj#e !o"#ovanje@ : IRA;= ?!o0vali#e@ : M=G1 6I 7I P=M=OI ?ne 'ekaj#e (a va& &e !i#a/ !onu(i#e &ami !omo3@ : 7= FE S7;ARN= 6IFEP= ?!rimje3uj#e !o)i#ivno@ : =PR=S7I ?!oneka( i nenamjerno !ovrije(imo neko-a/ ako 2eli#e uvijek bi#i u !ravu 2ivi#e &ami@ : PRIEAF MI = 7=ME ?!oka2i#e )ain#ere&irano&#@ : M=BE >AGR6FAF ?ne )aboravi#e na va2no&# (o(ira@ : JAFM= >AFEDN= ?(ru2i#e &e/ nu(i#e (ru-ima !riliku (a im !o&ve#i#e &voje vrijeme@ : ;=6IM 7E ?ne !re#!o&#avi#e (a (ru-a o&oba #o )na/ reci#e joj@.

11

4. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA Neverbalna komunikacija je na'in kojim lju(i komuniciraju be) rije'i/ bilo namjerno ili nenamjerno. Neverbalno !ona"anje &e kori&#i )a8 i)ra2avanje emocija/ !oka)ivanje &#avova/ o(ra2avanje o&obina li'no&#i i !o#icanje ili mijenjanje verbalne komunikacije. ;erbalnim na'inom u-lavnom !reno&imo in5ormacije/ a neverbalnim &#avove i emocionalni o(no& !rema in5ormacijama koje !rimamo/ ili o(no& !rema o&obi &a kojom komuniciramo.

4. 1. K$() 3,1$1, &!'!"#$%&! 6&$()'!7 Neverbalnu komunikaciju 'ine8 kon#ak# o'ima/ i)ra) lica/ !olo2aj #ijela/ #jele&ni kon#ak#/ !okre#i #ijela N -e&#ovi/ kao i li'ni !ro&#or.

K)&1$(1 )3,*$ je vrlo va2an u &vako(nevnoj komunikaciji i &ma#ra &e naj&na2nijim &re(&#vom neverbalne komunikacije. Ako u)memo u ob)ir (a &u o'i o-le(alo (u"e/ &0va#amo (a nam &am !o-le( mno-o -ovori o je(noj o&obi. Kon#ak# o'ima )a(r2an &amo (jeli3 &ekun(e (u2e ne-o "#o o&oba koju &#e !o-le(ali &ma#ra !rikla(nim/ mo2e (a (ove(e (o reakcije ili 5i)i'ke a-re&ije/ ili mo2e (a bu(e &0va3ena kao )nak &ek&ualne !rivla'no&#i. ;a2an je i na'in -le(anja8 (u-o#rajno 5ik&iranje re)ervi&ano je )a ljubavnike ili lju#e ne!rija#elje. Ra"irene )jenice/ nevoljni re5lek& koji &e javlja be) ob)ira na koli'inu &vje#lo&#i/ !oka)uje emocionalno u)bu.enje ?&vi.anje/ la-anje@. Ako 2elimo (a o&oba &a kojom ra)-ovaramo &#ekne u#i&ak (a je &lu"amo/ #reba (a je -le(amo u o'i oko #ri 'e#vr#ine vremena ra)-ovora/ !o-le(ima (u-im 197 &ekun(i. Ee&#o &e !revi"e kon#ak#a o'ima &ma#ra )a i&ka)ivanje &u!eriorno&#i13/ manjak &amo!o"#ovanja/ !re#nju ili 2elju )a uvre(om &a-ovornika. Me.u#im/ !remalo kon#ak#a o'ima mo2e &e !ro#uma'i#i kao ne(o&#a#ak !a2nje/ ne!ri&#ojno&#/ nei&kreno&#/ ne!o"#ovanje ili &#i(ljivo&#. Preki(anje kon#ak#a o'ima &!u"#anjem !o-le(a #uma'i &e kao &i-nal !o(re.eno&#i. Komunikacija 3e bi#i naje5ika&nija ako &e ovaj a&!ek# neverbalne komunikacije kori&#i onoliko koliko u'e&nici ra)-ovora &ma#raju !rikla(nim )a &i#uaciju u kojoj &e nala)e. I6"$6 %,-$ &e kori&#i kao &re(&#vo )a !o&#i)anje bolje- ra)umijevanja !oruke koju (ru-i !oku"avaju (a !rene&u. Po&ma#ra'i #ra2e ra)li'i#e emocije na ra)li'i#im
1%

