ipak, mogranj, nar, granat, granat-jabuka, uliar (lat.

Punica granatum) grm je ili drvo koje uspijeva u krajevima s toplijom klimom. ipak je polulistopadna biljka, tj. za blaih zima e zadrati dio svojih listova, dok e za otrijih zima izgubiti sve listove. Biljka ima uspravne i razgranate grane, a stanite joj je osunano s visokim temperaturama, tlo vodopropusno, jer biljka ne voli mnogo vlage. vjetovi su zvonoliki a plod veliine jabuke je ukasto!"rvene boje. #ora ploda je koasta i ne jede se. $nutar ploda nalaze se jestive, slatke i sone sjemenke koje imaju po jednu ovalnu koti"u. #oristi se za izradu elea i sokova. Bogat je%os%orom, kalijem, kal"ijem i eljezom, a sadrava i vitamin B& (nia"in), te vitamine B', B(, B) i B* (pantotensku kiselinu). +noge su studije potvrdile, da se radi o jednom od najljekovitijih voa na svijetu, zbog blagotvornog utje"aja na kardiovaskularni, ivani i kotani sustav. ,okazalo se i da dnevna doza ekstrakta nara moe pomoi u sniavanju krvnog tlaka i razine kolesterola. -nanstveni"i smatraju, da smanjuje rizik od sranih bolesti kod gojaznih osoba za '. posto./'0 1tudije pokazuju, da sadri bogatstvoantioksidansa, a poveana konzuma"ija povezana je s poboljanjem kardiovaskularnog statusa, usporavanjem gubitka hrskavi"e to bi moglo utje"ati na usporavanje artritisa, kao i s povoljnim djelovanjem na prostatu, krvni tlak, 2lzheimerovu bolest, plodnost istarenje./(0

,odrijetlo /uredi0
3visno o raznim autorima, podrijetlo ove biljke se razliito interpretira. ,ojedini autori je izvorno svrstavaju u regiju 4rana, ,akistana, 2%ganistana i sjeverne 4ndije, dok je drugi svrstavaju u autohtonu mediteransku biljku.

,odrazdioba vrste /uredi0

Punica granatum var. spontanea ! ipak u divljem stanju (poznat kao ljutun, naroito prisutan u dolini 5eretve), nii i trnovitiji grm, sa manjim i kiselim plodovima. Punica granatum var. sativa ! pitomi ipak, jaeg i veeg rasta, krupnijih, sla6ih i jestivih plodova. Punica granatum var. nana ! ukrasni ipak, ukrasni grm, uzgaja se zbog svog patuljastog rasta i malih plodova. Boja "vjetova varira ovisno o podvrsti od bijele do "rvene. 4ma najbolje predispozi"ije za oblikovanje u bonsai.

5ar ! voe koje lijei izvana i iznutra

5ar, ipak ili mogranj, lat. Punica granatum, jedna je od najstarijih vrsta voa poznatih ovjeanstvu. -apisi o njemu mogu se pronai u mnogim kulturama i religijama. 3vo hranjivo voe bogato antioksidansima oduvijek je "ijenjeno kao simbol zdravlja, plodnosti i vjenog ivota. 4znimno su popularni njegovi sok, sjemenke i ulje. +noge studije potvrdile su da se radi o jednom od najljekovitijih voa na svijetu zbog blagotvornog utje"aja na kardiovaskularni, ivani i kotani sustav.

Sastav i ljekovitost nara

5ar je odlian izvor vitamina B*, kalija, prirodnih %enola poput elagitanina i %lavonoida. 1to miligrama nara sadri ') posto preporuene dnevne koliine vitamina 1adri %itokemikalije koje potiu stvaranje serotonina za bolje raspoloenje i estrogena za odravanje kotane mase. 3vo otkrie iznimno je bitno za prevenciju osteoporoze. #linika istraivanja pokazuju da tvari koje nalazimo samo u naru, zvane punicalagini, pogoduju zdravlju sr"a i krvnih ila. 1manjuju kolesterol i tlak te ubrzavaju otapanje naslaga u ilama nastalih od ateroskleroze. ,uni"alagini su i glavni izvor antioksidativnog djelovanja nara. $z korist za sr"e i krvne ile, sastoj"i nara inhibiraju rast raka dojke, prostate, debelog "rijeva,

