KAZALO

PROSLOV I. TETOINJE KOJI UGROAVAJU POVRE Uvod tetnici Uzronici bolesti Korovi II. MJERE ZATITE POVRA Uvod Agrotehnike mjere Izbor otpornijih kultivara Mehanike mjere Fizikalne mjere Bioloke mjere Sterilizacija tla Kemijske mjere m. SREDSTVA ZA ZATITU BILJA - opi dio (fitofarmacija) Uvod Podjela sredstava za zatitu bilja Kemijska sredstva za zatitu bilja Nabava sredstava Otrovnost sredstava za zatitu bilja za ljude Ostaci (rezidui) sredstva na povru Otrovnost za ivotinje, biljke i okoli Mjere za zatitu osoba i okolia Rezistentnost tetnika Biotehnika sredstva Bioloka sredstva za zatitu bilja IV. PREGLED SREDSTAVA ZA ZATITU POVRA Uvod Insekticidi Akaricidi Nematocidi

9 13 13 14 19 23 27 27 27 29 31 32 34 36 42 45 45 45 48 51 52 54 58 60 62 64 67 75 75 77 90 91

Limacidi Rodenticidi Fungicidi Herbiddi Regulatori rasta biljaka Sredstva za spreavanje klijanja krumpira Pomona sredstva V. PRIPREMA I PRIMJENA SREDSTAVA 2A 2ATITU POVRA Priprema sredstava Primjena sredstava VI. SUSTAVI ZATITE POVRA Uvod Uobiajena - konvencionalna zatita Integrirana zatita povra ; Ekoloka proizvodnja povra i zatita te proizvodnje VII. BOLESTI POVRA KOJE SE PRENOSE SJEMENOM I NJIHOVO SUZBIJANJE VIII. TETNICI RAZLIITIH VRSTA POVRA tetnici u tlu Sovice pozemljue uta kukuruzna sovica Metlica Stabljikina nematoda Nematode smee pjegavosti korijena Nematode korjenovih kvrica Puevi Glodavci tetni povru Divlja i ptice EX. KRUMPIR Uvod Klju za prepoznavanje tetoinja tetnici Bolesti Suzbijanje korova X. PLODOVITO POVRE Klju za prepoznavanje tetoinja tetnici ei u zatvorenom prostoru tetnici ei na polju

91 92 96 108 119 122 122 125 125 129 135 135 135 136 143 149 159 159 165 167 168 169 171 172 174 175 178 181 181 182 184 201 220 227 227 231 246

Bolesti rajice Bolesti paprike i patlidana Bolesti krastavaca, dinja i lubenica Suzbijanje korova

252 273 281 292

XI. K R S T A I C E (KUPUSNJAE)

Klju za prepoznavanje tetoinja tetnici Bolesti Suzbijanje korova Klju za prepoznavanje tetoinja tetnici salate, endivije i radia tetnici pinata i blitve Bolesti salate, endivije i radia Bolesti pinata Bolesti blitve Bolesti cikle Bolesti matovilca Suzbijanje korova Klju za prepoznavanje tetoinja tetnici Bolesti graha Bolesti graka Bolesti boba Suzbijanje korova

303

303 306 323 337 345 347 349 352 362 365 368 368 369 375 376 386 391 396 397

xn. USNATO P O V R E

345

xm. LEPmNJAE - M A H U N A R K E

335

XIV. L U K O V I A S T OP O V R E

Klju za prepoznavanje tetoinja tetnici Bolesti Suzbijanje korova

405

405 406 413 419

XV. K O R J E N A S T OP O V R E

Klju za prepoznavanje tetoinja tetnici Bolesti mrkve Bolesti celera Bolesti perina i pastrnaka Zajednike bolesti titarki Suzbijanje korova

427

427 428 435 437 438 439 442

XVI. VIEGODINJE POVRE Artioka: tetnici, bolesti, suzbijanje korova parga: tetnici, bolesti, suzbijanje korova XVn.UZGAJANE GLJIVE tetnici Bolesti XVm. NAJVANIJI KOROVI U POVRU XIX. RJENIK UPOTRIJEBLJENIH STRUNIH IZRAZA XX. ZNAENJE OZNAKA UPOZORENJA I OBAVIJESTI Oznake upozorenja Oznake obavijesti XXI. POPISI DJELATNIH TVARI I PRIPRAVAKA SREDSTAVA ZA ZATITU POVRA DOZVOLJENIH U HRVATSKOJ U POVRU Popis djelatnih tvari Popis pripravaka XXn. INDEKSI Indeks 1. Hrvatski i znanstveni nazivi spomenutih vrsta povra Indeks 2. Hrvatski i znanstveni nazivi tetoinja povra Indeks 3. Popis hrvatskih i znanstvenih naziva najvanijih korova u povru XXm. LITERATURA Autori Sponzori

449 449 453 459 459 464 469 485 485 485 488 491 491 494 501 501 502 513 515 517 519

Proslov

u Hrvatskoj se povre, ukljuujui krumpir, uzgaja na 12,5 % oranica i vrtova, a krumpir zauzima gotovo 50 ukupne povrine povra. U 2001. g. krumpir se uzgajao na 65.641 ha, kupusnjae na 9898 ha, grah 6470 ha i rajica na 6801 ha (Stat. ljetopis RH., 2002.). U Hrvatskoj se uzgaja oko 60 vrsta povra. Poveavaju se ukupne povrine pod povrem, smanjuje se povrina krumpira i poveava se raznovrsnost proizvodnje; to je pohvalno, no promjene su prespore. Navedeni su podaci samo orijentacijske prirode, zbog podlonosti trinim uvjetima i povrina i asortimana proizvodnje povra u nas. Prosjeni prirodi povra vrlo su niski i ne odgovaraju mogunostima. Prosjeni je prirod krumpira u Hrvatskoj medu najniim u Europi, u 2001. g. iznosio je samo 10,20 tiha, to je samo malo vie od priroda postizavanih prije stotinjak godina (o razlozima opirnije u IX. pogi). Prosjeni prirod kupusnjaa 2001. g. bio je 12,31 tiha, graha 2,26 tiha rajice 10,48 tiha, itd. Neki nai trini proizvoai krumpira postiu prirode i do 40 tiha, a proizvoai ostalog povra takoer 3-4 puta vie prirode od prosjenih, to pokazuje da postoje goleme neiskoritene mogunosti u proizvodnji povra. Veliki dio tih mogunosti nalazi se u spreavanju teta koje proizvodnji povra nanose tetoinje. Mnogo bolje iskoritavanje potencijalnih mogunosti proizvodnje povra posebice nalau niska prosjena potronja povra u Hrvatskoj, koja, izuzimajui krumpir, iznosi oko 50 % potronje po stanovniku zemalja EU (krumpira oko 75 %), nadalje velike mogunosti izvoza svjeeg, ali i preraenog povra te potreba za profitabilnijim iskoritenjem zemljita jer povre omoguuje mnogostruko vei prihod po jedinici povrine nego ratarski usjevi. Noviji trend smanjenja proizvodnih povrina penice i kukuruza uvelike poveava vanost orijentacije i na vei broj vrsta povra koje se u nas sad uzgajaju na neznatnim povrinama ili se uope ne uzgajaju. Za poveanje proizvodnje povra nije prijeko potrebno poveanje povrina, nego ponajprije osuvremenjivanje tehnologije proizvodnje, a vrlo vano, za neke kulture (npr. za krumpir) kljuno mjesto, pripada mjerama zatite od tetoinja. Posebno treba istaknuti velike mogunosti proizvodnje povra u zatvorenom (zatienom) prostoru (staklenici, plastenici, tuneli), pri emu treba mnogo vie koristiti prednosti mediteranske klime u Dalmaciji, termalnih izvora i nalazita plina. Na oko 60-70 % zatvorenog prostora uzgaja se povre, no taj je udio posebice podloan brzim promjenama sukladno zahtjevima trita. Teite uzgoja povra trebalo bi biti na manjim objektima namijenjenim opskrbi lokalnog trita te na objektima koji e proizvoditi za izvoz. Proizvodnja povra specifina je po tome to se ono proizvodi i na vrlo malim povrinama jer povre proizvodi gotovo svaki posjednik zemlje. Sva poljoprivredna gospodarstva

proizvode povre za svoje potrebe, a mnoga i za trite. No, ne samo poljoprivrednici, nego i drugi posjednici zemlje, naroito u naim junijim podrujima, podiu plastenike, katkada i staklenike, u kojima uzgajaju povre. Brojni vlasnici kua za odmor takoer uzgajaju povre za svoje potrebe, a u nekim se gradovima (npr. u Zagrebu) jako rairila proizvodnja povra na malim zakupljenim povrinama u neposrednoj blizini stambenih objekata. Takva proizvodnja ispunjava elju za rekreacijom, a esto je vaan doprinos poboljanju kunog prorauna. Veliki nedostatak takve proizvodnje jest blizina prometnica te su stoga mogua i vea oneienja proizvoda tvarima koje .se nalaze u ispunim plinovima motora. Procjenjuje se da je broj uzgajivaa povra vei nego broj uzgajivaa bilo koje druge skupine poljoprivrednog bilja ili bilo kojeg drugog prehrambenog proizvoda. Uspjeh proizvodnje povra ovisi o znanju uzgajivaa, odnosno o njegovu poznavanju svega onoga o emu ovisi proizvodnja povra, tj. tehnologije proizvodnje. Proizvodnja povra ovisi o pravilnom izboru vrste i sorte u odnosu na klimatske uvjete, svojstva tla, mogunosti navodnjavanja, o ispravnoj gnojidbi, obradi i njezi, o uspjenoj zatiti od tetoinja te o pravilnoj berbi, uvanju i iskoritenju proizvoda. No bez obzira na brojne imbenike o kojima ovisi proizvodnja povra, nepobitno je da se bez uspjene zatite od tetoinja ne moe postii stabilna, visoka i kvalitetna proizvodnja povra. Povre, kao i sve drugo bilje, napadaju brojne tetne ivotinje (najbrojniji su kukci) nazvane tetnicima, gljivice, bakterije i virusi - uzronici bolesti povra, te korovi. Zajedniki se svi ti neprijatelji povra nazivaju tetoinjama. Nae procjene pokazuju da u Hrvatskoj tetoinje nanose tetu do 30 % od potencijalnog priroda povra, drugim rijeima ostaje 70 % mogueg uroda. Ako tom gubitku priroda dodamo veliko smanjenje kakvoe povra uzrokovano napadom tetoinja u proizvodnji i za vrijeme uskladitenja, gubici koje povru nanose tetoinje iznose gotovo polovicu od ostvarivog priroda. Dakle, na proizvodja povra ostvaruje samo neto vie od polovice one vrijednosti proizvodnje koju bi mogao ostvariti kad bi uspjeno suzbijao tetoinje. No, za uspjeno spreavanje ili smanjenje teta od tetoinja potrebno je mnogo znanja. Povre napada oko 400 vrsta kukaca i drugih ivotinja, gotovo toliko vrsta gljivica, bakterija i virusa - uzronika bolesti, a 200-300 vrsta korova ometa njegov razvoj. Nema jedinstvenog recepta za suzbijanje svih tih tetoinja, jer se gotovo svaka vrsta suzbija drukije. Katkad se isti tetoinja na razliitim vrstama povra suzbija na razliit nain. Stoga za uspjenu zatitu povra treba utvrditi vrstu tetoinje te na osnovi poznavanja njezina naina ivota i drugih svojstava izabrati najprikladniji nain suzbijanja. Od druge polovice 20. stoljea izrazito je najvaniji nain zatite povra od tetoinja primjena kemijskih sredstava za zatitu bilja. No, zbog brojnih toksikolokih i ekotoksikolokih nedostataka tih sredstava, velik dio znanstvenih istraivanja sve se vie usmjeravao na pronalaenje njihove zamjene, pa se danas tei integriranoj zatiti povra. Taj sustav zatite primjenjuje sve mogunosti zatite povra od tetoinja radi .spreavanja ekonomski znatnijih teta, te samo kada se u tome ne moe dovoljno uspjeti, pribjegava se primjeni kemijskih sredstava za zatitu bilja tako da se to manje ugroze prirodni neprijatelji tetnika i to manje oneisti okoli. Potpuno izostavljanje ili veliko smanjenje primjene kemijskih sredstava jo uvijek nije mogue, jer bi tetoinje uzrokovale veliko snienje priroda i kakvoe povra. Trina proi-

zvodnja povra po konkurentnim cijenama, mogua je, sukladno sadanjoj razini znanosti, samo uz primjenu kemijskih sredstava za zatitu bilja, ali tu primjenu svakako treba usklaivati s naelima integrirane zatite bilja. Ekoloka proizvodnja povra, dakle organizirana i nadzirana proizvodnja, s jako ogranienom primjenom agrokemikalija ili uope bez njihove primjene, mogua je danas prvenstveno za poznatog kupca, pripravnog da plati veu cijenu za te proizvode, ako su proizvedeni sukladno propisima i njegovim dodatnim zahtjevima. Takva je proizvodnja na malim povrinama mogua i preporuljiva i za vlastite potrebe. Kemijska sredsh'a za zatitu povra mogu hiti opasna za zdravlje ljudi i ivotinja, a oneiuju okoli. Stoga se moraju rabiti tako da se ne ugrozi zdravlje osobe koja to sredstvo primjenjuje, a niti zdravlje potroaa povra. Nadalje, strunom primjenom treba osigurati da se ne ugroze korisne ivotinje i da se to manje oneisti okoli. Upravo je stoga primjena sredstava za zatitu bilja vrlo odgovoran posao te za posljedice te primjene punu zakonsku odgovornost snosi onaj tko sredstvo nabavlja i primjenjuje. Samo se dovoljnim znanjem mogu sprijeiti zloupotrebe kemijskih sredstava odn. negativne posljedice njihove primjene, a da se ipak postigne pun uspjeh u zatiti povra od tetoinja. Upravo zbog potrebe za veim znanjem o zatiti povra od tetoinja nekoliko znanstvenika i strunjaka Agronomskog fakulteta i Zavoda za zatitu bilja u Zagrebu, autora slinih rasprodanih djela tiskanih 1987. i 1997. g., odluilo je napisati ovu novu knjigu. Ova je knjiga ujedno dopuna izvrsne knjige "Povrarstvo" autorice Lei i suradnika, tiskane 2002. u izdanju istog izdavaa. Naa je elja da svakom uzgajivau povra pomognemo da utvrdi vrstu tetoinje koja ugroava njegovo povre i da upozna nain ivota tog tetoinje, da bi mogao na najbolji mogui nain provesti mjere suzbijanja koje preporuujemo. Nae smo preporuke prilagodili potrebama onih koji povre proizvode na malim povrinama, kakve imaju pojedini seljaci, graani i vikendai. Za one eljne vie znanja, kao i za studente poljoprivrednih fakulteta i strunjake, dali smo i dopunske podatke i preporuke tiskane sitnijim slovima. Uvodni dio obuhvaa kratak prikaz tetoinja koji napadaju povre (poglavlje I.), te moguih mjera zatite povra (poglavlje II.}. Budui da je primjena sredstava za zatitu bilja ipak jo uvijek osnovna mjera zatite povra, veliki dio knjige (poglavlja III., IV. i V.) opisuje sve to treba poznavati za njihovu bezopasnu i uspjenu primjenu te svojstva pojedinih sredstava. Osobito naglaavamo racionalizaciju i pravilnu primjenu kemijskih sredstava za zatitu bilja te se u ovim ali i svim drugim poglavljima ove knjige zalaemo za integriranu zatitu povra. Na kraju su knjige u poglavlju XXI. pregledno prikazane sve aktivne tvari odn. svi pripravci sredstava za zatitu bilja koji u Hrvatskoj imaju dozvolu za promet. Poglavlje VI. obuhvaa prikaz tri osnovna sustava zatite bilja: konvencionalnu zatitu, integriranu zatitu i zatitu povra u ekolokoj proizvodnji. Poglavlja VII. i VIII. obuhvaaju tetoinje koji napadaju razliite vrste povra, a u poglavljima IX. do XVII. prikazani su tetoinje krumpira, plodovitog povra, krstaica, lisnatog povra, lepirnjaa, lukoviastog, korjenastog i viegodinjeg povra te uzgajanih gljiva. U povre smo uvrstili i krumpir jer je to najea kulturna biljka koja se uzgaja u Hrvatskoj, esto se uzgaja u povrtnjacima, a uspjeh proizvodnje, vie nego u drugih vrsta, ovisi o uspjeli

noj zatiti od tetoinja. Preglednosti radi u indeksu 2. prikazani su svi tetnici i uzronici bolesti svrstani po svojim hrvatskim i latinskim nazivima. Radi velikog broja tetoinja u knjizi su spomenuti samo najei i najtetniji, a pri opisu mjera spomenute su samo sada izvedive mjere. U knjizi nisu obuhvaena oteenja povra koja izazivaju razliiti neivi uzroci, poput kemijskih oneienja, klimatskih prilika, pomanjkanja ili suvika hraniva, svojstava tla itd. Akademik MILAN MACELJSKI i suradnici

I. TETOINJE KOJI UGROAVAJU POVRE

Uvod
Povre, kao i sve drugo bilje, napadaju i oteuju brojni tetni organizmi koje zajedniki nazivamo tetoinje. tetoinje su tetnici, tj. razliite ivotinje, najee kukci (insekti), nadalje uzronici bolesti povra, tj. gljivice, bakterije, virusi i mikoplazme (koje ubrajamo u nie biljke) te brojne vie biljke - korovi. Svi oni na razliite naine oteuju povre. tetoinje napadaju povre od sjetve do berbe, a neki tetnici i uzronici bolesti javljaju se i nakon berbe - za vrijeme uskladitenja i stavljanja povra u promet. Najvee tete nanose tetoinje smanjenjem priroda, no gotovo su jedna-

Sl. 1. Gusjenica kukuruznog moljca naena u filetima paprika (Snimio M. Maceljski)

SI. 2. Gusjenica ispala na tanjuru iz smrznutog povra na sajmu zdravlja u Zagrebu (snimio I. ebeija, Vjesnik)

ke tete zbog smanjenja kakvoe. Upravo je kakvoa imbenik o kojem ovisi cijena, mogunost prodaje, pa ak i potronja povra. Promjena izgleda jestivih dijelova, njihovo oneienje izmetom tetnika ili prisutnost tetnika mogu biti dovoljni da povre postane bezvrijedno. U porastu su tete koje uzrokuju neki tetni kukci svojom prisutnou u preraevinama povra. Gubi i trgovina koja je takvu robu prodavala, no najvie gubi tvornica koje je tu preraevinu proizvela. Zbog nalaza jednog tetnika katkad se unitava cijela ara. Ve godinama poznata je povremena, sreom vrlo rijetka, prisutnost gusjenice kukuruznog moljca u konzerviranoj paprici. Da bi se smanjila ta opasnost, paprika se esto konzervira u rezanom obliku (fileti) jer se pri tome mogu izdvajati zaraeni plodovi i odvajati gusjenice. No u novije su vrijeme i u filetima paprike naene gusjenice. Postoji i opasnost da se u konzervama graha i graka nadu ici ili drugi tetnici. tetnici se mogu nai i u smrznutom povru. Vrlo je neugodan primjer nedavno zabiljeen na zagrebakom sajmu zdravlja kada je na tanjuru jednog posjetitelja iz cvjetae (prethodno smrznute) ispala jedna gusjenica. Stoga e trebati iz temelja promijeniti mjestimice uvrijeeno stajalite da se preraivati moe manje kvalitetno i, sukladno tome, s manje truda i troka proizvedeno povre. tetoinje utjeu i na tehnologiju proizvodnje jer o njima ovisi i izbor vrste i kultivara povra, plodored, agrotehnika itd. Pretjerana potreba za kemijskom zatitom moe toliko povisiti trokove proizvodnje da ona postane nerentabilna. Neravnomjernom pojavom tetoinje uvelike utjeu na velike razlike u visini priroda povra i na nesigurnost te proizvodnje, a i na velika kolebanja cijene. Neki karantenski tetoinje ograniavaju izvoz, a katkad i unutarnji promet povra. Promet povra ograniava i prekoraenje maksimalne doputene koliine ostataka sredstava za zatitu bilja koje moe nastati zbog pretjerane ili nepravilne primjene tih sredstava.

tetnici
Povre najee oteuju kukci (insekti), koji su najbrojnija skupina ivotinja na Zemlji. Zajedno s grinjama (i stonogama) ubrajaju se u lankonoce. Osim kukaca, povre oteuju i grinje, nematode, puevi, glodavci i divlja. Kukci ili insekti (Insecta) razmnaaju se najee oplodnjom, pa postoje enke i mujaci. Neke se vrste razmnaaju partenogenezom, pa postoje samo enke, a ima i takvih u kojih se izmjenjuju pokoljenja (generacije) s oba spola s pokoljenjima koja se sastoje samo od enki. enke kukaca odlau jaja ili legu ive mlade. Jaja mogu biti odloena na biljku ili u biljku, ili u tlo, i to pojedinano ili u skupinama (jajna legla). Nakon odreenog vremena inkubacije iz jaja izlaze liinke (larve), koje u pojedinih sku-

pina kukaca mogu imati i posebne nazive, npr. gusjenice (leptira), grice (hruta), pagusjenice (osa listarica) i si. Liinke se intenzivno hrane i rastu. Rast se zbiva odbacivanjem stare koe (presvlaenje liinaka) kada postane tijesna. Liinke kukaca najee imaju tri para nogu, u nekih skupina (leptiri, ose listarice) i vie, a u nekih skupina (dvokrilci, pipe) liinke nemaju noge. Liinke koje ive skriveno u biljci obino su bijele boje, a ostale mogu biti razliitih boja, pa i arene. Liinke mogu biti gole ili obrasle dlakama.

SI. 3. Nepotpuna preobrazba kod stjenice: A jaje, B-P liinke, G odrasla stjenica

Si. 4. Potpuna preobrazba kod dvokrilaca: A jaje, B-D liinke, E kukuljica, F odrasli (

Liinke nekih skupina kukaca (skakavci, resiari, stjenice, lisne i titaste ui, titasti moljci) sline su odraslom obliku u koji se preobrazuju jednostavnim presvlaenjem (nepotpuna preobrazba). Liinke drugih skupina (opnokrilci, leptiri, kornjai, dvokrilci) nisu sline odraslom obliku, pa se u njega preobrazuju posredovanjem posebnog stadija - kukuljice (potpuna preobrazba). Kukuljica je stadij mirovanja, pa liinka za preobrazbu trai skrovita mjesta i esto najprije napravi kokon od prede, unutar kojeg se kukulji. Odrasli kukac (imago) ima tri para nogu. Ima razvijene spolne organe a veina odraslih kukaca ima i dva para krila. Dvokrilci imaju samo jedan par krila, a neke rjee vrste nemaju krila. Odrasli oblici nekih skupina kukaca (leptiri, veina dvokrilaca i opnokrilaca) ne prave tete, a prave ih samo njihove liinke. Pojedine vrste imaju jedno, dva ili vie pokoljenja godinje. Neke vrste lisnih ui imaju

do 20 pokoljenja tijekom godine. Druge, pak, vrste trebaju za razvoj jednog pokoljenja dvije i vie godina. Brojnost, a time i tetnost kukaca ovisi o brojnim imbenicima, najee o toplini, vlazi, raspoloivoj hrani i prirodnim neprijateljima. Budui da toplina tijela kukaca ovisi o toplini okolice, oni se za topla vremena intenzivnije kreu i

SI. 5. Liinke kukaca: 1. dvokrilca, 2. kornjaa - pipe, 3. ostalih kornjaa, 4. gusjenica leptira, 5pagusjenica ose listarice, 6. mreokrilca

hrane, te bre razvijaju, pa prave vee tete. Postoje donje i gornje granice temperature za smrt, ali i za sve stadije i aktivnosti u ivotu svake vrste. Na velikim povrinama iste kulture ima mnogo hrane, pa se tetnici te vrste biljaka brzo i jako razmnoe, a na livadi ili u mjeovitom usjevu razmnaanje je sporije. Svi tetni kukci imaju svoje neprijatelje. To su grabeljivci koji ubiju rtvu kojom se hrane, poput bojih ovica, traka, nekih vrsta stjenica, zlatooke, ali i grabeljivih grinja, krtice i jea, ptica itd. Druga skupina prirodnih neprijatelja tetnika jesu paraziti koji ive u rtvi ili na rtvi kojom se hrane. To su parazitske osice, muhe gusjeniarke i si. tetnike napadaju i uzronici njihovih bolesti, razliite bakterije, gljive i virusi. Brojnost prirodnih neprijatelja esto odluuje o intenzitetu napada tetnika. tetnici koji se javljaju svake godine permanentni su tetnici, a one koji se javljaju povremeno ubrajamo u periodine tetnike. tetnici koji se hrane jednom vrstom hrane monofagni su, koji se hrane s nekoliko vrsta srodne hrane oligofagni su, a oni koji se hrane s mnogo vrsta hrane polifagni su tetnici. Kukci se dijele u tridesetak redova. Vaniji kukci tetni povru svrstani su u ove redove: L e p t i r i imaju dva para krila, najee pokrivenih arenim Ijuicama. Ne prave tete. Ima velikih leptira, raspona krila desetak cm, ali i vrlo sitnih (npr. neki moljci) raspona krila nekoliko mm. Liinke leptira nazivaju se gusjenice. Imaju tri para prsnih te dva do pet pari trbunih nogu. Hrane se grizenjem te mogu nanijeti velike tete povru.

K o r n j a i imaju ovrsnulo (hitinizirano) tijelo, pokriveno takoer ovrsnulim prednjim parom krila - pokriljem. Dok lete, slue se samo stranjim opnenastim parom krila, a neke vrste ne mogu letjeti. Hrane se grizenjem, kao i njihove liinke. Liinke imaju meke tijelo i najee tri para nogu. Liinke porodice pipa nemaju noge. D v o k r i 1 c i imaju samo jedan par opnenastih krila. Odrasli oblici vrlo rijetko prave tete. Liinke nemaju noge, a najee su suene prema zatku. Liinke su tetan razvojni stadij koji ivi unutar pojedinih organa biljke. O p n o k r i 1 c i imaju dva para opnenastih krila. esta tetna porodica jesu ose listarice, a njihove liinke imaju 3 para plus 6-8 pari nogu, pa se nazivaju pagusjenicama. Najee prirodni neprijatelji - paraziti - jesu parazitske osice. L i s n e u i imaju njeno tijelo dugo najee do 3 mni. Hrane se sisaSi. 6. Izgled najvanijih redova kukaca: u njem sokova. Liinke su sline odrasloj lijevom stupcu skakavac, kornja, enki. Razmnaaju se partenogenezom, opnokrilac, leptir, u desnom stupcu osim posljednjeg pokoljenja u godini, dvokrilac, stjenica, lisna u, resiar, koje se razmnaa spolno. Tijekom gomreokrilac dine izmjenjuju se krilata (s dva para prozirnih krila) i beskrilna pokoljenja (najee 10-15). Veina vrsta ima zimskog (drvenasto bilje) i ljetnog domaina (npr. povre), na kojeg sele krajem proljea i poetkom ljeta. Izluuju slatkastu tekuinu (mednu rosu), kojom se hrane mravi i na koju se naseljuju gljive aavice. Prenose brojne virusne bolesti povra. t i t a s t i m o l j c i takoer su njeni, sitni kukci. Odrasli oblik ima krila pokrivena bijelim prakom, raspona oko 3 mm. esto se naziva bijelom muicom. Liinka je ovalna oblika, privrena na bilju poput titia. Sie sokove, izluuje mednu rosu. Najee se javlja u zatvorenom prostoru. S t j e n i c e su veinom spljoteni, ovalni ili dugoljasti kukci. Imaju veliko rilo na trbunoj strani tijela. Bodu i siu sokove. Imaju dva para krila, a prvi je par u donjoj treini koast. Neke su vrste tetne povru, a mnoge su korisne jer kao grabeljivci napadaju tetnike. R e s i a r i ili tripsi njeni su kukci jasno vidljive segmentacije tijela. Odrasli oblici imaju dva para krila s dugim resama. Hrane se sisanjem.

s k a k a v c i su veliki kukci koji prave tete grizenjem. Vrlo su polifagni, a neke su vrste grabeljivci. U njih se ubraja vaan tetnik povra - rovac, koji ivi u tlu. Grinje (Acarina) tetne povru veinom se ubrajaju u porodicu crvenih pauka. Imaju etiri para nogu (kukci tri). Vrlo su sitne, manje od 0,6 mm. Hrane se sisanjem sokova, najee na naliju lia. enke odlau jaja iz kojih se razviju liinke. Nakon nekoliko presvlaenja preobrazuju se u odrasle grinje. Jedna vrsta mekokonih grinja napada lukovice. Na pojavu i razvitak grinja utjeu isti imbenici kao i za kukce. Neobino dobro pogoduju im uvjeti koji vladaju u zatienim prostorima. Na povru koje se uzgaja u tim prostorima obini ili koprivin crveni pauk (grinja) esto je najvaniji tetnik, koji moe izazvati velike tete. Nematode (Nematodae) ili oblii ubrajaju se u oblenjake. To su sitne crvolike ivotinje, najee manje od 1 mm. Hrane se sadrajem stanice koju probue usnim stiletom. Neke vrste ive unutar biljke, a druge u du i na korijenju povra. Dijele se u cistolike nematode, u kojih se tijelo enki pretvara u okruglastu cistu unutar koje mogu jaja i liinke preivjeti vie godina. Korijenove nematode izazivaju zadebljanja korijenja povra najee u zatienom prostoru. Trea su skupina slobodno ivue nematode. Zbog slabe pokretljivosti ire se gotovo iskljuivo prenoenjem biljaka ili zemlje. Prenamnoe se samo SI. 7. Ciste razliitih vrsta nematoda roda ako se kulture kojima se hrane eHeterodera: 1. krumpirove, 4. repine, 10. sto uzgajaju na istoj povrini. Stoga kuptisne nematode je osnovna mjera suzbijanja plodored u kojem se domaini ponavljaju u veim razmacima. Budui da je takav plodored iz ekonomskih razloga neprovediv u zatvorenom prostoru, gdje uvjeti posebice pogoduju razvoju korijenovih nematoda koje napadaju vie vrsta povra (i cvijea), te se nematode ubrajaju u najvanije tetnike povra u tim prostorima. Bez njihova termikog ili kemijskog SI. 1. i 2. enka i mujak stabljikine nematode, suzbijanja ne moe se uzgajati pov3. enka nematode kvrica, 4. Stilet liinke re (ili cvijee) u zatvorenom prorepine nematode storu.

Puevi (Gastropoda) imaju mekano tijelo pokriveno sluzi. Neke vrste tetne povru svrstane su u golae, tj. pueve bez ljuture (kuice), a druge u pueve s ljuturom. Izgrizaju lie i druge mekane dijelove povra, ostavljajui tragove sluzi. Glodavci (Rodentia) dijele se u poljske glodavce i glodavce koji prave tete u zatvorenom prostoru. Najvaniji poljski glodavci jesu poljska i vodena voluhariva, poljski mi, hrak itd. Glodavci tetni uskladitenom povru jesu takori i kuni mi. Divlja, naroito zeevi, srne i veprovi, katkad naini vee tete povrtnjacima u blizini uma. tetne povru mogu biti i ptice.

Uzronici bolesti
Razni imbenici mogu uzrokovati bolesti biljka. Bez obzira na uzronika u bolesnih biljaka nastaju poremeaji u primanju vode, mineralnih tvari, u sintezi, translokaciji, koritenju hranjivih sastojaka, zbog ega nastaju promjene u histolokoj gradi ili izvanjskoj morfologiji, koje su uvijek popraene i fiziolokim poremeajima u biljci. Promjene mogu izazvati mikroorganizmi, ukljuujui viruse i viroide, ali mogu nastati i utjecajem abiotskih imbenika. Promjene nastale pod utjecajem abiotskih imbenika nazivamo neparazitskim bolestima ili poremetnjama. esto se pogreno nazivaju fiziolokim bolestima, kao da bolesti uzrokovane mikroorganizmina ne uzrokuju fizioloke promjene u zaraenoj biljci. Neparazitske bolesti ili poremeaji mogu nastati zbog niskih ili povienih temperatura, nedostatka ili vika vlage u tlu i zraku, manjka ili vika svjetla, olujnih vjetrova, nedostatka ili vika hraniva, toksinosti nekih elemenata u du, neodgovarajue pH vrijednosti tla, toksinosti pesticida, vika nekih elemenata u zraku itd. Bolesti, izazvane nepovoljnim uvjetima okolia katkada pridonose pojaanoj osjetljivosti biljaka prema patogenima, naroito u stresnim situacijama. Za razliku od parazitskih bolesti, neparazitske bolesti nisu infektivne, tj. ne prenose se od bolesne na zdravu biljku. Parazitske bolesti jesu patoloki proces koji je rezultat interakcije patogenog organizma, reakcije biljke domaina u okolnostima imbenika sredine. Patogeni organizmi od domaina uzimaju hranu za svoje ivotne potrebe, ne uzvraajui nikakvu korist biljci domainu. Kao posljedica patolokog stanja na napadnutoj biljci pojavljuju se odredeni znaci bolesti, koji mogu biti toliko karakteristini za odreenu bolest, da je po njima lako prepoznajemo. Za praktiara je prepoznavanje simptoma vrlo vano jer na osnovi nastalih promjena na biljci moe prepoznati bolest i poduzeti mjere zatite. U nekim sluajevima nije lako odrediti to je uzrok bolesti jer vie patogenih vrsta

moe izazvati iste ili sline simptome. U takvim sluajevima potrebno je bolesne biljke podvri laboratorijskoj analizi, u kojoj e se kvalificirano postaviti dijagnoza. Parazitske bolesti uzrokuju gljive, pseudogljive, bakterije, fitoplazme, virusi, viroidi, parazitske cvjetnice i neki za na klimat manje vani organizmi. Gljive i gljivama slini organizmi Ve davno Zuck (1953) je ivi svijet podijelio prema nainu ishrane u tri skupine, izdvajajui gljive kao posebnu skupinu. Whittaker (1969) predlae podjelu na pet carstava: 1. Prokarionti bez jasno diferencirane jezgre (Protisti), 2. Eucarionti s jasno diferenciranom jezgrom (Protisti), 3- Fotosintetski organizmi (Plantae), 4. Gljive (fungi) 5. ivotinjski svijet (Animalia). Unato novijim podjelama (Woese & Fox,1990) gljive su i dalje ostale posebna, samostalna skupina. Slijedei postavljena naela posljednih godina (Hawksworth i sur. 1995) nastale su promjene u sistematici gljiva. Vrlo interesantna skupina Oomycota, u kojoj su svi organizmi koji uzrokuju bolesti plamenjae, po toj podjeli ne pripadaju u gljive nego u Chromiste, esto nazivane pseudogljive. To isto vrijedi i za razdjel Plasmodiophytomycota. Stoga te dvije skupine nazivamo pseudogljive ili gljivama slini organizmi. Mikroskopski male gljive i pseudogljive odgovorne su za vie od 70 % svih bolesti na bilju. Neke gljive obligatni su a neke fakultativni paraziti, no veinu pseudogljiva svrstavamo u obligatne parazite. Obligatni paraziti prestaju s parazitskom aktivnou nakon to parazitirani organ biljke ili cijela biljka prestane sa ivotnim fukdjama. Nakon toga oni prelaze u oblike u kojima mogu preivjeti bez domaina. Gljive neobligatni paraziti nakon propadanja biljaka, nastavljaju ivot u formi raznih tipova spora, micelija, sklerocija, plodnih tijela na odumrlim biljnim ostacima, u njima ili u tlu. Mikroskopske gljive i pseudogljive sastoje se od tankih cjevastih stanica koje nazivamo hife. Hife su pseudogljiva jednostanine (cenocitine), a u nekih postoje samo rudimenti micelija. Hife su gljive viestanine jer su podijeljene pregradom (septom). Hife rastu vrno i granaju se, tvorei micelij. Micelij veine patogenih pseudogljiva i gljiva iri se u unutranjosti napadnutih organa, irei se izmeu stanica (intercelularno) ili ulazei u stanice (intracelularno). Ako micelij gljive ulazi u stanice, hraniva uzima direktnom difuzijom u hifu. Gljive i pseudogljive ije hife ulaze u medustanine prostore formiraju sisaljke (haustorije) s pomou kojih crpu hranu iz stanice domaina. Micelij nekih gljiva raste po povrini napadnutih organa, a iz stanice domaina s pomou sisaljki (haustorija) crpi hraniva. Te gljive nazivamo ektoparazitima. Tu svrstavamo veinu uzronika pepelnica. U patogenih gljiva izraena je sposobnost da stavaraju vie tipova spora razliitog oblika i razliitog ontogenetskog podrijetla. Spore su najkarakteristiniji organ za razmnaanje gljiva i pseudogljiva. Veina pseudogljiva stvara zoospore u zoosporangiju. Spore mogu nastati na raznim tipovima nosaa (konidioforima, koremiju, sporodohiju) ili u raznim oblicima plodnih tijela (peritecij, pseudotecij,

apotecij, kleistotecij, piknid, acervul). Nastale spore donesene vjetrom, kiom, insektima itd. dospijevaju na biljne organe. U povoljnim uvjetima spore klijaju. Izmeu gljiva, kao i pseudogljiva, postoje razlike u zahtjevima za temperaturom i vlagom odnosno prisutnou vode. Nakon to spora proklija, s pomou penetracijske hife gljiva ulazi u tkivo domaina kroz prirodne otvore ili probojem kutikule. Uspostavljanjem uzajamnog odnosa izmeu domaina i patogena poinje proces infekcije. Nakon toga slijedi razdoblje bez simptoma, koje nazivamo latencija. Razdoblje od infekcije do pojave simptoma jest inkubacija. To razdoblje zeljastih biljka traje od tri-etiri dana pa do dva tjedna, a nakon njega pojavljuju se prvi simptomi, popraeni pojavom fruktifikacijskih organa gljive (na pr. konidiofori s konidijama u Botrytis cinered) ili pseudogljive (zoosporangiji - Phytophtora infestan). Simptomi se mogu pojaviti istovremeno s pojavom sporonosnih organa, ali fruktifikacija moe i kasnit, to ponajvie ovisi o vlazi i temperaturi. Svi uzronici bolesti nemaju stadij fruktifikacije. U traheomikoza, nema pojave sporonosnih organa, a ipak se pojavljuju znaci bolesti. Sa sporonosnih organa, ili iz njih, oslobaaju se spore koje ire infekciju tijekom vegetacije. Kada biljka zavri svoj ivotni ciklus, gljiva pokuava na razne naine preiviti bez domaina i doekati sjetvu ili sadnju novih biljaka, da bi ponovo poela svoj parazitski nain ivota. Neke vrste gljiva prezimljavaju na ostacima domaina ili u njima. Tu se formiraju specifini organi: plodna tijela (periteciji, apoteciji, kleistoteciji, acervuli, piknidi), sklerociji, strome i druge strukture. Neki organi (sklerociji, hlamidospore, razni tipovi konidija) dospijevaju u tlo i preivljavaju dulje ili krae razdoblje u tlu. Oospore su karakteristian organ za prezimljenje u mnogih pseudogljiva. Spore, dijelove i fragmente i druge strukture tijela gljive, s pomou kojih se moe iriti i reproducirati, nazivamo zajednikim imenom propagule. U zatienim prostorima, zahvaljujui "zelenom mostu", gljive se lako odravaju tijekom svih godinjih doba. U zatienim prostorima temperature su uvijek povoljne, a neke, pogotovo polifagne gljive {Botrytis, Sclerotinia) nalaze svoje domaine (salatu, rajicu, krastavac itd.) gotovo cijele godine. Sjemenom povra prenosi se veliki broj gljivinih bolesti iz jedne u drugu vegtaciju. Na taj nain mogu se prenijeti bolesti i na velike udaljenosti. Bakterije Bolesti koje uzrokuju bakterije nazivaju se bakteriozama. Od svih do sada opisanih bakterija samo 10 % jesu fitopatogene bakterije. Fitopatogene bakterije (Schizomycetes) jesu jednostanini mikroorganizmi koji mogu izazvati bolesti na biljkama. Fitopatogene bakterije tapiasta su oblika, a veina ima cilije. Cilije (bievi) mogu biti rasporeene na cijeloj povrini ili samo na jednoj ili obje polarne strane bakterije. Pokretne su one vrste koje imaju cilije. Veliina im varira od 0,5-4,5 X 0,3-0,6 mikrometara. Razmnaaju se vrlo brzo dijeljenjem, pa od jedne bakterije pri optimalnim uvjetima u roku od 24 sata nastaje 17.000.000 novih jedinki. Ogroman infektivni potencijal, koji nastaje u vrlo kratkom vremenu objanjava pojavu iznenadnih

epifitocija. Bakterije se prenose sjemenom, lukovicama, gomoljima mnogih povrtnih kultura. Osim ovog naina, fitopatogene bakterije kao fakultativni paraziti ostaju u biljnim ostacima do njihova raspadanja, a samo neke i u tlu, te su izvor zaraze. Zrane struje, voda - kia, ivotinjski organizmi mogu prenositi bakterije. Bakterije ulaze u biljku kroz puci, lenticele, kroz nektarske lijezde cvijeta, zatim putem rana, kroz oiljke koji nastaju nakon otpadanja lista ili ploda. Fitopatogene bakterije termofilne su, s optimumom za razvoj izmeu 25-30 C. Sve fitopatogene bakterije endoparaziti su, to znai da se nalaze u unutranjosti napadnutih biljnih dijelova ili cijele biljke, pa se teko suzbijaju kada se jednom pojavi zaraza. Fitoplazme Mikoplazmama slini organizmi, koji parazitiraju na biljkama, svrstani su u rod Phytoplasma. Zbog toga to nemaju vrstu staninu stijenku, poprimaju pleomorfne oblike. Tako jedna te ista fitoplazma moe varirati u obliku i veliini. Fitoplazme su obligatni pataziti. Fitoplazme se prenose cijepljenjem, reznicama, gomoljima, ali ne i sjemenom. Mnoge fitoplazme na perzistentan nain prenose insekti iz rodova Eusecelis, Hyalestes, Macrosteles i drugi. One izazivaju promjene poznate pod nazivima virescencije (promjena obojenih dijelova cvijeta u zelenu), filodije (latice poprimaju oblik listova). Opa je pojava sterilnost biljka. Virusi Bolesti izazvane virusima nazivamo viroze. Do sada je opisano oko 300 fitopatogenih virusa. Oni izazivaju brojne i vane bolesti povrtnih kultura. Iako su viroze manje zastupljene, one su vrlo vane zbog teta koje nanose biljnoj proizvodnji. Za razliku od gljivinih bolesti, koje suzbijamo sredstvima za zatitu bilja, viruse ne moemo suzbijati na taj nain. Virusna estica (virion) po kemijskom je sastavu nukleoprotein. Biljni virusi sadre nukleinsku kiselinu, najee RNK, a manji broj ima DNA (Virus mozaika cvjetae). Nukleinska kiselina nosilac je genetskih informacija, a u virusa i nosilac i infektivnosti. Proteinski omota obavija i titi nukleinsku kiselinu. U biljnu stanicu virusi ulaze kroz rane na vanjskoj stijenci epidermalnih stanica ili kroz ektodezmije, oteenja na klici ili korijenu prilikom klijanja. Virusi se umnaaju samo u ivoj stanici. Nakon to virus dospije u stanicu biljke, gubi proteinski omota. Osloboena nukleinska kiselina replicira se, a zatim se sjedinjuje s proteinom karakteristinim za virus. Kao rezultat sjedinjenja novostvorene virusne nukleinske kiseline i novostvorenog proteina za izgradnju omotaa nastaju novi virioni. Nain prenoenja virusa specifian je za svaki virus. Neki se prenose mehanikim dodirom, zatim raznim vektorima: insektima, grinjama, nematodama, niim gljivama. Sjemenom povra takoer se prenose virusi, a ovjek, radei s biljkama, moe prenijeti zarazu od-zaraenih biljaka na zdrave biljke. Budui su preventivne mjere jedina mjera zatite, treba ih maksimalno provoditi. Mnogo se moe postii sijanjem zdravog sjemena, biljnom higijenom i suzbijanjem vektora.

Viroidi Viroidi su brojano najmanja skupina patogena. Za razliku od virusa, koji se sastoje od nukleinske kiseline i proteinskog omotaa, viroid je gola jednolanana kruna RNK koja je infektivna i uzrokuje bolesti biljaka.

Korovi
Pojam korova esto je vrlo teko definirati. "Korovi su sve biljne vrste na odredenoj povrini koje nisu cilj uzgoja", samo je jedna od brojnih definicija. vicarski botaniar de Candolle korovom naziva "biljku kultiviranu protiv volje". Europsko drutvo za prouavanje korova (EWRC, 1967.), korov definira kao "biljku ili vegetaciju (osim gljiva) koje se sukobljavaju s interesom ovjeka". Iako prema reenim definicijama korov moe biti svaka biljna vrsta, svjetskoj poljoprivredi ekonomske tete nanosi samo oko 250 razliitih vrsta (Holm, 1977). U novije vrijeme pojam korov ima znatno ire znaenje. Osim u kulturi, korov susreemo na livadama, panjacima, melioracijskim objektima i ribnjacima. Ima ga u parkovima, sportskim objektima i umama. Jednaku vanost pridaje mu se na eljeznikim prugama, aerodromima, ekonomskim i industrijskim dvoritima, kao i uz ceste i putove. Izmeu kulture i korova neprestano se odvija borba za bolje uvjete ivota. Svojom prisutnosti korov kulturi suuje ivotni prostor, odnosi joj vodu i minerale (hranjiva), ostavlja je u sjeni i tlu snizuje temperaturu. Zato zakorovljeni usjev daje smanjen prirod slabije kakvoe, a time i znatno manju ekonomsku vrijednost. Korovi oteavaju i obradu tla, njegu usjeva i etvu. Zbog ienja i suenja uroda poskupljuju proizvodnju. Ipak, i pored svega navedenoga, teko je rei da su svi korovi loe i neeljene biljke. Naime, mnogi su korovi izvorite hrane i sklonite za ptice i divlja, ali i potencijalna opasnost od trovanja domaih ivotinja. Vrlo su vani za uzgoj pela i pelarstvo, ali domaini su mnogih tetnika i bolesti poljoprivrednih kultura. U vodotocima, kanalima, ribnjacima i vododerinama spreavaju eroziju, ali i protok, to je esto uzrok zadravanju vode u njivama. Svojim primamljivim izgledom mogu pruiti ovjeku zadovoljstvo, ali i prouzroiti teka trovanja, alergije i opekline (dermatitis). Korovi su raireni irom svijeta (ubikvisti). Imaju izraenu sposobnost samoodravanja. Sposobni su nicati u razliitim pedo-klimatskim uvjetima. Faze rasta i razvoja prolaze brzo, sjeme im je sposobno kontrolirati (odgoditi) razdoblje nicanja (dormantnost), sposobni su zadrati ivo (viabilno) sjeme u poljskim uvjetima dugi niz godina, plodonose vie puta godinje, proizvode sjeme iste mase i oblika kao i kultivirane vrste, razmnoavaju se sjemenom (generativno) ili razliitim podzemnim organima (vegetativno) koji su lako lomljivi pa se ne daju iupa-

ti (pucaju). Podzemni organi bogati su rezervnim hranivima te lako odole nepogodama. Korovi imaju posebno razvijen nain irenja na nove prostore. Sposobni su razviti rezistentnost na pojedine skupine herbicida. Saeto reeno, korovi su kontroverzne biljke, za koje ne moemo rei da su uvijek samo tetne, a ne moemo rei ni da su uvijek samo korisne biljke. tete koje korovi nanose povrtnim kulturama nisu uvijek izraene jednakim intenzitetom. Utjecaj korova na prirod u direktnoj je vezi s opskrbljenou tla hranivima i vodom. Od jednakog je znaenja stupanj zakorovljenosti, odnosno broj i vrsta korova po jedinici povrine. Vrijeme nicanja, kao i brzina rasta i razvoja korova u odnosu na rast i razvoj kulture, takoer su vrlo vani initelji. Kulture koje sporo niu i kojima je potrebno dulje razdoblje da svojim habitusom prekriju tlo, naroito su osjetljive na prisutnost korova. Zbog toga je u takovim sluajevima korov redovito potrebno suzbijati. Velike tete korovi nanose sitnosjemenskim sporonicajuim kulturama. Tablica 1. daje usporedni prikaz smanjenja priroda nekih zakorovljenih i nezakorovljenih povrtnica. Tablica 1. Usporedni prikaz prinosa nekih zakorovljenih i nezakorovljen i h povrtnica
Kultura
Grah Rajica iz prijesadnica Rajica iz sjemena Luk iz sjemena

prinos, t/ha nezakorovljena

0,75 9,2 5,1 10,8

zakorovljena
0,57 5,5 1,5 0,44

% poveanja
32 67 240 2355

Iz prikazanog je vidljivo da za uzgoj luka i rajice izravnom sjetvom sjemena u polju treba za okopavanje korova utroiti mnogo ljudskog rada. Jednako tako bez pomoi ljudske ruke izostat e prinos u zakorovljenom usjevu mrkve, perina, cikle, blitve, matovilca i dr. sitnosjemenskih povrtnica. Openito se procjenjuje da od svih tetoinja korovi povrtnicama prosjeno najvie smanjuju prirod. Uzrokuju najvee gubitke hrane. Prema izvjeu FAO-a korovi apsorbiraju najvie ljudskog rada. U razvijenim zemljama svijeta gubitci koje nanose korovi kreu se do 5 %, u srednje razvijenim zemljama do 10 %, a u nerazvijenim zemljama gubitci iznose i do 25 % (Anonimus, 1986). Korovna flora povrtnih kultura Korove povrtnica, jednako kao i korove uope, mogue je razvrstati (podijeliti) na vie razliitih naina. Podjela s gledita ivotnog ciklusa odnosno s gledita naina razmnoavanja, za praksu u proizvodnji povra moda je najprihvatljivija. Naime, po nainu razmnoavanja sve korove moemo podijeliti na jednogo-

dinje, dvogodinje i viegodinje ili trajnice. Nadalje sve spomenute skupine korova mogue je podijeliti u skupinu dvosupnica (irokolisni korovi) i skupinu jednosupnica (uskolisni) ili trava. Jednogodinji korovi zakljue ivotni ciklus unutar jedne sezone ili u razdoblju kraem od godine dana. Pojedine vrste (vlasnjaa - Poa annua i mijakinja ili revec - Stellaria medial mogu ostvariti i po nekoliko generacija godinje. Ovisno o vremenu kretanja, jednogodinje vrste dijelimo na ljetne i zimske. Ljetni niu u proljee ili u ljeto, a plodonose u ljeto ili u jesen. Zimski niu u jesen ili rano u proljee, a plodonose koncem proljea ili u ljeto. Za sve jednogodinje vrste karakteristino je da donose velike koliine sjemena. Sjeme im u poljskim uvjetima moe zadrati klijavost niz godinama. Borba protiv jednogodinjih korova uglavnom se svodi na spreavanje njihova osjemenjavanja svim raspoloivim sredstvima. Od jednogodinjih irokolisnih korova povrtnice u ranom proljetnom roku sjetve ili sadnje zakorovljuju vrste: mijakinja - Stellaria media, pastirska torbica Capsella bursa pastoris, crvena mrtva kopriva - Lamium purpureum, abljak Ranunculus repens, estoslavica - Veronica spp., kostri - Senecio vulgaris, goruica - Sinapis arvensis, divlja repica - Raphanus raphanistrum, kamilica - Matricaria chamomilla, jarmen - Anthemis arvensis i divlja ljubica - Viola arvensis. Kasnije, ali jo uvijek rano u proljee, javljaju se: loboda - Chenopodium album, mnogosjemena loboda - Chenopodium polyspermum, pepeljuga - Atriplexpatula, dvornici - Polygonum spp. te rosulja jednogodinja - Mercurialis annua. Od jednogodinjih trava u vrtovima je bez obzira na godinje doba opeprisutna jednogodinja vlasnjaa - Poa annua. U primorskim krajevima tijekom zime i u rano proljee prisutni su Ijuljevi (Lolium sppX obina vlasnjaa (Poa trivialis), divlja zob (Avenafatua) i dr. Kad zatopli i kad se tlo zagrije na vie od 10 C javljaju se toploljubive vrste, npr. konica - Galinsoga parviflora, tir - Amarantbus retrojlexus, pomonica Solanum nigrum, mjehurasta sljezolika - Hibiscus trionum, limundik - Ambrosia artemisiifolia, tut - Portulaca oleracea. Koncem proljea i tijekom cijelog ljeta najnapasnije su jednogodinje ljetne trave: kotan - Echinochloa crus-galli, muhar zeleni - Setaria glanca, muhar sinji - Setaria viridis, svraica - Digitaria sanguinalis, proso - Panicum spp. i dr. Dvogodinji korovi imaju ivotni ciklus dulje od jedne a krae od dvije godine. U prvoj godini tvore vegetativne organe u tlu. Prezime u formi rozete. U drugoj godini plodonose. Razmnoavaju se iskljuivo sjemenom. Iz ove skupine nisu u povrtnicama poznati ekonomski vani korovi. Divlja mrkva - Daucus carota tipini je predstavnik. Viegodinji korovi ili trajnice mogu biti zeljasti, drvenasti, grmoliki. U povrtnicama se javljaju samo zeljaste trajnice. Osim sjemenom razmnoavaju se vegetativnim organima, npr. vrijeama, gomoljima, stolonima, vegetativnim pupolj-

cima i si. Vrlo su napasni. Teko ih je iskorijeniti. Raireni su u svim kulturama. Povrtnice, naroito sitnosjemenske, one koje se sporo razvijaju ili ostavljaju slobodnog mjesta u medurednom prostoru, redovito gube bitku u nadmetanju s korovnim trajnicama. Stoga povrina namijenjena za uzgoj povrtnica u pravilu ne smije biti zakorovijena viegodinjim korovnim vrstama. Viegodinje dvosupnice su: slak - Convolvulus arvensis, osjak - Cirsium arvense, grbak obini - Rorippa sylvestris, grbica sivkasta - Cardaria draba, svinjak - Sonchus arvensis, preslica - Equisetum arvensis, tavelj - Rumex obtusifolius, koniak - Rumex crispus, metvica - Mentha spp. te gavez - Symphitum officinale. Viegodinje trave: pirika - Agropyron repens, divlji sirak - Sorghum halepense \ troskot -Cynodon dactylon. Iz prikazane sezonske dinamike javljanja korova, vidljivo je da je rok sjetve, odnosno sadnje povrtnica u direktnoj vezi sa zakorovljenou. Kulture koje sijemo ili sadimo u jesen, u pravilu su u poetku razvoja zakorovljene ozimim jednogodinjim vrstama. Jednogodinje ozime i jare korovne vrste javljaju se i rano u proljee. Jednogodinje jare korovne vrste redovito se nalaze u kulturi kojoj rok sjetve, odnosno sadnje, pada u proljee ili ljeto. Zbog toga to se, osim sjemenom, razmnoavaju i podzemnim organima, viegodinji korovi javljaju se u sva tri roka. Viegodinje korove u kulturi teko je suzbiti herbicidima. Zbog toga ih je, prije uspostavljanja bilo koje povrtne kulture, potrebno svim raspoloivim mjerama suzbiti u korijenu. Samo se tako moemo boriti protiv tih vrlo napasnih biljnih vrsta. Navedena podjela osobito je vana u primjeni herbicida, jer pojedini herbicidi djeluju samo na uskolisne korove, a neki samo na irokolisne korove. Radi proirenja spektra na obje grupe korova u praksi esto pribjegavamo istovremenoj primjeni dvaju ili vie herbicida. U poglavlju XVIII. prikazani su najvaniji korovi u povru: - jednogodinji irokolisni korovi (tir, loboda, mnogosjemena loboda, konica, tut, pjegavi dvornik, crna pomonica, pastirska torbica, mijakinja, crvena mrtva kopriva i perzijska estoslavica) u slikama br. 261-272. - viegodinji irokolisni korovi (osjak, slak, obini ladole) u slikama 273-275. - jednogodinje trave (kotan, muhar sivi, obina svraica) u slikama 276-278. - viegodinje trave (sirak, pirika) u slikama 279-281.

n. MJERE ZATITE POVRA

Uvod
Povre napadaju brojni tetoinje. Mnogima pogoduju napredne tehnologije kojima se eli postii vii prirod i kvaliteta proizvoda. Medu uzrocima poveanja vanosti tetoinja najee se spominju: - uzgoj kultivara s veim genetikim potencijalom za rodnost i/ili kvalitetu proizvoda, koji su esto osjetljiviji na tetnike i uzronike bolesti; - poveana gnojidba takvih kultivara, posebice duikom, esto izaziva veu osjetljivost na napad odredenih tetoinja, posebice uzronika bolesti; - preesto ponavljanje uzgoja iste kulture na istoj povrini, dakle nepotivanje plodosmjene; - sve vee povrine pod istom kulturom; - pojaana izmjena dobara, primjerice kupnja sadnog materijala u inozemstvu, ubrzava unos novih tetoinja u Hrvatsku; - sve vei zahtjevi potroaa za kvalitetom pojedinih proizvoda. Veinu tih uzroka ne moe se izbjei pa se poveava vanost provoenja izravnih mjera zatite povra. Povre se moe zatititi od tetoinja - tetnika, uzronika bolesti i korova razliitim mjerama. To su agrotehnike mjere, uzgoj otpornih ili otpornijih kultivara (sorte, hibridi), mehanike, bioloke, fizikalne i kemijske mjere. Optimalna se zatita postie uporabom svih tih mjera po naelima integrirane zatite povra. Neke se mjere provode preventivno, da se sprijei jaa pojava tetoinja, a druge se mjere provode kurativno, da se suzbije tetoinja koji se ve pojavio. Preventivne mjere korisnije su jer i mala oteenja ili zaraza povra moe znatno smanjiti njegovu trinu vrijednost.

Agrotehnike mjere
Sve agrotehnike mjere koje se provode u proizvodnji nekog povra utjeu i na pojavu veine tetoinja. Stoga treba izbjegavati sve mjere koje pogoduju pojavi tetoinja, a to vie provoditi mjere koje smanjuju ili ak spreavaju njihovu pojavu.

Izbor podruja s povoljnim klimatskim uvjetima i povrina na kojima tlo odgovara proizvodnji neke vrste, pa i kultivara povra, prvi je preduvjet uspjene proizvodnje, a time i zatite. Primjerice, na prekiselim tlima pojaana je pojava kupusne kile, na tlima podlonim sui ea je obina krastavost krumpira, u vlanim poloajima moe krumpirite unititi plamenjaa, a grah antraknoza itd. U povoljnim uvjetima proizvodnje razvijaju se biljke koje se mogu lake othrvati napadu tetoinja, odnosno koje moe ovjek zatititi uz znatno manje truda i troka. Gnojidba povra mora biti homogena i sadravati sva hraniva u potrebnim koliinama. Prejaka gnojidba, pogotovo duikom, poveava osjetljivost biljaka prema nizu uzronika bolesti i zbog bujnog rasta biljaka stvara pogodnije mikroklimatske uvjete za razvoj brojnih tetoinja. Prejake ukupne ili jake jednokratne doze duika, mnogostruko uveavaju opasnost napada tetoinja i nedozvoljenih ostataka duinih spojeva u povru. Fosfor i kalij, te neki mikroelementi, naprotiv, poveavaju otpornost veine biljaka na napad tetoinja. Nedovoljno gnojene biljke slabije se razvijaju i oporavljaju od napada tetoinja, a korovi ih mogu lake prerasti. Pravilna plodosmjena i izbjegavanje preestog uzgoja iste ili srodne vrste povra na istoj povrini iznimno je vana mjera u spreavanju napada mnogih tetnika i uzronika bolesti. Upravo je nepridravanje plodosmjene dovelo do jake zaraze krumpirovom nematodom u Meimurju. Preesti uzgoj kupusnjaa poveava zaraenost brojnim tetoinjama te trai pojaanu provedbu mjera zatite bilja, to moe ugroziti kvalitetu proizvoda i profitabilnost proizvodnje. esti uzgoj graka pogoduje pojavi vie vrsta uzronika bolesti i nematoda, preesti uzgoj luka pojavi stabljikine nematode i tetnih dvokrilaca, a ponavljanje uzgoja paprike, rajice, patlidana ili krastavaca u naim junim podrujima neizbjeno vodi k poveanju zaraenosti korijenovim nematodama. Stoga je pravilna plodosmjena jedna od osnovnih mjera zatite povra. No, nije vaan samo dovoljan vremenski razmak izmeu uzgoja iste ili srodne vrste povra na istoj povrini, nego je vaan i izbor biljaka unutar plodoreda. Postoje kulture koje smanjuju zarazu nekim tetoinjama, primjerice nematodama i uzronicima bolesti, no i takve koje pogoduju njihovoj pojavi. Uvrtavanje kupusnjaa u plodored radi njihova zaoravanja nepovoljno utjee na mnoge tetoinje, jer se u zaoranim biljnim ostacima stvaraju plinovi koji unitavaju neke tetoinje. Obina krastavost krumpira javlja se na tlima koja trpe od sue i alkaline su reakcije. Ako se na takvim tlima ipak uzgaja krumpir plodored treba biti to iri, uz uvrtavanje lucerne, a gnojiti treba kiselim gnojivima. U zatvorenom prostoru izmjena usjeva vrlo je oteana, jer se to ee eli uzgajati najprofitabilnija kultura. Stoga se suzbijanje nagomilanih tetoinja mora rjeavati vrlo skupim i sloenim izravnim fizikalnim (toplina) ili kemijskim mjerama. Trokove takvih mjera ne moe podnijeti proizvodnja povra na polju.

I kombinacija nekih usjeva moe smanjiti pojavu tetoinja. Primjerice, zajedniki uzgoj kupusnjaa s grahom mahunarom znatno smanjuje zarazu kupusnom muhom. Pri izboru povrine za sjetvu povra valja paziti na opasnost prelaska nekih tetoinja sa susjednih kultura. Tako se sjemenski krumpir ne smije uzgajati blizu konzumnog krumpira, kupusnjae u blizini uljane repice, itd. Za budui razvoj usjeva, te pojavu bolesti, presudno je zdravstveno stanje sjemena povra. Stoga, u jednom itavom poglavlju govorimo o bolestima povra koje se prenose sjemenom, a o tome piemo opirnije i kod krumpira. Ovdje sada samo naglaavamo vanost nabave kvalitetnog atestiranog sjemena u originalnoj ambalai. Sjetvu treba obaviti u optimalnom roku da bi sjeme to bre niknulo. Treba paziti da se postigne optimalan sklop biljaka. U pregustim sklopovima stvara se povoljna mikroklima za razvoj bolesti, a prerijetki sklopovi privlae neke tetnike. Brojne mjere obrade nepovoljno utjeu na niz tetoinja koji ive u tlu. Obrada izaziva klijanje sjemenki korova, povoljno utjee na odravanje vodozranog reima u tlu i pojavu saprofita, to smanjuje brojnost parazitskih mikroorganizama, a izravno unitava i brojne tetnike. Pretjerano suzbijanje korova i uope divlje vegetacije na poljoprivrednim povrinama, ali i izvan njih, nepovoljno utjee na razvoj prirodnih neprijatelja tetnika koji su vrlo vani regulatori njihove pojave. Stoga se vie ne preporuuje unitavati ivice, korove uz ceste i puteve ili ruiti drvee uz rubove poljoprivrednih povrina kao to se to nekad preporuivalo.

Izbor otpornijih kultivara

Mnogi novi visokoprinosni kultivari povra ne odlikuju se veom otpornou prema napadu pojedinih uzronika bolesti ili tetnika. No ima i takvih koje, uz ostale njihove prednosti, tetoinje manje napadaju ili manje oteuju. Tako su poznate velike razlike u otpornosti kultivara krumpira na napad plamenjae, to, meutim, ne znai da moramo odustati od sadnje osjetljivih kultivara Bintje ili Kleopatra, nego, ako se posade, valja pripremiti pojaanu kemijsku zatitu. Neki se kukivari krumpira brzo izrode, tj. osjetljivi su na najvanije viruse krumpira, pa treba svake godine saditi novo nabavljeni kvalitetan sadni materijal. U nas jako proiren kultivar Desiree vrio je osjetljiv na uvijenost lista, a otporniji na Y virus. Noviji kultivar Ukama osjetljiv je na obje najvanije vrste virusa. Kultivar Igor naputen je zbog prevelike osjetljivosti na Y virus krumpira. Naprotiv, pri ekstenzivnom nainu proizvodnje nekih kultivara moe se jo godinu ili dvije godine

gomolje koristiti za ponovnu sadnju. Neki noviji kukivari, primjerice Tomensa, Rita i Assia, vrlo su otporni na napad oba virusa. Sreom, postoje kukivari krumpira otporni na pojedine sojeve krumpirove nematode. Otkriem tog tetnika u Hrvatskoj postalo je prijeko potrebno dosadanje kultivare osjetljive na napad ovog tetnika zamijeniti s otpornim kultivarima (primjerice Adora, Fresco, Sante, Tomensa itd.). Uzgoj otpornih kultivara jedini je nain suzbijanja krumpirova raka. Zbog este pojave obine krastavosti krumpira treba naglasiti da ima otpornijih kultivara na tu bolest, npr. Ostara, ali i manje otpornih kultivara. Neki su kukivari povra jae osjetljivi na herbicide od drugih. Tako su kukivari krumpira Jaerla, Kennebeck, Ostara i neki drugi kukivari kratke vegetacije jako osjetljivi prema herbicidima na osnovi metribuzina. Velike su razlike u otpornosti pojedinih kultivara graha prema antraknozi, visoki kukivari (pritkai) osjetljiviji su prema antraknozi i grahovu iku. Neki su kukivari graka jako otporni a drugi slabo otporni prema nekoliko najvanijih bolesti, a slino je s otpornou krastavaca prema pepelnici, kupusa prema kupusnoj nematodi i fuzariumu, dinje prema uvenuu, kelja pupara prema kupusnoj kili itd. Sve to pokazuje da pri izboru kukivara valja imati na umu i mogue razlike u otpornosti na najee tetoinje u nekom podruju, ali i da onaj tko sjeme ili sadni materijal stavlja u promet mora te podatke jasno deklarirati. Suvremena selekcija usmjerena je, osim na udovoljavanje zahtjeva za kvalitetom i prirodom, i na veu otpornost na najvanije tetoinje. Pri tome je razvoj genetiki preinaenih biljaka ubrzao i proirio mogunosti dobivanja otpornijih kukivara. Tako se u pokusima nalaze kukivari povra koji proizvode toksin bakterije Bacillus thuringiensis, koji uzrokuje bolest tetnika, nadalje kukivari otporniji na neke uzronike bolesti ili na herbicide itd. Genetiki preinaeni krumpir otporan je na napad krumpirove zlatice i viroza, no zbog niza nerijeenih pitanja u svezi s moguim utjecajem na ovjeka i okoli jo nije doputen u irokoj proizvodnji. Upravo zbog nekih nepotpuno rijeenih ekolokih, donekle i toksikolokih pitanja, genetiki preinaeno povre, za razliku od ratarskih usjeva, vrlo se malo sije i sadi u svijetu. U Hrvatskoj nije (2003) doputen uzgoj genetiki preinaenih biljaka u praksi, ukljuujui povre. Stoga i ne piemo opirnije o tim biljkama, iako vjerujemo da e njihov uzgoj prije ili kasnije sasvim promijeniti neke tehnoloke procese proizvodnje povra. Utvreno je da mnoge biljne vrste, pa tako i vrste povra, pri napadu tetoinje stvaraju obrambene tvari ("prirodni pesticidi"), koje smanjuju tete. No te tvari mogu biti kodljive ovjeku, pa to katkad ograniava domet selekcije. Upravo zbog poveanog sadraja kodljivih tvari za ovjeka neki novoselekcionirani otporni kukivari povra nisu mogli biti stavljeni u promet i proizvodnju.

Mehanike m j e r e
Najbolji su primjer uspjenog mehanikog unitavanja tetoinja nekada jedini naini suzbijanja korova: okopavanje, kultivacija i plijevljenje. I danas, usprkos herbicidima, treba to vie, ovisno o raspoloivoj radnoj snazi, ovim mjerama unitavati korove, to je mogue najee u manjim povrtnjacima. I na veim povrinama preporuuje se herbicid upotrebljavati samo u redovima biljaka, a izmeu redova biljaka korove treba unitavati mehanikim mjerama. Na manjim krumpiritima moe se uinkovito smanjiti uporaba insekticida povremenim sabiranjem i unitavanjem prezimjelih kornjaa krumpirove zlatice i lia s odloenim jajnim leglom. Katkada se tim nainom moe potpuno izbjei uporaba kemijskih mjera. Naa su iskustva pokazala da se za jedan sat mogu skupiti krumpirove zlatice na Si. 9. Usisava za usisavanje krumpirove zlatice kakav se krumpiritu velikom 500 primjenjuje u ekolokoj proizvodnji u nekim dravama etvornih metara. No tu mjeru treba u vrijeme pojave prezimjelih zlatica ponavljati najmanje dva puta tjedno. Kao dopunska mjera moe se primijeniti ukopavanje koso poloene folije oko krumpirita koja oteava prelazak zlatica. U ekolokoj proizvodnji zlatice se katkada sabiru usisavaem. Pri uzgoju nekih SI. 10. Polje zatieno mreom protiv ptica vrsta povra, npr. rotkvi(snimio M. Maceljski) ce, pa i drugih kupusnjaa, tete od buhaa, kupusne muhe, lisnih ui i nekih drugih tetnika uspjeno se suzbijaju pokrivanjem mreama, a takvih mrea ima i iz domae proizvodnje. Zatita od ptica uspjena je mreama neto irih otvora.

Rovac, koji je naroito tetan u klijalitima i malim kunim vrtovima, moe se suzbiti ukopavanjem posudica s vodom ili unitavanjem u stajnjaku, gdje preko zime trai toplinu. Za vrijeme presaivanja vrlo je vano odvajati i ne saditi sadnice zaraene bolestima ili slabe i manje otporne sadnice. irenje nekih bolesti na polju spreava se i upanjem SI. 11. Veepolje povra zatieno mreom od napada zaraenih biljaka. Spaljivakukaca nje ostataka biljaka nakon berbe takoer smanjuje opasnost od nekih tetoinja. Posebice je vano potpuno izvaditi iz tla i spaliti ostatke rajica, krastavaca i drugog bilja zaraenog nematodama. Unitavanjem kukuruzinca do 15. svibnja smanjuje se brojnost kukuruznog moljca te time opasnost jaeg napada na paprike ili rajice u tom podruju.

Fizikalne m j e r e
u ove se mjere ubraja uporaba topline pri termikoj sterilizaciji tla, o emu piemo u posebnom poglavlju. No, zagrijavanjem ili pothladivanjem (u zamrzivau) moe se suzbiti i grahov iak, pa i neki drugi tetnici. Termikim nainom mogu se unitavati i korovi, posebice u ekolokoj proizvodnji. Svjetlo privlai mnoge kukce tetne povru, primjerice leptire sovica. Oni dolijeu u osvijetljene objekte ili u njihovu blizinu pa tamo odlau jaja, te napad gusjenica moe biti vrlo jak. Posebnim svjetiljkama privlae se i hvataju takvi leptiri te se moe prosuditi njihova brojnost i intenzitet budueg napada gusjenica. No, vanost lovnih svjetiljki naglo opada pronalaskom drugih vizualnih mamaca, a posebice olfaktornih mamaca, npr. feromona. * U zatvorenom prostoru, u nekim sluajevima i pri poljskom uzgoju povra, moe se pojava nekih tetnika vrlo uspjeno smanjiti s pomou vizualnih ili olfaktornih mamaca (atraktanta), a ne samo pratiti njihova pojava. Najvie rabljeni vizualni mamci jesu raznobojne ljepljive ploe (ili vrpce) koje se vjeaju unutar staklenika, plastenika ili o biljke. ute ploe privlae titastog moljca, brojne vrste lisnih ui, neke dvokrilce, kalifornijskog tripsa itd,

SI. 12. Raznobojne ljepljive ploe i trake

Si. 13. Ulov na ljepljivoj ploi {snimio I. Ostoji)

33

no plave ploe jo su privlanije za kalifornijskog tripsa. Vjeanjem velikog broja ploa moe se brojnost tetnika smanjiti toliko da primjena kemijskih sredstava nije potrebna. Manji broj vizualnih mamaca rabe se za signalizaciju prisutnosti i brojnosti nekih tetnika, te utvrivanje potrebe i optimalnog roka suzbijanja. Olfaktorni mamci ubrajaju se u skupinu biotehnikih sredstava za zatitu bilja pa se opisuju u iduem poglavlju.

Bioloke mjere
Bioloke mjere suzbijanja tetoinja sastoje se od uporabe nekog korisnog organizma za suzbijanje tetnog organizma (primjer make: mievi). Prirodni neprijatelji tetnika koji se rabe u razliitim oblicima (formulacijama) ubrajaju se u bioloka sredstva za zatitu bilja. Treba istaknuti da bioloke mjere imaju osobito velike prednosti pri zatiti povra tamo gdje primjena kemijskih sredstava za zatitu bilja ima i najvee nedostatke (ostaci u namirnicama, otrovnost i dr.). Te su prednosti napose oite u zatvorenom prostoru. Stoga se, primjerice u Nizozemskoj, u svim staklenicima gdje se proizvodi povre, tetnici suzbijaju biolokim mjerama, koje se sve vie primjenjuju i u drugim dravama Europske unije. U nas su te mjere u poetnoj fazi. Bioloka zatita u zatienom prostoru zahtijeva potpuno poznavanje svih tetnika u dotinom objektu, uvjeta o kojima ovisi uspjenost tog naina zatite i tehnologije postupka. Ukratko, bioloka zatita trai m n o g o vee znanje od onog koje je potrebno za uobiajeni nain zatite. Za uspjeh biolokog suzbijanja unoenjem prirodnih neprijatelja tetnika vana je njihova pravovremena primjena, dok su tetnici koji se namjeravaju suzbiti jo malobrojni. Naime, uspjeh ovisi o omjeru broja prirodnih neprija-

Sl. 14. Boja ovica se hrani lisnom ui

SI. 15. Liinka boje ovice prodire lisnu u

telja i tetnika, koji, kada je broj tetnika velik, zahtjeva unos vrlo velikog broja prirodnih neprijatelja i njihovo viekratno isputanje. Usprkos toga se i kod takve zakanjele primjene, unato visokih trokova, ne postie uvijek potrebni uspjeh. Ako se u nekom stakleniku ili plasteniku eli primijeniti bioloko suzbijanje tetnika, treba predvidjeti itav sustav mjera. Naime, ne moe se jedan tetnik suzbijati grabeljivcima ili parazitima, a drugi kemijskim insekticidima, jer bi ovi potonji sprijeili djelotvornost unijetog korisnog organizma. Pa i izbor fungicida ovisit e o njihovoj selektivnosti, tj. neopasnosti za unijeti organizam. Stoga odluka o usmjeravanju na bioloke mjere suzbijanja tetnika u zatvorenom prostoru zahtijeva sagledavanje svih problema i istovremeno predvidanje rjeavanja tih problema na nain koji ne ugroava bioloke mjere.

SI. 16. Parazitska osica odlae jaje u lisnu

u (prema "Bayer")

Si. 17. Paraziti oko mrtve gusjenice lisne

sovice (snimio M. Maceljski)

Za bioloko suzbijanje tetnika upotrebljavaju se njihovi prirodni neprijatelji: uzronici bolesti tetnika, grabeljivci i paraziti o kojima se pie u iduem poglavlju u potpoglavlju o biolokim sredstvima za zatitu bilja. Vrlo je vano istaknuti da su brojni prirodni neprijatelji prikladni za bioloko suzbijanje prirodno prisutni svuda gdje se uzgaja povre. Dakle, nalaze se i u zatvorenom prostoru i na polju svuda gdje ima njihovih domaina - tetnika povra. Njihova pojava ograniava brojnost mnogih tetnika, pa je vrlo povoljna za uzgajae povra. Stoga se nikako ne smije pretjeranom ili nestrunom p r i m j e n o m insekticida i drugih, za ove prirodne neprijatelje tetnih sredstava, umanjiti njihova brojnost. Dapae, katkada e njihova prisutnost uiniti nepotrebnim primjenu insekticida. Primjerice, ako na jednu boju ovicu ili liinku zlatooke otpada manje od 50-100 lisnih ui (ovisi o kulturi, vrsti tetnika i neprijatelja itd.) vrlo je vjerojatno da do teta od ui nee ni doi jer e biti unitene od neprijatelja. Naprotiv, ako bi se upotrijebio insekticid, ubili bi se osim lisnih ui i ti grabeljivci, pa bi se novodoletjele ui mogle brzo prenamnoiti. Osim odustajanjem od primjene insekticida, mogu se prirodni neprijatelji sauvati izborom selektivnih insekticida, dakle takvih koji ne tete prirodnim

neprijateljima, podeavanjem roka primjene izvan termina masovne pojave neprijatelja i nekim drugim mjerama. O tome opirnije u poglavlju o insekticidima. Sauvanje prirodnih neprijatelja vrlo je vaan nain biolokog suzbijanja tetnika (konzervativna bioloka metoda). Pri poljskom uzgoju povra susreu se i druge vrste prirodnih neprijateSI. 18. Krumpirova zlatica oboljela od lja tetnika, poput ptica, jeeva, krtica mikoze (snimio M. Maceljski) itd. Te se ivotinje hrane kukcima, pa tako i tetnicima, te mogu katkad jako smanjiti njihovu brojnost. Vee grabeljive ptice jako smanjuju brojnost poljskih glodavaca ako njihovom zadravanju i gnijedenju pogoduje drvee uz rub polja. Posebice se ne smiju unitavati krtice jer se hrane brojnim tetnicima u tlu; valja samo prijeiti da naprave veu tetu.

Sterilizacija tla
ubraja se dijelom u fizikalne a dijelom u kemijske mjere. Radi velike vanosti pri uzgoju povra obraduje se kao posebna mjera zatite povra. Naime, u zatvorenom prostoru vrlo se esto ponavlja uzgoj iste ili srodne vrste biljaka, pa se brzo nagomilavaju neki tetoinje, a njihovo suzbijanje zahtijeva primjenu radikalne mjere kao to je sterilizacija tla. No, esto je ta mjera potrebna i na polju, pri poljskom uzgoju povra. tetoinje povra, dakle tetnike, uzronike bolesti i korove, koji ive ili se nalaze u tlu, mogu se, kada se prenamnoe, suzbiti na dva naina: - termikom (toplinskom) sterilizacijom tla (fizikalna mjera) ili - kemijskom sterilizacijom tla. Termika sterilizacija tla Termika sterilizacija koristi zagrijavanje na visoku temperaturu koja ubija sve organizme, pa i tetoinje u tlu. Prednost te mjere jest u sveobuhvatnoj uinkovitosti i u tome to se odmah nakon provedbe moe obaviti sjetva ili sadnja povra. Meutim i najmanja greka pri provedbi (nepotpuno zahvaanje povrine, nedovoljna temperatura ili ekspozicija) moe itav postupak uiniti

uzaludnim, ak i tetnim, jer se preivjeli organizmi u tretiranom tlu bre razvijaju. Nedostatak je i u oslobaanju nekih oblika duika koji mogu otetiti npr. salatu. to je tlo manje vlano bre, se zagrije i tako se tedi energija. Zbog utede energije, a osobito zato to je ljeti staklenik prazan, postupak se provodi za najtoplijega godinjeg doba. Za postizavanje pune uinkovitosti sterilizacije potrebno je tlo zagrijati na SI. 19. Brane za uvoenje pregrijane pare 95 C i na toj temperaturi ostaviti 5 miu tlo nuta. Obino se tlo zagrijava vodenom parom iako postoje i drugi naini koji se malo koriste. Mala koliina zemlje moe se sterilizirati u pei ako se rasprostre na gustu mreu smjetenu iznad kotla s vodom. Ovaj se nain koristi za sterilizaciju tla za proizvodnju rasada u manjim objektima. Za vee povrine koriste se metode kojima se ne pokree zemlja, nego se u zemlju uvodi pregrijana vodena para razliitim napravama, npr. proupljenim branama utisnutim u tlo. Mogue je paru uvoditi ispod folije kojoj su stranice ukopane u zemlju. Tlo treba zagrijati na potrebnu temperaturu po mogunosti do 40 cm dubine, a najmanje do 30 cm dubine. Potrebno je stalno nadzirati temperaturu koja se postie, te na 95 C ostaviti tlo najmanje pet minuta. U naim smo istraivanjima utvrdili da se tlo u koje je utisnuta brana zagrije na potrebnu temperaturu tek nakon 10-15 minuta, a zagrijavanje tla pokrivenog folijom moe potrajati 4-5 i vie sati prije nego to se dosegne 95 C. Za zagrijavanje jednog etvornog metra obino je potrebno oko 50 kg pregrijane pare. Za postizavanje punog uinka parnog kotla potrebno je strogo pridravati se svih uputa o rukovanju i odravanju, a naroito o koritenju v o d e omekane posebnim postupkom.

SI. 20. Termika sterilizacija tla u stakleniku

(snimio M. Maceljski)

Primjeri planiranja uinka i kapaciteta parnog kotla: 1. Para se uvodi u tlo izmjenino s pomou dvije proupljene brane, svaka povrine od 1,5 m^. Potrebna temperatura od 95 C postie se za 14 minuta. Znai da je u jednom satu moe sterilizirati 4,5 m^ (14 + 5 minuta ekspozicija + 1 minuta za premjetanje dovoda). Parni kotao treba imati kapacitet oko 250 kg pare/sat. 2. Para se uvodi pod foliju povrine 50 m^. Temperatura od 95 C postie se za 230 minuta. Budui da se za to vrijeme pripremi i druga folija, pod koju se nakon ekspozicije od 5-10 minuta pod prvom folijom, premjeta dovod pare bez gubitka vremena, povrina od 50 m^ sterilizira se za 4 sata (12,5 mVsat). Potrebni kapacitet parnog kotla jest oko 650 kg/sat. Solarizacija tla Metoda solarizacije tla temelji se na koritenju suneve topline kao letalnog agensa za suzbijanje nametnika u tlu. To je jedna od alternativnih nekemijskih metoda sterilizacije tla. Prvi podaci o njoj potjeu jo iz 1939. godine, kad je Glosshevoy istraivao njezin utjecaj na patogene gljivice u tlu. Opsena istraivanja o utjecaju solarizacije na patogene organizme u tlu obavljao je Katan u Izraelu od 1976. g., a potom slijede brojna istraivanja irom svijeta pa i u Hrvatskoj. Metoda solarizacije provodi se pokrivanjem tla transparentnim PE i PVC folijama tijekom 1-2 mjeseca u najtoplijem razdoblju godine (ljeti). Preporuuje se to tanja folija (0,015-0,050 mm) jer bolje provodi toplinu te osigurava jae zagrijavanje tla. Prije pokrivanja folijom tlo treba adekvatno pripremiti (usitniti) i odravati vlanim (oko 60 % rel. vlanosti), jer je kroz fino obraeno i vlano tlo laka difuzija topline. Pod folijom, na 10 cm dubini tla, moe se postii za 10-20 C via temperatura nego na nepokrivenom tlu. Na dubinama tla ispod 20 cm razlike u temperaturi manje su, ali uvijek za nekoliko stupnjeva vie pod folijom. Brojna istraivanja pokazala su da se solarizacijom tla, osobito u toplim klimatima kao i u zatienim prostorima, mogu postii maksimalne temperature koje su letalne za nametnike u tlu. Meutim, i uz nie temperature tla, postignute solarizacijom, ali uz produenu ekspoziciju koju osigurava tanka prozirna folija, mogu se uinkovito suzbiti nametnici u tlu. Npr. patogene gljivice: VertiSl. 21. Nakon primjene solarizacije - dio cillium dahliae, Pythium ultimum, Thipovrine bez korova (snimio D. Berti) elaviopsis basicola uginu ako su izloe-

ne temperaturi od 37 C tijekom 18-33 dana ili temperaturi od 50 C tijekom 23-68 dana, a Amillaria mellea ako je 4-7 sati izloena temperaturi od 41 C. Ovom metodom uspjeno se suzbijaju gljivice: Verticillium dahliae, V. alboatrum, Rhizoctonia solani, Pyrenochaeta terrestris, P. lycopersici, Fusarium oxysporum, Plasmodium brassicae i dr. Solarizacija tla uinkovita je i u suzbijanju korovnih vrsta ovih rodova: Amaranthus, Anagallis, Avena, Capsella, Cbenopodium, Convolvulus, Cynodon, Digitaria, Fumaria, Lactuca, Lamium, Molucella, Imontia, Notobasis, Pbalaris, Poa, Portulaca, Solanum, Sorghum, Stellaria, Xantbium, Mercurialisi dr. Uinkovitost suzbijanja korova, u svijetu i u Hrvatskoj, kretala se od 76-98 %. Visoku uinkovitost solarizacija tla pokazala je i u suzbijanju biljnoparazitskih nematoda u svijetu i u Hrvatskoj. Tijekom viegodinjih istraivanja (1991.-1998.) u Hrvatskoj je zabiljeeno znatno smanjenje populacije biljnoparazitskih nematoda, 97-100 % na otvorenom te 89-100 % u zatienim prostorima. Prema dosadanjim spoznajama u svijetu i u SI. 22. Primjena solarizacije tla u stakleniku (snimila Lj. Otrec) Hrvatskoj, solarizacija tla jednostavna je i uinkovita metoda suzbijanja: nematoda, korova i patogenih gljivica u tlu, ekonomski je isplativa i nije opasna za okoli. Stoga solarizaciju tla treba obavezatno primijeniti u toplim klimatskim podrujima, i na otvorenom i u zatienim prostorima i to u kombinaciji s jednom ili vie metoda suzbijanja, jer se samo na taj nain mogu uspjeno suzbiti nametnici u tlu koji ugroavaju proizvodnju i prinose povra. K e m i j s k a sterilizacija tla (fumigacija) Uinkovito suzbijanje patogena u tlu provodi se kemijskom sterilizacijom tla. U Hrvatskoj e se za tu namjenu moi rabiti dva fumiganta, kojima su aktivne tvari dazomet i metam. Metam uskoro treba dobiti dozvolu i u nas. Basamid granulat (dazomet) jest nematocid, insekticid, fungicid i herbicid, a primjenjuje se u dozi 40-60 g/m^ ili 200-500 g/m^. Inkorporira se u tlo (ureajima za aplikaciju) na 20-25 cm dubine, a ako je potrebna dublja inkorporacija za svakih daljnjih 10 cm doza se povea za 15-20 g/m^. Prije primjene dazometa (jedan do dva tjedna) tlo treba dobro pripremiti tj. usitniti i odravati vlanim (do vodenog kapaciteta od oko 50 %). Neposredno

prije i poslije primjene ne smije se rasipati stajski gnoj, treset, vapno i duina gnojiva. Tretiranje Basamid granulatom provodi se najmanje 45 dana prije sjetve ili sadnje, a temperatura tla na 10 cm dubine ne smije biti nia od 8 C. Najbolji uinak postie se pri temperaturi od 12-15 C (npr. u kasno ljeto ili jesen). Ako je temperatura ispod 6 C, plin zaostaje u dubljim slojevima tla, pa moe izazvati oteenja biljaka, kasnije uvrtenih u plodored. Ako su temperature previsoke, plin prebrzo izlazi iz tla i ne daje optimalni uinak. Djelotvornost dazometa poboljava se ako se tlo nakon inkorporacije zalije s 5 do 10 1 vode/m^ (ovisno o tipu tla) ili se tlo prekrije plastinom folijom da bi se sprijeilo prebrzo izlaenje plina iz tla. Pri optimalnim ekolokim uvjetima treba proi najmanje 5-7 dana od poetka primjene dazometa do skidanja folije, a potom se tlo radi provjetravanja rahli do dubine inkorporacije. Budui da je Basamid Si. 23. Ureaj za primjenu Basamid granulata granulat fitotoksian, biljke se ne smiju saditi i sijati prije nego to plin potpuno iezne iz da. Koje razdoblje treba proi od primjene ovog fumiganta do sadnje ili sjetve ovisi o temperaturi, vlazi i tipu tia te o trenutku inkorporacije. Za normalno rastresito do srednje vlanosti preporuuju se sljedei rokovi sjetve: Prisutnost plina u du Temp, tla na 10 cm dubine Vrijeme nove sjetve moe se utvrditi s pomou testa klijavosti (cresse-test) via od 18 C 10-12 dana sjemena Lepidium sativum 15-18 C 12-18 dana ili sjemena salate. Test se provodi tako da se fumigi12-15 C 18-25 dana rano tlo stavi u staklenu 8-12 C 25-35 dana posudu od 11, a radi kon6-8 C 30-40 dana trole druga se posuda napuni netretiranim tlom. Sjemenke L. sativum ili salate nalijepe se na vlanu vatu koja se stavi iznad da, a posuda se potom hermetiki zatvori i dri na 20 C temperature. Ako za 48 sati sjeme normalno proklije, znai da u tlu vie nema plina i da se moe sijati i saditi na tretirano do. Ako ima ostataka plina u tlu, sjeme nee nicati ili e nicanje biti

usporeno, a klice deformirane. U tom sluaju treba ponoviti prozraivanje tla i cress-test. Fumigacija Basamid granulatom ima i neke nedostatke. Budui da je fitotoksian, mora se primijeniti nekoliko tjedana prije sadnje ili sjetve. Nadalje, smanjena je njegova uinkovitost u tlu koje sadri organske tvari, glinene estice, ali i u presuhom ili prevlanom tlu. Primjena fumiganata trai gotovo savrenu pripremu tla (finu strukturu) te najpovoljniju vlanost i temperaturu. Ako se fumigacija ne obavi ispravno, u plodinama se mogu nai znatne koliine rezidua tog pripravka.

SI. 24. Pumigacija tla uz HNK u Zagrebu

(snimila Lj. Otrec)

Unato navedeni nedostacima, koji se mogu izbjei pravilnom primjenom, dazometom se uinSI. 25. Traktorski injektor za primjenu metama kovito suzbijaju patogeni u tlu staklenika, plastenika, na otvorenom, na povrinama za proizvodnju povra i cvijea, u rasadnicima povra i duhana te u vonim, loznim i umskim rasadnicima. Pri radu s dazometom strogo se treba pridravati uputa proizvoaa o primjeni i o mjerama zatite pri radu. Treba izbjegavati dulji kontakt koe i sluzokoe oiju s pripravkom. Ako dode do nagrizanja koe, treba je isprati vodom i sapunom. Prije, za vrijeme i nakon rada zabranjeno je uzimanje alkohola. Pri radu obvezatno treba koristiti zatitnu odjeu i obuu. Nakon provedene aplikacije ne smije se ulaziti u zatiene prostore (staklenike) bez zatitne opreme. Za suzbijanje nematoda i ostalih nametnika u tlu uinkovit je i tekui fumigant, kojemu je djelotvorna tvar metam. Taj zemljini fumigant namijenjen je za sterilizaciju tla te osim nematocidnog ima jo fungicidno i herbicidno djelovanje. Pokazuje visoku uinkovitost u suzbijanju ovih rodova nematoda: Ditylenchus, Globodera, Heterodera, Meloidogyne, Paratylenchus, Pratylenchus, Rotylenchus, Trichodorus i dr.

Metam se primjenjuje 2-4 tjedna prije sjetve odnosno sadnje pri 8-28 C temperature (optimalna temperatura oko 18C) u dozi od 1000 l/ha na lakim tlima, a u dozi od 1500 l/ha na teim tlima. Taj fumigant moe se primijeniti bez vode ureajima za fumigaciju unaanjem na 15-30 cm dubine ili mijeanjem s vodom u koliini 400-600 l/ha. Postoje razliite metode primjene metama. Postoji traktorski injektor prilagoen za suzbijanje nematoda, ali i patogennih gljivica na veim povrinama. Njime se unosi fumigant na 20-30 cm dubine. Na manjim povrinama mogu se koristiti injektori za utrcavanje fumiganata u tlo. Jedan od naina primjene jest i navodnjavanje sustavom za navodnjavanje. Budui da je metam topiv u vodi, njime se moe prskati povrina tla u koje potom prodire. Takav nain primjene pogodan je za poljoprivredne proizvoae koji imaju manje povSi. 26. Unaanje nematocida u tlo injektorom rine i osnovnu opremu za (snimio Z. Koruni) prskanje. Nakon aplikacije tlo se prekriva plastinom folijom, a poslije 6-10 dana otkriva se i provjetrava. Najmanje 4 tjedna traje provjetravanje ako je temperatura tla via od 15 C. U jednoj godini taj se fumigant na istoj povrini moe primijeniti samo jednom. Moe biti fitotoksian za gajene biljke ako se poslije primjene plin zadri u tlu pa je stoga potebno prije sjetve odnosno sadnje obaviti testiranje na fitotoksinost (cress-test). Karenca za sadnju povra jest 45 dana, a radna karenca najmanje 7 dana, za koje je vrijeme zabranjen pristup ljudima na tretirane povrine.

Kemijske mjere
Usprkos svim navedenim mogunostima zatite povra od tetnika, uzronika bolesti i korova, kemijske mjere danas se ipak najee provode u praksi. Kemijske mjere zatite sastoje se u primjeni kemijskih sredstava za zatitu bilja.

esto nazivanih i pesticidima. Sredstva za zatitu bilja sadre odredeni postotalc djelatne tvari nekog kemijskog spoja, koja zajedno s vie drugih sastojaka ini formulaciju pripravka (preparata) namijenjena zatiti biljke od tetoinja. Na osnovi jedne djelatne tvari u prometu se moe nalaziti vei broj pripravaka. Primjerice na osnovi alfacipermetrina pripravci su Fastac 10 SC, Direkt 10 SC i Direkt 10 EC. Primjenom sredstava za zatitu bilja esto se ele sprijeiti daljnje tete od tetnika koji su u veoj mjeri napali povre ili dalje irenje bolesti koja se pojavila na povru. To je kurativni nain zatite. I primjena herbicida radi unitavanja postojeih korova ubraja se u kurativu. Naprotiv, katkad se sredstva za zatitu bilja priSI. 27. Prskanje krumpirita (snimio M. Maceljski) mjenjuju preventivno. Suzbijanje tetnika u tlu ili primjena herbicida prije sadnje ili sjetve povra, odnosno prije nicanja korova, preventivna je mjera. Posebice se klasini preventivni ili protektivni fungicidi (bakar, ditiokarbamati itd.) primjenjuju preventivno protiv uzronika bolesti. U zatiti povra preventivne su mjere mnogo vanije od kurativnih jer one sprjeavaju poetna oteenja, koja mogu onemoguiti stavljanje u promet proizvoda. Trinu vrijednost nemaju nagriene glave kupusa, glave s kvricama resiara ili takve u kojima se izmeu lia nalaze makar samo tragovi izmeta tetnika. Prednost je kemijskih mjera zatite u tome to danas postoje sredstva kojima se mogu suzbiti gotovo svi tetnici, uzronici bolesti i korovi u povru. Tek iznimno postoji po neki tetnik, uzronik bolesti ili vrsta korova koji se teko ili nedovoljno suzbijaju kemijskim sredstvima. Nadalje, kemijskim mjerama postie se brzi rezultat, a za suzbijanje veine tetoinja moemo primijeniti iste aparate (npr. prskalice). Usprkos porasta cijena kemijskih sredstava ipak se pri opravdanoj primjeni postie mnogo vea korist od njezinih trokova, pa je rentabilnost kemijskih mjera najee visoka. Pri predvidanju rentabilnosti kemijskih mjera treba obvezatno u obzir uzeti i ekoloku tetu te primijeniti formulu: faktor rentabilnosti = vrijednost sprijeenog gubitka troak mjere + ekoloka teta ekoloka teta = (troak mjere x ekoloki faktor) - troak mjere Na temelju sadanjih spoznaja procjenjuje se da je prosjena ekoloka teta primjene kemijskih sredstava za zatitu povra izmeu 30 i 80 % trokova mjere, pa bi ekoloki faktor u spomenutoj formuli bio 1,3 -1,8.