6u'eriornost# htt'())@@@.*oA#4agazin."o4)B?C?DEF7BF G20&HIJB=&FK=JF.ht4l

12

(ijelovima lica. S#ra0 &e obi'no #ra2i u o'ima/ kao i #u-a. Sre3a &e vi(i na obra)ima i u o'ima. I)nena.enje &e !oka)uje na 'elu/ u o'ima i na !okre#ima u&ana. 6ju#nja &e o&likava na licu. Po&#oje i mikro#renu#ni i)ra)i lica koji #raju &amo (jeli3 &ekun(e i #e2e &e uo'avaju. N!r. o&oba mo2e (a -ovori (a joj je (ra-o "#o vi(i neko-a i mo2(a &e 'ak i &mije"i/ ali &voj !ravi &#av mo2e o#kri#i mikro#renu#nim i)ra)om -a.enja. 7akvi i)ra)i lica &u i&uvi"e kra#ki (a bi i0 ve3ina lju(i )a!a)ila. 1 !rocjeni ne'ije- i)ra)a lica/ !o&ebno !ri !rvom &u&re#u &a o(re.enom o&obom/ #reba vo(i#i ra'una o !ojavi koja &e u !&i0olo-iji na)iva M0alo e5eka#M14. Su"#ina #e !ojave je&#e u #ome (a na #emelju je(ne o&obine/ koja nam &e &vi.a ili ne/ &#varamo &u( o 'i#avom 'ovjeku. ;e3inom -le(amo &!olja"nji i)-le( o&obe/ o( cr#a lica (o !okvareni0 )uba/ boje -la&a/ na'ina -ovora/ obla'enja. Kori&#imo i in5ormacije koje &mo ranije &a)nali o nekome/ a ne &vi.aju nam &e/ ili o(re.ena o&oba !o&je(uje o&obine koje &ami nemamo/ !a nam o(ma0 !o&#aje &im!a#i'na. 7o/ naravno/ &manjuje na"u objek#ivno&#. Jalo e5eka# je #e"ko i)bje3i. Mo2emo -a je(ino umanji#i ako &e &vaki !u# )a!i#amo koliko je on (jelovao na na" &u(. P)%)8$. 1.!%$ 'e&#o -ovori o #ome (a li &u lju(i !uni na(e ili &u (e!re&ivni/ (a li &u &amouvjereni ili &#i(ljivi/ (ominan#ni ili !okorni i &l. =ni koji &u !uni na(e/ (ominan#ni/ &amouvjereni u-lavnom 3e ima#i u&!ravno (r2anje. Po)i#ivni &#avovi !rema (ru-ima &u naj'e"3e !ra3eni na-injanjem na!rije(/ !o&ebno ka(a &je(imo. Ne-a#ivni ili ne!rija#elj&ki &#avovi &u &i-nali)irani na-injanjem una)a(. Prekr"#enim rukama &e 'e&#o mo2e i&ka)a#i ne-a#ivan &#av !rema (ru-oj o&obi/ a labavo (r2anje ruku !ore( #ijela #uma'i &e kao o#voreno&# i !ri&#u!a'no&#. .!%!2&, ()&1$(1 Prema i&#ra2ivanjima/ (o(ir je !rvo 'ulo koje &e ra)vija !o ro.enju i mo2e (a u&!ori (ru"#veni/ emocionalni !a i 5i)i'ki ra)voj beba ukoliko je o( &amo- !o'e#ka i)o&#avljen. S#o-a/ !o"#o je #oliko va2an/ &lu2i )a !oja'avanje verbalne !oruke. Do(irivanje mo2e (a ima veoma mo3an e5eka# na #o kako rea-ujemo na &i#uaciju. 6ju(i 3e ra(ije (o(iriva#i &a-ovornika ka(a !ru2aju neke in5ormacije/ &avje#/ ka(a nare.uju/ mole )a u&lu-u/ !oku"avaju (a ubije(e/ i)ra2avaju o(u"evljenje i#(./ a rije.e ka(a i&!unjavaju nare.enja/ !rimaju &avje#e/ 'ine nekome u&lu-u i#(. I&#ra2ivanjima je u#vr.eno (a &u lju(i koji (o(iruju (ru-e #okom komunikacije bolje !ri0va3eni/ a okarak#eri&ani &u i kao !ri&#u!a'ni/ kao lju(i koji !ru2aju je(nu (o)u &i-urno&#i. Poneka( &e (o(iru !rebr)o !ri!i&uju &ek&ualne kono#acije i #ime &e -ubi ono "#o ovaj vi( neverbalne komunikacije no&i &a &obom. 7okom komunikacije kori&#imo ra)li'i#e vr&#e (o(ira kako bi&mo o0rabrili neko-a/ i)ra)ili nje2no&# ili &ao&je3anje/ ili !ru2ili !o(r"ku. Fe(an o( veoma 'e&#i0 (o(ira je rukovanje. =no &lu2i kao !o)(rav ili kao !o#vr(a (o-ovora ili !rija#elj&#va. Prema i&#ra2ivanjima/ mekano rukovanje o&#avlja ne-a#ivan u#i&ak/ )a ra)liku o( #o!lo- &#i&ka ruke.
1$