leukemiju te spreavaju promjene koje potiu rast tumora. 7okazano je da aa soka od nara dnevno ima snanije antioksidativno djelovanje od ae "rnog vina ili zelenog aja, dok ekstrakt nara djeluje i do deset puta jae. -a podizanje imuniteta i preven"iju zdravstvenih poremeaja strunja"i preporuuju dnevnu konzuma"iju (,* de"ilitra svjee istisnutog ili kvalitetnog kupovnog soka nara. #oristi soka od nara8 smanjuje rizik od nekolikih vrsta raka titi od osteoporoze i 2lzheimerove bolesti jaa imunitet uva zdravlje zuba unitava e."oli i sta%ilokoke usporava starenje uva zdravlje sr"a i krvnih ila poboljava erektilnu %unk"iju podie kvalitetu spermija

Ulje nara
$lje nara izrazito je bogato i hranjivo te se moe primjenjivati lokalno i oralno u kozmetike i medi"inske svrhe. 4ma estrogenska, antiupalna i antimikrobna svojstva. 4straivanja pokazuju da ulje nara titi od raka, dijabetesa, gojaznosti i sranih bolesti. Bogatstvo antioksidanata ini ulje nara monim saveznikom protiv starenja. 5jegovi sastoj"i punicina i elagina kiselina lijee, za"jeljuju i hidratiziraju suhu, popu"alu, umornu i iritiranu kou. 9raaju elastinost koi, ujedno se borei protiv ekcema, psorijaze i sun"em opeene koe. +asne kiseline koje sadri smanjuju otekline i bol u miiima. 3biluje %itoestrogenima, koji olakavaju simptome menopauze i predmenopauze poput valunga, promjena raspoloenja, nonog znojenja i manjka libida. $lje nara moe se koristiti lokalno, oralno i za masau. #ao sredstvo za njegu koe obino se mijea s drugim baznim uljima kako bi mu se ubrzala

apsorp"ija kroz kou i poboljala tekstura i osjeaj na koi. 3d njega se izra6uju sapuni, masana ulja, luksuzna kozmetika za li"e i drugi proizvodi za ljepotu.

Primjena nara u kulinarstvu

3d nara se pripremaju elei, kolai, sirupi, melase, sokovi, likeri, vino, o"at i aj.

cat :edan do dva mogranja usitnite i stavite u bo"u zajedno s korom. ,relijte jednom litrom jabunog o"ta i ostavite da se kora moi &; dana te pro"ijedite. ,reporuuje se kao zain za salate ljudima koji imaju amebe ili druge "rijevne parazite.

!rki jogurt s narom 1astoj"i ' litra grkog jogurta ( li"e meda pola lii"e vode naraninog "vijeta ' veliki nar ,omijeajte sve sastojke i servirajte s listiima mente i integralnim keksima.

Sorbet od nara 1astoj"i & ali"e hladnog soka od nara pola ali"e meda ili sirupa agave ' sok limuna 1ok dobro pomijeajte s medom ili sirupom agave te dodajte limunov sok. 5akon to ga ostavite tri sata u zamrzivau, moete uivati u ovom iznimno zdravom i ukusnom desertu.

"erba i uvanje 5ar raste u obliku grma, "vjeta u ljeti, a sazrijeva u kasnu jesen. 1adi se u zavjetrinu na junu stranu, jer mu treba puno sun"a. ,lodovi su teki i okrugli, a nakon branja vie ne zriju, tako da nee

postati sla6i ako odstoje. 5a sobnoj temperaturi plod moe stajati mjese" dana, a u hladnjaku dva mjese"a. 3ieni nar moete zamrznuti do godine dana. 1vjei sok moe stajati u hladnjaku do tri dana.