Primjer: Pri nekoj primjeni insekticida u zatiti kupusnjaa oekuje se sprijeiti gubitak od 1000 kuna uz trokove mjere od 650 kuna. No primjena insekticida u tom sluaju uzrokuje ekoloku tetu koju procjenjujemo na 60 % trokova mjera pa je ekoloki faktor 1,6. Kad se ekoloka teta ne bi uzela u obzir ova bi se mjera isplatila;

Stoga takvu mjeru ne treba primijeniti. No, toksikoloki, posebice ekotoksikoloki, a zatim i ekonomsld razlozi, pokazuju da je prijeko potrebno p r i m j e n u kemijskih mjera zatite racionalizirati uklapanjem u integriranu zatitu povra. Pridravanjem naela integrirane zatite smanjit e se potronja kemijskih sredstava na najnuniju mjeru, smanjit e se opasnost za ovjeka i korisne organizme, posebice za okoli, a poveat e se profltabilnost proizvodnje. Sredstva za zatitu bilja moraju se primijeniti kada se ocijeni da je to prijeko potrebno, a primjenu treba provesti struno na nain naveden u uputama koje se dobiju pri nabavi sredstva. Za takvu strunu primjenu potrebno je dosta znanja, pa tome posveujemo idua tri poglavlja. Upozoravamo i na dobre mogunosti postupnog uvoenja i irenja ekoloke proizvodnje povra u Hrvatskoj na nain opisan u posebnom poglavlju.

m. SREDSTVA ZA ZATITU BILJA

- opi dio (fitofarmacija)

Uvod
Sredstva za zatitu bilja esto se poistovjeuju s pesticidima. Pesticidi su sredstva za suzbijanje tetoinja i nametnika koja izravno ili neizravno ugroavaju ovjeka. Pojam pesticidi najiri je pojam koji obuhvaa sve oblike pripravaka, ive agense i druga pomagala koji se primjenjuju za suzbijanje ne samo biljnih nego i drugih tetoinja i nametnika. Pesticidi se dijele na sredstva za zatitu bilja, agense za bioloko suzbijanje (makrobioloki agensi) i biocide (komunalna higijena). Spomenuti agensi u novije su vrijeme izdvojeni iz sredstava za zatitu bilja. Osnovni kriteriji za podjelu pesticida u sredstva za zatitu bilja i biocide jest njihova namjena (svrha primjene) te mjesto primjene. Pesticidi koji se primjenjuju (izravno ili neizravno) na biljke radi zatite od tetoinja ubrajaju se u sredstva za zatitu bilja. U sredstva za zatitu bilja ubrajaju se svi herbicidi, bez obzira na mjesto primjene. Feromoni i drugi atraktanti sredstva su za zatitu bilja ako se primjenjuju za hvatanje tetnika bilja, a biocidi su ako se primjenjuju za ulov nametnika ovjeka ili domaih ivotinja. Pesticidi kojima se tretira prazan prostor sredstva su za zatitu bilja ako je namjena postupka suzbijanje tetnika bilja i biljnih proizvoda koji e biti unijeti u te prostore, a inae su biocidi. Procjenjuje se da glodavci (takori, mievi) znatno vee tete nanose ugroavanjem zdravlja ovjeka, oneiavanjem proizvoda i prenoenjem uzronika bolesti nego unitavanjem biljnih proizvoda pa odredbe EU rodenticide svrstavaju u biocide, osim onih namijenjenih za suzbijanje poljskih glodavaca.

Podjela sredstava za zatitu bilja

Sredstva za zatitu bilja imaju status propisan i reguliran Direktivom EU 91/414 i brojnim dopunskim dokumentima EU, te hrvatskim Zakonom o zatiti bilja i prateim propisima. Prema postojeem Zakonu o zatiti bilja "Sredstva za zatitu bilja su pripravci, isti oblici djelatnih tvari ili tvari koje pospjeuju njihovo

djelovanje, stavljeni u oblik u kojoj su uporabljivi za krajnje korisnike, a slue za zatitu bilja i biljnih proizvoda od tetoinja bilja ili utjeu na ivotne procese biljaka na nain drugaiji od hraniva". Sredstva za zatitu bilja moemo podijeliti prema razliitim kriterijima. Dva mogua kriterija podjele jesu namjena, i to ili u odnosu na sredinu u kojoj se primjenjuju (npr. u integriranoj zatiti) ili u odnosu na vrstu tetoinja koja se suzbija (npr. insekticidi), a trei je kriterij podjele prema podrijetlu i nainu primjene sredstava (npr. kemijska).

SI. 28. Shema podjele pesticide (prema Maceljski)

Podjela prema sredini u kojoj se primjenjuje vana je zbog mogunosti razliitog postupka pri registraciji sredstava. Osnovno polazite ove podjele jest stajalite da svi pesticidi, a posebice sva sredstva za zatitu bilja, m o r a j u imati d o z v o l u za p r o m e t i p r i m j e n u , da moraju biti registrirani i pod nadzorom. Dozvolu izdaje Ministarstvo poljoprivrede i umarstva (MP) postupkom propisanim Zakonom o zatiti bilja. Da je registracija prijeko potrebna pokazuje injenica da su mnogi pesticidi, pa i oni prirodnog podrijetla, potencijalno opasni, ne samo zbog mogue otrovosti, nego i zbog mogue ekoloke neprihvatljivosti i moguih teta za gospodarstvo neke zemlje. Registrirati se mogu samo uinkovita sredstva. Dozvolu za primjenu svih sredstava za zatitu bilja izdaje MP na temelju prijedloga Komisije za zatitu bilja tog ministarstva. Komisija daje prijedlog na osnovi rezultata istraivanja ovlatene ustanove, rjeenja Ministarstva zdravstva o svrstavanju sredstva u skupine otrova i vodopravne suglasnosti. Novi

Zakon o zatiti bilja predvia mogunost izdavanja dozvola i bez posebnog istraivanja. Sredstva za zatitu bilja primjenjuju se u poljoprivredne i u nepoljoprivredne svrhe. Sredstva za zatitu bilja koja se p r i m j e n j u j u u poljoprivredi, nazvana i poljoprivrednim pesticidima, ubrajaju se u agrokemikalije. Zbog mogunosti propisivanja drukijeg postupka izdavanja dozvole, ovisno o namjeni sredstava, treba unutar sredstava za zatitu bilja koja se primjenjuju u poljoprivredi razlikovati ove skupine: a. Konvencionalna sredstva, u koja se ubrajaju sva sredstva koja odgovaraju zakonskoj definiciji, iz kojih se neka izdvajaju za primjenu i u posebne svrhe. b. Sredstva za male n a m j e n e (minor uses) i bitne namjene (essential uses) trebaju zadovoljiti potrebe za koje proizvoa sredstva nije zatraio dozvolu zbog pomanjkanja ekonomskog interesa. c. Sredstva prikladna za integriranu zatitu bilja (IZB) i njihovu zelenu i utu listu trebalo bi odobravati MP na poticaj udruga IZB i na prijedlog Komisije za zatitu bilja (vidjeti VI. pogl.). d. Sredstva za zatitu bUja u ekolokoj proizvodnji (vidjeti VI. pogl.). e. Bioloka sredstva, koja se dijele na botanika i mikrobioloka sredstva (ukljuivi derivate) koja su po formulaciji i nainu primjene slina kemijskim sredstvima i openito podlijeu slinom postupku kao kemijska sredstva, te agense za bioloko suzbijanje (makrobioloke agense - kukce, grinje i sline prirodne neprijatelje), koje u ovoj knjizi neemo izdvajati iz sredstava za zatitu bilja. Neki izvori botanika sredstva svrstavaju u kemijska sredstva prirodnog podrijetla. f. Biotehnika sredstva dijele se na sredstva koja su po formulaciji i primjeni slina kemijskim sredstvima (npr. regulatori razvoja) i koja podlijeu istom postupku registracije kao kemijska sredstva, te na sredstva poput feromona i drugih atraktanta. U EU feromoni podlijeu provjeri djelotvornosti da bi se zatitio korisnik, a u Hrvatskoj bi MP (na prijedlog Komisije za zatitu bilja) do donoenja novih propisa trebalo dozvoljavati i registrirati uvoz i promet bez provjera ako ih proizvodi afirmirani proizvoa. g. Sredstva koja se smiju primjenjivati u zatiti bilja u kuanstvima i na okunici (ta skupina postoji u nekim dravama EU, a u nas jo nije ozakonjena), za koja je glavni kriterij smanjena opasnost od ugroavanja zdravlja nedovoljno upuenih osoba i sprjeavanje opasnih oneienja namirnica (ta bi sredstva na zahtjev imatelja dozvole utvrivalo Ministarstvo zdravstva). h. Sredstva koja utjeu na ivotne procese biljaka na nain drukiji od hraniva ukratko nazivamo sredstvima za jaanje (njegu) biljaka. Ona se Zakonom o zatiti bilja dre sredstvima za zatitu bilja, no trebalo bi propisati postupak njihove registracije, a MP trebalo bi objavljivati liste tih proizvoda.

i. Sredstva za zatitu ukrasnog bilja, koja se esto primjenjuju na slian nain kao sredstva za zatitu povra (npr. u zatvorenom prostoru), no ne smiju se s njima poistovjetiti jer kad nemaju propisanu tolerancu, pa niti karencu, nikako se ne smiju primijeniti u zatiti povra (namirnica!). U nas nije reguliran status kunih pripravaka vlastite proizvodnje, kakve pojedinci sami pripremaju (i preporuuju takvu pripremu). Zbog opasnosti za zdravlje osoba koje pripremaju takva sredstva, u Njemakoj je od 1998. g. njihova proizvodnja ograniena listom pripravaka izrada kojih je (kao manje opasnih) dozvoljena u vlastitoj radinosti. Primjerice, proizvodnja kunog nikotinskog pripravka iz opuaka cigareta nije dozvoljena upravo zbog opasnosti takva pripravka. Bit e potrebno regulirati i status tih pripravaka u nas jer se primjenjuju u povru; neke su takve preporuke beskorisne, a neke mogu biti ak i opasne. Ista sredstva mogu se ubrojiti u vie skupina. Tako se, primjerice, sredstva na osnovi Bacillus thuringiensis kao bioloka sredstva ubrajaju i u sredstva prikladna za integriranu zatitu bilja, za ekoloku proizvodnju, pa i za primjenu u kuanstvima i na okunicama. Ima i sredstva koja neki izvori podataka uvrtavaju u jednu skupinu, a drugi izvori u drugu skupinu. Unato toj najnovijoj podjeli, mi emo se u ovoj knjizi pridravati uvrijeene podjele sredstava za zatitu bilja prema podrijetlu proizvoda na kemijska, biotehnika i bioloka sredstva i podjele prema vrsti tetoinja koju suzbijaju na zoocide, fungicide i herbicide. U iduem dijelu ovog poglavlja najvie e se govoriti o kemijskim sredstvima za zatitu bilja jer se ta sredstva izrazito najvie (vie od 95 %) primjenjuju u naoj praksi (a i u drugim dravama). No gotovo sve postavke i pravila koja se navode za kemijska sredstva, vrijede i za mnoga bioloka i biotehnika sredstva za zatitu bilja koja u promet dolaze u obliku pripravaka slinih kemijskim sredstvima za zatitu bilja pa se i primjenjuju na jednaki nain.

Kemijska sredstva za zatitu bilja

Kemijska (i neka bioloka, biotehnika) sredstva za zatitu bilja posebno su formulirani kemijski spojevi koji slue za zatitu bilja od tetoinja (tetnika, uzronika bolesti i korova). Sredstva za zatitu bilja sadre uz djelatnu (aktivnu, djelotvornu) tvar (supstanciju) i druge potrebne dodatke (otapalo, razrediva, emulgator, okvaiva i dr.). Prema namjeni (vrsti tetoinje koju suzbija) razlikuju se: insekticidi - sredstva za suzbijanje kukaca (insekata), akaricidi - sredstva za suzbijanje grinja.

nematocidi - sredstva za suzbijanje nematoda, limacidi - sredstva za suzbijanje pueva, rodenticidi - sredstva za suzbijanje glodavaca, fungicidi - sredstva za suzbijanje uzronika bolesti i herbicidi - sredstva za suzbijanje korova. Insekticide, akaricide, nematocide, limacide i rodenticide nazivamo zajedniki zoocidima. Sredstva za zatitu bilja obino djeluju samo na odredene skupine nametnika. Insekticidi ne djeluju na uzronike bolesti, niti fungicidi na kukce itd., iako ima i iznimaka. Primjerice, neki insekticidi djeluju na grinje pa se nazivaju insektoakaricidima, a sredstva za kemijsku sterilizaciju tla suzbijaju kukce, nematode, najvei dio uzronika bolesti i korove. No, osim pune uinkovitosti, mnoga sredstva mogu imati i popratna ili sporedna djelovanja npr. neki fungicidi djelomino smanjuju brojnost grinja, no mogu i pojaati njihovu pojavu. Oblik (formulacija) sredstava Sredstva za zatitu bilja dolaze u promet kao posebno formulirani pripravci (preparati), koji osim djelatne tvari sadre i niz drugih dodataka. Razliite tvornice pod razliitim imenima proizvode razne pripravke, koji katkada sadre istu koncentraciju iste djelatne tvari. Generinim sredstvima nazivamo sredstva koja su provjereno istovjetna prvotnim sredstvima koja, nakon isteka patentne zatite, proizvodi drugi, a ne prvotni proizvoa. Prisutnost generika na tritu trebalo bi uzrokovati snienje cijena tih sredstava. Na osnovi iste djelatne tvari moe postojati desetak i vie pripravaka. Pripravci iste djelatne tvari mogu se meusobno razlikovati, osim prema proizvoau i postotku djelatne tvari, jo i oblikom, odnosno prema formulaciji u kojoj dolaze u promet. Prema nainu primjene sredstava razlikuju se formulacije koja se primjenjuju u tekuem obliku (prskanjem, rasprivanjem, zalijevanjem) ili u krutom obliku (zapraivanjem, rasipavanjem granula). Formulacije za primjenu u tekuem obliku jesu: - tekua sredstva (koncentrati) za emulziju (oznaka EC ili E) koja s vodom daju bijelu emulziju, - tekua koncentrirana emulzija u vodi (oznaka EW), - tekua sredstva (koncentrati) za otopinu (oznaka SL) koja s vodom daju obojenu otopinu (nije doputena bezbojna otopina), - tekua sredstva u obliku koncentrirane suspenzije (oznaka SC, FL ili KS) koja s vodom daju suspenziju, - praiva za suspenziju ili moiva praiva (oznaka WP ili S) koja s vodom daju suspenziju, - praiva za otopinu ili topiva praiva (oznaka SP) koja s vodom daju obojenu otopinu,

- dispergirajue granule (oznaka SG, WG ili DF) koje s vodom daju suspenziju. - mikroinkapsulirani koncentrat za suspenziju (MC), - kristali (oznaka K). Zajedniki naziv koji obuhvaa sva sredstva nakon to se razrijede vodom jest kropivo. Formulacije za primjenu u krutom obliku jesu: - praiva za zapraivanje (oznaka P) koja se ne razrjeduju i upotrebljavaju se zapraivanjem, - granule (mikrogranule) (oznaka G ili MG), zrnca promjera od 0,2 do 1 mm, koja se rasipaju po povrini tla ili deponiraju u redove ili uz biljke. Ima i drugih oblika sredstava za zatitu bilja koji se rjee upotrebljavaju, poput zatrovanih zrna itarica za suzbijanje glodavaca i si., a neka sredstva imaju drukije oznake. Svaki pripravak ima svoje izmiljeno (trgovako) ime (naziv), koje ne mora upuivati na djelatnu tvar koju sadri. Uz ime je esto navedena oznaka (kratica) formulacije i sadraj djelatne tvari. Npr. Decis EC-2,5 jest insekticid u obliku koncentrata za emulziju koji sadri 2,5 % deltametrina, Pirimor 50 WG jesu dispergirajue granule s 50 % pirimikarba, a Radotion P-5 praivo je s 5 % malationa. U fitomedicinskoj strunoj literaturi uvedeno je pravilo da se nazivi djelatnih tvari piu malim poetnim slovom (sukladno pravopisu), ali nazivi pripravaka velikim poetnim slovom (jer se neki pripravci nazivaju imenom djelatne tvari). UIV. poglavlju bit e navedene i opisane sve djelatne tvari i pripravci primjena kojih je dozvoljena u zatiti povra. U poglavlju XXI. navedene su abecednim redom sve djelatne tvari sredstava za zatitu bilja koje se rabe u zatiti povra (osim najotrovnijih), oznaena je njihova namjena (insekticidi, fungicidi itd.) i nabrojeni pripravci na osnovi tih djelatnih tvari te popis svih pripravaka koji se upotrebljavaju u zatiti povra, uz naznaku djelatne tvari koju sadre. S pomou tih popisa moe se brzo utvrditi djelatna tvar svakog preparata te u odgovarajuoj skupini nai prikaz svojstava i upotrebe te tvari (IV. poglavlje). Sredstva za zatitu bilja mogu se staviti u promet samo u originalnoj ambalai (pakiranju). Na pakiranju svakog sredstva mora biti oznaeno njegovo puno ime, djelatna tvar, datum proizvodnje, rok upotrebe te nain i uvjeti uskladitenja i uvanja. Posebnim propisom (Zakon o otrovima) utvreni su obvezatni znakovi koji upozoravaju na skupinu otrova, te oznake upozorenja i obavijesti. Sredstva opasna za pele moraju nositi natpis "opasno za pele". Proizvoa ili distrubuter sredstva dvian je priloiti detaljne upute o svojstvima, namjeni, p r i m j e n i i mjerama opreza za to sredstvo. Sadraj upute mora biti sukladan sadraju dozvole za promet koju je izdalo Ministarstvo poljoprivrede i umarstva Hrvatske i propisima. Upute se nalaze unutar pakiranja, kad je to mogue, ili je prodava duan te upute dati zajedno sa sredstvom.

Pri nabavi sredstava uvijek treba traiti te upute. Upute treba prije upotrebe temeljito proitati i potpuno ih se pridravati. Treba istaknuti da dozvola za promet i primjenu, a stoga i uputa, sadri sve potrebne podatke za strunu primjenu pojedinog pripravka. U uputi se navode tetoinje koje sredstvo suzbija, kultura na koju se sredstvo smije primijeniti, katakad i razvojni stadij te kulture. Navodi se karenca, tj. rok koji mora proi od primjene do berbe ili etve. Sredstvo se ne smije primijeniti na kulturi za koju karenca nije navedena. Upute sadre dozu ili koncentraciju sredstva i njih se treba tono pridravati. Navode se i razliita ogranienja u odnosu na blizinu vodotokova, nastambi, u odnosu na pele, ribe i divlja, za ulazak u tretirani objekt, katakad i za pojedine kultivare povra na kojima mogu nastati tete (fitotoksinost). Navodi se skupina otrova u koju je sredstvo svrstano, mjere opreza koje treba poduzimati te se daju objanjenja oznaka upozorenja i obavijesti na etiketi sredstva. Stoga je opravdano zakljuiti da je preduvjet pravilne i sigurne prim j e n e sredstava za zatitu bilja pridravanje uputa koje se dobivaju uz sredstvo.

Nabava sredstava
Sredstva za zatitu povra treba nabavljati u poljoprivrednim ljekarnama (poIjoapotekama) i drugim specijaliziranim trgovinama, gdje rade poljoprivredni strunjaci specijalizirani u zatiti bilja, odnosno osobe ovlatene za prodaju sredstava za zatitu bilja. Od strunjaka treba traiti savjet i uputu o izboru i primjeni sredstva, te tako osigurati da je nabavljeno najprikladnije sredstvo za dotine uvjete. Ako je mogu izbor izmeu vie s r e ^ t a v a prikladnih za istu namjenu, treba izabrati o n o koje je najmanje opasno za ovjeka i okoli. Sva sredstva dozvoljena u Hrvatskoj potpuno zadovoljavaju sve kriterije u odnosu na uinkovitost. Valjanost (trajnost) sredstava za zatitu bilja obino je dvije godine, a proizvodja sredstva nakon pozitivne analize moe taj rok produlji posebnom naljepnicom. Ne smiju se prodavati (pa stoga ni kupovati) sredstva kojima je istekao rok valjanosti. No vlastite zalihe sredstava mogu se upotrebljavati i poslije tog roka ako su bile dobro uskladitene (suho i hladno), ako nisu bile izvrgnute mrazu i ako su bile dobro zatvorene u originalnoj ambalai. Ipak, treba biti oprezan sa sredstvima kojima je jae prekoraen rok trajanja, jer je mogue da su izgubila dio svoje djelotvornosti ili se razgradila, pa se vie ne mijeaju dobro s vodom ili ak mogu otetiti biljke. Organizacije (i pojedinci) koje imaju veu koliinu nekog sredstva kojem je istekao rok trajnosti mogu uzorak u originalnoj ambalai poslati Za-

vodu za zatitu bilja, Zagreb, Svetoimunska 25, radi analize i utvrivanja jesu li jo uinkovita i mogu li se bez opasnosti potroiti na vlastitim povri-

Otrovnost sredstava za zatitu bilja za ljude

Svako sredstvo za zatitu bilja (pesticid) moe vie ili manje biti otrovno za ljude, domae ivotinje, divlja, ptice, ribe i pele. Nekoliko kapljica najotrovnijih sredstava, koja u ovoj knjizi uope ne spominjemo, mogu, ako se progutaju ili dodu na kou, prouzroiti smrt ovjeka. No i manje otrovna sredstva mogu izazvati otrovanje, pa i smrt, ako se ne pridravamo svih propisanih mjera opreza pri njihovoj upotrebi. Dakle, treba imati na umu da svako sredstvo za zatitu bilja (poput mnogih lijekova i sredstava za ienje u domainstvu) moe izazvati trovanje ako u organizam (ovjeka, ivotinje) dode u veoj koliini. Osim kroz usta, sredstva mogu u organizam doi kroz nos udisanjem kapljica, estica praiva ili para, a mnoga sredstva prodiru i kroz neoteenu kou, pa svaki dodir s njima moe biti opasan. U nas su poznati sluajevi trovanja ljudi koji su neko sredstvo zamijenili piem, jeli jako oneienu hranu ili svjee tretirano povre, sredstvo prolili po tijelu, mijeali kropivo golom rukom ili ustima propuhivali rasprskiva. Bilo je i trovanja osoba koje su sredstvo dulje upotrebljavale bez propisane zatitne opreme ili im je prilikom otvaranja ambalae sredstvo prsnulo u lice. Neki su se otrovali pri mjerenju veih koliina sredstava u zatvorenom prostoru bez ikakve zatitne opreme. Stoga u posebnom poglavlju upozoravamo na sve mjere opreza kojih se moramo pridravati kad primjenjujemo sredstva za zatitu bilja, ali ponavljamo da je, pored toga, potrebno proitati upute dobivene uz sredstvo i njih se takoer pridravati. Uobiajeno je mjerilo otrovnosti sredstava za zatitu bilja (kao i drugih otrovnih tvari) srednja letalna (smrtonosna) doza (LD^. To je broj miligrama (mg) sredstva na kilogram (kg) tjelesne teine pokusne ivotinje (najee takora) potreban da ubije 50 % tih ivotinja. to je taj broj vii, sredstvo je manje otrovno. Prema otrovnosti za takora sudimo i otrovnost za ovjeka i domae ivotinje. Osim otrovnosti pri unoenju putem usta (oralna ili per os otrovnost), vano je poznavati i otrovnost pri unoenju putem koe (dermalna ili per cutem otrovnost), a za jae hlapljiva sredstva i otrovnost pri udisanju. Hlapljiva su sredstva osobito opasna ako se ambalaa oteti za vrijeme njihova uvanja ili ako se proliju u zatvorenom prostoru. Valja istaknuti da se osobe koje p r i m j e n j u j u sredstva za zatitu bUja najee otruju upravo putem koe.

Tek nakon poznavanja tih podataka, ali i rezukata istraivanja mutagenih, kancerogenih, genotoksinih i drugih svojstava djelatnih tvari i pripravaka sredstava za zatitu bilja, dozvoljava se njihova primjena i svrstavaju se u tri skupine otrova. Najotrovnija sredstva svrstana su u I. s k u p i n u otrova (mrtvaka glava, oznake natpis "vrlo jaki otrov"). Tih sredstava ima malo, smiju ih primjenjivati samo ovlatene osobe, a mi ih i ne preporuujemo u ovoj knjizi.

SI. 29. Simboli otrovnosti sredstava za zatitu bilja (s lijeva na desno) gornji red: "Vrlo jaki otrov", "Otrov", "tetno za zdravlje", "Nadraujue", "Nagrizajue", donji red: "Eksplozivno", "Oksidativno", "Vrlo lako zapaljivo", "Lako zapaljivo", "Opasno za okoli"

u n. s k u p i n i otrova nalaze se sredstva kojima je oralna izmeu 25 i 200 mg/kg ili dermalna LD.,j izmeu 50 i 400 mg/kg, uz uzimanje u obzir i niza dodatnih kriterija. Na ambalai se nalazi znak mrtvake glave, oznaka T, te natpis "otrov". Pri nabavci tih sredstava kupca se evidentira u knjizi kupaca otrova II. skupine. U i n . s k u p i n i otrova nalaze se sredstva kojima je oralna otrovnost via od 200, a dermalna vie od 400 mg/kg, uz udovoljavanje ostalim kriterijima. U tu je skupinu svrstana velika veina sredstava za zatitu bilja. Propisana je oznaka Andrijin kri, uz koji se nalazi oznaka x i natpis "tetno za zdravlje" ili oznaka x i natpis "nadraujue". Svrstavanje sredstava za zatitu povra u skupine otrova navedeno je u prikazu svojstava pojedinih sredstava u IV. poglavlju. Na ambalai se moe nalaziti jo i znak za korozivne, zapaljive, eksplozivne itd. tvari, tvari opasne za okoli, a moraju se nalaziti i oznake upozorenja (R) i obavijesti (S). Znaenje tih oznaka navodimo na kraju knjige. Treba razlikovati p o j a m otrovnosti od p o j m a opasnosti. Otrovnost nekog sredstva upuuje na njegovo svojstvo da izazove trovanje nekog organizma, a opasnost obuhvaa jo i vjerojatnost da e do toga doi. Tako opasnost dvaju jednako otrovnih sredstava nije ista ako je jedno u obliku vrlo opasnog praiva (sitne estice lebde u zraku), a drugo u obliku granula (padaju na tlo), ili ako jedno od njih ima veu sposobnost prodiranja kroz kou ili veu hlapljivost.

Opasnost nekog sredstva za zatitu bilja mnogo ovisi i o uvjetima primjene. Vea je opasnost kad se radi u zatvorenoj prostoriji, kad se sredstvo primjenjuje u sitnijim nego u krupnijim kapljicama, kad se zaprauje nego kad se prska, kad se radi na vioj temperaturi itd. Kudikamo je veoj opasnosti izvrgnuta osoba koja dulje (vei objekt, usluna provedba) primjenjuje neko sredstvo od one osobe koja istim sredstvom tretira svoj mali povrtnjak. Stoga se u opisu svojstava sredstava u IV. poglavlju navodi i podatak o njihovoj opasnosti (sukladno ocjeni autora).

Ostaci (rezidui) sredstva na p o v r u

Svako sredstvo za zatitu bilja zadri se neko vrijeme na tretiranom povru. To se esto i eli postii, jer je u svim preventivnim tretiranjima potrebna odreena trajnija zatita bilja od naknadnih napada (zaraza). No, u povre sredstvo moe doi i iz tla, vode i zraka, kao i prilikom tretiranja susjednih povrina. Brzina razgradnje sredstva na biljci ovisi o njegovim svojstvima, klimatskim uvjetima, svojstvima biljke i dr. Budui da se upravo povre esto troi bez kuhanja, a neke vrste zru postupeno (rajice, kupus, krastavci), pri primjeni sredstava u povru najvanije je pitanje kad se, s obzirom na berbu i upotrebu povra, neko sredstvo smije upotrebljavati. Stoga je za tretiranje povra dozvoljen samo manji broj sredstava za zatitu bilja (mnogo je vie sredstva dozvoljeno u voarstvu i ratarstvu), a za ona koja su doputena, propisane su vrlo stroge karence. Ponavljamo da se sredstva za zatitu bilja smiju u Hrvatskoj upotrebljavati samo ako imaju dozvolu Ministarstva poljoprivrede i umarstva. U toj dozvoli tono je navedeno na kojim se kulturnim biljkama sredstvo smije upotrijebiti, pa se tako i na povru smiju upotrijebiti samo sredstva koja imaju dozvolu za odredenu vrstu povra ili za sve povre. Samo ta sredstva navodit emo i u naoj knjizi. U dozvoli za promet, uz ostalo, navedena je i karenca. to je karenca? Karenca j e najkrae r a z d o b l j e (izraeno b r o j e m d a n a ) k o j e m o r a protei o d p o s l j e d n j e p r i m j e n e n e k o g sredstva d o p r v e berbe, etve ili v a e n j a povra iz tla. Vrijednost karence navedena je u uputama koje se dobiju uz sredstvo, a moe za isto sredstvo biti vrlo razliita za pojedine kulture. Pridravanje karence, tj. primjene sredstva za zatitu bilja tako da do berbe proe rok karence, garancija je da se na povru nee nalaziti nedoputene koliine tih sredstava. Za razdoblja propisanog karencom sredstvo e se razgraditi ispod doputenih granica (MDK, toleranca). Budui da se mnogi plae i najmanjih koliina sredstava (pesticida), opirnije emo objasniti opasnost ostataka sredstava za zatitu bilja na povru.

SI. 30. Nain izraunavanja MDK (tolerance) (prema Maceljski)

Priroda je puna neistoa. U zraku, vodi, tlu, na bilju, ukratko svuda oko nas, mnogo je stranih tvari koje nastaju izgaranjem goriva, radom industrije, prometom, upotrebom u poljoprivredi i u kuanstvima. ovjek se niti eli niti moe odrei proizvoda industrije kojima se svakoga dana koristi, vonje automobilom, eljeznicom ili drugim prometalima, upotrebe deterdenata, grijanja stanova itd. Ne moe se odrei ni upotrebe mineralnih gnojiva i sredstava za zatitu bilja jer bi se inae osudio na gladovanje, pojavu epidemija bolesti na oslabljenom gladnom puanstvu pa i na smrt. Na Zemlji se danas ne moe prehraniti 6 milijardi ljudi bez odredene kemizacije poljoprivrede. Stoga se moramo pomiriti s injenicom da

emo udisati zrak, piti vodu i jesti hranu u kojoj se nalaze i razliite strane tvari (oneienja). Meutim, te strane tvari n i s u tetne s a m e po sebi, n e g o s a m o ako n j i h o v a koliina p r i j e e o d r e e n u granicu. Mnogi ak i vrlo jaki otrovi u maloj koliini ne samo da nisu tetni, nego se ak rabe kao lijek. Stoga kad se govori o tim stranim tvarima, a time i sredstvima za zatitu bilja, ne smije se pitati: "ima li tih tvari", nego "koliko ih ima".

Si. 31. Primjeri odreivanja karence za jedno kratkotrajno (A) ijedno dugotrajno (B) sredstvo

Za veinu oneienja, pa i za sva sredstva za zatitu bilja koja imaju dozvolu u nas (to je uvjet za dobivanje dozvole), odredena je maksimalno doputena koliina koja se smije nalaziti u pojedinim vrstama hrane (MDK, toleranca). Toleranca je m a k s i m a l n a d o p u t e n a koliina djelatne tvari (i p r o i z v o d a razg r a d n j e ) n e k o g sredstva za zatitu bUja u n a m i r n i c i ili na n j o j u asu n j e z i n a stavljanja u p r o m e t . Tolerance su propisane posebnim Pravilnikom Ministarstva zdravstva, te se esto nadopunjuju i prilagodavaju najnovijim spoznajama znanosti. Tolerance za sredstva za zatitu bilja (pesticide) odreduju se (pojednostavljeno) na ovaj nain: Lijenici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) na osnovi dugogodinjih istraivanja s pokusnim ivotinjama provedenih u svijetu procijene koliinu nekog pesticida koju mogu te ivotinje uzimati u hrani svakog dana cijelog ivota bez ikakvih posljedica. Ta se koliina zatim jo za svaki sluaj umanji za 100 puta, te zatim svaka drava, prema udjelu pojedine vrste hrane u obroku i dobroj poljoprivrednoj praksi, odredi vaeu tolerancu za pojedine namirnice u odnosu na ovjeka. Ta je toleranca, dakle, najmanje 100 puta manja od medicinske (bioloke) granice, a i ta vrijedi ne za jednokratno nego za stalno unoenje sredstva u

hranu. Stoga je toleranca samo zakonom propisana granica, a ne granica izmeu kodljive i nekodljive koliine pesticida. Tolerance koje se primjenjuju u Hrvatskoj sline su tolerancama EU, katkad i stroe od njih, a svakako su najmanje 100 puta nie od kodljivih koliina. Stoga je najvanije upuivati proizvoae povra kako e pravilno primjenjivati sredstva da se ta granica ne prekorai (pravilan izbor sredstva i doze te pridravanje karenca). No jednako tako treba nastojati da i industrijska, urbana i ostala oneienja (zraka, vode, da) budu unutar doputenih granica (koje su utvrene prema istom naelu), a posebice da te granice ne budu prekoraene u razliitih konzervansa, boja i slinih dodataka, koji se stavljaju u konzerve povra i voa, kiselo zelje, u suhomesnate proizvode, u slatkie - dakle u mnoge namirnice radi njihova boljeg ouvanja i ljepeg izgleda. Treba spomenuti da su tolerance propisane i za sadraj sredstava za zatitu bilja u pitkoj vodi: u Hrvatskoj su izjednaene s vrijednostima koje vrijede u EU, tj. 0,1 mg na litru za pojedinano sredstvo, a 0,5 mg/l za zbroj svih sredstava. Ostaci sredstava za zatitu bUja mogu se nalaziti na kulturama koje se tretiraju (svjesni, oekivani ostaci), ali i na o n i m kulturama na koje dou nehotice (nesvjesni, nepredvidljivi ostaci). Primjerice, jedna se kultura tretira po vjetru ili se to radi nepaljivo, pa neto sredstva doe na susjedne kulture. Dosta sredstva moe pasti na povre ako se uzgaja ispod voaka ili kao meduusjev neke kulture koja se tretira sredstvima za zatitu bilja. Nesvjesnih ostataka moe biti i na kulturi koja se uzgaja nakon usjeva tretiranog sredstvom koje se sporo razgrauje u tlu. Ti nesvjesni ostaci mogu biti uoljivi nakon primjene herbicida, no jo su opasniji nevidljivi ostaci insekticida ili drugih otrovnijih sredstava. Stoga pri primjeni sredstva za zatitu bilja moramo sprijeiti da ono doe na povre koje se ne tretira, odnosno, ako se to ne moe izbjei, treba voditi rauna o karenci kao da se to povre tretira. Primjerice, ako prskamo krumpir tako da dio fungicida doe na oblinji kupus, taj kupus smijemo brati tek kada istekne karenca za dotini fungicid. U proizvodnji povra treba paziti da se u povru koje se prodaje ne nalazi vie ostataka sredstava za zatitu bUja od propisane tolerance. No koliinu sredstava (rezidua, ostataka) u povru mogu u nas odrediti samo neki laboratoriji Zavoda za javno zdravstvo. Upravo su zato odreene karence, tj. razdoblje koje mora proi od primjene sredstava do berbe. Duljina karence odredena je tako da se za to vrijeme koliina sredstava razgradi ispod tolerance. Pridravanjem karence m o e m o biti sigurni da u povru nee biti prekoraena toleranca. Stoga je pri izboru sredstava za zatitu povra, naroito povea koje se pribliava zriobi ili se ve poelo brati, najvanije mjerilo duljina karence. Ako elimo brati rajice za tri dana, smijemo upotrijebiti samo sredstvo s tako kratkom karencom (tablica 2. u prilogu ovog poglavlja). Ako treba berbu poeti za 7 dana, moemo upotrijebiti ona sredstva kojima je karenca 7 ili manje dana. Upravo radi lakeg izbora napravljene su tablice 1. i 2. u prilogu ovog poglavlja.

Katkad je potrebno obrati npr. rajice, krastavce i glave kupusa, te nakon berbe tretirati (ako je doista potrebno), a zatim ekati da istekne karenca, pa makar neki plod prezri. Na kraju ovog poglavlja u posebnim tablicama 1. i 2. dajemo pregled insekticida i fungicida dozvoljenih u zatiti povra sloenih prema dozvoljenim namjenama na povru i duljini karenca. Budui da se namjene sredstava i karence ee prilagodavaju najnovijim potrebama i spoznajama upozoravamo da ih je prijeko potrebno provjeriti u uputama koje se dobiju pri nabavi sredstava. Naravno, u zatiti povra smijemo rabiti samo ona sredstva za koja u uputama pie da se smiju upotrebljavati u povru. Ta se sredstva smiju upotrijebiti samo sukladno tim uputama, tj. samo u navedenim vrstama povra, u odredenom stadiju razvoja biljaka i uz sva ostala ogranienja i upute (doze ili koncentracije, karenca i dr.). Budui da primjena sredstava izvan doputenja upute (koja je sukladna dozvoli) moe biti opasna i tetna, za mogue posljedice odgovara ona osoba koja se tih uputa ne pridrava. Posebno e odgovarati (katkad i krivino) osoba koja prekri odredene zabrane i ogranienja. Za vei broj sredstava izriito je zabranjena upotreba u povru upravo radi opasnosti od nedoputenih ostataka. U povru nije doputena primjena metildemetona, tiometona, fentiona, ometoata, klormefosa, amitraza, klorpropilata i brojnih drugih djelotvornih tvari sredstava za zatitu bilja. Nadalje, nakon tretiranja tla metilbromidom ne smije se vie godina uzgajati povre, to treba istaknuti jer se jo mjestimice upotrebljava na cvijeu u zatvorenom prostoru. Sva sredstva koja nisu izriito doputena u zatvorenom prostoru zabranjena su za ovu namjenu.

Otrovnost za ivotinje, biljke i okoli

Sve ono to smo ve rekli o otrovnosti i opasnosti pesticida za ovjeka, vrijedi i za domae ivotinje, divlja, ptice i ribe. I te se ivotinje mogu otrovati uzimanjem hrane u kojoj se nalaze velike koliine sredstava za zatitu bilja, npr. uzimanjem zatrovanih mamaca za suzbijanje glodavaca, ishranom tek tretiranim povrem, ili paom pokraj nedavno tretiranog povrtnjaka. Potrebno je sprijeiti i oneienje voda kemijskim sredstvima, pogotovu onima otrovnijim za ribe, a taj se podatak navodi u uputama. Radi zatite pela zabranjeno je tretiranje biljaka u cvatnji koje posjeuju pele sredstvima opasnim po pele. Takva sredstva moraju na ambalai nositi tu oznaku. Nije dozvoljena ni primjena tih sredstava u povrtnjacima ili krumpiritu u kojem su u cvatnji korovi na koje idu pele, niti u blizini konica bez dogovora s pelarom. Mnoga sredstva, ako se nepravilno primijene, mogu otetiti i biljke koje se tretiraju. To se dogodi kad se daju u previsokoj dozi (koncentraciji), kad se primi-

SL 32. Vanijiputevi distribucije i kretanja sredstava za zatitu bilja u prirodi

(prema Maceljski)

jene neka sredstva pri visokoj temperaturi ili u pogrenom roku itd. Neka sredstva mogu, i kad se primijene u propisanoj dozi i roku, donekle otetiti (fitotoksinost) neke osjetljive vrste ili kultivare povra. Poznata su i oteenja povra uzgajanog nakon kulture tretirane nekim perzistentnim (trajnim) herbicidom, npr. triazinima ili sulfonilureja herbicidima. Stoga treba voditi rauna da se na kulturi koja prethodi povru primjenjuju samo herbicidi kratkotrajna djelovanja u tlu. Povre se moe otetiti i zanoenjem herbicida prilikom tretiranja susjedne povrine. Povre izmeu voaka moe biti oteeno sredstvima kojima se tretiraju voke, no bez obzira na to, jo je opasnije to e to povre sigurno sadravati nevidljive ali za potroae opasne ostatke sredstava, pa takva proizvodnja povra nije doputena. Jedan od najveih nedostataka primjene sredstava za zatitu bilja u povru (i drugdje) jest opasnost od oneienja voda. Pitka je voda namirnica i ne smije biti oneiena iznad dozvoljene MDK, koja je vrlo niska (vidjeti prethodno potpoglavlje). Podzemna, a pogotovu povrinska voda moe sluiti za navodnjavanje pa bi njezino oneienje sredstvima za zatitu bilja moglo biti uzrok previsokih MDK u proizvodima s navodnjavanih povrina. Stoga su u dozvolama za primjenu sredstava navedena ogranienja za primjenu u blizini voda, zabrane primjene nekih sredstava u krakim podrujima; za samo mali broj sredstava dozvoljena je primjena iz zrakoplova, a odreden je i postupak pranja prskalica i zbrinjavanja ambalae. U nas, meutim, nema dovoljno nadzora nad provedbom svih tih propisa, a pogotovu nema sustavnog monitoringa ostataka sredstava za zatitu bilja u vodama. Vode skupljaju ostatke s velikih povrina pod najrazliitijim kulturama i uope razliitih namjena, pa podaci o ostacima sredstava u vodi mogu dati dobru sliku razine primjene tih sredstava, te eventualnih opasnosti, ako postoje na nekom irem podruju.

Preporuuje se povrarima povremeno davati na analizu vodu koju upotrebljavaju za navodnjavanje povra. Za povre je naroito opasna primjena kombinacija vie razliitih sredstava za zatitu bilja, ako takve kombinacije nisu izriito preporuene ili iskuane. Za biljke su znatno opasnija tekua sredstva za emulziju od moivih ili topljivih praiva. Pri manjem utroku tekuine (npr. rasprivanjem) uzimaju se poviene koncentracije, pa i manje greke naprave vie tete nego pri prskanju. Simptomi oteenja biljaka pokazuju se u obliku nekrotiziranih (obamrlih) pjega ili tokica, najee na rubu i vrku listova, gdje se skupi najvie tekuine. Katkada, meutim, biljke ute, sue se i propadaju ili zaostaju u razvoju pa daju manje prirode. Posebice je opasno (i stoga zabranjeno) primjenjivati herbicide na kulturama na kojima nisu dozvoljeni ili na nain koji nije naveden u uputama. Prskalice u kojima su bili herbicidi smiju se uzimati za prskanje povra samo nakon temeljitog pranja 2-postotnom sodom i toplom vodom, nakon ega treba istom vodom poprskati nekoliko biljaka povra i tako provjeriti je li prskalica dobro oprana.

Mjere za zatitu osoba i okolia

Jo pri izboru sredstava treba se odluiti za nabavu onog djelotvornog sredstva koje je najmanje otrovno i opasno i za organizme i za okoli. Treba izbjegavati sredstva koja prodiru kroz kou, jer je koa glavni put kojim sredstva dospiju u organizam. Sredstva za zatitu bilja treba uvati u prostoriji ili ormaru koji se mogu zakljuati, dakle na mjestu kamo nemaju pristup djeca i neupueni, te domae ivotinje. Na vrata treba staviti natpis "OTROVI" i mrtvaku glavu. Sredstva se ne smiju uvati zajedno s namirnicama, niti sa stonom hranom, a herbicidi ni sa sjemenjem i mineralnim gnojivima. Sva sredstva treba uvijek uvati samo u originalnoj ambalai s neoteenim i itljivim natpisima. Nikad se ne smiju presipati u druge vreice ili pretakati u razliite boce i posude. Najopasnija je faza pri rukovanju kemijskim sredstvima priprema sredstva, tj. tekuine za prskanje ili rasprivanje, jer se u toj fazi rukuje koncentriranim sredstvom. Budui da se sredstva razrjeduju esto 100 pa i 1000 puta (razrjedenje na 0,1 % znai razrjedenje koncentrata za 1000 puta), oito je koliko je vea opasnost pri rukovanju koncentratom nego kasnije pri rukovanju ve razrijeenim sredstvom. Treba uvijek imati na umu da mnoga sredstva lako prodiru i kroz neoteenu kou, a da se neka isparavaju, pa se pri radu koncentratom udiu otrovne pare. Stoga u pripremi treba potpuno sprijeiti svaki dodir sredstva s koom i njegovo udisanje. Sredstva treba pripremati na otvorenom prozranom

prostoru u gumenim ili plastinim rukavicama i ostaloj zatitnoj opremi odreenoj u uputi za to sredstvo. Pri otvaranju ambalae ili mijeanju treba paziti da tekue sredstvo ne trcne u oi, koje su najosjetljiviji dio lica, radi ega treba nositi titnik za lice ili barem zatitne naoale. Praiva treba sipati polako i oprezno, da se ne zaprai osoba koja radi i da ne udie zapraeni zrak. I pri tretiranju na kou dolazi sloj sredstva koji se ne vidi i ne opaa, pa moe nastati trovanje ako takvo sredstvo dobro prodire kroz kou. No to je prodiranje dosta sporo, pa se ve i estim pranjem svih nezatienih dijelova tijela, a naroito ruku, sapunom uz obilno vode, moe ukloniti ta opasnost. No najbolje je sve dijelove koe zatititi od sredstava za zatitu bilja (si. 52). Za tu se svrhu pri primjeni tih sredstava upotrebljava raznovrsna zatitna oprema: - gumene ili plastine rukavice, koje treba uvijek prati jo na ruci prije skidanja i paziti da se ne navuku izvrnute; gumene ili plastine izme; radno odijelo potrebno je da bi se izbjeglo oneienje svagdanje odjee. Takvo se radno odijelo pere odvojeno. U radu s otrovnijim sredstvima treba nepropusno biti ili itavo odijelo (gumirano, plastificirano) ili se na obino radno odijelo stavlja nepropusna pregaa; titnik za lice od prozirne tvari spreava udisanje kapljica ili estica praiva i njihov kontakt s licem, a spreava i trcanje sredstava u lice, pa je propisan u radu s nekim sredstvima. eir sa irokim obodom ili kapa sa titnikom za oi potrebni su najvie kad se tretiraju vii nasadi; respirator je potreban samo u primjeni nekih sredstava za koja je to posebno navedeno. Pri primjeni manje opasnih sredstava katkad se moe izostaviti titnik za lice, pokrivalo za glavu, pa i radno odijelo i rukavice. No u tome se treba pridravati svih odredaba iz uputa koje se dobivaju uz pojedino sredstvo. Tretirati se ne smije protiv vjetra i uope rad treba podeavati tako da se izbjegne udisanje i dodir s kapljicama sredstva. Treba paziti da sredstvo ne dode na susjedne kulture ili potkulture koje su u takvu stadiju razvoja da se upotrebljavaju ili e se uskoro upotrebljavati za prehranu (drugo povre, krmno bilje, voke i si.). Za vrijeme tretiranja vjetar ne smije nositi sredstvo na druge osobe. Za vrijeme rada ne smije se puiti, a jesti se smije tek nakon temeljitog pranja ruku. Zaepljene rasprskivae (dizne) ne smije se ispuhavati ustima. Neogradeni nasad tretiran otrovnijim sredstvom treba oznaiti tablom s natpisom "zatrovana povrina". Ispranjenu ambalau treba unititi onako kako je navedeno u uputama. Iznimno se moe ambalaa isprati vodom tri puta, zgaziti ili razbiti, te zakopati duboko u zemlju daleko od bunara ili povrinskih voda. Ostatke neupotrijebljenog sredstva, te vodu koritenu za pranje ambalae, treba vratiti u spremnik prskalice, razrijediti to vie ispod preporuene koncentracije te upotrijebiti po kulturi na kojoj se sredstvo primjenjivalo. Papirnatu ambalau treba spaliti, ali treba izbjei udisanje dima. Aparate treba prati na mjestima odakle sredstvo na moe doprijeti u pitku, tekuu ili stajau vodu, i gdje nema opasnosti za domae ivotinje. U primjeni sredstava za zatitu bilja treba se drati i svih odredbi navedenih u uputama koje se dobivaju pri njihovoj nabavi, a treba ih temeljito proitati.

Rezistentnost tetnika
Neke tetoinje, posebice tetnici, ali i uzronici bolesti i korovi, mogu postati rezistentni (otporni) na pojedina sredstva za zatitu bilja ili itave skupine tih sredstava. Pojednostavljeno bi se pojava rezistentnosti mogla opisati postupnim porastom otpornosti jedne populacije tetoinja, to se oituje kao gubitak uinkovitosti jednog isprva uinkovitog sredstva. Taj porast otpornosti i gubitak uinkovitosti nastaju postupno, sve vie i vie u svakom iduem pokoljenju tetoinje za suzbijanje kojih se rabi isto sredstvo ili sredstvo istog naina djelovanja. Naime, u nekih tetoinja postoje prirodno rezistentne jedinke (npr. zbog prisutnosti encima koji razgrauju neku tvar) na pojedina sredstva i mnogo prije njihove

81. 33. Shematski prikaz postanka rezistentnosti tetnika (prema Maceljski)

prve primjene. Te su jedinke tako malobrojne da se uope ne zapaaju. Meutim, tijekom dulje uporabe istog ili srodnog sredstva ubija se veina osjetljivih jedinki, a one rezistentne preive. Tako se nehotiminom selekcijom iz pokoljenja u pokoljenje popravlja omjer u korist rezistentnih jedinki. Na kraju one prevladavaju i sredstvo prestane djelovati. Postoji i unakrsna rezistentnost (krosrezistentnost) jer se rezistentnost izazvana jednim sredstvom odnosi i na druga sredstva istog mehanizma djelovanja, makar ona nikad nisu bila rabljena. Dakle, ako je krumpirova zlatica estom primjenom pripravka Fastac 10 SC postala rezistentna na taj insekticid, prestala je uinkovitost i veine drugih piretroida.

SI. 34. Krumpiritepogreno tretirano etverostrukom potrebnom dozom praiva zbog rezistentnosti (snimio M. Maceljski) Od tetnika povra u nas je zabiljeena rezistentnost krumpirove zlatice, cvjetnog titastog moljca, kalifornijskog tripsa, obinog crvenog pauka i zelene breskvine ui, no vjerojatno se rezistentnost ve razvija i u nekih drugih tetnika. Od uzronika bolesti primjeri su rezistentnost plamenjae krumpira na neke sistemine fungicide, a od korova rezistentnost lobode, ira i ambrozije na herbicid atrazin. Pojava rezistentnosti m o e se usporiti, katkad i sprijeiti, izbjegavan j e m svake p r e t j e r a n e p r i m j e n e k e m i j s k i h sredstava, dakle zatitom p o v r a s u k l a d n o naelima integrirane zatite. Vano je ee mijenjati skupinu upotrebljavanih sredstava, npr. pri suzbijanju krumpirove zlatice treba nakon neonikotinoida rabiti regulatore razvitka kukaca (ili obrnuto), zatim spinosad, fipronil itd., pa se zatim opet vratiti na prvu skupinu. Primjena kombiniranih sredstava, neprekoraivanje preporuenih doza i upotreba sredstava koja ne kode prirodnim neprijateljima takoer usporava pojavu rezistentnosti.

Biotehnika sredstva
od biotehnikih sredstava uglavnom se primjenjuju insekticidi. U biotehnike insekticide ubraja se veliki broj kemijskih spojeva koji ne ubijaju izravno tetnike (nemaju "cidno" djelovanje), nego ometaju fizioloke procese u njima ili njihovo ponaanje te tako smanjuju njihovu brojnost i tetnost. Sukladno zakonskoj definiciji veina se ubraja u sredstva za zatitu bilja. Dijele se na atraktante, repelente, kemosterilizante, induktore otpornosti i jaanja biljaka, regulatore razvoja kukaca itd. Atraktanti mogu biti hranidbeni ili seksualni, a vizualni se atraktanti ubrajaju u fizikalna pomagala. Hranidbeni atraktanti najee se primjenjuju za utvrivanje prisutnosti pojedinih tetnika, no dodatkom insekticidu primjenjuju se i za suzbijanje tetnika (attract and kili). Posebno podruje njihove uporabe jesu dvokrilci, no preteno voarski tetnici, a malo tetnici povra.

SI. 35. Klopke s pivom za pueve

SI. 36. Klopka s feromonom za grakova savijaa

Seksualni atraktanti nazivaju se i feromonima. To su najee sintetizirani mirisi koje izluuju enke pojedinih vrsta tetnika da bi privukle mujake. Ti se feromoni nalaze u zatvorenim ampulama koje se stavljaju u klopke, najee kartonske kuice s ljepljivim umetkom na koji se tetnici hvataju. Ulov je visoko specifian, tj. hvataju se samo mujaci odredene vrste. Tako slue za praenje pojave i brojnosti tetnika. U zatiti povra primjenjuju se feromoni za vie vrsta sovica pozemljua i lisnih sovica, grakove savijae, sojina moljca, kupusnog moljca, vie vrsta klisnjaka itd. Feromoni se mogu primjenjivati i za smanjenje brojnosti pojedinih tetnika, dakle za suzbijanje. Tu postoje dvije mogunosti: - izlaganjem velikog broja klopki moe se uhvatiti veliki broj tetnika i tako u prilinoj mjeri smanjiti gustoa njihove populacije, posebice u zatvorenom prostoru i na izoliranim poljima, ili

- rasporeivanjem velikog broja izvora feromona nanijetih na plastine tvari poput laminata, rezanaca, kuglica, ili u jeftinim kapsulama i dispenzerima, postie se velika koncentracija feromona u zraku koja zbunjuje mujake tako da ne mogu nai enke koje ostaju neoplodene (metoda zbunjivanja, konfuzije).

SI. 37. Ulov na Ijepivom dijelu feromonske klopke Csalomon Repelenti odbijaju tetnike od napada na biljke. Za sada se primjenjuju samo za odbijanje divljai, pa se njima u inozemstvu tretiraju rubni redovi ugroenih biljaka ili se polja okruuju vrpcom umoenom u njih. U nas postoji repelent samo za zatitu voaka i vinove loze. U repelente se ubrajaju i korvifugi kojima se tretira sjeme da bi se odbile ptice od ishrane sjemenjem. Skupina induktora otpornosti tek se intenzivno istrauje, a kemosterilizanti su poznati odavna, ali se za sada neznatno primjenjuju. SI. 38. Jedna vrsta feromonske klopke Csalomon

Dispenzer feromona namjenjen zbunjivanju

SI. 39.

Si. 40. Nain djelovanja inhibitora tvorbe bitina

Vrlo je vana skupina biotehnikih insekticida - regulatora razvoja kukaca. Regulatori razvoja kukaca (RR, IGR) formulirani su poput kemijskih insekticida i tako se primjenjuju, pa se posebno ne opisuju jer se na njih odnosi sve navedeno za kemijska sredstva. Podaci o svojstvima ove skupine insekticida dozvoljenih u nas navedeni su u IV. poglavlju. U nekim dravama EU (npr. u Francuskoj) biotehnika se sredstva za zatitu bilja slubeno registriraju kao i kemijska sredstva, a u drugim dravama neka od tih sredstava ne podlijeu tom postupku. U Hrvatskoj se postupak registracije obavlja samo za regulatore razvoja kukaca.

Bioloka sredstva za zatitu bilja

Ta se skupina sredstava uglavnom primjenjuje za suzbijanje tetnika, iako postoje sredstva za zatitu od biljnih bolesti, a u inozemstvu i bioloka sredstva za suzbijanje korova. U svijetu ima mnogo tvrtki koje proizvode bioloka sredstva za zatitu bilja. U Hrvatskoj (i Europi) je najprisutnija nizozemska tvrtka Koppert ija ponuda zorno prikazuje tetnike i prirodne neprijatelje koje nudi za njihovo suzbijanje. Za bioloko suzbijanje tetnika upotrebljavaju se njihovi prirodni neprijatelji: uzronici bolesti tetnika, grabeljivci i paraziti. Uzronici bolesti tetnika nalaze se formulirani u bioinsekticidima (mikrobioloki insekticidi). Bioinsekticidi su neznatno opasni za ovjeka i domae ivotinje, pele, prirodne neprijatelje tetnika i okoli, pa udovoljavaju najotrijim zahtjevima integrirane zatite bilja i zatite bilja u ekolokoj proizvodnji. U nas ve dvadesetak godina imaju dozvolu bioinsekticidi na osnovi bakterije Bacillus thuringiensisiBl). Poznato je stotinjak sojeva te bakterije; soj kurstaki rabi se u pripravcima namijenjenim suzbijanju gusjenica, a soj tenebrionis za suzbijanje kornjaa (vidjeti i poglavlje IV. o insekticidima). Pripravci Btk imaju dozvolu za suzbijanje kupusnog bijelca, kupusnog moljca i nekih vrsta lisnih sovica, a pripravci Btt za suzbijanje krumpirove zlatice. Oekuje se da e se uskoro na tritu pojaviti pripravci s novim sojevima Bt namijenjeni protiv drugih tetnika, kao i pripravci na osnovi drugih bakterija. U drugim dravama u prometu se ve nalaze bioinsekticidi koji sadre gljivice i viruse uzronike bolesti tetnika. Za zatitu povra od titastih moljaca, tripsa i lisnih ui upotrebljavaju se pripravci koji sadre gljivicu Verticillium lecanii (yevtalec, Mycotal, Microgermin). Iz brojnih pripravaka koji sadre viruse treba izdvojiti Mamestrin, djelotvoran na kupusnu sovicu. Postoje i bioloka sredstva koja sadre entomopatogene nematode, posebice za suzbijanje pueva, tetnika u tlu te liinki iz porodice Sciaridae.

Od lankonoaca - prirodnih neprijatelja tetnika, za bioloko suzbijanje tih tetnika upotrebljavaju se razliiti grabeljivci i paraziti pripremljeni za primjenu u razliitim oblicima (makrobioloki insekticidi). Od uporabe grabeljivaca u svijetu je potpuno prihvaen tehnoloki postupak suzbijanja koprivina crvenog pauka u zatienom prostoru uz pomo grasi. 42. Lisna u uginula zbog zaraze beljive grinje Phytoseiulus persimilis. gljivicom Verticillium lecanii Taj se postupak primjenjuje u mnogo tisua ha staklenika. Preduvjet uspjeha jest dovoljno rana primjena grabeljivca dok se tetnik jo nije prenamnoio. Jedna odrasla grabeljiva grinja podere do pet odraslih koprivinih grinja ili do 20 njezinih liinki, a hrani se i njezinim jajima. Obino se unose dvije grabeljive grinje po m^ pri preventivnom, a 6 - 50 m^ kod kurativnog suzbijanja. Kod jaeg napada treba introdukciju ponoviti. U Europi postoji nekoliko tvrtki koje proizvode ovu grabeljivu grinju i u razliitom je obliku (jaja, odrasli oblici) prodaju, a najpoznatije su nizozemske tvrtke Koppert (na-

Si. 43. Grabeljiva grinja Phytoseiulus persimilis napada obinog crvenog pauka ziv pripravka Spidex) i Brinkman (Phytopack P. p.). U novije vrijeme neke tvrtke s vrstom P. persimilis pvoda]\x i neke druge vrste grabeljivih grinja (rodovi Phytoseiulus i Amblyseius), ime se poveava uinkovitost i proiaije spektar djelovanja i na neke druge tetnike U kombinaciji s P. persimilis preporua se unositi i

grabeljive muice vrste Feltiella acarisuga ije se liinke hrane jajima crvenog pauka. Pripravak tvrtke Koppert naziva se Spidend. Postoji i vie vrsta grabeljivih stjenica prikladnih za suzbijanje koprivinog crvenog pauka. Noviji tetnik unesen u Europu, kalifornijski trips, moe se suzbiti unoenjem grabeljivih grinja Amhlyseius cucumeris ili ^4. degeneransu ugroeni objekt. Preporua se viekratni unos 50-100 grabeljivih grinja po m^ (pripravci Thripex, Thripans). Taj se tetnik suzbija i s pomou grabeljivih stjenica vrste Orius laevigatus, O. insidiosus ili O. majusculus, koje napadaju i neke druge tetnike. Ove stjenice siu liinke i odrasle resiare i tako ih unitavaju. Pripravci se nazivaju Orion, Thripor itd. Stjenice vrste Macrolophus caliginosus napadaju cvjetnog titastog moljca i koprivinog crvenog pauka, a Podisus maculiventris vie vrsta gusjenica. Za bioloko suzbijanje lisnih ui u zatienom prostoru uzgaja se grabeljiva muica ikarica Aphidoletes aphidimyza. U promet se stavlja u obliku kukuljice (pripravak Aphidend). Odrasli oblici ive oko 14 dana i za to vrijeme enke odloe stotinjak jaja na biljke zaraene uima. Za vrijeme razvoja jedna liinka podere desetak ui. iVIoe se SI. 44. Aphidoletes aphidimyza uzgajati i u vlastitom objektu. Za iru primjenu, ne samo u zatvorenom prostoru, nego i u slobodnoj prirodi, uzgajaju se liinke zlatooke, najee vrste Chrysoperla carnea. Upotrebljavaju se protiv crvenih pauka, lisnih ui, tripsa i dmgih tetnika mekana tijela. U promet se stavljaju jaja ili liinke. Jedna liinka za sat pojede 30-50 crvenih paukova. Potreban omjer za postizavanje sigurnog uspjeha treba biti Si. 45. Odrasla zlatooka manji od jednog grabeljivca na deset tetnika. Najee se preporuuje isputanje 10.000-15.000 jedinki po hektaru ili 1000 jedinki u mali vrt, a 2000 jedinki u srednje veliki vrt. Katkada treba ispustiti i do 500.000 jedinki po hektaru. Pripravci se nazivaju Florfliegen, Chryson, Chrysopa itd. Uzgaja se i vie vrsta bojih ovica namijenjenih suzbijanju lisnih ui, crvenog pauka, nekih zlatica itd. Najee se primjenjuje sedamtokasta i dvotokasta boja ovica, ali i mnoge druge vrste (npr. Cryptolaemus montrouzieri, Hippodamia convergens, Harmonia axyridis i dr.). Boje ovice u potrebne za ha staklenika SAD stoje oko 125 USD. Na jedan hektar staklenika ili plastenika obino treba ispustiti oko 100.000 bojih ovica. Procjenjuje se da e biti postignuto potrebno

SI. 46. Parazitska osica Encarsia formosa

SI. 47. Pakiranje osice E. formosa

smanjenje brojnosti lisnih ui ako na jednu boju ovicu bude manje od 40 jedinki tetnika, a ako bude vie od 100 jedinki da e se zaraza lisnim uima poveavati. U Europi se naglo iri primjena grabeljivih nematoda primjerice vrste Heterorhahditis bacteriophora, Phasmarhabditis hermaphrodita, Steinernema feltiae, za suzbijanje razliitih tetnika te se na tritu ve nalaze visoko uinkoviti pripravci za suzbijanje pueva, nekih liinki tetnika koji ive u tlu itd. Pripravci se nazivaju Larvanem, Entonem, Scia-rid itd. Slino grabeljivcima, i mnogi se paraziti (parazitoidi) tetnika primjenjuju za njihovo suzbijanje. U svijetu je usvojena i vrlo proirena tehnologija uporabe parazitske osice Encarsia formosa za suzbijanje titastih moljaca u zatvorenom prostoru. Ta osica odlae svoja jaja u liinke moljca, unutar kojih se, zatim, razvijaju liinke osice. Parazitirane liinke moljca pocrne. Iz njih izlijeu osice i trae novu rtvu. U promet se osica stavlja u obliku kukuljice. Unijeti se trebaju odmah nakon pojave prvih moljaca, a unoenje se ponavlja nekoliko puta. Za preventivno suzbijanje preporua se unositi 1,5 osica na m^, a za kurativu je potrebno do 9 osica/m^. Ima sojeva osisi. 48. Parazitske osice Dacnusa sibirica i Diglypbus isae ce rezistentnih na OP insekticide. Postoji mnogo proizvodjaa osice, Koppert je stavlja u promet pod nazivom En-strip, Brinkman kao Enpack E.f., a Neudorf kao Schlupfwespen E. f. esto se preporua zajedniki unos s drugom parazitskom osicom - Eretmocerus eremicus(npr. pripravak Enermix), koja se vrsta protiv titastih moljaca primjenjuje i samostalno (pripravak Ercal). Za suzbijanje minirajuih muha u zatvorenom prostoru proirena je u svijetu primjena parazitskih osica Diglypbus isaea i Dacnusa sibirica (pripravci Mi-

SI. 49. Osice trihograme odlau jaja u jaja kukuruznog moljca

SI. 50. Kapsula trihograma

glyphus, Minusa ili Minex koji sadri obje vrste, Minerpack D. i. ili D. s.). Vrsta D. isae odlae jaja uz liinku muhe u mini, kojom se, kad izae iz jaja, hrani liinka osice (ektoparazit). Vrsta D. sibirica odlae jaja u liinku muhe unutar koje se razvija i hrani liinka osice (endoparazit). Preporua se unos 0,1-0,25 osica po ml Najee se obe vrste primjenjuju zajedniki. Protiv lisnih ui upotrebljavaju se parazitske osice roda Aphidius (najee A. colemani, A. ervi, A. matricariae). Procjenjuje se da e se postii uspjeh ako omjer parazita i tetnika nije vei od 1:100. Pripravci se nazivaju Matron, Aphipar Ervipar itd. Za suzbijanje nekih vrsta lisnih ui primjenjuje se osica Aphelinus abdominalis. Parazitska osica trihograma (Tricbogramma brassicae i dr. vrste) parazitira jaja leptira, pa se upotrebljava protiv sovica, kupusnog bijelca i drugih vrsta tetnih leptira na poljskom uzgoju povra. Napada i kukuruznog moljca. Zbog svoje polifagnosti lako se odre u prirodi, ali rijetko kad uspiju unititi visoki postotak tetnika. Na hektar se najee isputa oko 100.000 jedinki. Pripravci se nazivaju Trichogramma, Tricho i si. U Njemakoj je cijena primjene oko 70 eura po ha. Sve se vie iri istovremena primjena nekoliko prirodnih neprijatelja protiv istog tetnika koja daje sigurniji, katkada bri ili trajniji uspjeh. Odluka o uvoenju P. persimilis protiv koprivine grinje najee podrazumjeva i odluku da se, ako je potrebno, unosi E. formosa protiv titastog moljca, A. cucumeris ili drugi neprijatelj protiv kalifornijskog tripsa, te da se primjenjuju bioloke mjere i protiv minirajuih muha i lisnih ui. Osim nabave grabeljivaca i parazita od specijaliziranih svjetskih tvrtki, mogu se i oni uzgajati u vlastitom objektu, za to postoje razraene metodike. U odvojenom manjem dijelu staklenika mogu se stvoriti povoljni uvjeti za razvoj i razmnaanje nekih vrsta prirodnih neprijatelja, te ih od tuda treba povremeno prenositi u komercijalni dio objekta.

Osim suzbijanja tetnih ivotinja mogue je i bioloko suzbijanje uzronika bolesti, no jo se vrlo malo primjenjuje u praksi. U tu se svrhu primjenjuju antagonistike gljivice, npr. Trichoderma harzianum. Takoer je mogue i bioloko suzbijanje korova, kakvo se mjestimice primjenjuje u svijetu. Za to se upotrebljavaju razni kukci, pa i druge ivotinje, koje se hrane korovima, a koji se najee unose iz postojbine korova koji se eli suzbiti. I u Hrvatsku je iz SAD introducirana zlatica koja se hrani korovom ambrozijom, to je drugi pokuaj biolokog suzbijanja korova u Europi, no do sada nije zabiljeeno jae udomaenje tog korisnog kukca u nas. Za suzbijanje korova rabe se i uzronici bolesti pojedinih vrsta korova u obliku mikoherbicida. U bioloka sredstva ubrajaju se i pripravci prirodnog, najee biljn o g (botaniki insekticidi) podrijetla, te derivati mikroorganizama (naturaUti). Iako su prvi empirijski insekticidi primjenjivani prije vie tisua godina bili biljnog podrijetla tek se danas insekticidnim (pa i fungicidnim i herbiddnim) djelatnim tvarima u biljkama poinje pridavati sve vea panja. No jo je vrlo malo takvih tvari u iroj primjeni: botaniki insekticidi jesu piretrin (iz dalmatinskog buhaa), o kojem piemo u iduem poglavlju, te rotenon, kvasija i jo poneka tvar iz egzotinih biljaka. Nekada najvie rabljen nikotin naputa se zbog otrovnosti. Nova insekticidna tvar koja se sporo iri zbog visoke cijene jest azadirahtin iz biljke neem. Poinje i primljena derivata mikroorganizama kao djelatnih tvari. Ta se skupina naziva i naturalitima. Takva insekticidna tvar dozvoljena u Hrvatskoj u zatiti povra jest spinosad (spinosini), derivat gljivice Saccharopolyspora spinosa. O pripravku na toj osnovi piemo u iduem poglavlju. Mikrobioloka sredstva, botaniki insekticidi i naturaliti, sukladno naem Zakonu o zatiti bilja, ubrajaju se u sredstva za zatitu bilja, te i za njih vrijede odredbe o registraciji i prometu tih sredstava u Hrvatskoj.

IV. PREGLED SREDSTAVA ZA ZATITU POVRA

Uvod
u Hrvatskoj su dozvolu za promet poetkom 2003- g. imala 743 pripravka sredstava za zatitu bilja formulirana na osnovi 280 razliitih djelatnih tvari. Primjena sredstava za zatitu bilja u povru podlijee nizu ogranienja, ponajprije radi zatite potroaa od njihova kodljivog djelovanja, o emu je opirno pisano u III. poglavlju. Nadalje, neka ogranienja proizlaze iz tetnosti (fitotoksinosti) sredstva za pojedine ili sve vrste povra. Stoga samo manji dio od navedena 743 pripravka ima dozvolu za primjenu u povru. Ta sredstva u svojoj dozvoli imaju izriito navedenu primjenu na nekoj vrsti povra ili krumpira, odn. rjee u svemu povru. Sredstva za zatitu bilja smiju se upotrebljavati samo za onu namjenu i na onoj vrsti povra za koju su dozvoljena i za koju je propisana karenca (tablice 2. i 3.). Ti podaci moraju, osim u dozvoli, biti sadrani u uputama koje se dobivaju zajedno sa sredstvom. Proizvoai sredstava za zatitu bilja (Chromos, Herbos, Veterina, Bayer Crop Science, Dow AgroSciences, Syngenta, Aventis Cropscience, BASF itd.) pri traenju dozvole (registracije) sredstva za zatitu bilja u Hrvatskoj moraju navesti namjene i kulture za koje trae dozvolu. Dakle, navodi se npr. "za suzbijanje buhaa na kupusnjaama" ili "korova u luku" i si. Zbog trokova istraivanja koja se provode na osnovi tih zahtjeva redovito se dozvola trai za tzv. "velike" a ne "male" kulture i namjene. Dakle, trae se dozvole za namjene za koje se oekuje vea potronja sredstava, a ne za usjeve koji se uzgajaju na malim povrinama ili za tetoinje koji se javljaju neredovito. Stoga za mnoge potrebu zatite povra nema dozvoljenog sredstva. Na Zakon o zatiti bilja izriito navodi da se sredstva za zatitu bilja moraju p r i m j e n j i v a t i s u k l a d n o dozvoli, tj. s a m o za o n e n a m j e n e koje su u dozvoli navedene. Ipak nedvojbeno je da povrar nee bespomono gledati kako mu razni tetoinje unitavaju parogu ili kako neka rijeda bolest ili tetnik unitavaju neko povre, jer za tu kulturu odn. tetoinju nema dozvoljenog sredstva. U takvu e se sluaju povrar obratiti za savjet strunjaku za zatim bilja savjetodavne slube, neke znanstvene ustanove ili proizvoaa sredstava za zatitu bilja. Takoer moe povrar rjeenje nai u strunoj literaturi, pa tako i u ovoj knjizi. I mi u nizu sluajeva navodimo mogunost uporabe nekih sredstava za namjene za koje nemaju dozvolu u Hrvatskoj (u nekim poglavljima ta su sredstva oznaena zvjezdicom),

no imaju takvu dozvolu u drugim dravama ili za takav navod imamo vlastita iskustva i spoznaje. Ipak, naglaavamo da se svaka p r i m j e n a sredstva za zatitu bilja izvan n a m j e n a navedenih u dozvoli, a koje su sadrane u uputama, p r o v o d i iskljuivo uz rizik i o d g o v o r n o s t o n o g a k o j i sredstvo na takav nain prim j e n j u j e . Stoga vrlo je opasno (i nepropisno) samovoljno, po "nekoj logici" ili na osnovi "susjedova prianja" primijeniti sredstva za zatitu bilja na kulturi za koju ta sredstva nemaju dozvolu. Prateim propisima Zakona o zatiti bilja koji su u postupku pokuat e se legalizirati neke od takvih primjena.

SI. 51. Asortiman sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj poetkom 2003- g. (Glasilo biljne zatite 2-3/2003.) Na pregled sredstava za zatitu povra sadri samo sredstva koja su 2003. g. imala dozvolu za promet u Hrvatskoj. Ipak smo izostavili neka najotrovnija sredstva jer njihovu primjenu procjenjujemo previe opasnom. Sredstva smo svrstali u uobiajene skupine da bi ovaj pregled, unato vrlo velikom broju sredstava, bio to pregledniji. Unutar skupina svrstali smo sredstva po djelatnoj (aktivnoj) tvari, a unutar njih nabrojili smo pripravke na toj osnovi. Za svaku djelatnu tvar navedena su osnovna svojstva: namjena, podaci o otrovnosti (za insekticide i opasnosti), toleranci i karenci. Uz pripravke je naveden sadraj djelatne tvari i primjena. Upuujemo i na objanjenja sadrana u III. poglavlju ove knjige, a p o s e b i c e naglaavamo da je p r i j e svake p r i m j e n e sredstva za zatitu bUja p o t r e b n o p o m n o proitati u p u t e d o b i v e n e p r i nabavi tog sredstva. Tih se u p u t a treba p o t p u n o pridravati.

Insekticidi
Insekticidi su sredstva za suzbijanje tetnih kukaca (insekata). Veina djeluje izravno svojim dodirom - kontaktno djelovanje, a neki djeluju kad se hranom unesu u organizam - eluano djelovanje. Samo mali broj insekticida djeluje svojim parama - fumigantno djelovanje. Veina insekticida koji se primjenjuje u zatiti povra ima izraeno kontaktno djelovanje, a neki imaju i pratee eluano djelovanje. Sistemini insekticidi (ima i sisteminih fungicida i herbicida) jesu sredstva koja biljka upije i provodi svojim provodnim sistemom u druge organe. Naziv sistemici potjee od njihova kretanja provodnim sistemom biljaka. Kretanje je najjae odozdo prema gore, dakle iz korijena prema vrkovima biljaka. No neka sredstva imaju i svojstvo da se kreu biljnim sokovima iz vrnih dijelova prema donjim organima biljke. Sistemici prvenstveno djeluju na kukce koji siu, a slabije na kukce koji grizu. Prednost sistemika jest u zahvaanju i sakrivenih tetnika (npr. u zakovranom liu), da ih ne ispire kia i da ne unitavaju prirodne neprijatelje. Osim folijarno, sistemici se primjenjuju i tretiranjem tla pa ulazei u biljne sokove mogu zatititi i nadzemne organe biljke od napada tetnika. Treba napomenuti da neki sistemini insekticidi imaju i kontaktno djelovanje pa djeluju na vei broj tetnika, ali tada kode prirodnim neprijateljima. Univerzalni insekticidi djeluju na veliki broj tetnika, no osim tetnih kukaca unitavaju i brojne korisne kukce. Stoga ea primjena takvih insekticida poremeuje ravnoteu u prirodi pa moe pogodovati pojavi nekih skupina tetnika. Selektivni insekticidi djeluju samo na jednu skupinu tetnika, npr pirimikarb djeluje na lisne ui ili bioinsekticidi na osnovi Btk djeluju samo na gusjenice, pa stoga poteduju prirodne neprijatelje tetnika. Stoga su takvi selektivni insekticidi pogodniji upravo na povru, kojem je potrebna ea primjena insekticida, npr. u zatienom prostoru. Tenja za veom uporabom selektivnijih insekticida jedan je od razloga to se javlja sve vei broj insekticida na tritu. Gotovo svi insekticidi opasni su za pele pa moraju na etiketi imati natpis "OPASNO ZA PELE". Samo bioinsekticidi i regulatori razvoja kukaca ne moraju imati taj natpis. Ipak treba istaknuti da se ni regulatori razvoja kukaca ne smiju rabiti na bilju koje cvate a koje posjeuju pele, jer bi putem nektara mogli tetiti liinkama pele u konici. No i medu insekticidima opasnim za pele ima manje opasnih, npr. alfametrin, deltametrin, fosalon, pirimikarb, koji ubijaju pele samo pri izravnom dodiru, a njihov je depozit na bilju mnogo manje opasan. Postoje insekticidi brzog poetnog (inicijalnog) djelovanja i insekticidi sporog poetnog, no zato trajnijeg (rezidualnog) djelovanja. Pri zakanjeloj primjeni insekticida u vrijeme jakog napada tetnika prednost imaju insekticidi brzog poetnog djelovanja, no u pravovremenoj primjeni treba prednost dati insekticidima duljeg rezidualnoga djelovanja. Meutim, dulje rezidualno djelovanje povezano je i s duljim zadravanjem ostataka (rezidua) u povru, pa je za takve insekticide propisana i dulja karenca.

u nekih vrsta tetnika (ali i uzronika bolesti i korova) moe se pojaviti rezistentnost (otpornost) prema nekim sredstvima, o emu smo opirnije pisali u III. poglavlju. Insekticidi koji se rabe u zatiti povra podijeljeni su u insekticide za folijarno tretiranje, za tretiranje tla i za ostale namjene. Zbog bolje preglednosti velikog broja insekticida za folijarno tretiranje ta je skupina podijeljena na kemijske, biotehnike i bioloke insekticide, a u dvije posljednje skupine uvrtena su samo sredstva koja dolaze formulirana slino kemijskim sredstvima te se na slian nain i primjenjuju. Bioloki agensi (npr. grabeljivci i paraziti) ili ostala biotehnika sredstva (npr. feromoni) opisani su u III. poglavlje.

A) SREDSTVA ZA FOUJARNO TRETIRANJE Kemijski insekticidi

a) O r g a n o f o s f o r n i i n s e k t i c i d i Organofosforni insekticidi (OP) su vrlo razliitih svojstava. Ima ih malo otrovnih do jako otrovnih. U organizmu ovjeka blokiraju encim holinesterazu i time izazivaju nagomilavanje tetnog acetilholina. U sluaju sumnje treba zatraiti analizu krvi na aktivnost holinesteraze. Simptomi su trovanja znojenje, suzenje, obilno luenje sline, edem plua, drhtavica, grevi, oteano disanje i dr. Prva pomo sastoji se u hitnoj dekontaminaciji i primjeni atropina uz lijeniku pomo. Otrovani se sporo oporavljaju. Veina ima dozvolu za suzbijanje krumpirove zlatice, no uinkoviti su samo tamo gdje se jo nije pojavila rezistentnost ovog tetnika na organofosforne insekticide.
1. D i k l o r v o s

Djeluje kontaktno i fumigantno. Ima vrlo brzo, ali kratko djelovanje. Registriran je za suzbijanje lisnih ui, titastih moljaca, muha minera i ampinjonskih muica na polju i u zatienom prostoru. Vrlo opasno sredstvo. Svrstan u II. skupinu otrova. LDjjj - 50-80 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg za povre. Karenca 3 dana za ampinjone, 7 dana za povre u polju i zatvorenom prostoru. Pripravci mogu biti fitotoksini za krastavce. Na tretiranu povrinu ili objekt nije doputen pristup ljudima i domaim ivotinjama tri dana nakon primjene. KOFUMIN 50-EC, sadri 50 % d. t., primjena na polju 0,05-0,2 %, u zatvorenom prostoru samo tretiranjem prostora iznad biljaka uz utroak od 10-15 ml (69 ml/100 m^za ampinjone) pripravka na 100 m^ prostora, razrijeenog u onoj koliini vode koja je potrebna za raspodjelu u tom prostoru raspoloivom prskalicom ili rasprivaem.

2. Dimetoat Sistemini insekticid s kontaktnim djelovanjem. Primjenjuje se prskanjem ili zalijevanjem biljaka. Dozvoljen protiv lisnih ui i kupusne muhe, no u inozemstvu se primjenjuje protiv svih povrtnih muha, resiara, buhaa, gusjenica mladih stadija, crvenih paukova i dr. Vrlo opasan. Predvideno je skoro ogranienje primjene. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ oko 150 mg/kg. Toleranca 0,5 mg/ kg. Karenca pri folijarnoj primjeni: 28 dana za mrkvu, 42 dana za kupusnjae i luk, zalijevanjem za mrkvu, 63 dana zalijevanjem za luk. ROGOR 40, CHROMGOR 40, PERFEKTHION, ZAGOR sadre 40 % d. t., primjena 0,1 % (10 ml u 10 1) ili 1 l/ha (10 ml/ar). 3. F o k s i m Za suzijanje krumpirove zlatice. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^,^ 2000. Toleranca 0,05 mg/kg. Karenca 35 dana za krumpir. VOLATON EC-500, sadri 50 % d. t., primjena 2 l/ha (20 ml/ar). 4. Fosalon Selektivniji insekticid kontaktnog i eluanog djelovanja. Registriran protiv krumpirove zlatice i grakova ika. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ 135 mg/kg. Toleranca 0,2 mg/kg za graak, 0,1 za krumpir. Karenca 14 dana za krumpir, 35 dana za graak. ZOLONE LIQUIDE, ATAC EC sadre 35 % d. t., primjena 2,5 l/ha (25 ml/ar). ZOLONE PM, ATAC WP sadre 30 % d. t., primjena 2,5 kg/ha (25 g/ar). 5. Heptenofos Sistemini insekticid visoke hlapljivosti, brzog i kratkog djelovanja. Doputen za suzbijanje lisnih ui u povru. Vrlo opasan. Svrstan u II. skupinu otrova. L D ^ ^ ^96 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 7 dana za povre u polju i u zatienom prostoru (1. 3. - 1- U.), odn. 21 dan u zatienom prostoru (1. 11. -1. 3-). HOSTAQUICK EC-50, sadri 50 % d. t., primjena 0,05-0,1 % (5-10 ml u 10 1 vode). 6. Klorpirifos-etil Za suzbijanje krumpirove zlatice, a tretiranjem tla i drugih tetnika povra. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.^ oko 135 mg/kg. Toleranca 0,05 mg/ kg. Karenca 28 dana za krumpir. DURSBAN E-48, PIRIFOS EC, PYRINEX 48 EC, EINISH E-48 sadre 48 % d. t. Primjena 2 l/ha (20 ml/ar). ZLATICA PIRIFOS sadri 4 % d. t., primjena 25 kg/ha. 7. Klorpirifos-metil Registriran protiv kupusnih bijelaca i kupusnog moljca. U inozemstvu se primjenjuje i za suzbijanje drugih gusjenica, lisnih ui, nekih povrtnih muha, resiara itd. Neznatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.g 1240 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 21 dan za kupusnjae.

RELDAN SUPER, sadri 50 % d. t, primjena 1 l/ha (10 ml/ar). RELDAN 40 EC, sadri 40 % d. t., primjena 1,25 l/ha (12,5 ml/ar). 8. Kvinalfos Samo protiv krumpirove zlatice. Vrlo opasan. Tekue formulacije u II. skupini otrova, praivo u III. skupini otrova. LD^^ - 66 mg/kg. Toleranca 0,05 mg/kg. Karenca 14 dana krumpir. EKALUX 25, CHROMOFOS 25 sadre 25 % d. t., primjena 0,8 l/ha (8 ml/ar). EKALUX P, praivo s 1,5 % d. t., primjena 15-20 kg/ha (150-200 g/ar). 9. Malation Insekticid kraeg djelovanja. Primjenjuje se za suzbijanje kupusnih stjenica, lisnih ui, buhaa, resiara, mladih stadija gusjenica, pokretnih stadija grinja. Neznatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ - 1375 mg/kg. Toleranca 2,0 mg/kg za povre. Karenca 7 dana za krastavce u zatienom prostoru i na polju, za lubenice i dinje; 21 dan za lisnato povre; 14 dana za ostalo povre. RADOTION E-50, sadri 50 % d. t., primjena 0,15-0,25 % (15-25 ml u 10 1 vode). RADOTION P-5, praivo s 5 % d. t., primjena 20-30 kg/ha (200-300 g/ar). 10. Piridafention Samo protiv krumpirove zlatice. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. L D ^ ^ ^ - 850 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 28 dana za krumpir. ZLATICA OFUNAK-P, praivo s 3 % d. t., primjena 20-30 kg/ha (200-300 g/ar). 11. Pirimifos metil Kontaktni i eluani insekticid izraenog fumigantnog djelovanja. Registriran protiv lisnih ui i titastih moljaca, a djelotvoran i na tripse. U inozemstvu ima mnogo iru primjenu. Neznatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.^ oko 2000 mg/kg. Toleranca za lisnato povre 2 mg/kg, za ostalo povre 1,0 mg/kg. Karenca za rajice, krastavce i paprike u polju i zatvorenom prostoru 7 dana, za ostalo povre 14 dana. ACTELLIC 50 EC i PIRIMIFOS-METIL 50 EC, sadre 50 % d. t., primjena 0,050,1 % odn. 0,5-1 l/ha (5-10 ml/ar).

b) Karbamati
Slino organofosfornim insekticidima, karbamati blokiraju encim holinesterazu pa su simptomi otrovanja i prva pomo slini. No, prvi se znaci trovanja javljaju odmah u poetku, pa pravovremeno upozoravaju, a otrovani se oporavlja bre.

1. Karbosulfan Sistemini insekticid dozvoljen samo protiv krumpirove zlatice gdje se nije pojavila rezistentnost na OP i karbamate. Vrlo opasan. Svrstan u II. skupinu otrova. LD^jj - 88. Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 28 dana za krumpir. MARSHAL 25 EC, sadri 25 % d. t., primjena 1,5-2 l/ha (15-20 ml/ar). MARSHAL ZLATICA 1,5 P, sadri 1,5 % d. t., primjena 20-30 kg/ha (200-300 g/ar). 2. Metomil Dozvoljen za suzbijanje lisnih ui (osim kupusne lisne ui) i titastih moljaca, a u inozemstvu se rabi i protiv gusjenica, resiara i drugih tetnika. Ne smije se primjenjivati u zatvorenom prostoru i na kupusnjaama. Vrlo opasan. Svrstan u II. skupinu otrova. LD^,, - 20 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 14 dana za plodovito i korjenasto povre, 35 dana za ostalo povre. LANNATE 20 L, METHOMEX SL 20, sadre 20 % d. t., primjena 0,15 - 0,2 % (15 - 20 ml u 10 1 vode), odn. 1,5 - 2,0 l/ha (15 - 20 ml na ar). 3. Pirimikarb Visoko selektivan sistemini insekticid - aficid. Namijenjen suzbijanju lisnih ui, posebice i onih rezistentnih na druge insekticide. Dozvoljen na povru u polju i zatvorenom prostoru. Za primjenu na salati, radiu, mrkvi, celeru i perinu dozvoljen samo na polju. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ - 147 mg/ kg. Toleranca 0,1 za zrnene mahunarke, krumpir, 0,5 mg/kg za ostalo povre. Karenca 4 dana za krastavce u polju i u zatvorenom prostoru, 7 dana za rajicu u polju i zatvorenom prostoru, krumpir i kolerabu; 14 dana za papriku u polju i zatvorenom prostoru te za ostalo povre. PIRIMOR WP-50, PIRIMOR 50 WG, sadre 50 % d. t. primjena 0,04-0,06 % (4-6 g u 101 vode), odn. 0,4-0,6 kg/ha (4-6 g/ar). PIRIMOR 25 WG, sadri 25 % d. t., primjena 0,08-0,12 % (8-12 g u 101 vode), odn. 0,8-1,2 kg/ha (8-12 g/ar). 4. Triazamat Selektivni aficid. Dozvoljen za suzbijanje lisnih ui na kupusnjaama, u inozemstvu i na nekim drugim vrstama povra. Opasan. Svrstan u II. skupinu otrova. LD^g - 250 mg/kg. Toleranca 0,02 mg/kg. Karenca 28 dana za kupusnjae. AZTEC 140 sadri 14 % d. t., primjena 0,25-0,5 l/ha (2,5-5 ml/ar).

c) Piretroidi
Piretroidi su spojevi vrlo visoke insekticidnosti, pa se upotrebljavaju u dozama znatno niim nego ostali insekticidi. irok spektar djelovanja ugroava prirodne neprijatelje tetnika. Mogua je brza pojava rezistentnosti, pa se usprkos registraciji ne mogu uspjeno primijeniti protiv krumpirove zlatice gdje se pojavi-

la rezistentnost. Smiju se upotrijebiti najvie dva puta godinje na istom usjevu ili nasadu. Pri povienoj ljetnoj temperaturi (vioj od 25-28 C) piretroidima se smanjuje uinkovitost. 1. Alfacipermetrin Dozvoljen za suzbijanje titastog moljca, lisnih ui, kupusnog moljca i krumpirove zlatice, u inozemstvu i gusjenica i nekih drugih tetnika povra. Opasan. Svrstan u III. skupinu. LD.^ - 64 mg/kg. Toleranca 0,2 za rajice, krastavce; 0,1 za krumpir; 1,0 za lisnato povre; 0,5 mg/kg za ostalo povre. Karenca 14 dana za krastavce i rajice u polju i zatvorenom prostoru, za ostalo nelisnato povre, za krumpir; 28 dana za kupusnjae. FASTAC 10 SC, DIREKT 10 SC, sadri 10 % d. t., primjena 0,012-0,025 % (1,22,5 ml u 10 1 vode), odn. 0,08-0,12 l/ha (0,8-1,2 ml/ar). 2. Beta-ciflutrin Dozvoljen za suzbijanje lisnih sovica, kupusara i kupusne lisne ui, krumpirove zlatice, u inozemstvu i nekih drugih tetnika. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ 590 mg/kg. Toleranca 0,2 za cvjetau, 0,05 za krumpir, 0,5 za ostalo povre. Karenca 7 dana za kupusnjae, mahunarke, plodovito povre, krumpir; 14 dana za lisnato povre BETA-BAYTHROID EC 025, sadri 2,5 % d. t., primjena 0,3-0,5 l/ha (3-5 ml/ar). 3. Bifentrin Dozvoljen za suzbijanje titastog moljca, koprivina crvenog pauka, krumpirove zlatice, u inozemstvu i drugih tetnika povra. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^g - 54 mg/kg. Toleranca 0,05 mg/kg za krumpir, grah; 0,1 mg/kg za krastavce, rajice. Karenca 7 dana za krastavce u polju i zatvorenom prostoru, za krumpir, grah; 14 dana za rajicu u polju i zatvorenom prostoru. Ne rabiti na krastavcima za kiseljenje. TALSTAR 10-EC, sadri 10 % d. t., primjena 0,02-0,05 % (2-5 ml u 10 1 vode), odn. 0,15-0,25 l/ha (1,5-2,5 ml/ar). 4. Deltametrin Dozvoljen za suzbijanje krumpirove zlatice i nekih tetnika kupusnjaa, a u inozemstvu i protiv lisnih ui, titastih moljaca, gusjenica sovica i brojnih drugih tetnika povra. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ -135 mg/kg. Toleranca 0,2 za lisnato povre; 0,1 mg/kg za ostalo povre. Karenca 7 dana za krumpir i kupus. DECIS EC-2,5, SKUD sadre 2,5 % d. t., primjena 0,03-0,05 % (3-5 ml u 10 1 vode), odn. 0,3-0,5 l/ha (3-5 ml/ar).