2alo efe,at# htt'())@@@.*oA#4agazin."o4)B?C?DEF7BF G20&HIJB=&FK=JF.ht4l

1%

Ra)li'i#e vr&#e (o(ira imaju i ra)li'i#a )na'enja u )avi&no&#i o( #o-a kojim (ijelom #ijela &#e (o(irnuli (ru-u o&obu/ koji (io #ijela (o(iruje#e/ koliko (u-o #raje (o(ir/ (a li !o&#oji ili ne !o&#oji !okre# !o&lije (o(ira/ koliko je (o(ir &na2an/ (a li je neko (ru-i !ri&u#an/ ako je&#e ko je #o. 7u &u i &i#uacija i ra&!olo2enje u #renu#ku (o(ira i ve)a i)me.u u'e&nika. Fe(nom re'ju/ o(re.ivanje )na'enja (o(ira je kom!lek&no. 7ako.e/ i&#ra2ivanja !oka)uju (a &u lju(i koji (o(iruju (ru-e (o!a(ljiviji i o&#avljaju !rija#an u#i&ak. Ne #reba mi&li#i (a 3emo &e au#oma#&ki (o!a&#i lju(ima ako "e#amo okolo i (o(irujemo i0. Iako je (o(ir veoma mo3no &re(&#vo neverbalne komunikacije/ #reba bi#i oba)riv. Najbolje je kori&#i#i -a u &vr0u o0rabrivanja/ !o(&#icanja ili &ao&je3anja/ "#o &e mo2e !o&#i3i bla-im &#i&kanjem "ake ili bla-im #a!"anjem !o ramenu. 7reba ima#i na umu kul#urolo"ke ra)like kao i ra)like u va&!i#anju/ !a je 'e&#o mno-o bolje kori&#i#i o&#ale vje"#ine -ovora #ijela i (o!u&#i#i (a (o(ir ili #jele&ni kon#ak# (o.e vremenom/ "#o je mo-u3e !riro(nije/ kako njime ne bi&mo i)a)vali ono "#o ne 2elimo. P)("!1! 1,.!%$ 9 5!21)'! kori&#imo (a bi&mo na-la&ili ono o 'emu -ovorimo. =ni #reba (a (o!une rije'i/ (a )aje(no &a rije'ima #uma'e mi&li i o&je3anja ono-a ko -ovori. Sam -ovor be) -e&#ova je kao #or#a be) ukra&a. Naj'e"3e !oka)ujemo rukama ili klimamo -lavom/ !o(i2emo obrve i &l.. Po&#oje !okre#i koji imaju kul#urno o(re.eno )na'enje ?; )a !obje(u/ &!ojeni !alac i ka2i!r&# )a o(li'no i#(. @. Pokre#i rukama &u naj'e"3i -e&#ovi koji &e kori&#e #okom komunikacije. =&im "#o nam !oma2u u komunikaciji/ !okre#i #ijela mo-u je i ome#a#i ukoliko &u neumjereni i !revi"e na-la"eni jer mo-u uka)iva#i na nervo)u i ne(o&#a#ak &amo!ou)(anja ?