"iber ili papar (lat. piper nigrum) je biljka penjai"a iz porodi"e ,ipera"eae, uzgaja se zbog svojih plodova, koji se obino sue i koriste kao zain. 5jen plod, poznat kao zrno bibera kada je osuen, je oko * milimetara u preniku, tamno "rvene boje kad je potpuno zrelo, a, kao i sve kotuni"e, sadri jednu sjemenku. -rna bibera, kao i prah biber koji se dobije njihovim meljenjem, moe se opisati samo kao biber, ili tanije kao crni biber (kuhano i sueno nezrelo voe), zeleni biber (sueno nezrelo voe) i bijeli biber(suene zrele sjemenke). rni biber je porijeklom iz june 4ndije, te se intenzivno uzgaja i drugdje u tropskim krajevima. <renutno 9ijetnam je najvei svjetski proizvo6a i izvoznik bibera, sa proizvodnjom &=> svjetskog usjeva bibera od (;;?. godine. 1ueni mljeveni biber je bio koriten jo od starog vijeka zbog svog okusa kao i ljekovitog svojstva. rni biber je zain kojim se najvie trguje u svijetu. <o je jedan od najeih zaina koji se dodaje evropskoj kuhinji i njenim potom"ima. @jutoa "rnog bibera je zbog hemijske tvari piperin. 1veprisutan je u industrijaliziranom svijetu, esto se uparuje s kuhinjskom soli.

,iperidinski
1a Aikipedije, slobodne en"iklopedije

Piperidin ( #zinane nakon Bantzs"h!Aidman nomenklaturi ) je organski spoj s molekularnom %ormule ( B ( ) * 5B. 3vahetero"ikliki amin se sastoji od est!lani prsten koji sadrava pet metilenske mostova (! B

( !) i jedan amino most (!5B!). <o je bezbojna tekuina bijesno s mirisom opisao kao amonijaka, papar!

kao to je, / ( 0 5aziv dolazi od imena roda Piper , to je latinska rije za papar. / & 0 piperidinski je nairoko koristi blok i kemijskih reagensa u sintezi organskih spojeva, ukljuujui i %arma"eutskih proizvoda.

Proizvodnja $ uredi %
4ndustrijski, piperidinski je proizveden od strane hidrogena"ije od piridinu , obino tijekom molibden disul%idne katalizator8 / = 0
*

B*5C&B(D

B '; 5B

,iridin moe se smanjiti na piperidina je natrij u etanolu . / * 0

Prirodna pojava piperidina i derivatima $ uredi %

,iperidinski sama je dobiveno od "rnog papra , / ) 0 iz Psilocaulon absimile 5EBr (2izoa"eae), / . 0 a Petrosimonia monandra . / ? 0 ,iperidinski strukturne motiv je prisutan u brojnim prirodnim alkaloida . <o ukljuuje piperine , to daje "rni papar svoj zainjen okus. <o je dao spoj svoje ime. 7rugi primjeri su poar mrav toksin solenopsin , / F 0 nikotina analogne anabasine od <ree duhan ( Nicotiana glauca ), lobeline od indijske duhana , i toksinog alkaloid "oniine od otrovnog otrovno bilje , koji je koriten staviti 1okrata na smrt./ '; 0

&on'ormacija $ uredi %
,iperidinski pre%erira stoli"a ustrojstvo , slino "ikloheksana . -a razliku od "ikloheksana, piperidinski ima dvije razluena stoli"a kon%orma"ije8 jedan s 5!B obvezni"a u jednom aksijalnom poloaju , a drugi u ekvatorijalnom poloaju. 5akon brojnih kontroverzi tijekom 'F*;!ih 'F.;!ih, ekvatorijalni kon%orma"ijom je utvr6eno da je stabilniji od ;,.( k"al G mol u plinskoj %azi.
/ '' 0

$ nepolarnih otapala , u rasponu izme6u ;,( i

/ '( 0

;,) k"al G mol ,ro"ijenjeno je, ali u polarna otapala osovinsko pridrava pravila moe biti stabilan.

7va

kon%ormera inter"onvert brzo kroz duika inverzije H slobodna energija aktiva"ije barijera za ovaj pro"es, pro"jenjuje se na ),' k"al G mol, znatno je nia od ';,= k"al G mol za prsten inverzije . / '& 0 $ sluaju N ! methIlpiperidine, ekvatorijalni kon%orma"ijom poeljna je &,') k"al G mol, elji methIl"I"loheJane , ',.= k"al G mol.
/ '' 0

to je mnogo vie nego u

osno konformacijom

Ekvatorijalna konformacijom

(eakcije $ uredi %
,iperidin je nairoko koristi sekundarni amin . <o je nairoko koristi za pretvaranje ketone bi enamines . / '= 0 Enamines proizlazi iz piperidina moe se koristiti u alkila"iju 1tork enamine reak"ije. / '* 0 ,iperidin mogu se pretvoriti u kloraminsku
*