DECIS 1,25 EC, ROTOR 1,25 EC, sadri 1,25 % d. t, primjena 0,04-0,06 % (4-6 ml u 10 1 vode), odn. 0,4-0,6 l/ha (4-6 ml/ar). ROETEM, sadri 1,5 % d. t., primjena 0,4-0,6 l/ha (4-6 ml u 10 1 vode). DECIS 6,25 WG, sadri 6,25 % d. t., primjena 0,012 % (1,2 ml u 10 1 vode), odn. 0,12 kg/ha. 5. Esfenvalerat Dozvoljen za suzbijanje kupusnog moljca. Opasan. Svrstan u III. skupinu. LDgjj oko 100 mg/kg. Karenca 28 dana za kupusnjae. SUMIALEA 5 FL sadri 5 % d. t., primjena 0,15-0,2 l/ha (1,5-2,0 ml/ar). 6. F e n p r o p a t r i n Za suzbijanje titastih moljaca i koprivina crvenog pauka. Opasan. Svrstan u II. skupinu otrova. L D ^ ^ ^ - 140 mg/kg. Toleranca 0,5 mg/kg za rajice, 0,2 za krastavce. Karenca 7 dana za rajice, 4 dana za krastavce u polju i zatvorenom prostoru. MEOTHRIN 10 FL, sadre 10 % d. t., primjena 0,03-0,05 % (3-5 ml u 101 vode). 8. Lambda cihalotrin Dozvoljen za suzbijanje titastih moljaca, muha minera, kupusne lisne ui, kupusnog moljca, lisnih sovica i kupusara, krumpirove zlatice i lisnih ui krumpira, u inozemstvu i nekih drugih tetnika. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^g - 20 (pripravak 923) mg/kg. Toleranca 0,1 za povre, 0,05 za krumpir. Karenca 7 dana za krastavce, za rajice u polju i zatvorenom prostoru, za krumpir; 21 dan za lisnato povre, 14 dana za ostalo povre. KARATE 2,5 EC, KING, sadri 2,5 % d. t., primjena 0,2-0,6 l/ha (2-6 ml/ar) KARATE MAX, sadri 3,75 % d. t., primjena 0,2-0,3 kg/ha (2-3 g/ar). 9. Zetacipermetrin Slinih svojstava kao cipermetrin no dvostruko vee djelotvornosti. Dozvoljen protiv krumpirove zlatice, u inozemstvu i protiv nekih drugih tetnika povra. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.^ - 82 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 7 dana za krumpir. FURY 10 EC, sadri 10 % d. t., primjena 0,1-0,15 l/ha (1-1,5 ml/ar).

d) Kombinirani insekticidi (protiv krumpirove zlatice)

CHROMOREL D, HERBOREL D, NURELLE-D, CHROMOREL Z, PIREL-D sadre 50 % klorpirifosetila i 5 % cipermetrina, primjena 0,5-1,0 l/ha (5-10 ml/ar). CHROMOREL P-2, praivo s 1,8 % klorpirifosetila i 0,2 % cipermetrina, primjena 15-20 kg/ha (150-200 g/ar). CHROMOREL ZP praivo s 1,8 % klorpirifosetila i 0,14 % zetacipermetrina, primjena 15-20 kg/ha (150-200 g/ar).

e) Neonikotinoidi
1. I m i d a k l o p r i d Dozvoljen za suzbijanje lisnih ui, ukljuujui vektore virusa, na krumpiru, kupusne lisne ui, grakove lisne ui i crne bobove lisne ui na grahu. Dozvoljen i za suzbijanje lisnih sovica na kupusnjaama te cvjetnog i duhanova titastog moljca na rajici i krastavcima u zatvorenom prostoru. U inozemstvu se rabi i za suzbijanje nekih drugih tetnika povra. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LDjg - 450 mg/kg. Toleranca 0,2 mg/kg. Karenca 14 dana za rajicu, krastavac, grah i graak, 21 dan za kupus i 42 dana krumpir. CONFIDOR SL 200, BOKSER 200 SL, sadre 20 % d. t., primjena 0,25-0,5 l/ha (2,5-5 ml/ar), 0,075-0,1 % (7,5-10 ml/10 1). 2. Tiametoksam Izraziti sistemik. Dozvoljen za suzbijanje lisnih ui na kupusu i paprici, krumpirove zlatice i lisnih ui na krumpiru, duhanova titastog moljca na rajici, krastavcima i paprici. Opasan. LD,^ - 1563. Svrstan u III. skupinu otrova. Toleranca 0,5 za papriku, 0,2 za kupusnjae, 0,1 za krumpir. Karenca 7 dana za papriku, rajicu, krastavce; 14 dana krumpir, kupusnjae. ACTARA 25 WG, sadri 25 % d. t., primjena 0,06 kg/ha (0,6 g/ar) za krumpirovu zlaticu, 0,15-0,2 kg/ha (1,5-2,0 g/ar) za lisne ui na paprici i kupusu, 0,2-0,4 kg/ha (2-4 g/ar) za duhanova titastog moljca. 3. Tiakloprid Izraziti sistemik, mnogo krae perzistentnosti od imidakloprida. Dozvoljen za suzbijanje krumpirove zlatice, lisnih ui na rajici, paprici i krastavcima u polju i zatvorenom prostoru te na lubenicama. Opasan. LD_g - 444. Svrstan u III. skupinu otrova. Toleranca 0,5 za papriku, rajicu, 0,3 za krastavce, lubenice, krumpir. Karenca 3 dana za krastavce, lubenice, 4 rajicu, 7 dana za papriku, 14 dana za krumpir. CALYPSO SC 480 sadri 48 % d. t., primjena na rajici i paprici 0,03 %, na krastavcima i lubenici 0,3 l/ha (3 g/ar), a na krumpiru 0,1 l/ha (1 g/ar). 4. Acetamprid Lokalni sistemik. Dozvoljen za suzbijanje kalifornijskog tripsa, duhanova titastog moljca i lisnih ui na paprici i krastavcima u zatvorenom prostoru te krumpirove zlatice. Opasan. LD^^ - 314. Svrstan u III. skupinu. Toleranca 0,5 za papriku, 0,1 za krastavce, krumpir. Karenca 3 dana za rajicu, krastavac, 7 dana za papriku, krumpir. MOSPILAN 20, sadri 20 % d. t., primjena 0,08-0,12 kg/ha (0,8-1,2 g/ar), 0,03 % (0,3 ml/10 1).

f) Insekticidi s a n t i f i d a n t n i m u i n k o m 1. Pimetrozin Visoko selektivni sistemini aficid, djeluje i na duhanskog titastog moljca. Vrlo je malo opasan za ovjeka. U nas ima dozvolu za suzbijanje lisnih ui na rajici u polju i zatvorenom prostoru, uz karencu 7 dana. LD^^ - 5800. Svrstan u III. skupinu otrova. Toleranca 0,3- Uinkovit i na ui rezistentne na veinu drugih insekticida. CHESS 25 WP, sadri 25 % d. t., primjena 0,4 kg/ha (4 g/ar). g) Nereis t o k s i n i 1. Bensultap Dozvoljen za suzbijanje liinki krumpirove zlatice. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^, - 1105 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 14 dana za krumpir. BANCOL 50-WP, sadri 50 % d. t., primjena 0,5 kg/ha (5 g/ar). 2. Tiociklam Dozvoljen za suzbijanje titastog moljca, kalifornijskog tripsa i krumpirove zlatice. Opasan. Svrstan u III. skupinu. LD^^ - 300 mg/kg. Toleranca 0,2 mg/kg za rajicu, 0,05 za krumpir. Karenca 14 dana za rajicu na polju i u zatienom prostoru, 21 dan za krumpir. EVISECT S, sadri 50 % d. t., primjena 0,3-0,6 kg/ha (3-6 g/ar). h) Inhibitori gaba receptora sinapsa 1. Fipronil Sistemik dozvoljen za suzbijanje krumpirove zlatice. Vrio opasan. LD,^ - 97. Svrstan u II. skupinu otrova. Toleranca 0,05 mg/kg. Karenca 14 dana. REGENT, sadri 80 % d. t., primjena 0,020-0,025 kg/ha (20-25 g/ha ili 0.20-0,25 g/ar). i) Ostali i n s e k t i c i d i 1. Mineralno ulje Kao insekticid mineralno se ulje u povru upotrebljava samo za suzbijanje lisnih ui u visokim kategorijama (superelita) sjemenskog krumpira. Uz 8-10 tretiranja moe osjetno smanjiti zarazu opasnim virusima krumpira. Neznatno opasan. Nije svrstan u otrove. BIJELO ULJE, sadri 80 % visoko rafiniranog mineralnog ulja, primjena 10 l/ha.

Biotehniki insekticidi j) Regulatori razvoja kukaca

Nemaju izravno "cidno" djelovanje, nego na razliite naine poremeuju proces presvlaenja liinki, pa one uginu. Smrtnost dolazi sporo, no liinke se kukaca ubrzo nakon tretiranja prestaju hraniti. Za uspjeh je potrebna rana primjena. Iako nisu izravno otrovni za pele radilice, doneseni u konicu izazivaju smrtnost liinki. Stoga ne treba tretirati biljke u cvatnji. U nas se istrauju i neki novi regulatori prikladni za povre poput metoksifenozida, pirifenoksa novolurona itd. 1. Ciromazin Dozvoljen za suzbijanje lisnih muha minera i ampinjonskih muha, no proizvoa odustaje od njegove proizvodnje. Zalihe se mogu utroiti. Neznatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ - 2040 mg/kg. Toleranca 10,0 za ampinjone, 5,0 za salatu, 20 mg/kg za grah, papriku, 1,0 za mrkvu, graak, luk, rajicu, krastavce; 0,5 za lubenice. Karenca 7 dana za rajicu, krastavce i tikve na polju i u zatienom prostoru, lubenice; 14 dana za salatu na polju i u zatienom prostoru, za ampinjone te za grah i mrkvu, 21 dan za papriku na polju i u zatienom prostoru. Dozvoljeno samo jedno tretiranje ampinjona i tla. TRIGARD 75 WP, sadri 75 % d. t., primjena 0,1-0,3 kg/ha (1-3 g/ar), tretiranjem tla s 3-13 g na 100 m^ (samo jedna primjena u sezoni) ili tretranjem komposta u uzgoju ampinjona. 2. HeksafLumuron Dozvoljen za suzbijanje liinki krumpirove zlatice. Neznatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. L D ^ ^ ^ - 5000 mg/kg. Toleranca 0,05 mg/kg. Karenca 14 dana za krumpir. SONET 100 EC, sadri 10 % d. t., primjena 0,2-0,25 l/ha (2-2,5 ml/ar). 3. Lufenuron Za suzbijanje krumpirove zlatice. Opasan. LD.^^ - 2000. Svrstan u III. skupinu otrova. Toleranca 0,3 mg/kg. Karenca 7 dana. MATCH 050 EC, sadri 5 % d. t., primjena 0,3 l/ha (3 ml/ar). 4. Teflubenzuron Dozvoljen za suzbijanje liinki krumpirove zlatice. Neznatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD-^, - 5000 mg/kg. Toleranca 0,05 mg/kg. Karenca 14 dana za krumpir. NOMOLT, sadri 15 % d. t., primjena 0,075-0,15 l/ha (0,75-1,5 ml/ar).

Bioloki insekticidi k) Mikrobioloki insekticidi

1. Bacillus thuringiensis kurstaki Dozvoljeni za suzbijanje kupusara i metlice, no u inozemstvu se primjenjuju i za suzbijanje kupusnog moljca, lisnih sovica, kukuruznog moljca i nekih drugih gusjenica tetnih povru. Nisu uvrteni u otrove. Mogu tetiti fermentaciji zelja. Karenca 7 dana za sve vrste povra koje se ne prerauju fermentacijom, inae 21 dan. BIOBIT-WP, primjena 1-1,5 kg/ha (10-15 g/ar). BATURAD-WP, THURICIDE-HP, primjena 0,4-1,0 kg/ha (4-10 g/ar). 2. Bacillus thuringiensis tenebrionis Dozvoljen za suzbijanje krumpirove zlatice u svim kulturama. Nije uvrten u otrove. Karenca nije potrebna. NOVODOR-FC, primjena 3-5 l/ha (30-50 ml/ar). 1) N a t u r a l i t i 1. Spinosad Spinosad je smjesa dva spinosina koje proizvodi aktinomiceta Sacharopolyspora spinosa. Suzbija krumpirovu zlaticu, kalifornijskog tripsa i muhe minere na paprici, krastavcima i rajici u polju i zatvorenom prostoru. U inozemstvu ima mnogo iri spektar primjene. Neznatno opasan. LD.^ - 3783. Svrstan u III. skupinu. Toleranca 0,2 za plodovito povre, 0,05 za krumpir. Karenca 3 dana za krastavce, rajicu, 7 dana za papriku, krumpir. Suzbija i krumpirovu zlaticu, rezistentnu na veinu drugih insekticida. LASER, sadri 24 % d. t., primjena za krumpirovu zlaticu 0,1-0,15 kg/ha (1-1,5 g/ar) ili za druge namjene 0,03-0,05 % (3-5 ml/101).

m) Botaniki insekticidi
Iako skupina insekticida biljnog podrijetla ukljuuje najstarije insekticide, ipak se tek sada toj skupini pridaje vea panja. U Hrvatskoj, naalost, niti jedan botaniki insekticid nema dozvolu za primjenu u povru. No postoje uvjeti da neki uskoro dobiju dozvolu pa emo spomenuti najizglednije u tome. 1. Piretrin Smjesa vie sastojaka insekticidnih svojstava koja se nalazi u biljci dalmatinskom buhau. Zbog fotolabilnosti malo se rabe u prirodi, pa tako i u zatiti povra. Stabilnost pripravka poveava dodatak piperonil butoksida. Suzbija titaste moljce, re-

siare i neke druge vrste tetne povru, no jedini u Hrvatskoj dozvoljeni pripravak KENYATOX ima dozvolu samo za ukrasno bilje. Neznatno je opasan. LD^^ - 1036. Svrstan u III. skupinu otrova. Ima propisanu tolerancu za povre 1,0 mg/kg. 2. A2adirahtin Djelatna tvar koja se dobiva iz egzotine bilje nazvane neem. Ometa presvlaenje liinki, ali djeluje i kao antifiding sredstvo, ometa ovipoziciju itd. Jak je insekticid, uinkovit u niskoj dozi, ali nestabilan na UV zrake i visoku temperaturu i vlagu. Djelotvoran na neke gusjenice, liinke kornjaa, titaste moljce, resiare, lisne ui, grinje itd. Niske otrovnosti za ljude. U Hrvatskoj nema dozvolu niti jedan pripravak, no mnogi su dozvoljeni u susjednim dravama. Vrlo su skupi.

B) INSEKTICIDI ZA TRETIRANJE TLA

u ovu skupinu ubrajamo insekticide namijenjene suzbijanju tetnika u tlu: injaka, rovaca, grica itd. Neki od tih insekticida namijenjeni su i za folijarno tretiranje, a njihova su svojstva prikazana u prethodnom poglavlju.

a) Organofosfomi insekticidi
1. F o k s i m (vidjeti A/a/3) Protiv tetnika u tlu u krumpiru, kupusnjaama, mrkvi, luku. Karenca 91 dan za mrkvu i drugo korjenasto i gomoljasto povre, 42 dana za ostalo povre. Ne primjenjivati u mladom krumpiru. VOLATON G-5 %, primjena irom 80-100 kg/ha (0,8-1 kg/ar), u red 20-30 kg/ ha (200-300 g/ar). VOLATONIZIRANO GNOJIVO 15-15-15 s 1 % FOKSIMA, primjena irom 300400 kg/ha (3-4 kg/ar), u redove 150-200 kg/ha (1,5-2 kg/ar). 2. Klorpirifos etil (vidjeti A/a/6) Protiv tetnika u tlu, liinki kupusne, lukove, mrkvine i vrtne dlakave muhe u krumpiru, kupusnjaama, mahunastom povru, luku, cikli, mrkvi i pastrnjaku. Karenca 42 dana za kupusnjae, lepirnjae, 63 dana za luk, ciklu, 91 dan za krumpir, 120 dana za mrkvu. DURSBAN E-48, PIRIFOS-EC, PYRINEX 48 EC, FINISH E-48, primjena irom 6-8 l/ha (60-80 ml/ar), u trake 2-3 l/ha (20-30 ml/ar). DURSBAN G-7,5, FINISH G-7,5, primjena irom 50-60 kg/ha (0,5-0,6 kg/ar), u redove 15-20 kg/ha (150-200 g/ar).

b) Karbamati 1. Karbofuran Dozvoljen za zatitu krumpira od injaka, rovaca i grica, uz smanjenje napada prve generacije krumpirove zlatice i slobodnoivuih nematoda. Sistemik. Vrlo opasan. Pripravci s do 10 % d. t. svrstani u II., skupini ostali u I. skupinu otrova. LD^g oralno oko 10 mg/kg. Dermalno stostruko manje otrovan. Toleranca 0.1 mg/kg za krumpir. Karenca 91 dan za krumpir. GEOCID G-5, sadri 5 % d. t., primjena u redove 20-30 kg/ha (200-300 g/ar). 2. Metiokarb Primjenjuje se u zatiti povra od pueva i rovaca. Dozvoljen u povru u polju i zatvorenom prostoru. Tretira se rasipavanjem granula po povrini tla, ne po biljkama. Opasan. LD^^- 100. Svrstan u III. skupinu otrova. Toleranca 0,2 za korjenasto povre, 0,1 za ostalo povre. Karenca nije propisana. MESUROL GRANULAT, sadri 4 % d. t., primjena 3-5 kg/ha (30-50 g/ar). c) N e o n i k o t i n o i d i 1. Imidakloprid (vidjeti I/e/l) Dozvoljen za tretiranje gomolja krumpira prije ili prilikom sadnje. Na tretiranoj parceli ne smije se iste godine uzgajati drugo povre. Izrazita sisteminost omoguuje i zatitu od lisnih ui i krumpirove zlatice. Dozvoljen i za namakanje presada kupusnjaa radi suzbijanja kupusne lisne ui i lisnih sovica. GAUCHO FS 350, sadri 35 % d. t., primjena 0,05-0,1 1/100 kg gomolja namijenjena za sadnju. GAUCHO FS 600 ROT sadri 60 % d. t., primjena 20-40 ml/100 kg gomolja namijenjenog za sadnju. PRESTIGE FS 290, sadri uz 14 % d. t. imidakloprida i 15 % fungicida pencikurona, primjena 0,1 1/100 kg gomolja namijenjena za sadnju, suzbija i bijelu nogu krumpira. CONFIDOR SL 200, sadri 20 % d. t., primjenjuje se u dozi od 1,5 l/ha (15 ml/ ar) u brazde krumpira i za namakanje presada kupusnjaa u 0,1 postotnom kropivu 15 minuta.

C) INSEKTICIDI ZA DEZINSEKCIJU PRAZNOG SKLADITA POVRA

Navode se neki insekticidi za ovu namjenu. 1) Diklorvos (vidjeti A/a/l) NUVAN 50 EC, KOFUMIN 50-EC, primjena tretiranjem prostora u dozi od 10-20 ml/100 m^

KOFUMIN-7, Nuvan-7, primjena tretiranjem prostora u dozi od 50-100 ml/100 ml Oprez zbog pojaane opasnosti od trovanja diklorvosom (hlapljivost) u zatvorenom prostoru! 2) Klorpirifos metil (vidjeti A/a/7) RELDAN SUPER, RELDAN 40 EC, primjena tretiranjem zidova u dozi od 100 ml/100 ml 3) Malation (vidjeti A/a/9) RADOTION E-50, primjena tretiranjem zidova 20-30 ml/100 ml 4) Pirimifos metil (vidjeti A/a/11) ACTELLIC 50 EC, PIRIMIFOS-METIL 50 EC, primjena tretiranjem zidova 50100 ml/100 ml Pri primjeni pripravaka za dezinsekciju praznih skladita povra treba se tono pridravati mjera opreza navedenih u uputama zbog pojaane opasnosti od otrovanja pri radu u zatvorenom prostoru. Povre se smije unijeti u tretirano i provjetreno skladite nakon 3-5 dana.

Akaricidi
To su selektivna sredstva za suzbijanje grinja. Vrlo ih malo ima dozvolu za primjenu u povru. No, na grinje su uinkoviti i neki insekticidi (fenpropatrin, bifentrin, malation), a djelomino i neki fungicidi. Akaricidi veinom ne tete prirodnim neprijateljem (osim grabeljivim grinjama), niti su opasni za pele, pa se zato smatraju selektivnim sredstvima. Veinom djeluju na pokretne oblike (liinke i odrasle), neki na ljetna ili i zimska jaja, a neki na sve stadije grinja. 1. B r o m p r o p i l a t Uinkovit na sve razvojne stadije grinja. Dozvoljen za suzbijanje koprivine grinje na grahu. Neznatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.^ - 5000 mg/ kg. Toleranca 0,5 mg/kg. Karenca 35 dana za grah. NEORON 500 EC, PINORON, sadre 50 % d. t., primjena 0,05-0,1 % (5-10 ml u 101 vode). 2. Klofentezin Unitava jaja i mlade stadije liinki grinja. Dozvoljen za suzbijanje koprivine grinje na krastavcima. Neznatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.g 3200 mg/kg. Toleranca 0,2 mg/kg. Karenca 7 dana za krastavce (osim za kiseljenje). APOLLO 50-SC, sadri 50 % d. t., primjena 0,04 % (4 ml u 101 vode), odn. 0,4 l/ha (4 ml/ar).

Nematocidi
Nematocidi su sredstva za suzbijanje nematoda tretiranjem tla. Nematocidi dozvoljeni u povru dolaze u obliku granula. Unoenjem u tlo pretvaraju se u plin. Stoga se njima zapravo provodi fumigacija tla. Od primjene do sjetve ili sadnje treba proi odredeni rok da ostaci sredstva u tlu ne otete bilje. Rok se moe poblie odrediti testom fitotoksinosti (vidjeti poglavlje o kemijskoj sterilizaciji tla). Veina nematocida djeluje i na kukce, gljivice, korove i druge tetoinje u tlu. U nas se priprema ponovno izdavanje dozvole nematocidima na osnovi metama, koje smo i do nedavno primjenjivali. 1. Dazomet Nematocid, insekticid, fungicid i herbicid. Dozvoljen za tretiranje tla u zatienom prostoru i na polju pred sjetvu ili sadnju povra. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^- 520 mg/kg. Toleranca 0,01 mg/kg. 45 dana nakon primjene ne uzgajati biljke, osim ako se testom ne utvrdi da je to mogue (vidjeti i poglavlje o sterilizaciji tla). BASAMID GRANULAT sadri 100 % d. t., primjena 40-60 g/m^ da odn. 200250 g/m3. 2. Metam Sredstvo za dezinfekciju tla protiv gljivica i korova uz nematocidno djelovanje. Primjena 100-200 ml/m^ Pripada opasnim sredstvima. LD50 - 820. Primjena 45 dana prije sjetve ili sadnje povra. U Hrvatskoj jo niti jedno sredstvo nema dozvolu, iako su do 1991. g. dozvolu imali Vapam, uvapin i druga sredstva na osnovi metama.

Limacidi
Limacidi su sredstva za suzbijanje pueva. Najee se nalaze u obliku zatrovanih mamaca koji se rasipaju uz ugroene biljke. U Europi se sve vie primjenjuju bioloka sredstva koja sadre grabeljive nematode. 1. Metaldehid Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.^- 380 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg za kupusnjau, salatu; 0,5 mg/kg za ostalo povre. Karenca 21 dan. PUOMOR, UMAX sadre 6 % d. t., primjena 30-50 kg/ha (300-500 g/ar).

2. Metiokarb (vidjeti i kod insekticida za tretiranje tla) Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ - 100 mg/kg. Toleranca 0,1-0,2 mg/kg, MESUROL GRANULAT, sadri 4 % d. t., primjena 3-5 kg/ha (30-50 g/ar).

Rodenticidi
slue suzbijanju poljskih mieva, voluharica i drugih glodavaca te takora i mieva u skladitima. 1. Brodifakum Antikoagulant djelotvoran nakon jednokratnog uzimanja. U promet dolazi kao zatrovani mamci pod nazivom KLERAT-PELETE ili CHROMORAT PELETE, koji sadre 0,005 % a. t., a rabe se stavljanjem u aktivne rupe na polju ili na hrpice ^po 5-30 g u skladitima. Ne smije se rasipavati po povrini tla. U prometu se nalaze i KLERAT WAX BLOCKS-5, KLERAT WAX BLOCKS-201 CHROMORAT BLOKOVI. To su mamci namijenjeni samo za suzbijanje glodavaca u skladitima (1 blok na 3-5 m^). Vrlo opasan. Svrstan u II. skupinu otrova. 2. B r o m a d i o l o n Takoer antikoagulant djelotvoran nakon jednokratne doze. Nalazi se u obliku mamaca pod nazivima BRODILON MAMAK, BRODILON MIKIMAMAK (za kune mieve), BRODILON PELETE, BRODILON BLOK, BROMADIOLON PELETE, RODEXION, SURADIOLON RATIMOR PELETE, RATIMOR MEKI MAMAC, RATIMOR, RATIMOR ITNI MAMAC, TERMINATOR ITNI MAMAC itd. Veina ima dozvolu za uporabu na polju i u skladitima, no neki samo u skladitima. Na polju se daju iskljuivo u rupe glodavaca (nekoliko mamaca), u skladitima u hrpice po 10-25 g. Vrlo opasni. Svrstani u III. skupinu otrova. 3. Difetialon Djelovanje slino brodifakumu. Nalazi se u obliku pripravka BARAKI PELETE, BARAKI PARAEINSKI BLOKOVI I GLODACID MAMCI. Rabi se samo u skladitu sukladno uputama. Vrlo opasan. Pripravci svrstani u III. skupinu otrova. 4. Flokumafen Djeluje uzimanjem jedne doze. Nalazi se u pripravcima STORM PELETE i STORM PARAEINSKE PLOICE. LD^^, - 0,4. Svrstani u III. skupinu otrova. Primjena iskljuivo u zatvorenom prostoru sukladno uputama. Vrlo opasni za ptice, a napose za pse.

5. Klorfacinon Ubraja se u antikoagulante, a za djelovanje je potrebno viekratno opetovano uzimanje. Postoje koncentrati za pripremu mamaca (FACIRON ULJNI KONCENTRAT, CHLORPHACINONE 025) i tvorniki pripremljeni mamci (FACIRON FORTE M, RATOX MAMAK S). Vrlo opasni. Koncentrat svstan u II. skupini otrova, gotovi mamci u III. skupinu otrova. Mamci se stavljaju u rupe glodavaca na polju, no mogu se stavljati i u hrpice razmaknute 10 m, pokrivene slamom. Iznimno se smiju rabiti i sipanjem po povrini sijaicom, kojoj su otvorena dva sijaa rala. U skladitu se stavljaju u hrpice po oko 10 g. Zbog opasnosti ne preporuuje se primjena koncentrata za izradu mamaca. 6. Kumatetralil Svojstvima slian klorfacinonu. RACUMIN 57 je koncentrat za pravljenje mamaca u omjeru 5:100, posipavanje puteva kojima se kreu glodavci, te za trovanje vode u zdjelicama. Primjena samo u skladitima. Sadri 0,75 % d. t. RACUMIN PASTA ve je pripremljen mamac. Svrstani u II. skupinu otrova. Tablica 2. D o z v o l j e n e djelatne tvari insekticida za folijarnu p r i m j e n u na povru Cz. p. = dozvoljen i u zatvorenom prostoru) INSEKTICIDI Sve vrste povra
alfacipermetrin (z. p.), deltametrin (z. p.), diklorvos (z. p.), heptenofos (z. p.) l a m b d a cihaiotrin (z. p.), malation (z. p.), metomil, pirimikarb (z. p.)

Krumpir
acetamprid, betaciflutrin, bifentrin, bensultap, B. t .t., fipronil, foksim, fosalon, lieksaflumuron, imidakioprid, karbosulfan, klorpirifos etil, kvinalfos, lufenuron, mineralno ulje, piridafention, spinosad, tiametoksam, tiakloprid, teflubenzuron, tiocklam, zetacipermetrin

Plodovito povre
acetamprid, betaciflutrin, bifentrin (ne krastavci za kiseljenje) (z. p.), ciromazin (z. p.) fenpropatrin (z. p.), imidakioprid, pimetrozin, pirimifos metil, spinosad, tiakloprid, tiam e t o k s a m , tiociklam (z. p.), zetacipermetrin

Kupusnjae
betaciflutrin, B. t. k., dimetoat, esfenvalerat, klorpirifos etil, klorpirifos metil, pirimikarb, tiametoksam, triazamat, zetacipermetrin

Lisnato povre Mahunarke

betaciflutrin, ciromazin (z. p.)

betaciflutrin, bifentrin (grah), fosalon (graak), imidakioprid (grah, graak)

Lukoviasto povre
dimetoat

Korjenasto povre dimetoat, foksim Viegodinje povre Peurke ciromazin, diklorvos

Tablica 3. Karence zoocida propisane za povre

Zbog svakogodinjih promjena upuuje se na Pregled sredstava za zatitu bilja koji se svake godine objavljuje u asopisu Glasilo biljne zatite. INSEKTICIDI Karenca nepotrebna: Bacillus thuringiensis tenebrionis: krumpir 3 dana: acetamprid; krastavci diklorvos: ampinjoni spinosad: krastavci, rajice tiakloprid: krastavci, lubenice 4 dana: fenpropatrin: krastavci u polju i zatvorenom prostoru pirimikarb: krastavci u polju i zatvorenom prostoru tiakloprid: rajica 7 dana: acetamiprid: paprika, krumpir Bacillus thuringiensis kurstaki: kupusnjae koje se ne prerauju fermentacijom Bacillus thuringiensis tenebrionis-, krumpir beta-ciflutrin: plodovito povre, mahunarke, kupusnjae, krumpir bifentrin: krastavci u polju i ztvorenom prostoru, krumpir, grah deltametrin: krumpir i kupusnjae ciromazin: rajica, krastavci i tikve u polju i zatvorenom prostoru, lubenice diklorvos: povre u polju i zatvorenom prostoru fenpropatrin: rajica u polju i zatvorenom prostoru heptenofos: povre u polju i zatienom prostoru (1. 3. - ! 11-) lambda cihalotrin: rajica i krastavci u polju i zatvorenom prostoru, kmmpir lufenuron: krumpir malation: krastavci u polju i zatvorenom prostoru, lubenice, dinje pimetrozin: rajica u polju i zatvorenom prostoru pirimifos metil: rajica, krastavci i paprika u polju i zatvorenom prostoru pirimikarb: rajica u polju i zatvorenom prostoru, krumpir, koleraba spinosad: paprika, krumpir tiakloprid: paprika tiametoksam: krastavci, rajica, paprika zetadpermetrin: krumpir

14 dana: alfacipermetrin: rajica i krastavci u polju i zatienom prostoru, nelisnato povre, krumpir bensultap: krumpir beta-ciflutrin: ostalo povre (osim navedenog kod K-7) bifentrin: rajica u polju i zatvorenom prostoru ciromazin; salata na polju i u zatvorenom prostoru, ampinjoni, grah, mrkva deltametrin: ostalo povre (osim navedenog kod K-7) fipronil: krumpir fosalon: krumpir hekasflumuron: krumpir imidakloprid: rajica, krastavci, graak, grah, krumpir kvinalfos: krumpir lambda cihalotrin: ostalo nelisnato povre malation: ostalo povre (osim navedenog kod K-7) metomil: korjenasto i plodovito povre pirimifos metil: ostalo povre (osim navedenog K-7) pirimikarb: paprika u polju i zatvorenom prostoru, ostalo povre teflubenzuron: krumpir tiakloprid: krumpir tiametoksam; krumpir, kupusnjae tiociklam: rajica u polju i zatvorenom prostoru 21 dan: Bacillus thuringiensis kurstaki: kupusnjae koje se prerauje fermentacijom ciromazin: paprika na polju i u zatvorenom prostoru dimetoat: luk heptenofos: povre u zatienom prostoru (1.11.-1.3.) klorpirifos metil: kupusnjae lambda cihalotrin: lisnato povre malation: lisnato povre tiociklam: krumpir 28 dana: alfacipermetrin: kupusnjae dimetoat: mrkva esfenvalerat: kupusnjae karbosulfan: krumpir klorpirifos etil: krumpir piridafention: krumpir triazamat: kupusnjae zetacipermetrin: kupusnjae

35 dana: foksim: krumpir fosalon: grah, graak metomil: ostalo povre (osim navedenog kod K-14) 42 dana: dimetoat: luk folijarno, kupusnjae i mrkva - zalijevanjem foksim: krumpir (tretiranje tla) klorpirifos etil: kupusnjae i mahunarke (tretiranje tla) imidakloprid: krumpir 63 dana: dimetoat: luk zalijevanjem foksim: mrkva (tretiranje tla) klorpirifos etil: luk, cikla (tretiranje tla) 91 dan: foksim: mrkva (tretiranje tla) karbofuran: krumpir (tretiranje tla) AKARICIDI 7 dana: klofentezin: krastavci (osim za kiseljenje) 35 dana: brompropilat: grah

Fungicidi
Sredstva za zatitu bilja koja primjenjujemo za suzbijanje gljiva nazivamo fungicidima (fungus = gljiva, occidio = istrjebljenje). Prema kemizmu djelatne tvari, fungicidi su podijeljeni na organske i anorganske fungicide. U anorganske fungicide ubrajamo fungicide na osnovi bakra i sumpora. Primijenjeni fungicid moe ostati na povrini biljnih organa na koje je nanesen, ne ulazei dublje u biljno tkivo, ali moe ui plie ili dublje (lokalno) u biljno tkivo ili iriti se sistemino kroz itavu biljku. Na osnovi te karakteristike, svrstali smo ih u fungicide s povrinskim djelovanjem i fungicide sa sisteminim djelovanjem.

Fungicidi na osnovi bakra

Fungicidi iz ove skupine, premda imaju dobro djelovanje na uzronike mnogih bolesti, ipak se ne primjenjuju za zatitu svih povrtnih kultura jer na nekim vrstama i kultivarima mogu izazvati fitotoksine pojave. Do fitotoksinih pojava ee dolazi pri niskim temperaturama, uz obilje vlage u zraku. Zahvaljujui svoj-

stvu da se tee ispiru, kao i injenici da se u tretiranim biljkama poveava koliina fitoaleksina, sredstva na osnovi bakra (napose bordoka juha) imaju produeno djelovanje. Fungicidi na osnovi bakarnog sulfata mogu se rabiti najvie dva puta tijekom jedne vegetacije. Pripadaju u neznatno opasna sredstva. Stoci se ne smije dopustiti ispaa na tretiranim povrinama 21 dan nakon tretiranja. Fungicidi na osnovi bakrenog Iiidroksida, bakrenog oksiklorida, bakrenog oksida mogu se primijeniti u ekolokoj proizvodnji. Trovanje ljudi nastaje ako uzimaju bakrene soli peroralno. Ako se uzme 3-5 g, nastaju eluane smetnje. Doze od 58 g izazivaju oteenja sluznice eluca, a doze vee od 8-12 g mogu biti smrtonosne. Poslije trovanja, osjea se metalni okus u ustima, gaenje, koje je popraeno povraanjem (izbljuvci su plavozeleni). Ako se uzmu vee doze, nastaje jako slinjenje, grenje vanjskog miia, proljev je plavo obojen, a kasnije crn, esto sa sukrvicom. Povraanjem se izbaci velik dio otrova iz tijela, pa je zbog toga smrtnost rijetka, stoga treba provocirati povraanje. Otrovanom treba dati mlijeko s bjelanjkom, a kod teih sluajeva treba pozvati lijenika. 1. Bakreni sulfat Svrstan je u III. grupu otrova, 300 mg/kg. Registriran je za suzbijanje plamenjae krumpira, rajice {Phytophthora infestans), luka (Peronospora destructor), kupusa {Peronospora parasitica), pjegavosti lia celera (Septoria apiicoId) i sive pjegavosti lista rajice {Septoria lycopersici). Karenca iznosi 14 dana za krumpir, rajicu, patlidan, a 28 dana za luk, te 42 dana za kupusnjae i lie celera. Bakreni sulfat dolazi u promet pod nazivom iVlODRA GALICA i PLAVI KAMEN. Ona slui kao polazni materijal za pripravu bordoke juhe. Obino se upotrebljava 0,75 - 1-postotna bordoka juha. Za pripremu 1-postotne bordoke juhe potrebno je 1 kg kristala modre galice i 1,2 kg gaenog vapna ili 0,4 kg ivog vapna, odnosno 0,55 kg hidratiziranog vapna. Kristali modre galice stave se u gazu i urone u 50 litara vode da se postupno otope. Nakon desetak sati kristali se otope, a eventualne neistoe zaostaju u gazi. U drugih 50 litara razmuti se vapno, te se dobije vapneno mlijeko. Uz stalno mijeanje, dodajemo otopinu galice u vapneno mlijeko. Na taj se nain dobije bordoka juha, tekuina plave boje, neutralne reakcije. Ne smije se pripremati u metalnim posudama. 2. Bakar-hidroksid-kalcij sulfat kompleks Da bi olakale rad oko pripreme bordoke juhe, tvrtke su stavile u promet gotove pripravke pod nazivima: BORDOKA WP-20, BORDOKA JUHA CAFFARO 20 WP, BORDOKA SUSPENZIJA WP 20, BORDOKA JUHA 20 WP- MANICA. Svi navedeni pripravci jesu moiva praiva za suspenziju s 20 % djelotvorne tvari, a primjenjuju se u dozi od 10-15 kg/ha odnosno 1-1,5 %. U povrarstvu se rabe za suzbijanje plamenjae krumpira, rajice {Phytophthora infestans), sive pjegavosti lista rajice {Septoria lycopersici), plamenjae luka {Peronospora destructor) te bakterijske pjegavosti graha {Xanthomonas campestris pv. phaseoU). Karenca za krumpir, rajicu i patlidan iznosi 14 dana, za luk i grah 21 dan, a 28 dana za krastavce i lubenice.

3. Bakreni (I) oksid Na osnovi te djelatne tvari registrirana su dva fungicida: NORDOX 75 WG i NORDOX WP SUPER 75. Bakreni oksid kemijski se bre aktivira od drugih bakarnih spojeva, formulacije se odlikuju povoljnom finoom estica pa pripravci imaju bolju pokrovnost povrine, to je rezultiralo zadovoljavajuom djelotvornou pri upotrebi niih koncentracija. Primjenjuju se za suzbijanje plamenjae (Phytophthora infestan) i koncentrine pjegavosti (Alternaria solani) na krumpiru i rajici, plamenjae krastavaca, dinje, lubenice, bundeve {Pseudoperonospora cubensi) u koncentraciji 0,1-0,15 %. Svrstan je u III. skupinu otrova. Karenca za krumpir, rajicu i patlidan iznosi 14 dana, a za tikve i bundeve 28 dana. Za krastavce primjena je dozvoljena do prve cvatnje. 4. Bakreni hidroksid Na osnovi te djelatne tvari u promet dolazi nekoliko fungicida i to: CHAMPION WP, CHAIVIPION TEKUI, CHAMP FORMULA 2 FL, CUPROLINE, KOCIDE DF I CUPROXAT. Rabe se za suzbijanje plamenjae krumpira, rajice (Phytophthora infestan, luka {Peronospora destructor) krastavaca, dinje, lubenice, bundeve iPseudoperonospora cubensis), koncentrine pjegavosti lista kampra i rajice {Alternaria solani) te bakterijske pjegavosti graha {Xanthomonas campestrispv. phaseoli). Karenca za krumpir, rajicu i patlidan iznosi 14 dana, za luk i grah 21 dan, a 28 dana za krastavce i lubenice. 5. Bakreni oksiklorid Fungicidi na toj osnovi imaju trgovake nazive: BAKRENO VAPNO WP 50, KUPROPIN, GYPSO GD, I CUPROCAFFARO 50 WP, s 50 % d. t. Svrstan je u III. grupu otrova, LD^^ -1440 mg/kg. Toleranca 10,0 mg/kg. Registriran je za suzbijanje plamenjae krumpira i rajice (Phytophthora infestans), premda ima mnogo iri spektar djelovanja. Doza primjene 5-7,5 kg/ha, odnosno koncentracija 0,50,75 %. Karenca iznosi 14 dana za krumpir, rajicu i patlidan. 6. Bakreni-hidroksid-Ca klorid kompleks RAME CAFFARO 32 WP sa 32 % d. t. registriran je za suzbijanje krumpirove plijesni {Phytophthora infestans), plamenjae i sive pjegavosti lista rajice {Septoria lycopersici) i plamenjae luka {Peronospora destructor), u koncentraciji 0,8 %. Karenca za luk 21 dan, a za krumpir i rajicu 14 dana. 7. Bakreni-hidroksid-Ca klorid kompleks+cink sulfid Dolazi u promet kao moivo praivo za suspenziju s 35 % bakra i 2 % cinka, pod nazivom CUPRABLAU Z. Registriran je za suzbijanje plamenjae {Phytophthora infestan) na krumpiru i rajici u koncentraciji 0,25-0,3 %. Karenca za obje biljne vrste iznosi 14 dana. Osim spomenutih fungicida, na osnovi bakra ima nekoliko tvornikih kombinacija, bakrenih oksiklorida s organskim fungicidima. Bakarna komponenta, produava fungicidni uinak, a zbog toga to ima manji postotak bakra, smanjuje se mogunost pojave fitotoksinosti.

Kombinacije bakra s organskim fungicidima

BAKRENI ANTRACOL WP 63 kombinacija je bakrenog oksiklorida (17,5 %) i propineba (45,5 %). Registriran je za suzbijanje: plamenjae {Pbytophthora infestans) i koncentrine pjegavosti lia (Alternaria solani) krumpira i rajice te plamenjae luka ^Peronospora destructor). Rabi se u dozi od 3-5 kg/ha odnosno od 0,3-0,5 %. Karenca iznosi 14 dana za krumpir i rajicu, a 21 dan za luk. BAKRENI DITHANE kombinacija je bakrenog oksiklorida (30 %) i mankozeba (25 %). Registriran je za suzbijanje plamenjae (Phytophthora infestans) i koncentrine pjegavosti {Alternaria solani) na krumpiru i rajici. Upotrebljava se u dozi od 3-4 kg/ha. Na krumpiru se smije primijeniti 3 puta, a na rajici samo 2 puta tijekom jedne vegetacije. Karenca za obje biljne vrste iznosi 14 dana.

Fungicidi na osnovi sumpora

Fungicidi na toj osnovi upotrebljavaju se za suzbijanje pepelnica. Sumpor kao fungicid ima sposobnost isparavanja. Njegove pare pogubno djeluju na gljivu uzronika i na manje udaljenosti od mjesta na biljci koje je bilo tretirano. Budui da uzronici pepelnice ektoparaziti, sumpor ima osim preventivnog i odredeno kurativno djelovanje. Sumpor u stanici gljiva blokira respiratorni proces i gljiva ugine. Sumpor pokazuje sporedno djelovanje u suzbijanju hrda, a ima i odredeno akaricidno djelovanje. Fungicidi na osnovi sumpora mogu se rabiti u ekolokoj proizvodnji. Pripravci na osnovi sumpora svrstani su u III. skupinu otrova. Toleranca je 50 mg/kg za povre. Sredstva na osnovi sumpora smiju se rabiti najvie 4 puta tijekom jedne vegetacije. Oralnim unoenjem veih koliina nastaje podraaj sluznice eluca i crijeva, pojave se grevi i proljev. Pri disanju i pri povraanju osjea se miris na sumporovodik. Otrovanog treba iznijeti na svjei zrak i ordinirati medicinski ugljen, sedative i kardiotonik. Djelovanje fungicida na osnovi sumpora ovisi o temperaturi. Na temperaturi ispod 16 C njegovo je djelovanje slabo, ali ako se povisi temperatura, poveat e se i djelotvornost. Kada temperature prijeu 25 C, treba prestati sa zatitom, jer moe nastati pale tretiranih biljaka. U nas su registrirani fungicidi pod trgovakim nazivima: CHROMOSUL 80, KALINOSUL 80, KALINOSUL 80 WG, KUMULUS DP, KOSSAN WG, KVALJIVI SUMPOR, SUMPOR SC-80, SUMPOR MICRO-80, SUMPOR 80 TIOSAM MIKRO, SULFOLAC 80 WG I SULFOLAC 85 SC. Djelotvorni su za suzbijanje pepelnica na povru, a koriste se u dozi od 3-4 kg/ha odnosno u koncentraciji 0,3-0,4 %. Karenca iznosi 7 dana za krastavce i graak, a 14 dana za ostalo povre.

Organski fungicidi
Organski fungicidi najbrojnija su skupina fungicida. Veina ima iroki spektar djelovanja pa se esto primjenjuju u zatiti povra. Daju dobru zatitu, a u preporuenim dozama ne izazivaju fitotoksine promjene. Prema kemijskom sastavu svrstani su u nekoliko podskupina, a neki pokazuju i sistemina kretanja u biljci.

Ditiokarbamati U ditiokarbamate ubrajamo: mankozeb, propineb, metiram i tiram. Na ovjeku mogu izazvati nadraaj koe (osip) i konjunktivitis. Ako se peroralno uzimaju, nastaju eluane smetnje, koje se oituju gaenjem, povraanjem i gubitkom apetita. Izbljuvak pri povraanju ima miris na sumporovodik. Ako se uzimaju visoke doze, pada krvni tlak i temperatura i nastaje vrtoglavica. Kod otrovanog treba provocirati povraanje, primijeniti terapiju medicinskim ugljenom. Ne smiju se konzumirati masti i ulja, a alkohol se ne smije uzimati 2 tjedna nakon oporavka. Ako je potrebno, treba isprati oi (barem 15 minuta) i kou i obratiti se lijeniku. 1. Mankozeb Ima irok spektar djelovanja, stabilniji je od drugih ditiokarbamata, slabije ga ispiru kie. Svrstan je u III. skupinu otrova, 8000 mg/kg. Toleranca za krastavce, rajicu i luk je 1,0 mg/kg, 0,05 mg/kg za krumpir, a za ostalo za povre 2 mg/kg. Doputeno je najvie 3 tretiranja u tijeku vegetacijskog razdoblja. Pripravci su: DITHANE M-45, PINOZEB M-45 WP, MANKOZEB, STAR 80, CRITTOX MZ, sa 80 % d. t.; DITHANE DG NEOTEC sadri 75 % d. t.; DITHANE M-70, moivo je praivo, sa 70 % d. t., a DITHANE M-45 FLO sadri 45 % d. t. Registrirani su za suzbijanje plamenjae iPhytophthora infestan) i koncentrine pjegavosti {Alternaria solani) rajice i krumpira. Doze su primjene: za Dithane M-45, Pinozeb M45 WP, Mankozeb WP, Star 80, Crittox MZ, Dithane DG Neotec: 2-2,5 kg/ha, za Dithane M-70 - 2,5 kg/ha, a za Dithane M-45 FLO - 3,5-4,5 l/ha. Karenca za rajicu i krumpir iznosi 14 dana. 2. P r o p i n e b Dobro suzbija plamenjae. Ima vrlo dobro djelovanje na Alternaria vrste, smanjuje napad sive plijesni. Svrstava se u III. skupinu otrova. LD.^ = 8500 mg/kg. Toleranca za krastavce, rajicu i luk je 1,0 mg/kg, 0,05 mg/kg za krumpir, a za ostalo za povre 2 mg/kg. Dolazi pod trgovakim nazivom ANTRACOL WP-70 i CHROMONEB S-70, u obliku moivog praiva za suspenziju sa 70 % d. t. Registrirani su za suzbijanje plamenjae (Phytophthora infestan) i koncentrine pjegavosti (.Alternaria solani) rajice i krumpira te plamenjae luka (Peronospora destructor). Primjenjuje se za suzbijanje bolesti na krumpiru, u dozi od 1,8 kg/ha, a na rajici i luku u koncentraciji od 0,2 % do 0,25 %. Karenca za rajicu, krumpir i luk iznosi 14 dana. Ne smije se rabiti na salatnome luku.

3. Metiram
Fungicidi na osnovi metirama imaju vrlo iroki spektar i dosta perzistentno djelovanje. Svrstan je u III. grupu otrova. LD-^- 10000 mg/kg. Toleranca za krastavce, rajicu i luk 1,0 mg/kg, 0,05 mg/kg za krumpir, a za ostalo povre 2 mg/ kg. U nas dolazi pod trgovakim imenom POLYRAM DF. Registriran je za suzbijanje plamenjae (Phytophthora infestan) i koncentrine pjegavosti lista (Alterna-

ria solani) krumpira i rajice te plamenjae luka (Peronospora destructor). Rabi se u dozi 2 kg/ha za sve navedene kulture. Karenca iznosi 14 dana za krumpir, rajicu i luk. 4. Tiram Ne upotrebljava se vie za tretiranje nadzemnih dijelova povra, ali vrlo se esto njima tretira sjeme velikog broja povra. Svrstava se u III. skupinu otrova, LD.p je 500-1000 mg/kg. Za tretiranje sjemena graha, graaka, kupusnjaa, mrkve, rajice i drugog povra registrirani su CHROMOTIRAM KS i ROYAL FLO. Ftalimidi Imaju dosta irok spektar, ali zbog toksikolokih razloga ne primjenjuju se za tretiranje nadzemnih dijelova povra. Upotrebljavaju se za raskuivanje da, a neki i za tretiranje sjemena. U ovjeka mogu izazvati alergine pojave. Ako se uzmu na usta, izazivaju nadraaj jednjaka, bolove u trbuhu, malaksalost, nesvjesticu, pad tlaka, aritmiju srca. Prva pomo prua se izazivanjem povraanja, ispiranjem eluca, a lijek je digitalis. 5. Kaptan Primjenjuje se za raskuivanje tla u rasadu i kao sredstvo za raskuivanje sjemena. Zatita od polijeganja biljaka u klijalitima postie se zalijevanjem 0,3 postotnom otopinom 50 % kaptana, a troi se oko 3-41/m^ otopine. Za tretiranje sjemena graha i graka ima dozvolu CAPTAN SP-4, a primjenjuje se u dozi 175 ml/100 kg sjemena. Dikarboksimidi U tu skupinu svrstane su djelatne tvari vinklozolin, iprodion i procimidon. Sline su kemijske strukture i naina djelovanja. Iskazuju djelotvornost u suzbijanju gljiva: Botrytis cinerea, Sderotinia spp., Rhizoctonia spp., Alternaria spp., Sderotium rolfsii. i drugih. Ako se primjenjuju prije nego je salata razvila 3-4 lista ili u vioj dozi od preporuene, moe doi do zastoja u rastu i neujednaenog razvoja listova. Zbog pojave unakrsne rezistentnosti ne preporuuje se uporaba vie od 1 do 2 puta u vegetaciji. 6. Vinklozolin RONILAN WG i RONILAN FL sadre 50 % d. t. Registrirani su za suzbijanje sive plijesni (B. cinerea) i bijele trulei {Sderotinia spp.) na salati u dozi od 0,6 kg/ha. Za suzbijanje sive plijesni (B. cinerea^ na drugom povru rabi se doza 1-2 kg/ha. Svrstan je u III. skupinu otrova. L D ^ ^ ^ -10 000 mg/kg. Toleranca 5 mg/kg za salatu, 3 mg/kg za rajicu i papriku, 1 mg/kg za dinje, krastavce i luk. Karenca za krastavce 7 dana, za grah 14 dana, za rajicu 21 dan, 28 dana za luk i graak, 35 dana za salatu.

7. I p r o d i o n Dolazi u promet pod nazivom KIDAN i LUPO, a primjenjuju se u dozi 1,5-21/ ha. To su koncentrirane suspenzije koje sadre 260 g/l d. t. Registrirani su za suzbijanje sive plijesni {Botrytis cinerea) i bijele trulei salate (Sclerotinia sclerotiorum), premda imaju iri spektar, jer dobro djeluju na vrste Alternaria, Helminthosporium, Rhizoctonia i Fusarium. Osim toga, rabi se za tretiranje gomolja sjemenskoga krumpira protiv gljiva Rhizoctonia solani i Fusarium vrsta, u dozi 300-400 ml na tonu gomolja. Svrstan je u III. skupinu otrova. LD.^ je 3500 mg/kg. Toleranca 10 mg/kg za salatu, 1 mg/kg za cikoriju, 0,5 mg/kg za krumpir i luk. Karenca za salatu iznosi 21 dan. 8. P r o c i m i d o n Trea je djelatna tvar iz skupine dikarboksimida s izraenom sisteminou u zeljastih biljaka. Dolazi pod trgovakim nazivom SUMILEX.To je koncentrirana suspenzija s 50 % d. t. Registriran je za suzbijanje sive plijesni na rajici, ali djeluje i na bijelu trule. Karenca za rajicu je 21 dan. Svrstan je u III. skupinu otrova. LDjg iznosi 6800-7700 mg/kg. Toleranca je 2 mg/kg za rajicu, 1 mg/kg za salatu i krastavce, 0,2 mg/kg za luk. Strohilurini Novija je skupina fungicida, nastali su na osnovi metabolita viih gljiva {Strobilurus tenacellus i Oudemansiella mucidd). Danas se proizvode sintetskim putem. Toksikoloka su im svojstva vrio povoljna, a spektar djelovanja vrlo irok. 9. Azoksistrobin U nas je za zatitu povra registriran QUADRIS, koji sadri 25 % azoksistrobina. - 5000 mg/kg. Toleranca je 1 mg/kg za krastavce. Svrstan je u III. skupinu otrova. Registriran je za suzbijanje plamenjae i koncentrine pjegavosti na krumpiru i rajici, plamenjae i pepelnice na krastavcima. Na rajici suzbija i pepelnicu {Leveillula taurica), a smanjuje zarazu barunastom plijesni {Fulvia fulva). Preporuuje se da se ne primjenjuje vie od 2-3 puta u vegetaciji zbog mogue pojave rezistentnosti. Karenca za krumpir iznosi 14 dana, a za krastavce i rajicu 3 dana. Organski fungicidi s kositrom Pripada u dosta perzistentna sredstva. Dosta je ograniene primjene zbog mogue fitotoksinosti. Pripada u II. skupinu otrovnosti. LD,^-171 mg/kg. Toleranca za celer iznosi 1 mg/kg, a za krumpir 0,1 mg/kg. Dozvoljene su najvie 3 primjene tijekom vegetacije. Smatraju se opasnijim fungicidima. Mogu izazvati iritaciju sluznice. Simptomi se oituju obino 2-3 dana nakon trovanja, u obliku glavobolje, vrtoglavice, uma u uima i oslabljena vida. U drastinijim sluajevima dolazi do povraanja, kljenuti miia, greva i paralize disanja. Kontaminiranom ispirati kou tuem, oi ispirati najmanje 15 minuta. Ako je trovanje pero-

ralno, treba provocirati povraanje, a zatim se unesreenom daje 3 ml tople vode i ponovo provocira povraanje. Postupak se ponavlja dok otrovani ne povraa istu vodu. Moe se ordinirati 50 g aktivnog ugljena. Prema potrebi daje se laksans-natrijev sulfat. Dimerkaprol (BAL) nema uinka. 10. Fentin hidroksid Na osnovi te djelatne tvari nalaze se u prometu sredstva: BRESTANID SC, BRIS FL i FADO SC, koja sadre 50 % d. t. Dozvolu imaju za suzbijane krumpirove plijesni (Phytophtbora infestans). Za pjegavosti lia celera* (Septoria apiicoId) nije zatraeno produenje dozvole, premda je djelotvoran. Rabi se u dozi 0,6-0,7 l/ha. Karenca za krumpir iznosi 14 dana, za korijen celera 28 dana, a za lie 42 dana. Organski fungicidi iz drugih kemijskih skupinsL

11. Tolilfluanid Kemijskom strukturom i nainom djelovanja slian je diklofluanidu. Tolilfluanid je toksikoloki povoljniji pa je naao iroku primjenu u zatiti povra. LD.^5000 mg/kg. Toleranca za salatu je 3 mg/kg, a za rajicu 2 mg/kg. Pripada u III. skupinu otrovnosti. U nas su registrirane dvije formulacije, i to: EUPAREN MULTI WP i EUPAREN MULTI WG. Rabe se u koncentraciji 0,20-0,25 %. Registrirani su za suzbijanje plamenjae {Phytophtbora infestans), koncentrine pjegavosti {Alternaria solani) i sive plijesni {Botrytis cinerea) na rajici. Primjena je dozvoljena samo na glavatoj salati za zatitu od plamenjae (Bremia lactucae), koncentrine pjegavosti (Alternaria cichorii.) i sive plijesni (Botrytis cinerea). Karenca za salatu iznosi 21 dan, a za rajicu 4 dana. 12. Fenheksamid Fungicid je izraziti botriticid. U nas dolazi pod trgovakim nazivom TELDOR SC 500. 5000 mg/kg. Svrstan je u III. skupinu otrova. Toleranca za rajicu je 1 mg/kg. Dozvola se odnosi na suzbijanje sive plijesni {B. cinerea) na rajici. Ima odredeno postrano djelovanje na Sclerotinia vrste. Prema nainu djelovanja na B. cinerea razlikuje se od dugih botriticida pa se ne moe pojaviti unakrsna rezistentnost. Ipak ga treba rabiti naizmjenino s botriticidima iz drugih skupina, da bi se smanjio rizik od pojave rezistentnosti. Karenca za konzumnu rajicu je 4 dana, a za rajicu za preradu 7 dana. 13. Cimoksanil Cimoksanil se brzo razgrauje, zbog toga ne dolazi sam nego se na tritu pojavljuje u kombinacijama s drugim djelatnim tvarima, s kojima djeluje sinergistino. Lokalno ulazi u organ na koji je deponiran, ali ne iri se sistemino po biljci. Pokazuje dobro stopirajue i eradikativno djelovanje. LD^^- 1450 mg/kg. Svrstan je u III. skupinu otrova. Toleranca je za krumpir 0,1 mg/kg, a za rajicu

0,2 mg/kg. U nas imaju dozvolu fungicidi AVISO DF (cimoksanil 4,8 % + metiram 57 %), ANTRACOL COMBI (cimoksanil 6 % + propineb 70 %) i EQUATION PRO (cimoksanil 30 % + famoksadon 22 %) Aviso DF registriran je za suzbijanje krumpirove plijesni {Phytophthora infestans). Antracol combi suzbija krumpirovu plijesan iPhytophthora infestans), plamenjau rajice (Phytophthora infestans) i luka {Peronospora destructor). Aviso DF i Antracol combi imaju karencu 14 dana za sve kulture. Za razliku od cimoksanila, famoksadon ne ulazi u list biljke. Pogubno djeluje na gljive na razini citohroma bCj. Equation Pro ima dozvolu za suzbijanje plamenjae {Phytophthora infestans) na rajici i krumpiru. Karenca za rajicu je 7 dana, a za krumpir 14 dana. 14. Dinokap Djeluje samo na uzronike pepelnica i smanjuje napad grinja. Za razliku od fungicida na osnovi sumpora, djelovanje dinokapa nije ovisno o temperaturama. Svrstan je u III. skupinu otrova, LD,,, = 980-1190 mg/kg, ali pripada opasnim sredstvima. Nadrauje kou i sluznicu. Toleranca je 1 mg/kg za krastavce. (KARATHANE EC), koncentrat za emulziju s 36 % d. t., registriran je za suzbijanje pepelnice na krastavcima {Erysiphe cichoracearum) u koncentraciji od 0,03-0,04 %. (KARATHANE WP), moivo praivo za suspenziju s 18 % d. t., registriran je za suzbijanje pepelnice na krastavcima u koncentraciji od 0,06-0,09 %, kao i za suzbijanje drugih pepelnica na povru. Primjena mu je ograniena do poetka prvog cvjetanja krastavaca. Karenca iznosi 21 dan za dinje i lubenice, 35 dana za ostalo povre. 15. Fluazinam Fungicid s povrinskim djelovanjem dobre kutikularne sorptivnosti. Dosta je postojan i slabo se ispire. LD,,, - 5000 mg/kg. Svrstan je u III. skupinu otrovnosti. Toleranca iznosi 0,03 mg/kg. Dolazi pod trgovakim nazivom (SHIRLAN 500 SC), a sadri 500 g/l d. t. Registriran je za suzbijanje krumpirove plijesni {Phytophthora infestans) u dozi 300-400 ml/ha. Karenca za krumpir iznosi 7 dana. Sisteminifungicidi Do sada spomenuti fungicidi imaju povrinsko djelovanje, dakle deponirani na biljne organe ne ulaze u biljno tkivo i ne ire se po biljci. Odreden postotak djelatne tvari sisteminih fungicida ostaje na povrini te funkcionira kao fungicid s povrinskim djelovanjem. Iz povrinskih stanica fungicid ili njegov metabolit iri se po listu ili ak u druge dijelove biljke, to ovisi o svojstvu sisteminog fungicida. Tako sistemini fungicid djeluje iz lista, utjee nepovoljno na gljivu parazita, ak i kad je ona ula u unutranjost lista. Zbog tih karakteristika neki sistemini fungicidi imaju ne samo preventivno djelovanje, nego i kurativno djelovanje. Ta karakteristika ovisi o mnogo inilaca: o karakteristikama fungicida, o patogenoj gljivi, o domainu, o vremenu njegove primjene, o razdoblju inkubacije itd. Premda sistemini fungicidi daju neto bolju zatitu nego fungicidi

s povrinskim djelovanjem, ipak ih treba racionalno upotrebljavati. Ako se esto primjenjuju neke skupine sisteminih fungicida, brzo se poveava populacija rezistentnih jedinki gljiva, uzronika bolesti. Kao posljedica pojave rezistentnosti, djelotvornost fungicida bit e manja. Zbog toga je naa preporuka: sistemine fungicide treba primjenjivati samo onda kad oni pruaju izrazitu prednost (jak pritisak parazita, kino razdoblje, zakanjela pravovremena zatita, itd.) nad fungicidima s povrinskim djelovanjem. Na taj nain produit e se vijek njihove primjene i moi e se ih upotrijebiti onda kad konvencionalni fungicidi ne bi dali zadovoljavajuu zatitu. Inhibitori biosinteze ergosterola

To je najbrojnija skupina sisteminih fungicida registriranih za zatitu povra. Najee su registrirani za suzbijanje pepelnica, premda imaju iri spektar. Veina suzbija i hrde. 1. Triadimefon Prema kemijskom sastavu pripada skupini triazola. LD50 iznosi 568 mg/kg. Toleranca je 0,5 nig/kg za krastavce, rajicu i papriku. Svrstan je u III. skupinu otrova. Dozvoljena je primjena najvie 2 puta tijekom jedne vegetacije. Dolazi u promet pod nazivom (BAYLETON SPECIAL WP-5). To je moivo praivo za suspenziju s 5 % d. t. Registriran je za suzbijanje pepelnica na krastavcima (Etysiphe cichoracearum) u koncentraciji od 0,3-0,6 kg/ha. Karenca je 7 dana za krastavce, 35 dana za ostalo povre. 2. T r i a d i m e n o l To je metabolit triadimefona sa slinim spektrom. U nas je registriran pod trgovakim imenom (SHAVIT 250 EC IBAYFIDAN EC 250). Oba fungicida sadre 25 % d. t. Registrirani su za suzbijanje pepelnice krastavaca (Erysiphe cichoracearum) u koncentraciji 0,05-0,1 %. LD50 je 700 mg/kg. Svrstan je u III. skupinu otrova. Toleranca je 0,5 mg/kg za krastavce, rajicu i papriku. U jednoj vegetaciji, doputena su samo dva tretiranja. Karenca za krastavce iznosi 7 dana. 3. Heksakonazol Ubraja se u triazole. U promet dolazi pod trgovakim imenom (ANVIL 5 SC i KONZUL), koji sadre 50 g/l heksakonazola. LD50 iznosi 2189 mg/kg. Svrstan je u III. skupinu otrova. Toleranca je 0,2 mg/kg za povre, a rabi se za suzbijanje pepelnice na krastavcima i tikvama (Erysiphe cichoracearum) u koncentraciji 0,020,03 % i pepelnice na mrkvi (Erysiphe heraclei)* u dozi 200 ml/ha. Karenca za krastavce iznosi 7 dana, a 28 dana za mrkvu i tikve. 4. Miklobutanil Pripravak na osnovi miklobutanila pripada u triazole. LD50 iznosi I6OO mg/ kg. Svrstan je u III. skupinu otrova. Toleranca iznosi 0,2 mg/kg za krastavce i lubenice. U promet dolazi pod nazivom (SYSTHANE 12 E), koji sadri 125 g/l d.

t. Rabi se za suzbijanje pepelnice na krastavcima {Erysiphe cichoracearum) u koncentraciji 0,04 %. Karenca za krastavce je 14 dana. 5. Fenarimol Ubraja se u pirimidine. Svrstan je u III. skupinu otrova. LD50 - 2500 mg/kg. Toleranca za povre iznosi 0,2 mg/kg. Dolazi pod trgovakim imenom (RUBIGAN 12 SC), kao koncentrat za emulziju s 12,5 % d. t. Registriran je za suzbijanje pepelnice na krastavcima i lubenicama (Erysiphe cichoracearum) u dozi 0,02-0,03 % Karenca je 7 dana za krastavce, lubenice i dinje. Fenilamidi Fenilamidi sainjavaju drugu veu skupinu sisteminih fungicida koji se primjenjuju u zatiti povra. U promet dolaze u kombinaciji s nekim od fungicida s povrinskim djelovanjem. Kombinacije ne pokazuju dovoljnu djelotvornost na koncentrinu pjegavost (Alternaria solani) rajice i krumpira. Vrlo dobro suzbijaju plamenjae, pokazujui i kurativne uinke. Dokazana je unakrsna rezistentnost unutar lanova ove grupe, zbog ega se preporuuje da se ne rabe vie od dva puta u jednoj vegetaciji. 6. Metalaksil i P-metalaksil Suzbija iskljuivo plamenjae. LD,^ iznosi 1438 mg/kg. Svrstan je u III. skupinu otrova. Toleranca za rajicu i krastavce 1 mg/kg, za graak 0,3 mg/kg krumpir i luk 0,1 mg/kg. Dozvoljena je primjena na krastavcima jednom, a na krumpiru i luku dva puta. Moiva praiva za suspenziju, koja sadre 8 % metalaksila i 64 % mankozeba, dolaze pod trgovakim nazivima: (RIDOMIL MZ 72-WP, METAXYL MZ 72, MATADOR, PLANET 72 WP, EUCRITT). Registrirani su za suzbijanje: plamenjae na krumpiru u dozi 2,5 kg/ha i na rajici (Phytophthora infestans) u dozi 3-3,5 kg/ha, plamenjae luka (Peronospora destructor) u koncentraciji 0,25 %, plamenjae krastavaca (Pseudoperonospora cubensis) u koncentraciji 0,25 %. Karenca je 7 dana za krastavce, 14 dana za luk, 21 dan za krumpir i rajicu, 35 dana za salatu i ostalo lisnato povre. (RIDOMIL PLUS 48, METAXYL PLUS 48 I VITINIT) moiva su praiva koja sadre 40 % bakrenog oksiklorida i 8 % metalaksila. Fungicidi se rabe za suzbijanje plamenjae krumpira i rajice {Phytophthora infestans) u dozi 2,5-3,0 kg/ha. Karenca za krumpir i rajicu iznosi 21 dan. (RIDOMIL GOLD MZ 68) moivo je praivo, koje se sastoji od dvije komponente: mankozeba (40 %) i P-metalaksila (8 %). Rabi se za suzbijanje plamenjae na knimpiru i rajici {Phytophthora infestans) u dozi 2,5-3 kg/ha. Karenca za rajicu i krumpir je 21 dan. 7. OksadiksU Suzbija iskljuivo, ali vrlo dobro, plamenjae. Svrstan je u III. skupinu otrova. LD,o -1860 mg/kg. Toleranca za krumpir 0,05 mg/kg. Dozvoljena je primjena najvie dva puta u vegetaciji. (SANDOFAN M-8) moivo je praivo koje se sastoji od 8 % oksadiksila i 56 % mankozeba. Registriran je za suzbijanje plamenjae na krumpiru i rajici {Phytophthora infestans), plamenjae luka {Peronospora

destructor) i plamenjae krastavaca (Pseudoperonospora cubensis) u dozi 2,0-2,5 kg/ha. Karenca za luk, krumpir, krastavac i rajicu iznosi 14 dana. SANDOFAN C moivo je praivo koje se sastoji od 10 % oksadiksila i 40 % bakarnog oksiklorida. Registriran je za suzbijanje plamenjae na krumpiru {Phytophthora infestan). Karenca za krumpir iznosi 21 dan. 8. Benalaksil U nas su registrirani za zatitu povra (GALBEN C I GALBEN M.) Benalaksil je svrstan u III. skupinu otrova. Toleranca za krumpir iznosi 0,1 mg/kg, 0,5 za rajicu, luk i krastavce. LD,^ iznosi 4200 mg/kg. Galben C sadri 33 % bakarnog oksiklorida i 4,2 % benalaksila. Registriran je za suzbijanje plamenjae krumpira i rajice (Phytophthora infestans) i plamenjae luka {Peronospora destructor). Za suzbijanje tih bolesti rabi se u dozi 5-6 kg/ha. Karenca za krumpir i rajicu iznosi 14 dana, a za luk 21 dan. Galben-M je kombinacija dvije djelatne tvari, benalaksila (8 %) i mankozeba (65 %). Registriran je za suzbijane plamenjae krumpira i rajice {Phytophthora infestans) u dozi 2-2,5 kg/ha i plamenjae krastavaca {Pseudoperonospora cubensis) u koncentraciji 0,4-0,6 %. Karenca za krumpir, rajicu i krastavce iznosi 14 dana. Sisteminifungicidi iz drugih kemijskih skupina

9. Fosetil A1 To nije fungicid u klasinim smislu rijei, jer u malim dozama direktno ne djeluje na parazita. Utjee na biljku tako da stvara vee koliine fitoaleksina, koji ima obrambenu funkciju, i to kada je biljka napadnuta od patogene gljive. Pripada u rijetke sistemine fungicide koji se kreu akropetalno i bazipetalno. Nema jako izraeno kurativno djelovanje. Svrstan je u III. skupinu otrova. LD50 - 5800 mg/kg. Toleranca je za salatu 8 mg/kg, 5 mg/kg za bundeve. Ne suzbija plamenjau na krumpiru i rajici. Na osnovi te djelatne tvari registrirano je nekoliko pripravaka, i to: (ALIETTE FLASH WG, ALIETTE WP, AVI WP, TOPIC WP). Svi sadre 80 % d. t. Registrirani su za suzbijanje plamenjae luka {Peronospora destructor), plamenjae krastavaca {Pseudoperonospora cubensis) i plamenjae salate {Bremia lactucae). Primjenjuje se u dozi 2,5-3,75 kg/ha. Karenca za krastavce iznosi 4 dana, za salatu 14 dana, a 21 dan za dinje, lubenice i bundeve. 10. Dimetomorf Ne pripada u izrazito sistemine fungicide. Djeluje na mnoge plamenjae. Ima izraeno antisporulantsko djelovanje pa mu je kurativno djelovanje dobro. Pripada u III. skupinu otrova. Toleranca za krastavce je 0,2 mg/kg, a 0,05 mg/kg za krumpir. Dolazi u promet pod trgovakim nazivom (ACROBAT MZ), a sadri 9 % dimetomorfa i 60 % mankozeba. U nas je registriran za suzbijanje krumpirove plijesni {Phytophthora infestan) u dozi 2 kg/ha i plamenjae na krastavcima {Pseudoperonospora cubensis) u koncentraciji 0,2 %. Karenca za krumpir i krastavce iznosi 14 dana.

11. Iprovalikarb Akropetalni sistemik, svrstan u III. skupinu otrova. LD50 je 5000 mg/kg. Toleranca za rajicu je 2 mg/kg, a za krumpir 0,2 mg/kg. U promet dolazi u kombinaciji (iprovalikarb 5,5 % + propineb 6l,5 %) pod nazivom (MELODY DUO). Registriran je za suzbijanje plamenjae (Phytophtbora infestans) i koncentrine pjegavosti CAlternaria solani) na krumpiru i rajici u dozi 3 kg/ha za krumpir i 2,5 kg/ha za rajicu. Za suzbijanje plamenjae krastavaca (Pseudoperonospora cubensis) rabi se koncentracija 0,25 %. Karenca za krumpir je 14 dana, za rajicu na otvorenom 21 dan, a u zatvorenim prostorima 10 dana. 12. Propamokarb Nema jako izraeno sistemino kretanje. Pokazuje samo preventivno djelovanje. Suzbija plamenjae. Svrstan je u III. skupinu otrova. LD50 - 8600 mg/kg. Toleranca za krastavac iznosi 2 mg/kg, za papriku 1 mg/kg. To je karbamat koji ne utjee bitno na kolinesterazu. Otrovanom je dovoljno dati aktivni ugljen, eventualno je potrebno ispiranje eludca. Za tee sluajeve, moe se propisati atropin, pazei na tone doze, naroito za djecu. Na krastavcu se smije rabiti najvie tri puta, a na paprici dva puta tijekom vegetacije. Vodotopivi koncentrat sa 70 % d. t. dolazi u promet pod trgovakim nazivom (PREVICUR 607 SLIPROPLANT). Registrirani su za suzbijanje plamenjae na krastavcima {Pseudoperonospora cubensis) i polijeganja krastavaca {Pythium spp.). Primjenjuje se zalijevanjem biljaka, 200 ml po biljci 0,15 % otopinom, a zatim se nastavi zatita prskanjem s 0,15 postotnom otopinom. Za suzbijanje plamenjae {Phytopbtbora capsici) na paprici obavlja se zalijevanje, a priredi se 0,25 postotna otopina i s njom se zalijeva rasad s 4 1/m^ Nakon rasadivanja, zalijeva se svaka biljka s 200 ml po biljci. Karenca za krastavce iznosi 14 dana, a za papriku 35 dana. Kombinacija propamokarba (24,8 %) i mankozeba (30 %) dolazi u promet pod nazivom (TATTOO). Rabi se za suzbijanje plamenjae krumpira (Pbytopbtbora infestans) u dozi 4 l/ha. Karenca za krumpir iznosi 14 dana.

Herbicidi
Herbicidi (herba = biljka + caedere = ubiti) kemijski su spojevi koji primijenjeni u odredenoj dozaciji suzbijaju (ili prijee razvoj) neeljene biljne vrste, odnosno korove. Danas je u svijetu poznato vie od tisuu herbicidno aktivnih spojeva. Tek neto vie od 250 herbicida ekonomski je isplativo. Na njihovoj osnovi formulirano je vie desetaka tisua razliitih herbicidnih pripravaka. U Hrvatskoj dozvolu za promet ima 93 herbicida. Na njihovoj osnovi s dozvolom za uporabu registrirana su 273 herbicidna pripravka.

Gotovo da ne postoje herbicidi koje u poljoprivredi rabimo u obliku iste djelatne tvari. Naime, te aktivne tvari uglavnom su netopive u vodi. Budui da veinu herbicida primjenjujemo upravo s pomou vode, primjenom iste aktivne tvari u vodi izostao bi uinak. Da bi herbicidi bili uinkoviti, u tvornici im se posebnim postupkom dodaju odredene tvari. Tim postupkom koji nazivamo formulacijom, dobivamo pripravak kompatibilan s vodom. U praksi, naime, veinu herbicida primjenjujemo metodom prskanja razrijeenog pripravka u vodi (kropivo). Stoga je prva i osnovna zadaa formulacija dobiti pripravak (sredstvo za zatitu bilja) koje e biti kompatibilan s vodom. Dodue, postoje i formulacije sredstava za zatitu bilja koje ne primjenjujemo s pomou vode. Od herbicidnih pripravaka to su granulirana i mikrogranulirana sredstva. Njihova zastupljenost u praksi gotovo je nevana, naroito u Hrvatskoj. Sve pripravke za zatitu bilja, pa tako i herbicide, s gledita forme (oblika) u kojoj se javljaju, moemo razvrstati u dvije skupine: u skupinu krutih i skupinu tekuih pripravaka. Njihov herbicidni uinak ovisit e o primijenjenoj dozaciji odnosno o prireenoj koncentraciji. Dozacija je odredena koliina herbicida koja se primjenjuje na povrinu. Krutim sredstvima dozaciju odredujemo vaganjem a tekuim mjerenjem volumena. Izraavamo je u teinskim mjernim jedinicama (gr/ha, kg/ha) ili volumnim mjernim jedinicama (ml/ha, l/ha). Koncentracija je koliina herbicida koja se nalazi u odredenom volumenu. Odreduje se vaganjem odnosno mjerenjem volumena. Izraavamo je postotkom. Ako pripravljamo sredstvo krute forme, govorimo o postotcima mase pripravka na volumen vode (gr/100 1, kg/100 1). Suprotno, herbicid tekue forme daje postotak volumena pripravka na volumen vode (ml/100 1, 1/100 1). Na to valja osobito paziti jer su u praksi vrlo rijetki sluajevi da odredeni volumen nekog sredstva ima upravo istu masu. U zatiti povrtnica od korova uinkovitu koliinu herbicidnog pripravka izraavamo dozacijom. Rijetki su sluajevi da koliinu pripravka osim dozacijom izraavamo i koncentracijom. Nasuprot reenom, uinkovite koliine fungicida i insekticida uglavnom izraavamo koncentracijom.

PODJELA (RAZVRSTAVANJE) HERBICIDA

Bez obzira na namjenu i oblik formulacije sve herbicide moemo na osnovi njihovih zajednikih karakteristika svrstati u skupine na vie razliitih naina. Uzimajui u obzir vrijeme primjene, kemijske karakteristike, molekularni sastav i konfiguraciju, nain djelovanja, selektivnost i drugo, herbicide moemo razvrstati (podijeliti) na jedan od ovih naina: 1. podjela na osnovi vremena i naina primjene, 2. podjela na osnovi mehanizma djelovanja, 3. podjela na osnovi kemijske pripadnosti.

1. Podjela na osnovi vremena i naina djelovanja

Selektivna p r i m j e n a To je takova primjena kojom suzbijamo neeljene vrste (korove), a potedimo eljenu vrstu (kulturu). To se moe postii primjenom herbicida u jednom od slijedeih rokova primjene. 1.1. Prije sjetve odnosno sadnje (pre-sowing Ui pre-planting) Na taj nain najee primjenjujemo hlapljive i fotolabilne herbicide (Treflan EC i dr., Devrinol 45 F, Razza). Nakon primjene potrebno ih je oruem (unakrsnim tanjuranjem ili sjetvospremaem) unijeti u tlo (inkorporirati) na odreenu dubinu. Prije sjetve odnosno sadnje, kad to doputaju prilike u polju, mogu se primijeniti kontaktni nerezidualni pripravci na osnovi dikvata ili glufosinata, te nerezidualni translokacijski herbicidi na osnovi glifosata ili sulfosata. Primjena se obavlja nekoliko dana prije sjetve odnosno sadnje na za sjetvu ranije prireenim i stoga zakorovljenim povrinama. Sjetvu kulture potrebno je obaviti tako da se ratilom "probudi" im manje novih sjemenki korova iz da. 1.2. Primjena nakon sjetve a prije nicanja (pre-emergence) Taj rok primjene omoguuje primjenu kontaktnih, translokacijskih i rezidualnih herbicida. Kontaktne herbicide primjenjujemo kad nakon sjetve korovi niknu prije kulture (npr. u luku uzgojem iz sjemena, u perinu, mrkvi, krumpiru). Kontaktni herbicidi djelotvorni su samo na jednogodinje korove. Translokacijski (sistemini) herbicidi uz jednogodinje korove suzbit e i viegodinje korove. No, budui da translokacijski herbicidi najee iskazuju i rezidualno djelovanje, potrebno je voditi rauna o njihovoj selektivnosti. Rezidualni e herbicidi zbog svoje postojanosti (perzistentnosti) nakon primjene dulje iskazivati herbicidni uinak. Kad ponu nicati, biljke e ih korijenom usvojiti, to e rezultirati dobrim uinkom. Na taj nain mogu se upotrijebiti samo selektivni herbicidi, 1.3. Primjena nakon nicanja (post-emergence) U tom roku primjene redovito rabimo kontaktne, translokacijske i rezidualne selektivne herbicide. Kontaktni su herbicidi djelotvorni na jednogodinje korove, translokacijski herbicidi na jednogodinje i viegodinje korove, a rezidualni herbicidi najee suzbijaju samo jednogodinje korove. U primjeni nakon nicanja kulture selektivnost herbicida ovisit e o primijenjenoj dozaciji, zatim o anatomskim, morfolokim i fiziolokim razlikama izmeu korova i kulture. Faza razvoja kulture u vrijeme tretiranja vrlo je vana za selektivno djelovanje herbicida. Klimatske prilike prije i nakon tretiranja takoer e odluivati o selektivnosti. Pojedini herbicidi mogu aktivnost iskazivati istovremeno preko lista i preko korijena (npr. Sencor u krumpiru. Goal u luku i si.).

1.4. Usmjerena aplikacija p o d list Taj nain primjene najee rabimo u drvenastim viegodinjim kulturama, iako se na isti nain mogu primijeniti herbicidi i u povrtnicama (rajica, paprika). Sva tri tipa herbicida (kontaktne, translokacijske i/ili rezidualne) moe se primijeniti na taj nain. 1.5. Tretiranje u trake Tretiranje u trake takav je nain primjene u kojem se herbicidom tretira samo traka u sjetvenom redu irine 30-50 % od ukupne povrine. Tretiranje je mogue obaviti zajedno sa sjetvom ili nakon nicanja kulture. Preostali meduredni prostor, netretirani dio povrine obino se mehaniki obradi ratilom u vie navrata tijekom vegetacije. Tom nainu primjene pridaje se sve vie vanosti jer ima ekonomsku korist i velik ekoloki doprinos. S gledita vidljivog uinaka na biljci, sve herbicide bez obzira na rok primjene, moemo razvrstati u skupine: 1. kontaktni (prodiru u zelene dijelove, djeluju dodirom (kontaktom), ne premjetaju se asimilatima); 2. translokacijski (apsorpcija odnosno usvajanje kroz list ili korijenom, premjetaju se asimilatima ili vodom); 3. rezidualni (iskazuju herbicidni uinak kroz dulje razdoblje, biljka ih usvaja korijenom). Mogue se u i kombinacije gotovih pripravaka ili tank mix kombinacije: - rezidualni + kontaktni, - rezidualni + translokacijski, - rezidualni + kontaktni+translokacijski.

Neselektivna (totalna) primjena

Aplikacija na nezasijanim povrinama (pruge, industrijska dvorita, putovi, aerodromi, rafinerije, dalekovodi i dr.), totalno suzbijanje. Totalni ili neselektivni herbicidi suzbijaju svu vegetaciju. Primjenjujemo ih prije sjetve ili sadnje neke kulture, neposredno prije sjetve (glifosat), ili na eljeznikim prugama, industrijskim objektima, putovima, kanalima, aerodromima, rafinerijama i dr. U drugom sluaju rabe se perzistentni herbicidi irokog spektra s izraenim rezidualnim uinkom (Arsenal, Radokor i dr.). Prikaz primjene herbicida prema vremenu i nainu primjene

Prikaz primjene herbicida prema vremenu i nainu primjene

Perzistentnost herbicida u tlu

Kao to je ve reeno, rezidualne (perzistentne) herbicide uglavnom primjenjujemo na i/ili u tlo. Kad herbicid dospije na povrinu tla, kiom biva rasporeen po fazama tla. Kao to znamo, tlo je vrlo kompleksan sustav, sastoji se od krute, tekue, plinovite i ive faze. Zajedno sa Sunevom energijom i zrakom

omoguuje nam ivot. Zato a je vrlo vano znati to se s herbicidom zbiva u tlu nakon primjene. Stoga je prijeko potrebno pratiti raspored herbicida po fazama tla, njegovu degradaciju (raspad) i utjecaj na ive organizme u tlu. Sve to moe utjecati i na plodnost tla. Na crteu su prikazani procesi koji utjeu na gubitak i inaktivaciju, odnosno perzistentnost nekog herbicida u tlu. Procesi gubitaka i razgradnje (inaktivacije) herbicida

Vidljivo je da herbicid koji je s vodom dospio u tlo podlijee procesima gubitaka i procesima razgradnje. Procesi gubitaka nastaju zbog: - ispiranja u dublje slojeve, - isparavanja, - apsorpcije (usvajanje) od biljke, - adsorpcije (vezivanja) na mineralne i organske koloide tla. Razgradnja (inaktivacija) ili degradacija odvija se zbog procesa: - fotorazgradnje, - kemijske razgradnje, - razgradnje mikroorganizmima. Utjecajem procesa gubitaka molekula herbicida zadri prvotni oblik. Herbicid je, meutim, "izgubljen" (nedostupan) korijenu korovne biljke. Procesima razgradnje molekula se degradira (razgradi se) na herbicidno inaktivne sastojke. Svaki od navedenih procesa od velike je vanosti te o njemu ovisi perzistentnost nekog herbicida u tlu. S druge strane, perzistentnost, odnosno postojanost nekog herbicida, esto ograniava plodored. Npr. nakon upotrebe Devrinol 45 F i Tre-

flan EC idue sezone na istu povrinu zabranjeno je sijati niz osjetljivih povrtnih kultura.

2. Podjela na osnovi mehanizma djelovanja

Kao to smo ve naveli, herbicid u biljku moe dospjeti kroz list ili korijen. Nakon to prodre u biljku, asimilatima ili vodom sistemino se raznosi kroz biljku sve do mjesta djelovanja. Dospijeem do molekularnog mjesta djelovanja, herbicid je sposoban zaustaviti ili usporiti odredene ivotno presudne fizioloke funkcije biljke. S gledita utjecaja na fizioloke procese u biljci, sve poznate herbicide moemo podijeliti u ove skupine: 2.1. Inhibitori procesa fotosinteze (supstituirani fenilderivati ureje, triazini, triazinoni, uracili, piridazini, neki karbamati, benzonitrili, benzotiadiazinoni, bipiridili) 2.2. Inhibitori diobe stanice (dinitroanilini, kloracetamidi, neki amidi, neki nitrili) 2.3. Inhibitori tvorbe staninih stijenki (nitrili, u Hrvatskoj je jedini predstavnik diklobenil) 2.4. Inhibitori sinteze Upida (tiokarbamati, benzofuran) 2.5. Inhibitori rasta Ui sintetski auksini (derivati fenoksikarbonskih kiselina, derivati aromatskih karbonskih kiselina) 2.6. Inhibitori acetU CoA karboksilaze (ariloksifenoksi propionati, cikloheksadinoni) 2.7. Inhibitori acetolaktat sintaze (sulfonilureja, imidazolinoni, triazolopirimidini) 2.8. Inhibitori sinteze karotenoida (triazoli, izoksazolidinoni, neki amidi) 2.9. Inhibitor EPSP sintaze (aminofosfonati) 2.10. Inhibitor glutamin sinteze (derivati fosfonine kiseline) 2.11. Inhibitor protoporfirinogen oksidaze (PPO) (difenileteri, N-fenilftamilidi, oksadiazoli, triazolinoni) 2.12. Inhibitor dihidropteroat (DPH) sintaze (asulam) S praktinoga gledita, poznavanje mehanizma djelovanja herbicida u biljci potrebno je zbog pojave rezistentnosti korova na herbicide. Naime, kad odredeni biotipovi neke korovne vrste razviju rezistentnost na neku od molekula odredene kemijske skupine, nee djelovati svi herbicidi iz dotine skupine, ali ni herbicidi iz drugih skupina s istim mehanizmom djelovanja. Stoga je u tom sluaju potrebno primijeniti herbicid s potpuno drukijim nainom djelovanja.

3. Podjela na osnovi kemijske pripadnosti

Razvrstavanje herbicida u skupine prema kemijskoj pripadnosti zasniva se na kemijskoj slinosti pojedinih herbicidno aktivnih molekula. Tako objedinjeni herbicidi ine skupinu koju karakterizira veliki broj zajednikih svojstava. Sve

herbicide, prema kemijskoj pripadnosti, gradi, strukturi i zajednikim svojstvima, bez obzira na njihov mehanizam djelovanja, vrijeme i nain primjene, moemo razvrstati u 28 skupina. Te su skupine: 3.1. Anorganske soli eljezni sulfat) 3.2. Triazini (atrazin, cijanazin, prometrin, simazin, terbutilazin) 3.3. Triazinoni (metamitron, metribuzin) 3.4. Diazini ili uracili (lenacil) 3.5. Piridazinoni i fenil-piridazini (kloridazon, piridat) 3.6 Karbamati (dezmedifam, fenmedifam, asulam, cikloat, EPTC, prosulfokarb, vernolat, profam, kloroprofam) 3.7. Supstituirani derivat fenilureje (diuron, izoproturon, klortoluron, linuron, metobromuron) 3.8. Amidi (napropamid, propizamid, flufenacet, flukloridon, diflufenikan, cinidon-etil) 3.9. BenzonitrUi (bromoksinil, joksinil, diklobenil) 3.10. Dipiridili (dikvat, parakvat) 3.1.1 DinitroanUini (trifluralin, pendimetalin) 3-12. Kloracetamidi (acetoklor, alaklor, metazaklor, S-metolaklor, metolaklor, propizoklor, dimetenamid) 3.13. Derivati fenoksi-karbonskih kiselina (2,4-D, 2,4-DP (diklorprop), MCPA, MCPP (mekoprop)) 3.14. Derivati aromatskih karbonskih kiselina (dikamba, fluroksipir, klopiralid, pikloram) 3.15. Ariloksifenoksi propionati (fenoksaprop-P-etil, fluazifop-P-butil, haloksifop-ester, kizalofop-tefuril, propakizafop) 3.16. Cikloheksadinoni (cikloksidim, kletodim, setoksidim) 3.17. Sulfonilureja (amidosulfuron, foramsulfuron, jodsulfuron, nikosulfuron, oksasulfuron, primisulfuron, prosulfuron, rimsulfuron, tifensulfuron, triasulfuron, tribenuron-metil, triflusulfuron) 3.18. Imidazolinoni (imazametabenz-metil, imazamoks, imazapir) 3.19. Triazolopirimidini (florasulam, metosulam) 3.20. Izoksazoli (izoksaflutol) 3.21. Izoksazolidinoni (klomazon) 3.22. Aminofosfonati (glifosat, sulfosat, glufosinat-amonij) 3.23. DifenUeteri (acifluorfen, bifenoks, fluroglikofen-etil, fomesafen, laktofen, oksifluorfen) 3.24. Oksadiazoli (oksadiazon, oksadiardil) 3.25. TriazoUnoni (karfentrazon-etil) 3.26. Benzotiadiazinoni (bentazon) 3.27. Benzofuran (etofumesat) 3.28. Triazoli (amitrol)

Na isti nain, s detaljnom uputom za primjenu (kultura, vrijeme primjene, dozacija, karenca i toleranca) svake godine razvrstani su u Hrvatskoj svi registrirani herbicidi i objavljuju se poetkom svake godine u Glasilu b i l j n e zatite. Stoga ih neemo ovdje opisivati detaljnije po skupinama.

Tablica 4. Djelatne tvari i pripravci herbicida po vrstama povra

(s dozvolom za primjenu u Hrvatskoj) Pomonice krumpir: bentazon - BASAGRAN 600, SAX 600, BAZANO cikloksidim - FOCUS ULTRA dikvat - REGLONE FORTE, REGLONE fluazifop butil - FUSILADE SUPER fluazifop-p-butil - FUSILADE FORTE flukloridon - RACER 25 EC flufenacet + metribuzin - PLATEEN 41,5 WG glifosat - CIDOKOR, HERBOKOR, CLINIC, DOMINATOR, COSMIC, TENDER, GLYPHOS, MENTOR glufosinat - BASTA 15 kletodim - SELECT, SELECT SUPER klomazon - COMMAND 4 E, COMMAND 36 CS kizalofop tefuril - TARGA SUPER, PANTERA, LEOPARD linuron - LINUREX 50 WP metobromuron - PATORAN 50 WP metribuzin - SENCOR 70 WP, SENCOR 70 WG, TOR 70 WP, DANCOR 70 WG, METRIPHAR 70 WG pendimetalin - STOMP 330 E, STON, DOST 330 E prometrin - PROHELAN T-50, PROMETREX 50, GESAGARD 500, GESAGARD 50 WP rimsuifuron - TAROT 25 DF secoksidim - GRASIDIM vernolat - SURPASS 6,7 E rajica: fluazifop-butil - FUSILADE SUPER napropamid - DEVRINOL 45 F, RAZZA metribuzin - SENCOR 70 WP, SENCOR 70 WG, TOR 70 WP, DANCOR 70 WG, METRIPHAR 70 WG pendimetalin - STOMP 330 E, STON, DOST 330 E propakizafop - AGIL 100 setoksidim - GRASIDIM paprika: fluazifop-butil - FUSILADE SUPER napropamid - DEVRINOL 45 F, RAZZA

pendimetalin - STOMP 330 E, STON, DOST 330 E propakizafop - AGIL 100 patlidan: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj Tikvenjae krastavci: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj lubenica: napropamid - DEVRINOL 45 F, RAZZA dinja: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj tikva: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj Krstaice kupus: fluazifop-butil - FUSILADE SUPER fluazifop-p-butil - FUSILADE FORTE metazaklor - BUTISAN S napropamid - DEVRINOL 45 F, RAZZA oksifluorfen - GOAL 2 E, GALIGAN 240 EC, VERTON pendimetalin - STOMP 330 E, STON, DOST 330 E piridat - LENTAGRAN WP setoksidim - GRASIDIM trifluralin -TREFLAN EC, LANOS, TRIFLUR kelj: fluazifop-butil - FUSILADE SUPER napropamid - DEVRINOL 45 F, RAZZA trifluralin - TREFLAN EC, LANOS, TRIFLUR cvjetaa: fluazifop-butil - FUSILADE SUPER napropamid - DEVRINOL 45 F, RAZZA setoksidim - GRASIDIM trifluralin - TREFLAN EC, LANOS, TRIFLUR kelj pupar, brokula, hren, rotkva i rotkvica: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj Glavoike salata: propizamid - KERB 50 W endivija, radi, artioka: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj Mahunarke (Lepirnjae) grah: bentazon - BASAGRAN 600, SAX 600, BAZANO fluazifop-butil - FUSILADE SUPER

imazamoks - PULSAR metobromuron - PATORAN 50 setoksidim - GRASIDIM trifluralin - TREFLAN EC, LANOS, TRIFLUR graak: bentazon - BASAGRAN 600, SAX 600, BAZANO cijanazin - BLADEX 50 SC fluazifop-butil - FUSILADE SUPER imazamoks - PULSAR imazamoks + pendimetalin - ESCORT prometrin - PROHELAN T-50, GESAGARD 50 W, GESAGARD 500 FL, PROMETREX 50 SC propakizafop - AGIL 100 setoksidim - GRASIDIM bob, lea: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj Lukovi luk: fluazifop-butil - FUSILADE SUPER fluazifop-p-butil - FUSILADE FORTE oksadiazon - RONSTAR oksifluorfen - GOAL 2 E, GALIGAN 240 EC, VERTON pendimetalin - STOMP 330 E, STON, DOST 330 E piridat - LENTAGRAN WP propakizafop - AGIL 100 setoksidim - GRASIDIM enjak: setoksidim - GRASIDIM poriluk: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj titarke mrkva: fluazifop-butil - FUSILADE SUPER linuron - AFALON, AFALON DISPERZIJA, LINURON CHROMOS 50 LINURON CHROMOS TEKUI setoksidim - GRASIDIM pastrnjak, perin, celer, komora, kopar: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj Lobodnjae cikla: fluazifop-butil - FUSILADE SUPER kloridazon - PYRAMIN FL, PYRAMIN WG, BETAMIN T

kloridazon + metolaklor - PYRADUR FL p i n a t , b l i t v a : niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj

Ostale kulture
p a r g a : niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj m a t o v i l a c : niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj

Regulatori rasta biljaka

Regulatorima rasta moemo nazvati biljne hormone koji se nalaze u samim biljkama, a i one kemijske tvari koje imaju slino ili jednako djelovanje na biljke kao i fitohormoni. Oni su, dakle, prirodni i sintetski spojevi, odnosno fizioloki aktivne tvari koje reguliraju fizioloke procese rasta i razvoja te druge fizioloke procese ako ih primjenjujemo u malim koliinama. Sve ih moemo razvrstati u etiri skupine: auksine, gibereline, citokinine i inhibitore koji koe ili usporavaju fizioloke procese u biljci. Za praktinu namjenu regulatore rasta moemo definirati kao prirodne ili sintetike spojeve koje direktno apliciramo na poljoprivredne kulture, a radi izmjene njihova ivotnog ciklusa, grade, poveanja priroda, poboljanja kakvoe ili olakanja berbe. Regulatori rasta (fitoregulatori, fiziotropi, hormoni rasta) vrlo su sloeni organski spojevi koji ve u vrlo malim koncentracijama stimuliraju, inhibiraju ili modificiraju specifine fizioloke funkcije u biljkama. Oni mogu, ovisno o koncentraciji i nekim drugim faktorima (vrsti, sorti, ekolokim uvjetima itd.), djelovati kao stimulatori ili inhibitori, te su zbog toga interesantni za poljoprivrednu praksu, jer se njihovom primjenom moe poboljati i poveati proizvodnost kultiviranih vrsta. Njihovi uinci mogu se odraziti na rodnost i kakvou plodova, na izdrljivost za transport i skladitenje, na lake odvajanje plodova od stapki, na rizogenezu (tvorbu korijena), na klijanje sjemena itd.

Biljni hormoni (fitohormoni)

Biljni su hormoni regulatori rasta, koji se stvaraju u biljci u vrlo malim koncentracijama radi vlastitog reguliranja specifinih procesa u njezinu biolokom razvojnom ciklusu, sve od klijanja do zriobe ploda i sjemenke. Fitohormoni se u veini sintetiziraju u listovima, a najvee koliine hormona utvrene su u vegetativnim vrcima stabljika, odakle se uglavnom bazipetalno (prema dolje) odvode na mjesta "potronje".

Auksini
Auksini su prirodne i sintetike fizioloki aktivne tvari koje u vrlo niskim koncentracijama (0,001 mola) pospjeuju izduenje stanica, rast izdanaka u duinu,

a koe rast korijena u duinu. Dakle, oni nisu definirani prema kemijskoj strukturi, nego prema djelovanju. U biljkama su do sada utvreni ovi prirodni auksini: indoloctena kiselina, indolilacetaldehid, indolilacetonitril, indolilpiruvina kiselina, etilindolacetat i indolilacetamid. Najrasprostranjenija je ve spomenuta indoloctena kiselina (heteroauksin) ili lAA, koja se javlja kao normalni produkt metabolizma triptofana, a pronaena je u niim i viim biljnim vrstama. lAA prvi je put izolirana iz klica kukuruza i slada. Najvee koncentracije auksina utvrene su u vegetativnim vrcima stabljika i korijena (u meristemima, koleoptilama, pupovima). Prema dosadanjim istraivanjima utvreno je da auksini utjeu na: fizioloka svojstva protoplazme, oksidacijske procese u metabolizmu stanice, produkciju bjelanevina, disanje, izduivanje stanica, apikalnu dominantnost (odluujui utjecaj vrnog pupa na postrane pupove), rast korijena i stabljike, razvitak adventivnog i bonog korijenja, formiranje kalusa, stimulaciju rizogeneze (stvaranje korijena), razvitak enskih cvjetova, na partenokarpiju (razvitak plodova bez prethodne oplodnje npr. rajice, krastavca itd.), na otpadanje listova i plodova i r. Na temelju navedenih spoznaja izraeni su sintetski spojevi koji daju sline uinke na biljkama kao i auksini, a budui da su mnogo jeftiniji od prirodnih, imaju veliku praktinu primjenu u biljnoj proizvodnji u mnogim naprednim poljoprivrednim zemljama. U praksi se, dodue, ne upotrebljava prirodna lAA, nego sintetiki spojevi, koje lAA-oksiaze ili drugi biljkama svojstveni enzimi ne razgrade ili barem ne razgrade tako brzo, pa stoga imaju trajnije djelovanje. U povrarskoj proizvodnji u svijetu, pa i u nas, primjenjuju se preparati na bazi auksina (vie razliitih trgovakih naziva, to ovisi o zemlji podrijetla) (aktivna tvar - naftiloctena kiselina). U Hrvatskoj nije registriran. Djeluje na razvoj partenokarpnih plodova rajice kao i na kakvou i koliinu plodova tretiranih biljaka. Naime, plodovi tretiranih biljaka krupniji su, vre konzistencije, intenzivnije obojeni, to utjee na kakvou i transport plodova. Prska se direktno u cvjetove rajice, i to otopinom od 10 ml pripravka na 11 vode (to je dovoljno za 100 biljaka). Radi dobivanja partenokarpnih plodova moe se u slinoj dozi primjenjivati i pripravak NOXA, kojeg naalost u nas nema na tritu.