#rljanje (lanova/ uvijanje ko&e/ #rljanje 'ela ili -la.enje bra(e@. P&i0olo)i ka2u (a &#av #ijela mo2e (a !oka2e &amo!ou)(anje ili ne&i-urno&#. 1koliko &#oji#e/ kla3enje #ijela &a no-e na no-u kao i !o-rbljen &#av o&im "#o (aju &liku ne&i-urno&#i/ mo-u 'e&#o (jelova#i i iri#iraju3e na ono-a ko va& &lu"a. Pokre#i -lavom ni&u va2ni &amo (ok -ovorimo ve3 i (ok &lu"amo/ jer ako &e kori&#e na !ravi na'in mo-u (a olak"aju komunikaciju. =ni mo-u (a &e kori&#e )a !oka)ivanje &#avova/ kao )amjena u -ovoru &u )nak !o(r"ke onome "#o je i)re'eno ali i (a !ro#urje'e i)re'enom. Ka(a je -lava vi&oko i mo2(a malo na-nu#a una)a(/ #o &e #uma'i kao !re)iran/ -or( !a 'ak i a-re&ivan &#av ako -a !ra#e o"#ar !o-le(/ i)vijene u&ne i neuobi'ajeno crveno lice. Po-nu#a -lava uka)uje na !okorno&#/ !oni)no&# ili 'ak (e!re&iju ?ako ovo !ra#e 5ak#ori kao "#o je &!or/ i&!reki(an i #i0 -ovor/ kao i i)bje-avanje kon#ak#a o'ima@. Prema i&#ra2ivanjima mu"karci kori&#e klimanje -lavom (a o)na'e (a &u neko-a vi(jeli i !re!o)nali/ (ok 2ene kori&#e nakre#anje -lave. Po(i-nu#e i ra)maknu#e obrve "alju !o)i#ivnije &i-nale ne-o &ku!ljene. S!u"#ene i &ku!ljene obrve i)ra2avaju bije&/ lju#nju/ )abrinu#o&#.

1$

L,3&, /")21)" Prema i&#ra2ivanjima !o&#oje 'e#iri )one kori"#enja !ro&#ora8

1. ra)(aljina o( L (o L.* me#ra na)iva &e in#imnom )onomP #a(a &e lju(i

(o(iruju ili im je la0ko (a (o(irnu je(no (ru-oP

2. (ru-a )ona je li'na )ona i !ro&#ire &e o( L.* me#ra (o 1 L cen#ime#ara. 7u &u

lju(i u &#anju (a &e rukuju ili &u makar na (u2inu ruke u(aljeni je(ni o( (ru-i0P
%. #re3a )ona je (ru"#veno9kon&ul#acij&ka )ona i !ro&#ire &e o( 1 L cen#ime#ara

(o 3 me#ra. Naj'e"3e &e kori&#i !ri &vako(nevnim &u&re#ima (ru"#veno- ili !o&lovno- #i!aP
$. !o&lje(nja )ona koja &e na)iva javnom )onom !ro&#ire &e o( 3 me#ra !a