B '; 5 @ s kal"ijev hipoklorit . Kezultiralo kloraminsku

prolazi dehIdrohalogenationpriutiti "ikliki imine. / ') 0

)*( kemijski pomaci $ uredi %

'&

5+K L ( 7 l & , ppm) =..*, (..(, (*.( ' B 5+K L ( 7 l & , ppm) (..F, (.'F, '.*'

&oristi $ +dit %
,iperidin se koristi kao otapalo i kao baza . 4sto vrijedi i za odre6ene derivata8 N ! %ormIlpiperidine je polarna aprotinom otapala s boljim ugljikovodika topljivosti od drugih amid otapala i (,(,),)!tetramethIlpiperidine je vrlo otean steri"allI bazu, korisna zbog svoje niske nu"leophili"itI i visokom topljivost u organskim otapalima . -naajan industrijska primjena piperidina je za proizvodnju dipiperidinIl dithiuram tetrasul%ide , koji se koristi kao gume vulkaniza"ije gasa. / = 0

Popis piperidinski ,ijekovi $ uredi %

,iperidinski i njeni derivati su sveprisutni izgra6eni u sintezi lijekova i %ine kemikalije. ,iperidinski struktura npr. nalazi se u %arma"eutskim8

11K4 (selektivni serotonin inhibitori)

paroksetin

2nalepti"s G 5ootropi"s (1timulansi)

metil%enidati ethIlphenidate pipradrol desoJIpipradrol

1EK+ (selektivni modulatori estrogenskih re"eptora)

raloksi%en

9azodilatatori

minoJidil

5euroleptika (2ntipsihoti"i)

3pioidi

risperidon tioridazin haloperidol droperidol mesoridazine

,etidin (meperidina) loperamid

3stali zastupni"i ,sI"ho"hemi"al spojevi

melperone su psI"ho"hemi"al agenti 7itran !B (:B!&(F), 5!metil!&!piperidil benzilate (:B! &&)), te u mnogim drugima.

,iperidinski tako6er esto koristi u kemijskim reak"ijama razgradnje, kao za sekven"ioniranje 75# u "ijepanja pojedinih modi%i"iranih nukleotida. ,iperidinski tako6er esto koristi kao bazu za deprote"tion od Mmo" !aminokiselina koje se koriste u vrstoj %azi sinteze peptida .

,iperidinski naveden kao pretea <abli"a 44 prema #onven"iji $jedinjenih naroda protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima , a njegove uporabe (izviru u 'F.;) u tajnoj proizvodnji , ,!a (tako6er poznat kao an6eoski prah, sherms, mokro, itd .)

Lobelia / l b ja l ja / / ( 0 je rod od "vjetni"a obuhvaa &); do =;; vrsta, s sub"osmopolitan distribu"iju prvenstveno u tropska na toplim umjerenim regijama svijeta, nekoliko vrsta koja se iri u hladnijim umjerenim regijama. / & 0 Engleski nazivi su , "+,-# , astme korov , bar'.eed , indijski duhan , heavelea' , puke.eed , retch.ort , budala je "ane , i vomit.ort .

pis $ uredi %
Kod Lobelia obuhvaa znatan broj velikih i malih godinjih, viegodinje i grmolikih vrsta, izdrljiv i njean, iz razliitih stanita, u razliitim bojama. +noge vrste pojavljuju se potpuno razlikuje od drugih. +e6utim, svi imaju jednostavne, drugaijih lia i ( balava" "jevaste "vjetove, svaki s pet renjeva. Nornje dvije renjeva moe stajati uspravno, a donja tri renja mogu biti raspore6eno. vatnja je esto u izobilju, a "vijet boja intenzivna, stoga njihova popularnost kao ukrasno vrtno predmeta. / = 0

/aksonomija $ uredi %
Koda je dobio ime po belgijskom botaniar +atthias de @obel ('*&?!')')). / & 0 5eki botaniari stavite rod i svoje rodbine u zasebnoj obiteljskoj @obelia"eae , drugi kao pot%amilija @obelioideae unutar ampanula"eae . Nrupa phIlogenI "vjetnjaa ne ine vrstu odluku o tome, navodei rod pod obje obitelji. Lobelia je vjerojatno osnovni oblik iz kojeg su mnogi ostali lobelioid rodova su izvedeni pa je stoga vrlo paraphIleti" i nije dobra roda./ dovoljno specifian potvrditi 0 / Izvorni znanstveni? 0 5a primjer, havajski vrste (vidi havajski lobelioids ) nastao iz jednog uvod u Bavajima '* milijuna godina prije, najvjerojatnije iz 2zije LOBELIA u LOBELIA subg. upa . / * 0 +e6utim, grupa jo nije studirao na odgovarajui nain preurediti klasi%ika"iju. / citat potreban 0