Giberelini
Giberelini su u biti gibereiinske kiseline, koje su prema meunarodnom dogovoru oznaene sa "GA". Do sada je poznato oko 60 giberelina, a njihov se broj stalno poveava. Oni nastaju u meristemima izdanaka i korijena, u nezrelim plodovima (koji su glavni izvor) te u mlaim listovima. Giberelini se u biljci transportiraju kroz floem s asimilatima, a mogu i ksilemom kao veina glikozia. Giberelini stimuliraju rast u duinu, utjeu na aktivnost kambija, na poveanje prinosa, ubrzavaju cvatnju i donoenje plodova, utjeu na prekidanje mirovanja podzemnih izdanaka, izazivaju partenokarpiju plodova (u rajica i krastavaca), stimuliraju razvoj enskih cvjetova tih biljaka te time utjeu na poveanje

prinosa. GA 3 moe mnogim vrstama zamijeniti niske temperature (stratifikaciju, vemalizaciju). Najvee praktino znaenje imaju GA 3 i GA 7, koji se esto primjenjuju u povrarskoj proizvodnji radi poveanja prinosa raznih vrsta. Navedeni giberelini utjeu na poveanje prinosa salate od 20 do 55 %. Tretirana salata ima znatno vie eera, a manje proteina. Rajicama ubrzavaju cvatnju (za 5-6 dana), poveavaju prinose za oko 30 %, a utjeu i na obojenost i kakvou (poveavaju sadraj ugljikohidrata, vitamina C i kiselina). Osim toga, izazivaju partenokarpiju plodova rajice i krastavaca, to je vrlo interesantno i za prehrambenu industriju. Najefikasnija je folijama primjena u koncentraciji od 75-100 mg GA na litru vode u fazi poetka cvatnje. Tretira se kad biljke imaju razvijena 2-4 lista (poveava se prinos, stimulira razvoj enskih cvjetova). Giberelini utjeu i na poveanje i skladitenje korijena celera. Tretira se sa 25-50 ppm/jutro, i to 2-3 tjedna prije berbe. U Hrvatskoj nisu registrirani pripravci na osnovi giberelina.

Citokinini
Citokinini su fitohormoni koji pospjeuju diobu (citokinezu) stanice i u veini sluajeva u vezi su s utjecajem drugih fitohormona. Iz nezrelih plodova kukuruza izoliran je zeatin, koji je kasnije naen i u drugim vrstama viih biljaka te u mikroorganizmima. Izolirano je vie spojeva koji imaju "citokininski" uinak, npr. zeatin nukleotid, dehidro-zeatin i drugi. Citokinini stimuliraju izduivanje stanica, diobu stanica, rast korijena, reguliraju sintezu RNK, stimuliraju cvatnju i klijanje sjemena, utjeu na poveanje prinosa, spreavaju fizioloke procese starenja cvjetova i plodova raznih vrsta povra, poveavaju otpornost prema niskim i visokim temperaturama, utjeu na otvaranje pui i transpiraciju, te se zbog toga mogu primjenjivati u povrarstvu. Osim prirodnih, primjenjuju se sintetski citokinini, npr. kinetin (6-N-furfuril-adenin, 6N-benzil-adenin i dr.). Na temelju dosadanjih spoznaja teko je predvidjeti gdje e se i u kojem obliku citokinini moi primjenjivati u povrarstvu, jer nema veeg broja biolokih ispitivanja. U nas se uglavnom primjenjuju u eksperimentalne svrhe.

Etefon
Etefon je plinovit spoj koji pospjeuje opadanje lia, zriobu plodova, razgradnju klorofila, izaziva maskirane pigmente, te plodovi zbog toga dobivaju utu ili crvenkastu boju, stimulira mirovanje gomolja krumpira, a moe izazvati i anomalije. U povrarstvu ga moemo primjenjivati u proizvodnji rajica, radi ranije i jednolinije zriobe i bolje obojenosti plodova. Tretira se sa 2-3 1ETHRELA po ha, uz upotrebu 600-8001 vode kad je 5-15 % plodova crvenkaste boje. Za istu svrhu moe se primjenjivati i na paprici, i to 2-3 1 Ethrela po ha (kad plodovi poinju mijenjati boju). U primjeni regulatora rasta treba se strogo pridravati uputa proizvoaa preparata, tj. njihove dozvole za promet.

Sredstva za spreavanje klijanja krumpira

Primjenjuju se iskljuivo na konzumnom kmmpiru. Gomolji se prije uskladitenja i spremanja za zimu zaprae tono odreenom koliinom praiva ili poprskaju sredstvom za prskanje. Barem 42 dana tretirani gomolji krumpira ne smiju se troiti. Prije upotrebe krumpir treba oguliti. Nije doputeno skladititi sjemenski krumpir u istoj prostoriji u kojoj se uva i tretirani konzumni krumpir. U spremite u kojem je uvan tretirani krumpir, nakon 14 dana provjetravanja prostorije moe se skladititi sjemenski krumpir. TUBERITE-N i NEO-STOP praiva su za zapraivanje, sadre 1 % klorprofama. Rabe se u koliini 100 g na 100 kg gomolja. Maleinski hidrazid (MH) osim herbicidnog svojstva iskazuje i svojstvo regulatora rasta. Djeluje na disanje i transpiraciju biljke i utjee na metabolizam stanica, osobito u monokotiledonih vrsta. Rabi se u razne svrhe. U nas je registrirano vie pripravaka. Dozvolu za primjenu u povrtnicama ima jedino pripravak Fazor za ubrzanu zriobu i sprjeavanje klijanja luka. Primjenjuje se 1-2 tjedna prije fizioloke zriobe luka u koliini 2,5-4 kg/ha.

Pomona sredstva
Pomona sredstva za zatitu bilja (aditivi, aduvanti) jesu pesticidno inaktivne kemijske supstancije, koje dodajemo kropivu da bi pospjeili uinak djelatnoj tvari. Aditivi su esto sastavni dio formulacije pripravka koji se direktno dodaju sredstvu u tvornici. Razlozi zbog kojih se pomona sredstva dodaju kropivu: pospjeuju vlaenje, umanjuju isparavanje, poveavaju prodor (usvajanje) sredstva, pospjeuju translokaciju (premjetanje), produuju razdoblje vlaenja, usporavaju otputanje sredstva, mijenjaju (prilagodavaju) pH kropivu, poboljavaju raspored kapljica, pridonose kompatibilnosti sredstva, umanjuju zanoenje (drift), umanjuju miris. U primjeni herbicida najee se rabe slijedea pomona sredstva: Surfaktanti (rije "surfaktant" zapravo je skraenica izvedena od engleskih rijei "surface active agent") molekule su koje se sastoje od lipofilnog i hidrofil-

nog dijela (vidi sliku). Lipofilni dio sastoji se od dugih 12-16 lanaca ugljikovodika (CHj) ili benzenovih prstena. Ima visoku topljivost u ulju i nisku topljivost u vodi. Hidrofilni zavretak ima jako izraen afinitet prema vodi, odnosno ima visoku topljivost u vodi. S gledita grade hidrofilnog zavretka, sve surMolekula surfaktanta faktante moemo razvrstati u tri skupine: anionske - ioniziraju u vodi tvorei negativan naboj sredine. Mogu negativno reagirati s nekim sastojcima vode, npr. s mineralima tvrde vode. kationske - s vodom tvore pozitivno nabijenu sredinu. Takoer mogu reagirati s tvrdom vodom. Fitotoksino djeluju na zelene dijelove biljke. U Hrvatskoj su registrirani pripravci ARMOBLEN T-25 i PINO VIT. Najee se rabe pri primjeni pripravaka na osnovi glifosata (CIDOKOR, HERKULES i dr.). Poboljavaju im uinak te se mogu primijeniti u niim dozacijama (do 30 %). neionske - najee se primjenjuju u poljoprivredi. Lako se primjenjuju i ne reagiraju s vodom. Prema sastavu su polioksietoksilirani alifatski alkoholi s manjim udjelom siloksana, koji smanjuju pjenjenje. U Hrvatske^ su registrirani SANDOVIT, RADOVIT N, CITOWETT, PINOVIT-N, OKVAIVAC CAFFARO i CHROMOVIT. Rabe se prilikom primjene nekih skupina herbicida (npr. sulfonilureja). Surfaktanti se rabe u razne svrhe, kao: okvaivai poboljivai rasprivanja kapljica kropiva pospjeivai odravanja kropiva u emulziji te smanjuju napetost sredstva u spremniku Okvaivai (weting agent) tvari su koje dodane kropivu poboljavaju raspored kapljica kropiva (voda + herbicid) po povrini lista. Smanjuju napetost kapljice na povrini lista (vidi sliku). Primjena kropiva s okvaivaem i bez okvaivaa

Cjelokupni uinak okvaivaa nije potpuno razjanjen. Utvreno je da maksimalni uinak okvaivai postiu pri koncentraciji od 0,1 %. Daljnjim poveanjem koncentracije ne postie se bolja pokrovnost lista kapljicama kropiva, no dokazano je da se zbog boljeg prodora herbicida u list postiu bolji herbicidni uinci. Oito je da okvaiva, osim smanjenjem napetosti povrine kapljice, pridonosi boljem uinku herbicida i na neke druge naine.

Aktivatori - doprinose aktivaciji herbicida mijenjajui pH vrijednost kropiva. Rasprivai (spreader) - poboljavaju kontakt s povrinom lista (slino kao okvaivai). Emulsifikatori (emulsifaer) - pridonose odravanju sitnih kapljica emulzije u kropivu (ulje u vodi). Dispergirajua p o m o n a sredstva (dispersing agent) - pridonose odravanju krute formulacije u suspenziji kropiva. Ulja se u herbicidnom kropivu rabe ve niz godina. To su pomona sredstva koja ne moemo uvrstiti u kategoriju surfaktanata. Moemo ih razvrstati u tri skupine: neselektivna fitotoksina ulja. U tu skupinu pripadaju dizelska ulja. To su teka nesaturirana ulja s mnogo dvostrukih i trostrukih vezova u molekuli. Redovito se dodaju kontaktnim herbicidima s totalnim djelovanjem na floru (putovi, kanali, ekonomska dvorita, pruge i sL). selektivna fitotoksina ulja. Obino se primjenjuju sama te nisu pomona sredstva. Najee se rabe za suzbijanje jednogodinjih irokolisnih korova u nekim kulturama (npr. mrkva). Naime, Umbeliferae tretman takvim tipom ulja bolje podnose od nekih irokolisnih korova. Razlikuju se u gradi membrane stanice. Ta su ulja u poetku kemijskih mjera borbe protiv korova bila selektivni herbicidi. Ne oteuju membranu Umbeliferae i nekih drugih kulturnih vrsta. U Hrvatskoj se ne primjenjuju. biljna proiena ulja lagana su, gotovo zasiena ulja. Sama po sebi nisu fitotoksina. Kad se dodaju herbicidima, pridonose prodoru (penetraciji) kropiva u list. Rabe se s mnogim herbicidima nakon nicanja kulture i korova (Betanal progres OF). S gledita dosad iznijetog, UAN gnojivo, prema kemijskom naboju, mogli bismo svrstati u kategoriju kationskih okvaivaa (NH4^). No UAN u praksi se prvenstveno rabi kao duino mineralno gnojivo. Primjenjuje se na tlo ili preko lista nakon to kultura i korovi izniknu. Preko lista najee se rabi u strnim itaricama. U tom roku UAN moe izazvati odredene fitotoksine uinke. Posljednjih godina sve se vie rabi i kao folijarno gnojivo u kukuruzu. Primijenjen tako, moe na listu kukuruza izazvati jae ili slabije prolazne fitotoksine uinke.

V. PRIPREMA I PRIMJENA SREDSTAVA ZA ZATITU POVRA

Sredstva za zatitu povra primjenjuju se izrazito najee prskanjem, rijede rasprivanjem, a mnogo manje u krutom obliku: zapraivanjem i rasipavanjem granula. Samo se praiva za zapraivanje i granulirana sredstva primjenjuju u obliku u kojem se nabavljaju, a se sva sredstva za prskanje (i rasprivanje) moraju se prije primjene razrijediti vodom, tj. mora se napraviti kropivo.

Priprema sredstava
Priprema sredstava jedan je od najosjetljivijih poslova jer zahtijeva i tonost zbog postizavanja uinkovitosti i oprez zbog otrovnosti sredstava. Sredstva za zatitu bilja koja se primjenjuju prskanjem (ili rasprivanjem) mogu biti u tekuem ili kaitom obliku. Njih treba prije upotrebe razrijediti vodom na odredenu koncentraciju. Ta je koncentracija za veliku veinu sredstava vrlo niska. Primjerice, koncentracija 0,1 % znai da se 1 mililitar (ml) (ili 1 kubni centimetar - cm-^) tekueg sredstva ili 1 gram (g) ako se radi o krutom sredstvu, na 1 litru vode. Za tako niske koncentracije ne mora se uzimati u obzir injenica da se tona 0,1postotna koncentracija postie mijeanjem 1 SI. 52. Priprema sredstva u zatitnoj ml sredstva sa 999 ml (a ne s 1 litrom - 1000 opremi ml) vode, pa stoga sve koncentracije moemo raunati na 1 litru (ili 10 ili 100 litara) vode. Najee se sredstva pripremaju u spremniku aparata u kojem se primjenjuju pa za razliite veliine spremnika dajemo tabelarni pregled koliina sredstva koje treba uzeti da se postigne eljena koncentracija (tablica 5.).

Mjerenje tako malih koliina sredstva esto je teko. Tekua sredstva m o g u se tono mjeriti malim staklenim ili plastinim mjericama ( m e n z u r a m a ) od 5, 10 ili 25 ml, a n e k a sredstva imaju na boici p o k l o p a c nainjen i o z n a e n tako da slui za m j e r e n j e koliina od 5 do 20 ml. Neka sredstva (npr, insekticid Fastac 10 SC) imaju u ambalai k a p a l j k u za oi o b u j m a 1 ml. Sredstva koja se nalaze u obliku praiva (moiva praiva ili topljiva praiva) moraju se izvagati na preciznoj vagi (za teine v e e od 2 g postoji npr. tzv. "biotehnika vaga"). Ako se ne raspolae t a k v o m v a g o m , male koliine m o g u se o d v a g n u t i u ljekarni. Ako se e e u p o t r e b l j a v a isto sredstvo, m o e se tako i z v a g a n o praivo staviti u n e k u u s k u p o s u d i c u (epruvetu, ampulu), oznaiti o b u j a m te u b u d u e tom p o s u d i c o m mjeriti p o t r e b n u koliinu istog sredstva. Mjerenje licom nije tono i ne smije se tako mjeriti.

Za sva sredstva koja se upotrebljavaju u zatiti povra oznaena je koncentracija u postotku ili doza (koliina) njihove upotrebe po jedinici povrine. Djel o v a n j e sredstva ovisi o koliini koja doe na j e d i n i c u povrine. Ako je npr. Ekaluks 25 preporuen za suzbijanje krumpirove zlatice u dozi od 1 l/ha, to znai da da bi se sredstvo jednolino raspodijelilo po cijeloj povrini lenom prskalicom koja troi oko 1000 1 vode (toliko troe samo stare dijelom istroene prskalice), treba uzeti 0,1-postotnu koncentraciju. Meutim, ako se prska suvremenijom lenom prskalicom koja kvalitetno pokriva povrinu ve s 500 1 kropiva po ha, koncentracija treba biti 0,2 %. Ako se prska traktorskom prskalicom, koja pravi jo sitnije kapljice pa moe biti dovoljno 300 1 vode po ha, treba Ekaluks 25 upotrijebiti u 0,33-postotnoj koncentraciji. U sva tri primjera na 1 ha dolazi ista doza, tj. 1 litra Ekaluksa 25. Znai da treba iz doze preporuene u uputama i utroka kropiva prskalice (rasprivaa) kojom se prska SI. 53. Mjerica za krutu formulaciju izraunati koncentraciju upotrebe, to se moe u ambalai oitati i iz tablice 5. Ako je pak u uputama ili drugim preporukama odredena koncentracija nekog sredstva, bez navoda o utroku kropiva po jedinici povrine, tada se pretpostavlja da se ta koncentracija odnosi za utroak 1000 1 vode po hektaru. Potrebna doza po ha izrauna se mnoenjem preporuenog postotka sa 10. Primjerice, preporuka da treba uzeti 0,2-postotni Radotion E-50, znai zapravo da tog sredstva treba 2 1 (0,2 x 10) na hektar. Pri primjeni sredstva prskalicom koja troi samo 400 1 vode na hektar, treba usprkos preporuenoj koncentraciji od 0,2 %, upotrijebiti koncentraciju 0,5 % da bi na hektar dola cioista potrebna doza od 2 l/ha.

SI. 54. Shematski prikaz podeavanja koncentracije dozi sredstva i utroku kropiva (prema Maceljski)

Treba spomenuti da se tekua sredstva doziraju u litrama na iiektar (ili k. j.), ali katkada se prodaju na kilograme. Specifina teina nekih herbicida i fungicida moe biti dosta nia (npr. 0,85) ili via (npr. 1,3) od 1. Ako se kupuje sredstvo specifine teine 0,85, treba samo 3,4 kg da se postigne doza od 4 l/ha, jer bi dozom od 4 kg zapravo primijenili previsoku dozu, tj. 4,7 l/ha. Nasuprot tome, ako se nabavlja sredstvo sa specifinom teinom od 1,3, treba za dozu od 4 l/ha ak 5,2 kg/ ha, odnosno, ako bi se umjesto 41 na hektar primijenilo 4 kg, doza bi bila preniska, tj. samo 3,1 litre. Zato je najbolje nabavljati sredstva u onim jedinicama u kojim su izraene i preporuke za njihovo doziranje. Tekua sredstva (za emulziju, za otopinu) mijeaju se vodom u prskalici, si. 55. Elektronski ureaj za namjetanje no ako su potrebne vee koliine krotonog uinka prskalice

piva, tada se mijeaju u posebnoj bavi ili kaci. Praiva za suspenziju stavljaju se u manju posudu (kabli), doda se sasvim malo vode, te se mijeajui pravi kaa, pazei da se sve praivo dobro nakvasi. Zatim se postupnim dodavanjem vode i mijeanjem dobiva gusta suspenzija i takva se ulijeva u prskalicu ili bavu uz stalno mijeanje. Pripremljeno sredstvo i vodu treba uvijek ulijevati u aparat preko sita, da se izbjegne zaepljivanje izlaznog otvora rasprskivaa. Ako se u spremniku nalazi suspenzija (ali i emulzija i otopina), treba ga ee protresti, odnosno, treba imati stalno ukljuenu mijealicu.

Mijeanje sredstava
Katkada je potrebno u istom roku suzbiti dva ili vie nametnika na koje ne djeluje jedno te isto sredstvo. Tada treba nabavljati tvornike kombinirane preparate, no takvih u nas ima vrlo malo. Stoga e ee biti potrebno mijeati po dva sredstva pa i vie sredstava, te ih upotrijebiti istovremeno. Tablica 5. Priprema p o t r e b n e koncentracije sredstava Potrebna koncent. 0,01 % 0,02 % 0,03 % 0,04 % 0,05 % 0,06 % 0,1 % 0,12 % 0,15 % 0,2 % 0,25 % 0,3 % 0,4 % 0,5 % 0,6 % 1% Zapremina spremnika, aparata ili posude u kojoj se priprema sredstvo (u litrama) 1 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 1 1,2 1,5 2 2,5 3 4 5 6 10 2 0,2 0,4 0,6 0,8 1 1,2 2 2,4 3 4 5 6 8 10 12 20 3 5 6 8 10 15 1,5 3 4 6 8 9 15 18 23 30 38 45 60 75 90 150 20 2 4 6 8 10 12 20 24 30 40 50 60 80 100 120 200 50 5 10 15 20 25 30 50 60 75 100 125 150 200 250 300 500 100 10 20 30 40 50 60 100 120 150 200 250 300 400 500 600 1000 grama, odnosno ml sredstva 0,6 0,8 1 0,3 0,5 0,6 1 1,6 2 1,2 1,8 2,4 0,9 1,5 3 2 4 3,2 2,4 1,2 4 2,5 1,5 3 5 1,8 4,8 6 3,6 3 6 8 10 3 5 10 12 6 3,6 7 12 4,5 7,5 15 9 12 6 10 16 20 20 7,5 12 15 25 18 24 30 15 9 12 24 20 32 40 40 30 50 15 25 18 48 30 36 60 30 50 60 80 100 10 ml = 0,1 dl 100 ml = Idi 1000 mi = 11

10 g = 1 100 g 10 dag 1000 s Ikg

Potrebna doza 1 Ui kg na ha 0,10 0,15 0,2 0,25 0,3 0,4 0,5 0,75 1,0 1,5 2,0 3,0 4,0

Oitavanje koncentracije za postizanje potrebne doze pri razliitom utroku tekuine po ha u % 50 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,8 1,0 1,5 2,0 3,0 4,0 6,0 8,0 10,0 100 0,1 0,15 0,2 0,25 0,3 0,4 0,5 0,75 1,0 1,5 2,0 3,0 4,0 200 0,05 0,07 0,1 0,125 0,15 0,2 0,25 0,35 0,5 0,75 1,0 1,5 2,0 2,5 300 400 l/ha 0,035 0,05 0,07 0,08 0,1 0,13 0,17 0,25 0,33 0,5 0,65 1,0 1,33 1,67 0,025 0,035 0,05 0,06 0,075 0,1 0,125 0,18 0,25 0,35 0,5 0,75 1,0 1,25 600 0,017 0,025 0,035 0,04 0,05 0,065 0,085 0,125 0,165 0,25 0,33 0,5 0,65 0,83 800 0,012 0,017 0,025 0,03 0,035 0,05 0,86 0,08 0,125 0,18 0,25 0,35 0,5 0,6 1000 0,01 0,015 0,02 0,025 0,03 0,04 0,05 0,075 0,1 0,15 0,2 0,3 0,4 0,5 1500 0,006 0,01 0,013 0,017 0,02 0,27 0,033 0,05 0,065 0,1 0,13 0,2 0,27 0,33

5,0 5,0 Iha = 10 000 m^= 100 ari 1 ar = 100 m^ 1 k. i. = 5745 m' = 0,57 ha

Mnoga se sredstva uope ne mogu meusobno mijeati, a neka se mijeaju, ali kombinirana izazivaju oteenja ili su slabije djelotvornosti. Stoga se smiju mijeati samo sredstva za koja je to navedeno u uputama primljenim uz sredstvo, odnosno u strunoj literaturi, ili valja traiti preporuku proizvoaa sredstva ili strunjaka znanstvenih organizacija.

P r i m j e n a sredstava
Sredstva za zatitu povra najee se primjenjuju prskanjem, rijetko rasprivanjem, zapraivanjem, rasipanjem granula i tretiranjem sjemena, a jo rjee utrcavanjem ili zalijevanjem tla. Prskanje je o s n o v n a m e t o d a u zatiti p o v r a od bolesti, tetnika i korova. Prskaju se sredstva razrijeena u vodi (kropivo) u kapljicama veim od

150 mikrometara (0,15 mm) dakle u obliku sitne kie. Mali povrtnjad prskaju se prskalicama koje imaju 3 do 10 litara. Prskalice su od plastine mase, a izbacuju kropivo stalnim pokretanjem klipa pumpe koja se nalazi u spremniku prskalice ili u mlaznici. Ima takvih prskalica od plastike, mjedi ili bakra i sa sadrinom od 10-20 1, esto nazvanih vinogradarskim prskalicama. I automatske prskalice mogu biti od plastike ili metala, veliine 5201. Imaju ugraenu pumpu, kojom se prije poetka rada stvori potreban pritiSI. 56. Rune prskalice domae proizvodnje sak u spremniku, dovoljan da bez naknadnog pokretanja pumpe izbaci svu tekuinu. U ovim se prskalicama smije spremnik napuniti samo do oznake. Bolja se kvaliteta postie uporabom mlaznica u obliku slova T s vie rasprskivaa, nego mlaznicama s jednim rasprskivaem. Za vee povrtnjake i uope u proizvodnji za trite valja upotrebljavati traktorske noene prskalice, koje se pokreu preko vratila (kardana). Te prskalice imaju horizontalne njivske ureaje s 1020 mlaznica (rasprskivaa) koji omoguuje ravnomjeran raspored kapljica po itavoj tretiranoj povrini i time se postie najbolja kvaliteta. Veliina spremnika najee je 200 do 600 litara. Spremnik je od plastine mase i ima IjesSl. 57. Presjek vinogradarske i automatske lene tvicu na kojoj se moe oitati prskalice koliina kropiva. Oblik

spremnika treba omoguiti njegovo potpuno pranjenje. Sustav cijevi opremljen je s vie sita na raznim mjestima. Suvremene prskalice opremljene su brojnim pomonim ureajima koji poveavaju preciznost doziranja i rasporeivanja kropiva te sigurnost osobe koja rai prskalicom, a smanjuju opasnost oneienja okolia sredstvom. si. 58. Prskanje traktorskom prskalicom Utroak kropiva po jedinici povrine ovisi o izboru mlaznica. Pravilnim izborom moe se postii i utroak od 100 l/ha i utroak od 600 l/ha pri istoj brzini traktora i istom tlaku crpke (pumpe). Stoga treba dobro prouiti upute koje se dobivaju uz svaku njivsku prskalicu te primijeniti podatke, primjerice o kapacitetu jedne mlaznice u minuti, za postizavanje eljenog utroka kropiva. Za suzbijanje korova nekim herbicidima dovoljan je utroak od 100-200 l/ha, za suzbijanje nekih tetnika treba 150-400 l/ha, a za suzbijanje uzronika bolesti potrebno je 400-600 pa i vie l/ha. Rasprivanje je primjena kropiva kao i u prskanja, ali u sitnijim kapljicama (50-150 mikrometara) u obliku najfinije kiice - rosulje. To usitnjavanje kapljica omoguuje struja zraka koju proizvodi ventilator u posebnim aparatima - rasprivaima. Za zatitu povra primjenjuju se uglavnom samo leni rasprivai, npr. Stihl, Solo, Fontan, Motan itd. Sastoji se od motora snage od 1,5-2,5 Kw, koji pokree ventilator, pa nastaje vrlo brza struja zraka koja u izlaznoj cijevi usitnjava kapljice kropiva i nosi ih u usjev. Za rasprivanje treba znatno manje kropiva (vode) po jedinici povrine nego za prskanje, npr. 50-100 litara na hektar, no koncentracija sredstva mora biti znatno via da bi na jedinicu povrine dola potrebna doza sredstva. Zalijevanjem se rabi velika koliina vode, najmanje 5000 l/ha, kako bi se sredstvo uneslo dublje u tlo. Stoga se uz pomo kanta za zalijevanje primjenjuje samo na vrlo malim povrinama, dok se na neto veim rabe cisterne. Za vee je povrine ovaj nain mogu samo uz pomo ureaja za navodnjavanje koji omoguuju dodavanje sredstva u vou pri emu je ograniavajui imbenik opasnost da ne doe do prekomjernog oneienja voda. Toplo zamagljivanje ili primjena toplih aerosola upotrebljava tekua sredstva u kapljicama manjim od 50 mikrometara, najee velikih 1-20 mikrometara. Pri tome se primjenjuju koncentrirana sredstva posebno formulirana za tu namjenu. Veinom se tako primjenjuju insekticidi, rijetko fungicidi, i to samo u zatvorenom prostoru. Primijenjuje se u vrlo ogranienom opsegu.

Zapraivanje znai primjenu sredstva u obliku praiva, u standardnoj dozi od 20 do 30 kg/ha. Pri zapraivanju se uvijek primjenjuje ista doza praiva, a sadraj je djelatne tvari prilagoen toj dozi. Zapraivai mogu biti runi (na mijeh ili ventilator), leni (na mijeh) ili leni motorni. Treba napustiti primjenu praiva arapom ili gazom ili tako da udaramo po vrei, a pogotovu da rasipamo rukom. Takva je primjena neuinkovita, ugroava okoli, a napose osobu koja tako radi. Pri zapraivanju dio praiva odnosi vjetar za vrijeme primjene, ali i poslije, a i kia jae ispire praivo s biljaka. Stoga zapraivanje treba naputati, a primjenjivati z n a t n o u s p j e n i j e prskanje. Rasipanje granula (mikrogranula) obavlja se samo pri suzbijanju tetnika u du i nekih povrtnih muha te pri sterilizaciji tla. Za tu se svrhu mogu uzeti neki zapraivai, a ima i runih rasipaa granula s pomou ventilatora ili gravitacije. Na veim povrinama granule se mogu deponirati u redove posebnim depozitorima montiranim na sijaicu. SI. 59- Nekvalitetno i opasno tretiranje golom rukom Sterilizacija tla opi(snimio M. Maceljski) sana je u II. poglavlju. Tretiranje s j e m e n a vana je i vrlo ekonomina zatitna mjera za povre, a o njoj piemo opirnije u posebnom poglavlju. Ovdje samo napominjemo da tu mjeru obavljaju najee sjemenska poduzea, a samo iznimno proizvoa sam provodi tu mjeru. To moe obaviti tako da pomijea sjeme i sredstvo u nepropusnoj plastinoj vrei ili nekoj zatvorenoj posudi, i zajedno ih trese, no kvaliteta e svakako biti slabija nego ako se to obavlja suvremenim aparatima u poduzeima. PRILOG
F o r m u l e i d o d a t n i p r i m j e r i izraunavanja koncentracije

Koncentracija sredstava izraunava se (ili oitava u tablici 5.) formulom: (1) Koliina sredstva koja se stavlja u spremnik odredene veliine da bi se postigla eljena koncentracija izraunava se (ili oitava u tablici 6.) formulom:

Doza sredstva za primjenu u trake izraunava se formulom: doza irom x irina trake Doza u trake =-------------------------------razmak redova Primjeri: 1. eli se postii doza od 2 1 Radotiona E-50 po hektaru. Pitanje a. Koja je potrebna koncentracija za lenu prskalicu kojom se troi 500 1 kropiva po ha i koju koliinu Radotiona E-50 treba staviti u spremnik te prskalice sadrine 20 litara da se postigne ta koncentracija? Odgovor a: (3)

C D
(2)
Pitanje b. Koja je potrebna koncentracija u traktorskoj njivskoj prskalici kojom se troi 2001 kropiva po ha i koju koliinu Radotiona E-50 treba staviti u spremnik sadrine 300 litara da se postigne ta koncentracija? Odgovor b:

(1) (2)
2. eli se postii doza Radotiona E-50 od 2 l/ha. Prska se samo traka uz biljke irine 20 cm, razmak redova 70 cm, utroak kropiva raspoloive prskalice 80 l/ha. Pitanje. Koliko e doi Radotiona E-50 na hektar ako se tretiraju samo trake, koja koncentracija i koliko sredstva treba dati u spremnik sadrine 200 litara? Odgovori: (3)

(1) (2)
Preraunavanje doze s ha na k. j. Doza na hektar mnoi se s 57 i dijeli sa 100. Primjer: doza na ha 2 1 x 57 = 114 podijeljeno sa 100 = 1,141 na k.

VI. SUSTAVI 2ASTITE POVRA

Uvod
Poljoprivredna proizvodnja vrlo je raznovrsna djelatnost. Svaki sustav te proizvodnje ima i drukiji sustav zatite bilja, pa tako i povra. Na temelju razine proizvodnje i znanja proizvoaa mogu se razlikovati tri osnovna sustava zatite povra prikazana shemom. - empirijska (niska proizvodnja, nedovoljna primjena svih dozvoljenih sredstava zatita) za zatitu bilja, ostaci u hrani ispod - savjetovana (osrednja proizvodnja i zatita) propisanih M D K - usmjerena (zadovoljavajua proizvodnja, koriste se neki elementi integrirane zatite)
KONVENCIONALNI NAIN INTEGRIRANI NAIN

primjena odreenih ekoloki prihvatljivih sredstava za zatitu bilja, tei da sadraj ostataka sredstava bude nii od 50% M D K
EKOLOKA PROIZVODNJA

koristi ekoloki to prihvatljiviju tehnologiju proizvodnje, mora biti organizirana, registrirana, nadzirana a proizvod certificiran, nije pod dravnim nadzorom, prirodi isti kao u konvencionalnoj proizvodnji, cijena proizvoda jednaka ili nia koristi iskljuivo ekoloki prihvatljivu tehnologiju, mora biti organizirana, registrirana, nadzirana, a proizvod certificiran i obiljeen dravnim zatitnim znakom, prirod nii, a cijena proizvoda via nego u konvencionalnoj proizvodnji, regulirana posebnim Zakonom

primjena malog broja sredstava za zatitu bilja nedovoljnog za potrebe, tei da sadraj ostataka sredstava bude nii od 10% M D K

Uobiajena - k o n v e n c i o n a l n a zatita
Konvencionalna proizvodnja povra s konvencionalnom zatitom bilja proizvodi namirnice i druge proizvode na najei danas uobiajeni nain. U Hrvatskoj se zatita povra provodi na najrazliitijim razinama: od empirijske zatite, u kojoj se zatita najee provodi na nestruan nain po naelu "gaenja vatre", pa do visoke razine strune zatite temeljene na ekonomskoj i dijelom ekolokoj prihvatljivosti. Izmeu tih ekstrema postoji bezbroj prelaznih razina, od praktino nikakve do najnegativnije ali rijetke totalne zatite. Sustavi konvencionalne zatite - empirijska, savjetovana, usmjerena ili totalna - nedovoljno uspjeno prijee gubitke od tetoinja te troe mnogo sredstava

za zatitu bilja, pa su skupi i veinom ekoloki nepovoljni. No bez obzira na sustav proizvodnje, namirnice moraju biti ispravne, to znai da sadraj ostataka pesticida (i drugih tvari) u njima mora biti manji od maksimalno doputene koliine (MDK). Namirnice s vie ostataka tih tvari nego to je doputeno nisu ispravne i ne mogu se stavljati u promet niti upotrijebiti. U proizvodnji povra preporuuje se sustav integrirane zatite, a gdje je to mogue i sustav ekoloke zatite u ekolokoj proizvodnji.

Integrirana zatita povra

Integrirana proizvodnja sustav je poljodjelske proizvodnje kojim se dobiva hrana i drugi proizvodi visoke kvalitete upotrebom prirodnih izvora i regulacijskih mehanizama koji nadomjetaju ekoloki nepovoljna ulaganja i omoguavaju odrivu poljoprivrednu proizvodnju. Integrirana proizvodnja ukljuuje integriranu zatitu bilja (IZB), koja omoguava proizvodnju namirnica s mnogo niim sadrajem ostataka pesticida (i drugih ogranienih tvari) od maksimalno doputene koliine (najee 10-50 % MDK). No to nije primarni cilj tog sustava zatite bilja, nego je primarni cilj IZB smanjiti brojne druge negativne ekoloke posljedice primjene sredstava za zatitu bilja koje se navode u ovoj knjizi. Vii stupanj integrirane proizvodnje ini odriva (samodostatna) proizvodnja (sustainable agriculture), unutar koje sastavni dio ini integrirana zatita bilja. Odriva poljoprivreda podrazumijeva uzgoj bilja i stoke te kruenje tvari u sustavu: tlo - biljka - ivotinja. Ona mora osigurati potrebe sadanjeg pokoljenja, a da ne ugrozi opstanak i zadovoljavanje potreba iduih pokoljenja. Odriva proizvodnja titi tlo, vodu, biljne i animalne genetske resurse, ne degradira okoli, tehniki je primjerena, ekonomski opstojna i socijalno prihvatljiva. Odriva poljoprivreda trai da se visoka ulaganja u strojeve, orue, opremu, melioracijske zahvate i agrokemikalije dijelom zamijene visokim znanjem zemljoposjednika. Dakle - "(visoko) znanje umjesto (visokog) ulaganja!!!" Treba odmah primijetiti da je zatita bilja u ekolokoj proizvodnji slina integriranoj zatiti, ali primjena je kemijskih sredstava za zatitu bilja (uz neznatne iznimke) zabranjena. U ekolokoj proizvodnji najee se trai da u proizvodima bude manje od 10 % doputenih ostataka sredstava za zatitu bilja, koji, zbog zabrane primjene sredstava u toj proizvodnji, mogu potjecati od zanoenja pri tretiranju susjednih povrina ili iz drugih izvora. No i tom sustavu poljoprivredne proizvodnje nije jedini cilj smanjenje ostataka sredstava u namirnicama, nego i smanjenje svih ostalih negativnih ekolokih posljedica primjene sredstava za zatitu bilja, ali i takvih posljedica drugih tehnolokih mjera te smanjenje oneienja okolia. Openito se procjenjuje da ima m n o g o vie slinosti, a manje razlika, izmeu integrirane i ekoloke poljoprivrede o d n o s n o integrirane zatite bilja i zatite bilja u ekolokoj poljoprivredi.

Najvanije ra2like izmeu integrirane i ekoloke proizvodnje: Integrirana proizvodnja Meunarodne organizacije preporuuju uvjete i smjernice proizvodnje R.H. Zakonom o zatiti bilja podupire ovaj sustav proizvodnje kojem e prateim propisima propisati okvire R.H. financijski ne podupire sustav Potrebno lanstvo u odgovarajuoj organizaciji Ekoloka proizvodnja EU propisala uvjete i smjernice proizvodnje R.H. detaljno Zakonom o ekolokoj proizvodnji i brojnim prateim propisima propisuje cijeli sustav R.H. daje potporu (3000 kn/ha) Potreban upis u upisnik ekolokih proizvoaa kod MP

Nuan je ozbiljan i odgovoran pristup jer svaka pogreka ima dugotrajne posljedice Potrebno je vrlo veliko znanje proizvoaa koje se moe postii sustavnim radom Smjernice odreuje organizacija koje je proizvoa lan unutar okvirnih propisa Prednost se daje nekemijskim mjerama zatite bilja koje omoguuju rentabilnu proizvodnju Dozvoljena su sredstva za zatitu bilja sa zelene i iznimno ute liste a zabranjena sa crvene liste. Dozvoljeni asortiman omoguava uspjenu zatitu od tetoinja. Nadzor obavlja organizacija koje je proizvoa lan Organizacija koje je proizvoa lan izdaje zatitni znak organizacije Za sustav proizvodnje naveden na proizvodu garantira proizvoa i organizacija koja je izdala zatitni znak Smjernice proizvodnje je propisala drava Uvjet je provedba nekemijskih mjera zatite bilje bez obzira na troak Zabranjena je veina uobiajenih kemijskih sredstava za zatitu bilja (osim privremeno bakra, sumpora, te nekih biolokih insekticida). Dozvoljeni asortiman ne omoguava uspjenu zatitu od tetoinja. Nadzor obavlja nadzorna stanica i laboratoriji ovlateni posebnim propisom Dravni organ evidentira proizvodnju i izdaje potvrdnicu i dravni zatitni znak Za sustav proizvodnje naveden na proizvodu garantira proizvoa i dravni organ koji je izdao potvrdnicu i zatitni znak

Zbog normalne proizvodnje i jednakih Zbog nie proizvodnje i viih trokova cijene ili niih trokova, cijene proizvoda su iste ili proizvoda su vie nego u konvencionalnoj nie nego u konvencionalnoj proizvodnji proizvodnji Domae trite postoji, treba ga odreenim marketingom naviknuti na ovu vrstu proizvoda. Velike su i mogunosti izvoza. Domae trite ogranieno, izravni izvoz ili neizravni putem turistikih poduzea skoro neogranieno mogu uz dobar marketing

Plasman ovisi o vjerodostojnosti i odgovornim postupcima svih sudionika u proizvodnji, nadzom i prometu

Integrirana zatita bilja sustav je k o j i p r o v o d i sve raspoloive mogunosti sprjeavanja gospodarski z n a t n i h teta na nain k o j i m se nanosi to m a n j e tete p r i r o d n i m neprijateljima tetnika, k o j i m se to m a n j e remeti i oneiuje okoli te se tedi energija. Integrirana zatita bilja (I2B) treba omoguiti visoku p r o i z v o d n j u na v e l i k i m povrinama uz male trokove i postupeno treba zamjenjivati konvencionalnu tehnologiju zatite bilja. Smjernice za provedbu IZB odreduje organizator proizvodnje ili kupac, a proizvodi takve organizirane (i nadzirane) proizvodnje redovito su deklarirani (oznaeni) kao takvi, a prodaju se po istoj, samo iznimno neto vioj cijeni od proizvoda konvencionalne poljoprivrede.
Osim ove definicije, valja spomenuti definiciju FAO da je IZB sustav koji primjenjuje sve ekonomski, ekoloki i toksikoloki opravdane metode radi odravanja napada tetoinja ispod ekonomskog praga odluke, pri emu prednost ima uporaba prirodnih imbenika koji ograniavaju pojavu tetoinja. Dri se da IZB treba postupeno zamjenjivati konvencionalnu zatitu bilja. U tom se smislu IZB spominje u zakljucima Stockholmske konferencije UN, u brojnim zakljucima FAO i Agendi 21 Konferencije UN u Rio de Janeim godine 1992. Primjenu IZB ve 50 godina potie Internacionalna organizacija za bioloko suzbijanje i integriranu zatitu (lOBC). Ta organizacija donosi prijedloge za unapreenje i daje ope smjernice za primjenu IZB. Uz ostalo predlae da drave uvedu poreze na klasine pesticide, a regrese za ekoloki povoljna sredstva, da pogoduju prodaji proizvoda integrirane proizvodnje, da revidiraju neke prestroge standarde kakvoe plodina, da osiguraju veu pomo stmnom uzdizanju agronoma i prozvodaa itd. Posebice lOBC potie osnivanje nacionalnih i lokalnih udmenja proizvoaa koji su organizatori integrirane proizvodnje odnosno IZB.

Integrirana zatita bilja, odnosno integrirana ili odriva proizvodnja, osigurava proizvodnju velikih koliina hrane koja ne smije biti skuplja od hrane proizvedene uobiajenim nainima, a da se pri tome manje oneiuje okoli i ugroavaju organizmi, to je za dananju razinu standarda naeg puanstva i opskrbljenosti hranom ipak mnogo povoljnije od smanjene i skupe ekoloke proizvodnje. Kemijske m j e r e treba upotrijebiti na p o v r u s a m o kada se oekuje teta b a r e m za 50 % vea od izravnih trokova suzbijanja (sredstvo + rad). Pravilnoj ocjeni oekivane tete, dakle odluci o primjeni sredstva za zatitu bilja, pomae p r o g n o z n a sluba zatite bilja. Potrebno je pridravati se upozorenja koje ta sluba daje, esto navodei prag tolerantnosti, prag odluke ili kritinu brojku. To je ona estina napada tetoinja (npr. 15 liinki zlatice po busu) ili onaj imbenik (npr. vlanost vea od 70 %) koja e uzrokovati tetu za najmanje 50 % veu od prosjenih trokova kemijskog suzbijanja. Ti se pokazatelji moraju prilagoditi konkretnim uvjetima (npr. razvoju usjeva, stvarnim trokovima itd.). Upozorenja prognozne slube trebala bi objavljivati savjetodavna sluba ili strunjaci neke druge poljoprivredne organizacije (uz strunu pomo drav-

si. 60. Shema integrirane zatite bilja (prema Igre Bari, Maceljski)

nog Zavoda za zatitu bilja) preko lokalnih sredstava javnog priopavanja. Upozorenja sadre i najpogodnije rokove primjene sredstava (signalizacija) da bi se sa to manjim brojem tretiranja postigao najvei uspjeh, te druge korisne upute. Vlastita ocjena potrebe primjene kemijskog sredstva ovisi o brojnosti tetoinje, uvjetima za njegovu pojavu i razvoj, prisutnosti prirodnih neprijatelja, razvoju usjeva, raspoloivim aparatima i sredstvima itd. Svakako je najvanije tono poznavanje stanja u povrtnjaku. Stanje u povrtnjaku prati se povremenim pregledima usjeva. Vizualnim pregledom (promatranjem) utvruje se pojava mnogih tetnika, uzronika bolesti i korova. Pregled treba obaviti dijagonalno unutar usjeva, a ne samo na rubovima. esto je potrebno utvrditi brojnost tetoinje ili zaraenih organa odn. biljaka po etvornom metru ili po biljci. Na taj se nain utvruju i ve poinjene tete. Ako je potrebno pregled obuhvaa i upanje biljaka, pregled njihova korijena, rezanje vrata korijena i stabljike itd. Korisno je upotrijebiti povealo koje poveava oko 5 puta. Neki se tetnici pronalaze tako da se biljke tresu nad rasprostrtom folijom, drugi se pronalaze uzimanjem odredenog broj listova ili drugih organa i njihovim temeljitim pregledom i si. Na nekim je vrstama povra mogue bre utvrivanje tetnika zamasima keerom (platnena vrea na ianom okviru). tetnici u tlu utvruju se pregledom zemlje koja se vadi iz jama (vidjeti dotino poglavlje), a nematode se utvruju uzimanjem uzoraka i pregledom u laboratoriju. Pokretne tetnike privlaimo na raznobojne ljepljive ploe ili vrpce, feromonske klopke, lovne svjetiljke, ute posude s vodom itd. Sastavni dio integrirane zatite povra jest i izbor i nain primjene sredstva za zatitu bilja kojim e se postii potrebni uspjeh bez ugroavanja zdravlja osobe koja sredstvo primjenjuje, ali i bez ugroavanja potroaa plodine te drugih korisnih organizama. Nadalje, o izboru i nainu primjene sredstava odluuje i nunost da se njime to manje oneisti okoli te potede prirodni neprijatelji (selektivna sredstva). U integriranoj zatiti bilja doputena je primjena nekih kemijskih mjera, dakle nekih kemijskih sredstava za zatitu bilja, samo: - kada su iscrpljene sve druge mogunosti, - kada prijeti teta koja je vea od zbroja trokova mjere i ekoloke tete, - ako nema opasnosti od smanjenja bioloke raznovrsnosti, - ako nema opasnosti od zagaenja okolia, a minimalna je opasnost od oneienja okolia, - kada se primjena provodi uz pomo suvremenijih aparata (ureaja) za zatitu bilja. Prema zahtjevima potroaa i organizatora IZB sastavljene su zelena lista dozvoljenih sredstava, uta lista sredstava koja su iznimno dozvoljena u strogo odreenim sluajevim i crvena lista sredstava zabranjenih u IZB. Za neka je sredstva odreen maksimalni broj primjena tijekom jedne godine.

Primjerice na zelenoj listi u Austriji krajem milenija (podlono promjenama) nalazili su se insekticidi na osnovi bakterije B. thuringiensis, parafinska ulja, fenoksikarb, pirimikarb, heptenofos, klorpirifosmetil i diazinon, neki akaricidi i brojni fungicidi, i u povru samo poneki herbicid. U Italiji su dozvoljeni i neki drugi regulatori razvoja kukaca, pa i neki drugi kemijski insekticidi. No te se liste svake godine mijenjaju i prilagouju zahtjevima potroaa. Proizvoa koji eli koristiti dobrobit posjedovanja posebne deklaracije kojom se potvruje da je proizvod proizveden sukladno pravilima IZB, mora postati lan nacionalnog ili lokalnog organizatora integrirane poizvodnje. Za ulanjenje postoje posebni uvjeti, primjerice propisana je minimalna veliina objekta i oprema koju mora posjedovati, a u objektu se odreeno vrijeme (2-4 godine) nije smjelo primjeniti zabranjene perzistentne pesticide. Nakon ulanjenja proizvoa dobiva smjernice kojih se u proizvodnji mora pridravati. Tako je proizvoa obvezatan voditi pogonske knjige s propisanim podacima, gnojiti sukladno prethodnoj analizi tla, neke tetnike suzbijati unosom njihovih prirodnih neprijatelja, primjenjivati pesticide sa zelene liste, a samo iznimno sa ute liste, itd. Treba istaknuti da na te smjernice moe utjecati kupac proizvoda (veletrgovac, turistiki objekt), koji sukladno zahtjevima trita podeava svoje zahtjeve. Pridravanje tih mjera nadzire struno povjerenstvo, najee neke znanstvene ustanove koju angaira organizator proizvodnje. Nakon pozitivnih ocjena i procjene priroda, proizvoa dobiva deklaracije (etikete) koje moe staviti na svoj proizvod. Te etikete nose razliite natpise. Neki takvi natpisi glase: u tajerskoj: "u skladu s prirodom" ili "nadzirano, blisko prirodi"; u Njemakoj: "povre proizvedeno IZB"; u vicarskoj: "proizvedeno po Migros-S programu"; u Italiji: "Almaverde"; itd. Najee se etiketom potvruje da je etiketirani proizvod proizveden sustavom integrirane proizvodnje ili integriranom zatitom bilja, i to pod nadzorom. Svaka etiketa ima i svoj zatitni znak, a obvezatno je naveden organizator proizvodnje koji jami za istinitost navoda. Prikazujemo shemu jednog naeg prijedloga organizacije integrirane proizvodnje. IZB se prvo proirila meu voarima, a zatim i vinogradarima, pa povrarima, a u ratarstvu tek uzima maha. U svim zapadnoeuropskim zemljama postoji najmanje jedan, esto i vie organizatora integrirane proizvodnje nekih kultura koja ukljuuje i IZB. Zanimljivi su podaci iz vicarske gdje se na 80 % gospodarstava provodi integrirana zatita bilja, na oko 10 % gospodarstava ekoloka proizvodnja, a samo na oko 10 % gospodarstava jo se provodi zatitu bilja na konvencionalni nain. Vrlo jednostavan sustav IZB provodi se u nasadima jabuka u tajerskoj, a neko se vrijeme taj sustav primjenjivao i u Sloveniji. Sustav moe posluiti i u IZB u povrarstvu. Tijekom godine posebna povjerenstva obilaze voare i boduju njihovo pridravanje propisanih smjernica po sustavu bonus-malus. Proizvoa koji dobije vie od 6 negativnih bodova ne dobiva deklaraciju i nekoliko iduih godina ne moe vie proizvoditi u sklopu ove organizacije.

si. 61. Shema prijedloga organizacije integrirane zatite bilja (prema Maceljski)

I mnoge druge drave imaju izraene odgovarajue smjernice i nain nadzora nad pridravanjem tih smjernica. U nas se u novoj dopuni Zakona o zatiti bilja nalazi preporuka za provoenje i irenje IZB, no nacionalnu krovnu organizaciju imamo samo za IZB u voarstvu. Prema tome, integrirana zatita povra ostvarenje je razumljive tenje za proizvodnjom to vie to kvalitetnijeg povra uz to manje trokove, na nain koji ne predstavlja opasnost ni za ljude ni za korisne ivotinje, niti za na okoli. O tome mora voditi rauna svaki proizvoa povra i shvatiti da je zatita bilja (pa tako i povra) odn. fitomedicina znanost koja je za bilje ono to je za ovjeka medicina. Stoga zatita povra nije jednostavna, pa iskljuivo o strunom znanju povrara i njegovoj savjesti ovisi hoe li postii potreban uspjeh bez neeljenih posljedica. Zato ponovno upozoravamo da je potrebno pomno proitati one dijelove ove knjige koji se bave sredstvima za zatitu bilja i njihovom primjenom u zatiti povra.

tiltiwji; m u s i t f i >1 ir w.,.; ii.lii

Ekoloka proizvodnja povra i zatita te proizvodnje

Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dao je naziv i definiciju ove proizvodnje pa bi trebalo prestati upotrebljavati razliite druge nazive (organska, bioloka proizvodnja, proizvodnja zdrave hrane itd.) za taj sustav proizvodnje. Stoga je i izraz "ekoloka proizvodnja povra" strogo odreden. Prema navedenom Zakonu ekoloka proizvodnja posebni je sustav odriva gospodarstva koji se maksimalno prilagodava prirodi a minimalno rabi dozvoljene tehnologije, ukljuivi agrokemikalije. Prema naoj definiciji ekoloka je proizvodnja takva proizvodnja koja zahvaljujui posebnom znanju proizvoaa, koristei preteno izvore vlastita gospodarstva i provodei ekoloki prihvatljivu tehnologiju, proizvodi hranu i druge poljoprivredne proizvode. Ekoloka p r o i z v o d n j a o r g a n i z i r a n a je, registrirana i n a d z i r a n a proizvodnja, a p r o i z v o d evidentiran i certificiran. Takvom, zakonom propisanom sustavu proizvodnje, trebaju se prilagoditi postojee organizacije koje su do sada takoer propagirale razne naine ekoloki prihvatljive proizvodnje i koje su, dijelom, zaslune to je taj Zakon uope donijet. Proizvodnja (neorganizirana) povra bez primjene agrokemikalija ali bez ispunjenja zakonskih uvjeta, mogua je, dapae, esto se moe preporuiti u proizvodnji za vlastite potrebe ili kao hobby. Meutim pri stavljanju takvih proizvoda na trite treba sprijeiti mogue prijevare kupaca pa nije doputeno deklarirati da je to ekoloka proizvodnja ili ekoloki proizvod itd. Zakonom o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda odreeno je da se takvom proizvodnjom dri proizvodnja u proizvoaa koji su se upisali u upisnik proizvoaa, koji su prihvatili proizvoditi prema smjernicama propisanim za tu proizvodnju i prema smjernicama nadzorne organizacije i koji su prihvatili nadzor nad svojom proizvodnjom i proizvodima. Proizvoa u ekolokoj proizvodnji treba imati osnovno znanje o sustavu ekoloke proizvodnje i treba suraivati sa savjetodavnom slubom. Samo proizvodi takvih proizvoaa smiju se deklarirati kao ekoproizvodi. Za nain proizvodnje i kakvou proizvoda garantira uz proizvoaa i drava, jer je cijela djelatnost pod dravnim nadzorom. Preporuuje se udruivanje manjih proizvoaa u struno vodene specijalizirane ekoloke poslovne organizacije ulanjene u sline meunarodne organizacije radi osiguranja strune pomoi, a pogotovu radi povoljnog plasmana proizvoda. Zakon propisuje da Ministarstvo poljoprivrede i umarstva (MP) voi upisnike proizvoaa, uvoznika ekolokih proizvoda, nadzornih stanica za struni nadzor nad ekolokom proizvodnjom i ovlatenih laboratorija. Uz uvodno spomenuti Zakon MP objavilo je niz prateih propisa.

Proizvoa se treba upisati u upisnik kod MP-a, povezati s ovlatenom nadzornom stanicom i prema potrebi ulaniti u jednu registriranu ekoloku orgnizaciju. Od nadzorne stanice, a katkad i od organizacije u kojoj je lan, treba preuzeti uvjete (smjernice) proizvodnje, te proizvoditi pridravajui se tih uvjeta. Ekoloka proizvodnja podlijee obvezatnom strunom nadzoru nadzorne stanice ovlatene od MPS. Ako je potrebna kvaliteta se proizvoda provjerava u ovlatenim laboratorijima. Da bi se proizvoa koji eli ekoloki proizvoditi povre upisao u u p i s n i k (a i ulanio u neke priznate nacionalne ili regionalne organizacije), treba udovoljavati nizu uvjeta. Jedan od najhitnijih jest povijest njegova gospodarstva, tj, to je uzgajano i primjenjivano na povrinama gospodarstva u posljednje etiri godine. Tko je u to vrijeme primjenjivao insekticide na osnovi kloriranih ugljikovodika ili neke perzistentne herbicide, morat e ekati nekoliko godina da moe na tim povrinama prii ekolokoj proizvodnji. Naa brojna zaputena zemljita, pa i cijela gospodarstva, na kojima se nekoliko godina nije nita proizvodilo, mogu odmah poeti ekoloku proizvodnju. Povrine uz prometne ceste nisu prikladne za ekoloku proizvodnju (zbog olova iz benzina), a niti povrine koje neposredno granie s velikim nasadima koji proizvode (i zatiuju) na konvencionalni nain (zbog zanoenja). Povoljnim se dri postojanje ivica, travnjaka, ugara i neobraenih povrina u sklopu gospodarstva, jer te povrine slue odravanju mnogih prirodnih neprijatelja tetnika. No te povrine mogu biti i izvor zaraza (npr. poljskih glodavaca), pa na njima treba provoditi odreene preventivne mjere, npr. izlaganje zatrovanih mamaca u upljim cijevima i si. Gospodarstvo se mora obvezati da e uzgajati vei broj biljnih vrsta, pa se esto trai da niti jedna vrsta, ne smije biti zastupljena na vie od 25 % povrina. Pri upisivanju u upisnik proizvoa daje podatke o namjeravanoj ekolokoj proizvodnji povra i prilae izjavu "da je upoznat s propisima i pravilima ekoloke proizvodnje, kao oblik posebnog povjerenja izmeu proizvoaa i potroaa". Sukladnost e k o l o k e p r o i z v o d n j e n a d z i r u o v l a t e n e n a d z o r n e stanice, o v l a t e n i i s p i t n i laboratoriji i p r a v n e o s o b e za p r o v e d b u p o s t u p k a potvrivanja ekoloke p r o i z v o d n j e . Poetkom 2003. g. bile su registrirane: nadzorne stanice "Biopa", Osijek, i "Prva ekoloka zadruga", Gundinci; ispitni laboratorij "Croatiakontrole", Zagreb, i jedna pravna osoba za provedbu postupka potvrivanja ekoloke proizvodnje: "Biopa", Osijek. Nadzorne stanice moraju biti registrirane u upisniku nadzornih stanica MP-a uz navod vrsta proizvodnji za koje mogu obavljati struni nadzor. Nadzorna stanica, sukladno naim propisima, pravilima meunarodnih organizacija, ali i eljama poznatog kupca, propisuje smjernice za proizvodnju svake kulture. Nadzorna stanica obavlja i nadzor tehnolokog procesa proizvodnje i prema potrebi ukljuuje ovlateni ispitni laboratorij. Gospodarstvo mora prihvatiti propisane smjernice (uvjete proizvodnje) te biti suglasno s nadzorom nad cjelokupnom proizvodnjom. Smjernice sadre brojne vrlo razliite uvjete (plodored, gnojidbe, mehanizacije, njege itd.), no ogranie-

nja u zatiti bilja najopsenija su i najvanija. Nai propisi tono propisuju koja su sredstva za zatitu bilja (SZB) dozvoljena u ekolokoj proizvodnji (tablica). Ta je lista usklaena s propisom EU, no sukladno znanstvenim spoznajama stalno se dopunjava i mjenja. Slina je lista najvanije meunarodne organizacije u Europi IFOAM-a (International Federation of Organic Agriculture Movements), koja takoer propisuje niz smjernica i pomae nacionalnim organizacijama u radu. U Hrvatskoj postoji vie nacionalnih ("Bios") i regionalnih ("Eko-Liburnija", "Biopa", "Ekop-Istra", "Planeta" itd.) organizacija, od kojih su neke lanice IFOAMA, no dosad nisu jae proirile svoju djelatnost. Nacionalne organizacije prilagouju smjernice prema zahtjevima kupca, ali ih ne mogu ublaiti ispod smjernica propisanih naim propisom. U odnosu na sredstva za zatitu bilja nai propisi (NN 91/2001 - prilog 2.) dozvoljavaju primjenu slijedeih sredstava u ekolokoj proizvodnji sukladno posebnim propisima za zatitu bilja: 1. Tvari biljnog ili animaliiog podrijetla Opis Naziv tvari
Azadirahtin (ekstrakt biljke Azadirachta indica neem drvo) Pelinji vosak elatina Hidrolizirani proteini Lecitin Biljna ulja (npr. mente, bora itdO Piretrin (ekstrakt Chrysanthemum cinerariaefolium) Kvasija (ekstrakt Quassia amard) Rotenon (ekstrakt Derris spp.& Lonchocarpus spp. & Terphrosia Insekticid, samo u proizvodnji sjemena i vegetativog materijala Za zamazivanje rana nakon reza Insekticid Atraktanti, u kombinaciji s dmgim proizvodima s ovog popisa Fungicid Insekticidi, akaricidi, fungicidi, inhibitori klijanja Insekticid Insekticid, repelent Insekticid spp.)

2. Mikroorganizmi za bioloko suzbijanje

Bakterije, virusi, gljivice (npr. B. t., granuloza) Samo pripravci koji nisu genetiki preinaeni

3. Tvari u klopkama ili dispenzerima

Diamonijski fosfat Metaldehid Feromoni Piretroidi deltametrin i lambdacihalotrin Atraktant, samo u klopkama Limacid, samo u klopkama s dodatkom repelenta za vie ivotinje Insekticidi, atraktanti, u klopkama i dispenzerima Insekticidi, u klopkama s atraktantom za suzbijanje maslinove i mediteranske muhe

4. Ostale tvari iz tradicionalne primjene u ekolokoj poljoprivredi Naziv tvari

Bakar (hidroksid, oksiklorid, sulfat, oksid) Kalijeve soli masnih kiselina (mekani sapuni) Kalcijev polisulfid

Opis
Fungicid Insekticidi Fungicid, insekticid, akaricid, samo za zimsku primjenu na voke, masline i vinovu lozu Insekticidi, akaricidi Insekticidi, fungicidi, samo za voke, masline, vinovu lozu i tropske kulture do 31. 3. 2002. Fungicid, baktericid, samo za voke, masline i vinovu lozu Repelent Fungicid, akaricid, repelent

Parafinska ulja Mineralna ulja

Kalijev permangnat Kremeni pijesak Sumpor

U tekstu Pravilnika dozvoljavaju se jo vodeno staklo, kameno brano, upotreba sterilnih mujaka, etilni alkohol, diatomejska zemlja i kava (ekstrakt korijena biljke Piper methysticum). U proizvodnji povra u zatvorenom prostoru dozvoljena je samo fizikalna sterilizacija tla: parenjem i solarizacijom. Nadzorna stanica obavlja sveobuhvatni nadzor i nenajavljene strune nadzore tehnolokog procesa, o emu sastavlja zapisnik. U sluaju sumnje uzima uzorke i dostavlja ih ovlatenom ispitnom laboratoriju. Ovlateni laboratorij svoj nalaz dostavlja nadzornoj stanici. Na temelju zapisnika nadzorne stanice i pripadajue dokumentacije laboratorija pravna osoba za provedbu postupka potvrivanja ekoloke proizvodnje izdaje potvrdnicu. Proizvoa (ili organizacija u koju je ulanjen) treba sainiti deklaraciju ekolokog proizvoda kojom se nedvosmisleno prepoznaje ekoloki proizvod. U njoj se, uz ostalo, navodi naziv i adresa proizvoaa, upisni broj upisnika, natpis koji pokazuje da je to ekoproizvod, naziv nadzorne stanice i broj potvrdnice. Proizvoa temeljem potvrdnice i sainjene deklaracije moe od MP dobiti zatitni znak "ekoproizvod" za odreenu vrstu i koliinu proizvoda. Znak ekolokog proizvoda okruglog je oblika, ima natpis EKOLOKI PROIZVOD HRVATSKE - ORGANIC PRODUCT OF CROATIA. Taj znak treba pomoi da se proizvod lake proda po povoljnijoj cijeni jer iza njega stc^'i sloeni sustav nadzora koji garantira nain proizvodnje i kvalitetu povra. MPS vodi evidenciju proizvoda za koje je izdao znak "ekoproizvod". MP vodi i upisnik uvoznika ekolokih proizvoda da bi se i za uvozne proizvode ekoloke proizvodnje osigurali jednaki uvjeti kao i za domau proizvodnju. Treba posebice istaknuti da je EU zabranila deklarirati bioproizvodima ili ekolokim proizvodima one proizvode koji se ne proizvode u organiziranoj pro-

izvodnji sukladno navedenim naelima. Dmgim rijeima kanjivo je nazvati b i o p r o i z v o d o m ( e k o p r o i z v o d o m ) neki p r o i z v o d p r o i z v o d n j a kojega n i j e prijavljena i nadzirana sukladno smjernicama. Ekoloka p o l j o p r i v r e d a treba, u naelu, proizvoditi za poznatog kupca. Prije poetka proizvodnje trebaju biti poznati zahtjevi koje budui kupac postavlja za te namirnice i te dodatne zahtjeve treba ugraditi u postojee smjernice. Kupac ne moe ublaiti propisane smjernice niti smjernice organizacije koja organizira proizvodnju. Kupci mogu biti inozemne trgovake kue, nai trgovaki lanci, hotelska poduzea itd. Mogua je i izravna maloprodaja potroaima, no zbog vie cijene najbolji su izgledi u izravnom izvozu ili neizravnom izvozu putem turizma. Upravo zbog otrih ogranienja primjene SZB, za proizvode ekoloke poljoprivrede esto se propisuju neto blai standardi kvalitete, to znai da se, primjerice, tolerira neto vei postotak oteenja lia zeSi. 62. Izgled zatitnog znaka hrvatske lja, postojanje mrlja krastavosti na krastavekoloke proizvodnje cima i si. Time se bitno ne smanjuje kakvoa proizvoda pri konzumaciji, ali smanjuje se kakvoa odredena izgledom ploda. Prava se ekoloka proizvodnja nekih kultivara krumpira (osjetljivih na plamenjau) teko postie uzgojem uobiajenih kultivara koje prihvaa trite ili je ona

DK

RN

GR

IRL

NL

UK

EU

CZ

PL

SLO

CH

SI. 63. Udio povrina ekoloke proizvodnje u nekim europskim dravama u 2001. i 2002. i

znatno skuplja od integrirane zatite bilja. Ekoloka proizvodnja kultivara krumpira otpornijih na plamenjau laka je i jeftinija, no trite manje prihvaa te kultivare. Slino se ve javlja i za druge vrste povra. Ti primjeri pokazuju neke potekoe u ekolokoj poljoprivredi, zbog kojih taj sustav proizvodnje zahtijeva izvjesno snienje dosadanjih kriterija u odnosu na kakvou proizvoda. U zemljama EU drave razliitim mjerama pogoduju ekolokoj proizvodnji. Tako su ekoloki povoljna sredstva za zatitu bilja u nekim dravama osloboena poreza, a ostala su oporezovana. Drave daju znatne novane poticaje za povrine pod ekolokom proizvodnjom ili proizvode te proizvodnje i razliite druge pogodnosti. I u Hrvatskoj se ekolokoj proizvodnji sukladnoj Zakonu daje odredena potpora. No najvanije je to se u dravama EU vie ne doputaju nered i prijevare te se strogo propisuje tko smije svoje proizvode deklarirati ekolokim proizvodima i kao takve prodavati. U tim dravama povrine ekoloke proizvodnje zauzimaju prosjeno oko 2-4 % ukupnih povrina (grafikon si. 63.). Ekoloka proizvodnja najvie je rairena u bogatim zemljama zapadne Europe i u SAD upravo zato to standard tamonjih stanovnika omoguuje kupovanje i neto skuplje hrane proizvedene tim postupkom. U 2001. g. ekoloka proizvodnja u Njemakoj obuhvaala je 12000 gospodarstava s 3,2 % povrine, a u Francuskoj 9000 gospodarstava na 1,3 % povrine. Svakome tko eli na ekoloki nain proizvoditi hranu treba pomoi i upozoriti ga da sve potrebne upute moe dobiti od poljoprivredne savjetodavne slube koja ve ima specijalizirane strunjake za takvu proizvodnju. No, treba upozoriti i na tekoe na koje e naii pri tome. Upravo stoga strunjaci - fitomedicinari procjenjuju da je proizvodnja povra na polju sukladna integriranoj zatiti bilja u veini sluajeva u ovom trenutku prikladnija za hrvatsku poljoprivredu. Nasuprot tome, u proizvodnji povra u zatvorenom prostoru treba prii ekolokoj proizvodnji u objektima gdje to doputa znanje zaposlenih.

Vn. BOLESTI POVRA KOJE SE PRENOSE SJEMENOM I NJfflOVO SUZBIJANJE

Sjeme je dio biljke koji sadri klicu ivota i u povoljnim uvjetima okoline klija, razvija se u biljku i stvara nove reprodukcijske organe, odnosno sjeme. Osim to je izvor i poetak svakog ivota, sjeme (ovisno o vrsti) sadri ugljikohidrate, bjelanevine, ulja, vitamine, minerale i druge tvari prijeko potrebne za poetni razvoj biljke. Te su tvari istovremeno i supstrat pogodan za naseljavanje i razvoj mnogih mikroorganizama (gljivica, bakterija, virusa i dr.). Medu njima su svakako najbrojnije gljivice. Radi te injenice, sjemenom povra prenose se uzronici mnogih biljnih bolesti koji mogu: 1. uzrokovati slab start u proizvodnji (neujednaen sklop radi smanjene klijavosti i energije klijanja, te palei klice), 2. poveati trokove zatite, 3. izravno umanjiti urod, 4. smanjiti kakvou uroda u polju i skladitu, 5. zaraziti novim uzronicima bolesti nezaraena podruja (oprez - veinu sjemena povra uvozimo!!), i 6. poveati parazitni potencijal mikoza, rjee bakterioza, u tlu. Broj uzronika bolesti koji se prenose pojedinim vrstama varira, te obino i vei broj uzronika bolesti prenosi sjeme koje sadri vii postotak hranjivih tvari. Sjeme kupusnjaa prenosi oko 18 vrsta gljivica i 2 bakterije; sjeme graha prenosi 26 vrsta gljivica, 7 vrsta bakterija i 5-9 virusa itd. Svi uzronici bolesti koji se prenose sjemenom nisu jednako opasni i tetni. Posebno mjesto zauzimaju gljivice, jer s mikozama najee imamo problema u proizvodnji povra. Uzronike bolesti nalazimo: 1. na povrini sjemena, obino u obliku spora, rjee micelija - to je kontaminacija sjemena. Uzronik miruje na sjemenu do sjetve, a tada raste, razmnaa se i zarazi mladu klicu ili biljku {Alternaria spp. Ascocbyta pisi, Fusarium spp., Sderotinia sderotiorum, Stemphylium spp,, Tobacco mosaic virusiid^. 2. plie ili dublje u sjemenoj lupini (npr. gljivice u obliku dormantnog micelija) i tada govorimo o zarazi {Alternaria spp., Ascocbyta spp., Botrytis cinerea, Colletotricbumspp., Septoria apiicola, Verticilliumspp., Pseudomonasspp., Xantbomonas spp.. Bean common mosaic Vxxns, Cucumber mosaic, Tobacco mosaic, Tomato spotted wilt iid^.

3. u unutranjosti sjemena u endospermu ili u samom embriju {Alternaria spp., Ascochyta pisi, Fusarium spp., Phoma lingam, Rhizoctonia solani, Corynebacterium michiganense, Pseudomonas lachrymans, Xanthomonas phaseoli, Bean commom mosaic, Cucumber mosaic, Lettuce mosaic, Pea seed-borne mosaic, Tobacco mosaic itd.) - to je u n u t a r n j a zaraza sjemena. 4. na zaraenim biljnim ostacima i sklerocijima pomijeanim sa sjemenom (razni uzronici, Sclerotinia spp., Sclerotium spp. itd.) - to je takoer kontaminacija. Zdravstveno stanje sjemena povra vrlo je vaan imbenik kakvoe sjemena, uz ostale, ne manje vane, koji se utvruju kontrolom u ovlatenim laboratorijima (istoa sjemena, klijavost, energija klijanja, postotak vlage u sjemenu te apsolutna masa). Utvrivanje zdravstvenog stanja sjemena obavlja se za potrebe: 1. odredivanja kakvoe sjemena, 2. karantenske slube, 3. davanja svjedodbe pri aprobaciji, 4. odabira odgovarajueg fungicida za tretiranje sjemena, 5. provjere kakvoe tretiranja sjemena, 6. kontrole tijekom skladitenja, 7. procjene otpornosti sorata itd. Radi suzbijanja bolesti povra koje se prenose sjemenom potrebno je provjeriti zdravstveno stanje sjemena namijenjenog sjetvi kao primarnog izvora zaraze. Na to nas obvezuju i postojei zakonski propisi. Analize zdravstvenog stanja sjemena povra obavljaju specijalizirani, ovlateni laboratoriji po standardnim, propisanim metodama. Prve medunarodno priznate metode za utvrivanje zdravstvenog stanja sjemena {International Rules for Seed Testing objavila je ISTA (International Seed Testing Assotiation) 1928. godine. U njima se, u dijelu koji se odnosi na zdravstveno stanje, preporuuje da se obrati posebna pozornost na Ascochyta pisi na graku i Colletotricbum lindemutbianum na grahu. Metode odreivanja zdravstvenog stanja sjemena moraju biti brze, ponovljive, jednostavne, to je mogue jeftinije i pouzdane. To znai da su rezultati analiza izraeni u postocima u visokoj korelaciji sa zarazom koja se dobije sjetvom tog sjemena u polju. Za pojedine grupe uzronika (gljivice, bakterije, vimse), pa ak i za pojedine patogene postoje posebne metode. Njima se utvruje koji su uzronici i u kojem postotku prisutni, te njihova lokacija (kontaminacija, zaraza ili unutarnja zaraza). Metode odreivanja zdravstvenog stanja sjemena moemo podijeliti u dvije skupine. Prvu ine metode koje ne zahtijevaju naklijavanje sjemena, a drugu metode uz prethodno naklijavanje sjemena. U metode bez prethodnog naklijavanja ubrajamo: 1. pregled naturalnog s j e m e n a (za: Sclerotinia sclerotiorum, Septoria apiicola itd.). Stereomikroskopom koji poveava 50-60 puta i uz dobru osvijetljenost trae se tamne pjege na sjemenu, promjene boje i sve to upuuje na zarazu.

2. test ispiranja (za: Alternaria spp., Cercospora beticola, Fusarium spp., Peronospora spp., Stemphylium spp., nematode itd.). To je kvantitativna i kvalitativna metoda prema kojoj se odredena koliina sjemena muka u propisanoj koliini vode uz dodatak deterdenta ili u alkoholu, a dobivena suspenzija ispituje se mikroskopiranjem. 3. metoda osvjetljavanja ili luminiscentna metoda (za: Ascochyta pisi, Xanthomonas phaseoli, Pseudomonas phaseolicola itd.). Svjetiljkom koja zrai ultraljubiaste zrake (kvare lampa) osvijetli se u tami sloj od jednog sjemena i zaraena mjesta na sjemenu ubrzo fluoresciraju, i to ako je sjeme zaraeno s Ascochyta pisi, karakteristinom utozelenom svjetlou, a ako je zaraeno s Pseudomonas phaseolicola ili Xanthomonas phaseoli, tipinom plaviastobijelom svjetlou. Vano je naglasiti da niti jedna metoda iz grupe metoda bez prethodnog naklijavanja nije dovoljno pouzdana i treba ih nadopuniti metodama iz skupine uz naklijavanje sjemena. U metode uz prethodno naklijavanje ubrajamo: 1. klasinu m e t o d u na filter papiru, o d n o s n o n j e z i n u modifikaciju m e t o d u izmrzavanja (za: Fusarium spp., Phoma lingam itd.), koje su najrairenije, jeftine, jednostavne i prikladne za sve vrste sjemena povra; 2. m e t o d e na agaru, o d n o s n o na h r a n j i v i m p o d l o g a m a (za: Ascochyta spp., Fusarium spp,, bakterije itd.), najprikladnije su za odredivanje duboke, unutranje zaraze patogenim gljivicama i bakterijama koje sporo rastu; 3. uzgoj u p i j e s k u i z e m l j i (za: Ascochyta spp., Fusarium spp., Rhizoctonia solani, bakterioze, viroze itd.), za dokazivanje bolesti kojima se simptomi javljaju tek u fazi mladih biljica na kotiledonima, prvim listovima, bazi stabljike ili korijena; 4. metoda ispitivanja zaraze u z g o j e m u p o l j u za ispitivanje prisutnosti karantenskih bolesti u tzv. karantenskim poljima; 5. metode dokazivanja virusa koji se prenose sjemenom i koje se inae primjenjuju u virusologiji: a) metoda test-biljaka, b) seroloka metoda (precipitacija u tekuem mediju, precipitacija u agarskom gelu i ELISA-test). U posljednjih dvadesetak godina jako su se razvile laboratorijske metode utvrivanja zdravstvenog stanja sjemena. Umjesto tradicionalne izravne laboratorijske analize najmanje 400 sjemenki iz uzorka, prelazi se na neizravne metode dokazivanja prisutnosti patogenih bakterija i virusa, rjee gljivica u uzorku. Ta neizravna testiranja obavljaju se imunolokim i molekularnim metodama (najnovija PCR = polymerase chain reaction). Potreban materijal i reagensi koji se upotrebljavaju u tim testovima esto su dostupni u komercijalnim kitovima, koji se razlikuju po osjetljivosti i specifinosti za pojedine patogene. Standardne metode trae puno rada, vremena za svaku fazu (priprema, inkubacija, determinacija ili analiza) i iskusnog analitiara, o ijoj strunosti ovise konani rezultati, a

nove metode zahtijevaju puno manje rada, rezultati se mogu dobiti ve za 24 sata, pogodne su za automatizaciju, kvalitativne su i kvantitativne i u jednom testu moe se determinirati jedan ili vie patogena. Iako su to metode za ovo tisuljee, veina ih jo mora proi standardizaciju. Na o s n o v i analize z d r a v s t v e n o g stanja s j e m e n a , u s k l o p u s j e m e n s k e kontrole, o d l u u j e se je li s j e m e p r i k l a d n o za sjetvu i o d a b i r e se odgovar a j u i f u n g i c i d za tretiranje s j e m e n a , a k o je to p o t r e b n o . Tretiranje sjemena poznato je ve tri stoljea, a u usporedbi s drugim metodama moe se rei da je to najjednostavnija, ekoloki i gospodarski najprihvatljivija metoda zatite bilja. To je postupak nanoenja pripravka na sjeme ili druge mjere preventivnog suzbijanja irenja biljnih bolesti putem zaraenog sjemena. Razlikujemo kemijske, fizikalne i bioloke naine tretiranja sjemena. Osim pravog sjemena, tretiramo i sadni materijal npr. gomolje krumpira. U kemijskom tretiranju primjenjuju se razni kemijski spojevi koji imaju baktericidno, rjee virocidno, a najee fungicidno djelovanje. Za suzbijanje bakterija na povrini sjemena u svijetu se sjeme povra moi u kiselinama ili izbjeljivaima (najee NaClO) odredene koncentracije i propisano vrijeme. Rjee se primjenjuju virocidi, npr. Na^PO^ za suzbijanje kontaminacije sjemena rajice s TMV. U proizvodnji sjemena za tretiranje se najee primjenjuju fungicidi. Fungicid za tretiranje sjemena mora djelovati fungicidno ili bar fungistatiki na prisutne gljivice, te imati zatitno djelovanje i nakon sjetve da bi suzbio infekciju sjemena ili mladih biljica u kritinom razdoblju od gljivica iz tla. Prema postojeim propisima (Pravilnik o vrstama poljoprivrednog bilja ije sjeme mora biti tretirano fungicidom, NN 74/01) sjeme povra ne mora biti tretirano prije sjetve, no Mjerila u Pravilniku o obveznom zdravstvenom pregledu usjeva, sjemena i sadnog materijala (NN 53/91) odreduju doputeni postotak uzronika bolesti na sjemenu u prometu. Za odabir odgovarajueg fungicida za tretiranje sjemena potrebno je znati: 1. rezultate analiza zdravstvenog stanja sjemena - dakle koje su gljivice prisutne u kojem postotku i tono gdje na sjemenu (na povrini, plie ili dublje u sjemenoj lupini ili u unutranjosti sjemena), 2. mehanizam djelovanja svih aktivnih tvari u prometu u Hrvatskoj, 3. spektar njihove djelotvornosti (tablica 2.), te 4. uinke prije i nakon sjetve (tablica 3.). Prema mehanizmu djelovanja fungicide dijelimo na kontaktne i sistemine. Kontaktne fungicide ine preparati (tiram, kaptan, mankozeb, iprodion, djelomino derivati kinolina, PCNB; fludioksonil i dr.) koji suzbijaju mikrofloru na povrini sjemena i u neposrednoj blizini sjemena u tlu. Veina ih spreava procese staninog disanja gljivica. Osjetljivost pojedinih kultura prema tim preparatima je razliita. Sistemini fungicidi (benomil, fosetil-Al, karbendazim, karboksin, metalaksil, tiabendazol itd.) jesu fungicidi koji su pronaeni u posljednja tri desetljea. Dopiru svojim djelovanjem i do mjesta unutarnje zaraze. Mehanizam njihova djelovanja sastoji se od dezorganizacije jedne ili vie faza u metabolizmu stanice

gljivica koje suzbijaju. Fungicidna doza sistemika znatno je nia od fitotoksine. Pripadaju u grupe manje otrovnih preparata. Negativna se svojstva sisteminih fungicida oituju u vrio uskom spektru djelovanja na gljivice uzronike bolesti te u mogunosti pojave rezistentnosti uzronika, a i dosta su skupi. Upotreba sisteminih fungicida opravdana je pri dubokoj zarazi sjemena koja se ne moe suzbijati kontaktnim fungicidima. U svijetu postoji mnogo vei izbor fungicida za tretiranje sjemena povra nego u Hrvatskoj. Razloge treba traiti u malim koliinama potrebnim za tu namjenu, a stoga, i razumljivo, slaboj zainteresiranosti stranih proizvoaa fungicida za dobivanje dozvole za tretiranje sjemena pojedinih vrsti povra u Hrvatskoj. U nas se jedino tiram primjenjuje za tretiranje svih povrtnih vrsta, ukljuujui i kulture sitnog sjemena. Preparati na osnovi kaptana imaju dozvolu samo za sjeTablica 7. Djelotvornost fungicida na patogene v a n i j i h vrsta s j e m e n a povra Vrste sjemena Patogen
Colletotnchum lindemuthianum

Djelatna tvar fungicida

Grah

Graak

kaptan, karbendazim + bakrenihidroksikinolat*, tiabendazol* kaptan, Fusarium spp. karbendazim + bakrenihidroksikinolat*, PCNB*, tiabendazol*, tiram Pythium spp. kloroneb*, metalaksil* Rhizoctonia solani azoksistrobin*, kloroneb*, PCNB*, kloroneb* Sderotium rolfsii azoksistrobin*, kaptan*, karboksin*, tiram* pale klice cimoksanil + mefenoksam + fludioksonil*, kaptan, kaptan + karbendazim + fosetil-Al*, karbendazim*, karbendazim + bakrenihidroksikinolat*, Ascochyta spp. karbokkarboksin + tiram*, ofurace + folpet*, prokloraz*, tiabendazol* tiram, kaptan, karbendazim + bakrenihidroksikinolat*, Fusarium spp. tiabendazol* cimoksanil + mefenoksam + fludioksonil*, Peronospora viciae kaptan + karbendazim + fosetil-Al*, ofurace + folpel* Rhizoctonia solani azoksistrobin* azoksistrobin*, cimoksanil + mefenoksam + fludioksonil*, kaptan*, kaptan + karbendazim + fosetil-Al*, pale klice karbendazim + bakrenihidroksikinolat*, karboksin + tiram*, ofurace + folpet*, tiram*

Vrste sjemena

Patogen
Fusarium 5pp. Phoma sp. Helminthosporium solani Rhizoctonia solani

Djelatna tvar fungicida

imazalil + tiabendazol*, fludioksonil*, tiabendazol* imazalil + tiabendazol*, tiabendazol*, tiofanat-metil* pencikuron + tolilfluanid* benomil*, flutolanil*, flutolanil + mankozeb*, iprodion, mankozeb*, mepronil*, pencikuron, pencikuron + tolilfluanid*, tiabendazol*, tolklofos-metil* tiram iprodion*, karbendazim*, karbendazim + bakrenihidroksikinolat*, tiram* iprodion*, karbendazim*, karbendazim + bakrenihidroksikinolat* iprodion*, karbendazim*, karbendazim + bakrenihidroksikinolat*, karbendazim*, tiofanat-metil*, fenpropimorf*, tiram* karbendazim + bakrenihidroksikinolat* tiram*, captan* iprodion*, maneb + tiofanat-metil*, procimidon*, prokloraz*, tiofanat-metil* maneb + tiofanat-metil*, prokloraz*, tiofanat-metil* iprodion* tiram* tiram, iprodion* tiram tiram* iprodion* tiram* oksadiksil* tiram* tiram* kaptan*, mankozeb*, tiram* tiram* oksadiksil* himeksazol*, kaptan*, tiram*

Krumpir

Alternaria brassicicola Alternaria spp.

Kupusnjae Botrytis cinerea

Phoma lingam Sderotinia sderotiorum pale klice Botrytis sp^.

Luk

Mrkva Perin Celer Paprika Rajica Salata pinat

Fusarium spp. Sderotinia sderotiorum pale klice Alternaria spp. Fusarium spp. pale klice Alternaria daud pale klice Pythium spp. pale klice pale klice pale klice pale klice Phythium spp. pale klice

* preparati djelotvorni po literaturi, koji nemaju u nas dozvolu za primjenu za tu svrhu

me graha i graka, a preparati na osnovi iprodiona i pencikurona za tretiranje gomolja krumpira. Hrvatska uvozi veinu sjemenena potrebnog za proizvodnju povra. Iznimno se moe uvesti sjeme koje je tretirano djelatnom tvari koja nema dozvolu za promet i primjenu u Republici Hrvatskoj, uz uvjet da djelatna tvar ima dozvolu za tu namjenu u zemljama Europske unije i uz pozitivno miljenje Zavoda za zatitu bilja u poljoprivredi i umarstvu Republike Hrvatske o opravdanosti primjene toga sredstva. Obino su fungicidi koji se primjenjuju za tretiranje sjemena obojeni (naee crvenom bojom) da bi se izbjegle mogue zamjene, a i taj podatak mora biti naveden u deklaraciji, koja je tiskana na ambalai sjemena. Tablica 8. Uinak fungicida p r i j e i poslije sjetve o v i s n o o metodi tretiranja Zadravanje preparata na Metoda tretiranom tretiranja sjemenu TEKUI P R E P A R A T I Primarni uinak (prije sjetve) Sekundarni uinak (poslije sjetve)

Moenje u otopini ili malo ili nita, neki pre- praktino sav uinak u nema ga ili je malen iz adsorbiraparati mogu biti adsor- trenutku moenja suspenziji nog preparata birani Muljanje (slurry metoda) znatne koliine, ovisno glavni uinak tijekom malen ili prilian tretiranja difuzijom i hla0 adhezivnosti pljenjem

Vlaenje koncentrira- ostatak na povrini ovi- glavni uinak tijekom malen ili prilian nom, obino volatil- si o koliini upotrijeblje- tretiranja i skladitenja difuzijom i hlapljenjem nom tekuinom ne koncentracije

PRAIVO
Zapraivanje sjemena znatna koliina, ovisno praktino ga nema, osim sav uinak pod o adhezivnosti prepara- od volatilnih preparata utjecajem vlage iz tla ta i koncentraciji aktivne tvari u njemu Piliranje sav preparat u peleti oko nema uinka sjemena nita sav uinak

FUMIGACIJA
Fumigacija sav uinak tijekom treti- nema uinka ranja sav uinak tijekom treti- nema uinka ranja

TRETIRANJE VRUOM VODOM

Tretiranje vruom vodom nita

Iz svega izloenog vidi se da nema idealnoga fungicida, te od raspoloivih preparata treba odabrati onaj koji djeluje na to iri spektar parazitskih i saprofitskih gljivica koje se prenose sjemenom i onih koje poslije sjetve napadaju sjeme i klicu. Da bi se proirila djelotvorost, esto se u pripravcima kombiniraju dvije ili vie djelatnih tvari. Fungicid ne smije biti otrovan za biljke i oteivati klicu u vrijeme klijanja ili negativno djelovati na vitalnost embrija ako je sjeme dulje uskladiteno. Isto tako mora imati to je mogue manju otrovnost za ljude i ivotinje. Poeljno je da preparat dolazi u razliitim formulacijama, to omoguuje tretiranje razliitim metodama, no bez obzira na metodu, prianjanje treba biti jednakomjerno, a cijena fungicida prihvatljiva. Vani su jaina zaraze i svojstva kulture ili sorte povra, vrijednost proizvodnje, kakvoa i cijena sjemena, te injenica da se potrebne koliine zaraenog sjemena ne mogu zamijeniti zdravim sjemenom iste kvalitete. Suvino j e naglaavati d a s l a b o k l i j a v o s j e m e n e m o e aktivirati najb o l j i p r e p a r a t ili d a j e n a zdravo, kvalitetno s j e m e u i n a k n a j b o l j e g preparata m i n i m a l a n . Tretiranje sjemena treba biti izvedeno kvalitetno i mora osigurati: 1. dobro i jednolino prekrivanje povrine sjemena, 2. tonu, istu potrebnu dozu za svako sjeme i 3. Ijepljivou i sposobnou prianjanja preparata fungicid se mora zadrati na sjemenu i tijekom uvreavanja, transporta i sjetve. Za provjeru kakvoe tretiranja primjenjujemo, sukladno Pravilniku o vrstama poljoprivrednog bilja ije sjeme mora biti tretirano fungicidom (NN 74/01), sljedee metode: 1. vizualnu ocjenu jednolinosti pokrivanja preparata dodanom bojom (skala 0-4), 2. vizualnu ocjenu intenziteta boje (skala 1-3), 3. odredivanje doze fungicida na sjemenu kemijskim metodama i 4. za praksu najbolji tzv. biotest, kvalitativna i kvantitativna metoda, koja se temelji na reakciji osjetljivog mikroorganizma na fungicid. Tretirano sjeme stavlja se na hranjivu podlogu u petrijevkama s jednolino rasporeenim test-mikroorganizmom. Oblik i veliina inhibicijske zone, to se stvara oko tretiranog sjemena, daje jasnu sliku kakvoe tretiranja s obzirom na pokrivanje povrine sjemena i dozu po jednoj sjemenci. U svijetu se, osim izravnog nanoenja fungicida na povrinu sjemena, sve vie obavlja piliranje sjemena povra i provode novije metode, kao oblaganje sjemena (" film coating") i inkrustacija. Prednost je piliranja u pravilnom obliku (mala kuglica) i jednakoj veliini svake pelete u kojoj moe, osim fungicida, biti, ako je potrebno, i insekticid i mikroelementi. Uniformnost i oblik omoguavaju laku i preciznu sjetvu. U metodi oblaganja sjemena nosa sredstva za zatitu bilja jest tekui adhezivni polimer (polimerni priljepljiva) kojim se prska sjeme u struji hladnog ili toplog zraka. Ve tijekom tretiranja naneseni se sloj (" film") osui. Ta obloga ne

utjee na klijavost, a sjeme dobiva glatku povrinu i poveava mu se sipkavost, to olakava sjetvu. Inkmstacija je postupak izmeu piliranja i oblaganja sjemena. Inkmstacijska, obojena mjeavina, kojom se pune neravnine na sjemenu da bi se olakaala sjetva i postigla vea preciznost sjetve, sadri i fungicid. Uz kemijske metode suzbijanja gljivica, u mnogim zemljama suzbijaju se bakterioze primjenom antibiotika za tretiranje sjemena. Najee su to preparati na osnovi streptomicina. U Hrvatskoj nije dozvoljena primjena antibiotika za tu namjenu. Osim kemijskih metoda za suzbijanje bolesti koje se prenose sjemenom, u svijetu se rabe i fizikalne metode, a provodi se i bioloka borba. U fizikalnim tretiranjima najee se primjenjuje termiki postupak (moenje u toploj vodi, tretiranje vodenom parom ili toplim zrakom), zatim energija elektrona i u novije vrijeme mikrovalne penice. Moenje u toploj vodi radi suzbijanja unutarnje zaraze raznim patogenim vrstama primjenjuje se od 1920.godine, a danas se provodi za suzbijanje baketerija koje se prenose sjemenom povra (Xanthomonas campestris pw. campestris, Xanthomonas campestris pv. vesicatoria, Clavibacter michiganensis pv. michiganensisidv.) te za suzbijanje raznih uzronika bolesti u sjemenu i na sjemenu za ekoloku proizvodnju povra. Prema toj metodi sjeme se dri u vodenoj kupelji u vreici od rijetkog platna na preporuenoj, konstantnoj temperaturi dovoljnoj za suzbijanje uzronika bolesti, a nioj od temperature koja bi otetila sjeme. Termika obrada traje tono propisano vrijeme za pojedinu vrstu sjemena (celer, cvjetau, kupus, papriku, rajicu, salatu, pinat i dr.) i nakon toga se sjeme hladi pod tekuom vodom i sui. Ako je temperatura vode nia od propisane ili moenje krae, tretiranje nee suzbiti unutarnju zarazu. Ako je temperatura malo via ili moenje dulje traje, smanjuje se klijavost tretiranog sjemena. Postoji razlika u osjetjivosti pojedinih vrsta na termiko tretiranje sjemena. Napose su osjetljive Cucurbitaceae, a osjetljivost se u svih vrsta poveava sa starou sjemena. Tretiranje vodenom parom ili toplim zrakom temelji se na istim naelima, no sjeme ne treba poslije suiti i moe se primjenjivati i na vrstama u kojih bi moenje izazvalo boranje povrine sjemena ili bi se sjeme sljepilo u grudastu masu. Dozvoljena je samo jednokratna termika obrada sjemena. Prema literaturi to sjeme ne podnosi dulje skladitenje i treba ga ubrzo posijati i jo dodatno tretirati fungicidom s protektivnim djelovanjem. Bioloka borba temelji se na antagonizmu, antibiozi, kompeticiji ili parazitizmu na uzronicima bolesti koji se prenose sjemenom. U SAD i europskim, rjee u drugim, dravama, postoje komercijalni bioloki pripravci za tretiranje sjemena. U 1999. godini 84 % tih pripravaka bilo je na osnovi bakterija (rodovi: Bacillus, Enterobacter, Pseudomonas i Streptomyces), a samo I6 % na osnovi gljivica (rodovi: Cladosporium, Ectomycorrhizae, Gliocladium, Phomopsis i Trichodermd). Poznato je da Bacillus subtilissuzbija Alternaria spp. Aspergillus spp., Fusarmmspp., Rhizoctonia solani, Sclerotinia sp., Streptomyces scabies \ Verticillium

spp. u preparatima se Pseudomonas cepacia rabi protiv Fusarium spp., Pythium spp. i Rhizoctonia solani, a Gliocladium virens protiv Pythium spp. i Rhizoctonia solani. Bioloki preparat za tretiranje sjemena Brassicayxsi^i, krastavaca, krumpira, paprike i rajice s Pythium oligandrum suzbija: Alternaria spp., Botrytis spp., Fusarium spp., Pythium spp., Phytophtora spp., Rhizoctonia solani i dr. Gljivica Trichoderma harzianum i druge iz istog roda paraziti su na Botrytis cinerea, Fusarium spp., Pythium spp., Rhizoctonia solani, Sclerotinia sp., Sclerotium rolfsiiii Verticillium spp. Naveli smo samo neke poznatije primjene biopreparata za tretiranje sjemena koji se razvijaju od osamdesetih godina prolog stoljea, a intenzivno posljednje desetljee. Budui da prijenos bolesti sjemena uzrokuje daljnje irenje bolesti u usjevu, dugogodinjim radom utvrdili smo: Dobra aprobacija, provjera klijavosti i energije klijanja, ispitivanje istoe sjemena, postotka vlage u njemu i apsolutne mase, zatim analize zdravstvenog stanja sjemena uz upotrebu suvremenih metoda i pravilan odabir fungicida prema rezultatima tih analiza uz provjeru kakvoe tretiranja, jedini su pravi put u suzbijanju bolesti povra koje se prenose sjemenom. Sve n a v e d e n e uvjete zadovoljit e m o s a m o sjetvom deklariranog sjem e n a povra n a b a v l j e n o g u originalnoj i zatvorenoj ambalai.