navi"e. Ka(a &e na.emo &a nekim/ ne3emo va(i#i me#ar i) #orbe kako bi&mo &e uvjerili (a ni&mo !re"li u )onu u kojoj ne bi #rebalo (a bu(emo. 7a !o(jela ima )a cilj (a nam !omo-ne (a )namo "#a !oru'ujemo kro) ovaj a&!ek# neverbalne komunikacije. I&#ra2ivanja ka2u (a &u !rvi0 !e# minu#a najkri#i'niji !erio( u &u&re#u (voje lju(i. 7okom #o- vremena mi ra(imo mno-o vi"e o( je(no&#avno- u#vr.ivanja (a li nam &e neko &vi.a ili ne. Su(imo o karak#eru/ li'no&#i/ in#eli-enciji/ naravi/ li'nim navikama/ ra(nim &!o&obno&#ima/ !rikla(no&#i )a ulo-u !rija#elja ili !ar#nera i &l. Sve #o ra(imo na o&novu veoma malo in5ormacija o onom (ru-om/ "#o nam -ovori o neo!0o(no&#i &avla(avanja ove vje"#ine. Me.u#im/ ne &mijemo (a )aboravimo na i&kreno&# kao veoma va2an 5ak#or jer u kombinaciji &a ovla(anom vje"#inom neverbalne komunikacije mo2emo na !ravi na'in i (a u!o)namo (ru-e i (a !re(&#avimo &ebe.

4. 2. K$() /)#)%.0$1, &!'!"#$%&+ ()*+&,($-,.+7 : Kori&#i#e #on -la&a ovi&no o onome "#o -ovori#e/ kao "#o mu)i'ar kori&#i &voj in&#rumen#. : Rea-iraj#e na &i-nale koje vam "alju (ru-i lju(i u #renu#ku. Ako vam nije ja&no "#a &e (o-a.a/ !i#aj#e. Iolje je u&kla(i#i &e & o&je3ajima koje nam komunicira (ru-a o&oba ne-o o&#a#i koncen#rirani na ono "#o 2elimo re3i. : Rea-iraj#e na nje2no&#i (ru-i0 lju(i. Mno-i lju(i imaju #e"ko3a & (o(irom ili )a-rljajem. Ionako vjeroja#no ima#e ve3e !o#rebe )a )a-rljajem ne-o "#o ima#e !rilike bi#i )a-rljeni. Prema #ome nemoj#e &e o!ira#i ne-o &e !re!u&#i#e. : Po0vali#e i )a0vali#e ka(a vi(i#e (a va& (ru-a o&oba &lu"a &a !a2njom i rea-ira neverbalnim )nakovima na va&. 7o 3e u'ini#i komunikaciju jo" u-o(nijom )a va& oboje.
15

: Kori&#i#e kon#ak# o'ima. Ee&#o n!r. ne -le(amo (ru-e lju(e ka(a nam je neu-o(no ili ka(a -ovorimo o bolnim #emama. : Ka(a ra)-ovara#e & nekim ko-a voli#e u0va#i#e #u o&obu )a ruke &vojim rukama. 7o 3e !o&la#i !oruku (a #o "#o -ovori#e ima )a cilj !ove3anje bli&ko&#i/ a ne ru"enje mo&#ova. I !omo3i 3e (a (ru-a o&oba 'uje ono "#o joj 2eli#e re3i umje&#o (a &e o&je#i na!a(nu#o i (a &e brani. : Primje3uj#e kakav e5ek# va"e rije'i imaju na (ru-u o&obu. Eini li vam &e (a joj !une ili !ra)ne ba#erije$ ;a" ra(ar 3e &e vje2bom i)o"#ri#i i br)o 3e#e )na#i kakav e5ek# ima#e na (ru-e. Ne )aboravi#e (o(iriva#i i -rli#i bli&ke lju(e.

4. 3. R)4 , &!'!"#$%&$ ()*+&,($-,.$ ,;erbalna i neverbalna komunikacija &e mo-u ra)li'i#o o!a2a#i i i)ra)i#i ko( mu"karaca i 2ena. 1)mimo/ n!r. je(an o( naj'e"3i0 neverbalni0 i)ra)a9 kon#ak# o'ima. 6ju(i kori&#e kon#ak# o'ima na ra)li'i#e na'ine/ obi'no (a bi !rivukli ne'iju !a2nju ili (a bi )a!o'eli neku (ru"#venu inrerakciju. Ako mu"karac )uri u 2enu/ on(a &e #o mo2e &0va#i#i kao je(an !riro(an oblik !ona"anjaP ako je 2eni ne!rija#no/ ona #o mo2e i)bje3i #ako "#o 3e &krenu#i !o-le( i !rekinu#i #akvu in#erakciju. S (ru-e &#rane/ ako 2ena )uri u mu"karca/ on(a &e #o 'e&#o u)ima kao !ona"anje koje ima neke &ek&ualne alu)ije. Ako &e ovi !rimjeri !o&ma#raju !oje(ina'no/ mo-u i)-le(a#i !o#!uno neva2no/ me.u#im ako &e !rou'avaju )aje(no/ on(a jo" vi"e !o#vr.uju obra&ce (ominacije na o&novu ro(a.41*