+kologija $ uredi %
Lobelia vrste koriste kao hrana biljke od liinki nekih leptira vrsta, ukljuujui 1eta"eous hebrejskom lik .

Uzgoj i uporaba $ uredi %

5ekoliko vrsta se uzgaja kao ukrasno bilje u vrtovima. <o ukljuuje Lobelia cardinalis sIn. Lobelia fulgens (kardinal "vijet ili 4ndian pink), lobelija sip!ilitica (plava lobelija), a Lobelia erinus (poznati pratei biljka koristi za otrenje u posteljinu sheme i prozorskim kutijama). / = 0

0ibridi $ uredi %
Brojni hibridi su proizvedeni, posebno Lobelia O speciosa , hibridna proizlazi iz L" fulgens , L" cardinalis P L" sip!ilitica . 4zraz Q%an hibridiQ se tako6er koristi. / ) 0 3va biljka je granino izdrljiv i zahtijeva plodno, vlano tlo. <o je pogodan za ljetne posteljinu shema ili uzgoj u kontejnerima. 1ljedee sorte stekli KoIal 1o"ietI hortikulturni je nagradu Narden +erit 8 ! L" O speciosa RMan 3r"hidrosaR / . 0 Q /?0 L" O speciosa RMan <ie%rotR / F 0 L" O speciosa R,ink Elephant Q / '( 0 L" O speciosa RMan 1"harla"h L" O speciosa RMan -innoberrosaR / '; 0 L" O speciosa R#ompliment 1"harla"hR / '' 0

$ viktorijanskoj jeziku "vijea , lobelija simbolizira zlobu i neprijateljstvo.

/radicionalna medicina $ uredi %

4ndijan"i koriste @3BE@42 za lijeenje dinih i miinih poremeaja, i kao purgativ . 9rste koje se koriste najee u suvremenom herbalism je Lobelia inflata (4ndian duhan). / '& 0+e6utim, postoje tetni uin"i koji ograniavaju koritenje @3BE@42. / '= 0 @obelia je bio koriten kao Q asthmador Qu 2ppala"hian narodnoj medi"ini / '* 0 7vije vrste, L" sip!ilitica i L" cardinalis , neko smatrala lijek za si%ilis . / ') 0 Berbalist 1amuel <homson popularizirao ljekovito koritenje @3BE@42 u 127!u poetkom 'F. stoljea, kao i druge ljekovite biljke poput goldenseal . / '& 0 :edna vrsta, Lobelia c!inensis (zove Ban Bian Lian , na kineskom), koristi se kao jedan od temeljnih pedeset bilja u tradi"ionalnoj kineskoj medi"ini . 5ekoliko je istraivanja pokazalo da je lobelija je neuinkovito u pomaganju ljudima da prestanu puiti.
/ '. 0

&emijski sastojci $ uredi %

Ekstrakti Lobelia inflata sadre lobeline , koja je pokazala pozitivne uinke u lijeenju viestruka otpornih tumorskih stani"a in vitro . / '? 0 5adalje, lobeline moe se mijenjati kako bi lobelane smanjuje se metam%etamina samoupravu u takora. / 'F 0 1toga se otvara perspektiva u lijeenju ovisnosti metam%etamina. / (; 0

)uspojave $ uredi %
-bog svoje slinosti nikotina , unutarnja upotreba @3BE@42 moe biti opasno za osjetljive popula"ije, ukljuujui i dje"u, trudni"e, / (' 0 i osobe sa sranim bolestima. ,retjerano koritenje e izazvati muninu i povraanje. / (( 0 <o se ne preporuuje za koritenje od strane trudni"a i najbolje upravlja strunjak osposobljen u koritenju. 3na tako6er ima kemijske poznat kao @obelli"IonI"in, to moe uzrokovati vrtoglavi"u.