Vni. TETNICI RAZUCITIH VRSTA POVRA

tetnici u tlu

(injaci ili klisnjaci - Elateridae, grice hruta - Melolontha melolontha i drugih hruteva, rovac - Gryllotalpa gryllotalpa). Ubrajaju se u najvanije tetnike mnogih vrsta povra. Zbog slinih teta, a posebice slinih metoda suzbijanja, obraujemo ih zajedniki. Opis. Odrasli je klisnjak kornja tamne boje, dugoljasta tijela, dugaak 7-11 mm; kad padne na leda, moe skoiti (klisnuti) i pasti na noge. Njegove liinke nazivaju se injacima, zbog uskog, tvrdog tijela, dugakog do 27 mm, ute boje. Klisnjaka ima u nas vie vrsta, koje imaju razliite zahtjeve i biologiju. No sve vanije vrste pripadaju rodu Agriotes ilineatus, ustulatus, sputator Ud).

SI. 65. Klisnjak Si. 64. injaci

Odrasli je hrut kornja smea tijela, dugaak 20-25 mm. Osim obinog i izrazito najeeg svibanjskog hruta, ima jo nekoliko vrsta manjih hruteva. Liinke hruteva nazivaju se gricama. Grice imaju savinuto tijelo bijele boje s izraenom smeom glavom i tri para vrlo razvijenih nogu. Grice obinog hruta narastu do 50 mm. Rovac je veliki kukac, dug do 5 cm, utosmede boje, s izraenim nogama kopaicama. Liinke su sline odraslom obliku. Na vlanim zemljitima mogu tetiti i liinke komara {Tipula vrste).

si. 66. Grice

SI. 67. Majski /^mfKprema "Bayer")

Na napadnutom polju ti tetnici izgrizu sjeme ili klice u tlu; stoga biljke ne niu i sklop je prorijeen. Ve izniklim biljkama moe biti progrien vrat korijena ili oteeno korijenje pa ute, venu i ugibaju. U gomoljima krumpira injaci prave uske hodnike, grice prave povrinski izgrizena plia udubljenja, a rovac pravi dublja udubljenja. Na dobro obraenom tlu prisutnost rovca vidljiva je po hodnicima koje pravi tik ispod povrine tla i tako je malo nadigne. Vanost. tetnicima u tlu osobito pogoduju uvjeti u kojima se uzgaja povre, a rado se hrane i gomoljima krumpira. Stoga se ubrajaju u najvanije tetnike povra. Prorijeduju sklop i slabe preostale biljke, pa uzrokuju znatno smanjenje priroda. Snizuju i kvalitetu korjenastog i gomoljastog povra jer se oteeni (nagrizeni, izbueni) gomolji krumpira, korijeni mrkve i celera itd. ne mogu staviti u promet. I kuna potronja takva povra oteana je, jer oteene gomolje i korijenje napadaju gljivice i bakterije, a otpad je velik. Biologija i ekologija. Postoje razlike u biologiji pojedinih vrsta klisnjaka koje se tek sada istrauju. Stoga e se prikazati samo okvirni podaci o biologiji. Odrasli klisnjak zadrava se na cvijetovima i ne pravi tete. Privlae ga gusto obrasle povrine, kao to su livade i panjaci, lucerita i djetelita, ali i strna ita te zakorovljeni usjevi. Na takvim povrinama odlae jaja u tlo. Nakon 15-30 dana izlaze liinke, koje cijeli ivot provode u tlu, hranei se korijenjem razliitih kulturnih i korovskih biljaka. Razvoj liinki traje 24 godine. U tlu se kreu horizontalno i vertikalno. Horizontalna migracija nastaje zbog traenja hrane, koju liinka nalazi idui tragom ugljinog dioksida to ga izluuje korijenje. Stoga je Sl. 68. Rovac teko nai liinke injaka na sasvim golom di-

jelu parcele, npr. ondje gdje su ve sve biljke unitene; one se nalaze samo na rubovima takvih pljeina uz jo ive biljke. Vertikalna migracija nastaje kad liinke pred hladnoom (pred zimu) i pred jakim isuivanjem povrine tla (ljeti) bjee u dublje slojeve tla, iz kojih se, im nestaju uvjeti zbog kojih su se povlaile u dubinu, opet vraaju u povrinske slojeve, gdje ima najvie korijenja. Kad se tlo zagrije preko 4,5 vraaju se prema povrini. Razmnaanju injaka pogoduju vlanija tla, pa su najbrojniji u naim zapadnijim krajevima i uz rijeke (Posavina, Pokuplje, neka kraka polja). U suhim uvjetima isti broj injaka pravi vee tete nego u vlanim uvjetima jer tada jae napadaju sonije dijelove biljaka (gomolje, mesnato korijenje, vrat korijena). Najvee tete prave injaci rijetkim usjevima unutar kojih su korovi temeljito suzbijeni, jer se u tim usjevima koncentriraju na preostale kulturne biljke. Polifagnost liinki znatno smanjuje tetnost na zakorovljenim povrinama. Najvaniji prirodni neprijatelji injaka jesu kornjai iz porodice traka. Obini hrut u nas je najei u brdskim krajevima juno od Save, ali i Sl. 69. Liinka komara (snimio M. okolici Zagreba, Virovitice i Poege. Maceljski) Odrasli hrutovi javljaju se koncem travnja, a hrane se liem voaka i drugih liara. U nekoliko navrata enka odlae jaja u tlo, najradije u tlo koje nije previe zbijeno, dakle u oranice i vrtove. Liinke itav ivot provode u tlu. Razvoj grica traje 2-3 godine, a u godini masovnog leta hrutova, tj. u prvoj godini razvoja, grice ne prave gotovo nikakve tete (jo su malene). Znatno vee tete prave u drugoj godini razvoja, dakle u godini nakon masovnog leta, a najvee tete prave na poetku tree godine. U polovici tree godine kukulje se i daju mladog hruta, koji prezimi, te u proljee etvrte godine izlazi iz tla, i tako se itav ciklus ponavlja. Za razvoj hruta, dakle, potrebne su tri godine, no u nekim viim podrujima i etiri godine. Pojavi obinog hruta pogoduju podruja ili niz godina s jaim oborinama. Rovac prezimljuje u raznim razvojnim stadijima, no najee kao odrasla liinka, u stajnjaku, klijalitu ili na drugim toplijim mjestima, katkad i do 1 m duboko u tlu. Odrasli kukci javljaju se u lipnju i srpnju, esto izlaze na povrinu tla, gdje se pare. enke odlau jaja u Si. 70. Prerezgomolja oteenog injacima tlu na dubini veoj od 10 cm, esto na (snimio M. Maceljski)

II
+++ +++

III
+++

IV
+++

V
++

VI

VII

VIII

IX

XI.

XII

oo ooo ooo ooo ooo ooo ooo

ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo
+++ +++ +++ +++ ++ +++ +++ +++ +++

si. 71. Fenogram najeeg razvoja obinog hruta

30-50 cm dubine. Jedna enka odloi 300-600 jaja. Liinke se ubrzo razilaze, kopajui hodnike u raznim dubinama. Hrane se i ivotinjskom hranom, a bilje esto pregrizaju jer smeta njihovu kretanju u hodniku iskopanom plitko ispod povrine tla. Zatita. tetnike u tlu treba suzbijati prije sadnje krumpira i sjetve drugog povra, dakle preventivno. Kad iznikli usjev napadnu ti tetnici, pomoi vie nema. Stoga u svim podrujima gdje se ta skupina tetnika javlja i bar povremeno nanosi tete, treba pregledati tlo prije sjetve ili sadnje, i na osnovi rezultata toga pregleda odluiti o potrebi zatite. Tlo se pregledava najee u proljee, prije sjetve ili sadnje, no ako se biljke siju ili sade vrlo rano, moe se tlo pregledati ve u jesen. Na svakoj parceli treba iskopati nekoliko jama velikih 25 x 25 cm i dubokih jednu lopatu. Iz tih se jama izbaci sva zemlja na rasprostrtu foliju ili razrezanu vreu od gnojiva, rukama se drobi i pregledava ima li tetnika koji ive u tlu. Na malim jednolinim parcelama dovoljno je iskopati pet takvih jama, a na veim parcelama ili na parcelama na kojima su bile razliite pretkulture treba iskopati vie jama. Potreban broj jama na veim parcelama: na parcelama velikim 1-5 ha barem 8 do 14 jama, od 5 do 10 ha - 10-16 jama, a preko 10 ha - 16-24 jama.Potrebno je vie jama ako su parcele nejednoline. Svi sabrani injaci, grice ili drugi tetnici na nekoj parceli, stavljaju se u posude sa 70 % alkohola (pirita), te se poslije prebroje. Ukupni broj tetnika jedne skupine, npr. injaka, pomnoi se sa l6 (jer je povrina jame esnaestina jednog etvornog metra) i podijeli s brojem jama iskopanih na parceli; tako se dobije brojnost tetnika po etvornom metru. Rovac se esto ne moe pronai kopanjem jama; najbolje je prilikom oranja procijeniti njihov broj (plugom se rovci izbacuju iz tla), odnosno prilikom kopanja jama procijeniti taj broj po broju hodnika. Brojnost injaka moe se utvrditi i ukopavanjem klopki za injake. To su plastini lonii za cvijee s izbuenim dnom u koje se stavlja aka sjemena penice i kukuruza. Lonci se ukapaju u tlo to dalje od roka sjetve. Sjeme klija, razvija CO^ koji privlai injake te oni ulaze u lonce. Tik prije sjetve lonci se vade, njihov se sadraj ili odmah pregledava ili stavlja u Tulgrenove lijevke te utvruje broj injaka.

Najnovije feromonske klopke privlae klisnjake te se na osnovi njihova broja moe procijeniti brojnost injaka. Postavljavljanjem veeg broja klopki i velikim ulovom smanjuje se brojnost tetnika. Feromoni su strogo specifini, pa za svaku vrstu postoji drugi feromon. Za njihovu primjenu, stoga, treba poznavati vrstu dominantnu na nekoj povrini na koju se eli postavljati klopke. Zatita primjenom insekticida potrebna je kod prekoraenja praga odluke (kritinog broja) tetnika. Orijentacijski prag odluke za povre iznosi: za injake u humidnim podrujima 3-5 na m^, a 2-4 na m^ u aridnim podrujima, za grice hruta 2-3 na m^, a za rovca 0,25-0,5/m^. Za suzbijanje tetnika u tlu u krumpiru i povru mogu se insekticidi upotrijebiti prije sjetve ili sadnje tako da se irom rasipaju insekticidne granule po itavoj povrini, mijeajui insekticide s tlom do 3-8 cm dubine. Na usjevima mrkve, krumpira i jo nekih vrsta povra mogu se granulirani insekticidi posebnim depozitorima, montiranim Sl. 72. Klopke za injake (prazne, sa sjemenom, dopunjeneperlitom) na sijaicu (sadilicu), sipati samo u redove uz sje(snimio D. Berti) me ili blizu njega. Na malim povrinama mogu se ti insekticidi sipati rukom (u rukavici) iz neke posude uz gomolj ili sadnicu. Neki se insekticidi prskaju po itavoj povrini takoer uz neposrednu inkorporaciju u tlo prije sjetve ili sadnje, a jednostavnom prilagodbom prskalice mogu se primijeniti i u traku istovremeno sa sjetvom. Od insekticidnih granula na krumSi. 73. Feromonska klopka za klisnjake piru i veini vrsta povra mogu se upo(snimio D. Berti) trijebiti Dursban G-7,5 i Finish G-7,5 (irom 0,5-0,6 kg/ar, u redove 150-200 g/ar), u krumpiai, kupusnjaama, mrkvi i luku Volaton G-5 % (irom 0,8-1 kg/ar, u redove 200-300 g/ar) i Volatonizirano gnojivo 15-15-15 s 1 % foksima (irom 3-4 kg/ar, 1,5-2 kg/ar u redove), a samo u krumpiru Geocid G-5 (u redove 200300 g/ar). Pri primjeni u redove krumpira preporuuje se tretirati traku iro- Si. 74. Sedmodnevni ulov jedne vrste klisnjaka ku dvadesetak cm da bi se unitili tetu feromo7ukoj klopki {smmio D. Berti)

nici u zoni cijele kuice. No zbog kasnije migracije injaka iz netretiranih dijelova, kad insekticid ve izgubi svoju uinkovitost, taj nain zatite krumpira daje samo djelomini uspjeh. Za prskanje se mogu primjenjivati ovi insekticidi: Dursban E-48, Pirifos-EC, Pyrinex 48 EC ili Einish E 48 (irom 60-80 ml/ar, u traku 20-30 ml/ar), a u brazde pred sjetvu krumpira Confidor SL 200 (100 ml/ar). Za namakanje presada kupusnjaa dozvolu ima Confidor SL 200 u koncentraciji 0,1 % 15 minuta. Krumpir se moe donekle zatititi od tetnika u tlu i sadnjom gomolja tretiranih imidaklopridom. Za tretiranje gomolja krumpira namijenjenog sadnji primjenjuje se Gaucho ES 350 (50-100 ml/100 kg gomolja) ili Prestige ES 290 (uz imidakloprid sadri i fungicid pencikuron protiv bijele noge) u dozi od 100 ml na 100 kg krumpira. Gomolji se mogu tretirati tako da se rasprostru na foliju i prskaju uz okretanje podizanjem aibova folije ili, to daje slabiji razultat, da se posade u brazdu i tamo prskaju runom prskalicom. Najbolji je nain prskanje gomolja na sadilici u vrijeme sadnje, za to su potrebne manje preinake na sadilici i uporaba traktorske prskalice. Pri zatiti kaimpira tretiranjem sjemenskih gomolja postie se smanjenje teta od injaka samo od napada u poetku vegetacije. Novo stvoreni (mladi) gomolji neto udaljeniji od starog gomolja ne mogu biti zatieni ovim nainom zatite. Samo se iznimno mogu smanjiti tete na ve izniklim biljkama rasipanjem spomenutih granula oko biljaka, zalijevanjem biljaka ili prskanjem tla oko SL 75. Ureaj za prskanje gomolja pri sadnji biljaka sredstvima za (snimio D. Berti) prskanje. Granulati i sredstva primijenjena prskanjem moraju se motikom umijeati u tlo to blie ugroenim biljkama, a ako se zalijeva to nije potrebno. Napad hrutova moe smanjiti unitavanje odraslih hrutova na vokama i liarima. No uspjeh se postie samo ako u tome sudjeluju svi proizvoai nekog podruja. Rovac se od kraja svibnja do kolovoza moe suzbijati i rasipanjem tvorniki napravljenog mamca Mesurol (50 g/ar). Rovac se moe dosta uspjeno suzbijati i bez upotrebe kemijskih sredstava. U jesen se na vie mjesta u vrtu zakopa stajskoga gnoja i ta se mjesta oznae. Radi 164

mi

topline u taj e se gnoj uvui brojni rovci, koje treba unititi na koncu zime, prije nego zatopli. I prilikom oranja brojni rovci izbace se na povrinu te se mogu lopatom ubiti. U klijalita se mogu ukopati posudice s vodom 2 cm ispod razine tla. Na sve etiri strane od tih posudica ukopaju se letve. Kad rovac, pravei hodnik plitko ispod povrine tla, dode do letve, krenut e uz letvu, pa ako krene u smjeru posudice, upast e u nju. Intenzivna obrada unitava brojne tetnike u tlu. Optimalni rokovi sjetve odn. sadnje, kao i druge agrotehnike mjere, omoguuju biljkama da izbjegnu dio teta odn. da se oporave.
Sovice p o z e m l j u e

(usjevna sovica - Agrotis segetum, sovica i p s i l o n - Agrotis ypsilon, proljetna sovica - Euxoa temera i dr.) Opis. Sovice su noni leptiri. Gusjenice tih vrsta zovu se pozemljue ili podgrizajue sovice, jer se preko dana zadravaju plitko u du, a u sumrak poinju nagrizati biljke sasvim uz povrinu da ili neto iznad nje. Gusjenice su sive boje, glatka tijela, prilikom dodira smotaju se u kolut. Narastu do 45 mm. Po gusjenicama teko se razlikuju pojedine vrste. Vanost. Sovice pozemljue proirene su u svim naim podaijima. Najee oteuju kupusnjae, ali i salatu, luk, krumpir i dr. Napadnute biljke pregriene su pri zemlji ili oteene tako da ute i sue se. Krumpiru bue gomolj. Jaina napada vdo je razliita u pojedinim godinama. Budui da se gusjenice hrane i korovima, jednaki broj gusjenica napravi mnogo veu tetu na nezakorovljenom usjevu nego na zakorovljenom. Meutim, korovi privlae leptire pa je brojnost gusjenica obino vea na zakorovljenim povrinama. Prodrljivost gusjenica raste geometrijskom progresijom u odnosu na njihov razvoj. Stoga je za pravovremenu zatitu vano uoiti poetak pojave gusjenica, dok su one duge oko 1 cm, a tete malene. Naime, odrasle gusjenice mnogo su otpornije na veinu insekticida pa je suzbijanje kasnijih razvojnih stadija manje uspjeno. SI. 76. Sovice pozemljue (prema "Bayer") Biologija i ekologija.
Usjevna sovica {Agrotis segetum) prezimi u tlu kao odrasla gusjenica, koja se na poetku proljea kukulji te ne pravi tete. Leptir se javlja koncem svibnja, a napad gusjenica p r v o g pokoljenja zbiva se u lipnju. Koncem srpnja i poetkom kolovoza leptiri o v o g pokoljenja lete i odlau jaja na obrasle povrine. Gusjenice d r u g o g pokoljenja javljaju se najee u rujnu, te, poto nakon intenzivne ishrane odrastu, odlaze dublje u do na prezimljenje. Dakle, ta vrsta ima dva pokoljenja u godini.

Si. 78. tete od gusjenica sovica (desno) iinjaka (lijevo) 7m krumpiru (snimio D: Berti)

Sovica ipsilon {Agrotis ypsilon) prezimljuje kao odrasla gusjenica ili kukuljica u tlu, no velik broj leptira dolijee u nae krajeve s juga. Stoga su pokoljenja isprepletena te od svibnja pa do jeseni traje napad gusjenica. Ima najee tri pokoljenja, u junim podrujima i vie. Najea je tetsi. 77. Leptir usjevne sovice na vrsta u naim podrujima. Proljetna sovica (Euxoa temerd) prezimi kao mala gusjenica u ljuski jaja. Stoga se prva od svih pozemljua u proljee poinje hraniti. Najvee su tete tijekom travnja. Ima jedno pokoljenje godinje. Leptiri sovica hrane se na cvjetovima korova, pa je i odlaganje jaja najvee na zakorovljenim povrinama. Proljetnoj sovici pogoduje toplo i suho vrijeme, a sovici ipsilon toplo i vlano vrijeme. Openito sovicama pogoduje toplo i suho vrijeme dok leptiri lete, a vlano vrijeme u vrijeme odlaganja jaja i razvoja gusjenica.
Zatita. Gusjenice sovica pozemljua vrlo su otporne prema mnogim insekticidima, pogotovu kada odrastu, o d n o s n o prijeu 25 mm duljinu. Stoga je potrebno na vrijeme uoiti poetak napada i provesti suzbijanje dok su gusjenice jo malene i teta neznatna.

Prognozna sluba za zatitu bilja trebala bi feromonima pratiti let leptira sovica pozemljua. Gdje se uhvati mnogo leptira, velika je vjerojatnost da e biti odloena brojna jaja, pa treba oekivati jau pojavu gusjenica. Stoga nas praenje leta leptira moe upozoriti da se u nekom irem podruju oekuje jai napad ovog tetnika, i tada redovitim pregledom usjeva treba utvrditi jesu li pojedine povrine napadnute i kada su napadnute. Pregledi tla, radi utvrivanja injaka i drugih tetnika u tlu, mogu posluiti samo kao orijentacija za utvrivanje pojave sovica. Naime, tim pregledima lako se pronalaze odrasle gusjenice usjevne sovice i sovice ipsilon, no one i tako ne prave vie tete, a leptiri koji e se iz njih razviti mogu odletjeti u sasvim druga podruja. Ve prema vrsti povra, dri se da 0,5-2 gusjenice sovica pozemljua po etvornom metru nanose takve tete da je potrebno njihovo suzbijanje. 166

Gusjenice sovica pozemljua suzbijaju se razliitim nainima. Sve mjere suzbijanja, navedene kod tetnika u tlu, smanjuju i napad sovica, a katkad mogu i potpuno sprijeiti tete. Naroito su protiv sovice uinkovita sredstva koja sadre klorpirifos i foksim. Kad se utvrdi napad gusjenica na ve iznikli nasad, tetnici se mogu suzbiti rasipanjem granula Dursbana G-7,5 i Finish G-7,5 (200 g/ar) ili Volatona G-5 % (300-400 g/ar), pred veer oko biljaka, bez njihove inkorporacije. No, ekonominije je biljke zatititi folijarnim prskanjem sredstvima navedenim za suzbijanje lisnih sovica (kod krstaica). Vrlo se uspjeno suzbijaju sovice pozemljue rasipanjem zatrovanih mamaca oko napadnutih biljaka ili ispred fronte irenja napada. Na jedan ar treba 0,5-1 kg mamaca. Mamci se prave od mekinja (10 kg), eera (0,5 kg) i jednog od ovih insekticida: Dursban 48E, Pirifos-EC, Finish E 48 ili Pyrinex 48 EC (0,3 IX Mamce treba rasipati pred veer.
uta k u k u r u z n a sovica

(Helicoverpa armigera) Prije se mislilo da je ta vrsta istovjetna vrsti Heliothis ohsoleta, pa se pod tim imenom javlja u starijoj literaturi. Za Hrvatsku je noviji vaan tetnik, iako je i prije bila mjestimice proirena, napose u junim podrujima. Kao to smo i bili predvidjeli, zatopljenje je pogodovalo irenju ovog tetnika na nova podruja i poveanju njegove brojnosti. Tako su u 2003. g. zabiljeene vee tete na povru i mnogim ratarskim usjevima. Opis. Leptir ima svijetlosmeda krila s tamnijim porubom na stranjim krilima. Raspon krila 3,5-4 cm. Boja gusjenica ovisi o prehrani. Raniji razvojni stadiji su svijetlije boje a kasniji su najee tamna izgleda s usporednim crnim crticama uzdu hrpta i tamnom i svijetom bonom linijom. Narastu do 4 cm duljine. Vanost. Izraziti je polifag. U 2003. g. zabiljeene su vee tete na plodovima rajice u Hercegovini. No napadaju i papriku, krumpir, grah, bob i druge lepirnjae, neke krstaice, salatu te si. 79. Gusjenice ute kukuruzne sovice brojne druge usjeve i nasade. Iz(snimio M. Maceljski)

grizaju lie, cvjetove i plodove u koje se esto ubuuju, a bue i izgrizaju i stabljike biljaka. Zbog veeg broja pokoljenja tete nastaju za cijele vegetacijske sezone, za topla se vremena poveavaju prema jeseni. U zatvorenom prostoru javljaju se redovitije i oteuju povre i cvijee. Jedan je od najpoznatijih svjetskih tetnika pamuka pa se esto naziva pamukova sovica. Biologija i ekologija. Prezimi kukuljica u tlu. Leptir izlazi od kraja travnja. enke odlau mnogo jaja na biljke hraniteljice. Razvoj jaja traje od 3 dana kod 25 C do desetak dana za hladnija vremena. Razvoj gusjenica traje 20-30 dana, ovisno o toplini. Leptiri ive do tri tjedna. U prirodi vrsta ima najee tri, djede dva ili etiri pokoljenja godinje. U zatvorenom prostoru ima pet i vie pokoljenja. Termofilna je vrsta kojoj pogoduju poviene temperature (22-28 C). Zbog velikog utjecaja klimatskih prilika, ali i svojstva migracije, u nas se ubraja u periodine tetnike. Zatita. Temeljitom zimskom obradom tla unitava se dio kukuljica. Pojava leptira ove vrste moe se pratiti uz pomo feromona, a hvataju se i na svijetlo. Primjenu kemijskih insekticida ograniava nepostojanje dozvoljene namjene za ovu vrstu i propisane karence. U inozemstvu se, uz potpuno pridravanje karenca, primjenjuju bioloki (npr. B. t. k.) i biotehniki insekticidi, a iznimno i neki piretroidi i neonikotinoidi. Posebice je oteano suzbijanje gusjenica koje su ubuene u biljne organe. Uinkoviti mogu biti prirodni neprijatelji, osobito osice roda trihograma.
Metlica

(Loxostega / Phlyctaenodes / sticticali) Opis. Gusjenice su zelenkastosive, s crnom glavom, narastu do 25 mm. Leptir je sivosmedi, s rasponom krila 20-25 mm. Vanost. Izraziti je periodini (povremeni) tetnik, masovno se javlja u razmacima od desetak i vie godina. Zadnja masovna pojava zabiljeena je 1975. g. Vrlo je polifagan te se hrani s vie od stotinjak vrsta biljaka. Od povra najee oteuje mrkvu, bostan, luk, ali i drugo povre, osim krumpira i rajice. tete nanosi izgrizanjem lia i plodova. Pri masovnoj pojavi tete su esto totalne. Biologija i ekologija. Odrasle gusjenice prezime u tlu, gdje se u proljee kukulje. Leptir izlijee najee u prvoj polovici svibnja. Uz pomo vjetra moe preletjeti stotine kilometara. enke odlau vie stotina (do 600) jaja u manjim skupinama na razliite biljke, najee korovske. Nakon 4-6 dana izlaze gusjenice, njihov razvoj traje 14-18 dana. Metlica ima tri pokoljenja u godini, gusjenice prvog pokoljenja javljaju se na koncu svibnja i u lipnju, gusjenice daigog pokoljenja u srpnju i na poetku kolovoza, a treeg pokoljenja u rujnu. Gusjenice su vrlo pokretne te se brzo sele na nove povrine. Brojnost metlice vrlo mnogo ovisi o vanjskim imbenicima, naroito o vlazi, koja je potrebna u vrijeme pojave leptira za postizanje spolne zrelosti, te o prirodnim neprijateljima, kojih ima vrlo mnogo. Vjetar moe donijeti golemi broj leptira iz susjednih podruja na sjeveroistoku Hrvatske, gdje vladaju povoljniji uvjeti za pojavu metlice.

Zatita. Zbog toga to se metlica javlja povremeno, veliku ulogu ima pravovremena prognoza, koja je mogua ulovom leptira na lovne svjetiljke, a vjerojatno e se uskoro upotrebljavati i feromoni. Kemijsko suzbijanje potrebno je im se po biljci nade vie od 1-3 gusjenice, ve prema veliini i vrsti biljke. Djelotvorni su bioloki insekticidi koje sadre Bacillus thuringiensis kurstaki(3\^oh\i-W9, Thuricide-HP, Baturad-WP), nadalje insekticidi iz skupine piretroida. Insekticide treba upotrijebiti na poetku napada.
Stabljikina n e m a t o d a

(Ditylenchus dipsaci) Opis. Stabljikina nematoda migratorni je endoparazit. Mujaci i enke crvoliki su, dugi od 1,0 mm do 1,3 mm, s vrio kratkim stiletom. Liinke drugog stadija duge su oko 0,3 mm. Vanost. Stabljikina nematoda kozmopolitska je vrsta, naroito rasprostranjena u umjerenim klimatskim podrujima, gdje je jedan od najopasnijih biljnih nametnika. U Hrvatskoj je utvrena, ali na ogranienim podrujima, pa se stoga i nalazi na A2 listi karantenskih tetoinja bilja. Poznato je oko 20 biotipova ove vrste koji parazitiraju na vie od 450 biljnih vrsta, u njihovim podzemnim dijelovima (gomolji, lukovice) i na nadzemnim djelovima (stabljikama). Osobito je tetna za ove vrste povra: crveni i bijeli luk, poriluk, celer, mrkvu, pastrnjak, perin, rajicu, pinat, grah, graak, krumpir i dr. U Hrvatskoj na podruju Istre, Zagreba, Slavonije i Baranje zabiljeene su velike tete i znatno smanjenje prinosa, pa ak i mjestimino propadanje crvenog i bijelog luka. Napadnute lukovice crvenog luka deformirane su, mekane i spuvaste, a na njihovu prerezu vide se smei koncentrini krugovi koji upuuju na truljenje izazvano naknadnim napadom patogenih mikroorganizama. Listovi zaraenog luka odebljali su, svijeni, uveli i uti. Pri uzgoju sjemenskog luka stabljikina nematoda kree se prema cvjetnim stapkama, gdje infestira cvjetove pa se onda i sjemenke zaraze tom nematodom. U tom sluaju D. dipsaci moze se prenositi i sjemenom. Na napadnutom bijelom luku nisu vidljiva odebljanja niti se uvijaju listovi nego listovi ute, a lukovice su mekaSi. 80. Lukovice crvenog luka zaraene ne, pra;!ne i nisu za sadnju. stabljikom nematodom (prema Sasser) Neki biotipovi stabljikine nematode napadaju i mrkvu, javljaju se zadebljanja na osnovici listova, stabljika je iskrivljena i svijena, a korijen zaostaje u razvoju, raspucan je i posmedi. Isti simptomi javljaju se i u pastrnjaka. Zaraene biljke celera ute, prestaju rasti, a pojavljaju se i odebljanja na stabljici.

Biljke rajice napadnute tom nematodom zaostaju u rastu, imaju kratku odebljalu stabljiku s uvijenim listovima. Stabljika esto posmedi ili pocrni, a cvatnja nije ujednaena. Jak napad na grah i graak na poetku vegetacije uzrokuje zastoj u rastu, deformacije i odebljanja na bazi stabljike. U kasnijem stadiju zaraze SI. 81. Bijeli luk zaraen stabljikom nematodom stabljike i mahune graha (prema Sasser) poprime smedecrvenu boju, a stabljka graka posmedi ili pocrni. Ako je napad jak, biljke postaju mlohave, krhke su i lako se lome. Biologija i ekologija. Svaka pojedina enka moe odloiti 200-500 jaja, iz kojih izlaze liinke drugog stadija, koje rano u proljee prodiru u tkivo presadnica dok se one nalaze ispod povrine tla. Tamo se odvija njihov daljnji razvoj preko liinke treeg i etvrtog stadija. U povoljnim uvjetima pri 15 " ^ C razvoj jednog pokoljenja, npr. u luku, traje 19-23 dana pa stoga tijekom jedne godine nematoda moe dati i nekoliko pokoljenja. Migraciju nematode na nadzemne djelove biljaka omoguava kia odnosno navodnjavanje. Stabljikina nematoda prodire u biljku izravno ili kroz pui. U nepovoljnim klimatskim uvjetima (sua, mraz) liinke etvrtog stadija mogu preivjeti u tlu oko 2 godine bez domaina, a u sasuenom biljnom tkivu vie od 20 godina. Ta nematoda vaan je partner u pojavi kompleksnih bolesti. Na luku dolazi u zajednici s Botrytis allii, na krumpiru s Phoma solanicola, a ima vanu ulogu i u prenoenju nekih bakterijskih bolesti. Zatita. Ditylenchus dipsaci mozG se uinkovito suzbiti kombinacijom dviju ili vie metoda. Od kemijskih pripravaka u Hrvatskoj ima dozvolu granulirani fumigant dazomet koji se inkorporira u tlo u dozi 40-60 g/m^ najmanje 45 dana prije sadnje ili sjetve. Jednako je uinkovit i tekui fumigant metam, a upravo je u postupku izdavanje dozvole za njegov promet u Hrvatskoj. Plodored i otporne sorte biljaka takoer znatno smanjuju populaciju stabljikine nematode u tlu. Npr. ima dosta rezistentnih sorata crvenog i bijelog-luka na napad ove nematode. Uranjanjem u vruu vodu (40-45 kroz odredeno vrijeme (20 min) moe se unititi D. dipsaciu lukovicama crvenog i bijelog luka. Obvezatno treba voditi rauna o zdravstvenom stanju sadnog i sjemenskog materijala, jer su zapravo presadnice i sjeme najei izvor zaraze.

Izvrsna mjera suzbijanja jest i toplinska sterilizacija tla, koja se obavlja vodenom parom najee u zatienim prostorima. Dobre rezultate u suzbijanju D. dipsaci daje i solarizacija tla jer nakon osam tjedana od poetka primjene solarizacije u tlu preivi samo 1,6 % nematoda. U sprjeavanju irenja D. dipsaci n^ bi trebalo zanemariti niti karantenske mjere zatite.
Nematode s m e e p j e g a v o s t i k o r i j e n a

(Pratylenchus spp.) Nematode roda Pratylenchus endop^imiiii su u korijenu mnogih vrsta biljaka. Vrlo su tetne jer su iroko rasprostranjene, polifagne su, a esto se i po nekoliko vrsta ovog roda moe nai u tlu istog stanita (mijeane populacije). Poznato je vie od 50 vrsta iz roda Pratylenchus, no samo su neke vrste (P. brachyurus, P. coffeae, P. penetrans, P. thornei, P. vulnus, P. zeae) opasni tetnici povra. U umjerenom klimatskom podruju tetnou i rasprostranjenou istie se vrsta P. penetrans. Opis. Pratylenchus vrste maleni su migratorni, crvoliki endoparaziti. Tijelo enke, npr. vrste P. penetrans dugo je od 0,30 do 0,81 mm, s usnom bodljom od 0,015 do 0,017 mm. Mujaci su slini enkama, samo su neto krai (0,30 do 0,57 mm), s usnom bodljom od 0,013 do 0,0l6 mm. Vanost. P. penetrans endoparazit je u korijenu vie od 350 biljnih vrsta, a znatne tete izaziva na ovim vrstama povra: luku, mrkvi, celeru, grahu, graku, krumpiru, rajici, patlidanu, kupusnjaama i dr. Posljedica parazitacije jest propadanje stanica korijena, redukcija korijenovoga sustava te pojava hrdastosmedih pjega na samoj povrini korijena. Truljenje i propadanje korijena ubrzavaju patogeni mikroorganizmi (bakterije, gljivice), koji sekundarno ulaze u korijen kroz otvore nastale ubodom nematoda prilikom ishrane. Primjerice P. penetrans zajedno s gljivicom Verticillum alboatrum uzrokuje venue i propadanje rajice i patlidana. Slini su simptomi uoeni od zajednikog napada ove nematode s V. dahliae na krumpiru i rajici, a od napada s Trichoderma viride na celeru. Nadzemni dijelovi biljaka, kojima je korijen napadnut, zaostaju u rastu i razvoju, ne daju plodove, a prinosi mogu bit smanjeni vie od 50 %. Biologija i ekologija. Nakon oplodnje enka odlae jaja u tkivo korijena ili u tlo. Liinke drugog stadija izlaze iz tla, hrane se u korijenu i jo tri puta presvlae. Razvojni ciklus traje izmeu 30 i 86 dana, ovisno o temperaturi, a najkrai je na 30 Svi razvojni stadiji sposobni su napasti korijen. Prezimiti mogu u stadiju jaja, liinke etvrtog stadija i kao odrasli. Mnoge Pratylenchus vrste preferiraju lagana tla pa se tako i P. penetrans najee pojavljuje u pjeskovitim tlima. Suzbijanje. Pratylenchus vrste uinkovito se suzbijaju fumigacijom tla (dazomet, metam) prije sadnje odnosno sjetve. Izvrsni rezultati postiu se i termikom sterilizacijom tla i solarizacijom tla. Npr. u Izraelu solarizacijom je u tlu unitetno 80-100 % nematoda vrste P. thornei. U nekim sluajevima moe se primijeniti viegodinji plodored uz obvezatno suzbijanje korova.

Pad populacije Pratylenchus vrsta od 80-100 % moe se postii gajenjem tijekom tri do etri mjeseca na zaraenoj povrini nematocidne biljke Tagetes patulla.
N e m a t o d e k o r i j e n o v i h kvrica

{Meloidogyne spp.) Opis. enke roda Meloidogyne sjedilake su, bijele, okruglog do krukolikog oblika, obino s jajnom vreicom na stranjem dijelu tijela. One ne formiraju cistu. Duge su od 0,35 do 3 mm, a iroke od 0,4 do 0,50 mm, sa stiletom od 0,01 do 0,02 mm. Mujaci su crvoliki i migratorni, dugi od 0,60 do 2,50 mm, sa stiletom od 0,01 do 0,03 mm. Infektivne liinke drugog stadija takoer su crvolike, duge od 0,25 do 0,60 mm sa stiletom od 0,01 mm. Liinke treeg i etvrtog stadija razvijaju se i debljaju u korijenu, ali ne hrane se, pa stoga niti nemaju stilet. Vanost. Nematode korijenovih kvrica ekonomski su vana grupa obligatnih biljnih nametnika. Rasprostranjene su irom svijeta, a parizitiraju u korijenu vie od 2500 biljnih vrsta. Utvrdio Si. 82. Korijen kupusa zaraen nematodom ih je jo davne 1855. g. Berkeley u korikorjenovih kvrica (snimila Lj. Otrec) jenu krastavaca. Danas se zna da su i mnoge druge vrste povra (rajica, patlidan, paprika, tikve, salata, mrkva, perin, pastrnak, luk, kupus, krumpir i cir.) vrlo dobri domaini tih nematoda. Katkad i vie vrsta nematoda roda Meloidogyne mp'd&d istu povrtnu kulturu. Polifagnou, proirenjem i visokim potencijalom razmnoavanja nematode korijenovih kvrica uzrokuju velike tete i znatno smanjuju prinose povra na otvorenom, a jo i vie u zatienom prostoru irom svijeta pa i u Hrvatskoj. Do danas je poznato vie od 80 vrsta roda Meloidogyne, a oko 20 vrsta opisano je i utvreno u Europi. Rasprostranjene su u tropskim i suptropskim podrujima, a u umjerenim klimatima problem su u staklenicima i plastenicima. Prema brojnim autorima najtetnije vrste za povre jesu: Meloidogyne arenaria, M. artiellia, M. chitwoodi, M. fallax, M. hapla, M. incognita, M. javanica. Prilikom njihove ishrane, razvoja i razmnoavanja, stanice se korijena poveavaju, a na korijenu se formiraju kvrice. One mogu biti velike od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Takav korijen vrlo brzo propada jer napad nematoda prate patogene gljivice (Fusarium spp., Phytophtora spp.) i bakterije (Pseudomonas caryphylli, P. solanacearuni). Pri tome nadzemni dijelovi biljaka zaostaju u rastu i razvoju, venu, sue se, donose sitne plodove, a za jakog napada mjestimino propadaju biljake, pojavljuju se "pljeine", a prinos i kvaliteta znatno su smanjeni.

Biologija i ekologija. Sve Meloidogyne vrste endoparaziti su korijena s relativno jednostavnim ivotnim ciklusom te brzim razvojem i razmnoavanjem. Liinke prvog stadija razviju se u jajetu, a izlaze iz njega kao liinke drugog stadija. One su pokretne, migriraju kroz tlo te se ubuuju u vrhove korijena, a potom se kreu intracelularno do mjesta ishrane. U nekoliko biljnih stanica injiciraju izluevine drijelnih lijezda pa se u osjetljivih biljnih sorata biljne stanice poveaju. Liinke drugog stadija sjedilake su, crpu hranu iz poveanih stanica, a tijelo im se iri i poprima oblik uturice sa zailjenim repom. Liinke se presvlae jo tri puta. Tada se ne hrane pa stoga stilet i nije vidljiv u liinki treeg ili etvrtog razvojnog stadija. Nakon prelaska liinke zadnjeg stadija u odrasli oblik razviju se spolne lijezde i pojavljuje se stilet. enke se intenzivno hrane i brzo rastu, a na stranjem dijelu tijela formira im se jajna vreica, u koju kao i unutar svog tijela, odloe prosjeno 400-800 jaja, katkad i do 2000 jaja. Odrasli mujaci hrane se, rastu samo u duljinu i naputaju korijen zbog kopulacije. Trajanje razvojnog ciklusa (od jajeta do jajeta) ovisi prvenstveno o temperaturi, ali i o vlazi, prisutnosti biljke domaina te o drugim ekolokim imbenicima. Si. 83. Kvrice nematode korjenovih kvrica Razvojni ciklus najee traje oko 56 dana korijenu salate (snimila Lj. Otrec) na pri 14 C, a 21 dan pri 25 ""C, stoga se u tropskim i suptropskim podrujima moe razviti 10-12 generacija godinje, a u umjerenim klimatskim podrujima, na otvorenom, samo jedna ili dvije generacije godinje. Minimalne su temperature za razvoj jajaaca i liinki od 0 do 5 C. Od svih razvojnih stadija jaja pokazuju najveu otpornost prema niskim temperaturama pa jaja mogu ostati vitalna oko 90 dana na -11 Inae su ove nematode vrlo osjetljive na isuivanje tla. Zatita. Suzbijanje nematoda roda Meloidogyne treba provoditi sustavom integrirane zatite bilja, koja ukljuuje: agrotehnike mjere (plodored, otporne sorte, obradu tla, suzbijanje korova), bioloke mjere (nematofagne gljivice rodova: Arthrobotris, Dactylaria, Dactyllela, Aspergilus; nematocidne biljke: Tagetes patula, T. erecta, Asparagus officinalis, Sinapis alha, Brassica nigra, Raphanus sativus var. oleifera i dr.), fizikalne mjere (termiku sterilizaciju tla i solarizaciju tla) i kemijske mjere (fumigaciju). Sam plodored kao mjera suzbijanja tih polifagnih nematoda nije uinkovit pa se mora provoditi u kombinaciji s drugim mjerama zatite. Budui da su presadnice najei izvor zaraze poeljno je imati zdravi sadni materijal, koji e dolaskom u zaraeno tlo znatno smanjiti gubitke u prinosu.

Uranjanjem sadnog materijala u vruu vodu kroz odredeno vrijeme mogu se unititi nematode korijenovih kvrica i u biljnom tkivu. Da bi se poveala uinkovitost te metode, u vodu se moe dodati i nematocid.
Puevi

(Gastropoda) Opis. Pueve dijelimo na golae i pueve s kuicom. Veliina ovisi o vrsti, no najvaniji tetnici povra dugi su 4-10 cm. Puevi golai imaju izdueno tijelo obavljeno sluzavim platem, a u nekih se na lenoj strani mogu uoiti ostaci ljuture. Na glavi imaju 2 para ticala. Na vrhu dueg para nalaze se oi. Pueve najtetnije povru ubrajamo u grupu Pulmonata, to znai da su dvospolci i da diu pluima. Najvaniji su rodovi golaa Umax, Avion, Deroceras i Milax, a pueva s kuicom Helix i Helicella (slika 195). Vanost. Puevi u nekim godinama mogu nanijeti velike tete povru. Hrane se liem u kojem izgrizu rupe ili ostave samo epidermu. Osim lia izgrizaju i klice te mlade stabljike. Najvie vole sono lie (salata, kupusnjae) i plodove. Hrane se svim vrstama povra, osim lukom i enjakom. Najvee tete prave za vlana vremena i nou, izmeu 21 i 1 sat. Iza sebe ostavljaju tragove sluzi, tj. srebrnkaste pruge i ostatke izmeta. Dnevno mogu pojesti do 50 % svoje teine, a godinje 2,5 kg biljne tvari. Oteenja, ali i tragovi prisutnosti, jako smanjuju vrijednost proizvoda i esto ga ine trino neupotrebljivim. Biologija i ekologija. Puevi mogu prezimiti u raznim razvojnim stadijima. Jaja odlau u skupinama od 10-40 u zemlju, blizu korijena ili na zaklonjena mjesta, i to u lipnju i srpnju. Jedan pu moe odloiti 400-500 jaja. Mladi puevi izlaze iz jaja za 25-30 dana, a nakon 2 mjeseca puevi su spolno zreli. Klimatski uvjeti imaju veliku ulogu u razvoju pueva. Najpogodnija im je temperatura 12-22 a vlanost zemlje 20-30 %. Za visokih temperatura puevi se skrivaju u sjeni ili pod liem kupusnjaa i lisnatog povra. Vlanost tla imbenik je koji ograniava razvoj pueva. Smrtnost je velika kad je vlanost niska (10-15 %), a visoka vlanost tla (40 %) uzrokuje smetnje u razvoju, pa i propadanje. Pu ivi do godinu dana. Zatita. Ako se puevi previe namnoe, potrebno ih je suzbijati. Odvodnjom vlanih povrina smanjuje se brojnost pueva. To se postie i eom obradom tla. Od prirodnih neprijatelja napoznatiji su trci. U malim povrtnjacima mogu se upotrijebiti neke tvari koje nagrizaju tijelo ili skidaju sluz i oduzimaju vlagu, zbog ega se tijelo isui i pu ugine. Takve su tvari ivo ili gaeno vapno, pepeo, mineralna gnojiva i dr., kojima se uglavnom omeuju male povrine, te puevi ugibaju prelazei preko njih. Manje povrine omeuju se ogradama. Kemijska sredstva za suzbijanje pueva nazivaju se limacidi. Upotrebljavaju se kao zatrovani mamci, koji se rasipaju po tlu uz biljke ili se stavljaju u manje hrpice meusobno udaljene ne vie od 2 m. Samo u mladim usjevima, u kojima puevi ne nalaze zaklon preko dana, djelotvorno je zaokruivanje parcelice trakom mamaca.

Limacidi su tvorniki prireeni mamci na osnovi metaldehida (Puomor, Limax, Puocid, Carakol - 300-400 g/ar) ili metiokarba (Mesurol granulat, Metiol 30-50 g/ar). Utroak mamaca ovisi o intenzitetu napada, vrsti i razvoju biljaka, obliku parcelice itd., pa se troe vrlo razliite koliine. Primjenu zatrovanih mamaca treba ponavljati kad izgube privlanost za pueve, a napad se nastavlja. U svijetu, pa i naem susjedstvu, sve veu primjenu nalaze limacidi koji sadre grabeljive nematode (npr. Phasmarhahditys hermaphroditd).
Glodavci tetni p o v r u

Podzemne i nadzemne dijelove korjenastog i gomoljastog povra, kupusnjaa, mahunarki, kao i drugog povra, oteuje vie vrsta glodavaca. Najei su voluharice, mievi, povremeno i hrak i bizamac. Poljska voluharica (Microtus arvali) najei je tetni glodavac na povru u Hrvatskoj. To je mali glodavac tijela dugog 10-12 cm. Rep je dug 3-4 cm, odnosno jednu treinu duine tijela. Najradije se zadravaju na otvorenim, ravnim povrinama, koje se rijetko obraduju ili se uope ne obraduju (panjaci, utrine, nasipi, mede i sL), a ne odgovaraju im povrine koje se esto obraduju. Vole suha tla bogata humusom. Gnijezda prave 5-10 cm ispod povrine zemlje. Nepovoljne vremenske prilike mogu im jako smanjiti broj. Vlane, kiovite i maglovite jeseni i zime ne odgovaraju im, a godine s dugom toplom jeseni, blagom i suhom zimom i suhim proljeem vrlo su pogodne za voluharice. Zbog velikog utjecaja vremenskih prilika na brojnost poljske voluharice ona je periodini tetnik koji se prenamnoi u tzv. "mijim" godinama.

Si. 84. Poljska voluharica

Poljska voluharica vrlo je plodna. Koti se 3-4 puta, a u jednome leglu moe biti 4-8 mladih. Visokom brojnosti smatra se vie od jedne aktivne rupe na etvorni metar. Poljska voluharica ne skuplja rezervnu hranu za zimu pa su tete naroito oite tijekom kasne jeseni, zime i ranog proljea. Izraziti je polifag. Hrani se

sonom biljnom hranom, a manje zrnjem. Posebice voli korjenasto i gomoljasto povre. Vodena voluharica {Arvicola terrestri) slina je poljskoj, ali je od nje mnogo vea, tijelo joj je dugo od 15-20 cm, a rep joj je upola krai od tijela. enka okoti 2-4 puta na godinu dvoje do osmero mladih. Zubima kopa hodnike tik ispod povrine zemlje, koji mogu biti i dulji od 100 m. Po tragovima zubiju u ilovastom tlu mogu se hodnici vodene voluharice razlikovati od hodnika krtice, koja kopa hodnike prednjim nogama, a ne zubima. Iz hodnika vodena voluharica izbacuje zemlju, stvarajui humke nepravilnog oblika. Budui da gura zemlju ukoso, njezini se humci nalaze sa strane hodnika, a krtinjaci se nalaze iznad hodnika jer krtica izbacuje zemlju okomito. Vodena voluharica hrani se iskljuivo biljnom hranom. Ljeti izlazi i na povrinu zemlje te oteuje razne biljne dijelove. Zimi i u proljee trai hranu ispod povrine zemlje, i u to vrijeme priinjava najvee tete podzemnim biljnim organima. Od povra oteuje repu, ciklu, mrkvu, perin, celer, razne vrste kupusnjaa i salatu, nagrizajui i unitavajui njihove podzemne organe. Ako to povre vene bez vidljivih vanjskih znakova napada, znai da ga je napala vodena voluharica. Za razliku od poljske voluharice, vodena voluharica sprema hranu za zimu. Vodenoj voluharici odgovaraju vlanija, poplavna stanita. I p o d z e m n i voluharii roda Pitymys (u nas ih ima 4 vrste) izbacuju zemlju na povrinu tla. Voluharii prave manje humke, koji se lako razlikuju od pravih krtinjaka. Hrane se korijenjem, pa su nepoeljni u povrtnjaku. Prugasti p o l j s k i m i iApodemus agrarius) katkada brojnou premauje poljsku voluharicu. Lako se prepoznaje po crnoj oko 3 mm irokoj pruzi, koja se protee du leda. Rep mu je dulji od polovice tijela. enka se koti 3-5 puta, a daje 4-8 mladih u leglu. Nakon 2-3 mjeseca mladi su zreli za parenje. Llrani se zelenim biljnim dijelovima, korijenjem i plodovima. Od povra napose oteuje krastavce, mrkvu, dinje, lubenice, krumpir i repu. Iz povra vadi sjemenke i njima se hrani. Na korjenastom povru i krumpiru pravi karakteristine grizotine. Skuplja rezervnu hranu. utogrli m i {Apodemus flavicolli) pripada u najvee i vrlo prodrljive poljske mieve. Prepoznaje se po utoj okruglastoj ili ovalnoj mrlji, koja esto poput ogrlice obuhvaa cijeli vrat. est je na poljima, a zalazi i u vrtove. Hrak (Cricetus cricetu) pripada u krupnije glodavce, tijelo mu je dugo 2530 cm, a teak je do 500 g. Obrazi na glavi proireni su u vree, koje slue za prenoenje hrane i za zastraivanje neprijatelja zvukom koji se u njima stvara. Tijelo je pokriveno gustom dlakom. Boja krzna varira, a zastupljene su tri boje: uta, crna i bijela. est je u nizinskim krajevima sjeverne Hrvatske. Hrani se raznim biljem, ija sjeme sprema za zimu. U spremitu hrka moe biti od 10 do 50 kg hrane (raznog ita, graka, boba, grahorice, kao i zrnja raznih korova). Do proljea hrak pojede svoje rezerve hrane pa se poinje hraniti sonom biljnom hranom. Tada posebice teti graku, repi, mrkvi i krumpiru. U nas se ubraja u zatiene vrste te se ne smije ubijati.

Bizamac {Ondatra zihethicd) moe napasti povre uzgajano uz vodotoke. tetnik se nalazi u naim krajevima od godine 1932. Bizamac ivi uz rijeke, kanale, ribnjake, potoke, jezera, movare i ondje gdje postoje visoke obale, u kojima kopa svoje hodnike i pravi jazbinu. U movarama koje nemaju visokih obala bizamac gradi humke od vodenog bilja na vodi, u kojima mu se nalazi jazbina i gnijezdo. Bizamac se hrani mrkvom, raznim kupusnjaama, niskim grahom, krumpirom i grakom, ali i drugim kulturama (kukuruzom, penicom, lucernom) i tako ih oteuje. Zatita. Poljske glodavce treba suzbijati rodenticidima. Veina rodenticida nalazi se u obliku mamaca koje treba stavljati u aktivne rupe glodavaca. Te se rupe pronalaze prethodnim zatvaranjem svih rupa drljanjem ili na maloj povrini petom cipele. U rupe se stavlja po nekoliko mamaca, i to: Faciron forte, Ratox mamac-S, Brodilon mamac, Brodilon pelete, Bromadiolon pelete, Rodexion, Rodexion pelete, Baraki parafinski blokovi, Baraki pelete, Ratimor pelete, Ratimor itni mamac i dr. Samo se prva dva navedena sredstva smiju stavljati i na povrinu tla u hrpice meusobno udaljene desetak metara, pokrivene slamom, ili se mogu primijeniti sijaicom kojoj rade dva sijaa rala. Najvanije je trovanje poljskih glodavaca prihvatiti kao redovitu mjeru koju treba provoditi bez obzira na brojnost tetnika. Kad ih je najmanje najlake ih je otrovati. Trovanje se cijele godine provodi na mjestima gdje se glodavci najvie

Si. 85. Stalno mjesto izlaganje mamaca u rezervatu poljskih glodavaca

SI. 86. Stavljanje mamaca u rupe uz pomo "puke za mieve''{snimio M. Maceljski)

zadravaju, u tzv. rezervatima. To su nasipi, rubovi cesta i puteva, neke livade i panjaci, te djetelita i lucerita. U tim se rezervatima oznae (kolcem) stalna mjesta izlaganja mamaca. To mogu biti uplje cijevi ili cigle kroz otvore kojih se mogu provui glodavci, a ne mogu proi vee korisne ivotinje (npr. divlja, perad i sL).

Stalnim i upornim smanjenjem brojnosti glodavaca u rezervatima sprijeit e se njihovo prenamnoavanje i prijelaz na obradive povrine i povre. Proglaenje elementarnom nepogodom zbog napada voluharica ne pomae nikome, a zavarava proizvoae da protiv tog tetnika nema pomoi. Stalnim upozoravanjem na potrebu suzbijanja poljskih glodavaca prije n j i h o v a p r e n a m n o e n j a moe se uvelike sprijeiti njihova tetnost, a u tome veliku ulogu ima poljoprivredna savjetodavna sluba. Krtica europed) kopanjem hodnika i izdizanjem tla moe jako otetiti i povre, posebice rasad u klijalitu. Ima valjkasto tijelo s dobro razvijenim prednjim nogama prilagoenim za kopanje. Tijelo je obraslo kratkom, sjajnom, mekanom, crnosmedom dlakom. Glava je produljena u rilo. ivi stalno u zemlji, rujui duge podzemne hodnike. Iz njih izbacuje zemlju okomito, pravei krtinjake, ispod kojih se esto nalazi jazbina. Hrani se kukcima, ukljuujui brojne tetnike, gujavicama i drugim ivotinjama koje ive u tlu. Stoga njezina prisustnost pokazuje da ima tih ivotinja. Mnogo pridonosi smanjenju broja tetnika koji ive u tlu. Stoga se ubraja u korisne ivotinje, koje se ne smiju ubijati. Ipak, rujui hodnike i izbacujui zemlju oteuje povre pa nije poeljna u povrtnjacima. Najbolje je dubljim postranim stijenkama sprijeiti njezin ulaz u klijalita, s polja je treba tjerati uguravanjem u hodnike krpa natopljenih naftom ili petrolejem, a preporuaju se i posebne naprave na baterije ili solarnu energiju koje bi svojim valovima trebale tjerati krtice izvan podruja dometa tih valova. I uvoenje ispunih plinova benzinskog motora u svjee iskopane krtinjake tjera krtice. Na kraju poglavlja o poljskim glodavcima treba spomenuti da povre u skladitu oteuju i zagauju takori i kuni mievi. Ti se glodavci suzbijaju deratizacijom - upotrebom istih rodenticida preporuenih protiv poljskih glodavaca.
Divlja i ptice

Vie vrsta divljai oteuje povre.

Si. 87. Rubne biljke graka oteene od zeeva (snimio M. Maceljski)

Divlji zec (Lepus europaeus) oteuje ponajprije kupusnjae, graak i celer, a divlji kuni (Oryctogalus cuniculus) kupus. Vepar (Sus scrofd) u Gorskom kotaru i Lici moe nanijeti vee tete krumpiru. Pojedinana zatita mogua je jedino ograivanjem, a plaenje strailima ili odbijanje kemijskim sredstvima (repelentima) vrlo je nesigurno. Treba osigurati suradnju s lova-

kim drutvima radi reguliranja brojnosti divljai na pojedinim podrujima, a postoji i mogunost osiguranja od teta kod osiguravajuih drutava. I ptice mogu mjestimice nanositi vee tete povru. Posebice su velike tete u blizini ptijih rezervata, npr. Vranskog jezera, gdje u nekim godinama ptice, posebice liske, unite cijela polja razliitog povra. Osim na zelenim dijelovima povra zabiljeene su vee tete i na korijenju mrkve, kao i tete na povru pokrivenom folijom. Samo djelominu zatitu pruaju razliita vizuelna i zvuna plaila na koja se ptice brzo priviknu. Potpuna je zatita mogua samo pokrivanjem mreama.

K. KRUMPIR

Pomonice - Solanaceae: krumpir (Solanum tuberosum)

Uvod
Krumpir je trea najvanija poljoprivredna kultura u Hrvatskoj (nakon penice i kukuruza). Prosjena potronja krumpira iznosi blizu 60 kg po stanovniku. Statistiki podaci navode da se uzgaja na 60.000-70.000 ha te da prirodi iznose oko 8,5-10,2 t/ha. Po visini priroda nalazimo se na posljednjem mjestu u Europi. Posebno je poraavajua injenica da se gotovo jednaki prirod postizavao i prije stotinjak godina. U zapadnoj Europi prosjeni su prirodi 3-4 puta vei. Najvaniji razlozi takva stanja u proizvodnji krumpira jesu: - krumpir uzgaja gotovo svatko tko ima i najmanje zemlje, pa je to biljna vrsta koju uzgaja izrazito najvei broj stanovnika Hrvatske; - najvei dio tih uzgajivaa proizvodi krumpir samo za vlastite potrebe i uzgredno, ne ulaui u tu proizvodnju potrebna sredstva, a niti znanje; - dosta su velike povrine pod krumpirom na siromanim tlima naih brdskoplaninskih podruja, gdje je krumpir glavna poljoprivredna kultura, kojoj se usprkos tome ne pridaje potrebna panja;

Si. 88. Sjemenski krumpir uz polje konzumnog krumpira jako zaraenog virusima (snimio M. Maceljski)

- u prolom sustavu potiskivala se svaka seljaka proizvodnja, a upravo je krumpir kultura koja se uzgajala gotovo iskljuivo na privatnim povrinama; - seljaku nije omoguena nabava opreme, gradnja skladita za krumpir, niti je osposobljavan za proizvodnju krumpira; - vegetativni nain razmnaanja krumpira uzrok je nagomilavanja virusa u usjevu, odnosno potrebe stalne uporabe kvalitetnog sjemenskog krumpira, koji se, meutim, u nas sadi na samo oko 5 % povrina, usprkos tome to virusi esto za vie od dva puta smanjuju prirod; - usprkos dobrim mogunostima, navedeni razlozi nisu omoguili iole znatniju organiziranu proizvodnju kvalitetnog sjemenskog kaimpira, pa se sjemenski krumpir veinom uvozi; - slaba organiziranost i nedovoljni nadzor omoguuje da u prometu sjemenskog krumpira velikim dijelom sudjeluje i roba koja ni priblino ne odgovara propisanoj kvaliteti; - nedovoljno znanje, a esto i slab interes, uzgajivaa krumpira uzrok je velikih teta od tetnika koji ive u tlu, plamenjae krumpira, pa ak i krumpirove zlatice. Da sve to nisu objektivni razlozi svjedoe trini proizvoai konzumnog krumpira iz Meimurja, Hercegovca i jo nekih podruja koji postiu prosjene prirode 30-40 t/ha. Postojeim problemima u novije se vrijeme pridruila i krumpirova nematoda, prisutnost koje je u Hrvatskoj utvrena u 2001. g. Taj tetnik trai radikalne promjene uvrijeenog tehnolokog procesa proizvodnje (iroka plodosmjena) i uvoenje novih kultivara otpornih na dominantne patotipove te nematode. Mogue da e najnovije preporuene metode uzgoja ranog krumpira ispod folije smanjiti poneki problem sa tetoinjama na takvim povrinama. Upravo zato to se tetoinje ubrajaju u najvanije razloge katastrofalno niskih priroda krumpira u Hrvatskoj osobito pozorno je izraeno ovo poglavlje nae knjige.

KLJU ZA PREPOZNAVANJE TETOINJA tetnici

Na p o d z e m n i m dijelovima
Gomolj izbuen, uski hodnici promjera do 5 mm, prazni ili u njima ute, tvrde liinke Gomolj izbuen, hodnici jo ui, u njima bjelkastoruiaste gusjenice, samo u obalnom podruju Gomolj izvana nepravilno izgrien od bijelih liinki svinutog tijela i smee glave injaci krumpirov moljac grice hruta

Gomolj nepravilno izgrien i izbuen, na krumpiritu hodnici plitko ispod povrine tla Gomolj povrinski izgrizle sive gusjenice gola tijela, koje se na dodir svinu u kolut Gomolji sitni, na njima okruglaste ciste

rovac sovice pozemljue krumpirove cistolike nematode krumpirova zlatica lisne ui krumpirove cistolike nematode

Na nadzemnim dijelovima
Lie - cimu izgrizli zlatno-crni kornjai i ruiaste liinke Na naliju, rjee na licu lia, kolonije sitnih kukaca zelene, crne, smee boje i drugih boja Biljke krljave, ute, venu i sue se, na polju pljeine takvih biljaka

Bolesti
Na l i s t o v i m a
Tamnosmede pjege na rubu ili na vrhu lista, za vlana vremena na naliju pjege bjelkasta prevlaka Pjege smee do crne, s jasnim koncentrinim krugovima Jaa ili slabija iaranost lista, nekroze u obliku toaka ili crtica Na plojkama svjetlija i tamnija polja obrubljena ilama Na plojkama mozaik prelazi preko ila Svijetlouti listovi sa strane uvijeni, kruti i uspravni krumpirova plijesan koncentrina pjegavost Y virus X virus A vims virus uvijenosti lista

Na gomoljima
Na pokoici olovnosive, malo uleknute pjege, plitko ispod pjega meso hrdasto smee boje Povrina gomolja s raspucalim plitkim udubljenjima i izboinama plutastog tkiva Na koici gomolja tvrde crne tokice promjera do 3 mm Gomolj izvana zdrav uz pojavii eksudata, meso razoreno Meso gomolja crno, gnjilo poput kae, zaudara, pokoica sauvana Na pokoici srebrnkaste povrine ovalna oblika Upale pjege na pokoici, nepravilne tamnosmede do plavkasto crne zone odijeljene od nezaraenog dijela gomolja krumpirova plijesan obina krastavost bijela noga bakterijske trulei crna noga srebrolikost gangrena

Zvjezdaste pukotine na pokoici iz kojih ispada smei prah Pristii na uskladitenim gomoljima Izrasline poput cvjetae, smee boje, raspadaju se Gomolji dulji o karakteristinih za sortu, cilindrini, na pupanoj strani zailjeni

prana krastavost pritiavost rak vretenastost gomolja

itava biljka vene

Biljke venu Biljke venu, gomolji djelomino ili potpuno truli venua bakterijske bolesti, trulei gomolja

tetnici
Lisne u i (vrste p o r o d i c e A p h i d i d a e )

U poglavlju o virusnim bolestima krumpira prikazana je vana uloga virusa u snienju prinosa i redukciji proizvodnje krumpira, te uloga lisnih ui kao prenosioca tih virusa. Usjev krumpira moe se odrati zdravim priblino onoliko koliko je bio zdrav ishodini zasaeni materijal samo ako se suzbijaju lisne ui; stoga to je jasno i oito koliko je potrebno dobro poznavati te tetnike i njihovu ulogu. Sve do nedavno u nas se kao najznaajniji, pa ak i jedini prenosilac najvanijih virusa krumpira spominjala breskvina zelena u {Myzus persicae). Zdravstveno stanje krumpira uglavnom se povezivalo s otsutnou zimskog domaina ove ui - breskve, poglavito u predjelima na viim nadmorskim visinama. Istraivanja provoena posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj nepobitno su dokazala da su u tim podrujima mnogo vaniji prenosioci virusa krumpira neke druge vrste lisnih ui, koje mogu prezimiti na razliitim biljnim vrstama u
Si. 89. Uvijenost lista krumpira (lijevo) {snimio M. Maceljski) o d r e d e n o m podruju. Te

druge vrste iako nisu toli- Tablica 9 Lisne ui koje p r e n o s e viruse na sjeko virulentne (zarazne) m e n s k o m k r u m p i r u utvrene u Hrvatskoj kao zelena breskvina u, Broj- Virulentnost Red. Vrsta vektora mnogo vie prenose virunost PLRV PVY br. se zbog toga to su izrazito 1. Acyrthosiphon pisum 4 2 mnogobrojnije. Poznato je 2 Aphis fahae(gmp2i) 5 3 da se zbog brojnih inilaca 3. Aphis frangulae (grupa) 3 3 afidofauna (vrste i brojno4. Aphis nasturtii 2 2 3 st ui) uveliko promijenila, 2 1 5. Aphispomi pa je i to razlog da je ne6. Aulacorthum circumflexus 2 2 1 kad veliki broj breskvine 4 7. Aulacorthum solani 3 3 zelene ui na krumpiru sa8. Brachycaudus helichrysi 2 3 da znatno smanjen. 1 3 9. Capitophorus hippophaes U naim podrujima 10. Cavariella aegopodii 1 3 proizvodnje sjemenskog 11. Cavariella pastinacae 1 1 krumpira najee vrste li12. Macrosiphum euphorhiae 3 3 3 snih ui: (ujedno prikazu2 2 13. Metopolophium dirhodum jemo i njihovu virulentno2 2 14. Myzus ascalonicus st u odnosu na PLRV i PVY) 1 1 15. Myzus ornatus prikazane su u tablici 9. 16. Myzus persicae 1 5 5 Vanost. Lisne su ui Phorodon humuli 3 17. 3 proirene svuda, no njiho2 18. Rhopalosiphum insertum 3 va je brojnost manja na ve4 2 19. Rhopalosiphum padi im nadmorskim visinama - iznad 700 m, a poglavito 5 - vrlo visoka; 4 - visoka; 3 - srednja; 2 - niska; 1- vrlo niska iznad 900 m. tete koje nanose dvojake su: izravne - ishranom na liu ili gomoljima (u skladitu) krumpira, te neizravne - prenoenjem virusa krumpira. Izravne tete, osim iznimno, uglavnom nisu velike, no tete koje ine prenoenjem virusa - uzronika opasnih virusnih bolesti krumpira, velike su i mogu potpuno onemoguiti (unititi) proizvodnju sjemenskog krumpira. Na tek iznikli nasad krumpira lisne ui mogu doletjeti ve zaraene virusom - ako su prije toga sisale na zaraenim biljkama susjednih polja ili na krumpiritima udaljenih junijih podruja, odakle mogu biti donesene vjetrom. Osim toga, zarazu mogu iriti i unutar nasada, u kojem e uvijek poneka biljka (a esto mnoge) biti zaraena virusom iz "sjemena", tj. iz posaenog gomolja. Biljke koje izniknu iz zaraenog gomolja nose sekundarnu zarazu i izvor su primarne zaraze, koju uzrokuju ui prenoenjem virusa na zdrave biljke. Konzumnom krumpiru ui irenjem virusa ne snizuju znatno prirod. Primarne zaraze, koje prenose lisne ui, ne snizuju toliko prirod koliko sekundarne zaraze (iz zaraenoga gomolja). Na sjemenskom krumpiru lisne su ui ograniavajui inilac uzgoja. irenjem virusa utjeu na njegovu kategorizaciju u elitu (do 0,25 % virotinih biljaka odnosno 2 % gomolja), original (do 0,5 % odnosno do 4 %), prvu reprodukciju (do 1,5

% odnosno do 7 %) i drugu reprodukciju (do 3 % virotinih biljaka odnosno do 10 % zaraenih gomolja). Usjev u kojem se utvrdi vie od 3 % biljaka zaraenih opasnim virozama, odnosno laboratorijskim testiranjem utvrdi u gomoljima vie od 10 % tih virusa (uvijenost, Y virus, A i X virus) ne moe biti priznat za sjemenski. Kako postoje velike razlike u cijeni pojedinih kategorija sjemenskog, kao i sjemenskog i konzumnog krumpira, tete koje mogu nanijeti lisne ui sjemenskom krumpiru mogu iznositi dvostruku ili jo veu vrijednost cjelokupne proizvodnje. Opis. Lisne ui sitni su, njeni insekti dugi 1,5-5 mm. Razliitih su boja, no boja nije nikada vana pri identifikaciji vrste. Mogu biti zelene, ute, crvene, smee, crne itd. Postoje pokoljenja bez krila i pokoljenja s 2 para opnenastih krila, duih od tijela. Na tijelu nose veliki broj raznih morfolokih obiljeja: front glave, rinarije na antenama, ile na krilima, stigme, pjege, pruge i toke na abdomenu, sifoni, dlake, kauda itd. Veliina, broj, oblik, raspored i druga obiljeja spomenutih dijelova temelj su za identifikaciju svake p o j e d i n e vrste. Biologija i ekologija. Lisne ui u naelu prezime kao zimsko jaje na razliitom grmlju i drveu (zimski domain). Zelena breskvina u prezimi na breskvi, crna bobova u na Evonymus i V/hurnumvrstsirm. grmlja, Aphis gossypii na Rbamnus cathartica itd. U proljee, ovisno o temperaturaSi. 90. Lisne ui na krumpiru ma, iz zimskog jaja izlazi u osnivaica (prema "Bayer") (fundatrix), koja partenogenetski i viviparno daje prve kolonije beskrilnih (apterih) ui. Nakon nekoliko beskrilnih pokoljenja dolazi krilato pokoljenje koje moe letjeti na krumpir ili druge biljke domaine (ljetni domain). Na tim biljkama izmjenjuju se beskrilna i krilata pokoljenja, a krilata pokoljenja ire zarazu i na susjedne biljke i na druge usjeve. Pri srednjoj dnevnoj temperaturi 18-20 C, razvoj jednog pokoljenja traje 10-14 dana. U nekim junim krajevima ui mogu prezimiti i kao odrasle enke (npr. zelena breskvina u u Dalmaciji). Lisnim uima pogoduje toplo i suho vrijeme, no ne vrue, (iznad 35 C) kad prestaje ili se smanjuje njihovo razmnaanje. Jake kie djeluju nepovoljno na njihov razvoj, no isto tako i ekstremna sua. Zatita. Na konzumnom se krumpiru posebne mjere suzbijanja lisnih ui ne provode. No dobro je protiv krumpirove zlatice upotrijebiti insekticide koji djeluju i na lisne ui ili barem potedu ju njihove prirodne neprijatelje.

Na sjemenskom krumpiru lisne se ui obavezatno moraju suzbijati. Rokovi suzbijanja odreduju se temeljem praenja leta i pojave lisnih ui razliitim metodama. Krilati oblici najee se prate utim posudama odredenih dimenzija (najbolje 70 x 70 x 10 cm ili 60 x 60 x 10 cm, postavljenim u usjevu na visini od 70 cm od tla. Posude su napunjene vodom. Osim tom metodom, krilate se vrste mogu pratiti lenim aspiratorima (pr. DeVac) ili stacioniranim postajama (Agraphid). U vodu se hvataju ui privuene utom bojom unutranjeg dijela posude. Krilate ali poglavito beskrilne ui mogu se utvrditi metodom otresanja 100 buseva na podlogu ili metodom pregleda 100 listova. Obje metode pomone su metode praenju utim posudama. Hodajui dijagonalno kroz parcelu, otresa se 100 buseva na bijelu (ili neku svijetlu) podlogu i kontrolira nazonost ui u usjevu. Isto tako, hodajui dijagonalno kroz parcelu uzima se uzorak od 100 listova (33 iz podnoja busa, 34 iz sredine i 33 s vrha busa) te pregledavaju ui na listovima. Temeljem utvrivanja brojnosti lisnih ui i nazonosti pojedinih vrsta odreduju se rokovi suzbijanja i primjenjuju uinkoviti insekticidi. Primjena se ponavlja im insekticid izgubi djelovanje, a ui jo dolijeu. Za smanjenje broja lisnih ui u usjevu sjemenskog krumpira obino su potrebne 3-4 primjene folijarnih inSi. 91. uta posuda u krumpiritu sekticida. Insekticidi mogu dosta us(snimila J. Igre Bari) pjeno smanjiti zarazu perzistentnim virusima (uvijenost lista) jer u treba izvjesno vrijeme sisati na zaraenoj biljci da bi prenijela virus. Virus ulazi u probavni trakt ui i one ostaju infektivne dugo, najee itav ivot. Tek njihovim unitenjem smanjuje se mogunost irenja tih virusa. Koliko je vana primjena insekticida jo se bolje vidi iz injenice da je u nas najrairenija uvijenost lista, emu je uzronik perzistentni virus. Neperzistentni virusi (npr. Y virusi) prenose se odmah, im u, koja je prije toga sisala zaraenu biljku, doleti na zdravu biljku. Virus ulazi samo u rostrum (usni ustroj) ui i ona je infektivna kratno. To je razlog da se insekticidima ne moe sprijeiti prenoenje neperzistentnog virusa na tretiranu biljku, no moe se unititi u i time prestaje irenje zaraze. Od insekticida za folijarno tretiranje treba uzeti one koji djeluju to dulje. To su primjerice insekticidi koji sadre tiometon (Ekatin) ili demeton metil (Metasystox). Neto krae djelovanje, ali zato vrlo brzo, ime katkada spreavaju prijenos

virusa, imaju piretroidi, od kojih se neki preporuuju i protiv krumpirove zlatice pa se istovremeno moe suzbijati i taj tetnik. To su primjerice Decis 1,25, Decis 2,5 EC, Rotor 1,25 EC, Karate 2,5 EC, King, Karate max i dr. Ostala sredstva za suzbijanje krumpirove zlatice imaju kratko djelovanje na lisne ui pa 7-10 dana nakon njihove primjene treba ponoviti tretiranje sredstvom djelotvornim na lisne ui. Na viim kategorijama sjemenskog kaimpira (npr. na supereliti) moe se smanjiti zaraza uima i Y virusom prskanjem uljanim sredstvima (Bijelo ulje). No tim se sredstvima mora prskati svakih sedam dana uz veu koliinu vode, to zatitu

Si. 92. Prskanje sjemenskog krumpira u Lici (snimila J. Igre Bari)

znatno poskupljuje. Ne smije se zaboraviti da uljana sredstva ne sprjeavaju prenoenje perzistentnih virusa (uvijenost lista). Jo sigurniju zatitu od uiju, a time i viroza, pruaju posebne mree kojima se pokrivaju usjevi najviih kategorija, a jo je bolji uzgoj takva materijala u mreenicima. Nekoliko novijih sisteminih insekticida - aficida uvelike pomae suzbijanju lisnih ui te smanjenju prenoenja viroza krumpira. Na osnovi imidakloprida je pripravak za folijarno tretiranje Confidor SL 200, na osnovi tiakloprida takav je pripravak Calypso 480, a na osnovi acetamiprida pripravak Mospilan 20. Bez obzira na nepotpunu uinkovitost insekticida u spreavanju zaraza virusima, zaraze su to vee to vie ima uiju. Stoga se radikalnim snienjem brojnosti ui postie i znatno snienje zaraenosti virusima. U nas se lisne ui javljaju esto odmah pri nicanju krumpira pa se te najranije zaraze mogu sprijeiti (poglavito u proizvodnji sjemenskog krumpira) tretiranjem gomolja prije sadnje sisteminim insekticidom na osnovi imidakloprida. Takvi su pripravci Gaucho FS 350, koji se primjenjuje 50-100 ml/100 kg krumpira, Gaucho FS 600 ROT - 200-400 ml/1000 kg krumpira ili Prestige FS - 290 1000 ml/1000 kg krumpira. Gomolje sjemenskog

krumpira treba jednolino navlaiti tim sredstvima, to se najbolje moe obaviti sadnjom sadilicom na koju su privreni rasprskivai koji tijekom polaganja gomolja u brazdu prskaju gomolje (si. 75). Manje koliine sjemenskoga krumpira mogu se rasprostriti na foliju, oprskati lenom prskalicom, foliju protresti da se gomolji obrnu te ih jo jednom oprskati. Pri tom se treba tono pridravati svih uputa koje se dobiju uz sredstvo. Usjev krumpira ponikao iz tako tretiranih gomolja spreava zarazu lisnim uima 50 - 60 dana od sadnje, pa nema ranih, najtetnijih zaraza. Slino djelovanje moe se postii i primjenom granuliranog insekticida karbofuran (Geocid G-5 20-30 kg/ha) pri sadnji u redove uz posaene gomolje ili prskanjem posaenih gomolja u otvorenoj brazdi pripravkom na osnovi imidakloprida (Confidor SL 200 1,5 l/ha). Unato svim mjerama zatite, zaraza uima pojaa se polovicom ljeta, najee u srpnju, u viim podrujima u kolovozu. Tada ne preostaje drugo nego unititi cimu (zelenu masu) krumpira da bi se sprijeilo da virus, koji su donijele lisne ui, kolanjem sokova prijee iz lista u gomolje. Rok unitenja cime odreuje se takoer na temelju praenja leta i pojave lisnih ui ve spomenutim metodama. Cima se unitava prskanjem desikantima od kojih u nas dozvolu imaju Region (5 litara ha) i Basta (2,5-3 l/ha). Cima se mora potpuno unititi pa na bujnim usjevma treba provesti dva tretiranja, primjerice svaki put sa 3 litre Reglona/ha. Vegetacija krumpira prekida se i zbog spreavanja porasta gomolja preko graninih vrijednosti za sjemenski krumpir (50-55 mm). Taj rok moemo nazvati ekonomskim rokom prekida vegetacije. Meutim, ako rok za prekid vegetacije zbog spreavanja prijelaza virusa prethodi ekonomskom roku prekida vegetacije, ipak se mora potpuno pridravati roka za spreavanje virusa, jer e svakim danom prekoraenja toga roka zaraza gomolja virusima rasti, pa e njihova vrijed-

Si. 93- Dio kmmpirita nakon desikacije (snimio M. Maceljski)

nost padati iz vie kategorije u niu ili e ak prestati biti sjemenskim krumpirom. Naime, vie od 10 % zaraenih gomolja virusima Ca to se utvruje preciznim laboratorijskim metodama na uzorku uzetom od aprobatora nakon prekida vegetacije) ne moe prema naim propisima imati sjemenski kmmpir niti najnie kategorije.
K r u m p i r o v a zlatica

(Leptinotarsa decemlineatd) Vanost. Krumpirova zlatica najvaniji je tetnik krumpira. tete koje uzrokuje mogu potpuno unititi lisnu masu, tj. cimu krumpira, i zato se taj tetnik, osim na okunicama, ne moe suzbijati bez upotrebe insekticida. Za njezino suzbijanje registriran je veliki broj pripravaka, pa se njihovom pravovremenom i pravilnom primjenom tete mogu potpuno sprijeiti. Krumpirova zlatica podrijetlom je iz Sjeverne Amerike, gdje je 1822. g. prvi put otkrivena na obroncima Rocky Mountains u Koloradu. Na tlu Europe naena je prvi put 1876. g. u okolici njemake luke Bremen, no nije se irila dalje. Godine 1914. naena je u okolici luke Bordeaux u Francuskoj i od tada poinje njezino irenje Europom. Godine 1946. naena je u Sloveniji kraj Krkog, kamo su je donijeli njemaki kolonisti 1944. godine. Ve 1947. naena je u Hrvatskoj u okolici Zapreia. Proirena je po itavoj Hrvatskoj u svim podrujima gdje se uzgaja krumpir. Osim krumpirom, zlatica se hrani patlidanom, a neto manje i rajicom.

SI. 95. Jajno leglo krumpirove zlatice (snimio M. Maceljski)

SI. 94. Krumpirova zlatica: odrasli oblik i liinka

Opis. Odrasli kukci dugi su 8-12 mm. enke su vee od mujaka. Tijelo im je ovalnog oblika, utosmede boje, s 10 uzdunih pruga na pokrilju. Jaja su utonaranaste boje, veliine oko 1,2

mm, iljata vrha. Odloena su u skupinama po 25 do 80, obino s donje strane lista. Liinke su oligopodne, s 3 para prsnih nogu, naranaste boje i s po dva reda crnih toaka sa svake strane. Glava je crna i hitinizirana. Liinke L i IL stadija mogu narasti do 4 mm, a liinke IIL i IV. stadija do 15 mm. Kukuljica je pokrivena tipa, pupa obtecta. Biologija i ekologija. Zlatica ima u nas dva pokoljenja. U naelu je napad prvog pokoljenja uvijek jai i vaniji. U odredenim uvjetima drugo pokoljenje moe izostati. Prezimi odrasli kornja u tlu, najee na dubini 20-30 cm. Smrtnost odraslih oblika u tlu esto je visoka zbog hladnoe ili vlage na teim humusnim tlima. Ugiba ako tijekom 2-3 dana temperatura tla padne na -8 i nie. Smrtnosti moe pridonijeti i napad gljivice Beauveria bassiana, koja napada kornjae u tlu pa tako i krumpirovu zlaticu. Izlazak kornjaa iz tla poinje obino sredinom travnja, ovisno o temperaturi. Ako temperature opet naglo padnu, izlazak e biti razvuen i spor. Masovna pojava iz da poinje kada se tlo na 10 cm dubine zagrije na 14,5 C ili ako temperatura zraka prijee 14-15 C. Odrasle zlatice lete na temperaturama viima od 20 ^C, iako nisu dobri letai. Najjai je let pri 25 Insolacija pogoduje letu. Nakon izlaska iz tla zlatice mogu ivjeti bez hrane desetak dana. Kopulacija poinje 6-12 dana nakon izlaska iz tla. Za odlaganje jaja potrebna je ishrana s najmanje 20 cm2 lista. Visoke temperature pogoduju ishrani zlatica, bre poinje odlaganje jaja, a enke su plodnije. Minimalna temperatura iznad termalnog praga razvoja od 11,5 potrebna za poetak ovipozicije iznosi 30 enke odlau jaja 30-ak i vie dana, najee na nalije lista tijekom svibnja i djelomino u lipnju. Jaja su odloena u skupinama po 25 do 80. Jedna enka dnevno odloi 5-70 jaja ili ukupno tijekom ivota 3001100 jaja. to su temperature vie i broj odloenih jaja vei je. Razvoj jaja traje 5-16 dana, ovisno o temperaturi. Pri temperaturi ispod 12 C (termalni prag razvoja za jaja) razvoj jaja prestaje. Na 19 C razvoj traje 11 dana, a na 24 C (optimum) traje 6 dana. Boljem razvoju jaja pogoduje nia relativna vlaga zraka. Minimalna suma temperatura potrebna za izlazak liinki iz jaja iznad 11,5 je 80 C, a za zavretak razvoja potrebno je 180 Liinka ima 4 stadija i presvlai se 3 puta. Razvoj liinki u proljee (prvo pokoljenje) traje 14-22 dana, a ljeti (drugo pokoljenje) 12-18 dana. I. stadij liinke razvija se 3-4 dana, IL stadij 3-7 dana, IIL stadij 4-8 dana i IV. stadij 5-11 dana. Liinke se mogu razvijati ve iznad 12 ""C, a slabo se razvijaju ispod 16 Optimalna temperatura za razvoj liinki je 25 to je liinka starijeg razvojnog stadija (vea), tete su vee. Liinka 1. stadija pojede 20 mm^ lisne mase, liinka IL stadija 150 mm^ liinka liinka IIL stadija 520 mm^ a liinka IV. stadija 2300 mm^ ili ukupno 2800-3000 mml Napad prije cvatnje znatno je tetniji od napada poslije cvatnje i smanjuje prinos za 30-50 %. Istraivanja u nas i drugdje pokazala su da za ranog napada 1012 liinki po busu snizuju prirod za 5-10 %, a za kasnog napada toliko snienje priroda prouzroi tek tridesetak liinki po busu. Procjenjuje se, takoer, da unite-

nje cime do 20 % ne utjee na snienje priroda gomoIja. tete na ranijim sortama vee su nego na kasnim sortama, uz jednaki broj liinki. Liinke drugog pokoljenja nanose manje tete jer je lisna masa krumpira znatno vea. Kornjai prvog pokoljenja javljaju se u srpnju i za njihovu pojavu potrebna je minimalna suma temperatura od 360 SI. 96. Zatiena i nezatiena pokusna parcela (snimio D. Berti) Jedna odrasla zlatica podere na dan na I6 259 mm^ na 21 C 422 mm^, a na 25 C 800 mm^ lisne povrine. Za ivota ukupno podere oko 120 cm^. Mogunosti biolokog suzbijanja krumpirove zlatice stalni su izazov brojnim istraivaima diljem svijeta. Od autohtonih prirodnih neprijatelja zlaticom se hrane trci (Lebia grandis), grabeljive stjenice, boje ovice i muhe gusjeniarke. Jaja mogu parazitirati ose najeznice. Brojna istraivanja, poglavito u Italiji, provode se i uporabom nematode Steinernema feltiae. Tijekom prezimljenja u tlu odrasle zlatice napada gljivica Beauveria basiana, koja za jaka napada moe znatno reducirati populaciju prezimljujuih oblika. Najveu perspektivu u biolokom suzbijanju krumpirove zlatice imaju grabeljiva stjenica Perilus bioculatus i prarazitska osica Edovum Puttleri Oba ova kukca amerikog su podrijetla. Prvi pokuaj unoenja P. bioculatus u Europu proveo je prof. dr. eljko Kovaevi, no uspjeh nije postignut. Potom su i drugi istraivai ponavljali unos u Europu. Iako su rezultati smanjenja populacije katkad bili zadovoljavajui, ta se stjenica nije uspjela aklimatizirati niti uspjeno prezimiti u Europi. Najnovija istraivanja iz Italije i Francuske potvruju uspjenu aklimatizaciju tijekom zime pa daljnja uporaba ovog neprijatelja postaje sve interesantnija. E. Puttleri parazitira jaja krumpirove zlatice sa znatnim uspjehom u SAD, no kako se mora uzgajati na umjetnoj hrani, to uporabu ovog neprijatelja znatno poskupljuje. Zatita. Osim kemijskim sredstvima (o emu e se opirno pisati u daljnjem tekstu), zlatica se moe suzbijati i nekemijskim mjerama, poglavito na manjim parcelama. Jedan od najeih postupaka je runo skupljanje i potom unitavanje odraslih zlatica i liski s odloenim jajima. Za jednu minutu moe se pokupiti etrdesetak odraslih zlatica. Ako su polovica enke, a sabiranje se obavlja prije odlaganja jaja, napad se smanjuje za vie tisua liinki. S krumpirita velikog 500 etvornih metara za osrednjeg napada sve odrasle zlatice i jajna legla mogu se pokupiti za 1 sat.

u svijetu se odrasle zlatice skupljaju i manjim ili veim aspiratorima. Leni aspirator DeVac jednostavan je i moe dobro skupiti zlatice pri manjem do srednjem intenzitetu napada. Veliki, voeni aspirator skup je stroj, gazi usjev, treba jaki motor i usisava drugu, korisnu faunu prisutnu u krumpiru. U svijetu i u nas istrauju se i neke druge moSl. 97. Dio krumpirita okruen folijom u jarku koja gunosti zatite krumpira oteava pristup krumpirovim zlaticama od zlatice, primjerice primjena slame, lovnog kanala s folijom itd., no za sada bez konanih rezultata. Desetljeima se klasinom selekcijom pokuavaju uzgojiti kultivari krumpira otporni na krumpirovu zlaticu, no bez uspjeha. Sada je to uspjelo genetikim preinaavanjem, no zbog brojnih nepoznanica B. t. krumpir jo nije u iroj primjeni. Tamo gdje je to provedivo, moe se zaraza zlaticom smanjiti duljom stankom izmeu uzgoja krumpira na istoj parceli i sadnjom na povrine znatno udaljene od prologodinjih krumpirita. Strategija zatite. Krumpirova zlatica tetnik je koji vrlo brzo razvija otpornost na primijenjene insekticide. Stoga osnova strategije suzbijanja mora biti stalna izmjena grupa insekticida za suzbijanje. U nas se prvi put rezistentnost pojavila 1965. g. na tada primjenjivane klorirane ugljikovodike, potom na insekticide iz grupe karbamata, organofosforne insekticide, piretroide itd. Rezistentnost je tzv. "spot rezistentnost", tj. geografska rezistentnost. Uzrokovana je stalnom uporabom jednog pripravka odredene gaipe u odredenom podruju Hrvatske. Taj isti pripravak u drugom dijelu Hrvatske moe djelovati sa 100Sl. 98. Zive liinke rezistentnog soja na postotnom uinkovitou. tretiranom listu (snimio M. Maceljski) Iako se danas za suzbijanje zlatice troi najvie kemijskih i financijskih sredstava, pravilnim rokom primjene insekticida i izborom odgovarajueg pripravaka, taj se tetnik sigurno moe suzbiti samo jednim tretiranjem, a iznimno za jaka napada drugog pokoljenja potrebna su dva tretiranja. Insekticide najee ne treba primjenjivati protiv prezimljelih kor-

njaa jer oni obino ne mogu nanijeti vee tete. Opravdano ih je suzbijati samo ako je krumpir slab, ako na svakom busu ima vie od dvije zlatice, a temperatura prelazi 20 Klasine insekticide (organofosforne, karbamate i piretroide), tamo gdje se nije razvila rezistentnost, treba primijeniti kada barem 30-50 % liinki izie iz jaja, ili kada se na svakom busu nade vie od 10 liinki. Liinke koje su prije izile nisu jo mogle napraviti vee tete, a insekticid e djelovati i onda kad preostale liinke iziu iz jaja (liinke prvog stadija vrlo su osjetljive). Tako tretirani usjev ugroava-

Sl. 99. Opasan i neuinkovit nain suzbijanja zlatice (snimio M. Maceljski)

ju jo samo zlatice koje dolete sa strane, ako u blizini ima krumpirita na kojima se zlatica ne suzbija uspjeno. Samo u odredenim godinama, kad je odlaganje jaja jako razvueno, moe biti potrebno jo jedno tretiranje. Rezistentnost krumpirove zlatice na klasine insekticide utvrena je na podruju Slavonije, Baranje, Posavine, Meimurja i Zagorja. Oni se mogu upotrebljavati u podrujima juno od Kupe, u Dalmaciji i Istri, gdje rezistentnost jo nije utvrena. Rezistentnost jo nije razvijena ili je u samom poetku kod neonikotinoida kojima se mogu tretirati gomolji ili folijarno suzbijati zlatice. Njihova primjena za suzbijanje gomolja opisana je kod lisnih ui. Rezistentnosti nema niti na derivate nereis toksina, regulatore razvoja i bioinsekticide. Nova strategija primjene tih insekticida proizlazi iz njihova svojstva da su uinkoviti samo na liinke, a ne na odrasle zlatice. Ti se insekticidi, poglavito regulatori razvoja i mikrobioloki insekticidi na osnovi Bacillus thuringien5/5(bioinsekticidi), moraju upotrijebiti znatno ranije, kada se pojave prve liinke iz jaja. Tretirati se moe dok prve liinke narastu do 4 mm nakon toga prekasno je

za tetiranje. Regulatori razvoja imaju dulju uinkovitost, a bioinsekticidi krau uinkovitost od klasinih insekticida. Ako se zakasni s tretiranjem, te liinke prerastu, regulatori razvoja i bioinsekticidi vie ne zadovoljavaju. Pri optimalnom roku primjene moe u godinama zgusnutog izlaska prezimjelih zlatica iz tla zadovoljiti jedna jedina primjena regulatora razvoja. Najnovija, ekoloki povoljna, vrlo uinkovita skupina jesu naturaliti, tj. derivati mikroorganizma Saccharopoly spora spinosa - spinosad. Svi insekticidi koji u Hrvatskoj imaju dozvolu za primjenu protiv krumpirove zlatice (stanje 2003.) navedeni su u tablici 10. na kraju ovog poglavlja uz napomenu da mnogi od njih ne djeluju na rezistentne populacije. Od insekticida za folijarno suzbijanje preporuaju se insekticidi namjenjeni za prskanje, a ne insekticidi za zapraivanje. Jedno prskanje vrijedi kao dva zapraivanja, jer se velika koliina praiva gubi tijekom i poslije primjene. Sredstva Tablica 10. Sredstva za zatitu bilja koja i m a j u dozvolu za folijarno suzbijan j e k r u m p i r o v e zlatice Pripravak ORGANO-FOSFORNI SPOJEVI
Dursban E-48 Pirifos EC Finish E-48 Pyrinex 48 EC Zlatica pirifos Chromorel D Herborel-D Nurelle-D Chromorel Z Chromorel ZP Chromorel P-2 Volaton EC 500 Ekalux 25 Chromofos 25 Ekalux P Zlatica ofunak-P Zolone liquide Atac EC Zolone PM Atac WP 21/ha 21/ha 21/ha 21/ha 25 kg/ha 0,6-0,91/ha 28 dana 28 dana 28 dana 28 dana 28 dana 28 dana klorpirifos-etil 48 % klorpirifos-etil 50 % klorpirifos-etil 48 % klorpirifos-etil 48 % klorpirifos-etil 4 % klorpirifos-etil 50 % + cipermetrin 5 % klorpirifos-etil 45 % + 30 g/l betacipermerina klorpirifos-etil 1,8 % + zetacipermetrina 0,14 % klorpirifos-etil 1,8 % + cipermetrin 0,2 % foksim 50 % kvinalfos 25 % kvinalfos 25 % kvinalfos 1,5 % piridafention 3 % fosalon 35 % fosalon 35 % fosalon 30 % fosalon 30 %

DozaiU Karenca koncentracija

Djelatna tvar

0,5-11/ha 15-20 kg/ha 15-20 kg/ha 21/ha 0,8-1,5 1/ha 0,8-1,5 1/ha 15-20 kg/ha 20-30 kg/ha 2-2,5 1/ha 2-2,5 1/ha 2-2,5 1/ha 2-2,5 1/ha

28 dana 28 dana 28 dana 35 dana 14 dana 14 dana 14 dana 28 dana 14 dana 14 dana 14 dana 14 dana

Pripravak KARBAMATI Marshal 25 EC Marshal zlatica 1,5 P PIRETROIDI Fastac 10 SC Direkt 10 SC Decis 1,25 Rotor 1,25 Decis 2,5 EC Skud Roetem Decis 6,25 WG Talstar 10 EC Karate 2,5 EC King Karate max Beta-Baythroid EC 025 Fury 10 EC NEONIKOTINOIDI Confidor SL 200 Boxer 200 SL Actara 25 WG Calypso SC 480 Mospilan 20 DERIVATI NEREISTOKSINA Bancol 50 WP Evisekt S INHIBITORI GABA RECEPTORA SINAPSA Regent REGULATORI RAZVOJA Nomolt

DozaiH koncentracija 1,5-2 1/ha 20-30 kg/ha 0,1-0,12 1/ha 0,1-0,12 1/ha 0,4-0,6 1/ha 0,4-0,6 1/ha 0,3 1/ha 0,3 1/ha 0,4-0,61/ha 0,12 kg/ha 0,15-0,3 1/ha 0,2 - 0,41/ha 0,2-0,4 1/ha 0,25-0,31/ha 0,3-0,5 1/ha 0,1-0,15 1/ha 0,25-0,5 1/ha 0,25-0,5 1/ha 60 g/ha 0,11/ha 80-120 g/ha 0,5 kg/ha 0,3-0,5 kg/ha

Karenca 28 dana 28 dana 7 dana 7 dana 7 dana 7 dana 7 dana 7 dana 7 dana 7 dana 7 dana 7 dana 7 dana 7 dana 7 dana 7 dana 42 dana 14 dana 14 dana 14 dana 7 dana 14 dana 21 dan

Djelatna tvar karbosulfan 25 % karbosulfan 1,5 % alfacipermetrin 10 % alfacipermetrin 10 % deltametrin 1,25 % deltametrin 1,25 % deltametrin 2,5 % deltametrin 2,5 % deltametrin 1,5 % deltametrin 6,25 % bifentrin 10 % lambda cihalotrin 2,5 % lambda cihalotrin 2,5 % lambda cihalotrin 3,75 % beta-ciflutrin 2,5 % zetacipermetrin 10 % imidakloprid 20 % imidakloprid 20 % tiametoksam 20 % tiakloprid 480 g/l acetamiprid 20 % bensultap 50 % tiociklam 50 %

20-25 g/ha 0,075-0,15 1/ha 0,2-0,25 1/ha

14 dana 14 dana 14 dana 14 dana

fipronil 80 %

Bonus Sonet 100 EC Match 050 EC

0,2-0,25 1/ha 0,3 1/ha MIKROBIOLOKI INSEKTICIDI

7 dana 7 dana 7 dana

teflubezuron 15 % teflubezuron 12 % + alfacipermetrin 4 % heksaflumuron 10 % lufenuron 5 % Bacillus thuringiesis spinosad 24 %

Novodor 3 % (100001.U./mg)
NATURALITI

3-5 1/ha
100-150 g/ha

Laser

za prskanje takoer su do dva puta jeftinija od praiva za zaprivanje, raunajui cijenu utroka po jedinici povrine (na ar ili hektar). Ako se ipak zaprauje, ne smije se nikada zapraivati golom rukom, gazom ili arapom, to je i opasno, i ne osigurava ravnomjernu raspodjelu sredstva. K r u m p i r o v moljac {Phthorimaea operculelld) Opis. Leptiri je smedoute boje, s dugim resama na stranjim krilima. Raspon je krilae 10-14 mm. Gusjenica je bjelkasta, sa svijetloruiastim hrptom i tamnom glavom. Naraste do 12 mm. Gomolji su krumpira izbueni, gusjenica je u njima. Vanost. tetnik je proiren samo na naem obalnom podruju. Osim gomoIja krumpira, kojem pravi izrazito najvee tete, napada i biljke krumpira, duhana, rajice i patlidana na polju. Napadnuti gomolji krumpir neuporabivi su. tetnost je poveana jer se ne moe uinkovito suzbijati. Biologija i ekologija. enke leptiria odlau jaja u prirodi na biljke. Gusjenice bue (miniraju) lie ili se ubuuju u stabljiku. Iz stabljike dolaze do gomoIja. Rjee bue plodove rajice i patlidana. Kada se gomolji spremaju, dolaze u skladite, gdje se itavu godinu nastavljaju razmnaati u toploj klimi. Tijekom godine mogu imati do 6 generacija. Najvee su tete Si. 100. tete od krumpirovog moljca (snimio M. Maceljski) upravo na uskladitenim gomoljima krumpira. Zatita. U slobodnoj prirodi suzbijanje je mogue prskanjem insekticidima kad se pojave prve gusjenice svake generacije. No zbog malih teta u prirodi ta se mjera u nas ne provodi. U skladitima kaimpira suzbijanje moljca teko je provedivo. Naime, niti j e d n i m insekticidom n i j e dozvoljeno, dapae, kanjivo je tretirati gomoIje k r u m p i r a n a m i j e n j e n e za ishranu. Zarazu se moe smanjiti povremenim tretiranjem zidova i prostora skladita insekticidima na osnovi klorpirifos metila (Reldan super, Reldan 40EC), malationa (Radotion E-50) ili pirimifos metila (Actellic 50). Kad leptirii izlete iz gomolja, sjedat e na tretirane povrine i ugibati. Na prozore skladita treba staviti mree da bi se sprijeilo ulijetanje leptiria. Manje koliine gomolja mogu se pokriti pijeskom, to e oteati odlaganje jaja na gomolje.