15

>ru'a autora; 6o"iologija za e,ono4iste; str. %.

11

5. PRAVILA KOMUNIKACIJSKOG ODNOSA 6ju(i u komunikacij&ki o(no& ula)e &a ra)li'i#im namjerama i o'ekivanjima/ ali )a &vaku &#ranu va2e i&#a !ravila8 1. Svako u o(no&u &a (ru-im 2eli bi#i (jelo#voran. Da bi #akav mo-ao bi#i/ !oje(inac mora ima#i &lobo(u i)ra2avanja ?bi#i u!ravo onakav kakav ina'e je&#e@ i mora !o)nava#i &ebe ?&voje mi&li/ o&je3anja/ reakcije@. Ako &e !ona"a onako kako (ru-i o( nje-a o'ekuju/ #a(a komunikacija #r!i ?)bo- !o#i&nu#one)a(ovolj&#va@/ a on nije (jelo#voran. . Svako u o(no&u 2eli bi#i u&!je"an. Da bi &e #o !o&#i-lo nije (ovoljno !o)nava#i &amo &ebe/ ve3 #reba u!o)na#i (ru-e/ "#o )na'i !ri0va#i#i (a i oni imaju &li'ne ili i&#e !o#rebe/ (a i oni 2ele bi#i #o "#o je&u. Savla(avanje o#!ora u &ebi !rema onima koji &u (ru-a'iji/ koji mi&le i !ona"aju &e (ru-a'ije/ !ri0va#anje (ru-i0 onakvima kakvi je&u/ !re(u&lov je u&!je"ni0 o(no&a.
%. Svako

u o(no&u 2eli bi#i &lobo(an ?manje o!#ere3en normama i konvencijama@. Nije (ovoljno &amo !o)nava#i &ebe i !ri0va#i#i (ru-e/ neo!0o(no je ra)umje#i (ru-e. Ra)umje#i )na'i !oi&#ovje#i#i &e #j. u2ivi#i &e u ra)mi"ljanje i o&je3anje (ru-o-. Samo #ako je mo-u3e !o)nan&#vo/ !rija#elj&#vo i neo!#ere3en o(no&.

4. Da bi neko u"ao u !roce& komunikacije mora ima#i mo#iv. =&novni mo#iv )a komuniciranjem le2i u na"im !o#rebama )a !ri!a(anjem/ &i-urno"3u/ &amoo&#varivanjem/ !a i u 5i)iolo"kim !o#rebama.

Po&#oji nekoliko ne#a'ni0 vjerovanja o komunikaciji8 1. Komunikacija je ne"#o "#o &vi )naju/ ne"#o "#o je &amo !o &ebi ra)umljivo. Ne#a'no/ jer &e komunikacija u'i.
2. Komunicira &e rije'ima. Ne#a'no. Najve3i (io komunikacije o(vija &e

neverbalno/ !okre#ima/ mimikom16/ vanj&kim i)ra2avanjima. 3. Komunikacija je &vemo3na ili komunikacija je nemo3na. Ne mo2e &e -ovori#i o a!&olu#nim #erminima/ jer komunikacija ovi&i o brojnim 5ak#orima ?ako neko-a ,u0va#imo4 u ra&!olo2enju/ mo2emo mu re3i i ono "#o je u (ru-im u&lovima ne)ami&livo@. 4. Komunikaciju je mo-u3e i)bje3i. Ne. Mi komuniciramo na"im kom!le#nim !ona"anjem ?ako ne ra)-ovaramo/ okrenemo -lavu/ o(emo i) !ro&#orije/ ne ka2emo ono "#o mi&limo9 &ve &mo i!ak rekli/ jer je i #o komunikacija@.