K r u m p i r o v e cistolike n e m a t o d e

(Globodera rostochiensis \ Globodera pallida) Zlatnouta krumpirova cistolika nematoda {Globodera rostochiensis) i blijedouta krumpirova cistolika nematoda {G. pallida) vrlo su opasni tetnici krumpira. Potjeu iz Anda u Junoj Americi, odakle su se transportom krumpira proirile po cijelom svijetu i do danas su utvrene u oko 58 zemalja. Godine 2001. vrsta G. rostochiensis prvi je put otkrivena u Hrvatskoj na podruju Meimurja (Belica) i od tada se nalazi na listi A2 karantenskih tetoinja bilja u Republici Hrvatskoj. Opis. G. rostochiensis i G. pallida morfoloki su sline, postoje tek male razlike u veliini liinki i boji enki. Odrasle spolno zrele enke bijele su i kuglastog oblika, duge od 0,55 mm do 0,80 mm, a iroke od 0,40 do 0,53 mm. Kasnije enke G. rostochiensis poprime zlatnoutu ili naranastu boju, a enke vrste G.

Si. 101. enke i ciste vrste Globodera rostochiensis na korijenu krumpira

SI. 102. G. rostochiensis na gomolju krumpira (prema Sasser)

pallida blijedoute su ili limunastoute. Nakon uginua enke jedne i druge vrste pretvore se u cistu smee boje koja oblikom i veliinom odgovara odrasloj spolno zreloj enki. Odrasli mujaci crvoliki su, dugi oko 1,2 mm, s usnom bodljom dugom oko 0,028 mm. Liinke drugog razvojnog stadija crvolike su i infektivne, duge od 0,43 mm do 0,51 mm, sa stiletom dugim oko 0,021 mm. Vanost. Krumpirove cistolike nematode limitirajui su imbenik proizvodnje krumpira irom svijeta, osobito u hladnijim klimatskim podrujima. Zbog zaraze tim nematodama tijekom nekoliko godina (posebice u monokulturi ili u uskom plodoredu) moe se prinos smanjiti za 80-90 %, a u ukupnoj europskoj proizvodnji krumpira procijenjen je prosjeni godinji gubitak prinosa od 10 %, to iznosi oko 300 milijuna funti godinje. Osim krumpira (Solanum tuberosum^.) dobri domaini G. rostochiensis]^su patlidan melongena L.) i rajica {S. licopersicon esculentuni) te jo oko 90 vrsta biljaka iz porodice Solanaceae. Krumpirove cistolike nematode napadaju korijen pa se korijen reducira, a biljke zaostaju u rastu i razvoju, lie ostaje sitno, uti, uvija se i vene. Pri jaem

intenzitetu zaraze biljke se ranije sue pa na polju nastaju pljeine. Kao posljedica oteenja korijena i slabijeg razvoja nadzemne mase, biljke daju manji broj sitnih gomolja (20-100 g gomolj), to ima za posljedicu smanjenje prinosa. Na gomoljima krumpira mogu se takoer razviti ciste tih nematoda. Od poetka zaraze do pojave teta na biljkama obino proe vie godina jer brzina razvoja populacije, a s tim u svezi i vidljivost oteenja, ovisi o imbenicima kao to su vitalnost cista, sorte krumpira, klimatski uvjeti, tip tla itd. Biologija i ekologija. Infektivne liinke krumpirovih cistolikih nematoda, pod utjecajem izluevina korijena biljke domaina i pri temperaturi vioj od 10 (optimalna 15-20 C), izlaze iz jaja, prelaze u tlo i prodiru u korijen biljaka domaina, u kojemu se hrane i dalje razvijaju, unitavajui stanije. Nakon drugog presvlaenja odvaja se razvoj SI. 103. "Pljeine" u krumpiritu izazvane napadom enki od razvoja mujaka. krumpirove nematode enke odebljaju i poprimaju kuglasti oblik te probijaju stanice epiderme korijena, ostavi pri tome stiletom privrene za domaina. Od ulaska liinki u korijen do izbacivanja stranjeg dijela tijela izvan korijena u optimalnim uvjetima proe oko 50 dana. U poetku mlade su enke bijele boje, a potom postaju naranaste (G. rostochiensis) ili blijedoute {G. pallida). Nakon oplodnje jedna enka moe proizvesti oko 500 jaja, koja ulae unutar svog tijela. Cetri do est tjedana nakon uginua prelazi u stadij ciste, koja moe biti od svijetlosmede do tamnosmede boje. Ciste otpadaju s korijena u tlo, gdje mogu ostati vitalne i do 20 godina. Mujaci ostaju crvoliki, a nakon zavretka razvoja prelaze iz korijena u tlo, gdje ostaju oko 10 dana i za to vrijeme oplode enke. U kontinentalnim klimatskim podrujima, pri odgovarajuim ekolokim uvjetima (temperatura ispod 40 vea vlanost tla i dr.) zlatna krumpirova cistolika nematoda moe razviti dvije generacije godinje (travanj-srpanj, kolovoz-rujan). Poznato je da Globodera vrste imaju vie patotipova. G. rostochiensis ima pet patotipova (Ro 1, Ro2, Ro3, Ro4, Ro5X U Europi je do danas utvreno svih pet patotipova, pojavljuju se pojedinano ili u mjeovitim populacijama, a i u kombinaciji s patotipovima vrste G. pallida ( Pal, Pa2, Pa3). Zatita. Svakako treba istaknuti vanost preventivnih mjera jer se njima moe sprijeiti irenje zaraze na nove parcele i nova podruja, odnosno kumulacija

parazita na zaraenoj povrini. Najvanija preventivna mjera pravovremeno je otkrivanje zaraze, to je vizualnim pregledom usjeva u poetku zaraze gotovo nemogue postii. Stoga je najhitnije provoditi monitoring tijekom kojega treba pregledati velik broj uzoraka tla, prikupljenih prema metodici propisanoj od EPPO. Kada se utvrdi zaraza krumpirovom cistolikom nematodom, pristupa se mjerama kojima se spreava njezino irenje i porast populacije na zaraenim povrinama. Vano je zabraniti iznoenje krumpira, lukovica, prijesadnica, tla i gnoja iz domainstava u kojima je utvrena zaraza u druga domainstva u ugroenom (karantenskom) podruju i izvan njega. Od velike je vanosti provoditi ienje strojeva i alata ili dezinfekciju (vruom parom ili formalinom) prije odlaska sa zaraenih povrina. Gomolje sa zaraenih povrina zabranjeno je saditi, a prije uporabe za ishranu potrebno ga je temeljito prati, istiti (ureajima za ienje gomolja) ili uroniti 5 min u vruu vodu na 50 U nekim zemljama provodi se i moenje gomolja u razrijeenoj otopini natrijeva hipoklorida. Radi spreavanja irenja zaraze potrebno je izbjegavati daljnju obradu zaraenih parcela jer se zaraza iri pasivno mehanizacijom pa je stoga preporuljivo uvoenje viegodinjih usjeva ili zatravnjivanje povrina. U preventivne mjere mogli bismo uvrstiti i zabranu sjetve drugih biljaka iz porodica Solanaceae na zaraenim povrinama. Kontrola uzoraka tla uzetih s povrina na kojima se uzgaja sjemenski krumpir od osobite je vanosti jer se zaraenim sjemenskim materijalom zaraza moe iriti na nova i udaljena podruja. U suzbijanju krumpirovih cistolikih nematoda opravdan je sustav integrirane zatite koja ukljuuje: plodored (najmanje trogodinji), sjetvu otpornih sorata krumpira, prilagoavanje rokova sadnje i vaenje krumpira te kemijsko suzbijanje fumigacijom ili granuliranim nematocidima. Plodoredom se populacija ove nematode godinje moe reducirati za 57 % tijekom prve godine te za oko 40 % tijekom druge godine. Na smanjenje zaraze u tlu povoljno utjee sjetva eerne i stone repe, crvene djeteline, zobi i rai, lana i nekih trava te ih se preporuuje uvrstiti u plodored. U svakom sluaju iz plodoreda treba iskljuiti bilo koju kulturu iz porodice Solanaceae, a osobitu pozornost treba obratiti na unitavanje samoniklog krumpira te korova iz te porodice. Uloga sadnje otpornih sorata od velike je vanosti pri smanjenju populacije vrste Glohodera rostochiensis. Naime, uzgojem otpornih sorata populacija te vrste u tlu se smanjuje za 40-98 %. Slino je pokazalo i istraivanje u kojemu je u proljee u tlu utvreno 4321 liinka/100 cm^ a u jesen je nakon uzgoja otpornih sorata populacija sniena na 649 odnosno 836 liinki/100 m^ tla, tj. sniena je za 81-85 %. U istom pokusu utvreno je da je uzgojem osjetljivih sorata populacija porasla za 92 % (8291 liinka/100 cm^ tla). Istraivanjima je utvreno i da ciste koje su se razvile na otpornoj sorti sadre manji broj jaja (40), a ciste nastale na osjetljivoj sorti sadre 200-500 jaja; liinke iz jaja formiranih na rezistentnoj sorti takoer su slabije infektivne. Prije odabira otpornih sorata potrebno je utvrditi toan patotip ili kombinaciju patotipova te vrste koji se javljaju na odreenim podrujima jer pojedine tolerantne sorte mogu biti otporne na pojedine patotipove ili na kombi-

naciju vie patotipova. U Hrvatskoj se na "Sortnoj listi" nalazi i dvadesetak sorata krumpira otpornih na patotip Rol te vrste (Adora, Agata, Agria, Arinda, Asterix; Berber, Dali, Ditta, Felsina, Fresco, Sante, Viktorija i dr.) pa se one za sada preporuaju za sjetvu na povrinama koje se nalaze u blizini zaraenog podruja. Preporuuju se i rane sorte krumpira ili "mladi krumpir", koji e se vaditi prije nego ta nematoda zavri svoj ivotni ciklus i postane sposobna za zaraavanje. Primjena nematocida u svijetu vezana je uz velike financijske izdatke, a rezultira nedovoljno uinkovitim snienjem populacije te nematode.Uz primjenu nematocida vezan je i niz ekotoksikolokih problema pa mnoge zemlje izbjegavaju njihovu uporabu. U Hrvatskoj za sada nema ispitanog nematocida koji bi se mogao primijeniti protiv krumpirovih cistolikih nematoda pa se ne preporuuje njihova primjena.

Bolesti
Krumpirova plijesan

iPhytophthora infestan) To je najtetnija bolest krumpira u mnogim zemljama pa i u nas. Nakon pojave te bolesti 1845.-1848. u Irskoj je zbog nedostatka krumpira kojim se preteno hranilo stanovnitvo pomrlo od gladi oko milijun ljudi, a iselilo se u Ameriku oko milijun i pol stanovnika iz te zemlje. Zbog toga je ta bolest upisana crnim slovima u povijest ljudskog roda. Prosjeno su tete u nas 10-20 %. Ima primjera kada su urodi umanjeni i za 50 % od oekivanog prinosa (Buturac & Bolf 2000). Prema novim sistematikama parazit je svrstan u pseudogljive. Simptomi. Prvi znaci bolesti jave se obino u cvatnji ili neposredno nakon cvatnje. Simptomi su najuoljiviji na listu, premda mogu biti napadnute peteljke lista, stabljika i gomolji. Zaraza se najee javlja na liu koje je najblie tlu. Na liu se pojavljuju pjege ukaste boje bez jasnih kontura, koje postupno postaju crvenkasto smee. Na naliju lista uz rubove pjega nastaju sporonosni organi u obliku bjelkastog micelija. Lisno se tkivo unutar pjega vrlo brzo razmeka, postaje crno, vodenasto, a zaraeno lie ostaje visjeti na cimi. Konano bolest zahvati i izboje. U posljednjoj fazi jakog napada ostaju gole stabljike pa krumpirite izgleda kao ofureno. Ako je vrijeme toplo i vlano, zaraeni biljni dijelovi trunu pa se nadaleSi. 104. Krumpirova plijesan na listu ko osjea smrad na trule. Na zaraenim (prema "CIBA")

gomoljima povrina je mjestimino malo udubljena, plavo smee boje. To se moe primijetiti odmah nakon vaenja, ali najee 2-3 tjedna nakon vaenja gomolja. Na presjeku gomolja ispod pjega, 5-15 mm duboko, tkivo gomolja ima smeehrastu boju, koja postupno prelazi u ukasto bijeli zdravi dio gomolja. Pjege i dalje ostaju ali tee se uoavaju nakon to koica na gomoljima dozori i poprimi smeu boju. Najee su napadnuti gomolji koji su blizu povrine tla, zatim nezreli gomolji s tankom pokoicom. Ako je tlo vlano, gomolji obino protrunu, jer ih nasele mikroorganizmi truljenja. Zaraeni gomolji slabo se uvaju i u skladitu.
Biologija. Sve do nedavno oospore nisu bile naene u Europi. Posljednjih godina otkrivene su u nekim zemljama Europe pa pretpostavljamo da bi ih moglo biti i u nas s obzirom na veliki uvoz sjemenskog krumpira. U tom sluaju i oospore iz zaraenih biljnih ostataka mogu biti izvor primarnih infekcija. Ipak, mislimo da su zaraeni gomolji glavni izvor infekcije jer je poznato da je dovoljna jedna zaraena biljka da u ravniarskim krajevima i povoljnim prilikama izazove infekciju na polju veliine i do 80 ha. Gomolje inficiraju sporangiji ili zoospore koje sa zaraenih nadzemnih dijelova dospiju u tlo. Zoospore u vodi, s pomou bieva putuju do gomolja te ulaze kroz lenticele, kroz pokoicu uz okca ili kroz ozljede. U medustaninim prostorima razvije se micelij, koji preivljava temperature do 0 Posade li se zaraeni gomolji, prenijet e se zaraza. Na gomolju, koji nije proklijao, gljiva moe fruktificirati i zaraziti biljke u usjevii. Ako se iz zaraenoga gomolja ipak razvije biljka, na njoj se pojavljuju sporonosni organi, koji ire zarazu na okolne biljke. U zaraenim listovima i stabljici te u gomoljima micelij se iri medustaninim prostorima, a s pomou haustorija (sisaljki) crpi hranu iz susjednih stanica. Micelij u listovima i stabljici nakon kraeg ili duljeg vremena kroz pui izbija na povrinu, tvorei sporangiofore. Sporangiofori se granaju, nosei na sebi brojne sporangije. Unutar jedne prosjene pjege moe nastati 100.000 sporangija. Sporangiofori sa sporangijima ine prljavo bijele nakupine, koje nastaju na naliju zaraenog lista. Stvaranje spoSI. 105. Krumpirovaplijesan - zaraena cijela biljka rangija odreeno je vlanou (snimio B. Cvjetkovi) i temperaturom. Sporangiji se stvaraju ako se temperature kreu izmeu 3 i 26 C (optimum 18-22 C). Pri tome relativna vlaga zraka mora biti iznad 90 %. Nastali zoosporangiji omoguuju irenje zaraze. Sporangiji klijaju u kapljici voe dajui najee 3-8 zoospora. Zoospore se kreu s pomou bieva te dospijevaju u blizinu pui na listovima ili stabljici, odbace bieve, zaodjenu se membranom i proklijaju, a klina cijev probija kutikulu ili uzlazi kroz pui u meustanine prostore mezofila. Time je ostvarena infekcija. Pri viim temperaturama (24-25 C) ne

nastaju zoospore, nego sporangij izravno klija u kiinu cijev, koja na isti nain ulazi u list. Iako je parazit prisutan u mezofilu lista, simptomi se ne manifestiraju odmah. Inkubacija moe trajati dulje ili krae, sto ovisi o temperaturi okolia. Kad relativna vlaga padne ispod 50-60 %, klijanje sporangija potpuno je onemogueno. Nakon isteka inkubacije, ako je list vlaan ili ako je relativna vlaga zraka iznad 90 %, formirat e se zoosporangiji. Sporangiofori i sporangiji nastaju samo u svitanje i jo nekoliko sati nakon svitanja. Tijekom dana ne stvaraju se sporonosni organi. Sekundarne infekcije ponavljaju se nekoliko puta tijekom vegetacije. Koliko e se puta obnoviti ivotni ciklus ovisi o temperaturi, prisutnosti vode, osjetljivosti sorte.

Prognoza. Poznato je da se krumpirova plijesan ne javlja svake godine u isto vrijeme, ali zna se da se zatita mora obaviti pravovremeno, tj. ni prerano niti prekasno. Prema tome prskanje krumpira ne moe se provesti u isto vrijeme svake godine, nego se rok za prskanja treba odrediti prema stvarnoj potrebi. Predloene su razliite metode s pomou kojih se mogu odrediti stvarni rokovi tretiranja i time smanjiti broj intervencija. Sve se metode baziraju na praenju temperature, relativne vlanosti zraka, oborina i interakciji spomenutih imbenika, uz pretpostavku da postoji izvor zaraze. Navedene podatke prikupljaju mjerni instrumenti koji trebaju biti postavljani u krumpiritu (Adcon Telemetry, Hardi Me-

81. 106. Krumpirova plijesan - zaraena stabljika sa listovima (snimio B. Cvjetkovi)

Si. 107. Krumpirova plijesan na gomolju (prema "CIBA")

tropole, Agrometeo, Pessl instruments, Luft i kiomjer, i dr.) U nas se najee koristi ureaj CDA- Agra, akovec. Prisutnost spora u zraku moe se pratiti hvataima spora i na taj nain pognozu napraviti kompletnijom. Winstelova (1992) metoda bazira se na sljedeim parametrima: 1. U obzir se uzimaju minimalne i maksimalne temperature mjerene u meteorolokoj kuici na 2 metra visine. 2. Infekcije se realiziraju ako barem 10 sati vladaju temperature od 10 ili > 10 C, uz relativnu vlagu zraka iznad 90 % 3. Idua dva dana temperature trebaju biti iznad 23 ali svakako nie od

4. Da bi se razvila epidemija, prosjene dnevne temperature moraju biti izmeu 10 i 23 Inkubacija Srednja Temperatura zraka za P h y t P r o g obavjetava o vrijeme inkubacije C po temperazdoblju kad nema uvjeta za infekdanima ratura, C minimalna maksimalna ciju pa se naziva i negativna prog16-24 12-18 3 20-29 noza. Ona se bazira na praenju 4 16-24 22-23 11-19 razdoblja vlaenja lia, na tempe15-24 18-26 9-16 5 raturama i relativnoj vlazi zraka. 6 12-21 9-18 16-26 Praenje nabrojenih imbenika po17-21 8-10 7 12-15 inje nakon nicanja krumpira. Ka8 7-12 14-21 10-15 da se ostvari vlaenje lia pri tem11-14 8-10 16-20 9 peraturi navedenoj u tablici, tada se 10 9-12 13-16 17-25 broj sati (h) mnoi s multiplikacij11 17 13 9 skim faktorom (r). Dobivene se vri12 12-13 9 17-19 jednosti zbrajaju. Kada zbroj bude 12 18 13 9 150, treba poeti zatitu. Prve vidljive simptome treba oekivati kada zbroj iznosi 270. PhytProg nije se pokazala pouzdana u podruju intenzivne proizvodnje i uskog plodoreda u podruju Belice. Naprotiv, u podruju s etverogodinjim i peterogodinjim plodoredom (Prelog) uspjeno predvida razdoblje do kada se simptomi nee pojaviti u polju (ubi 2000). Kompjutorizirani sustavi za prognozu sve su ei u mnogim zemljama. Jedan od dobro uvedenih kompjutoriziranih sustava prognoze u SAD jest BLITECAST'^, a pokazalo se prihvatljivim na lokalitetu Belica (ubi 2000). Zbog razliitih pedoklimatskih prilika, plodoreda, osjetljivosti sorata, nove modele prognoze prije definitivne primjene treba nekoliko godina provjeravati u dotinom uzgojnom podruju krumpira. Tek nakon toga mogu se preporuiti praksi. Zatita. Agrotehnikim i kulturalnim mjerama moe se mnogo pridonijeti u zatiti od najtetnije i najee gljivine bolesti te kulture. Tim se mjerama moe smanjiti primjena fungicida. Jedna od prvih mjera jest sadnja zdravih, nezaraenih gomolja. Krumpir treba saditi u plodoredu, jer u protivnome gomolji zaostali u polju iz prole vegetacije mogu dati zaraene biljke, koje su izvor zaraze. Gomolji iz skladita ili trapova, ljuske krumpira nakon guljenja (npr. iz tvornica preraevina od krumpira) ne smiju se odlagati u blizini parcela niti na parcele na kojima se sadi krumpir. Danas postoje manje osjetljive, odnosno relativno rezistentne sorte, od kojih su neke osjetljivije na napad na list, a u drugih su osjetljiviji gomolji. Selekcija na otpornost oteana je jer gljiva stvara fizioloke rase. U Europu je, uz postojei tip, unesen 1984.-1986. godine iz Amerike kompatibilni tip A2. Tako sada u Europi postoje oba tipa A1 i A2, to omoguava stvaranje oospora i veu rekombinaciju gena za patogenost. To je promijenilo prisutnost patotipova i zakompliciralo selekciju. Relativno otporne sorte u odredenom podneblju treba preporuiti kao mjeru zatite. Treba izbjegavati tea, vlana tla, posebno za sjemensku proizvodnju. U vlanim tlima jae se otvara lenticela zbog ega se gomolji
Inkubacija u d a n i m a izrauna se p o m o u tabUce (Ullrich 1957)

Multiplikacijski faktori za izraun t j e d n i h vrijednosti metode PhytProg (Ullrich i Schrodter, 1966) Kategorija Multiplikacijski faktor (r)
0,8990 0,4118 0,5336 0,8816 1,0498 0,5858 0,3924 0,0702 0,1278 0,9108 0,4706 0,8550 0,1639 0,0468

Broj sati (h) u tjednu s temperaturama

10,0-11,9 14,0 -15,9 16,0 -17,9 18,0 -19,9 C 20,0-21,9 C 22,0 - 23,9 C 10,0-11,9 14,0 -15,9 16,0 -17,9 18,0 -19,9 20,0-21,9 22,0 - 23,9 C 15,0-19,9 Broj sati s relativnom vlagom zraka >70 %

Maenje Ua od rose iU kie

U obzir treba uzeti samo sate koji pripadaju grupi > = 4 h. s relativnom vlagom zraka > = 90 %, odnosno s oborinama >=0,1 mm/h.

A*

U obzir treba uzeti samo sate koji pripadaju grupi > = 10 h. B** s relativnom vlagom zraka > = 90 %, odnosno s oborinama > = 0,1 mm/h. Bez obzira na vlaenje lia. vrijednost (h x r) uveava se za 7,6479. Vrijednost (hxr) umanji se za 7,8624.

C*** D****

* utjecaj trajanja vlaenja lia na infekciju ** utjecaj temperature na fruktifikaciju

*** utjecaj temperature na rast micelija **** utjecaj niske relativne vlage zraka (70 %) na rast micelija

lake inficiraju. Krumpir treba dobro zagrnuti, tako da ispod busa nema jaria, nego da je zemlja podignuta oko busa. Humak mora biti zaobljen tako da se kia slijeva u meduredove. U protivnom kia prenosi zoospore do gomolja. Pri uzgoju sjemenskog krumpira, prvenstveno zbog virusa treba napraviti desikaciju nadzemnog dijela. Na taj se nain onemoguava da spore s lista dospiju do gomolja. Korove treba suzbijati jer stvaraju vlagu u usjevu, to stvara povoljne uvjete za razvoj bolesti. Unato svim poduzetim mjerama krumpir se mora tititi primjenom fungicida. Ako nema prognozne slube, prvo prskanje obino se provodi u doba cvatnje. Fungicidi registrirani za suzbijanje ove bolesti prikazani su u tablici 11. na kraju poglavlja o bolestima krumpira. Koncentrina pjegavost lista (Alternaria solani) Koncentrina pjegavost javlja se vie ili manje svake godine, ovisno o klimatskim prilikama. Bolest se najee razvija u tijeku izmjene suhog i vlanog vremena. Slabo ishranjene, oteene biljke ili biljke izloene drugim stresovima podlonije su zarazi.

Simptomi. Prve pjege javljaju se na donjem liu grmova kaimpira. One su u poetku malene (1-2 mm), ukaste, otro su ograniene od zdravog dijela lista, a kasnije postaju smee i gotovo crne. Oblik pjega okrugao je do eliptian, a katkad na rubovima uglast. Unutar pjega nalaze se koncentrini krugovi te se po tome bolest moe lako prepoznati. Po tamnoj boji pjega i po zoniranosti ta se bolest razlikuje od plamenjae. Pjege se proiaiju, a oko njih se javlja jedna uska klorotska zona. Listovi s vie pjega sue se, ali ostaju privreni na stabljici. Gljiva moe zaraziti gomolje, a na njihovoj se povrini vide udubljene tamne mrlje razliite veliine i oblika. Zdravi dio gomolja otro je odvojen od bolesnoga dijela.
Biologija. A solani preivljava na zaraenim biljnim ostacima iz jedne vegetacije u drugu. U zimama s niskim temperaturama (-25 C) inokulum propada, ali se za blaih zima mogu oekivati jae zaraze. Na biljnim ostacima, kad nastanu povoljni uvjeti, klijaju konidije stvarajui micelij na kojem nastaju nove konidije. Klijanje konidija odvija se u atmosferi zasienoj vlagom (obilne rose ili povremene kratkotrajne kie) te s temperaturnim optimumom od 20 do 25 Micelij raste od 3 pa do 39-45 (optimum 26-28 C). Kie ispiai konidije s listova do gomolja koje inficiraju.

Prognoza. Jedan od vanijih preduvjeta jae epifitocije koncentrine pjegavosti jest prisutnost inokuluma. Oslobaanje konidija zapoinje od svibnja nadalje, a razvoju bolesti posebice pogoduju topli dani s prosjenim temperaturama od 20 do 22 s obilnim rosama ili povremenim kratkotrajnim kiama. Prognozni model FAST (Madden i sur. 1978) bazira se na praenju razdoblja vlanosti cime, minimalnih i maksimalnih dnevnih temperatura, a s pomou njega se odreduju rokovi za suzbijanje. U Meimurju postoje iskustva s tom metodom. Kriteriji za p r o g n o z u koncentrine pjegavosti lia k r u m p i r a i rajice (Madden, et al. 1978.) Prosjene temperature zraka ("C u vrijeme vlaenja lia
13-17 18-20 21-25 26-29

Trajanje vlaenja lia (h) i intenzitet napada bolesti (Koeficijenti 0-4)

0 0-6 0-3 0-2 0-3 1 7-15 4-8 3-5 4-8 2 16-20 9-15 6-12 9-15 3 >=21 16-22 13-20 16-22 4
-

>= 23 >=21 >= 23

Na osnovi trajanja vlaenja lia i prosjene temperature kroz to razdoblje odreduje se koeficijent za razvoj koncentrine pjegavosti (vrijednosti 0-4). Raspon zaraze odreden je koeficijentima od 0 do 3. Uvjeti za pojavu bolesti prate se mjernim ureajima od nicanja krumpira, a dnevne vrijednosti koeficijenta zaraze zbrajaju se. Kad zbroj dostigne vrijednost 35, potrebno je provesti

prvu zatitu. Termini za slijedea prskanja odreduju se na temelju sume koeficijenata 12 za osjetljivi sortiment. Za manje osjetljive sorte krumpira provodi se zatita kad suma koeficijenata iznosi 18. U praksi se ee sljedea prskanja odreduju na osnovi perzistentnosti fungicida. Zatita. S obzirom da se gljiva prenosi zaraenim biljnim ostacima, potrebno se pridravati plodoreda, saditi nezaraene gomolje. Postoje razlike u osjetljivosti sorata pa se mogu preporuiti manje osjedjive sorte. Pregled fungicida nalazi se u tablici 11. na kraju opisa bolesti krumpira.

Utjecaj oborina, visoke relativne vlanosti zraka i temperatura na p o j a v u koncentrine pjegavosti (Madden, et al. 1978.) Prosjena Relativna vlanost Ukupno temperatura zraka (>90 %) oborina (mm)"' zraka (C)' u satima (h)"
<22 >22 <22 <22 <22 >22 >22 >22 <60 <60 >60 <60 >60 >60 <60 >60 <2,5 <2,5 <2,5 >2,5 >2,5 <2,5 >2,5 >2,5

Koeficijent zaraze (0-3)

0 0 1 1 1 2 2 3

* prosjena temperatura za posljednjih pet dana " sati relativne vlanosti zraka >90 % zbrojeni u posljednjih pet (5) dana ukupne oborine (mm) u posljednjih sedam (7) dana

Bijela noga {Thanatephorus cucumeris) (Rhizoctonia solani) Parazitira na 259 biljnih vrsta iz 60 porodica, to oteava izbor kulture u plodoredu. Osobito je tetna u proizvodnji sjemenskog krumpira. tete mogu iznositi od 20 do 50 %, premda smo vidjeli i tete do 90 % na pojedinim parcelama. Jae zaraze mogu se oekivati na povrinama gdje se ne potuje plodored, u vlanim i prohladnim proljeima s temperaturama 10 ili niim. Simptomi. Rhizoctonia prisutna je gotovo u svakom tlu. Ona parazitira na podzemnim dijelovima grma krumpira (korijenju, stolonima, gomoljima), ali znaci se bolesti manifestiraju i na nadzemnom dijelu biljke. Promjene na nadzemnom dijelu biljke rezultat su djelovanja parazita na korijenu, a ovise o tome u kojoj je fazi razvoja biljke nastala infekcija. Raniji napad na korijen prouzroi promjene u rastu. Strukovi rastu u cik-cak liniji, internodiji su neto krai, a nodiji su zadebljali. Takav bus ima grmolik oblik. Od kasnijeg napada vrni listovi blijede, postaju uto-zeleni i uvijaju se. Kad je korijen napadnut tako da lezija u obliku prstena obuhvaa vei dio korijena, reducirani su broj i veliina gomolja, ili se ak formiraju zrani gomolji, kao rezultat poremetnje u translokaciji kroba. Uz obilje vlage, moe se formirati savreni stadij Tbanatephorus cucumeris, na stabljici, nekoliko centimetara iznad razine tla. Taj dio stabljike presvuen je bijelim

do prljavobijelim micelijem, koji nosi bazidije s bazidiosporama. Za suhog vremena na napadnutoj stabljici nastaje oteenje koje podsjea na grizotinu. Na gomoljima se mogu primijetiti tamnosmede tvrde tvorevine. To su sklerociji, koji mogu biti veliki i do nekoliko milimetara. Sklerociji na gomoljima lako se mogu previdjeti, jer svojim izgledom podsjeaju na komadie zemlje kojih uvijek ima na gomoljima. Komadie zemlje moemo lako isprati vodom, a sklerociji se dre vrsto na gomolju. Sklerociji na gomolju ne izazivaju tete. Meutim, ako se takvi gomolji sade, a to se esto dogada, micelij koji se razvija iz sklerocija moe inficirati klice i korijen. Sklerociji u tlu mogu zadrati vitalnost i do 6 godina. Gljiva i iz tla moe inficirati podzemne dijelove biljke. Klice su najee napadnute na vrhu, jer su meristemske stanice najosjetljivije. One mogu biti napadnute po

SL 108. Rhizoctonia-sklerocij na gomolju (snimio B. Cvjetkovi) SI. 109. Rhizoctonia - zrani gomolji {snimio B. Cvjetkovi)

itavoj svojoj duljini. Ta mjesta postaju smee boje. Kada klijanje zbog nepovoljnih temperatura dugo traje, a napad parazita je jak, klice ugibaju, pa se iz gomolja ne razvije ni jedan struk, a na polju ostaju prazna mjesta. Najee je reduciran broj strukova u busu krumpira. Na napadnutom dijelu korijena vide se smee duguljaste udubljene lezije. Biologija. Vidi kod kupusnjaa Zatita. Mjere zatite sastoje se u preventivi, kao to su izbor odgovarajue parcele, sadnja nezaraenih i tretiranih (tiabendazol, iprodion, pencikuron. Prestige FS 290) gomolja, potivanje plodoreda. Gomolje pred sadnju treba naklijavati, saditi ih u optimalnom roku i ne saditi ih preduboko da bi klice brzim izlaskom iz zemlje izbjegle zarazu.
Trule g o m o l j a (Fusarium vrste) Trule gomolja krumpira uzrokuje nekoliko Fusarium vrsta. Infekcije nastaju u polju na mjestima mehanikih oteenja ili se naseljavaju na tkivo oslabljeno

drugim mikroorganizmima. tete su postale znatnije nakon uvoenja strojeva za vaenje gomolja. Vlani uvjeti u polju pogoduju razvoju trulei. Neprikladni uvjeti u skladitima pospjeuju razvoj bolesti, a kao komplikacija patolokog stanja naseljavaju se i bakterije, koje dovode do maceracije tkiva. Fusarium solani f. sp. eumartii Lie zaraenih biljaka poprima ukastu boju, s malim smeim pjegama izmeu glavnih ila lista. Biljke veSI. 110. Fusarium na gomolju nu. Tkivo kore podzemnog dijela stab(snimio B. Cvjetkovi) ljike krastavo je i trulo. Korijenje je djelomino tamno i odumrlo. Provodni snopovi korijenova sustava i stabljike tamni su. Na presjeku stabljike vidi se smedenje sri, osobito u podruju nodija. Zaraza se iri s pupane strane i zahvaa vei dio gomolja, a trulo tkivo smei i bora se. F. solani var. coeruleum Izaziva suhu trule gomolja. Zaraza se redovito javlja nakon vaenja gomolja, tj. u skladitu, a oituje se u smeenju dijela gomolja, koje se postupno sui i bora. esto su bore koncentrino sloene. Na tim mjestima pojavljuju se bjelkaste, plavkaste ili ruiaste nakupine konidija. U trulom tkivu gomolja katkad nastaje upljina, prevuena plavkastim micelijem. Zaraeni se gomolji mumificaraju. Fusarium trichothecioides Sredina gomolja gotovo posve istrune, a vanjsko je stanije neto bolje sauvano. upljine gomolja ispunjene su miastim micelijem gljive, a pokoica je naborana, posuta ruiastim ili bijelim jastuiima micelija. Fusarium oxysporum Provodni su snopovi gomolja smei, a zaraene biljke pokazuju lagano uvijanje, uenje lia i gubitak turgora. Tkivo kore podzemnog dijela stabljike razoreno je, a korijenje tamno i djelomice odumrio. Provodni su snopovi podzemnog dijela stabljike i korijena posve smei i ispunjeni micelijem gljive. Biljke venu. Zatita. Neposredno nakon vaenja, a najkasnije 4 sata nakon nastalog oteenja gomolje sjemenskoga krumpira treba tretirati Mikazolom T-40. Gomolj treba skladititi na temperaturi oko 4 a saditi samo zdrave gomolje.
Venua

(Colletotrichum coccodes) esto se u literaturi spominje pod sinonimom C. altramentarium. Parazitira i na drugim pomonicama. Simptomi se javljaju u drugom dijelu vegetacije, a u rajice i nakon zaraze dmgim patogenima. tete se oituju u prijevremenom dozri-

jevanju, to smanjuje urode. Osim toga gubitci nastaju zbog intenzivnijeg disanja zaraenih gomolja. Simptomi. U polju se na zaraenim busovima obino u drugom dijelu vegetacije javlja naglo uenje, gubitak turgora, to poinje odozgo, a posljednja je faza uvenue. Korijenje i stoloni zaraenih biljaka odumiru, boja im je sivosmeda, a prekriveni su mnogobrojnim sitnim crnim mikrosklerocijima ili acervulima. Tkivo kore na osnovi stabljike trune i poput vlakna odvaja se od stabljike, a na mrtvom se tkivu stvaraju acervuli gljive. Napadnute zone poprime ruiastu boju. GomoIji su rijetko zaraeni, a poetni simptomi podsjeaju na mehanika oteenja. U skladitu na povrini gomolja nastaju tamnosmeda ulegnua, a gomolji s vremenom postaju gumozni. U zaraenom gomolju napadnuti crni dio otro je odijeljen od zdravoga dijela gomolja. Na pjegama se stvaraju acervuli. Optimalna temperatura za razvoj bolesti jest izmeu 18 i 22 uz visoku relativnu vlagu. Klice zaraenih gomolja usporeno rastu, a neka okca ne proklijaju. Neke Fusarium vrste {F. solani i F oxysporum) takoer mogu izazvati venue. Zatita. Plodored bez Solanacea osnovna je zatitna mjera, kao i sadnja zdravih gomolja. Gomolji su glavni izvor zaraze, pa tretiranje gomolja fungicidima na osnovi tiabendazola (Mikazol T-40) smanjuje zarazu tim parazitom. iVerticillium alho-atrum i Verticillium dahliae) Obje vrste mogu parazitirati na krumpiru, izazivajui iste simptome. Simptomi se oituju u gubitku turgora. Unato dovoljno vlage u tlu biljke venu. Lie na biljci poprima ukastu boju i mlohavo visi, a pojedini se listovi sue. Na koncu se itava biljka osui. Zona provodnih snopova na poprenom presjeku stabljike ima tamno utu do svijetlo smeu boju. Na presjeenom gomolju u blizini pupka mogu nastati brojne smee tokice koje ine prsten. Urodi su znatno reducirani. Parazit prezimljuje u tlu, u mnogim biljkama domainima i u zaraenim gomoljima. Zatita se sastoji u plodoredu i sadnji zdravih gomolja te u odstranjivanju biljaka sa simptomima. Iza lucerne ne preporuuje se saditi krumpir jer su zaraze uestalije.
Srebrolikost k o r e

(Helminthosporium solani) Unato tome to je bolest u nas esta na najzastupljenijim sortama (Jaerla, Desiree, Monalisa, Cleopatra), ne pridaje joj se vea pozornost. Zaraeni gomolji zbog oteene periderme bre gube vlagu od zdravih i smeuraju se. Ako se sade zaraeni gomolji, klijanje moe biti usporeno, a ak i potpuno izostati razvoj klice. Bolest smanjuje kvalitetu gomolja. Simptomi. Srebrolikost kore javlja se samo na gomoljima. Na kori gomolja primjeuju se vee ili manje srebrenkaste povrine ovalnog oblika. Gljiva ivi samo u povrinskom dijelu periderme, koja se zbog toga odvaja od ostalog stanija. Napadnuti dijelovi poprimaju srebrenkastu boju. Unutar tih zona jedva su primjetljive svijetlosmee tokice koje su micelarne nakupine i crni mikrosklerociji gljive.

Simptomi dolaze do izraaja u vlanim skladitima uz poviene temperature. Gljiva napada samo plutaste stanice kore zbog ega ona postaje propusna pa zaraeni gomolji smeuraju. Gljiva se prenosi gomoljima. Zatita. Gomolje treba skladititi u suhom i hladnom prostoru. Za sadnju treba izabrati zdrave gomolje. Tiabendazol (Mikazol T-40) djeluje na tu gljivu, ali samo zbog te bolesti ne isplati se gomolje tretirati.
Prana krastavost

(Spongospora suhterraned) Zaraze se javljaju u podrujima s hladnijom klimom ili u godinama s hladnijim i kinim razdobljima. U nas se povremeno javlja. Moe parazitirati i na rajici. Svrstana je u pseudogljive. Simptomi. Ta se bolest manifestira samo na podzemnim djelovima biljke. Na gomoljima se pojavljuju mali pritii, svjetliji od okolne kore. Pritii su obino 1-6 mm veliki i mekani. Nakon nekog vremena pokoica na mjestima pritia osui se i puca. Pukotina ima zvjezdast oblik, a iz nje se rasipaju spore spojene u glomerule hrdasto crne boje. Na gomoljima se pritii javljaju pojedinano ili se za jakog napada spajaju pa prekrivaju vee dijelove gomolja ili itav gomolj. Obino jae napada sorte koje imaju tanju koru. Osim na gomolju, pritii Si. 111. Prana krastavost na krumpiru (arhiva Zavoda) mogu nastati i na korijenu i stolonima, ali to je dosta rijetka pojava. Inkubacija pri temperaturi od l6 do 20 C traje oko 20 dana. Parazit prezimi u zaraenim gomoljima ili u tlu, gdje se moe odrati 5-6 godina. Zatita. Da bi se izbjegla zaraza, treba saditi sigurno zdrave gomolje. Ne valja saditi u vlana tla. Na tlima gdje je bolest utvrena ne smije se saditi krumpir 5-6 godina. U otpornosti sorata postoje razlike, ali potpuno otpornih sorata nema.
Rak k r u m p i r a

(Synchytrium

endobioticuni)

Krumpirov je rak u nas otkriven 1955. godine u nekim selima umberka. Nakon provedene eradikacije, do dananjih dana, nisu otkrivena nova arita. Premda parazitira na mnogim Solanum vrstama, (Hyoscyamus niger, Physalis spp., Lycopersicon esculentum, Datura spp. Lycium spp.) najvee tete nastaju na krumpiru. Uzronik bolesti nalazi se na Listi karantenskih tetoinja bilja A1 (NN 33/2001). Parazit je svrstan u pseudogljive.

Simptomi. Napada gomolje, stolone i stabljiku krumpira. Na krumpiru ne napada korijen, a u drugih se domaina moe javiti i na korijenu. Simptomi se oituju u stvaranju rakastih, nepravilnih kvrgavih izraslina na gomoljima i stolonima, a vrlo rijetko na stabljici. Izrasline izgledom podsjeaju na cvjetau, bijele su boje, a u sorata s antocijanom lagano su obojene. Izrasline izloene svjetlu poprime zelenkastu boju. Veliina je izraslina razliita. Mogu biti veliine sojina sjemena, a i krupne, veliine velikih gomolja. Izrasline se redovito javljaju u zoni okaca gomolja, rjee na ostalim dijelovima, jer zaraza i dolazi preko okaca. Na stolonima nastaju rakaste izrasline na mjestima gdje bi se trebali razviti gomolji. Za vlanih godina te izrasline brzo posmede i strunu, pa pri vaenja krumpira jedan dio zaostaje u tlu. Nadzemni dio biljke, unato promjenama na gomolju, ne razlikuje se od zdravih biljaka.
Biologija. Gljiva se prenosi zaraenim gomoljima krumpira i zemljom koja sadri trajne sporangije, koje mogu ostati aktivne u tlu i do 30 godina. Primarne infekcije mogu nastati kod temperatura iznad 8 C i dovoljno vlage u tlu. Prenosi se i vodom. Spore neoteene prolaze kroz probavni trakt SI. 112. Rak krumpira (prema OEPP) stoke pa se zaraza moe proiriti i stajnjakom, ako stoka jede zaraene gomolje. Poznata su 22 patotipa, od kojih su neki iezli (Dahlem i South Bohemian), a patotip 12 (USSR- Bukovet) nema gospodarsku vanost.

Zatita. Pri uvozu kmmpira obavezatan je certifikat zemlje izvoznice koji sadri dopunsku izjavu da poiljka potjee iz podruja koje nije zaraeno gljivom S. endobioticum. S obzirom da je to karantenska bolesti, zaraene poiljke treba vratiti ili unititi. Na povrinama na kojima bi se eventualno pojavila bolest treba zabraniti uzgoj krumpira. Postoje i otporne sorte koje su selekcionirane uglavnom na najraireniji patotip (Europska rasa 1).
Pjegavost g o m o l j a k r u m p i r a

Polyscytalum pustulans {Syn. Oospora pustulans) Parazitu odgovaraju hladnija i vlana tla. Ta je bolest konstatirana na uvezenim gomoljima nekoliko puta, ali u nas se nije udomaila. U sluajevima jae zaraze moe smanjiti estetski izgled gomolja konzumnog krumpira, premda ima podataka i o smanjenom urodu.

Simptomi. Parazitira na svim podzemnim organima biljke. Oboljeli gomolj ima vei ili manji broj pjega na koici, koje se obino javljaju nekoliko mjeseci nakon skladitenja. Pjege su u poetku purpurno smee boje, a kasnije dobivaju crnu nijansu. Pjege su u promjeru 1-3 mm i malo su izdignute od okolnog tkiva. Na prerezu zaraenog mjesta ispod pritia nalazi se 3 do 5 slojeva smee crnih peridermalnih stanica, a ispod njih 6-9 slojeva stanica sa zadebljanim membranama. Bolest je vana za sjemensku proizvodnju jer spore zaraze novoformirane gomolje preko lenticela. Pri klijanju gomolja gljiva napada klicu u porastu, koja pocrni i odumire. Gljiva se moe odrati u tlu 7-8 godina u obliku mikrosklerocija. Optimalna temperatura rasta jest 12 C, a prestaje rasti kod 0 C i 24 C. Zatita. Treba saditi zdrave gomolje, a ako se bolest pojavi, treba uvesti plodored (barem 4 godine). Pred skladitenje, sjemenski se krumSI. 113. Pjegavost na gomolju krumpira pir moe raskuiti jednim od fungi(snimio B. Cvjetkovi) cida na bazi benzimidazola (Mikazol T-40). Preporuljivo je nakon vaenja gomolja i na poetku skladitenja podii temperaturu na 16-18 C radi zaratavanja mehanikih oteenja, a nakon prolaska toga razdoblja tijekom skladitenja treba odravati temperaturu na 2-4 C.
Gangrena gomolja krumpira

(Phoma exigua var. foveata) Simptomi se oituju u trulei gomolja, koja se moe primijetiti neposredno nakon vaenja, ali ee kasnije u razdoblju skladitenja. Promjena nastaje na povrini ili dublje u tkivu gomolja, to ovisi o osjetljivosti kultivara. Na presjeku gomolja vide se nepravilne tamnosmee do plavkasto crne zone, odijeljene od nezaraenog dijela gomolja. Tu se moe formirati tamno ljubiasti micelij. Pokoica se namreka. Pokoica nije koncentrino naborana kao kod suhe trulei (Fusariuni). Uz rubove pjega ili u naborima kore formiraju se mala crna plodna tijela - piknidi. Zaraeni gomolji kasnije klijaju. Na osnovi stabljike nastaju tamno smee pjege koje se ire prema gore. Pjege nastaju i na mjestu prijelaza stabljike u peteljku. Na tim mjestima nastaju brojni piknidi. Drugi varijetet P. exigua var. exigua, koja je slabi parazit na pokoici gomolja, uzrokuje tamne upale pjege, koje podsjeaju na otisak palca. Pjege se mogu spajati i prekriti povrinu cijelog gomolja. Na rubovima uleknua nastaju piknidi.

Biologija. P. exigua var. foveata prenosi se zaraenim gomoljima, koji uvijek ne moraju pokazivati simptome. Razvoju bolesti prilikom uskladitenja pridonosi tama i niske temperature. Gljiva zadri vitalnost u tlu do dvije godine.

Zatita. Za obje vrste zatita je istovjetna. Sjetva zdravog sjemena i potivanje plodoreda osnova je preventivnih mjera zatite. Gomolj se prosuuje u vlanoj i toploj atmosferi. Tretiranje gomolja neposredno nakon vaenja tiabendazolom ili imazalilom* smanjuje zarazu, ali ne eliminira potpuno uzronika.

Bakterijske bolesti
Obina krastavost

{Streptomyces scabies) Zaraeni gomolji runog su izgleda pa im je i trna vrijednost manja. Osim toga, pri guljenju se skida vei dio kore, to je takoer odreeni gubitak. Gomolji se i slabije uvaju. Simptomi. Na gomolju se vide smee, plutaste hrapave povrine okruglasta nepravilna oblika, koje podsjeaju na krastice 5-10 mm u promjeru. One su razne veliine i dubine. Promjene na gomoljima ovise o sorti krumpira, prisutnosti patogene rase i vremenu infekcije, a moemo ih definirati kao: a) plitku krastavost - nalazi se na povrini gomolja, b) duboku krastavost - nastaju nekoliko milimetara duboke udubine u gomolju, c) izboenu krastavost - na gomolju se stvaraju kraste u obliku priteva od nekoliko milimetara.
Biologija. Uzrok toj bolesti jest bakterija koja ivi u tlu. Osim scabies, koji je najuestaliji, postoji jo nekoliko vrsta (5". globisporum, S. violaceus, S. candidus i dr.) koje mogu izazvati krastavost gomolja. Kroz ozlijeena mjesta i lenticele bakterija se naseljava u gomolje. Optimalna je temperatura za infekcije oko 20 C, a vlanost tla od 5070%. S obzirom na prisutnost sojeva, dri se da Ph vrijednosti nisu presudne za infekcije. Razvija se kod pH vrijednosti izmeu 4,4- 7. Kada se patogen naseli u epidermalne stanice, one odumim. Ispod nekrotiziranih stanica stvara se novi sloj stanica kore koje bakterija opet napada. Kao posljedica napada stvaraju se plutaste izrasline ili udubljenja. Patogenu pogoduju prozrana tla u kojima ima nerazgraene organske mase.

Zatita. Sastoji se u preventivnim mjerama. Treba izbjegavati sadnju zaraenih gomolja. Mjera je zatite i plodored u kojem ne smiju biti zastupljene eerna repa, stona repa, mrkva, pastrnjak, rotkva, rotkvica. Saditi treba otpornije sorte. Ako je vrijeme suno, povoljno djeluje navodnjavanje u poetku formiranja gomolja, jer je bakterija aerob.

Crna n o g a

{Erwinia carotovora subsp. atrosepticd) Gotovo identine simptome mogu izazvati tri podvrste (E. carotovora subsp. atroseptica; E. c. subsp. carotovora, E. c. subsp. chrysantemi), premda najea E. c.sp. atroseptica. E. c. subsp. chrysantemi nije u nas utvrena i nalazi se na karantenskoj listi (NN 33/2001). Crna noga prisutna je u nas u svim podrujima uzgoja krumpira. Uestalije se javlja na gomoljima koji su vadeni strojem. Simptomi. Krumpir moe biti parazitiran kroz cijelu vegetaciju i u skladitu. Zaraene biljke sporije rastu. Lie je sitnije, blijedozelene boje i uvija se prema gore. U sljedeoj fazi gubi turgor. Suenje listova poinje od donjih etaa prema gore, dok se ne osui itava biljka. Dio stabljike nekoliko centimetara iznad tla kao i podzemni dio stabljike gotovo je crne boje, po emu je bolest dobila ime. Korijenje je slabo razvijeno, a formiranje gomolja oskudno je ili se gomolji ne formiraju. Majinski gomolji najee su pretvoreni u kaastu masu neugodna mirisa. Ako se posade zaraeni gomolji, u povoljnim uvjetima za razvoj bolesti, oni strunu jo u zemlji prije nego se razvije klica. Zaraza se s gomoljima moe prenijeti u skladite, pa i prividno zdravi gomolji u skladitu trunu. U skladitima se zaraza prenosi dodirom od zaraenih na zdrave gomolje.
Biologija. Posaeni zaraeni gomolji najvaniji su izvor zaraze. Iz njih se zaraza prenosi u glavnu stabljiku. Bakterija putem stolona iz stabljike prelazi u novoformirane gomolje. Kasnije zaraze ire se kroz lenticele ili rane nastale prilikom vaenja. Kia je vrlo vaan vektor prenoenja bolesti u polju, a ne smiju se zanemariti ni injaci. Na mjestu infekcije gomolj omeka i potamni, a zatim se nastavlja proces truljenja. ini se a nisu dugo vitalne bakterije koje dospiju iz raspadnutih gomolja u tlo. To ovisi o tipu tla, temperaturama tla, prisutnost vode. Na strojevima bakterija zadri vitalnost o godine dana.

Zatita je navedena kod bakterije Ralstonia solanacearum.

Prstenasta trule g o m o l j a k r u m p i r a

iClavibacter

michiganensis subsp. sepedonicus)

To je jedna od najtetnijih bolesti krumpira. U nas se nalazi na Listi karantenskih tetoinja bilja (NN 33/2001). Odgovara joj umjereni klimat s neto niim ljetnim temperaturama, pa bi se u nas mogla udomaiti na viim nadmorskim visinama. Simptomi. Prve promjene uoavaju se na donjem liu u obliku gubitka turgora pojedinih listova. Lie dobiva ukastu boju i svija se od rubova prema licu lista. Postupno venu jedan za drugim dijelovima busa. Na uzdunom presjeku gomolja vide se promjene u zoni provodnih snopova. Na mjestu provodnih snopova tkivo pouti, zatim postaje smee, a pod pritiskom iz toga dijela izlazi eksudat. Trule zahvaa i tkivo pokraj provodnih snopova, tvorei prsten trulog tkiva ute do svijetlo smee boje. Nakon sadnje zaraenih gomolja bakterija se

brzo umnaa i prelazi u novonastalu biljku, zahvaajui stabljiku, korijen i nove gomolje. Bakterija se prenosi zaraenim gomoljima. Noem prilikom rezanja gomolja prije sadnje moe se zaraza prenijeti sa zaraenih na zdrave gomolje. Zaraza gomolja moe se ostvariti preko stolona. U tlu bakterija ne prezimi najvjerovatnije zbog anatgonistikih aktinomiceta. Zatita je navedena kod bakterije Ralstonia solanacearum.
Smea trule k r u m p i r a

(Ralstonia solanacearum - sin. Pseudomonas solancearum) Parazitira na oko 200 domaina. Od povrtnica, osim na krumpiru, moe izazvati tete na rajici, paprici i patlidanu. U nekim zemljama Europe zabiljeena je njezina pojava. U nas se nalazi na Listi karantenskih tetoinja bilja (NN 33/ 2001). Unutar vrste razlikuju se skupine, rase, biotipovi, sojevi. Bioloki varijetet II odgovara rasi 3 koja parazitira na krumpiru i rajici, a slabo je virulentan na drugim Solanaceama. Simptomi. U vegetaciji na zaraenim biljkama nastaju promjene boje na liu. Vrno lie postaje uto i gubi turgor. Gubitak turgora primjeuje se najee za vrijeme najtoplijih dnevnih sati. Preko noi biljke se oporave, ali ipak nakon nekog vremena propadnu. Prizemni dio stabljike posmedi, a kada se stisne, iz njega izlazi sluzavi iscjedak. Bakterija naseljava provodne snopove, koje zaepljuje, a posljedica je toga venue biljke. Na zaraenim gomoljima obino se moe primijetiti sluzavi iscjedak, koji se izlijeva oko okaca ili pupka. Iscjedak je ljepljiv, pa se na njega veu estice zemlje ili praine, to katkada moe maskirati zarazu. Gledano izvana, gomolji mogu izgledati potpuno zdravi, jer sve promjene na vanjskom dijelu gomolja ovise o tome koliko se zaraza proirila unutar gomolja. Ako zaraeni gomolj, pa makar izvana izgledao zdrav, presjeemo, vidjet e se smei prsten koji potjee od nekroze provodnih snopova. To jo ne mora biti znak da je napadnut tom opasnom bakterijom. Neke gljive (Fusarium spp. Verticillium spp.) takoer mogu izazvati promjene u boji provodnih snopova, ali ne i pojavu sluzi. Tipino za tu bakteriju pojava je bakterijske sluzi. Kada gomolj, na presjeku kojega se vidi promjena boje u zoni provodnih snopova, stavimo u vlanu komoru 24-48 sati, pojavit e se ukasti iscjedak ako je napadnut tom bakterijom. Ako se posade zaraeni gomolji, oni esto protrunu u tlu, ne dajui novu biljku. Ako se ipak iz zaraenih gomolja razvije biljka, ona je takoer zaraena. Zaraene biljke daju manje gomolja, koji su uz to obino zaraeni. Smea trule i prstenasta taile gomolja teko se razlikuju, pogotovo po simptomima na gomolju. R. solanacearum izaziva smeenje prizemnog dijela stabljike, uz pojavu iscjetka, a C. michiganansisne napada stabljiku. C. michiganensisiZ'Aziv^i uvijanje listova prema licu plojke i nekrozu ruba lista, a taj simptom pri zarazi bakterijom R. solanacearum ne pojavljuje. Zatita. Preventivna je mjera sadnja sigurno zdravog gomolja uz potivanje plodoreda. Rezane gomolje prije sadnje treba podvrgnuti postupku zaraivanja

rana tj. stvaranju nove pokoice. Ako se sumnja na tu bolest, treba obavijestiti ministarstvo nadleno za poljoprivredu. Ako se dokae parazit s karantenske liste, poduzet e se karantenske mjere da bi se sprijeilo irenje parazita na nova podruja.

Fitoplazma
Stolbur

(Phytoplasma solani) Simptomi. Listovi zaraenih biljaka uvijeni su poput lice, a vrhovi su im ljubiasti. Postupno listovi ute od rubova. Tim simptomima podsjea na sekundarnu zarazu virusa uvijenosti krumpira. Gomolji su esto mekani i elastini poput gume. Takvi gomolji ili ne klijaju, a ako proklijaju, klice su im tanke kao niti. Venue i itav tijek bolesti teku bre za sunog vremena nego za vlanog vremena. Biologija i zatita opisani su kod rajice.

Virusne bolesti
Virus Y k r u m p i r a

{Potato virus Y) To je najproireniji virus krumpira u nas. Na osnovi simptoma, na domainima je poznato nekoliko sojeva, od kojih su najznaajniji Yn, Yc i Yo. Upravo zato razlikuju se i simptomi, a tome pridonosi i reakcija pojedinih sorata. Soj PVYn u primarnih infekcija izaziva blagu iaranost listova. U sekundarnih zaraza jae je izraena proaranost listova. Nekroze na listu krumpira vrlo su rijetke. Na biljkama zaraenim virusom Yc pojavljuju se nekroze u obliku toaka i crtica na plojci. Soj PVYo izaziva pojavu tamnosmedih nekrotskih pruga na lisnim ilama, popraenu uenjem listova. Crtiavost se postupno iri i na stabljiku koja postaje lomljiva. Nakon toga moe list odumrijeti, a suh ostaje visjeti na peteljkama. Mnoge vrste lisnih uiju prenose virus na neperzistentan nain. U sjemenskom usjevu smije biti 3 % zaraenih biljaka, a u prometu maksimalno 10 %.
Virus X k r u m p i r a

{Potato virus X) Na Uu se javlja jae ili slabije izraen mozaik. Mozaini dijelovi na plojci omeeni su ilama. Katkada se javlja lagana valovitost lista ili naboranost, a ponekad i nekroze ila lista. Simptomi, tj. izgled i jaina pojave, jako ovise o sorti krumpira i soju virusa. Ima latentno zaraenih sorata. Virus se prenosi gomoljima i kontaktom u polju. U sjemenskim usjevima tolerira se do 3 % zaraenih biljaka, a u prometu do 10 % zaraenih gomolja.

Uvijenost lista k r u m p i r a

{Potato leaf roll virus) Primarni je simptom lagano uvijanje i kloroza vrnog lia, katkada s laganom valovitou rubova. Sekundarni se simptomi javljaju u obliku liasto uvijenog lia na itavom busu. Pored toga, lie je zadebljalo, koasto, kmto, neelastino, stri uvis i klorotino je. U nekih se sorata javlja antocijanizacija s ruba na donjoj strani listova, koji zbog toga dobivaju modroljubiastu boju. Na donjem liu nastaju krupne smee pjege i ono odumire. Busovi su klorotinog izgleda i zaostaju u rastu. U floemu peteljki, listova i stabljike javlju se nekroze. Katkada se u mesu gomolja zapaaju lagane nekroze, u obliku fine mreice. Jaina simptoma ovisi o soju viaisa i sorti krumpira. Bolest se prenosi gomoljima i lisnim uima. Doputa se zaraza u polju 3 % i maksimalno do 10 % na tritu.
Virus A k r u m p i r a

{Potato virus A) Lie, i to mlade, veinom je malo naborano i uvijeno, a vie ili manje izraen mozaik pojavljuje se na itavoj plojci i preko lisnih ila. Biljka je reducirana u rastu. Neke su sorte latentno zaraene tim virusom. Prenosi se gomoljem, kontaktom i lisnim uima. Zatita od virusa. Preventivna je mjera sadnja certificiranih gomolja. Suzbijati treba lisne ui vektore virusa. Postotak zaraze virusima u proizvodnji i prometu sjemenskoga krumpira reguliran je "Pravilnikom o zdravstvenom pregledu usjeva i objekata" prema kategorijama sjemena. Cjelokupna zaraza svim viaisima u polju prilikom zdravstvenog pregleda u polju ne smije prelaziti 3 %, odnosno 10 % u prometu. U sjemenskoj proizvodnji, osim plodoreda i prostrane izolacije, potrebno je organizirano pristupiti praenju pojave lisnih uiju i odredivanju rokova desikacije.
Viroid vretenastosti g o m o l j a k r u m p i r a

{Potato spindle tuber viroid) Simptomi variraju u ovisnosti o sorti krumpira i soju viroida. Bus je slabijeg rasta, uspravnih bonih izboja, koje se rijetko granaju. Lie je tamnije, na rubu valovito, katkada s laganim mozaikom i blagom uvijenou. Listovi na zaraenim biljkama stoje uspravnije od listova zdravih biljaka, a mogu biti i manji od zdravih listova. Rast biljke moe biti vrlo poremeen pa su takve biljke katkada patuljaste, a listovi manji. Gomolji su esto izdueniji nego u zdravih biljaka ili mogu imati tipian vretenast oblik uz povean broj okaca. Gomolji s obojenom korom blijede ili imaju blijede mrlje. Kora je posve glatka, katkada sjajna. Tkivo oko okaca umjereno je do znatno nabubrilo te nastaje struktura slina obrvama. U nekih zaraza gomolji nisu previe izdueni, oblikom ak mogu nalikovati zdravim gomoljima, ali imaju puno vei broj okaca nego to je uobiajeno u zdravih gomo-

lja. Uzronik se prenosi gomoljima, a vektor su lisne ui. Prenosi se sjemenom kaimpira, to je za praksu manje vano. Zatita. Preventivna je mjera sadnja certificiranih gomoija. Potato spindle tuber viroidnalazi se na Listi karantenskih tetoinja (NN 33/2001). Ako se bolest pojavi, poduzet e se karantenske mjere. Tabela 11: Fungicidi za zatitu k r u m p i r a registrirani u Hrvatskoj Krumpirova plijesan
Phytophthora infestans (kg, l/ha) ili

Preparat i aktivna tvar (%)

Koncentracija (%)
2 2,5 1,8-2,5 2,5 3-5 3-4 5-7,5 1-1,5% 1,5% 1,5% 1,5% 0,6-0,7 2 3,5-4 3-4,5 0,18-0,25 % 0,3-0,4% 0,5% 4-4,5 5-6 2-25 2-2,5 3,5-4,5 0,25% 0,4 0,6-0,7

Acrobat MZ (mankozeb 60, dimetomorf 9) Atitracol combi WP 76 (propineb 70, cimoksanil 6) Antracol WP 70 (propineb 70) Aviso DF (metiram 57, cimoksanil 4,8) Bakreni antracol WP 63 (propineb 45,5 bakar oksiklorid 17,5) Bakreni dithane (mankozeb 25, bakar oksiklorid 30) Bakreno vapno WP 50 (bakreni oksiklorid 50) Bordoka juha (bakar 20) Scarmagnan

Alternaria solani

+ + + +

+ + +
-

+
+ + + + +

+ +
-

Bordoka juha 20 WP - Manica (bakar 20) Bordoka juha Caffaro 20 WP (bakar 20)
Bordoka suspenzija 20 WP (bakar 20) Brestanid (fentin hidroksid 502 g/l) Champ formula 2 FL (bakar hidroksid 350 g/l) Champion (bakar hidroksid 50) Champion tekui (bakar hidroksid 348 g/l) Chromoneb S-70 (propineb 70) Cuprablau Z (bakar hidroksid 35, cink sulfid 2) Cuprocaffaro 50 WP (bakar oksiklorid 50) Cuproline (bakar hidroksid 348 g/l) Cuproxat (bakar hidroksid 190 g/l) Dithane DG neotec (mankozeb 75) Dithane M-45 (mankozeb 80) Dithane M-45 flo (mankozeb 455 g/l) Dithane M-70 (mankozeb 70) Equation pro (famoksadon 22,5, cimoksanil 30) Fado (fentin hidroksid 502 g/l)

+
+ + +

+ + +

+
+ + + + +

+ +

+
+ + +

+ + X +
-

+
+

Karenca za krumpir u danima

14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14

Doza

Koncentrina pjegavost

Preparat i aktivna tvar (%)

Galben - C (bakar oksiklorid 33, benalaksil 4,2) Galben - M (mankozeb 64, benalaksil 8) Gypso GD (bakreni oksiklorid 50) Kocide DF (bakar hidroksid 40) Kupropin (bakar oksiklorid 50) Melody duo WP 66,75 (iprovalikarb 5,5, propineb 6l,25) Metaxyl MZ 72 WP (mankozeb 64, metalaksil 8) Modra galica (bakreni kation 25) Herhos Modra galica (bakreni kation 25) Manica Modra galica (bakreni kation 25,1) Scarmagnan Nordox 75 WG (bakar(I)oksid 75) Pinozeb M45 (mankozeb 80) Plavi kamen (bakreni kation 25) upa Polyram DF (metiram 70) Quadris (azoksistrobin 250 g/l) Rame Caffaro 32 WP (bakar hidroksid - bakar klorid 32) Ridomil gold MZ 68 WP (mankozeb 64, metalaksil-M 4) Ridomil MZ 72 WP (mankozeb 64, metalaksil 8) Sandofan C (bakar oksiklorid 40, oksadiksil 10) Sandofan M-8 (mankozeb 56, oksadiksil 8) Shirlan (fliiazinam500 g/l) Star 80 WP (mankozeb 80) Tattoo (mankozeb 302 g/l, propamokarb 248 g/l)

5-6 2-2,5 5-7,5 2 0,5-0,75 % 3 2,5-3,5 1-1,5% 1-1,5% 1-1,5% 0,1-0,15% 2-2,5 1-1,2% 2 0,8-1 0,8% 2,5-3 2,5-3,5 2-2,5 2-2,5 0,3-0,4 2-2,5 4

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

+
-

+ +
-

+
-

+
-

X = smanjuje zarazu, += suzbija zarazu, -= nije registriran

Suzbijanje korova
Uspjena proizvodnja krumpira, uz ine initelje, uveliko ovisi i o u s p j e n o j borbi protiv korova. Utjecaj korova na prirod krumpira prvenstveno ovisi o stupnju zakorovljenosti o d n o s n o o broju i vrsti korova po jedinici povrine te o vremenu nicanja korova u odnosu na vrijeme nicanja krumpira. Prema rezultatima

Karenca za krumpir u danima 14 14 14 14 14 14 21 14 14 14 14 14 14 14 14 14 21 21 21 14 7 14 14

Doza (kg, l/ha) ili Koncentracija (%)

Krumpirova plijesan Ph)1ophthora infestans Koncentrina pjegavost Altemaria solani

istraivanja iz razliitih podruja svijeta, utjecaj korova na smanjenje priroda moe se kretati od 16 do 76 % (Orson). Ako se mjere borbe protiv korova provode pravovremeno, korovi jo uvijek imaju znatan utjecaj na prirod. Tako Oercke navodi da biljne tetoinje u Europi, kad se provode sve mjere borbe u krumpiru, ipak umanje prirod za 34,8 %. Prema navedenoj procjeni korovi su manje tetili nego bolesti i tetnici, no ipak je njihov utjecaj na prirod iznosio jo uvijek 7 %. Procjene gubitaka priroda za Republiku Hrvatsku objavio je Maceljski. Prema toj procjeni, bolesti, tetnici i korovi umanje potencijalnu proizvodnju krumpira za 42 %. Od toga tete od korova iznose 6 %. Navedeni gubitci odnose se na proizvodnju kad se primjenjuju sve potrebne mjere borbe protiv tetoinja. Osim direktnog utjecaja na prirod, korovi znatno utjeu i na veliinu i kakvou gomolja. Pojedine viegodinje vrste (npr. pirika), mogu svojim vegetativnim podzemnim organima prorasti kroz gomolje te im time umanjiti kakvou. Indirektno korovi, naroito korovi jake stabljike (loboda, ir, limundik, mranjak), ak i ako je obavljena desikacija, oteavaju strojno vaenje gomolja, te njihova prisutnost u vrijeme berbe moe prouzroiti i vea mehanika oteenja plodova. Medurednim mehanikim suzbijanjem korova takoer mogu nastati direktne tete na gomoljima, naroito ako je tlo grudaste strukture. Nema pokazatelja da korovi utjeu na sadraj suhe tvari ili drugih sastojina gomolja, no mogu znatno pridonijeti pojavi bolesti i tetnika na krumpiru. Npr. lobodu iChenopodium album), ir (Amaranthus retroflexus) i tut iPortulaca oleraced) moe napasti gljivina bolest bijela noga {Rhizoctonia solani). Crna noga {Erwinia carotovora var. atrosepticd), osim to napada krumpir, javlja se i na lobodi, iru, crnoj pomonici (Solanum nigrum) i dvorniku {Polygonum persicarid). Pjegavost lista (Alternaria solani) i srebrnolikost kore {Helminth osporium solani), osim na krumpiru, javlja se i na iru. Virusna oboljenja uvijenost lista i virus X krumpira mogu se zapaziti i na iru. Kriimpirova zlatica, osim na krumpiru, zadrava se i na crnoj pomonici, a kupusna muha, koja uz krumpir napada ir i lobodu, prenositelj je bolesti crne noge. Nematode roda Trichodorus mogu se, osim na krumpiru, pronai i na 19 korovnih vrsta iz 18 razliitih rodova.

Korovna flora krumpira

Veini okopavinskih kultura korovi ne tete jednako tijekom cijele vegetacijske sezone. Prema prouavanjima razliitih autora korovi kaimpiru najvie tete u razdoblju od 2-3 tjedna nakon nicanja pa sve dok cima potpuno ne zatvori redove. To razdoblje nazivamo kritinim razdobljem zakorovljenosti te u tom razdoblju usjev svakako treba drati istim. Takoer je uoeno da je utjecaj ranoniuih korova na prirod znatno vei od utjecaja korova koji niknu kasnije. U naim proizvodnim uvjetima prije ili zajedno s krumpirom nie veliki broj jednogodinjih irokolisnih korovnih vrsta koje usjevu i nanose najvee tete. Prije svega to su: Chenopodium album - loboda, Stellaria media - mijakinja. Polygonum persicaria - uzlati dvornik, Sinapis arvensis - goxc\c2i, Chenopodium

polyspermum - mnogosjemena loboda. Neto kasnije javljaju se vrste Ambrosia artemisiifolia - limundik, Amaranthus retroflexus- ir, Solatium nigrum - crna pomonica, Abutilon theophrasti - cmopski mranjak i dr. Jednogodinje ljetne trave takoer su veliki problem. Javljaju se neto kasnije, redovito i u velikom broju jedinki po jedinici povrine. Iz te skupine korova najzastupljenije su vrste: Echinochloa crus-galli - kotan, vrste roda Setaria odnosno Setaria glauca - sinji muhar i Setaria viridis - zeleni muhar, te Digitaria sanguinalis- svraica. Viegodinje trave odnosno Agropyron repens - pmk'Si i Sorghum halepense - divlji sirak, jednako kao i viegodinje irokolisne vrste Cirsium arvense osjak, Convolvulus arvensis - slak. Convolvulus sepium - ladole, Rumex crispus - tavelj razvijaju se neto kasnije tijekom vegetacije. Kao to smo ve rekli, njihov utjecaj na prirod manje je izraen, no uvelike mogu pridonijeti jaoj pojavi bolesti i mogu znatno oteati vaenje krumpira.

Suzbijanje korova u krumpiru

Do pronalaska selektivnih herbicida mjere borbe protiv korova u krumpiru svodile su se uglavnom na mehanike mjere, odnosno brananje, ogrtanje, okopavanje i proupavanje. Brananje, odnosno prohod branom po usjevu krumpira nakon nicanja korova, a prije nicanja krumpira, moglo se obavljati samo ako se nakon sadnje ostavljala ravna povrina. Pri sadnji u grebenove (humke), korovi se suzbijaju razliitim ogrtaima ili posebno konstruiranim drljaama za praenje ve nagrnutog krumpira (Kvakan). Ipak, svaku od navedenih mjera trebalo je nadopuniti dodatnim zahvatima, odnosno okopavanjem i/ili proupavanjem korova, to je zahtijevalo dosta ljudskog rada. Danas postoji veliki broj selektivnih herbicida koji su uz primjenu desikanata odnosno sredstava za kemijsko "spaljivanje" cime i korova prije vaenja potpuno omoguili industrijski nain uzgoja i znatno pridonijeli poveanju povrina i priroda. Prva primjena selektivnih herbicida poela je negdje ezdesetih godina. TCA (natrijeva sol trikloroctene kiseline) bio je jedan od prvih selektivnih herbicida u krumpiru. Ubrzo su uvedeni pripravci na osnovi linurona i prometrina, koji se jo uvijek primjenjuju. Danas postoji vei broj pripravaka. Primjenjujemo ih u sva tri mogua roka, odnosno prije sadnje, nakon sadnje a prije nicanja, i nakon nicanja krumpira (vidi tablice).

Prije sadnje (pre-sowing)

Prije sadnje krumpira mogue se primijeniti dva herbicida (tablica 12.). Na osnovi glifosata (CIDOKOR i dr.) moe se obaviti tretiranje prije sadnje odnosno prije obrade tla. Tim postupkom suzbit e se samo korovi koji su u to vrijeme iznikli. Najee se ta mjera poduzima protiv pirike, tavlja i nekih drugih viegodinjih korova.

Nakon pripreme tla,a prije sadnje gomolja, moe se primijeniti herbicid Surpass 6,7 E. Tim tretmanom takoer se moe suzbiti piriku, ali i neke druge vane korovne vrste.

Nakon sadnje (pre-emergence)

Iz priloene tablice 13. vidi se da se najvei broj herbicida primjenjuje u tom roku. Protiv jednogodinjih irokolisnih korova najee se primjenjuju pripravci na osnovi metribuzina (SENCOR 70 WG i dr.). Istu namjenu imaju i pripravci na osnovi linurona (AFALON i dr.), prometrina (Prohelan T i dr.), metobromurona (PATORAN 50WP i dr.), klomazona (COMMAND 4E) i flukloridona (RACER 25 EC). Protiv navedenih jednogodinjih trava ali i nekih irokolisnih korova, rabi se herbicid pendimetalin (STOMP 330E, STON, DOST 330E). Tom sredstvu, zbog nepotpunog uinka na jednogodinje irokolisne korove, potrebno je pridodati jedan od navedenih herbicida djelotvornih na tu skupinu korova. Upravo na osnovi takvih razmiljanja formuliran je novi pripravak PLATEEN 4l,5WG, koji, uz flufenacet, djelotvoran na trave, sadri i metribuzin (SENCOR 70 WP, djelotvoran na irokolisne korove. Valja napomenuti da ni jedan od do sada spomenutih pre-emergence herbicida nije uinkovit ni protiv jedne viegodinje korovne vrste. Stoga je borbu protiv viegodinjih korova potrebno poduzimati u kulturama koje prethode sadnji krumpira, a osobito borbu protiv viegodinjih irokolisnih korova, protiv kojih u krumpiru ne postoje uinkoviti post-emergence selektivni herbicidi.

Nakon nicanja (post-emergence)

Nakon nicanja korova i krumpira ponovno se mogu primijeniti pripravci na osnovi metribuzina (SENCOR 70WG i dr.). Primjena u tom roku znatno je racionalnija od primjene nakon sadnje a prije nicanja, jer je u tom roku na korove herbicid djelotvorniji, pa se primjenjuje upola manja koliina. Ekonominost ovog roka primjene moe se ostvariti i razdvojenom (split) aplikacijom umanjenih koliina herbicida, manjih od propisanih. To se temelji na injenici da nie doze herbicida vrlo dobro suzbijaju korove u mlaem razvojnom stadiju (klini listii do prvog para pravih listova), u odnosu na odraslije korove, koje je vrlo teko suzbiti i viim dozacijama herbicida. Osim pripravcima na osnovi metribuzina, jednogodinji irokolisni korovi nakon nicanja mogu se suzbiti kontaktnim herbicidom BASAGRAN 600 i drugim pripravcima na osnovi bentazona i u krumpiru novim sulfonilureja herbicidom TAROT 25 DE (rimsulfuron). Jednogodinje i viegodinje trave mogu se suzbiti s post-emergence predstavnicima skupine cikloheksadinona i ariloksifenoksi propionata (navedenim u tablici 14). Svi navedeni herbicidi vrlo su uinkoviti protiv gotovo svih korovnih trava. Za tu skupinu herbicida najvanije je strogo se pridravati propisane faze razvoja korova u kojoj su navedeni pripravci uinkoviti. Protiv jednogo-

dinjih vrsta primjenjuju se nie dozacije, a protiv viegodinjih vrsta vie dozacije. Desikacija cime krumpira, ali i herbicidima izbjeglih korova, moe se obaviti pripravcima BASTA (glufosinat), REGLONE i REGLONE FORTE (dikvat). Tom operacijom uvelike se olakava vaenje i sjemenskog i merkantilnog krumpira i prijei se prijenos uzronika virusnih oboljenja u gomolju. Kad ve spominjemo pripravke BASTA, REGLONE i REGLONE FORTE, valja napomenuti da se u mnogim europskim zemljama prakticira pre-emergence primjena pripravaka Gramoxona ili navedenih herbicida. Tretiranje je potrebno provesti to kasnije, ili ak u vrijeme kad iznikne 10 % cime krumpira. U tom roku u nekim europskim zemljama (npr. u Velikoj Britaniji) uz zemljine herbicide kombinira se i primjena jednog od spomenutih kontaktnih pripravaka. Tom mjerom kontaktnim herbicidom uspjeno se suzbijaju svi do tada iznikli korovi, a rezidualni pre-emergence herbicidi uspjeno e sprijeiti ponik novim vrstama. Takav pristup suzbijanja korova u naim proizvodnom podruju, koliko je nama poznato, ne primjenjuje se. No prema naem miljenju trebalo bi mu posvetiti vie panje. Tablica 12, Prikaz selektivnih herbicida za suzbijanje korova u krumpiru - primjena prije sadnje (pre-sowing) Trgovaki naziv
Surpass 6,7 E Cidokor Herbokor Glyphogan-480SL* Herkules 480 SL* Clinic Dominator Roundup biactive* Cosmic Tender Glyphos Mentor

Djelatna tvar
vernolat

Doza, Vha
4-7

Spektar djelovanja
travni i neki irokolisni

Napomena
oruem inkorporirati u tlo Najkasnije pet dana pred pripremu tla. Dozacije navedene u zagradi odnose se nasmanjeni volumen kropiva (100-200 l/ha). Vie dozacije odnose se na uobiajen volumen kropiva 200-400 l/ha

2-4 (1,5-2) glifosat 4-8-12 (2-3-4)

jednogodinji uskolisni i irokolisni viegodinji uskolisni i irokolisni

* = nemaju dozvolu za primjenu u Hrvatskoj

Tablica 13^ Prikaz s e l e k t i v n i h h e r b i c i d a za s u z b i j a n j e k o r o v a u k r u m p i r u - p r i m j e n a n a k o n sadnje a prije nicanja (pre-emergence) Trgovaki naziv Afalon disperzija* Linurex 50 WP Linuron Chromos 50 WP* Linuron Chromos tekui* Command 4-E Command 36 CS Plateen 41,5 WG Prohelan T Prometrex 50 Gesagard 500 Fl Gesagard 50 WP Patoran 50 W Racer 25 EC Sencor 70 WP Sencor 70 WG Tor 70 WP Dancor 70 WG Metriphar 70 WG Stomp 330 E Ston Dost 330 E Djelatna tvar linuron Doza, 1, kg/ha 1,5-2,5 0,15-0,2 0,2-0,3 2-2,5 Spektar djelovanja jednogodinji irokolisni jednogodinji irokolisni i neki travni jednogodinji travni i irokolisni jednogodinji irokolisni jednogodinji irokolisni i neki travni jednogodinji irokolisni i neki travni

klomazon flufenacet+ metribuzin prometrin metobromuron flukloridon

1,5-3 2-5 2,0

metribuzin

0,75-1,5

jednogodinji irokolisni i neki travni jednogodinji travni i neki irokolisni

pendimetalin

4-6

* = nemaju dozvolu za primjenu u Hr\^atskoj Tablica 14, Prikaz s e l e k t i v n i h h e r b i c i d a za s u z b i j a n j e k o r o v a u k r u m p i r u - p r i m j e n a n a k o n nicanja k r u m p i r a i korova (post-emergence) Djelatna tvar bentazon Doza, 1, kg/ha 1-3 Spektar djelovanja jednogodinji irokolisni

Trgovaki naziv Basagran 600 Sax 600 Bazano Sencor 70 WG Sencor 70 WP Tor 70 WP Dancor 70 WG Metriphar 70 WG Tarot 25 DF*2

metribuzin^

0,6-0,75

jednogodinji irokolisni i neki travni jednogodinji i viegodinji travni i neki irokolisni

rimsulfuron

0,05-0,06

Trgovaki naziv
Grasidim Focus ultra Select*3 Fusilade super Fusilade forte Pantera 40 EC Targa super Leopard Bastional * Furore super *

Djelatna tvar
setoksidim cikloksidim kletodim fluazifop-p-butil kvizalofop-tefuril haloksifop-ester fenoksaprop-p-etil

Doza, 1, kg/ha
1-4 1-4 0,4-0,8 1-4 0,8-2,0 1,5-2,5 0,5-4,0 0,8-3,0 0,5-1,5 1,0-3,0

Spektar djelovanja

nia dozacija za suzbijanje jednogodinjih, a via za suzbijanje viegodinjih trava

* = nemaju dozvolu za primjenu u Hn^atskoj = kultivar Jearla i neki kukivari bijele ljuske izrazito osjetljivi = potreban okvaiva ili mineralno ulje = dodati mineralna ulja

Tablica 15* Prikaz desikanata za p r i m j e n u u krumpiru

U nekim vanijim poljoprivrednim zemljama svijeta, osim navedenih Trgovaki naziv Djelatna tvar Doza, l/ha herbicida, primjenjuju se i Basta 15 glufosinat neki u Hrvatskoj registrira2,5-3 ni ali i neki u nas ne regisReglone dikvat 4-5 trirani herbicidi. HerbiReglone forte cidom S-metolaklor (DUAL GOLD) suzbijaju se korovne trave i crna pomonica (Solanum nigrum) u SAD-u, u Maarskoj i dr. U Hrv^atskoj je imao do nedavno dozvolu samo u kombinaciji s metobromuronom (GALEX 500). EPTC (EPTAM) i trifluralin (TREFLAN) rabe se u mnogim zemljama kao vrlo uinkoviti pre-sowing herbicidi. U Francuskoj i Njemakoj rabe se pripravci na osnovi aklonifena (CHALLENGE 600 odnosno BOXER). Donedavno je imao dozvolu za primjenu i u Hrvatskoj. Pripravci i mnoge kombinacije na osnovi terbutrina rabe se u mnogim europskim zemljama (Vei. Britanija, Francuska).

Spreavanje klijanja uskladitenog krumpira

Da bi se sprijeili gubici koji nastaju klijanjem gomolja u skladitima, moe se konzumni (nikako sjemenski) krumpir tretirati prije uskladitenja. U istoj prostoriji ne smije se uvati i sjemenski krumpir. U spremitu u kojem je uvan tretirani krumpir moe se uskladititi sjemenski krumpir tek nakon najmanje 14 dana provjetravanja. Prije upotrebe tretirani krumpir valja oguliti. Primjena je opisana u poglavlju o sredstvima za zatitu bilja. U Hrvatskoj su za tu namjenu registrirana dva pripravka (TUBERITE N i NEOSTOP) na istoj osnovi (klorprofam 1 %). Sredstvo (100 g) nanosi se u formi praiva na 100 kg gomolja krumpira.