11

Ii4i,a# htt'())hr.@i,i'edia.org)@i,i)Be*er5alna-,o4uni,a"ija

10

*. =!&e2nija komunikacija vo(i boljim i u&!je"nijim o(no&ima i boljem rje"avanju !roblema.

6. ZAKLJUAK Komunikacija i&!unjava o&novnu lju(&ku !o#rebu8 !o#rebu (a bu(emo u kon#ak#u &a (ru-im lju(ima. 1 )a#vorima/ &amice &e kori&#e kao ka)na jer &!rje'avaju i&!unjavanje o&novni0 lju(&ki0 !o#reba. Sve "#o 'inimo u 2ivo#u )a0#ijeva komunikaciju. I o&obni i !ro5e&ionalni u&!je0 'e&#o ovi&e o #ome koliko (obro ra)umijemo (ru-e i koliko (obro (ru-i mo-u ra)umje#i ono "#o im 2elimo !renije#i komunikacijom. Dok &a nekim ra)-ovaramo/ #rebamo obra#i#i !a2nju na &lje(e3e )nakove jer i oni nam ?neverbalno@ -ovore/ n!r. i)ra) lica !oka)uje8 &vi.anje/ in#ere&/ i&kreno&# i#(. Po-le( !oka)uje8 bli&ko&# ili ne&!remno&# na in#erakciju. Polo2aj #ijela !oka)uje o#!or ili lju#nju ako je rije' o okre#anju o(/ a #o!linu ako je #ijelo bla-o na-nu#o !rema. Pro&#orna u(aljeno&# o( 4L cm i)ra2ava bli&ko&#/ &ocijalni o(no&i 1.93 m i vi"e/ javno&# 3 m i vi"e. Do(ir i)ra2ava8 #o!linu/ ljubav/ &#ra0/ u)nemireno&#/ lju#nju ili bije&. Na2alo&#/ ra)-ovor kao naj'e"3i oblik komunikacije ne i&klju'uje &ukobljavanje ?verbalne na!a(e/ !oni2avanje/ u)ajamno vrije.anje/ ru2ne rije'i/ a-re&ivno&#/ ne#oleranciju i&l.@. Po&#avlja &e !i#anje8 Kako i)a3i i) #o- )a'arano- kru-a$ Mi mo2(a ne mo2emo !romijeni#i (ru-e/ ali &vako o( na& mo2e !romijeni#i &ebe/ mo2e nau'i#i je)ik !ri0va#anja. 7o ne )na'i na!u&#i#i &voje mi&li/ &voje &#avove/ &voja o&je3anja i !o#rebe/ ali )na'i ra)umje#i i onu (ru-u &#ranu/ bi#i em!a#i'an/ !a2ljivo &a&lu"a#i (ru-u o&obu i ja&no i&ka)a#i &voje mi&li i &voja o&je3anja. Ako je !o#reba )a komunikacijom na bilo koji na'in u-ro2ena/ ako &u na&#ale &me#nje/ komunikacija !o&#aje o#e2ana i neu&!je"na i mo2e !rera&#i u &ukob.

1<

7. LI ERA URA 1.Gru!a au#oraP ,Sociolo-ija )a ekonomi&#e4 . >e3o F.P ,P&i0olo-ija4P Den5a&P 7u)laP LL*. -o(. 3. 0##!8HHan(jeli9cuvari.comHverbalna.0#ml 4. 0##!8HH&&9ri.0rH&avje#ovali&#e.!0!$ak#ivQRS7* *. 0rH&avje#ovali&#e.!0!$ak#ivQ)S11* 6. 0##!8HH0r.Tiki!e(ia.or-HTikiHNeverbalnaQkomunikacija 7. 0##!8HHTTT.voU9ma-a)in.comHNE;ERIA6NA< LK=M1NIKADIFA.0#ml