X. PLODOVITO POVRE

P o m o n i c e - Solanaceae: r a j i c a (Lycopersicon esculentum), p a p r i k a (Capsicum annuum), p a t l i d a n (Solanum melongena) T i k v e n j a e - Cucurbitaceae: krastavac (Cucumis sativus), d i n j a (Cucumis melo), l u b e n i c a (Citrullus lanatus), t i k v e (Cucurbita vrste)

KLJU ZA PREPOZNAVANJE TETOINJA tetnici

Na p o d z e m n i m d i j e l o v i m a Korijenje izgrizeno, biljke propadaju Vrat korijena i prizemno lie izgrizeno Na korijenju odebljanja - guke, naroito pri uzgoju u zatienom prostoru Korijenje i vrat korijena izgrieni, u njemu bjelkaste beznone liinke, duge do 7 mm Na p r i z e m n o m dijelu stabljike Rasadu paprike izgrizen bazalni dio stabljike, tkivo puca, biljke se lome ili prevru Na n a d z e m n i m dijelovima Lie izgrizeno, tragovi sluzi Lie patlidana, rjee rajice, izgrizeno Lie se kovra, uti i sui, na naliju kolonije sitnih kukaca Na Uu crna ljepljiva prevlaka aavice, biljke zaostaju u rastu, na dodir lete bijele "muice" tetnici u tlu sovice pozemljue nematode korijenovih kvrica korijenove muhe

ampinjonske muice puevi krumpirova zlatica lisne ui cvjetni titasti moljac

Na lisu bjelkaste pjege, koje kasnije nekrotiziraju, plod paprike sitan i deformiran Na listu sitne bjelkaste tokice, lie uti i sui se, na naliju fina pauina Na liu hodnici - mine, u njima ukasto-naranasta liinka, duga do 2 mm Bjelkastosrebrnkaste tokice na liu i cvjetovima; na tim organima sitni brzi kukci, dugi samo 1-2 mm U plodu rajice, patlidana, ee paprike, gusjenica, ulazno mjesto gnjije Plod i stabljiku bue gusjenice s tamnim prugama, izgrizaju lie

duhanski titasti moljac koprivina grinja lisni mineri kalifornijski trips kukuruzni moljac uta kukuruzna sovica

Uzronici bolesti rajice

Mlade se biljke sue, propadaju
Na k o r i j e n u i k o r i j e n o v u vratu

bolesti u klijalitu

Bijela pahuljasta prevlaka na korijenovu vratu Tamnozelena nekroza korijenova vrata - epiderma puca Korijen smed, uzdune pukotine na korijenu. Smea do crna ulegnuta pjega u zoni korijenova vrata Na korijenovu vratu tamnozelena nekroza - biljka vene
Na liu i cvijetu

bijela trule rak stabljike plutavost korijena smea trule trule korijena

Svijetlosive do smee pjege na listovima, na naliju prljavobijeli maak Tamno zonirane pjege na listovima i stabljici promjera 1-1,5 cm Sive pjege na listovima, promjera 3- 4 mm ukaste pjege na licu a maslinastozeleni maak na naliju lista ukaste pjege na licu, na naliju lista prljavobijeli maak Eliptine sive nekroze na mjestu zakidanja zaperaka Biljke gube turgor i venu Vlana pjegavost stabljike, crne pjege promjeru 1- 2 mm Uljane pjege na listu i stabljici, nepravilnog oblika 228

plamenjaa koncentrina pjegavost pjegavost lista barunasta plijesan pepelnica siva plijesan venua bakterijska pjegavost krastavost plodova

Lie uti i kovra se, pjege na listu, pukotine na stabljici bakterijsko venue Mozaik i suenje listova virus mozaika rajice i krastavca Deformacija cvijeta fitoplazma
Na p l o d o v i m a

plamenjaa koncentrina pjegavost Blijedoute pjege, promjera 2- 3 mm siva plijesan Sjajno crne pjege lagano utonule u epidermu bakterijska pjegavost Zrakaste pukotine bakterijska krastavost Bradaviaste smee izrasline omeene bijelim rubom bakterijsko venue

Na epidermi svijetlosmeda zona - ubrzano sazrijeva Crne udubljene pjege oko peteljke

Uzronici bolesti p a p r i k e i patlidana

Mlade se biljke sue i propadaju
Na k o r i j e n u i k o r i j e n o v u vratu

bolesti u klijalitu

Stisnue korijenova vrata, bijeli maak Nekroza i vlana trule Korijen smed, uzdune pukotine na korijenu Stisnue korijenova vrata, bez bijelog maka vrata
Na liu i stabljici

bijela trule gangrena plutavost korijena stisnue korijenova

Vodenaste, klorotine pjege, plavkasti maak na naliju lista Prstenaste pjege sa sivim makom ute pjege na licu lista, a prljavobijeli maak na naliju lista Nekroze i zonirane pjege na listovima Lie gubi turgor i vene cijela biljka stisnue korijenova plutavost korijena Sivi micelij u pazucima izboja

plamenjaa siva pjegavost paprike pepelnica koncentrina pjegavost venue, gangrena, vrata, bijela trule. siva plijesan

Ovalne smee pjege Tamnozelene uglate pjege Lie mozaino i deformirano

Na p l o d o v i m a

trule plodova patlidana bakterijska pjegavost lista virusne bolesti

Smeurana pokoica boje pergamentnog papira, bjelkasti maak Nekrotine zonirane pjege, tamnosivi ili crni barunasti maak Sivi maak u predjelu ake Eliptine udubljene pjege, plodovi trunu plodova paprike Pjege tamnog ruba, plod mumificiran Plodovi crni i mekani Plodovi deformirani, manji Cvjetovi otpadaju, plodovi mali i deformirani

gangrena koncentrina pjegavost siva pjegavost smea pjegavost suha trule plodova paprike trule plodova patlidana virusne bolesti virusne bolesti

Uzronici bolesti krastavca, d i n j e i lubenice

Mlade se biljke rue i propadaju nicanja
Na l i s t o v i m a

bolesti u razdoblju

Pepeljasta prevlaka na gornjoj strani lista Svjetlija zelena polja izmeu glavnih ila, na naliju lista tamnosiva prevlaka Svjetlija zelena polja izmeu glavnih ila, tkivo ispada, prisutan eksudat Mozaik na listu Krupne ovalne pjege nepravilna ruba trule stabljike Blijedozelene pjege, ruiaste u sredini 230

pepelnica plamenjaa uglata pjegavost virus mozaika krastavca crna pjegavost lista. antraknoza

Na p l o d u

Bijeli micelij s crnim sklerocijima Crvenkastosmede pjege unutar kojih nastaju crna plodna tijela Sive udubljene pjege, esto s gumoznim iscjetkom
P r o p a d a n j e cijele b i l j k e

bijela trule antraknoza krastavost plodova

- uz pojavu bijele pahuljaste prevlake na podnoju stabljike - popraene nekrozom korijenova sustava - uz pojavu nekrotiziranih pjega na stabljici - uz prethodni gubitak turgora

bijela trule trule korijena crna trule venuca

tetnici ei u zatvorenom prostoru

Kalifornijski trips

{Frankliniella

occidentalis)

Opis. Odrasli oblik kalifornijskog tripsa maleni je kukac, izduena tijela, s dva para resastih krila, ija duina u mujaka iznosi 0,9-1 mm, a u enki 1,3-1,4 mm. Boja tijela varira od uto-naranaste do kestenjasto-smede, ovisno o biljci hraniteljici. Jaja su vrlo sitna, biserno bijela, polucilindrina, duga 0,2 mm i nevidljiva prostim okom. Liinke su neto svjetlije boje i manjih dimenzija od odraslih oblika. Vanost. Kalifornijski trips utvren je prvi put u Hrvatskoj u jesen 1989. na krizantemama u jednom kontinentalnom stakleniku. U proljee idue godine taj se tetnik proirio i na druge kulture u staklenicima, na tom istom objeW, a i na korove u njima i izvan njih u njihovoj blioj okolici. Danas gotovo nema staklenika u Hrvatskoj gdje taj tetnik nije prisutan. Izraziti je polifag, napada vrlo veliki broj kulturnih biljaka, a ivi i hrani se na brojnim korovskim biljkama, irokolisnim i uskolisnim. Vrlo brzo postao je najopasniji tetnik kultura u zatienom prosto- Si. 114. Odrasli oblik kaliformjskoq tripsa ru i uvrten je na listu ekonomskih tetnika. Od plodovitog povra najvee tete izaziva na paprici, neznatno manje na krastavcu, a na rajici je prisutan, ali bez spomena vrijednih teta. Na paprici

Si. 116. Izgled plodova paprike zaraenih kalifornijskim tripsom (snimila N. Pagliarini)

simptome zaraze nalazimo uvijek na plodovima, Icoji ostaju sitni, deformirani, s nekrozama na njihovoj povrini. Na biljkama s tako deformiranim plodovima, za sunana vremena moe se u jednom cvijetu nai vie od 100 odraslih oblika i liinki tripsa. Kreu se vdo iSI. 115. Krastavac zaraen kalifornijskim vahno. tetnik se hrani sisanjem biljnih tripsom (snimila N. Pagliarini) sokova, za to bira najnjenije dijelova biljke. Na paprici mu najbolje odgovara tek zametnuti plod, koji se formira na dnu cvjetnog vjenia. Kako plod raste, na mjestima uboda nastaju opisane nekroze i deformacije. Na licu listova javljaju se manje ili vee bjelkaste pjege nepravilna oblika, koje kasnije posmede, a na njihovu naliju nalaze se odrasli oblici i liinke tetnika, ali u mnogo manjem broju nego u cvjetovima. U jako zaraenoj paprici gotovo nema normalno razvijenih, nedeformiranih plodova. Opisani simptomi na plodovima utvreni su na sortama orok ari i Tonica u zatienom prostoru i u polju, meutim na hibridima Istra, Sivrija, Biondi i Bianka nije bilo deformacija plodova. Brojni tripsi zadravali su se na plodu ispod listia peteljke. Na krastavcu odrasle oblike i liinke ovog tetnika nalazimo masovno na naliju mladih listova i u cvjetovima, a u manjem broju i na licu lista. Simptomi zaraze javljaju se samo na listovima, dok na plodovima simptoma nema. U poetku su bjelkaste pjege malene, vrlo se brzo poveavaju i meusobno spajaju, dok ne zahvate cijelu povrinu lista. Listovi se osue i ostanu visjeti na biljci. Suenje poinje na donjim etapama i iri se prema gore. Takve biljke daju vrlo slab prirod. Za jake zaraze razdoblje berbe skraeno je na manje od mjesec dana, pa tete u prirodu iznose priblino 60-70 %. Na krastavcu i paprici najopasnije su najranije zaraze, jo u fazi rasada. Biologija i ekologija. Klimatski uvjeti u zatienom prostoru potrebni za razvoj paprike i krastavaca poklapaju se s uvjetima potrebnim za razvoj i razmno-

avanje toga tetnika. Pri temperaturi 25-30 cjelokupan razvoj od jaja do razvijenog oblika traje 15-18 dana, a za niih temperatura razvoj se produuje (pri 15 na 44 dana). Preteno se razmnoava partenogenetski, a rjee spolno. Mujaci su rijetki. Seksualni indeks jest 1 : 15 u korist enki. Nakon dozrijevanja odraslih oblika, to traje priblino 24 sata, oni ive jo 15 dana. Za to se vrijeme vrlo intenzivno hrane, kopuliraju i odlau jaja. Jedna enka odloi do 100 jaja, a jedan mujak moe oploditi i do 15 enki, to upuuje na vrlo visoki potencijal razmnaanja tetnika. enke odlau jaja leglicom u parenhimsko tkivo listova, cvjetova i plodova, iz kojih nakon 4-5 dana izlaze liinke. Liinka ima etiri stadija, a prva se dva vrlo intenzivno hrane 5- 6 dana. Trei je stadij lane pretkukuljice, koja silazi na zemlju i u povrinskom sloju na 1,5-2 cm dubine razvije se lana kukuljica. Kukuljenje se odvija i u skrivenim dijelovima cvjetova. Razvoj treeg i etvrtog stadija traje 3-6 dana, nakon ega se odrasli oblici penju na biljke i nastavljaju se intenzivno hraniti. Ima 12-15 pokoljenja godinje, koja su meusobno isprepletena, uz istovremenu prisutnost svih razvojnih stadija. U zatienom prostoru zaraze nastaje ve u veljai na kotiledonskim listiima krastavaca, a traju do vaenja paprike u listopadu ili studenom. Nakon zavretka berbe i vaenja krastavaca kalifornijski trips prelazi na druge kulture i korove u stakleniku i oko njega. U polju e se zaraze pojaviti znatno kasnije, ovisno o temperaturama pojedinih godina, i krae traju. Ljetni su mjeseci uvijek najkritiniji, bez obzira na mjesto uzgoja. Zatita. Opisana kod ostalih tripsa.
Ostali tripsi

(Thrips tabaci, Tbrips fuscipennis i Heliothrips haemorrhoidali) Opis. Odrasli oblici maleni su kukci, mekana i izduena tijela, boje koja varira prema vrsti od svijetle smee, svijetleoker do crne. Tijelo im je dugo 1-2 mm. Odrasli oblici imaju 2 para uskih resastih krila. Liinke su beskrilne, zelenkaste do ute, ovisno o vrsti i neto manje od odraslog oblika. Vanost. U zatienom prostoru tripsi napadaju krastavac, papriku, tikve i u manjoj mjeri rajicu. Nakon pojave kalifornijskog tripsa, ti su tetnici mnogo manje vani na plodovitom povru, nego su bili prije njegove pojave. tete izazivaju liinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova na listovima i cvjetovima, pa na tim mjestima nastaju karakteristine bjelkasto-srebrnaste pjege nepravilna oblika. Pri zarazi u rasadu nastaje deformacija u obliku uvijenosti mladih listova. Tripse je vrlo teko nai jer se zavlae izmeu listia vegetacijskog vrha. Osim direktnih teta tripsi su poznati kao prenosioci viroza. Izraziti su polifazi, osobito duhanov trips Tbrips tabaci. U toplijim godinama napadaju i povre na polju. Biologija i ekologija. Ti tetnici imaju 5-12 pokoljenja godinje, ovisno o vrsti i klimatskim prilikama u pojedinim godina. U zatienom prostoru razmnaaju se tijekom cijele godine, dakle i zimi. Zbog niskih temperatura i visoke relativne vlage zraka zimi je razvoj znatno produljen. Dobro podnose niske temperature. Kada im ponestane hrane, ljeti prelaze u ljetni san, a u izrazito hladnim

zimama povlae se na prezimljenje kao u slobodnoj prirodi. Prezimljuju kao odrasli oblici, rjee u stadiju liinke, na korovima ili u povrinskom sloju zemlje. Zatita. Za utvrivanje zaraza kalifornijskim i drugim tripsima upotrebljavaju se plave ljepljive ploe, koje se vjeaju u nasad tako da njihov donji rub bude uvijek u visini vrnih dijelova biljaka. Plava boja privlai tripse koji se nalijepe na povrinu ploa, rasporeenih po uzgojnoj komori na jednolinim razmacima. Za diagnostiku pojave tripsa stavlja se manje ploa po jedinici povrine, a za mehaniko smanjenje zaraze stavlja se vie ploa. U nedostatku plavih ploa mogu posluiti i ute ploe. Prskanjem biljaka u zatienom prostoru postiu se slabiji rezultati, zbog loe pokrovnosti skrivenih dijelova biljaka, kamo se tripsi zavlae. Mnogo je bolja aplikacija insekticida tehnikom hladnog zamagljivanja. Tretiranje treba poeti pri prvoj pojavi tetnika, a ponavljati u inten^alima kraim od 7 dana. Za suzbijanje kalifornijskog tripsa na plodovitom povru primjenjuju se dva nova insekticida naturalit Laser (spinosad) i Mospilan 20, a od starijih Evisekt S (tiociklam), koji industrija povlai iz prometa, ali jo se ponegdje moe nai na tritu. Protiv tripsa primjenjuju se u povru Radotion E-50 i praivo Radotion P- 5 (malation). Od sisteminih insekticida iz grupe neonikotinoida Confidor 200 SL (imidakloprid) ima dozvolu za suzbijanje duhanova tripsa, a slabije djeluje na kalifornijskog tripsa na rajici, patlidanu krastavcima i lubenicama. Insekticidi na bazi diklorvosa Kofumin 50-EC Nuvan 50-EC primjenjuju se protiv tripsa na rajici, krastavcu i paprici u polju i u zatienom prostoru (iznad biljaka) no ako se primjenjuju prskanjem, ti insekticidi mogu biti fitotoksini na krastavcu, pa ih je bolje primijeniti zamagljivanjem. Na istim kulturama protiv tripsa, naroito kalifornijskog tripsa, djelotvoran je Actellic 50 (pirimifos metil). Na krastavcu, rajici u polju i zatienom prostoru primjenjuju se insekticidi na bazi deltametrina Decis EC, Decis WG i Rotor te Karate 2,5 EC, King i Karate Max na bazi lambda cihalotrina, Talstar 10 EC na bazi bifentrina, a moe se primijeniti i Eastac 10 SC, Direct 10 SC i Direct 10 EC na bazi alfacipermetrina na istim kulturama u polju i u zatienom prostoru. Na plodovitom povru samo u polju primjenjuju se Methomex 20 i Lannate SL (metomil), koji su strogo zabranjeni u zatienom prostoru.
SI. 117. Grabeljiva stjenica iz roda Orius sie liinku duhanova tripsa {prenrdKoppGTi) Zbog otrovnosti pesticida, njihovih dugih karenca i produene berbe, da-

nas se u svijetu sve manje kemijski suzbijaju tetnici u zatienom prostoru, a zamjena je bioloka borba primjenom prirodnih neprijatelja. Danas najvei proizvoa prirodnih neprijatelja u Europi jest kompanija "KOPPERT BV" iz Nizozemske, koja proizvodi parazite i predatore gotovo svih nadzemnih tetnika povra i ukrasnog bilja. Svoje podrunice Koppert ima u mnogim zemljama, na primjer u Italiji i Austriji, a od prole 2002. godine svi Koppertovi proizvodi mogu se nabaviti i u Hrvatskoj preko ovlatenih zastupnika ''COLI - trade d.o.o" iz Biograda n/m za obalni dio i ''Zeleni hif iz Zagreba za kontinentalni dio. U Hrvatskoj se taj nain borbe tek poeo primjenjivati. Za bioloko suzbijanje kalifornijskog tripsa i ostalih tripsa primjenjuju se predatori, grinja Amblyseius cucumeris i stjenice roda Orius. A. cucumeris ne podnaa visoke temperature pa se primjenjuje samo u rano proljee, do poetka travnja, a Orius se primjenjuje u preostalom dijelu godine. U nasadu paprike, gdje se folijarno tretiranje rijetko provodi ili se primjenjuju insekticidi kratkog djelovanje, npr. diklorvos, u drugoj polovici vegetacije vrlo se esto spontano pojavi Oiius. Osim tripsima, ta se stjenica hrani i peludom, pa moe preivjeti na paprici u cvatnji i bez prisutnosti tripsa, te ak i prezimjeti do iduega proljea. Cvijet krastavaca nema toliko peludi kao paprika, pa je preivljavanje Oriusa tee. Nakon spontane pojave Oriusa, esto nije vie potrebno provoditi zatitu insekticidima, ako se protiv ostalih tetnika i gljivinih bolesti primjenjuju sredstva za zatitu bilja nekodljiva za te stjenice. Kalifornijski trips napada iste kulture i u polju, ali te se zaraze lake suzbijaju primjenom istih insekticida.
D u h a n s k i titasti m o l j a c

(Bemisia tabaci) Opis. Duhanski titasti moljac maleni je bijeli kukac, pomalo nalik leptiriu, dug samo 1 mm. Mujaci su neto manji. Tijelo i oba krila pokrivena su bijelim do malo ukastim votanim prahom. Odrasli oblik, iako je manji, vrlo je slian cvjetnom titastom moljcu. U stanju mirovanja krila su mu stisnuta uz tijelo, za razliku od bijele muice. Zbog malenih dimenzija te su razlike slabo uoljive. Jaje je maleno, krukoliko, dugo oko 0,2 mm, u poetku bjeliasto, a postupno postaje smee. Tek ispiljena liinka plosnata je, ovalna, nalik titastoj ui. Liinke i kukuljice bijele su do limunske ute boje, ovisno o biljci domainu. Plosnate kukuljice duhanskog tripsa, zvane puparium, nepravilna su ovalna oblika, duge 0,7 m. Razlikovanje tih dviju vrsta vri se na osnovi praznog pupariuma kukuljice. Na glatkom liu kukuljica duhanskog titastog moljca nema dlake, a na sL 118. Odrasli oblici duhanova dlakavom ima 2-8 dugih dlaka. Puparium titastog moljca

bijele muice pravilna je ovalna oblika, ravnih strana, gledano bono, i ima 12 jakih dlaka; na kukuljici duhanskog moljca broj dlaka varira, one su njenije, a bone su strane zaobljene. Tipian simptom zaraze biljaka tim tetnikom jesu brojne klorotine pjege, medna rosa po plodovima i listovima, a kasnije se na ljepljivim naslagama razviju gljive aavice. Ti se simptomi bitno ne razlikuju od simptoma koje izaziva cvjetni titasti moljac. Svi razvojni stadiji tetnika nalaze se na naliju listova, gdje su vidljive brojne siune bjeliaste liinke i sitni "leptirii". Potresemo li takvu biljku, masa sitnih bijelih insekata poleti, ali odmah nakon toga opet se smjetaju na listove biljaka. Zaraza duhanskim titastim moljcem utvruje se utim ljepljivim ploama, koje se vjeaju u nasad tako da njihov donji rub bude uvijek u visini vrnih dijelova biljaka u pavilnim razmacima. Vanost. Donedavno je duhanov titasti moljac bio poznat samo kao tetnik poljoprivrednih kultura u toplijim krajevima na pamuku, duhanu, rajici, slatkom krumpiru i kasavi. S vremenom je postao tetnik mnogih staklenikih kultura, pa tako od plodovitog povra napada rajicu, papriku, patlidan, krastavce i tikvice, ali i ostale Cucurbitaceae. Donedavno karantenski tetnik u Hrvatskoj na listi Al, sve dok nije unesen u Hrvatsku na uvezenim ukrasnim biljkama Poinsettia sp. i Tbunbergia sp., pa je prisutan u veem broju objekata. Duhanskog titastog moljca nalazimo na vanjskim povrinama tropskog i suptropskog pojasa i u brojnim staklenicima umjerenog pojasa. U Europi je proiren na Cipru, u Grkoj, Italiji, a djelomino u Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Njemakoj, Maarskoj, Hrvatskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Norvekoj, Poljskoj, panjolskoj, Portugalu, vicarskoj i zemljama biveg SSSR-a. Zaraza je utvrena i u Irskoj, gdje je uspjeno eradicirana. Registrirana je u Tunisu, Izraelu i Turskoj. iroko je rasprostranjen u Aziji, Africi, Srednjoj Americi, na Karibima i u Oceaniji. U Sjevernoj Americi proiren je u Meksiku i junim dravama SAD-a (Arizona, California, Florida, Georia i Texas), a u Junoj Americi u Argentini, Brazilu, Kolumbiji i Venezueli. Duhanski titasti moljac takoer je izraziti polifag. Iako imaju krila, odrasli oblici slabi su letai, ali zrana staijanja ire ih na velike udaljenosti. Najvie je proiren trgovinom sadnim materijalom i rezanim cvijeem. Glavni krivac za njegovo irenje meunarodna je trgovina s Poinsettia sp. (boina zvijezda). Primarne tete izazivaju u liinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova, zbog ega na listovima zaraenih biljaka nastaju klorotine pjege. Kako zaraza raste, pjege se spajaju, cijela plojka lista pouti, osim lisne nervature. Kasnije ti listovi otpadaju. Liinke i odrasli oblici izluuju obilje medne rose, a njezine sjajne ljepljive nakupine po listovima i plodovima izvrsna su podloga za razvoj saprofitskih gljivica aavica. Zbog aavih nakupina smanjena je fotosinteza, biljke su slabije razvijene i prinos je kvantitativno i kvalitativno nii. aave nakupine nagruju plodove, to im znatno smanjuje komercijalnu vrijednost. Biologija i ekologija. Odrasli oblici duhanova titastog moljca odlau jaja na nalije lista. Jaja su svojim irim dijelom privrena pedicelom na povrinu

lista. Na 30 C razvoj jaja traje 5-9 dana, ovisno o biljci domainu i relativnoj vlazi zraka. Nakon izlaska iz jaja liinka se kree samo kratko, tek toliko da se odmakne od jaja. Tada se privrsti na list i vie se ne kree. Prolazi kroz etiri razvojna stadija; etvrti je stadij kukuljice, jo zvan "puparium", a iz njega izlazi odrasli oblik. Svaki od prva tri stadija liinke traje 2-4 dana, a posljednji puparium traje oko 6 dana. U tom stadiju odvija se preobrazba u odraslog insekta. Oko 12 sati nakon pojave odraslih oblika poinje parenje. enke ive prosjeno oko 60 dana, a za to vrijeme odloe do l60 jaja koja su odloena u luku oko tijela enke. ivotni vijek mujaka traje krae, 9-17 dana. Duhanov titasti moljac ima vei broj pokoljenja godinje, koja u zatienom prostoru nisu vremenski ograniena, nego u svako doba na listovima nalazimo jaja, liinke, "kukuljice" i odrasle oblike. Zatita - Opisana je kod cvjetnog titastog moljca.
Cvjetni titasti m o l j a c (bijela m u i c a )

(Trialeurodes vaporariorum) Opis. Cvjetni titasti moljac mali je, bijeli, vrlo ivahni "leptiri", dug oko 2 mm. Zbog toga se uobiajeno naziva i bijela muica. Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak u obliku praka. Jaje je maleno, ovalno i privreno stapkom za list. Liinka prvog stadija ima tri para nogu, kree se, duga je 0,3 mm. Od piljenja iz

SI. 119. Odrasli oblici cvjetnog titastog moljca

jaja do prvog presvlaenja razvoj traje samo nekoliko sati. Nakon toga gubi noge, spljoti se poput ljuske i privrsti na list. Liinke treeg stadija i "kukuljice" takoer su bez nogu, bjeliaste, spljotene poput ljuske i privrene na list, samo neto vee. Kao i u odraslih oblika, tijelo liinki i "kukuljica" tzv. "bijelih pupa", prekriva fini votani sloj.

Si. 120. Liinke titastog moljca na naliju lista (snimila N. Pagliarini)

Tipian simptom zaraze biljaka tim tetnikom u poetku je medna rosa po plodovima i listovima, a kasnije se na ljepljivim naslagama razviju gljive aavice. Svi razvojni stadiji tetnika nalaze se na naliju listova. Odrasli oblici "leptirii" i jaja nalaze se masovno uvijek na vrnim listovima, a liinke i kukuljice nalaze se na listovima donjih etaa. Poetne zaraze odraslim oblicima teko se uoavaju jer se nalaze na naliju listova. Za pravovremeno izvoenje zatitnih mjera od velike je vanosti uoavanje tih ranih zaraza. Jedna od starih i prokuanih metoda, ali ne i najboljih, sastoji se u redovnim kontrolama nasada svakih nekoliko dana potresanjem biljaka ili pregledom nalija listova. Pomalo preivjelu metodu za utvrivanje poetnih zaraza zamijenile su danas ute ljepljive ploe. U nasad se vjeaju tako da njihov donji rub bude uvijek u visini vrnih dijelova biljaka, u odreenim razmacima. Privueni bojom "leptirii" bijele muice nalijepe se na ploe, te se tako poetna zaraza moe utvrditi mnogo ranije nego potresanjem biljaka. Vanost. Od plodovitog povra najvie strada rajica. Njezin prirod moe biti smanjen do 40 %. To je vrlo visok postotak za vrlo skupu stakleniku proizvodnju. Zarauje i krastavac, patlidan, tikvice i papriku. Te su zaraze danas mnogo manje vanost, negoli su bile prije pojave kalifornijskog tripsa. Bijelu muicu ve godinama nalazimo u svim staklenicima umjerenog pojasa, na raznim kulturama. Izraziti je polifag. Proirena je prodajom sadnica zaraenih liinkama i kukuljicama tog tetnika. To je pasivan nain irenja, a na manje se udaljenosti iri aktivno, letom vrlo ivahnih odraslih oblika, "leptiria", po stakleniku i njegovoj blioj okolici. Primarne tete izaziva liinka i odrasli oblik sisanjem biljnih sokova, zbog Si. 121. Plod rajice oneien gljivama ega zaraene biljke zaostaju u rastu, daadavicama uslijed zaraze titastim ju nii prirod zbog sitnijih plodova i mamoljcima (snimila N. Pagliarini) njeg broja plodova. Sekundarne tete nastaju zbog obilatog luenja medne rose, liinki i odraslih oblika, koja kapa po niim listovima i plodovima, te je izvrsna podloga za razvoj saprofitskih gljiva aavica. Na listovima one smanjuju asimilacijsku povrinu, a plodove nagruju, to im znatno smanjuje komercijalnu vrijednost. Biologija i ekologija. Stvaranjem povoljnih klimatskih uvjeta u zatienom prostoru potrebnih za uzgoj kulturnih biljaka, stvoreni su uvjeti, vrlo bliski optimalnim, za razvoj i razmnaanje svih tetnika, pa tako i bijele muice. U umjetno odravanom klimatu, pri temperaturi 22-25 razvojni ciklus tog tetnika traje 21-28 dana, ovisno o kulturi. Prema literaturi tetnik ima 10-12 pokoljenja godinje. Pokoljenja u zatienom prostoru nisu vremenski ograniena, nego u svako doba na listovima nalazimo jaja, liinke, "kukuljice" i odrasle oblike. Razvoj

tetnika neprekinut je i tijekom zimskih mjeseci, samo se na niim temperaturama produljuje na 45-70 dana. U zatienom prostoru nema zimske diapauze. Na visokim temperatura ljeti odrasli oblici izlaze iz staklenika i naseljavaju se na razne kulturne i korovske biljke u njegovoj okolici. Tu ih moemo nai sve do kasne jeseni. Dio populacije vraa se u staklenik, a dio se povlai na prezimIjenje u prirodi. Mnoge korovske biljke u stakleniku i oko njega izvrstan su domain tom tetniku i vrlo su esto izvor zaraze novog nasada rajice, krastavca ili paprike. Bijela muica ima vrlo visoki potencijal razmnaanja. Razmnoava se spolno i partenogenetski. Mujaci su rijetki. enka odloi 100-200 jaja, katkada i vie, uvijek na nalije lista, izmeu nervature, pojedinano ili u skupinama po 2 do 26 komada. Embrionalni razvoj traje 4-20 dana, a razvoj liinke 15-45 dana. Optimalni uvjeti potrebni za razvoj bijele muice jesu 25-28 i visoka relativna vlaga zraka. Zatita. Suzbijanje ovog tetnika na kulturama u zatienom prostoru sastoji se od kompleksa mjera, kemijskog suzbijanja s mehanikim i kulturnim mjerama radi spreavanja ili snienja njegove zaraze, pa do bioloke borbe. Kemijsko suzbijanje provodi se veim brojem insekticida. Mnogi od njih, zbog votanog ovoja koji pokriva tijelo liinki i "kukuljica", imaju slabu djelotvornost ili uope ne djeluju na te razvojne stadije, iako vrlo dobro djeluju na odrasle krilate oblike. Zbog istovremene prisutnosti svih razvojnih stadija potrebno je izvoditi vrlo esta prskanja u kratkim intervalima. U ljetnim mjesecima ti su razmaci kratki, 3, 5 do 7 dana, ovisno o intenzitetu zaraze i reinfestaciji s korova ili s vanjskih povrina, a u jesen i proljee produuju se na 21-28 dana. Uestala primjena istog insekticida izaziva rezistentnost tetnika, ne samo prema tom sredstvu, nego i prema cijeloj grupi srodnih insekticida." Cvjetni titasti moljac mora se suzbijati u poetnoj zarazi. Kritian broj, koji oznauje najvei broj insekata po jedinici povrine, kada treba provesti suzbijanje, za bijelu muicu iznosi jedan odrasli oblik na 100 biljaka. Pri zarazi od 10 "leptiria'VlOO biljaka ve se javljaju nakupine medne rose i prve liinke koje su otporne na niz insekticida. Suzbijanjem u takvih ili jo jaih zaraza, bit e uniteni odrasli oblici, a ovisno o primijenjenim insekticidima i njihove liinke, ali ne i kukuljice i jaja. Za kratko vrijeme razvit e se nova populacija odraslih oblika "leptiria". Zato se u nasad vjeaju ute ljepljive ploe kako je to ve opisano. Od insekticida koji su se primjenjivali protiv tetnika, neki su zbog otrovnosti i rezidualnog djelovanja zabranjeni za primjenu u povru, drugi su nestali s trita, jer im je dozvola istekla i nije vie produena. Umjesto njih pojavili su se novi, poput sisteminih insekticida iz grupe neonikotinoida kao Confidor 200 SL (imidakloprid), Actara 25 WG (tiametoksam). Calypso SC 480 (tiakloprid) i Mospilan 20 (acetamiprid). Confidor ima dozvolu za primjenu protiv titastih moljaca na rajici, a za tu se svrhu mogu primijeniti Actara 25 WG i Mospilan 20, koji imaju dozvolu za suzbijanje duhanova titastog moljca. Insekticidi na bazi diklorvosa Kofumin 50-EC Nuvan 50-EC dozvoljeni su na rajici, krastavcu i paprici u polju i u zatienom prostoru, (iznad biljaka) no pri

primjeni prskanjem ti insekticidi mogu biti fitotoksini na krastavcu. Zato ih je bolje primijeniti zamagljivanjem. Na istim kulturama djelotvoran je Actellic 50 (pirimifos metil). Na krastavcu, rajici u polju i zatienom prostoru protiv bijele muice primjenjuju se insekticidi na bazi deltametrina Decis EC, Decis WG i Rotor te Karate 2,5 EC, King i Karate Max na bazi lambda cihalotrina, Talstar 10 EC na bazi bifentrina, a mogu se primijeniti i Fastac lOSC i Direct 10 SC na bazi alfacipermetrina na istim kulturama u polju i u zatienom prostoru. Dozvolu za primjenu na plodovitom povru, samo u polju, imaju insekticid na bazi metomila Methomex SL 20 i Lannate 20 SL. Strogo je zabranjen u zatienom prostoru.

SI. 122. Neparazitirane iparazitirane (s Encarsia formosa) liinke cvjetnog titastog moljca (prema Koppert)

Si. 123. Odrasli i liinika cvjetnog titastog moljca zaraeni s Verticillium lecanii (prema Koppert)

Uz kemijsko suzbijanje treba provoditi i ove mjere: 1. Prije sadnje kulture podlone napadu bijele muice iz staklenika se moraju ukloniti i unititi svi korovi i biljni ostaci, zakopavanjem ili spaljivanjem. Okoli staklenika ili plastenika mora biti uredan, bez biljnih ostataka iz uzgojnih komora. 2. Saditi treba samo nezaraene sadnice. 3. Tijekom cijele vegetacije treba redovito odravati higijenu staklenika, sav otpadni biljni materijal svakodnevno iznositi i unitavati, te plijeviti korove. 4. U objekt treba postaviti ute ploe i redovito kontrolirati. Nakon pojave pr\dh "leptiria" na njima treba provesti prskanje. Zbog este pojave rezistentnosti cvjetnog i duhanskog titastog moljca te otrovnosti insekticida i njihovih ostataka- rezidua u plodovima, protiv tih se tetnika vrlo uspjeno primjenjuje bioloka borba s njihovim prirodnim neprijateljem, parazitskom osicom Encarsia formosa. Osica odlae jaja u liinke drugog i treeg stadija, u kojima se razvija do odraslog oblika, na raun svog domaina, koji ugiba. Umjesto bijelih "pupa" na listovima se pojavljuju parazitirane crne "pupe" iz kojih izlijee osica Encarsia. "Crne pupe" osice Encarsia se u prometu nalaze pod imenom En- Strip. Bioloko suzbijanje tih tetnika provodi se takoer i prskanjem biljaka suspenzijom spora entomofagne gljive Venicillium lecanii, kad je zaraza pred introdukciju parazita prejaka. Taj preparat u prometu se nalazi pod imenom Mycotal. U biolokoj borbi cilj je to prije postii ravnoteu izmeu

tetnika-domaina i njegova prirodnog neprijatelja, parazita ili predatora. Encarsia ne moe preivjeti bez prisutnost svojih domaina. titasti moljac napada iste kulture u polju, ali zaraze su mnogo manjeg intenziteta i kraeg trajanja.
Muhe - l i s n i m i n e r i

L. huidohrensis, L. bryoniae i Chromatomyia /Phytomyza/ horticold) Opis. Lisni mineri sitne su muice. Tijelo muice Z. trifolii dugo je 1,4-2,3 mm, smede-crno, s pojedinim utim dijelovima. Tijela muica L. huidobrenasis sivo-crne je boje, a crno-smede je boje u Chromatomyia vrsti. enke su neto vee. Liinke su apodne, kao sve liinke muha, bez jasno vidljive glave. Liinke Z. trifolii naranaste su do oker ute boje, duge oko 2 mm, a liinke Z. buidobrensis luck'Asio su bjelkaste, duge 3,2 mm. Kukuljice Z. trifolii svijetlosmede su boje, neto krae od odrasle liinke i pomalo bavasta oblika, a kukuljice Z. buidobrensis utocrvene su do tamno smee boje. tete izazivaju samo liSl. 124. Mine na liu rajice od liinki Liriomyza trifolii inke, koje ive izmeu (snimila N. Pagliarini) dva epidermalna - povrinska sloja lista, gdje se hrane lisnim tkivom - parenhimom, buei u njemu hodnike. Zbog toga na listovima nastaju karakteristini hodnici - mine, koje mogu biti vidljive s lica i nalija lista. Oblik i poloaj mina tipian je za svaku pojedinu vrstu, pa se ve na osnovi toga moe utvrditi vrsta minera. Osim mina na listovima se nalaze i sitne svijetle pjege, koje nastaju zbog Si. 125. Kukuljice Liriomyza trifolii i mine dopunske ishrane i odlaganja jaja, koje na listu rajice (snimila N. Pagliarini) enke leglicom unose pod pokoicu lista. Vanost. Do sredine devedesetih godina ti su tetnici na plodovitom povru u Hrvatskoj bili od manje vanosti. Javljali su se kasnije tijekom berbe na ve odraslim i dobro razvijenim biljkama, a nastale tete nisu bile ekonomski vane. Meutim, poetkom sprnja 1995. na krastavcima u staklenicima srednje Dalmaci-

(Liriomyza trifolii,

je utvren je vrlo jak napad lisnih minera, prisutan i usprkos provoenim mjerama zatite. Lica listova od najonjih do najgornjih etaa bila su prekrivena bezbrojnim minama. Oblikom one su bile slinije minama koje pravi Ch. horticola (uske i linearne u poetku, s malim proirenjem kasnije), premda malo drukije. Na licu listova mogla se vidjeti poneka liinka i kukuljica, koje po boji i veliini nisu odgovarale izgledu liinki Z. trifolii Nikad nismo utvrdili koja je to bila vrsta, no danas sumnjamo na zarazu s grakovim lisnim minerom Z. huidobrensis. Grakovog lisnog minera nali smo poetkom travnja 2001. na verbenama u jednom stakleniku u Zagrebu. S verbena je preao na rasad krastavca i paprike u istom stakleniku. Brojna prskanja u stakleniku nisu zaustavila napad, no im je rasad iznesen iz staklenika zaraza je zaustavljena. Ta je vrsta naena u Hrvatskoj i na krastavcima i na si. 126. Grakov lisni miner ukrasnom bilju. Liriomyza huidobrensis (prema Taj nalaz ponovo dokazuje da je nedopuwww.cevimp ucedavis edu) stivo zanemarivati tetnike koji u ranijim razdobljima nisu bili od vee vanosti. Iz njihovih se redova kadtad moe pojaviti novi tetnik mnogo vee ekonomske vanosti. Tako je, uostalom, bio i s pojavom Z. trifolii i mnogo kasnije kalifornijskog tripsa. Muhe - lisni mineri napadaju krastavac, rajicu, patlidan i tikvicu, a na paprici su iznimno rijetki. Na rajici i krastavcu u zaSI. 127. Mine grakovog lisnog minera na rajcici tienom prostoru esto su (prema Kelly Clark) prisutne kombinirane zaraze s Z. trifollii Ch. horticola. Rjee su zaraze s Z. bryoniae. Napadaju i druge vrste povra. To su preteno tetnici u zatienom prostoru, a u polju su zaraze rijetke. Z. huidobrensis mp^i&d papriku, rajicu, krastavce, dinje, celer i drugo povre. Biologija i ekologija. Muhe - lisni mineri imaju vei broj pokoljenja godinje. Kao i u drugih tetnika u zatienom prostoru, pokoljenja su meusobno isprepletena istovremena su prisutni svi razvojni stadiji. Prezimljuju kao kukuljice na brojnim samoniklim biljkama, odnosno na njihovim ostacima ili pod grudicama zemlje. U nepovoljnim uvjetima stadij kukuljice moe potrajati po nekoliko mjeseci.

Na 23- 28 razvojni je ciklus vrlo brz, a traje 12-14 dana. Iz jaja, koje enka leglicom unese pod epidermu lista, za 2-4 dana ispili se liinka. Ona se kukulji 58 dana nakon izlaska iz jaja i intenzivnog hranjenja. Odrasla liinka L. trifoliii L. bryoniae izhzi iz mine i kukulji se na listu ili na zemlji, kamo padne, a Ch. horticola kukulji se unutar lista na kraju mine u tzv. pupalnom mjehuriu. Zatita. Za kemijsko suzbijanje primjenjuju se isti insekticidi i ostale kulturne mjere opisane kod bijele muice. Dozvolu ima i naturalit spinosad (Laser). Uz nabrojene insekticide, na naem tritu postojao je jedan vrlo dobar insekticid, regulator razvoja, pod imenom Trigard 75 WP, kojim se moe sa samo 2-4 prskanja suzbiti zaraza minerima. Naalost, proizvoa je odustao od daljnje proizvodnje pa e se moi primjenjivati samo dok se ne potroe stare zalihe. Dozvoljen je u zatienom prostoru i u polju na plodovitom povru. Tamo gdje se provodi bioloka borba protiv ostalih tetnika u zatienom prostoru, protiv lisnih minera primjenjuju se dva parazita. To su Dacnusa sibirica i Dygliphus isaea. Na tritu se nalaze pod trgovakim imenima Minex, koji sadri oba parazita, Minusa sadri parazita D. sibirica, a Mygliphus sadri D. isaea.
Koprivin (obini) crveni pauk {Tetranycbus urticae)

Opis. Taj se tetnik ubraja u grinje - Acarina. Odrasli oblici vrlo su njeni, ovalna, gotovo prozirna tijela, duine oko 1 mm. Boja tijela prilino varira, od

SI. 128. Crveni pauk Tetranycbus unicae: odrasli, liinke i jaja na naliju lista

bjelkasto- ukaste, zelenkaste do crvenkaste, ovisno o biljci na kojoj se hrani. Na lenom dijelu ima tamne mrlje. Odrasli oblik ima etiri para nogu. Liinka prvog stadija slina je odraslom obliku, mnogo je manja i ima samo
Si. 129. Simptomi zaraze crvenim paukom na listovima krastavca (snimila N. Pagliarini)

tri para nogu. etvrti par razvije se u liinke drugog stadija. Jaja su malena, okrugla, bjeliasta, donekle prozirna i ne vide se prostim okom. Simptomi zaraze vrlo su karakteristini i lako se uoavaju. Na licu lista, izmeu nervature, nastaju klorotine tokice, bjelkasto-srebrnaste do ukaste boje. List djeluje kao da je si. 130. arite zm^aze crvenim paukom u nasadu mramoriran. Porastom inkrastavaca (snimila N. Pagliarini) tenziteta zaraze pjegice postaju vee i meusobno se spajaju. Takvi listovi ute izmeu nervature, koja najdulje ostaje zelena, i na kraju se osue. Na naliju takvih listova nai emo manji ili vei broj paukova, koji se najradije zadravaju uz lisnu nervaturu. Taj tetnik proizvodi predu, pa za jakog intenziteta zaraze listovi mogu biti meusobno povezani preom, unutar koje moemo vidjeti brojne pauke. Vanost. Taj pauk vrlo je est i opasan tetnik kultura u zatienom prostoru umjerenog pojasa. Napada mnoge vrste samoniklih do kulturnih biljaka . Od plodovitog povra najvee tete izaziva na krastavcu, tikvicama, neto manje na paprici i jo manje na rajici. Pojavom kalifornijskog tripsa i pauk je dospio u drugi plan, iako njegove tete danas nisu nita manje nego prije. U polju napada iste kulture na kojima je intenzitet zaraze mnogo manji nego u zatienom prostoru. Vrlo jake zaraze u polju nalazimo na lubenicama. tete izazivaju svi pokretni stadiji pauka, liinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova, zbog ega u stanicama nestaje klorofila i one gube zelenu boju, a na listovima nastaju opisani simptomi. Povoljni uvjeti za razvoj i razmnaanje pauka istovremeno su uvjeti potrebni za uzgoj kulturnih biljaka. Pauk se tada razvija vrlo brzo, a zbog visokog potencijala razmnaanja njegove zaraze naglo buknu. Za jakih zaraza na listovima se masovno nalaze svi razvojni stadiji pauka. Listovi su povezani preom, takve biljke slabe, plodovi su sitniji i manje ih je, to rezukira niim prirodom. Biologija i ekologija. Najpovoljniji uvjeti za razvoj koprivina crvenog pauka jesu niska relativna vlaga zraka, izmeu 45-55 %, visoka temperatura od 30 do 32 a i obilje svjetla. U tim uvjetima razvoj od jaja do odraslog oblika traje 8-12 dana. Na niim temperaturama razvoj se produljuje, pa pri 21 uz istu relativnu vlagu zraka traje 14 dana. Porast relativne vlage zraka takoer produljuje razvoj. enka ivi prosjeno oko 30 dana, a za to vrijeme odloi 90-120 jaja, no neke mogu odloiti i vie od 200 jaja. Jaja odlau razbacano po itavom naliju plojke lista. Nakon 3-5 dana iz jaja izlaze liinke, koje na putu do odraslog oblika prolaze tri razvojna stadija. Svaki je od tih stadija podijeljen u aktivnu fazu i fazu mirovanja, priblino istog trajanja. Liinka u aktivnoj fazi mnogo je osjetljivija na aka-

ricide negod liinka u mirovanju, a mladi stadiji liinki osjetljiviji su nego stariji stadiji. Zbog niih temperatura i skraenog trajanja dnevnog svijetla kasnije u jesen enke se prestaju hraniti i odlagati jaja, naputaju biljke i zavlae se na razna skrovita mjesta u armaturi staklenika, gdje prezime kao "zimske enke". "Zimska enka" mijenja boju u uto-naranastu, a oblik joj je vie okrugao, nego kod ljetne forme. Krajem zime ili poetkom proljea, nakon duljeg razdoblja sunanih dana, prezimjeli oblici pauka bude se i sele na biljke, gdje se nastavljaju hraniti. Ako je jesenska zaraza bila jaka, proljetna bukne naglo. Za razvoj trai veliku koliinu svijetla, to je uvelike uzrok povlaenja na prezimljenje tijekom jeseni. Meutim, u krajevima s mnogo vie sunanih dana pauk i zimi ostaje aktivan, nastavlja hranjenje i razmnaanje, ali razvoj mu je znatno produljen. To smo utvrdili u staklenicima u Dalmaciji. Poetne zaraze uvijek su izrazito sporadine, a javljaju se na onim mjestima gdje su mikroklimatski uvjeti povoljniji, tj. gdje je via temperatura i nia relativna vlaga zraka. To su uvijek rubni dijelovi biljaka na junoj strani, redovi biljaka koji se nalaze uz cijevi grijanja i vrni dijelovi biljaka. Zaraze su esto lokalne, jer se pauk relativno sporo seli iz arita. List koji sie naputa tek onda kada se pone suiti. Kako intenzitet zaraze raste, arita se poinju spajati, zaraza gubi lokalno obiljeje i zahvati cijeli staklenik. Zatita. Zatita od pauka, poput zatite od kalifornijskog tripsa i titastih moljaca, obuhvaa kompleks mjera, a kemijsko suzbijanje samo je dio tih mjera. Od velike je vanosti odravanje higijene u zatienom prostoru i oko njega, pred sadnju i tijekom vegetacije: uklanjanje korova i biljnih ostataka i njihovo redovito iznoenje iz zatienog prostora, ienje staza, podizanje zrane vlage, sadnja nezaraenih sadnica i redovita kontrola nasada. Pauka takoer treba kemijski suzbijati ve kod najranijih zaraza. Akaricidi koji se protiv njega primjenjuju kontaktnog su djelovanja, a budui da su svi razvojni stadiji na naliju listova, potrebno je postii dobru pokrovnost. To je Si. 131. Grabeljiva grinja Phytosehilus mogue s prskalicama visokog pritiska, persimilis hrani se svojim domainom (prema Koppert) od 12-18 atm i vie, koje daju vrlo fine kapljice, uz utroak velike koliine tekuine. Npr. rue se prskaju 3000-5000 1 vode na hektar (30-50 1/ar), a prema nekim autorima treba ak do 10.000 l/ha. Na povru se ne smiju troiti tako velike koliine vode, zbog mogunosti zaraze s gljivinim bolestima, kojima odgovara visoka zrana vlaga. Pri jaoj zarazi u zatienom prostoru, samo jedno prskanje nee dati zadovoljavajue rezultate. U tom se sluaju prskanja moraju ponavljati u kraim ili

duljim razmacima, ovisno o intenzitetu zaraze i godinjem dobu. Na krastavacima ili lubenicama u polju najee zadovoljava samo jedno tretiranje. Protiv pauka na plodovitom povru smije se primijeniti samo mali broj insekticida s akaricidinim djelovanjem, koji pokrivaju samo pokretne stadije pauka i imamo samo jedan akaricid. Od insektoakaricida dozvolu za primjenu im Radotion E-50 na rajici u stakleniku i u polju dozvolu imaju Talstar 10-EC i Meothrin 10 FL. Od akaricida dozvoljen je samo Apollo 50-SC na salatnom krasstavcu, a djeluje samo na liinke pauka. U svijetu se Danitol i Meothrin primjenjuju i na ostalom plodovitom povru. Bioloka borba vrlo se uspjeno primjenjuje i protiv pauka, a provodi se s pomou predatorske grinje Phytoseiulus persimillis. Ta se grabeljiva vrsta hrani sisanjem liinki i odraslih oblika pauka, vrlo je pokretljiva i grabeljiva. Kad nestane pauka, hrani se pripadnicima vlastite vrste, dok ne nestane iz nasada. U prometu se nalazi pod imenom Spidex.

tetnici ei na polju
Lisne u i p l o d o v i t o g p o v r a

Na plodovitom povru u nas su esto prisutne ove ui: Myzus persicae, Aphis gossypii (Aphis fmngulae gossypii), Aphis citricola, Aphis fahae, Aphis craccivora, Aulaconhum solani, Macrosiphum euphorbiae
Zelena b r e s k v i n a u

{Myzus persicae) Opis. Ui su utozelene do maslinastozelene boje, duljine 1,2-2,3 mm. Na abdomenu se dobro vidi Si. 132. Kovranje lia krastavca i pojava aavice karakteristina tamna, veliizazvana napadom lisnih ui (snimila N. Pagliarini) ka pjega i tamne postrane toke. Na glavi je karakteristina pojava tuberkula (roia), koji se nalaze na bazi ticala. Sifoni su s jedne strane blago zaobljeni. Moe se lako zamijeniti s vrstom Phorodon humuli Vanost. U je rairena u svim podrujima nae zemlje, poglavito ondje gdje ima mnogo bresaka, jer su breskve zimski domaini te vrste. Si. 133. Breskvina zelena lisna u Naroito je vana na kmmpiai, i to sjemenskom.

Dolazi i na rajici, paprici, krstaicama, salati, pinatu, graku, bobu, mrkvi, pargi te na mnogim drugim kulturama (hrani se na vie od 500 biljnih vrsta). U zatvorenom prostoru najee oteuje krastavce, papriku i salatu. Izravne tete oituju se na liu iz kojeg u sie sokove i tako lie gubi zelenu boju i esto se deformira. Lui obilje medne rose, na koju se naseljuju gljive aavice. Najvee tete nanosi prenoenjem brojnih virusa (vie od 180), koji imaju osobito vanost za krumpir (vidi ui u krumpirvi)Biologija i ekologija. U moe imati potpun ivotni ciklus, sa spolnim pokoljenjem, kad prezimi kao zimsko jaje na breskvi, ili, rijetko, na ljivi, trenji i marelici. Ima ui i s nepotpunim razvojnim ciklusom, tj. bez spolnog pokoljenja, kada prezime odrasle enke u zatienom prostoru ili u toplim krajevima (Dalmacija, Primorje, Istra) u slobodnoj prirodi. U nas su ee ui s potpunim razvojnim ciklusom. Toplo suho proljee pogoduje ranoj pojavi ui osnivaice na breskvama (kraj veljae), koja stvara prve beskrilne kolonije. Poetak proljetnog leta s breskve na druge kulture uveliko odreduju klimatski inioci. Let poinje ranije ako su dani sunani, topli, suhi te s visokim tlakom zraka. Pri srednjim dnevnim temperaturama od 18 do 20 razvoj jednog pokoljenja traje 10-12 dana. Ui se sele na razliite ljetne domaine (kupusnjae, lisnato povre, plodovito povre, korjenasto povre, pargu, duhan i mnoge druge kulture) na kojima se razmnoavaju preko ljeta sve do jeseni, kada se razvija seksualno pokoljenje. Nakon kopulacije enka odlae na breskvu jedno zimsko jaje, i ciklus se ponavlja. Zatita. U zatvorenim prostorima preporuuje se bioloko suzbijanje predatorima i parazitima, te bioinsekticidima. Od predatora najee se primjenjuje grabeljiva muica ikarica Aphidoletes aphidimyza, nadalje vie vrsta bojih ovica te zlatooke. Manje je parazita prikladnih za suzbijanje lisnih ui poput onih roda Aphidius, te mikrobiolokih pripravaka, primjerice na osnovi gljivice Verticillium lecanii (yid]ct\ III. poglavlje). Od kemijskih insekticida mogu se na polju i u zatvorenom prostoru primijeniti sredstva na osnovi pirimikarba (Pirimor 25 WG, Pirimor 50 WG, Pirimor WP50), tiakloprida (Calypso SC 480), pimetrozina (Chess 25 WP), heptenofosa (Hostaquick EC-50) i malationa (Radotion EC 50), samo na polju na osnovi metomila (Lannate 20 L, Methomex SL 20), a samo u zatvorenom prostoru na osnovi diklorvosa (Kofumin 50 EC - tretiranjem prostora iznad biljaka). Na rajici, naroito u junim dijelovima Hrv^atske (juna Dalmacija), velike tete moe uzrokovati Apbis gossypiiprtnosen]em virusa. Zbog teine identifikacije te mogunosti morfolokih promjena ovisno o klimatskim uvjetima, mnogi autori misle da je ta vrsta samo maritimna forma vrste Aphis frangulae, a ne posebna vrsta. Veliki broj afidologa ne odluuje se ni za kakve determinacije, nego navodi Aphis frangulae gossypii Te ui prenose vrlo opasan Cticumhermoz2i\k virus, koji moe uvelike ograniiti pa ak i onemoguiti proizvodnju rajice. Ui prezime na grmu Frangula alnus kao zimsko jaje. Krug ljetnih domaina vrlo je velik. Upravo na ljetnim domainima (raznim korovima) ui primaju CMV i postaju virulentne, pa na rajicu dolaze ve zaraene. Suzbijanje je vdo teko i tek treba pronai zadovoljavajue rjeenje.

Kukuruzni moljac

(Ostrinia / Pyrausta / nubilali) Opis. Gusjenica je isprva bjeikasto-ruiasta, kasnije postaje siva ili svijetlosmeda, s tamnom glavom; naraste do 25 mm. Na svakom lanku nalaze se po etiri okruglaste pjege. Vanost. tetnik se iri zbog este monokulture kukuruza, brojnih zaputenih povrina, sve eih toplih godina i nekih drugih razloga. Vrlo je est i svuda proiren tetnik kukuruza koji, meutim, esto napada i mnoge druge biljke. Vee tete nanosi kad napadne plodove paprike, no bui i plod rajice ili stabljike paprike, rajice, graha, celera i drugog povra. Ako se gusjenica ubui u plod, onemoguuje njegovu upotrebu, napose i stoga to se na ulaznom otvoru ubrzo iri sekundarna gnjiloa. Vrlo su velike tete mjestimice u Podravini gdje se uzgaja papriSl. 134. Plod paprike napadnut gusjenicom ka za konzerviranje, pa se, ak kukuruznog moljca (snimio M. Maceljski) i kod male zaraze tim gusjeniama, paprika ne smije konzervirati cijela, ve razrezana (fileti), da bi se uklonile gusjenice (vidjeti i sl.l). Biologija i ekologija. Gusjenice prezime u kukuruzincu, ali i u drugim biljkama domainima. Leptiri poinju izlijetati u svibnju i maksimum izlijetanja obino dosegnu na koncu lipnja i u prvoj dekadi srpnja. enke odlau jaja na biljke domaine. Najee nakon 5-7 dana izlaze gusjenice, koje se odmah ubuuju u biljke. Dio tih gusjenica prezimi, no dio daje novo pokoljenje leptira, koji lete u kolovozu. Ti leptiri daju drugo pokoljenje gusjenica koje napadaju biljne organe u kolovozu i rujnu. Zatita. Problem zatite povra od ovog tetnika moe se rjeavati samo njegovim suzbijanjem na kukuruzu, i to na to irem podruju. Zbog pokretljivosti moljca pojedinac moe samo malo utjecati na njegovu pojavu. Treba izbjei ponovljenu sjetvu kukuruza na istu povrinu. Svi proizvoai trebaju organizirano unitavati kukuruzinac u kojem tetnik prezimljuje. Duboko i temeljito zaoravanje trljaka kukuruza smanjuje brojnost tetnika. Vane su i sve druge mjere koje smanjuju napad na kukuruz (otporniji hibridi, bioloko suzbijanje osicom Trihogramom ili biolokim insekticidima na osnovi bakterije Bacillus thuringiensis i dr.). Preporuuje se brojnost kukuruznog moljca pratiti u kukuruzincu za vrijeme prezimljenja, a u vegetaciji treba pratiti pojavu leptira s pomou lovnih svjetiljki, a posebice uz pomo feromona.

Po mogunosti treba izbjegavati uzgoj osjetljivog povra blizu kukuruzita. Na povru se mogu primijeniti samo mjere biolokog suzbijanja (paraziti, bioinsekticidi), a kemijske insekticide u zatiti povra od tog tetnika ne treba primjenjivati.
ampinjonske muice

(Muice - Sciaridae: LycoriellaiSciara, Bradysia) auripila, L. mali, Bradysia apnea; muhe - Phoridae: Megaselia halterata, M. nigra i M. agarici) Opis. Odrasli oblici ampinjonskih muica Sciaridae malene su, njene muice, duge 2 mm, s crnom glavom i prsitem, tamnosmedeg zatka, dugih ticala i s jednim parom prozirnih krila. Liinke su apodne, sjajno bijele, s uskom crnom glavom, narastu do 5 mm duljine. Kukuljice su svilenasto bijele. Odrasli oblici ampinjonskih muha Phoridae wv\o su sitne muhe, tijela kraeg od muica, jako proirenog prsita, kratkih krila, nogu 2-3 puta duljih od tijela i vrlo kratkih ticala. Liinke su apodne, sjajno bijele ili ukaste, krae od liinki muica, s uskom svijetlom glavom. Kukuljice su ukaste, nalik sjemenkaSI. 135. ampinjonska muica ma. Jaja Seiarida i Phorida ovalna su, bijela, (snimila N. Pagliarini) veliine 0,15-0,25 mm. Vanost. Do 2003. godine liinke ampinjonskih muica bile su vrio opasni tetnici na gljivama, ali i na rasadu plodovitog povra i ukrasnog bilja. Poetkom svibnja te godine u jednom stakleniku na podruja srednje Dalmacije (Filip Jakov) na paprici sorte Bianka i Menta iz hidroponskog uzgoja prvi su put utvrene tete, kojima su uzronici bile liinke tih muica. Biljke paprike prevrtale su se zbog pucanja na bazi stabljike, u doba prvih berbi. Na mjestu loma stabljike i u algama na povrini briketa kamene vune nalazile su se brojne liinke, koje su toliko izgrizle biljno tkivo da su biljke od vlastite teine pucale i izvrtale se. Najvei broj oteenih biljaka nalazio se uz staklo na sunanim poloajima, gdje su bile vie temperature. Procjenjuje se da je
Si. 136. Liinka ampinjonske muice na ^ bazalnom dijelu stabljike paprike u r hidroponskom uzgoju (snimila N. Pagliarini)

propalo oko 7- 8 % biljaka paprike. Na istom objektu liinke muica utvrene su i na razvijenim biljkama rajice u hidroponskom uzgoju, ali bez teta. Tu su grizotine bazalnog dijela stabljika bile mnogo manje, pa biljke nisu pucale. tete su mogle biti i vee, no zarazu su zaustavila tri zalijevanja nasada paprike Confidorom 200 SL preko sistema. Zalijevanje je obavljeno i na rajici. Na raspuklinama tkiva najee se nije javljala sekundarna trule. Za razliku od liinki koje izazivaju direktne tete izgrizanjem podzemnih dijelova mladih biljaka rasada ili tkiva bazalnog dijela stabljike paprike, odrasli oblici ampinjonskih muica na svojim tijelima prenose grinje, nematode, bakterije i spore gljiva Pythiuma, Fusariuma i drugih vrsta. Kamena vuna u kojoj rastu hidroponski uzgajane biljke sterilna je, pa se zato nije razvijalo sekundarno truljenje na raspuknutom tkivu, ali tako nije u klasinoj proizvodnji rasada. Budui da odrasle muice jako privlai miris organske mase u razgradnji, hrpe komposta na otvorenom njihovo su idealno stanite, odakle se ire na biljke uzgajane u zatienom prostoru. Biologija i ekologija. enke Si. 137. Pucanje stabljike paprike uslijed ampinjonskih muica Sciaridae odlagrizotina ampinjonskih muica u u jaja u skupinama, uobiajeno na hidroponskom uzgoju (snimila N. Pagliarini) hrpe komposta na otvorenom, a u zatvorenom prostoru na supstrat u kojem se uzgaja rasad povra. U najnovije vrijeme enke tih muica odlau jaja i na povrinu kamene vune koja se upotrebljava za hidroponski uzgoj plodovitog povra. enka prosjeno odloi oko 150 jaja. Pri 23 za 3-4 dana izlaze liinke, a njihov razvoj do kukuljenja moe trajati 3-4 tjedna, ovisno o temperaturama tijekom proizvodnje. U proizvodnji rasada i u hidroponskom uzgoju paprike liinke se hrane ivim i zdravim biljnim tkivom. Odrasla liinka pravi svilenkasti kokon, a kukuljenje traje 1-2 tjedna. Nakon toga izlijeu odrasli oblici, koji se pare i odlau jaja. Zatita. ampinjonske muice na paprici suzbijene su zalijevanjem Confidorom (nema dozvolu za ovu namjenu), provedenim desetak dana nakon to je utvreno pucanje stabljika. Zalijevanja Confidorom ponovljena su jo dva puta u razmaku od 5 do 6 dana. Zalijevanje Rogorom, koje je provedeno neposredno nakon to su se biljke poele izvrtati, nije suzbilo liinke ampinjonskih muica.

Ostali tetnici u p o l j u Pri uzgoju plodovitog povra u polju na lubenicama, tikvicama i krastavcu javljaju se zaraze p a u k o m T. unicae. Naroito jake zaraze nastaju na lubenicama. Pri napadu listovi dobiju bronanu boju, a na naliju se nalaze svi razvojni stadiji pauka. I u polju prezimljuje kao zimska enka u raznim pukotinama i skrovitim mjestima u zemlji. Vrua i suna ljeta pogoduju zarazama. D u h a n o v trips T. tabaci zarazi krastavac, tikvicu, lubenicu, gdje moe izazvati vee tete za vruih i sunih ljeta, a na rajici i paprici opasniji je kao prenosilac viroze. Kalifornijski trips F. occidentalis mogao bi u polju izazvati iste tete kao u zatienom prostoru na krastavcu i paprici, ali njegovo je suzbijanje na otvorenom mnogo lake. Najee je dovoljno 1-2 prskanja. Krajem kolovoza i u rujnu poinju u polju jaati zaraze b i j e l o m muSI. 138. tete od stjenica na plodu rajice icom T. vaporariorum na rajici i (snimio M. Maceljski) krastavcu, i eventualno na tikvicama, ali je blizu kraj vegetacije i nije potrebno suzbijanje. Zapaene su i tete od duhanovog titastog moljca. Lisni m i n e r i L. trifoliii P. horticola izlijeu istovremeno kad i bijela muica, ali njihove su tete zanemarive. Od l i s n i h ui, breskvina lisna u moe izazvati velike tete na paprici, direktno sisanjem biljnih sokova i indirektno prenoenjem viroze. Zaraze lisnim uima i tripsima naroito su opasne na sjemenskim usjevima rajice i paprike, zbog prenoenja viroze. Plodove rajice u junijim podrujima Hrvatske napada vie vrsta stjenica koje izazivaju pojavu sitnih bjelkastih tokica ime se smanjuje trina vrijednost plodova. K r u m p i r o v a zlatica sve ee napada patlidan, pa i rajicu. Dozvolu za suzbijanje zlatice na tim kulturama ima samo Novodor 3 %. No, dozvolu za primjenu na rajici (protiv drugih tetnika) imaju pripravci na osnovi alfacipermetrina, lambdacihalotrina, beta-ciflutrina, bifentrina, imidakloprida, tiakloprida i tiametoksama koji su djelotvorni na zlaticu. Velike tete na tek-posaenoj paprici mogu nastati zbog napada gusjenica sovica pozemljua, koje pregrizaju mlade biljke na vratu korijena. Te biljke propadnu. Lie paprike esto oteuju gusjenice l i s n i h sovica. I gusjenice ute k u k u r u z n e sovice napadaju plodovito povre. Zatita. Ako je potrebno obaviti suzbijanje na tim kulturama na polju, primjenjuju se isti preparati kao i u zatienom prostoru.

Bolesti rajica
Gljivine i n j i m a sline bolesti u klijalitu

Pythium spp. Polijeganje rasada uzrokuje nekoliko Pythium vrsta (P. ultimum, P. debaryanum, P. spinosum, P. butleri), ali najee se spominje P. debaryanum. Pythium vrste parazitiraju biljke u zoni korijenova vrata, i to vrlo brzo, pa u 24-36 sati moe polei itav rasad. Napada ono mjesto pri kojem biljka izlazi iz zemlje. Taj dio dobije vodenast izgled, a zatim se na tim mjestima biljka prelomi (biologija opisana kod kupusnjaa). Chalara elegans isyn. Thielaviopsis basicold) Parazitira na velikom broju domaina, a od povra najosjetljivije su Solanaceae. To je parazit prvih stadija vegetacije. Napadnuti dio korijena pocrni, a zatim potpuno protrune. Istovremeno nadzemni dio uti i vene. Bolest se obino javlja pojedinano, zahvaajui manje ili vee dijelove klijalita u oazama. Gljiva se iz jedne vegetacije u drugu prenosi u obliku hlamidospora, koje zadre infektivnu sposobnost 4-5 godine. Endokonidije kraeg su vijeka. I jedne i druge mogu izazvati infekciju. Navodi se da infekcije nastaju tek kad u gramu tla ima 3000-3500 konidija ili hlamidospora. Optimalne temperature za razvoj bolesti nalaze se izmeu 17 i 23 estina napada ovisi o brojnosti propagula u tlu, pH vrijednosti tla, strukturi tla, odnosno o tome koliko se vlaga moe zadravati u tlu. Na tlima na kojima je pH vrijednost ispod 5,6 infekcije su Si. 139. Polijeganje rasada rajice rijetke. (snimio B. Cvjetkovi) Rhizoctonia solani Ona je stanovnik tla, gdje ivi, parazitskim i saprofitskim nainom ivota. esto dolazi na biljkama u klijalitu. Na tek izniklim biljkama izaziva nekrozu i omekavanje hipokotila, pa se mlade biljke sue. Polegle biljice posmede i uskoro istrunu. Tako nastaje eliptina pljeina u klijalitu. U pikiralitu obino je napadnut prizemni dio struka. Napadnuti je dio tamnosmed. Rijetko izaziva tete na

presaenim biljkama, kojima napada korijen, korijenov vrat ili plodove koji dodiruju zemlju. Alternaria solani takoer u povoljnim prilikama moe izazvati propadanje biljaka koje potjeu od zaraenog sjemena. Osim spomenutih parazita, na rajici u klijalitu mogu izazvati propadanje biljaka Phytophthora cryptogea, Phytophthora parasitica i Sclerotinia sclerotiorum, Sclerotium rolfsii i dr. Posljednje nabrojeni paraziti ee izazivaju tete na biljkama nakon rasadivanja, pa su stoga obraeni u iduem poglavlju. Zatita od bolesti u klijalitu obraena je u poglavlju o bolesti kupusnjaa.
Trule korijena, k o r i j e n o v o g vrata p r e s a e n i h b i l j a k a Bijela trule

(Sclerotinia sclerotiorum) Gljiva je polifag koji parazitira na vie od 400 biljnih vrsta, meu kojima i na mnogim povrtnim kulturama (rajica, paprika, kupus, krastavci, salata, endivija, mrkva, graak i druge). Simptomi. Rajica je osjetljiva na taj parazit u svim razvojnim stadijima. Gljiva ivi na tlu, pa obino napada stabljiku u razini zemlje. Meutim, moe je napasti i u pazucu zaperaka, otkinutih zaperaka ili na aki nakon otpadanja latica. Na napadnutom mjestu nastaje duguljasta vodenasta pjega, koja se postupno iri prstenasto, obuhvaajui stabljiku. Listovi iznad napadnutog mjesta gube vrstou tkiva i venu. Na koncu, na svim napadnutim mjestima stvara se snjenobijeli pahuljasti micelij, koji prekriva zaraenu povrinu. Isti takav micelij formira se unutar stabljike. Unutar micelija ubrzo se formiraju crni sklerociji. Mogu biti zaraeni i plodovi, na kojima se za transporta i u skladitu formira bijeli micelij i sklerociji. Na rajici parazitira i S. minor, pokazujui iste simptome. Makroskopski se razlikuju veliinom sklerocija.
Biologija. Opisana je kod salate.

Zatita. Smanjenje infektivnog po(snimio B. Cvjetkovi) tencijala gljive ide u mjere preventive. Ploored je vrlo koristan zahvat, a u njemu trebaju biti zastupljene trave (Poaceae). Dubokim oranjem unosimo sklerocije duboko u tlo, pa se ne mogu stvarati apoteciji. Zaraene biljke treba ukloniti iz nasada jo prije nego se formiraju skle-

SI. 140. Bijela trule na rajici

rociji i spaliti ih. U staklenicima se tlo sterilizira. Najuspjenije se sterilizira vodenom parom, zatim solarizacijom ili sredstvima za sterilizaciju tla. Prije sjetve ili sadnje biljaka, obilnim navodnjavanjem tla u toplim mjesecima, kroz pet tjedana moe se znatno reducirati zaraza. Prskanjem biljaka oko korijenovoga vrata umanjuje se napad, a prskanjem ostalih dijelova zatiuje se od infekcija askosporama. Djelotvorni su fungicidi na osnovi iprodiona, vinklozolin, procimidona i fenheksamida .
Smea trule

(Sclerotium rolfsii) Taj je parazit nekada bio na listi karantenskih bolesti. Na ljiljanima u stakleniku determinirali smo 1983. godine uzronika, nakon ega je skinut s liste karantenskih bolesti. U 2001. godini zabiljeene su ozbiljne tete u Sloveniji na rajici. Parazitira na vie od 200 biljnih vrsta. Simptomi. Rajica, paprika i patlidan mogu biti napadnuti u svim stadijima razvoja. Znaci su bolesti isti. Stabljika se zarazi u zoni korijenova vrata ili neto iznad njega. Na mjestu infekcije nastaje smea ili crna pjega, koja se iri i prstenuje stabljiku. Kora na stabljici unitena je tako da je lezija ulegnuta. Biljka se nakon toga osui. Za vlanog vremena na tim mjestima nastaje bijeli micelij, deblji nego u gljive 5. sclerotiorum. Nastali crvenkasto smei sklerociji, promjera 1- 2 mm, veliinom i izgledom podsjeaju na sjemenke uljane repice. Epiderma puca, a nastalu upljinu ispunja micelij i sklerociji. Mogu biti napadnuti i plodovi. Napadnuti plodovi propadaju 3- 4 dana nakon infekcije.
Biologija. Za razvoj Sclerotium rolfsii uz vlagu treba dosta visoke temperature (optimum 25-35 C), ali razvija se u inteivalu 8- 40 ivi u tlu u obliku sklerocija ili micelija kao saprofit.

Zatita. Mjere zatite iste su kao i kod bijele trulei.

Rak stabljike

(Didymella lycopersici) Simptomi. Svi nadzemni dijelovi biljke mogu biti napadnuti, ali kad je napadnut bazalni dio stabljike, vene itava biljka. Na stabljici se ozljede obino javljaju na maloj udaljenosti od povrine tla. Na napadnutim mjestima tkivo je utonulo, mjesta su suha, u poetku su smea, a kasnije sivkasta. Na mjestu napada katkada puca tkivo. Kad ozljeda obuhvati vei dio ili itavu stabljiku, biljka vene. Prema simptomima na nadzemnim dijelovima, podsjea na venue koje izazivaju Venicilliumm^i^. Unutar ozljede ubrzo se mogu razabrati mala, crna plodna tijela (piknidi). Simptomi na listovima podsjeaju na simptome koje uzrokuju Alternariawxsie. Pjege koje uzrokuju Alternariayxsi^ svjetlije su, obino svijetlosmede do utosmede. U D. lycopersici u sreditu pjege formiraju se plodna tijela (piknidi), a u Alternaria ona ne nastaju. Na starijim listovima otpadaju napadnute zone, pa na listovima ostaju rupe. ee se dogodi da se vie pjega spoji, zbog

ega se osue listovi. Pri uzgoju u zatienom prostoru zaraza je na plodovima rjea, ali pri uzgoju u polju moe se i plod zaraziti.
Biologija. Gljiva se prenosi sjemenom, pa ono moe biti izvor zaraze. Parazit prezimi na zaraenim biljnim ostacima u tlu. Na tim dijelovima, napose na stabljici, stvara se mnogo plodnih tijela, piknida. Kada zavlada vlano vrijeme, iz plodnih tijela izlazi obilje piknospora. Piknospore mogu klijati na 4-30 Paraziti u pravilu ulaze u biljku kroz oteeno mjesto. Nakon ulaza u tkivo biljke razvija se micelij i javljaju se prvi simptomi. Na temperaturama viim od 30 zaustavlja se rast micelija.

Zatita. Budui da su zaraeni biljni ostaci vaan izvor zaraze, potrebno je na kraju vegetacije sve biljke s polja ili iz staklenika iznijeti i spaliti. Osim te mjere, dobro je u jesen duboko preorati parcelu, da eventualni ostaci dodu dublje u do. Na kolju i na drvenoj armaturi moe gljiva preivjeti, pa treba paljivo obaviti dezinfekciju formaldehidom. Dan prije sjetve moe se do predvideno za sadnju zaliti otopinom Chromozina, Bavistina, Herbozina (karbendazim*) 0,1 %, 150 ml po svakoj biljci ili Polyramom DF (metiram) 0,2 % 150 ml., uz isti utroak otopine po svakoj biljci. Taj postupak treba ponoviti 3-5 dana nakon sadnje sa 100 ml po biljci. U veim nasadima to je teko izvesti, pa se obino mlaznice prskalice usmjere tako da spomenutim fungicidima bude dobro poprskana biljka od da do 20-25 cm visine.
Plutavost k o r i j e n a rajice

(Pyrenocbeta lycopersici) Osim rajice parazitira na paprici, plavom patlidanu, tikvicama, pinatu. Simptomi. Na korijenu rajice, jo prije rasadivanja, mogu se opaziti dijelovi korijena tamnije boje od ostalog zdravog korijenja. U poetku biljka stvara novo korijenje pa simptomi na nadzemnom dijelu nisu vidljivi. Promjene na korijenu nastaju postupno, korijen zadeblja, dobije smeu boju, kora puca pa nastaju longitudinalna uljebljenja. Reduciran je broj sekundarnog korijenja. Zbog tih promjena na korijenu biljka bre stari, smanjuje se vegetativni prirast i urod. Za toplog vremena takve biljke gube turgor, ali oporave se nakon zalijevanja. Katkada takve biljke odbacuju listove na donjim etaama. Simptomi na nadzemnom dijelu su uoljiviji na tlima koja slabo ekonomiziraju vodom. tete su obino vee to je vegetacijsko razdoblje dulje i to biljke rajice imaju veu stabljiku s veim brojem etaa. Sline promjene na korijenu u intenzivnom uzgoju bez plodoreda moe izazvati gljiva Colsi. 141. Plutavost korijena rajica letotrichum coccodes. (snimio B. Cvjetkovi)

Biologija. Ta se bolest javlja u staklenicima ili plastenicima u kojima se dulji niz godina uzgajaju rajica, plavi patlidan ili paprika u uskom plodoredu. Zaraza se prenosi iz godine u godinu preko tla u kojem ostaje gljiva u formi micelija ili crnih mikrosklerocija u zaraenim dijelovima i tlu. Gljiva rijetko stvara piknide na zaraenim biljnim organima. Piknidi su tamne boje, okmglog oblika. Unutar piknida nalaze se kondiofori sa sporama (piknosporama). Optimalna temperatura za razvoj bolesti jest 18 odnosno izmeu 1520 C. Temperature iznad 30 i ispod 15 djeluju nepovoljno na razvoj gljive.

Zatita. Kada se jednom pojave simptomi, u toj vegetacijskoj sezoni ni jednom mjerom ne moe se unititi parazit. tete se donekle mogu ublaiti tako da biljke nagrnemo "tresetom" ili vrtnom zemljom odmah nakon prve berbe. Time potpomaemo stvaranju novog adventivnog korijenja, to ublaava tete. Istovremeno je potrebno umjereno zalijevati, ali nekoliko puta tijekom dana. Prepomuje se plodored u kojem ne dolaze nabrojeni domaini tog parazita. Dezinfekcija da u zatienom prostoru obavezatna je mjera. Protiv tog parazita moraju se upotrijebiti najradikalnija sredstva. Vodena para daje najbolje rezultate. Basamid granulat i formaldehid daju djelomine rezultate. Zbog visoke cijene sterilizacije tla, u nekim zemljama cijepe se hibridi rajice na otpornu podlogu. Danas se u prometu nalaze podloge s oznakom KVF i Tm KNVF2. Podloga Tm KNVF2 otporna je prema virusu mozaika duhana, Pyrenocheta lycopersici, VerticilUum spp. i Fusarium oxysporum (patotip 1 i 2). Budui da je metoda cijepljenja teko prihvaena u praksi, selekcija je dala praksi nekoliko hibrida tolerantnih prema ovom parazitu, a nose oznake Py 1.
Trule k o r i j e n a

(Phytophthora parasitica(nicotianae), P. capsici, P. ayptogea, P. citricola) Sve spomenute vrste mogu izazvati polijeganje rasada rajice. Phytophthora parasitica (P. nicotianae) Postoje dileme o imenu tog parazita pa se u literaturi spominju oba imena. Simptomi. Osim polijeganja rasada izaziva i promjene na biljkama nakon rasadivanja. Otpornost biljaka rajice poveava se sa starou. Na korijenovu vratu nastaje tamnozelena nekroza. Ona ima prstenast oblik, a stabljika je na tom dijelu suena. Na presjeku napadnute zone boja se mijenja u smeu. Mlade biljke obino venu, a za starije je biljke vano koliki je dio korijena ili korijenovoga vrata zahvaen, pa pri kasnoj zarazi biljke ne propadaju. Na korijenu simptomi poinju tako da postrano korijenje ili glavni korijen posmedi. Na mladim biljkama infekcija se iri od glavnog korijena prema gore, preko provodSI. 142. Trule korijena na plodu rajice nih snopova i sri. U tom stadiju listovi (snimio B. Cvjetkovi)

su mlitavo objeeni, bez sjaja, naroito za toplih dana. Zbog toga to je oteen glavni korijen, pojaano je stvaranje adventivnog korijenja. Budui da mlade biljke nemaju kompletno razvijen i zadrvenjen ksilem, suenje sri uzrokuje smeuravanje itavog napadnutog dijela stabljike. Biljke potom venu i sue se. Ako je zahvaen vei dio korijena ili korijenovoga vrata, na vrnim listovima gubi se karakteristina zelena boja, a donji listovi poute. U sindrom ove bolesti ide i vlana trule plodova. Oni imaju SI. 143. P. nicotianae na korjenovom vratu vodenaste, sivozelene zone, obino sa rajice (smmio B. Cvjetkovi) smeim koncentrinim krugovima ili dijelom kruga. Plodovi zadravaju svoj karakteristian oblik, ali lako otpadaju s peteljke. Unutar zaraenog ploda sok postaje sluzav, tamnosmed. Simptomi na plodovima obino se javljaju na etaama blizu zemlje. Sjemenkama iz zaraenih plodova moe se prenijeti patogen.
Biologija. Parazit se zadrava u tlu u obliku hlamidospora, oospora i micelija na zaraenim biljnim ostacima. Parazit je termofilan i raste na 10 C, a optimum je 30-32 Na temperaturi vioj od 37 C prestaje rast parazita. Stanovnik je tla koji se brzo iri nakon obilnih kia ili navodnjavanja, kad zemlja ostaje dugo vlana.

Zatita. Sijati treba tretirano sjeme jer se zaraza moe prenijeti i sjemenom. Medu hibridima postoje razlike u osjetljivosti. Da bi proizveli zdrav rasad, zemlju za proizvodnju rasada treba sterlizirati vodenom parom, metodom solarizacije, dazometom ili formaldehidom. Ne smije se preobilno zalijevati jer to potpomae irenju parazita. Na polju na kojem se jednom pojavila jedna od spomenutih Phytophthoraircba uvesti plodored. U plodored mogu doi kupus, kukuruz, penica, salata. Kod hidroponskog uzgoja mogunosti infekcija svedene su na minimum. Zatita nadzemnih dijelova provodi se kao i protiv gljive Phytophthora infestans, ali djelotvorniji su sistemini fungicidi na osnovi metalaksila, oksadiksila i benalaksila.
Venua

Venue rajice moe izazvati Verticillium dahliae, Verticillium albo- atrum i Fusarium oxysporum f. sp. lycopersici Venicillium dahliae i Verticillium alho-atrum Simptomi. Manifestiraju se ve u prvim fazama razvoja na mladim biljkama ili neposredno nakon presaivanja, pokazujui u toj fazi slabu klorozu, skraenje internodija i patuljast rast. Obino se glavni simptomi pojavljuju nakon stvaranja prvih plodova. Tada donji listovi ute i javlja se nekroza, s prvim vidljivim simpto-

mirna gubitka vrstoe tkiva. U daljnjoj fazi moe lie naglo ili postupno venuti, poinjui od donjih listova. Listovi mogu gubiti vrstou tkiva za toplih dana, nou ili nakon obilnog zalijevanja vraa im se normalan izgled. Meutim, kako bolest napreduje, listovi venu i odumiru. Rano napadnute biljke ne daju plodove ili ih stvaraju sa zakanjenjem, ali i tada u manjem broju. Ako popreno presijeemo stabljiku, vidimo da je tkivo zadobilo smeu boju u obliku prstena.
Biologija. Obje vrste Verticillium dahliae i V. alho-atrum tvore gotovo identinu konidijsku formu, ali postoje razlike u organima za prezimljenje. Tako V. dahliae tvori mikrosklerocije, a V. albo-atrum nema ih, pa prezimljuje u obliku trajnog micelija. U zemljama s hladnijom klimom zastupljene su podjednako obje vrste. U Hrvatskoj je na rajici ei V. dahliae. Simptomi su slabo izraeni u zaraza s V. alho-atrum kad su temperature tla vie od 24 V. dahliae aktivan je i na 28 a simptomi su izraeni. Gljiva se odrava u tlu u vrijeme kad nema vegetacije u obliku organa za prezimljenje, mikrosklerocija ili trajnog micelija. U tom obliku parazit moe preiviti godinu-dvije. Iz zaraenog korijena gljiva napreduje u tkivo do ksilema, a zatim se iri kroz stabljiku, dopirui do svih dijelova biljke. Za toplog i kinog vremena, iz provodnih snopova lista gljiva se moe probiti na povrinu lista. U zaraenim biljkama stvara se trajni micelij ili mikrosklerociji, koji propadanjem dijelova biljke dospiju u tlo te su izvor zaraze. V. dahliae prenosi se i sjemenom.

Fusarium oxysporum f. sp. lycopei^sici Simptomi. Mlade biljke dobivene iz zaraenog sjemena brzo propadaju bez nekih vidljivih vanjskih simptoma. Na biljkama zaraenim iz da uoava se prosvjetljavanje plojke izmeu glavnih ila. U nastavku lie uti najprije na donjim, a kasnije i na gornjim etaama biljke. Katkada se te promjene manifestiraju samo s jedne strane biljke, to znai da je zahvaen samo dio korijena. Za toplih dana napadnute biljke gube turgor, a obino i venu nakon zametanja prvih plodova. Ako stabljiku takve biljke presijeemo, vidjet emo da su provodni snopovi tamnosmede boje. Parazit zatvara provodne snopove te na taj nain onemoguuje normalan priljev vode i mineralnih tvari, zbog ega i nastaje venue.
Biologija. Fusarium oxysporum stanovnik je tla, u kojem moe preivjeti dugi niz godina u obliku hlamidospora, zadravajui infektivnost. Moe preivjeti u tlu i na 90 cm dubine. Meutim, za razvoj zahtijeva dosta visoke temperature tla (optimum 26-28 C). Osim toga, razvoju gljive u tlu pogoduje suho zemljite, manjak duika i fosfora, viak kalija, te pH vrijednost ispod 6,5. Obino se u zoni oko korijenovoga vrata formiraju ostali reproduktivni organi (konidije i hlamidospore), odakle se vodom za navodnjavanje ire od biljke do biljke.

Zatita. Mjere zatite koje poduzimamo protiv venua moemo svrstati u nekoliko skupina: 1. Dezinfekcija da sredstvom kojim suzbijamo i druge uzronike bolesti (opisano kod plutavosti korijena rajice) i tetnike. 2. Plodored u kojem mogu biti zastupljeni penica, kukuruz, eerna repa, kupusnjae.

3. Sadnja relativno otpornih sorata ili hibrida. Selekcije koje imaju oznaku VE (Verticillium) ili F 2 (Fusarium oxysporum) pokazuju izvjesnu otpornost prema gljivama Fusarium i Verticillium, npr. hibridi Belle, Vadetta, Monroe i drugi. 4. Cijepljenjem na podloge koje su otporne prema parazitima koji napadaju korijen, npr. Eldorado F 1. 5. Uzgojem biljaka u hidroponu problem bolesti korijenova sustava sveden je na minimum.

Gljivine i njima sline bolesti lista, stabljike i ploda

P l a m e n j a a rajice

(Phytophthora infestans) Simptomi. Mogu biti napadnute mlade biljke u rasadu, a i kasnije nakon rasadivanja u polju ili zatienom prostoru. Gljiva napada list, stabljiku i plodove. Obino nastaju pjege na rubovima, premda mogu nastati na bilo kojem dijelu lista. One su nepravilnog oblika, s gornje strane lista svijetlosive do svijetlosmede, kasnije postaju prozirne te brzo potamne, propadaju, odnosno sue se, a peteljke lista ostaju dugo zelene. Na naliju lista moe se za vlana vremena formirati prljavobijeli micelij. Donje etae obino su prve napadnute zbog dugotrajnije vlage. Na stabljici se pjege obino javljaju na mjestima gdje izlaze lisne peteljke iz stabljike. To su mjesta na kojima se dulje zadrava voda pa se stoga lake zaraze. Ozljede imaju eliptian oblik i zahvaaju parenhim kore. Na zelenim plodovima simptomi se oituju kao manje, tamno obojene i ulegnute pjege. Taj dio ploda tvrdi je, ubrzano doSI. 144. Plamenjaa na rajici (snimio B. Cvjetkovi) zrijeva, poprimajui crvenkastu boju.
Biologija. Izvor primarnih infekcija najee potjee od zaraenih biljki krumpira. Prisutnost oospora utvrena je 1984. godine u Europi pa postoji i takva mogunost prezimljenja. Nakon realizacije primarnih infekcija, sekundarne infekcije odvijaju se kao i kod kaimpira. Biologija je detaljnije opisana kod kmmpira.

Prognoza. Na velikim povrinama moe se organizirati prognoza i tako racionalizirati zatita. Hyreova (1954.) metoda bazira se na svakidanjem praenju temperatura i oborina. Prema toj metodi pojava plamenjae moe se oekivati

S i m p t o m i n a rajici u z r o k o v a n i v r s t a m a

Phytophthora infestans i Phytophthora parasitica (P. nicotianae)

Napadnuti dio biljke
korijen i korijenov vrat napadnuti ograni izgled epiderme ploda plod oko aske sazrijevanje ploda unutranjost plodova

Phytophthora infestans
nije napadnut suhi i tvrdi manje ozljede crvenkasto smee boje moe biti zaraen ubrzano (crvenkasti) samo endokarp sme

Phytophthora parasitica (P, nicotianae)

napadnut mekani i vodenasti vee vodenaste zelenkasto smee zonirane ozljede esto zaraen sporo endokarp i sjemenke izblijeeni

7-14 dana nakon devet uzastopnih dana u kojima su bili povoljni uvjeti za razvoj parazita. Povoljnim se procjenjuju temperature ne vee od 25 i koliina oborina 30 mm u 10 dana. Temperature ispod 7,2 nepovoljne su za razvoj plamenjae. Kada su ispunjeni ti uvjeti, treba obaviti zatitu. Danas ima novijih modela Cavanni i sur. (1990.), (Bugiani i sur. Bulletin OEPP 1993.). Model "BliSi. 145. Plamenjaa na listu rajice tecast", spomenut kod krumpira, moe (snimio B. Cvjetkovi) se primjenjivati i za rajicu. Zatita. Sorte grmolika izgleda s mnogo lia ee ugroava taj parazit jer se unutar grma dulje zadrava vlaga, pa su tu uvjeti za razvoj bolesti povoljniji. Debljina kutikule ploda nema vanog utjecaja na otpornost ploda. U prometu ima tolerantnih sorata prema nekoliko fiziolokih rasa, koje u tom sluaju nose oznaku Ph i broj rase. Meutim, budui da postoji vie fiziolokih rasa, potrebno je osjedjivost tolerantnih sorata provjeriti u naem podneblju. U svakom sluaju potrebno je provoditi zatitu. Pri odredivanju prvog roka tretiranja mora se imati na umu da je zaraeni krumpir osnovni izvor zaraze za rajicu. Prema naem miljenju, kao orijentacija moe posluiti i vrijeme pojave prvih znakova bolesti na krumpiru. Razmaci izmeu tretiranja mogu biti dulji u razdoblju u kojem nema oborina ili su srednje dnevne temperature vie od 25 ""C. Protiv tog parazita registrirani su brojni fungicidi, a prikazani su u tablici "Fungicidi za zatitu rajice registrirani u Hrvatskoj"m kraju ovog poglavlja. Prskanjem treba poprskati lice i nalije lia, osobito ako se prska fungicidima povrinskog djelovanja.

Koncentrina pjegavost

(Alternaria solani) Simptomi. tete mogu nastati na svim nadzemnim dijelovima biljke. Ako se za sjetvu uzima zaraeno, a k tome i nedezinficirano sjeme, broj je biljaka manji, jer dio propada jo za vrijeme klijanja i nicanja. Na biljkama u rasadu primijete se smee ozljede koje prstenasto zahvaaju struk rajice, pa biljke uginu ili zaostanu u rastu. Nakon rasadivanja ozljede su vee, malo udubljene, eliptina oblika, a mogu zahvatiti itavo podruje izmeu dva nodija. Simptomi se javljaju i na starijim listovima. Te su pjege u poetku sitne i nepravilna oblika, a s vremenom postaju manje ili vie okrugle, dostiu 1-1,5 cm promjera. Unutar veih pjega nastaju koncentrini krugovi, to je karakteristino obiljeje te bolesti. Pjege su esto okruene svijetlom zonom. U vrlo povoljnim prilikama za razvoj parazita opada starije lie na donjim etaama. Smee pjege nastaju na peteljkama ploda, na aki i u lapovima. Plodovi se esto zaraze u zoni peteljke. Na plodovima nastaju pjege 2-3 cm promjera, udubljene, smee do crne, s izraenim koncentrinim krugovima. U sredinjem dijelu pjega, ako vladaju visoke temperature i vi81. 146. Koncentrina pjegavost na plodu soka vlaga, nastaje tamnosmea bar(snimio B. Cvietkovi) unasta prevlaka, koja potjee od konidija. Plodovi zaraeni uz samu peteljku lako otpadaju. Osim spomenute vrste, na rajici ivi i parazit Alternaria tenuissima, koji se razlikuje po simptomima na plodovima. Ta Alternaria vrsta napada plodove u bilo kojem stadiju razvoja, uzrokujui sive pjege velike samo nekoliko milimetara, uleknute, s tamnosmedim rubom. Alternaria alternata naseljava se na organima oslabljenim zbog bilo kojeg razloga ili na dijelovima koji su mehaniki oteeni. Osim vrsta Alternaria, u uzgoju pod plastikom javljaju se pjege na listu, a uzrokuje ih Stemphylium botryosum. Na listovima se nalaze brojne pojedinane mrlje, nepravilno oblikovane, sivosmee, od 0,5-1,5 mm promjera. Na stabljici i plodovima ne parazitira. Suzbija se kao i koncentrina pjegavost.
Biologija. A. solani prenosi se sjemenom, na kojem zadrava vitalnost i do 18 mjeseci. Slino je i sa zaraenim biljnim ostacima, s kojih se prenosi zaraza iz sezone u sezonu. Kada nastanu povoljni uvjeti na sjemenu ili na biljnim ostacima, klijaju konidije, stvarajui micelij na kojem se javljaju nove konidije. Klijanje konidija odvija se u atmosferi zasienoj vlagom te pri temperaturnom optimumu od 20-25 C. Micelij raste od 3 C pa do 39-45 C (optimum 26-28

Prognoza. Prognozni model FAST (Madden i sur. 1978.) spomenut kod prognoze iste bolesti na krumpiru, moe se primijeniti i za rajicu, uz prethodnu provjeru u odredenom podruju. Zatita. Alternaria vrste teko se suzbijaju fungicidima, stoga je vano proizvesti zdrav rasad. Da bi se to postiglo, potrebno je sijati tretirano sjeme. U klijalitima treba sterilizirati zemlju. Nakon nicanja rasad treba prskati svakog tjedna. Izbor fungicida prikazan je na tablici Fungicidi za zatitu rajice registrirani u Hrvatskoj m kraju poglavlja o bolestima rajice. U sluaju jakog napada moe se primijeniti fungicid na osnovi iprodiona.
Pjegavost lista

(Septoria lycopersici) Simptomi. Biljke mogu biti napadnute u bilo kojem stadiju razvoja. Ve nakon nicanja na kotiledonima se pojavljuju male tamne pjege, a tako zaraene biljke najee uginu. Kasnije, u klijalitu, dok se formiraju prvi pravi listovi, mogu se pojaviti simptomi. Nakon presaivanja, biljke rajice najee su napadnute kad se formiraju prvi plodovi. Zaraeni su najee listovi donjih etaa, na kojima nastaju pjege raznih veliina. Pjege karakteristine za tu bolest velike se 3-4 mm, u sreditu su sive i zaokruene tamnijim rubom. Unutar pjega formiraju se mala crna plodna tijela - piknidi. Vee pjege s koncentrinim krugovima podsjeaju na simptome koje uzrokuje Alternaria solani. Istovremeno se mogu formirati male pjege promjera 1-2 mm, koje su svuda podjednako tamne. Male se pjege obino ne poveavaju pa podsjeaju na simptome koje uzrokuje bakterija Xanthomonas campestris pv. vesicatoria. Razlika je u tome to pri zarazi vrstom S. lycopersici unutar pjega stv^araju plodna tijela. Budui da gljiva lui toksine koji nepovoljno djeluju na klorofil, napadnuti listovi ute, uvijaju se i sue. Obino najprije otpadaju donji listovi, a zatim se zaraza iri prema gornjim etaama. Za jakih napada moe gotovo itava biljka ostati bez lia, a na njoj ostanu prisilno dozreli plodovi. Pri uzgoju pod plastikom ili staklom, budui da su biljke ostale bez lia, za sunana vremena moe nastati sunani pale plodova. Osim na listovima, simptomi se mogu javiti i na cvjetnoj aki i na stabljici. Na stabljici nastaju male nekrotine udubljene pjege. tete od napada na cvjetnu stapku i stabljiku nemaju ekonomske vanosti. Plodovi su rijetko zaraeni u naem klimatu.
Biologija. Na zaraenim biljnim ostacima u tlu ili na njegovoj povrini gljiva u obliku piknida moe prezimiti od jedne do daige vegetacije, i to je glavni izvor infekcije. Sjeme se kontaminira za vrijeme berbe i dorade. Iz kontaminiranog sjemena mogu se razviti zaraene biljke. Neke samonikle vrste roda Solanum mogu biti kao domaini u zimskim mjesecima, a u proljee postaju izvor zaraze. Pod utjecajem vode koja potjee od kia, zalijevanja ili navodnjavanja, iz plodnih tijela (piknida) izlaze piknospore, koje ire zarazu. Na napadnutim listovima ubrzo se formiraju novi piknidi. Optimalna temperatura za klijanje piknospora jest 25 uz uvjet da je relativna vlaga iznad 98 % i da vlaenje traje 48 sati. Inkubacija traje oko 6 dana, ali piknidi se javljaju 12-14 dana nakon

infekcije. Nakon pojave plodnih tijela na zaraenim dijelovima rajice, spore se prenose vodom, vjetrom, pri zakidanju zaperaka i berbe radnici ih prenose mkama, a mogu se iriti i insektima.

Zatita. Budui da se gljiva prenosi biljnim ostacima, a nalazi se i na povrini sjemena, prva je i osnovna mjera zatite dezinfekcija sjemena i klijalita. Vana je mjera zatite i plodored. Treba nastojati da lie nakon zalijevanja bude im krae vlano. Zato zatiene prostore treba provjetravati. Nakon nicanja potrebna su i preventivna tretiranja. Nakon presaivanja zatitu treba nastaviti primjenom fungicide na osnovi propineba, mankozeba ili bakra, koji uz plamenjau suzbijaju i pjegavost lista.
Barunasta p l i j e s a n lista rajice

(Fulviafulva

syn. Cladosporium fulvum)

Premda je bolest u nas prvi put determinirana 1977. godine u staklenicima (Jankolovica) do prije nekoliko godina nije bilo znatnih teta. Posljednjih godina javlja se uestalije pri uzgoju rajice u zatienom prostom, poprimajui katkada obiljeje epifitocije. Osim na rajici, parazitira i na paprici. Povoljni uvjeti za razvoj parazita javljaju se za kinog vremena, kad je teko regulirati zranu vlagu u stakleniku ili plasteniku, a temperature su oko 20-22 C. Radnici koji rade u stakleniku u kojem se nalaze zaraene biljke mogu, zbog SI. 147. Barunasta plijesan lista rajice prisutnih spora, dobiti opstruktivni (snimio B. Cvjetkovi) alergini bronhitis. Simptomi. Parazit se naseljava najee na listove, premda se u literaturi opisuju i zaraze cvijeta peteljke i ploda, pa ak i stabljike. Najee su napadnute donje etae, jer je pri zemlji relativna vlaga znatno vea, pa se zaraza iri od da prema vrhu biljke. Na gornjoj strani lista javljaju se nekroze, a na istom mjestu na naliju lia vide se maslinastozelene barunaste prevlake. U povoljnim prilikama za razvoj parazita barunasta se prevlaka iri i zahvaa cijeli list, koji se tada sui. Za jakih zaraza nastaje defolijacija. Zaraeni cvjetovi propadaju. Samo iznimno infekcija prelazi na plodove. Na jo zelenim plodovima, najee u zoni peteljke, nastaju smee koaste pjege, a na zrelim plodovima uleknute ute pjege. Kad se zaraze plodovi, micelij prodire duboko u plod pa su zaraene i sjemenke.
Biologija. Temperatura, a napose vlaga, od presudnog su znaenja za razvoj gljive. Infekcije nastaju na temperaturi od 10 do 27 ali parazit moe egzistirati na temperaturama od 4 do 32 Najpogodnija je temperatura za infekciju 22 C, uz relativnu vlagu zraka 90-95 %. Pri tim uvjetima dovoljno je da listovi budu vlani 4 sata pa da nastane

infekcija. Inkubacija traje oko 10-12 dana. Ako se relativna vlaga spusti na 60 %, infekcija ne moe nastati. Parazit se prenosi iz jedne u drugu vegetaciju na zaraenim biljnim ostacima, s armature i dijelova staklenika ili plastenika. Barunasta prevlaka na napadnutim organima potjee od brojnih konidiofora i konidija s pomou kojih se iri tijekom vegetacije. Gljiva se prenosi i sjemenom. Gljiva stvara patotipove, koji su svrstani u vie skupina (A, B, C, D i E) odnosno prema daigoj podjeli na C1-C5.

Zatita. U zatienim prostorima, gdje se ta bolest jednom pojavila, treba poeti zatitu jo prije sadnje. Iz plastenika treba odstraniti sve zaostale dijelove biljaka iz prethodnog uzgoja. Plodored i duboko zaoravanje biljnih ostataka obavezatna je mjera. Usjev ne smije biti pregust, jer se u takvu usjevu zadrava vlaga. Zatiene prostore treba provjetravati, da bi se smanjila relativna vlaga. U suzbijanju osnovno je sniziti relativnu vlagu zraka. Tek tada moemo oekivati uspjeh od primjene fungicida. Djelotv^orni su fungicidi na osnovi tolilfluanida (Euparen M) i azoksistrobina (Quadris)* u najveoj preporuenoj koncentraciji. Danas postoje relativno otporne sorte na svih pet rasnih skupina. Hibridi rajice s oznakon Cl otporni su samo prema rasnoj skupini A, a oni s oznakom C5 otporni su prema svih pet rasnih skupina. Otporni su hibridi: Alambra, Adelaide, Donator, Fontana, Mokito, Mondial, Nectar, Vadetta i dr.
Pepelnica

(Leveillula taurica) To je polifagna gljiva, koja parazitira na vrstama iz 59 porodica. Neki autori misle da unutar vrste ima mnogo forma koje su specifine za pojedinu vrstu. Na artioki i rumarinu gljiva je prisutna gotovo svake godine u Dalmaciji. Posljednjih godina zabiljeene su jae zaraze na rajici i paprici u junom i kontinentalnom dijelu Hrvatske, u zatienim prostorima i na otvorenom. Simptomi. Znaci bolesti javljaju se na starijem Uu. Napadnuti listovi prepoznaju se po ukastim pjegama na gornjoj strani lista, a sredina im je nekrotina. Na naliju lista vidi se rijetka prljavo bijela prevlaka, koja moe biti 2-3 cm promjera. Listovi ute i uvijaju se, a zatim se djelomino ili potpuno sue. Osueni listovi, pogotovo stari, ostaju visjeti na stabljici.
Biologija. Opisana je kod artioke.

Prognoza. U Kaliforniji se nakon uestalijih teta na rajici prilo izradi modela za prognozu California Pest Cast (Guzman-Plazola 1997.). Zatita. U naem klimatu uzronik ima povoljnije uvjete za razvoj u zatienim prostorima, pa se u njima tee suzbija. Postoje razlike u osjetljivosti pojedinih sorata pa treba uzgajati manje osjetljive hibride. Otporna je sorta rajice Pearson. Od sorata paprike neto je otpornija sorta Kalifornijsko udo, a Feferon crveni i hibrid HS-1 osjetljivi su. Kemijsku zatitu treba poeti dok se primijeti prvi znak bolesti. L. turica, za razliku od ostalih uzronika pepelnica, nije ektoparazit, pa fungicidi na osnovi sumpora ne daju najbolju zatitu. U nekim mediteranskim

zemljama primjenjuju se sistemici: Anvil*, Bayleton special*, Saprol*, koji su mnogo djelotvorniji. Quadris je u nas registriran za zatitu rajice od plamenjae i koncentrine pjegavosti pa se moe primijeniti i za suzbijanje te bolesti rajice. Treba ga primjeniti u koncentraciji 0,1 % i ne vie od dva puta u vegetaciji.
Siva p l i j e s a n

(Botrytis cinerea) Simptomi. U naem klimatu infekcija tom polifagnom gljivom nastaje u uzgoju u zatienom prostoru. Biljke postaju osjetljive zbog poveane vlage zraka, niih temperatura, manje osvijetljenosti, poveane gnojidbe duikom. U takvim prilikama gljiva prodire kroz oteena mjesta (oteenja od vjetra, neopreznog zalijevanja, uboda insekata, oiljci nastali pri berbi plodova, zakidanju zaperaka, na mjestu otpalih kotiledonskih listova itd.). Rajice mogu biti napadnute u raznim stadijima razvoja. Ve u klijalitu moe biti zahvaen rasad. Na presaenim biljkama najee se opaa napad na stabljici, i to na mjestu zakinutih zaperaka. Na stabljici se javlja nekroza eliptina oblika sive boje. Za vlana vremena tu se

Si. 148. Siva plijesan na plodu rajice

(snimio B. Cvjetkovi)

Si. 149. Siva plijesan na stabljici

(snimio B. Cvjetkovi)

formira obilje sporonosnih organa gljive. Na plodovima su uoljivi razliiti simptomi, prema tome kako je zaraza ostvarena. Nakon oplodnje, dijelovi cvijeta (latice) idealno su mjesto za razvoj gljive Botrytis cinerea, otuda gljiva zahvati plod. Isto tako infekcija ploda nastaje na mjestu gdje je plod privren za peteljku. U takvom sluaju javlja se vlana trule, koja zahvaa vei dio ploda ili itav plod. Na plodu se ubrzo javi pauinasta sivkasta prevlaka. Tkivo ploda u okolini peteljke omeka, a plodovi opadaju. Simptom "srebrenasta pjegavost plodova" javlja se pri uzgoju u zatienom prostoru, a nastaje kao rezultat zaraze jedne spore gljive B. cinerea. Infekcija nastaje rano, jo dok su plodovi zeleni. Srebrenkaste pjege imaju od 2- 3 mm promjera. U sreditu pjege nastaje jedva vidljiva nekroza, koju okmuje izblijedjelo tkivo. Pjege se ne poveavaju, ne stvara se na njima siva prevlaka, jer je to abortirana infekcija. Pojava srebrenkastih pjega na plodu utjee na trnu vrijednost plodova, ali ne utjee na urode.

Biologija. Opisana je kod salate.

Zatita. Izbor mjesta na kojem e se podignuti staklenik ili plastenik vaan je faktor, koji moe utjecati na tijek bolesti. Zbog toga treba izbjegavati mjesto gdje je relativna vlaga visoka. Obino su sorte koje imaju grmolik rast osjetljive prema gljivi B. cinerea jer se unutar grma stvara povoljan mikroklimat za razvoj bolesti, pa se s vie pozornosti mora provoditi zatita tih sorata. Kompostite, na koje odbacujemo biljni materijal, treba biti to udaljenije od uzgoja rajice jer je ono izvor zaraze. Budui da gljiva B. cinerea napada rasad, potrebno je zemlju u rasadu sterilizirati, pa zemlju treba sterilizirati i za uzgoj u stakleniku ili pod plastikom. Tako se smanjuje zaraza na prizemnom dijelu biljaka. Vrlo je vana regulacija vlage u tlu i u zraku, a i regulacija temperature. Regulacijom vlage i temperature moe se znatno smanjiti primjena botriticida. Potrebno je da temperature budu to blie optimumu za pojedinu biljnu vrstu. Odravanjem higijene u stakleniku smanjuje se izvor zaraze. Nakon zakidanja zaperaka potrebno je iznijeti sve otkinute zaperke iz staklenika i ukloniti sve dijelove biljke na kojima se opaaju simptomi. Rajicu treba poeti zatiivati u doba prve cvatnje. Neposredno nakon zakidanja zaperaka treba prskati odgovarajuim botriticidom. Katkad ni ta mjera nije dovoljna, potrebno je rane nastale od zakidanja zaperaka premazati otopinom fungicida. Fungicidi su prikazani u tablici "Fungicidi za zatitu rajice registrirani u Hrvatskoj". Dikarboksimide treba primijeniti jednom u sezoni zbog mogue pojave rezistentnosti.
Bakterijske bolesti Bakterijska p j e g a v o s t

(Pseudomonas syringae pv. tomato) Simptomi. Parazit napada sve nadzemne dijelove rajice. Na listovima nastaju pjege, 1-2 mm promjera, tamnosmede, s nekrozom u sredini. Unutar pjega tkivo izumire, pjege pocrne, a obrubljene su jednom klorotinom zonom. Na Uu se pojavljuju vlane zelenkaste poligonalne pjege. Takvo se lie sui, a kad parazit dospije kroz peteljku lista do stabljike, peteljka se odvaja od stabljike i list otpada. Na stabljici nastaju vlane, a zatim nekrotske pjege nepravilna oblika, koje su u sredini sive do crne. Katkada se na tim mjestima pojavi iscjedak. Na peteljkama cvijeta i lapovima nastaju crne pjege. Za-

SI. 150. Bakterijska pjegavost

(snimio V. Cvjetkovi)

raeni cvjetovi otpadaju. Najuoljivije promjene nastaju na plodovima. Na zelenim i zrelim plodovima nastaju pjege. One su sjajnocrne i plitko su utisnute u tkivo, lokalizirane u povrinskim dijelovima perikarpa.
Biologija. Zaraeni biljni dijelovi, a i sjeme dobiveno od zaraenih biljaka, izvor su zaraze u iduoj vegetaciji. Sjeme je zaraeno samo povrinski. Osim toga bakterija preivljava u tlu dovoljno dugo da idue godine izazove novu infekciju. Novije spoznaje govore da bakterija preivljava kao epifit na listovima nekih samoniklih biljaka iz rodova Brassica, Matricaria, Stellaria na kojima ne izaziva simptome. Na rajici se umnaa kao epifit, a zaraza nastaje kad je relativna vlaga zraka vee od 80 % ili kad je list vlaan, a temperature su izmeu 13 do 20 Sa sjemena, zaraenih biljnih ostataka ili iz tla bakterija se prenosi na domaina. Zaraza dolazi kroz pui, oteena mjesta (i okom nevidljiva).

Krastavost p l o d o v a rajice (Xanthomonas campestris pv. vesicatoria) Simptomi. Napada listove, plod i stabljiku. Mladi listovi i plodovi osjedjiviji su od onih koji su dosegli svoju maksimalnu veliinu. Na listovima nastaju vodenaste pjege. S vremenom postaju nekrotine okruglasta oblika neravna ruba. Pjege su vee od pjega koje uzrokuje P. syringae. Na peteljkama cvijeta takoer se pojavljuju pjege, a cvjetovi otpadaju. Na tek zametnutim plodovima nastaju okrugle, sitne, tamnozelene pjege malo podignute poput mjehuria. Starenjem pjege postaju tamne, gotovo crne. Od ranih zaraza mogu nastati deformacije i taiSi. 151. Krastavost na plodu rajice Ijenje ploda. Tmljenje izazivaju sekundar(snimio B. Cvjetkovi) ni mikroorganizmi koji dospiju u plod kroz oiljke. Pjege na stabljici nepravilna su oblika i ulaze duboko ispod kore.
Biologija. Uzronik se prenosi sjemenom i zaraenim biljnim ostacima. Zaraeno sjeme najvaniji je nain prenoenja te bolesti na male ali i na velike udaljenosti. Izvor zaraze zaraeni su biljni ostaci i neki korovi (Solanum nigrum, S. dulcamara. Datura stramonium, Physalis spp. i dr.), na kojima ta bakterija parazitira. Optimalni uvjeti za infekcije temperature su od 22-26 C i visoka relativna vlaga. Infekcije se realiziraju kroz pui i rane nastale od tue, jakih vjetrova, pljuskova kie.

(Clavihacter

Bakterijsko v e n u e micbiganensis subsp. michiganensis)

Simptomi. Bolest se manifestira na listovima, peteljkama listova i cvjetova, na stabljici i plodovima. U zavrnoj fazi bolesti vene itava biljka. Na listovima se

pojavljuju pjege, a na peteljkama cvijeta i lista te na stabljici nastaju dublje ranice u obliku malih pukotina. Zaraeno lie uti, kovra se, a zatim vene i sui se. Simptomi se ire kroz peteljku lista sve do stabljike, koja takoer biva zaraena. Moe biti zahvaen dio biljke, a dio biljke na suprotnoj strani ne pokazuje simptome. Obino se uskoro pojave uzdune pukotine na onom dijelu stabljike, na kojem su listovi zaraeni. Na tim se mjestima, u poetku razvitka bolesti, ako je vrijeme toplo i vlano, stvara iscjedak. Ako otrgnutu peteljku stisnemo, zapazit emo iscjedak na onom mjestu na kojem je peteljka bila privrena za stabljiku. Presijeemo li zaraenu peteljku ili stabljiku, vidjet emo da su provodni snopovi tamni. Na plodovima nastaju okaigle ukastobijele pjege. Unutar pjege nastaje bradaviasta tvorevina smee boje, pa ozljeda podsjea na ptije oko. Ako se plod zarazi kroz peteljku, nema vanjskih simptoma, ali unutranjost ploda razmekana je i ukasta.
Biologija. Parazit se prenosi sjemenom i zaraenim biljnim ostacima. Moe preivjeti u tlu 2-3 godine, i to je glavni izvor primarnih infekcija. Kao i ve spomenute bakterije, i ona prodire u biljku kroz oteena mjesta koja nastaju pri rasadivanju - pikiranju, pinciranju itd. Ako postoji izvor zaraze u tlu, kroz provodne snopove bakterija iri se u razne dijelove biljke. Pojava iscjedine (eksudata) na zaraenim organima nov je izvor zaraze, odakle se patogen iri.

Zatita od bakterija. Nemamo kemijskih sredstava za zatitu bilja kojima bismo sprijeili pojavu i irenje spomenutih bakterioza. Zato preostaju preventivne mjere kojima se spreava njihova pojava. Neki hibridi manje su osjedjivi, a ima i otpornih hibrida na P. syringae. Takvi hibridi na etiketi imaju oznaku Pto. Potrebno je uzeti garantirano zdravo sjeme. Sjeme treba biti tretirano. No uobiajene metode i sredstva ne daju uvijek zadovoljavajuu zatitu. Za suzbijanje povrinske zaraze uzronika bakterijskog venua sjeme se potapa 24 sata u otopinu 0,6 % octene kiseline . Za suzbijanje istog uzronika u sjemenu, sjeme se potapa u vodu zagrijanu na 53 Taj postupak riskantan je zbog toga to sjeme moe izgubiti klijavost i primjenjuje se samo kada se eli sauvati vrijedan genetski materijal. Sjeme treba sijati u sterilizirana klijalita. Ako se bolest pojavi na tim povrinama, ne smije se sijati rajica 3-4 godine. Dezinfekcijom alata i pribora takoer smanjujemo zarazu. Zaraene biljke treba iznijeti iz nasada i spaliti. Bolesne biljke ne smiju se bacati na kompostite. Tretiranja protiv gljivinih bolesti bakrenim preparatima smanjuju irenje bolesti. Od navedenih bakterija najosjetljiviji je na bakar uzronik bakterijske pjegavosti.
Fitoplazma Fitoplazma rajice

(Phytoplasma solani - syn. Stolbur) Bolest je u nas poznata od 1950., premda se ne javlja esto. Bolest se javlja sporadino, to ovisi o prisutnosti vektora.

Simptomi. itava biljka ima grmolik i neprirodan izgled. Grane koje nose cvjetove rastu uspravno. Na njima su listovi manji, s kraim peteljkama. Na naliju lista ile imaju plaviastu boju. Najuoljivije promjene nastaju na cvjetovima. Cvjetna je aska zadebljala. Pranici i vjeni slabo su razvijeni i esto zelene boje. Latice, pranici i tuak ostaju zatvoreni u meusobno sraslim lapovima. Zbog tih promjena cvjetovi ostaju sterilni ili formiraju male zakrljale plodove, koji ne dozore.
Biologija. Parazit prezimljuje na korovima, u nas najee na poljskom slaku (Convolvulus awensis, Cardaria draha). Cikade (Hyalestes obsoletus iAphrodes bicinctus) glavni su prenosioci te bolesti s korova na povre.

Zatita. Treba suzbijati korove domaine te bolesti, kao i vektore. Valja potovati prostorne izolacije izmeu usjeva paprike, rajice i krumpira. Treba saditi nezaraene gomolje kaimpira.
Virusne bolesti

Na rajici parazitira velik broj virusa. Opisani su samo oni koji izazivaju vee ekonomske tete.
Virus m o z a i k a rajice

(Tomato mosaic virus) Taj virus dugo je dran sojom virusa mozaka duhana (Tobacco mosaic virus), Mnogi autori dre da je poseban virus. Simptomi. Znaci bolesti mogu biti razliiti, to ovisi o virulentnosti soja virusa, o osjetljivosti sorte odnosno hibrida, a i o tome u kojoj je fazi biljka zaraena. Na mladim biljkama pojavljuje se mozaik na listovima, a listovi postaju ui i iljati. U biljaka zaraenih prije pi^ve cvatnje esto se osipaju cvjetovi. Na odraslim biljkama javlja se slabije ili jae izraen mozaik, esto samo na gornjem dijelu biljke. Ima sojeva koji nekroze na listovima izazivaju sami, ili u zajednici s drugim virusima (X virus krumpira). Na obojenim plodovima oituju se simptomi u obliku utih mrlja, premda su zabiljeene nekroze na plodovima plutastim tkivom. Virus je vrlo postojan i lako se mehaniki prenosi, pa su u Sl. 152. Virus mozaika rajice nasadu na kraju vegetacije este zaraze u vi(prema Martelli) sokom postotku. Tako zaraene biljke, premda u poetku vegetacije nisu brojne, izvor su daljnih zaraza. To je povezano i s tehnolokim procesom proizvodnje, u kojem su potrebni zahvati pri presadnji, pinciranju i viekratnoj berbi. Za vrijeme tih zahvata nastaju na biljkama oteenja, kroz koje se unose virusi. Unose se najee rukama, zatim priborom i preko odje-

e. Nakon ulaza u biljku, virus se razmnoi i iri sistemino, ulazei u sve organe biljke. U proizvodnji industrijske rajice iz direktne sjetve tih zahvata nema pa taj virus u takvu nainu proizvodnje nije osobit problem. Virus se prenosi na povrini sjemena. Zaraeni biljni ostaci mogu biti izvor zaraze viaisom vie godina. Zatita. Danas ima relativno otpornih hibrida. Oznaka na pakiranju Tm- l,Tm2- ili ToMV ili TMV pokazuje da je hibrid otporan na taj virus. Na tritu ima nekoliko hibrida: Belle, Monroe, Mondial i dr. Ostale mjere zatite opisane su kod paprike. Virus m o z a i k a krastavca (Cucumber mosaic virus) Virus je u nas opisan odavna. U posljednjem desetljeu pojavili su se novi termofilniji (WT) sojevi s pridruenom satelitskom RNK (CARNA 5), koji izazivaju znatne tete u junom dijelu Hrvatske. Bilo je polja u kojima je uniten itav usjev. Simptomi. Prve promjene vide se na listu u obliku slabo izraenog mozaika, koji s vremenom postaje uoljiviji. Plojke novonastalih listova deformirane su. Ima sluajeva kad je plojka malo ira od glavnih ila . Neki sojevi izazivaju nekrozu du glavnih ila na listu. Zaraene biljke imaju krae internodije pa itava biljka nema izgled karakteristian za tu sortu. Virus mozaika krastavca s pridruenim nekrotskim satelitom (sat RNK) izaziva mnogo drastinije simptome, a mogu se svrstati u nekoliko skupina: 1. Letalna nekroza rajice - U mladih biljaka vide se na listovima male ukaste zone izmeu sekundarnih ila lista. Ta mjesta ubrzo nekrotiziraju. Rubovi plojke savijaju se prema gore, zatim se nekrotske crte pojavljuju na peteljkama lista i na stabljici. Simptomi se ire od gornjih dijelova na donje dijelove biljke. Pokoica plodova zbog nekroza je neravna. U zavrnoj fazi plodovi izgledaju kao ofureni. Pri 25-30 C biljke propadaju za jedan do dva tjedna nakon pojave prvih simptoma. 2. Nekroze p l o d o v a - U nekim sluajevima nema simptoma na listovima ili je prisutan blagi mozaik. Meutim, na plodovima se vide posmedenja u zoni peteljke, koja se proteu u unutranjost ploda. Posmedeni dio ploda trune. Najee je zahvaena jedna etaa plodova, a plodovi dmgih etaa dozrijevaju, ali neto su manji. 3. Zastoj u rastu - Oituje se na najgornjoj etai. Internodiji su krai pa dio biljke poprimi grmolik izgled. Listovi su neto manji, ile lista vijugave, a plojka naborana. Rodnost je ograniena samo na prvu etau. Virus ostaje u zaraenim biljnim ostacima i tako dospijeva u tlo. Taj nain prenoenja ima posebnu ulogu u uzgoju rajice u zatienom prostoru, jer se tu biljni ostaci sporije razgrauju. Osim toga, vrlo se brzo, nakon vaenja jedne kulture, sije druga kultura. Osim na povru, virus parazitira i na mnogim korovima. Dokazano je da se prenosi i sjemenom nekih korova {Amarantus sp., Stellaria media, Ecbynocistis sp. i dr.), to omoguuje prenoenje iz jedne u drugu vegetaciju. Izvor zaraze mogu biti i povrtne kulture koje se uzgajaju na otvorenom (celer) ili u zatienim prostorima.

Sa zaraenih biljaka virus prenose lisne ui, na neperzistentan nain. U proizvodnji rasada prenosi se i dodirom. Zaraze se obino javljaju dvadesetak dana nakon presaivanja, to ovisi o prisutnosti korova domaina tog virusa, te o populaciji lisnih uiju. Zatita. Rasad treba proizvoditi na novom zemljitu, ili na zemljitu steriliziranom vodenom parom, da bi se izbjegao dodir biljaka sa zaraenim biljnim ostacima. Treba unitavati korove koji mogu biti izvor zaraze. Rasad treba proizvoditi u zatienom prostoru, a na otvore za ventilaciju treba postaviti zatitne mree. Pokazalo se da biljke kasnije presaene u polje bivaju manje napadnute. im se opazi koja zaraena biljka, treba je ukloniti. Suzbijanje lisnih uiju (prenosilaca) obvezatna je mjera. Tablica 16. Fungicidi za zatitu rajice registrirani u Hrvatskoj
(kg, l/ha) ili
Plamenjaa rajice Fhytophthora infesta m Koncentrina pjegavost Altemaria solani Siva pjegavost lista Septoria lycopersici Siva plijesan Botiytis cinerea Bijela trule Sclerotinia spp. +
+ +
-

Doza Preparat i aktivna tvar (%) Koncentracija (%)

1,8-2,5 0,25 % 3-5

Karenca za rajicu u danima

14 7 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 7 4

Antracol WP 70 (propineb 70) Antracol Combi WP 76 (propineb 70, cimoksanil 6) Bakreni antracol WP 63 (propineb 45,5, bakar oksiklorid 17,5) Bakreni dithane (mankozeb 25, bakar oksiklorid 30) Bakreno vapno WP 50 (bakreni oksiklorid 50) Bordoka juha (bakar 20) Scarmagnan

_
+ +
-

3-4 5-7,5 1-1,5% 1,5% Bordoka juha 20 WP - Manica (bakar 20) 1,5% Bordoka juha Caffaro 20 WP (bakar 20) 1,5% Bordoka suspenzija 20 WP (bakar 20) 3,5-4 Champion (bakar hidroksid 50) 3-4,5 Champion tekui (bakar hidroksid 348 g/l) 0,18-0,25% Chromoneb S-70 (propineb 70) Cuprablau Z (bakar hidroksid 35, cink sulfid 2) 0,3-0,4% 0,5 % Cuprocaffaro 50 WP (bakar oksiklorid 50) 4-4,5 Cuproline (bakar hidroksid 348 g/l) 5-6 Cuproxat (bakar hidroksid 190 g/l) 2-2,5 Dithane DG neotec (mankozeb 75) 2-2,5 Dithane M- 45 (mankozeb 80) 0,25 % Dithane M- 70 (mankozeb 70) 0,4 Equation pro (famoksadon 22,5, cimoksanil 30) 0,2-0,25 % Euparen multi WP 50 (tolilfliianid 50)

+ + +
+

+ +

+ + + +
+ + + + + + + + + +

+ +
-

+ +
-

+ +
-

+
-

+ +
-

Preparat i aktivna tvar (%)

Doza (kg, l/ha) ili Koncentracija

Plamenjaa rajice Phytophthora infestans Koncentrina pjegavost Alternaria solani Siva pjegavost lista Septoria lycopersici Siva plijesan Botiytis cinerea Bijela trule Sderotinia spp. +
+ +

(%)

Karenca za rajicu u danima 4 14 14 14 14 14 u polju 20, u zatienom 7 u polju 21 21 14 14 14 14 14 14 14 3 14 21 u polju 21

Euparen multi WP 50 (toliifluanid 50) 0,2-0,25 % Gaiben - C (bakar oksiklorid 33, benalaksil 4,2) 5- Galben - M (mankozeb 64, benalaksil 8) 2,5-3 Gypso GD (bakreni oksiklorid 50) 5-7,5 Kocide DF (bakar hidroksid 40) 2 Kupropin (bakar oksiklorid 50) 0,5-0,75 % Melody duo WP 66,75 (iprovalikarb 5,5, propineb 61,25) 2,5 Metaxyl MZ 72 WP (mankozeb 64, metalaksil 8) 2,5-3,5 Metaxyl plus 48 WP (bakar oksiklorid 40, metalaksil 8) 2,5-3 Modra galica (bakreni kation 25) Herhos 1-1,5% Modra galica (bakreni kation 25) Manica 1-1,5% Modra galica (bakreni kation 25,1) Scarmagnan 1-1,5% Nordox 75 WG (bakar(I)oksid 75) 0,1-0,15% Pinozeb M-45 (mankozeb 80) 2-2,5 1-1,2% Plavi kamen (bakreni kation 25) upa Polyram DF (metiram 70) 2 Quadris (azoksistrobin 250 g/l) 0,8-1 Rame Caffaro 32 WP (bakar hidroksid-bakar klorid 32) 0,8% Ridomil gold MZ 68 WP (mankozeb 64, metalaksil- M 4) 2,5-3 Ridomil MZ 72WP (mankozeb 64, metalaksil 8) 2,5-3,5 Ridomil plus 48 WP (bakar oksiklorid 40, metalaksil 8) 2,5-3 Ronilan DF (vinklozolin 50) 1-2 Ronilan FL (vinklozolin 500 g/l) 1,5 Sandofan M-8 (mankozeb 56, oksadiksil 8) 2-2,5 Star 80 WP (mankozeb 80) 2-2,5 Sumilex 50 FL (procimidon 500g/l) 1 Teldor SC 500 (fenheksamid 500 g/l) 1-1,5 + = suzbija zarazu, - = nije registriran

+
-

+
-

+ + + + + + +
+

+
-

+ +
-

+ + +

+ +
-

+
+ +

+
-

+ + + +
-

21
-

+ +
-

+ +
-

+
-

+ +

21 21 14 14 21 konzumna 4, za preradu 7

Virus p j e g a v o s t i i v e n u a rajice

(Tomato spotted wilt virus) Simptomi. Na vrnim listovima pojavljuju se pjege, 2-3 mm promjera, najprije klorotine, a zatim nekrotiziraju. Plojka ostaje naborana i poprimi smee utu boju, katkada bronanog sjaja. Vrni listovi nekrotiziraju. ile na liu neto su deblje nego na nezaraenim biljkama. Zaraene biljke venu i sue se ili preive ok fazu, zadravajui opisane simptome. U tom sluaju donose neto manje plodove. Na njima se pojavljuju blijedocrvene do ute pjege, obrubljene koncentrinim prstenima. Oko 550 biljnih vrsta spontane flore, povra i cvijea domaini su tog virusa. Prema tome one su vrlo vaan izvor primarnih infekcija. Vektori su resiari Frankliniella Occident alis, Thrips tabaci i neke druge vrste. Zatita. U usjevu i oko njega, napose u zatienim prostorima, treba suzbijati korove koji su potencijalni izvor zaraze. Zaraene biljke odstraniti iz usjeva. Postavljenjem mrea treba onemoguiti ulaz vektora u zatiene prostore. Pojava resiara moe se pratiti i s pomou indikator-biljaka {Petunia hybridd) posaenih u lonce ili s pomou plavih ili utih ljepljivih ploa. Na njima se vide oteenja od F. occidentalis, a simptomi virusa oituju se 3 - 4 dan nakon infekcije. Ako se pojavi vektor, treba sustavno provoditi zatitu insekticidima.
V i r o i d vretenastosti g o m o l j a k r u m p i r a n a rajici

(Potato spindle tuber viroid) Na rajicama zaraenim tim viroidom najee se javlja epinastija i nabiranje vrnih listova. Nakon toga u tih listova nastaje nekroza provodnih snopova. Srednji listovi na biljci ute. U kasnijim stadijima bolesti biljka postaje krljava, ima male vrne listove, a srednji listovi odumiru. Sorta Rutgers osobito je osjetljiva pa slui kao indikator - biljka. Zatita. Prenosi se gomoljima pa kao preventivnu mjeru treba sijati cerificirano sjeme. Zaraene se biljke moraju unititi jer je uzronik upisan u karantensku listu A 1.

Bolesti paprike i patlidana

Polijeganje rasada moe uzrokovati nekoliko gljiva: Rbizoctonia solani, Sclerotinia spp., Pythium spp., Pbytophtbora capisici, Fusarium spp. Mjere zatite iste su kao i za rajicu.
G a n g r e n a k o r i j e n o v a vrata

(Pbytophtbora

capsici)

Simptomi. Kad se rasad zarazi, oboljele biljke polijeu kao pokoene. Ako se zaraze iz tla ve presaene biljke, tada se simptomi obino javljaju u zoni

korijenova vrata, koji ubrzo postaje smei, nakon ega se pojavi nekroza i vlana trule kore. Napadnute biljke naglo venu i sue se. Takve tete nastaju nakon navodnjavanja, i tada su tete najvee, jer je zaraen velik broj biljaka. Ako se zaraza pojavi u pazucima grana ili lista, odumiru dijelovi iznad zaraenih mjesta, na kojima nastaju tamnocrvene mrlje. Plodovi paprike mogu biti napadnuti direktno ili preko peteljke. Ako nakon zaraze nastupi vlano razdoblje, oko mjesta ulaza parazita stvara se vodenasta pjega koja zahvaa itav plod, a na njemu i u njemu stvara se bjeliasta prevlaka, koju ini micelij. Meutim, ako poslije zaraze nastupi suho razdoblje, plodovi se smeuraju, a pokoica dobiva boju i izgled pergamentnog papira. Na liu nastaju nekrotine pjege, koje mogu biti prekrivene bijelim micelijem za vlana vremena. Simptomi na korijenovu vratu patlidana identini su. Plodovi patlidana najee su napadnuti dok su nezreli. Obino su napadnuti plodovi blizu tla ili oni koji dodiruju tlo. Na njima nastaju smee mrlje, najee na vrhu SI. 153. Gangrena snimio B. Cvjetkovi) ploda, koje se ire i zahvaaju itav plod.
Biologija. Gljiva prezimljuje u zaraenim biljnim ostacima ili slobodno u tlu bez biljke domaina. P. capsici zahtijeva visoke temperature, a razmnaa se od 10 do 35 C. Istovremeno je potrebna i voda da bi se razvila zaraza.

Zatita. Dezinfekcija sjemena (tiram) i klijalita obavezatna je mjera u borbi protiv parazita iz tla. Izbor ocjeditih parcela takoer pridonosi manjem irenju parazita. Tretiranjem biljaka postie se djelomian uspjeh. Odmah nakon pikiranja ravnomjerno se zalijeva klijalite Previcurom 607 ili Proplantom (propamokarb), 0,25-postotnom otopinom 200-400 ml po biljci. Nakon rasaivanja potrebno je zaliti svaku pojedinu biljku s 0,25-postotnom Previcura. Taj se postupak ponavlja u intervalima od 15-20 dana. U nekim zemljama registrirani su fungicidi na osnovi benalaksila* i metalaksila*. Ti fungicidi mogu se dodavati kroz sustav za navodnjavanje. Na povrinama na kojima se pojavila bolest potrebno je provesti sterilizaciju tla ili uvesti viegodinji plodored.
Bijela trule

(Sderotinia

sderotiorum)

Paprika je vrlo osjetljiva prema tom parazitu. tete mogu nastati i na rasadu, i kasnije nakon rasaivanja, pred berbu, i na plodovima. Obino se u zoni korije-

novoga vrata suuje stabljika. Nakon toga tkivo se razmekava i trune, pa biljke propadaju. U unutranjosti stabljike esto se formira bijeli micelij i sklerociji. Biologija i zatita. Opisana je kod kupusnjaa.
Stisnue k o r i j e n o v o g vrata

(Rhizoctonia

solani)

Osim propadanja biljaka u usjevu, gljiva moe izazvati propadanje biljaka nakon rasadivanja. Nakon rasadivanja, na biljkama starim 40-50 dana stisne se stabljika pri samom tlu. Stisnue zahvaa 6-7 cm stabljike. Uskoro se raspada epiderma na tome dijelu, koja izgleda kao oljutena. Biljke nemaju vrstou tkiva, odbacuju listove pri najslabijem potresanju i ubrzo propadaju. Biologija i zatita. Opisana je kod kupusnjaa.
Venua Zeleno v e n u e p a p r i k e (Venicillium dahliae i Venicillium albo-atrum)

Simptomi. Na tu bolest najosjetljiviji je patlidan, zatim paprika, pa rajica. Prvi znak bolesti gubitak je turgora na listovima. Taj simptom katkad se pojavljuje samo na jednom dijelu biljke, ali moe biti izraen i na itavoj biljci. Poslije kie ili zalijevanja biljke se prividno oporave. Napadnute biljke zaostaju u rastu, ali jedno vrijeme donose plodove. Na uvelim biljkama paprike lie ostaje mlohavo visjeti, zadravajui neko vrijeme zelenu boju. Na presjeku stabljike vide se potamljeli provodni snopovi. Takve promjene mogu izazvati i drugi uzronici nekroze ksilema.
Biologija. Opisana je
kod rajice. Si. 154. Venue{smm\o\^. Cvjetkovi)

Fuzarijsko v e n u e

(Fusarium

oxysporumf.sp.

capsici)

Simptomi podsjeaju na one izazvane Verticillium vrstama. Razlika je u tome to proces fuzarioznog venua tee mnogo bre. Na presjeku se vide promjene u provodnim snopovima, koji postaju ci^venkasto smecti. Dok je biljka iva, na vanjskom dijelu stabljike i korijenu ne vide se promjene. Uzronik se prenosi sjemenom.

Zatita. Opisana je kod venua rajice. Plutavost korijena patlidana (Pyrenocheta lycopersici) Bolest se javlja u uzgoju u zatienom prostoru, na tlima na kojima se vie godina uzgaja rajica i patlidan. Simptomi. Prvi simptomi javljaju se na najdonjim etaama, na kojima listovi ute. Nakon toga ute svi listovi i otpadaju. Na korijenu se vide uzduna izbjeljenja, a korijen je taman i ima izgled pluta.
Biologija. Opisana je kod rajice.

Zatita. Cijepljenjem na podlogu rajice KVNF postie se, uz otpornost, ak i dvostruko poveani urod. Ostalo o zatiti opisano je kod rajice. Siva pjegavost lista paprike (Cercospora unamunoi) Simptomi. Napadi su ogranieni na listove na kojima na naliju nastaju prstenaste pjege, od 2-7 mm promjera. Pjege su obrubljene klorotinom zonom. Za vlana vremena na pjegama nastaje sivomaslinasti maak. Na gornjoj strani lista vide se klorotske ovalne pjege, koje postaju nekrotine. Razvoju te bolesti pogoduju temperature vie od 17 Zatita. Fungicid na osnovi karbendazima* (Bavistin, Chromozim, Zino) daje dobru zatitu, u nas nije registriran za tu namjenu. Plamenjaa (Peronospora tabacina) Simptomi. Biljke paprike i patlidana mogu biti napadnute samo u prvim fazama razvoja, jo u klijalitu. Simptomi se vide na listovima kao vodenaste pjege, koje kasnije postaju ute. Na naliju lista formira se zeleno-plavkasta prevlaka. Na patlidanu, pored spomenute gljive, moe parazitirati i P. infestans, uzrokujui okrugle, ute, a kasnije smee mrlje. Zatita. Djelotvorni su fungicidi za suzbijanje Phytophthore infestansrvA rajici. Koncentrina pjegavost (Alternaria sppj Simptomi. Na listovima paprike i patlidana parazitira nekoliko vrsta Alternaria. Najea je A. solani, ali i tenuis. Te gljive uzrokuju nekrotine zonirane pjege, neto svjetlije u sreditu. esto se na plodovima oteenim sunanim paleom ili drugim mehanikim povredama nasele razne vrste Alternaria. Tada taj dio ploda dobije tamnosivu ili crnu barunastu prevlaku.
Biologija i zatita. Opisana je kod rajice.

Pepelnica

(Leveillula taurica) Simptomi. Na naliju lista vidi se rijetka prljava bijela prevlaka. Listovi ute i uvijaju se, a zatim sue. Na donjim starijim listovima patlidana pojavi se jaa zaraza u obliku mjestiminih tokastih pjega. Pepelnica je tetnija na paprici i rajici nego na patlidanu. Zaraeni listovi paprike otpadaju.
Biologija. Opisana je kod artioke.

Zatita. Postoje razlike u osjetljivoSI. 155. Pepelnica sti pojedinih sorata. Otporna je sorta rajice Pearson. Od sorata paprike neto je otpornija sorta Kalifornijsko udo, a Feferon crveni i HS-1 osjetljive su. Mogu se upotrijebiti fungicidi na osnovi sumpora. Bayleton special (triadimefon*). Rubigan (fenarimol) pokazuju i kurativno djelovanje, ali u nas nisu registrirani za tu namjenu, kao ni Quadris (azoksistrobin*).
Siva p l i j e s a n

(BoUytis cinerea) Simptomi. Izaziva vee tete u uzgoju u zatienom prostoru. Na paprici su napadnuti izboji i plodovi. Zaraza obino poinje u pazucima izboja, uzrokujui odumiranje dijela izboja i stabljike iznad napadnutog mjesta. Na plodovima koji vise prema zemlji, u predjelu ake, zadrava se voda, i tu obino poinje zaraza uz pojavu sivog micelija. Na padidanu stabljika je rijetko napadnuta, a plodovi ee. U razdoblju transporta i skladitenja plodova na plodovima se mogu pojaviti simptomi.
Biologija. Opisana je kod salate.

Zatita. Opisana je kod rajice.

Smea p j e g a v o s t p l o d o v a p a p r i k e

(Colletotrichum

nigrum)

Na oboljelim plodovima nalazili smo Colletotrichum nigrum premda uzrok bolesti mogu biti i druge Colletotrichum vrste, a izmeu njih i C. gloeosporioides. Simptomi. Svi nadzemni dijelovi paprike mogu biti napadnuti. Na plojci nastaju sitne nepravilne pjege sivosmede boje, tamnije smeim rubom. Unutar pjega formiraju se mala crna plodna tijela (acervLili) sa svijedocrvenkastim sporama. Poetni simtomi na plodovima jesu svijedosmede lezije. One s vremenom

postaju eliptine, do 30 mm promjera, svjetlije ili tamnije smee boje, tamnijim rubom koji leziju odjeljuje od zdravog tkiva. Lezije postaju udubljene. S perikarpa paraziti prelaze i na sjeme. Za kinog vremena plodovi postaju vodenasti i trunu. Tome potpomau saprofitski mikroorganizmi, koji naseljavaju napadnute plodove. Biljke rijetko propadaju, ali mogu se osuiti pojedini izboji.
Biologija. Parazit se prenosi iz jedne vegetacije u drugu zaraenim sjemenom i zaraenim dijelovima biljke. Biljke dobivene od zaraenog sjemena u velikom postotku propadaju ve u klijalitu. Zaraza s propalih biljka iri se na zdrave biljke. Na zaraenim dijelovima biljke formiraju se plodna tijela (acei-vuli), iz kojih spore prenose zarazu. Inkubacija traje 7 dana na 15 a 3 dana na 20-35 C.

Zatita. Papriku treba sijati u sterilizirana klijalita. Sjeme mora potjecati od zdravih biljaka. Tretiranjem sjemena (tiram) smanjuje se zaraza, ali ne eliminira se potpuno. Fungicidi na osnovi bakra suzbijaju i tu bolest u vegetaciji. Trule p l o d o v a patlidana (Phomopsis vexcms) Simptomi. Napada mlade biljke patlidana, uzrokujui propadanje biljaka u rasadu. Na odraslim biljkama na listovima uzrokuje okrugle ili ovalne smee pjege, koje kasnije postaju nepravilne i iroke do 3 cm. Tada pjege postaju sive, a u sreditu nastaju mala crna plodna tijela (piknidi). Na plodovima nastaje mekana trule, plodovi postaju crni, prekriveni brojnim piknidima.
Biologija. Parazit prezimljuje na zaraenim biljnim ostacima i na sjemenu. Parazit se u vegetaciji raznosi kiama ili umjetnom kiom.

Zatita. Treba sijati zdravo ili tretirano sjeme, uvesti plodored. Djelotvorni su fungicidi na osnovi mankozeba. Suha trule p l o d o v a paprike (Phomopsis capsici) Simptomi. Uzrokuje suhu trule plodova. Najprije se javljaju pjege s tamnim rubom, koje se ire dovodei do mumifikacije cijelog ploda. Zatita je ista kao zatita Phomopsis vexans. Bakterijske bolesti Bakterijska krastavost p l o d o v a (Xanthomonas campestrispv. vesicatoria) Simptomi. Javljaju se najee poslije kia krajem srpnja. Optimalne temperature za razvoj bolesti jesu od 24-30 C, uz visoku relativnu vlagu. Najopasni-

ja je bakterijska bolest paprike. Parazitira i na patlidanu. Na licu lista nastaju male tamnozelene vlane pjege, nepravilna oblika. S vremenom postaju vee i uglate obrubljene ukastim rubom, spajaju se, zahvaajui sve veu povrinu plojke. Donje jako zaraeno lie uti i otpada. Na plodovima nastaju smee nekrotine pjege. Tkivo oko pjega puca pa tako nastaju zrakaste pukotine. Zbog toga se plod deformira i dobiva plutaste oiljke na mjestu pukotina. Ako plod presijeemo, vidimo promjene ne samo u epidermi, nego i u perikarpu. Tkivo perikarpa gubi vrstou, poprima uljastu boju, a sjemenke u tom dijelu ploda pocrne. Zatita. Opisana je kod rajice.
Bakterijska p j e g a v o s t lista

(Pseudomonas

syringae)

Bolest se pojavljuje za vlana vremena i ne kod visokih temperatura. Optimalne su temperature od 16- 24 Simptomi. esta je u rasadu. Ve na kotiledonima i prvim pravim listovima nastaju smee nekrotske pjege, obrubljene ukastom prstenom. Simptomi podsjeaju na prethodno opisanu bakteriozu i teko ih je u tom stadiju razlikovati. Zaraza se iri po listovima, koji otpadaju ako se na njima pojavi vei broj pjega. Zatita. Kao kod rajice.
Fitoplazma uto v e n u e p a p r i k e - Stolbur

(Phytoplasma solani) Simptomi. Premda je uzronik bolesti isti, na paprici i patlidanu simptomi se bitno razlikuju od simptoma na rajici. U paprike je osnovni simptom uenje svih zelenih dijelova biljke. Kad listovi ponu utjeti, biljke vie ne rastu, niti ne cvjetaju, pa nema ni uroda. uenje poinje od gornjih listova prema donjim, pritom ile zadravaju zelenu boju pa u poetku slika bolesti podsjea na nedostatak eljeza. Plojka se uvija prema licu. Slijedi gubitak turgora. Tada se na vrnom dijelu korijena mogu zamijetiti nekroze koje se progresivno ire. Nakon toga zaraena biljka se sui. U patlidana je sindrom slian kao u paprike. Kod patlidana listovi ute, nastaje zastoj u porastu i itava biljka vene. Biljke zaraene prije cvatnje ne donose cvjetove. Zatita. Opisana je kod rajice.
Virusne bolesti

U robnih proizvoaa velike tete uzrokuju virusi. Premda ima mnogo virusa, navedeni su samo oni koji u naem podneblju izazivaju najvee tete.

Virus m o z a i k a krastavaca

(Cucumber mosaic virus) Simptomi. Osnovni simptom na listovima je mozaik. Ostale promjene na listovima ovisne su o osjetljivosti hibrida. Uz mozaik, koji moe biti jae ili slabije izraen, u nekih hibrida nastaju mjestimice nekroze na plojci. Listovi mogu biti sueni i manji, osobito vrni listovi. Na stabljici se mogu pojaviti uzdune nekrotine pjege. Cvjetovi esto ostaju neoplodeni, a ako se oplode, plodovi su maleni i deformirani. Zaraene biljke imaju bunast izgled, preivljavaju, ali daju malo loih plodova. Intenzivno gnojene i navodnjavane biljke mogu, unato zarazi, imati bujan izgled, ali ne i prirod. Zatita. Opisana je kod rajice. Postoje tolerantni hibridi Atlas, Gadir, Osir i dr.
Virus m o z a i k a l u c e r n e

(Alfalfa

mosaic virus)

Simptomi. Paprika zaraena tim virusom reagira velikim, utim ili ukastim, rjee bijelim pjegama na listu, zbog ega je list aren, katkada deformiran. Na plodovima, dok su zeleni, vide se ukaste linije. Plodovi su deformirani. Virus se na paprici prenosi sjemenom i izaziva znatne ekonomske teSI. 156. Virus na paprici te. Na patlidanu se pojave svijetloute (snimio B. Cvjetkovic) are na listovima. Zatita. Sjeme paprike mora se uzimati od garantirano zdravih biljaka. Virus se prenosi lisnim uima neperzistentno, pa je stoga potrebna prostorna izolacija od izvora zaraze. Papriku treba saditi to dalje od polja lucerne, gdje se taj virus najee odrava. Virus m o z a i k a rajice (Tomato mosaic virus) Simptomi. Promjene na biljkama ovise o osjetljivosti sorte i soju virusa. Najizraeniji je simptom zastoj u rastu, popraen mozaikom na najgornjim listovima. Donji listovi ute najee du glavnih ila, a zatim otpadaju. Plodovi su manji, deformirani. Neke se biljke osue, a one koje preive ok fazu oporavljaju se, ali daju sitne i deformirane plodove. Virus se prenosi sjemenom paprike i rajice, i to preteno povrinski. Radnici dodirom mogu prenijeti virus pri sadnji, zalijevanju, vezivanju i berbi. Zatita. Treba sijati certificirano sjeme. Sjeme rajice i paprike moe se povrinski dezinficirati potapanjem 10 minuta sjemena u 2-postotnu otopinu NaOH, ili potapanjem 2 sata u 20-postotnu otopinu trinatrijeva fosfata (Na^PO^. Nakon tretiranja sjeme treba isprati u vodi i osuiti. Klijalite treba dezinficirati vodenom parom. U podrujima gdje je uestala zaraza treba sijati otporne hibri-

de. Otporni hibridi na ambalai imaju oznake "TMV" ili Tm ili ToM. Otporni su hibridi paprike Bianca, Planika i drugi. Zaraene biljke, im se primijete simptomi, treba ukloniti iz rasada i pikiralita. Za vrijeme rada s biljkama ne smije se puiti, jer se iz cigareta moe prenijeti zaraza virusom. U tijeku rada s biljkama (pinciranje, rezanje) treba vie puta prati ruke i pribor u deterdentu.

Bolesti krastavca, dinje i lubenice

Bolesti u r a z d o b l j u n i c a n j a

U razdoblju klijanja i nicanja moe nastati napad parazita iz tla. To su obino polifagni paraziti (Pythium spp., Phytophthora spp., Sderotinia sderotiorum, Rhizoctonia solani). Vie Pythium vrsta napada klice, izazivajui pale. Obino se to dogada kad nakon sjetve temperatura padne (oko 15 uz obilje vlage. U takvim nepovoljnim uvjetima za klijanje i nicanje paraziti se lako naseljavaju, uzrokujui prorijedenost usjeva. Vrste Pythium mogu izazvati i trule korijenova vrata nakon nicanja. Phytophthora cryptogea uzvoku]^ trule korijena. Na korijenu tikvice parazitira Thieleviopsis basicola, uzrokujui truljenje kore korijena nekoliko centimetara ispod zemlje. Kao posljedica napada, nastaje zastoj u rastu. Osim spomenutih patogena, Rhizoctonia solani est je uzrok propadanja mladih biljaka. Zatita. Sijati treba tretirano sjeme, a ako nije tretirano, treba ga tretirati s TMTD. Ne smije se sijati preduboko, niti u hladno tlo, pogotovo ne hibride za stakleniki uzgoj. Treba paziti da se biljke ne zalijevaju prehladnom vodom. Pri proizvodnji rasada u kockama od zemlje i treseta moe se zalijevati fungicidima ili kombinacijom fungicida (propamokarb) Previcur 607, Proplant + (karbendazim*) Bavistin, Chromozim FL, Zino.
Venua

Venua mogu izazvati Fusarium vrste, od kojih najee dolaze F. oxysporum i F. solani, te Verticillium albo-atrum i V. dahliae. Fusarium oxysporum Pripada u vanije bolesti biljaka iz porodice tikava. To je tipian parazit provodnih snopova. U te gljive jako je izraena specijalizacija po domainima, a unutar formae speciales dijeli se na fizioloke rase. U nekim godinama zabiljeene su znatne tete u dolini Neretve i u zaleu Zadra. a) Fusarium oxysporum f. sp. melonis parazitira na dinjama (Cucumis melo). Osim nekih sojeva koji parazitiraju na lubenicama, ne napada druge Cucurbitaceae. Dinje mogu biti napadnute kroz itavo razdoblje vegetacije. S obzirom

da parazitu odgovaraju nie temperature, bolest se obino javlja u prvom dijelu vegetacije. Simptomi su najoitiji pri temperaturi izmeu 18 i 22 i pri niskoj relativnoj vlazi ispod 65 %. Prve promjene na biljkama oituju se u gubitku turgora na starijim listovima ili samo na sekundarnim vrijeama. Ubrzo se gubitak turgora javlja na cijeloj biljci koja se uskoro osui. Simptomi se jae manifestiraju za topla vremena. Na poprenom presjeku kroz stabljiku primjeuju se potamnjeli provodni snopovi u obliku kruga ili polukruga. Neposredno pred venue mijenja se boja na stabljici i javlja ljepljiv iscjedak. Osnovica stabljike postaje smea i lomljiva, a korijenje trune. U pazucima vrijea i prizemnom dijelu stabljike formira se micelij bijele do bijeloruiaste boje.
Biologija. Parazit moe ivjeti kao saprofit na biljnim ostacima drugih domaina koji dolaze u plodoredu. Gljiva na zaraenim dijelovima stvara obilje konidija, a u tlu i hlamidospora. U obliku hlamidospora parazit preivljava vie godina. Hlamidospore klijaju u micelij i makro-konidije, koje obave infekciju. Nedostatak vlage u tlu pogoduje umnaanje patogena i pojavu simptoma. Parazitu pogoduju pjeskovita lagana tla, blago kisela (pH 5-5,5) te gnojidba duikom, osobito amonijakalnim oblikom.

b) F. oxysporum f. sp. niveum parazitira na lubenici (Citrullus lanatus), ali ne parazitira na dinji (Cucumis melo). Na lubenici uzrokuje propadanje mladih biljaka, nekrozu korijena, uenje listova, zastoj u rastu i brzo propadanje odraslih biljaka. Na korijenu nastaju nekrotine zone tamnosmede boje, stvaraju se gumozne tvari i tiloza u provodnim snopovima. U odraslih biljaka simptomi se mogu pojaviti na jednom dijelu vrijee, a drugi je dio prividno zdrav. Simptomi su najizraajniji pri temperaturi izmeu 20 i 30 U takvim uvjetima biljke se osue 8-10 dana nakon pojave prvih simptoma. Na presjeku stabljike vidi se prstenasto posmedenje. Prenosi se tlom i sjemenom, premda je postotak zaraza na sjemenu nizak.
Biologija. Gljiva se odrava na zaraenim biljnim ostacima, a nakon njihova raspadanja dospijeva u tlo. U tlu moe preivjeti vie od 10 godina. Proklijale hlamidospore, mikro i makrokonidije iz tla, mogu biti izvor primarnih infekcija. Infekcija nastaje na meristemskom vrhu korijena, kroz pukotine na korijenu nastale pri rastu sekundarnih korjenia ili kroz rane nastale od mehanikih ozljeda korijena. Infekcije mogu nastati ve pri temperaturi izmeu 16 i 18 C, ali optimalna je temperatura za infekciju 27 C. Ve pri 30 infekcije su slabije, a kada se temperature popnu na 33 infekcije se na ostvaruju. Opisano je vie fiziolokih rasa, i to: 0, 1, 2 i 1/2. Posljednja fizioloka rasa podijeljena je u dvije podgrupe 1/2 W - (wilt), koja uzrokuje venue i 1/2 Y (yellow) koja izaziva uenje i klorozu listova. S obzirom da se ta biljna vrsta obilno zalijeva, voda je najei vektor tog parazita.

c) F. oxysporum f. sp. cucumerinum parazitira na krastavcu. Padavica mladih biljaka moe se pojaviti pri temperaturi da izmeu 18 i 20 premda je bilo sluajeva propadanja biljaka i pri nicanju. U odraslih biljaka vene jedna pa druga vrijea, a zatim u samo 2-5 dana propada itava biljka. Na presjeku stabljike i korijena mogu se vidjeti smee zone.

Biologija. Parazit preivljava u obliku hlamidospora ili kao saprofit na biljnim ostacima i drugom organskom supstratu. Prenosi se sjemenom, ali parazit moe preivjeti u sjemenu najvie do 1 godine, pa taj nain prijenosa ima mali utjecaj na epidemiologiju bolesti. Zanimljivo je napomenuti da izolati iz krastavca ne mogu izazvati venue tikve (Cucurbita pepo, C. maxima i C. mixa).

Verticillium

dahliae,

Verticillium

albo-atrum

Simptomi. Krastavac i dinja mogu biti napadnuti od Verticillium vrsta. Listovi zaraenih biljaka ute od baze prema vrhu, gube turgor, a zatim se sui cijela biljka. Na poprenom presjeku kroz stabljiku vide se potamnjenja u zoni provodnih snopova. Za razliku od venua, koje uzrokuje Fusarium oxysporum, od ovog parazita ne pojavljuje se ljepljivi iscjedak na zaraenoj stabljici. Zatita. Nakon pojave simptoma venua, zaraene biljke ne mogu se spasiti, stoga je potrebno provoditi sve preventivne mogunosti zatite. Preporuuje se: a) Izbjegavati sjetvu i sadnju na povrinama na kojima je postojala bolest. b) Pri uzgoju u zatienim prostorima dezinficirati do, a pri uzgoju na otvorenom polju uvesti dugogodinji plodored. b) Sijati manje osjetljive hibride ili sorte. Na F. oxysporum relativno je otporna lubenica Royal Flash, Crimson Sweet i dinja Hombre. Lubenica Paladin otporna je na F. solani c) Cijepiti dinje ili ostale vrste na rezistentne sorte dinje odnosno na vrste Cucurbita ficifolia (za F. solani) i Benincasa cerifera radi obrane od F. oxysporum. Cijepljenjem na vrstu B. cerifera postie se manja osjetljivost i na neke druge parazite iz da, na pr. Verticillium spp., Phomopsis sclerotioides.
Trule k o r i j e n a

(Phomopsis sclerotioides) Simptomi. Bolest se ee javlja u zatienim prostorima. Rast biljke bunast je, formiraju se manji listovi i biljka vene neposredno pred plodonoenje ili u razdoblju donoenja prvih plodova. Na glavnom korijenu i hipokotilu nastaju prstenaste svjedosmede nekroze, nakon ega propada sekundarno korijenje U napretku bolesti nastaje trule parenhima, a ostaju samo provodni snopovi na kojima se vide crni mikrosklerociji. Zaraza na korijenu jaa je pri temperaturama da niim od 20 C. Zatita. Opisana je kod venua.
Bijela trule

(Sclerotinia sclerotiorum) Simptomi. Parazitira na svim vrstama iz porodice tikava, uzrokujui ugibanje cijele biljke ili pojedinih vrijea. Najea je pri uzgoju u zatienom prostoru. U uzdunom presjeku kroz stabljiku vidi se da je u njezinoj unutranjosti nastao

snjeno bijeli micelij s malim crnim sklerocijima. Mogu biti napadnuti i plodovi koji se nalaze u zemlji. Meutim, pri uzgoju u zatienom prostoai napadnuti su i plodovi koji su udaljeni od tla. Infekcija nastaje preko zaostalih osuenih latica. Katkada su zaraeni mladi plodovi koji dodiruju listove ili stabljike. Na plodovima nastaju, uz bijeli micelij, crni sklerociji. Osim trulei koju izaziva S. sclerotiorum, sline promjene na plodovima moe izazvati i Botrytis cinerea. Simptomi se javljaju najprije na cvjetovima, odakle se parazit naseljava na plod, uzrokujui trule, uz pojavu sivog maska na njima.
Biologija. Opisana je kod salate.

Zatita. Zatita stabljike i korijena opisana je kod rajice. Zaraza na plodovima moe se znatno reducirati smaSl. 157. Bijela trule na plodu krastavca njenjem relativne vlage zraka. Zatitu (snimio B. Cvjetkovi) plodova treba poeti u vrijeme prvog precvjetavnja. To vrijedi za oba spomenuta parazita. Od fungicida mogu se primijeniti Ronilan FL, Ronilan DF (vinklozolin) ili (iprodion*) Kidan, Lupo,
Crna p j e g a v o s t lista i trule stabljike

(Didymella

hjyoniae)

Gljiva parazitira na krastavcima, dinjama i lubenici.U nas se javlja sporadino, ne priinjajui vee tete. Simptomi. Biljke mogu biti zaraene od nicanja pa do kraja vegetacije. Na tek izniklim biljkama iz zaraenog sjemena, na stabljici nastaju crne pjege. Ako pjege obuhvate vei dio stabljike, biljka ugiba. Sline pjege mogu nastati i na kotiledonima. Mladi listovi lubenice i dinje vrlo su osjetljivi, a u krastavca i tikvica otporniji su pa se simptomi javljaju na njima u drugom dijelu vegetacije. Na liu nastaju krupne okrugle pjege ovalna oblika. Unutar pjega formiraju se male crne nakupine koje su plodna tijela (piknide), a odgovaraju konidijskom stadiju Phoma (syn. Ascochytd) cucumis. Na peteljkama listova i vrijeama mogu takoer nastati tamnosive izduene pjege. Ako se takve pjege jave na osnovi glavnih vrijea, nastaje venue. Mogu biti napadnuti tek zametnuti, plodovi a i plodovi pred berbu. Pjege na plodovima na poetku su zelenoute i zonirane. One se postup-

no ire i postaju crne boje, koja potjee od brojnih plodnih tijela. Ako zaraza poinje od vrha ploda, vrh poinje trunuti, a itav se plod smeura. Na starijim pjegama, koje su nastale na plodovima i vrijeama, javlja se sluzasta tekuina u obliku kapljica, koja postaje ljepljiva i gumaste konzistencije.
Biologija. Zaraeno sjeme vaan je izvor zaraze. Osim sjemenom, primarne infekcije nastaju iz pseudotecija koji se formiraju na zaraenim biljnim dijelovima. Sigurno je da i piknidi i hlamidospore imaju ulogu u prenoenju parazita. Optimalne su temperature za infekcije 20 C za dinju, a 24-25 za lubenicu. Za realizaciju infekcija odluna je vlaga. List mora biti vlaan barem 1 sat da bi nastala infekcija. Vlaga je potrebna i za daljnje irenje lezije. Parazit penetrira kroz kutikulu. Infekcija ploda nastaje kroz oteenja ili na mjestu oiljka od lapova. Na plodovima se razvija trule ve trei dan nakon infekcije. Visoka relativna vlaga zraka je odluna za infekciju i irenje lezije.

Zatita. Sjeme je izvor zaraze, pa treba sijati zdravo sjeme. Tretiranje sjemena obavezatna je mjera. Uvoenjem plodoreda i sterilizacijom tla u zatienom prostoru smanjuje se mogunost zaraze. U zatienim prostorima provjetravanjem treba sniavati relativnu vlagu zraka. Kad se u stakleniku biljke presade i dosegnu 50 cm visine, potrebno je poeti zatitu, fungicidima (karbendazim*) Bavistin, Chromozim, Zino ili (triforin*) Saprol.
Plamenjaa

(Pseudoperonospora

cubensis)

Gljiva parazitira na samoniklim i kultiviranim vrstama iz porodice tikava. Najvee tete nastaju na krastavcu kornionu, zatim na salatnom krastavcu, pa na dinji, a druge su vrste manje osjedjive. U zatienim prostorima bolest se javlja u jaem intenzitetu. Simptomi. Bolest se na krastavcima najee javlja pred formiranje pi-vih plodova. Pjege na listovima krastavaca u poetku su okrugle, zelenkasto svijede, dajui mozaian izgled itavom listu. One se postupno poveavaju, postaju uglate, jer su okruene ilama lista. U dinja pjege su ovalna oblika. Veliina pjege varira od 1-15 mm. Na listovima koji imaju svjedo zelene pjege, na naliju lista nastaje jedva primjedjiv tamnosivi maak, koji potjee od sporangiofora i sporangija. U nastavku bolesti broj se pjega poveava, a stare pjege postaju utosmede. Zaraeni dio se lista sui. Osuene zone lako se lome te su napadnuti listovi iskidani. Takvi se listovi si. 158. Plamenjaa krastavca (snimio B. sue, a biljka na vrhu vrijee stvara novi Cvjetkovi)

list koji ponovo biva zaraen. Zbog oteenja listova asimilacijska je povrina manja, pa plodovi ostaju manji i deformirani. Sline simptome na listovima moe izazvati bakterija Pseudomonas syringae pv. lachrymans, a razlike u simptomima vidljive su u tablici. Tablica 17. Razlike u s i m p t o m i m a i z m e u gljive P. cubensis i bakterije P. syringae pv. lachrymans na krastavcima Napadnuti organ
List Peteljka lista, vrijee Plod

P. cubensis
u poetku mozaian, poligonalne pjege - na naliju tamno sivi maak, napadnute zone ne ispadaju s lista nema simptoma nema simptoma

P, syringae pv. lachrymans

nije mozaian, uglate poligonalne pjege - na naliju eksudat, napadnute zone ispadaju s lista - list perforiran izduene svijetlosmede pjege na peteljci i vrijei; peteljka se uvija i sui; prisutan eksudat jantarne boje esto su zaraeni i plodovi, eksudat svijetlomiaste boje

Biologija. U tkivii krastavca gljiva stvara oospore, ali njihova uloga u epidemiologiji bolesti nije potpuno razjanjena. Unutar staklenika i u njegovu okoliu gljiva se odrava od jedne do daige sjetve na preostalim krastavcima i korovima iz porodice tikava. Zrane struje mogu donijeti sporangije s veih udaljenosti, a vjetar je uz kiu najei vektor i u sekundarnih infekcija. U zatienim prostorima oroavanje ima vanu ulogu u irenju parazita. Infekcije nastaju izmeu 16 i 22 a hifa gljive ulazi kroz pui u list. Konidije mogu izdrati nekoliko dana pri 37,5 Poznata je fizioloka specijalizacija te je poznato 5 patotipova gljive koji su specifini za pojedine vrste porodice tikvenjaa. Iz tablice se moe vidjeti da su svih 5 patotipova kompatibilni krastavcem, lubenice su kompatibilne samo s patotipom 4 i 5, a tikve s patotipom 5. To nam razjanjava zato se bolest najee javlja na krastavcima.

Interakcija d o m a i n a i patotipova gljive P. cubensis Domain

Cucumis melo var. reticularis Cucumis melo var. conomon Cucumis melo var acidulus Citrulus lanatus Cucurbita spp.

1
+

2
+

Patotip 3
+

4
+ + + +

5
+

+
+
-

+ + + +

- . -

+ = visoka kompatibilnost; - = nema ili vrio slaba izraena kompatibilnost

286

Prognoza. Primarne zaraze u kontinentalnom dijelu Hrvatske na otvorenom se javljaju najee u lipnju. Infekcija nastaje kad vladaju temperature izmeu 16 i 22 a lie je vlano (98-100 % RV) pet ili vie sati. Infekcije mogu nastati pri niim temperaturama, ali u tom se sluaju razdoblje vlaenja produava. Bedlanova inkubacijska krivulja pokazuje koliko e trajati inkubacija kod odredenih temperature.
Bedlanova inkubacijska krivulja
Temperatura, C Inkubacija, dana

13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 10 8 7 6 4 4 4 3 3 2 2 2 2 2 3 4 5 6

Zatita. Sjetvu treba obaviti na parcelama na kojima prole godine nisu rasle biljke iz porodice Cucurbitacea. Sijati treba relativno otporne hibride. Prema naem iskustvu relativno su otporni hibridi korniona: Poseidon, Potomac, Quest, Bounty. Prema izvorima iz literature Spokane, Spanda i Springer takoer su relativno rezistentni. Ako nema prognozne slube, zatitu treba poeti kada biljke razviju 3 - 4 lista. Protiv ovog parazita registrirani su brojni fungicidi a prikazani su u tablici "Fungicidi za zatitu tikvenjaa registrirani u Hruatskoj'\ na kraju poglavlja o bolestima krastavaca. Kada pone berba, ako je potrebna zatita, treba primijeniti fungicide s najkraom karencom. Interval izmeu dva prskanja sisteminim fungicidima, ne smiju biti dulji od 8-10 dana, a za fungicide s povrinskim djelovanjem, treba biti mnogo krai. Za prskanje sisteminim fungicidima treba 600 1, a za prskanje fungicidima s povrinskim djelovanjem do 900 1 kropiva po hektaru. Treba prskati nalije lia, jer infekcija nastaje kroz pui na donjoj strani lista.
Pepelnica

(Erysiphe cicboracearum i Spbaerotbeca fuliginea) Oba su uzronika pepelnice prisutna u nas, ali E. cicboracearum pojavljuje se ee pri uzgoja u zatienom prostoru. S i m p t o m i . Kao i mnoge gljive iz te skupine, izazivaju pepeljaste prevlake na napadnutim organima. Obino su napadnuti listovi. Katkada mogu biti napadnuti i vrijea i kotiledonski -listovi. Pepeljaste prevlake javljaju se na licu plojke,a zahvaaju njezin vei ili manji dio. Pri jakim zara-

Sl. 159. Pepelnica na krastavcima (snimio B: Cvjetkovi)

zama, naroito u stakleniku, moe biti zaraeno lice i nalije lista. Prevlaka na listovima sivkasta je kad je uzrok pepelnice S.fuliginea, a branasto je bijele boje ako je bolest uzrokovala gljiva E. cichoracearum.]2iko zaraeno lie uti, nekrotizira i sui se. Krastavac je pri uzgoju u zatienom prostoru, zbog povoljne vlage i temperature, redovito napadnut i to mnogo ranije nego pri uzgoju na otvorenom. U polju pepelnica na krastavcima, dinjama i tikvama obino dolazi u drugoj polovici vegetacije.
Biologija. Obje vrste stvaraju dosta rijetko plodna tijela (kleistotecij) na krastavcima, ali stvaraju ih na drugim domainima iz spontane flore. Osim kleistotecija i konidije mogu biti izvor zaraze. Askospore ili konidije vjetar donosi do domaina. Konidije mogu ostati 7-8 dana klijave na tlu, dijelovima staklenika ili plastenika, te oko zatienih prostora i na korovima. Sve su to mogui izvori novih infekcija. Razvijaju se i pri niskoj relativnoj vlazi od 20 % na vie, ali najvie im odgovara relativna vlaga izmeu 65 i 85 %. Tek vrlo visoke temperature, vie od 32 ograniavaju razvoj konidija. U S.fuligineaepostoje tri fizioloke rase.

Zatita. Danas postoji nekoliko relativno rezistentnih hibrida krastavaca (Adam, Amour, Kendo, Markermore, Vasstar i dr.) i dinja (Magnum, Saticoy), pa tu mogunost zatite treba maksimalno iskoristiti, posebno u uzgoju u zatienom prostoru. Kemijska zatita ostvaruje se primjenom fungicida koji su prikazani u tablici 'Fungicidi za zatitu tikvenjaa registrirani u Hrvatskoj", na kraju poglavlja o bolestima krastavaca. Pri primjeni sredstava na osnovi sumpora treba biti oprezan, jer pri viim temperaturama, pogotovo u zatienim prostorima, mogu izazvati oegotine.
Antraknoza

(Colletotrichum

orbiculare, syn. C. lagenarium)

Antraknoza se javlja na krastavcima, dinji, lubenici, a rjee na tikvama. Samonikle biljke iz porodice tikvenjaa takoer mogu biti zaraene. Simptomi. Bolest se manifestira na svim nadzemnim dijelovima. Na listovima nastaju pjege okmgla ili ovalna oblika, jedan ili vie centimetara u promjeru. Pjege su blijedozelene, zatim sredite pjega poprima ruiastu boju. Unutar pjega za vlana vremena nastaju brojna plodna tijela (acervuli), koja su poredana u 81. 160. Antraknoza na lubenici koncentrinim krugovima. Pjege (prema Holliday&Moulder) s vremenom postaju vee, spajaju se, sredite se pjega sui. Lezije na vrijeama udubljene su, svijedosmee, dugoljasta oblika. Ako je pjega na vrijei velika, sui se gornji dio vrijee. Najvee su tete na plodovima. Pjege na mladim plodovima uzrokuje njihovu deformaciju ili

otpadanje. Na plodovima koji su dostigli gotovo normalnu veliinu nastaju pjege raznih veliina. Kao i na listovima, na njima takoer nastaju plodna tijela, nakon ega se mijenja boja od ruiaste u crvenkastosmedu. Gljiva proima unutranjost plodova sve do sjemenki, pa plodovi gube trnu vrijednost. Na takve plodove naseljavaju se saprofitski mikroorganizmi, koji uzrokuju trule. U tikava zaraeni su samo mladi listovi. ini se da su tikve otporne nakon to razviju 5-6 listova. Dinje i lubenice mnogo su osjetljivije.
Biologija. Parazit se prenosi sjemenom i zaraenim biljnim ostacima u obliku micelija. Na biljnim ostacima moe preivljavati 4-5 godina. Nakon sjetve nove kukure, spore donesene vjetrom, kiom i insektima, inficiraju novo izrasle biljke. Da bi se ostvarila infekcija, biljni organi trebaju biti vlani 24 sata, pri temperaturi izmeu 19 i 24 C. U tom sluaju inkubacija je najkraa i traje 6-7 dana.

Zatita. Veliki broj hibrida krastavaca i lubenica relativno je otporan na tog parazita. Relativno otporni krastavci jesu: Adam, Alibi, Asterix, Carolina, Passandra i dr., a otporne lubenice jesu: Charleston Grey, Crimson sweet. Royal sweet. S obzirom da se parazit prenosi sjemenom, potrebno je sjeme tretirati s TMTD. Uvoenjem plocioreda smanjujemo infektivni potencijal. Od fungicida u drugim zemljama primjenjuju se: Dithane M-45 (mankozeb*) i Saprol N (triforin*)
Krastavost p l o d o v a

(Cladosporium

cucumerinum)

Nekad je to bila uestala bolest na dinjama, krastavcima, tikvama i izazivala je vee tete. Sjetvom manje osjetljivih hibrida i zatitom protiv drugih bolesti javlja se rjee. Simptomi. Bolest se manifestira na svim nadzemnim dijelovima biljke. Na listovima nastaju brojne vodenaste pjege, koje ubrzo postaju sive, uglate i na koncu nekrotiziraju, nakon ega nekrotizirani dio ispada. Plodovi su najosjetljiviji odmah nakon oplodnje. Na njima se stvaraju male sive udubljene pjege, esto prekrivene gumoznim iscjetkom. Za vlanog vremena pjege se ire, a na njima se javlja zelenkastocrna barunasta prevlaka. Ako je zaraza plodova nastala rano, neposredno nakon oplodnje, plodovi se obino smeuraju i propadaju ili vrni dio ostaje tanji. Ispod lezija tkivo trune, zahvaajui zonu sve do sjemenki. Na zaraenim vrijeama takoer nastaju pjege. U dinje moe odumrijeti vegetacijski vrh.
Biologija. Primarni izvor zaraze moe biti zaraeno sjeme. Mali postotak zaraenog sjemena moe biti izvor jake zaraze. Parazit preivljava vrijeme kad nema domaina u obliku micelija i konidija na zaraenim biljnim ostacima ili ivi kao saprofit u tlu. Konidije u vlanoj atmosferi mogu preivjeti dugo razdoblje bez domaina. Nakon infekcije biljaka, vrlo brzo na napadnutim organima nastaje veliki broj konidija koje uzrokuju sekundarne zaraze. Da bi se ostvarila zaraza, biljni organi trebaju biti vlani barem 8-10 sati, ako je temperatura oko 21 C. Inkubacija traje 3-8 dana.

Zatita. Sijati treba zdravo sjeme. Tretiranje sjemena tiramom prua dobru zatitu od prenoenja parazita. Nadalje, treba se pridravati plodoreda. Postoje

relativno otporni hibridi krastavaca (Blitz, Calypso Dinero Jazzer, Pontia, Kendo, Vasstar i drugi). Tretiranje treba poeti im se primijete prve pjege na liu. Djelotvorni su fungicidi na osnovi mankozeba*.
Uglata p j e g a v o s t lista

(Pseudomonas

syringae pv.

lachrymans)

Simptomi. Znaci bolesti mogu se javiti na tek izniklim biljkama. To se najee dogada kada se sije zaraeno sjeme. Na njihovim kotiledonima nastaju vodenaste okruglaste pjege koje postaju vee, poprimajui nepravilan oblik. Na listovima nastaju pjege omeene ilama lista, zbog ega poprimaju uglat oblik. Pjege su u poetku vodenaste, a vremenom postaju svijetlosmede. Zaraeni dijelovi ispadaju pa list ostaje perforiran. Zaraza s listova prelazi i na peteljku. Na peteljci nastaju duguljaste svijetlosmede pjege, ona se kovra i sui. Gotovo identini simptomi nastaju na vrijei. Zaraeni mladi plodovi ute, smeuraju se i otpadaju. Na starijim plodovima nastaju sitne uljene pjege krunog oblika. Na tom mjestu izlazi bakterijski iscjedak prljavo bijele do jantarne Si. 161. Uglata pjegavost Usta krastavca bolje. Kora na mjestu pjega puca. (snimio B. Cvjetkovi)
Biologija. Parazit se prenosi sjemenom, koje moe biti izvor primarnih zaraza. Bakterija preivljava u tlu i biljnim ostacima. U suhom zaraenom liu zadrava vitalnost dvije i pol godine. Kie, umjetne kie i insekti prenoenjem eksudata (iscjetka) pridonose irenju parazita tijekom vegetacije. Do infekcija dolazi za vlanog vremena kroz pui, hidatode ili oteenja na biljci.

Zatita. Sijati treba zdravo sjeme. Na podruju gdje se bolest javi treba uvesti plodored. Postoje rezistentni kultivari krastavca. Fungicidima na osnovi bakra postie se djelomina zatita. U pokusima je odredeno djelovanje pokazao acibenzolar-S-metil ester*.
Virus m o z a i k a krastavca

(Cucumber mosaic virus) Osim na krastavce, lubenice, dinje i razne vrste tikava, virus dolazi na velik broj povrtnih kultura i spontane flore. Najee su zaraene tikvice, a rjee krastavci i lubenice. Simptomi. Na listovima krastavaca, dinje i tikvice nastaje mozaik. Ovisno o soju, mogu se skratiti internodiji.

SL 162. Virus mozaika krastavca (snimio B. Cvjetkovi)

Tablica

18. F u n g i c i d i za z a t i t u t i k v e n j a a r e g i s t r i r a n i u H r v a t s k o j Doza (kg, l/ha) ili Koncentracija (%) 2 0,25-0,37% 0,3-0,5% 0,2% Plamenjaa Pseudoperonospom cubensis Pepelnica Sphaerothecafuliginea Efjsiphe cichomceanim Siva plijesan Botiytis cinerea
+ +

Fungicid i djelatna tvar (%)

Kultura i karenca u danima

Acrobat MZ (mankozeb 60, dimetomorf 9) Aliette, Aliette flash, Avi, Topic (fosetil-Al 80) Anvil 5 SC, Konzul (heksakonazol 50 g/l) Baycor WP 25 (bitertanol 25)

_
-

+ + + +
-

_
-

Bayfidan DC 250 (triadimenol 250 g/l) 0,5- 1 % Bayleton specijal WP 5 (triadimefon 5) 0,3-0,6 Fungicidi na osnovi bakra 0,1-0,4% Fungicidi na osnovi sumpora (sumpor 80) Galben - M (mankozeb 64, benalaksil 8) Karathane EC (dinokap 360 g/l) Karathane (dinokap 18,2) Previcur 607 SL, Proplant (propamokarb 605 g/l) Quadris (azoksistrobin 250 g/l) Ridomil MZ 72WP, Metaxyl MZ 72 WP, Matador, Planet 72 WP, Eucritt (mankozeb 64, metalaksil 8) Ronilan DF, FL (vinklozolin 50) Rubigan EC (fenarimol 120 g/l) Sabithane EC (dinokap 325, miklobutanil 75 g/l) Sandofan M- 8 (mankozeb 56, oksadiksil 8) Systhane 12 E (miklobutanil 125 g/l)
+= = suzbija zarazu, - = nije registriran

Samo salatni krastavac 14 Krastavac 4, bundeva, lubenica, dinja 21 Krastavci, tikve, dinje, lubenice 7 Krastavac 14, lubenica OVP (do cvatnje) Krastavac 7 Krastavac 7 Tikve i lubenice 28, OVP krastavci (do cvatnje) Krastavci 7 Salatni krastavci 14 OVP krastavci (do cvatnje) OVP krastavci (do cvatnje) Krastavci 14 Krastavci 3 Salatni krastavci 7, za kiseljenje OVP (do poetka cvatnje) Salatni krastavci 7 Krastavac, lubenice, dinje, tikve 7 OVP krastavci, lubenice i tikve (do pn^e cvatnje) Salatni krastavac 14 Krastavci 14

0,3-0,4% 0,4-0,6% 0,03-0,04% 0,06-0,09% 0,15 0,075-0,1 % 0,25 % 1-2 0,02-0,03% 0,045 %
+
-

+
-

+ + +
-

+
-

+ +

2-2,5 0,04%

+
-

za tu namjenu

reducirati veliina plojke ili zastati rast itave biljke. Cvjetovi mogu pokazivati nepravilnosti u rastu. Patoloke promjene na listovima i plodovima ovise o sorti odnosno hibridu te stadiju biljke u kojem je nastala infekcija. Na plodovima krastavca moe se pojaviti utozeleni mozaik, katkada popraen bradaviastim izraslinama. Na lubenici nastaju klorotine are na listovima, unutar kojih se tkivo sui. Na tikvama i tikvicama nastaje mozaik na listovima.
Biologija. Opisana je kod rajice

Zatita. Sigurna zatita moe se postii jedino sjetvom relativno rezistentnih hibrida. Gen rezistentnosti ugraen je u mnoge selekcije krastavaca, dinja i tikvica. Otporni su hibridi krastavaca: Adam, Amour, Dinero, Jazzer, Kendo, Pontia, Tornac, Vasstar i drugi. Unitavanjem korova, domaina ovog virusa, u usjevu i oko njega, smanjuje se izvor infekcije. Suzbijanjem lisnih uiju primjenom insekticida, mineralnih ulja* smanjuje se irenje virusa. U pokusima je pokazao djelovanje acibenzolar-S-metil ester* kao induktor sistemino aktivirane rezistentnosti.

Suzbijanje korova
POMOCNICE - SOLANACEAE
Pojam "plodovito povre" u naoj zemlji obuhvaa obino tri vrio vane biljne vrste iz porodice pomonica. To su rajica, paprika i patlidan. Istoj porodici pripada i krumpir, vdo vana povrtna kultura, ali istovremeno krmna i industrijska kultura. Mogunosti suzbijanja korova u krumpiru prikazane su u odvojenom poglavlju. Izbor selektivnih herbicida za suzbijanje korova u plodovitom povru vrlo je ogranien. Tek je nekoliko herbicida registrirano za primjenu u rajici i paprici, a mogunosti su suzbijanja korova u patlidanu gotovo neznatne. Veina danas priznatih herbicida u plodovitom povru selektivni su samo ako ih primjenjujemo prije sadnje prijesadnica. Budui da se industrijska proizvodnja reenih kultura uglavnom zasniva na proizvodnji izravnom sjetvom u polju (osim patlidana), time je ionako ograniena ponuda herbicida jo vie suena. Zbog svega navedenoga borba protiv korova pri uzgoju plodovitih povrtnih kultura zahtijeva kompleksniji pristup. Uz primjenu herbicida uveliko se primjenjuju i druge nekemijske (kukuralne, mehanike i bioloke) mjere, koje openito u uzgoju svih povrtnih kultura imaju veliku vanost (vidi openito o suzbijanju korova u povru). U tekstu koji slijedi nastojat emo prikazati mogunosti kemijskog suzbijanja korova u plodovitom povru u Hrvatskoj. One zbog uskog izbora herbicida nisu velike. Upravo zbog toga uz vlastite spoznaje prika-

zat emo iskustva strunjaka iz drugih zemalja, vanijih proizvoaa tih povrtnih kultura. Stoga nije na odmet upozoriti itatelja da e u tekstu uz sredstva koja imaju dozvolu za primjenu u Hrvatskoj, biti prikazana i neka sredstva koja u nas nisu registrirana. Takoer, neka sredstva registrirana u Hrvatskoj za jednu od plodovitih povrtnih kultura u drugim zemljama imaju dozvolu za primjenu u toj i/ili nekoj drugoj plodovitoj kulturi. U tekstu e uvijek biti naznaeno koja sredstva i koji naini primjene imaju odnosno nemaju dozvolu za primjenu u naoj zemlji. Prije no to detaljno izloimo mogunosti primjene selektivnih herbicida u pojedinim kulturama, prikazat emo neke mjere i zahvate koje se odnose na uzgoj svih povrtnih kultura izravnom sjetvom sjemena u polju (mogue ih je primijeniti i pri uzgoju iz prijesadnica). Te mjere imaju veliku vanost upravo zato to nemamo velik izbor u kemijskim mjerama suzbijanja korova. Tako se prije izravne sjetve predlae potpuno pripremiti tlo za sjetvu barem 2-3 tjedna prije optimalnog roka sjetve ("slijepa sjetva"). Ranijom pripremom omoguuje se sitnosjemenskim korovima da do sjetve proklijaju i veim dijelom izniknu. Sjetvu kulture potrebno je obaviti vrlo paljivo, odnosno nastojati sijaicom "probuditi" to je mogue manje novih sjemenki korova. Neposredno pred nicanje kulture iznikli korovi mogu se suzbiti spaljivanjem plamenom ili primjenom totalnih nerezidualnih herbicida. Spaljivanje korova plamenom obavlja se posebno konstruiranim ureajima koji tekuim propanom ili slinim plinom spale iznikle korove. U naoj zemlji tek se obavljaju pokusi te se to u praksi jo ne primjenjuje. Od totalnih herbicida primjenjuju se pripravci na osnovi glifosata, sulfosata, glufosinata i dikvata. Jednako dobre uinke postie i pripravak na osnovi parakvata, no budui da je zbog toksinosti (opasnosti) u naoj zemlji svrstan u prvu skupinu otrova, ne nalazi se u slobodnoj prodaji te tako i nije dostupan svakom poljoprivrednom proizvoau. Stoga ga vie neemo ni opisivati. Na osnovi glifosata u Hrvatskoj je registriran znatan broj pripravaka (CIDOKOR, HERKULES 480, HERBOKOR, GLYPHOGAN 480, ROUNDUP BIACTIVE, DOMINATOR, BOOM EFECT, CINIC, MENTHOR). Pripravci na osnovi glifosata primjenjuju se neposredno pred nicanje kulture. Na taj nain omoguuje se da do vremena tretiranja ponikne to vei broj korova. Protiv jednogodinjih korova primjenjuje se u koliini od 3-4 l/ha (ovisno o koliini vode u kojoj se primjenjuju). Za suzbijanje viegodinjih korova potrebno je primijeniti vie dozacije (ovisno o vrsti korova i koliini vode). Dodatkom kvalitetnog okvaivaa ili 5 l/ha amonijeva sulfata poboljava im se uinak. No valja napomenuti da sjetvu sitnosjemenskih kultura nije uope uputno obavljati u poljima zakorovljenim viegodinjim korovima. Takve je korove potrebno suzbiti primjenom uinkovitih herbicida u godinama koje prethode uzgoju povrtnih kultura. Upravo opisana primjena herbicida moe klijancima kulture, dou li u direktan dodir s herbicidom, nanijeti tetu. Stoga posebnu panju treba pridati nicanju kulture te pomno odrediti vrijeme primjene herbicida. Obino se preporuuje primjena herbicida kad iznikne 1 % biljaka. Sve reeno za taj nain primjene vrijedi i za herbicid sulfosat

(TOUCH- DOWN 4- LC), koji postie jednako dobre uinke kao i pripravci na osnovi glifosata. Na isti nain i u istom roku primjenjuju se pripravci na osnovi gkifosinata (BASTA 15) i dikvata (REGLONE i REGLONE FORTE). Gkifosinat i dikvat kontaktni su herbicidi. Dodirom e spaliti zelene dijelove izniklih korova. Iako ih biljka ne usvaja korijenom, na lakim pjeskovitim ili na humusnim (tresetnim) tlima ne veu se kao na mineralne koloide tla. Stoga na takvim tlima nije dozvoljena njihova primjena jer mogu otetiti klijance kulture ak i u vrijeme dok se jo nalaze u tlu odnosno prije nicanja. Jo bolji e se uinci postii kad istovremeno primijenimo selektivne pre- em herbicide (npr. na osnovi pendimetalina). U tom e sluaju kontaktni pripravci suzbiti sve ponikle korove, a rezidualni pendimetalin zaustavit e ponik novih korova. Takvim pristupom mladim tek izniklim biljkama omoguava se u prvoj fazi razvoj bez prisutnosti korova, odnosno prua im se prilika za razvoj u vrijeme kad im je to najpotrebnije.

Rajica
u Hrvatskoj se rajica uzgaja za potronju u svjeem stanju ili za industrijsku preradu. Za potronju u svjeem stanju rajica se uglavnom uzgaja iz prijesadnica na otvorenom polju ili u razliitim tipovima zatienog prostora, a za industrijske potrebe obavlja se izravna sjetva sjemena rajice u polju. O nainu kako uzgajamo rajicu ovisit e i izbor herbicida. Za uzgoj iz prijesadnica postoji nekoliko selektivnih herbicida, a za uzgoj izravnom sjetvom u polju u naoj zemlji nije priznat niti jedan selektivan pre-emergence herbicid. Upravo stoga borba protiv korova pri proizvodnji rajice za industrijske potrebe prvenstveno se zasniva na kulturalnim i mehanikim mjerama. Prije sadnje prijesadnica rajice dozvolu za primjenu imaju pripravci na osnovi napropamida i pendimetalina. Na osnovi napropamida u Hrvatskoj su registrirani pripravci DEVRINOL 45 FL i RAZZA. Primjenjuju se pred sadnju prijesadnica na dobro pripremljeno tlo. Relativno su lako hlapljivi, pa ih je nakon tretiranja, ovisno o vremenskim prilikama u vrijeme tretiranja, potrebno unijeti u tlo na 2,5-5 cm dubine. Dobro djeluju na jednogodinje uskolisne i neke irokolisne korove. Nakon pripreme tla, a prije sadnje prijesadnica, primjenjuju se i pripravci na osnovi pendimetalina (STOMP 330 E, STON i DOST 330 E). Jednako kao i prethodno prikazani herbicid, pendimetalin bolje uinke postie na korovne trave, iako dobro suzbija neke vane irokolisne jednogodinje vrste (Chenopodium spp., Amaranthus spp., Polygonum spp., Abutilon theophrasti). Uinak pripravaka na osnovi pendimetalina uvelike ovisi o oborinama. Kia ili umjereno kienje nakon tretiranja znatno e poboljati djelovanje na korove i produit e im rezidualni uinak. Pri sadnji radna tijela sadilice razgrnut e "film" herbicida pa e prostor unutar sadnog reda biti jae zakorovljen. Plitkom inkorporacijom herbicida (2-5 cm) postii e se dvostruki uinak. Sprijeit e se gubitci herbicida hlap-

ljenjem, a sadnjom se nee otvoriti prostor za ponik korova u sadnom redu. Primijenimo li ih same ili ak u meusobnoj kombinaciji, nee postii potpun uinak na sve vanije korove. Najee e im izbjei neki irokolisni korovi. irokolisni korovi u rajici mogu se suzbiti i primjenom pripravaka na osnovi metribuzina. U Hrvatskoj su na toj osnovi registrirani SENCOR WP 70, SENCOR WG 70, TOR 70 WP, DANCOR 70 WG i METRIPHAR 70 WG. Dozvola za primjenu pripravaka na osnovi metribuzina u naoj zemlji donekle se razlikuje od dozvola u nekim dravama SAD- a ili npr. u Italiji. U Hrvatskoj navedeni pripravci imaju dozvolu za primjenu tek nakon to se presaene biljke rajice "prime", odnosno 8-10 dana nakon presaivanja. Izriito se zabranjuje primjena ako se rajica uzgaja izravnom sjetvom sjemena u polju. Navedeni pripravci primjenjuju se u koliini 0,5-0,75 kg/ha, to ovisi o tipu tla i zastupljenoj korovnoj flori. U SAD-u se, ovisno o tipu tla, pred sadnju prijesadnica inkorporacijom u tlo unosi 0,33-0,66 kg/ha. Iste koliine pripravaka na osnovi metribuzina daju se i u post-emergence primjeni pod list ili irom po listu nakon to se prijesadnice rajice "prime". Pri uzgoju izravnom sjetvom sjemena dozvoljena je primjena niih koliina tek nakon to biljke rajice razviju pet pravih listova. I pri takvu nainu uzgoja u nekim se saveznim dravama SAD-a dozvoljava primjena sredstva irom, a u drugima se saveznim dravama zahtijeva "usmjerena" aplikacija pod list rajice. Preporuene koliine kreu se od 0,25-0,37 kg djelatne tvari po hektaru. Nie dozacije primjenjuju se na tlima koja sadre 0,5-2 % organske tvari, a na tlima koje sadri vie od 2 % humusa treba primijeniti vie dozacije herbicida. Zbog mogueg fitotoksinog uinka kropivu nije uputno dodavati okvaiva. Fitotoksino djelovanje metribuzina pojaat e se i ako tretiranje obavljamo unutar 24 sata nakon primjene nekog drugog sredstva za zatitu bilja. Hladno, kiovito i oblano vrijeme koje prethodi tretiranju oslabit e podnoljivost kulture prema herbicidu. U tom sluaju preporuuje se tretiranje odgoditi barem tri dana, dok se biljke ne oporave od stresa. Ako to nalau prilike u polju, tretman sredstvima na osnovi metribuzina moe se ponoviti dva tjedna nakon prve primjene. Na preporuene koliine korovi su osjetljiviji u mlaem razvojnom stadiju (klini listii ili prvi pravi listovi). I u Italiji pripravci na osnovi metribuzina imaju dozvolu za primjenu direktno po listu, bilo da se rajica uzgaja iz prijesadnica ili izravnom sjetvom sjemena u polju. Dozvoljene su niske dozacije (0,1-0,2 kg/ha), to ovisi o fazi razvoja kulture. Dozvolu za primjenu u rajici u Italiji ima i rimsulfuron, supstituirani derivat sulfonilureje. U Hrvatskoj je na toj osnovi registriran pripravak Tarot 25 DF, a primjenjuje se u kukuruzu i krumpiru. Talijani ve od faze klinih listia rajice viekratno primjenjuju kombinaciju rimsulfurona i metribuzina. Poetna koliina metribuzina u klinim listiima rajice iznosi 35 g/ha. S razvojem rajice rastu i koliine koje biljka moe otrpjeti. Tako se u fazi etiri prava lista moe primijeniti 140 g djelatne tvari po hektaru. Tarot 25 DF selektivan je u svim fazama rasta rajice te se u kombinaciji s metribuzinom daje 50 g/ha. Tretiranje treba ponoviti vie puta tijekom vegetacije, a rimsulfuron se primijeni samo jednom u punoj dozi ili dva puta u polovinoj dozi pripravka.

Takvim pristupom i sami smo postizali odline uinke na gotovo sve vanije jednogodinje korove. Valja napomenuti da se tim pristupom vrlo uspjeno suzbija korovna vrsta crna pomonica (Solcmum nigrum). Crna pomonica je osim kao korov, tetna i kao domain mnogih virusnih i gljivinih bolesti rajice te ju je i zbog tog razloga potrebno suzbijati ne samo u kulturi nego i rubno po susjednim poljima, ekonomskim dvoritima, kanalima i svugdje u blizini uzgoja rajice. Korovne trave nakon nicanja, kako jednogodinje tako i viegodinje, u svim dvosupnicama, pa tako i u plodovitim povrtnim kulturama, vrlo uspjeno suzbijamo herbicidima iz skupina ariloksifenoksi propionata i cikloheksadinona. U rajici za tu svrhu dozvolu u Hrvatskoj imaju fluazifop-p-butil (FUSILADE SUPER) i propakizafop (AGIL 100 EC) iz prve te setoksidim (GRASIDIM) iz druge skupine herbicida. Visoko su uinkoviti na sve korovne trave. Jednogodinje trave suzbijamo niim dozacijama a viegodinje trave viim dozacijama (vidi tablicu). Bez obzira na fazu razvoja kulture, potpuno su selektivni. Bolje djeluju na korove u mlaem razvojnom stadiju. Budui da se primjenjuju nakon nicanja korova, posebno treba paziti na karencu odnosno na zadnji rok primjene prije berbe plodova. Gotovo svugdje u svijetu prije sadnje prijesadnica rajice protiv jednogodinjih uskolisnih i nekih jednogodinjih irokolisnih korova primjenjuju se pripravci na osnovi trifluralina. U Hrvatskoj su na toj osnovi registrirani pripravci TREFLAN EC, TRIFLUREX EC 48, LANOS i TRIFLUR. Primjenjuju se u veem broju povrtnih i ratarskih kultura. Naalost u naoj zemlji nisu registrirani za suzbijanje korova u plodovitim povrtnim kulturama. Ipak, proizvoai irom Hrvatske uveliko ih primjenjuju. Pripravci na osnovi trifluralina primjenjuju se prije sadnje prijesadnica na dobro pripremljeno tlo. Relativno su hlapljivi pa ih je neposredno nakon tretiranja potrebno oruem unijeti u tlo na 5-10 cm dubine. Pripravci na osnovi trifluralina daju se u koliini 1,5-2,5 l/ha. Nia doza primjenjuje se na lakim humusom siromanijim tlima, a via doza na teim i humusom bogatijim tlima. U nekim dravama SAD- a pred sadnju prijesadnica rajice primjenjuje se kombinacija metribuzin + trifluralin. Pripravci na osnovi metribuzina daju se u koliini 0,33-0,66 kg/ha, a pripravci na osnovi trifluralina u koliini 1,5-2,5 l/ha. Dozacija ovisi o tipu da. Neposredno pred sadnju sredstvo je potrebno omdem unijeti u do na 5-10 cm dubine. Tom kombinacijom postiu se znatno bolji uinci na korove. U posljednje vrijeme rajica namijenjena za plasman u svjeem stanju sve se vie uzgaja na malu od crne PE folije. Ispod folije obino se postavi sustav za navodnjavanje. Tim pristupom prijei se ponik korova, a plodovi se bre i bolje razvijaju. Prije pripreme da za napinjanje folije, mogu se primijeniti navedeni selektivni herbicidi. Korov u medurednom prolazu izmeu folija moe se suzbijati navedenim kontaktnim i sisteminim herbicidima na osnovi dikvata, parakvata, glufosinata, glifosata i sulfosata.

Paprika
Paprika namijenjena proizvodnji za trite odnosno za potronju u svjeem stanju, jednako kao i rajica, gotovo se iskljuivo proizvodi iz prijesadnica. Izravnom sjetvom u polju proizvodi se paprika za razliite industrijske namjene. Jednako kao i pri uzgoju rajice, izbor selektivnih herbicida u toj kulturi u direktnoj je vezi s nainom uzgoja. Pri uzgoju iz prijesadnica prije sadnje dozvolu za primjenu u Hrvatskoj imaju samo pripravci na osnovi napropamida i pendimetalina. Dozacija, vrijeme i nain primjene pripravaka na njihovoj osnovi isti su kao to je opisano za primjenu u rajici. Stoga ih ovdje neemo ponavljati. Pripravci na osnovi trifluralina nemaju slubenu dozvolu u naoj zemlji. No pored toga, gotovo svaki iole jai proizvoa paprike, po ugledu na iskustva drugih proizvoaa u svijetu, pred sadnju paprike redovito primjenjuje jedan od pripravaka na osnovi trifluralina. U Hrvatskoj, tvrtke vlasnici pripravaka na osnovi trifluralina nikad nisu zbog ekonomskih ili nekih drugih razloga traili dozvolu za primjenu u toj kulturi. Budui se proizvoai paprike uveliko oslanjaju na ovaj herbicid, mislimo da bi postojee dozvole trifluralin pripravaka trebalo proiriti i na uporabu u paprici. Dozacija, nain i vrijeme primjene ne razlikuju se od ve opisanog kod rajice. Slubenu dozvolu za primjenu u paprici od veeg broja poznatih ariloksifenoksi propionata u Hrvatskoj imaju fluazifop-p-butil (FUSILADE SUPER) i propakizafop (AGIL 100 EC). Setoksidim (GRASIDIM) ima dozvolu u mnogim zemljama svijeta. U Hrvatskoj proizvoa ga nije registrirao za tu namjenu. Dozacija, nain i vrijeme primjene ve su detaljno opisani kod rajice. Na isti nain primjenjuju se i u paprici. Ponegdje u svijetu registrirani su i neki drugi herbicidi kao selektivni u paprici. Prema naem miljenju panju zavreuje herbicid klomazon. U SAD- u herbicid klomazon (COMMAND 4 E) registriran je za uzgoj paprike iz prijesadnica, ali i za uzgoj izravnom sjetvom sjemena u polju. COMMAND 4 E i COMMAND 36 CS u Hrvatskoj imaju dozvolu za primjenu u soji, krumpiru, uljanoj repici i duhanu. Pripravci na osnovi klomazona dobro djeluju na vei broj jednogodinjih irokolisnih i uskolisnih korova. Relativno su hlapljivi te esto nanose prolazne fltotoksine uinke kulturama u kojima se primjenjuju. Simptomi u obliku blijeenja listova esto su vrlo uoljivi ak i na samoniklom bilju koje se nalazi rubno uz tretirane parcele. Da bi se izbjegli gubitci hlapljenjem i negativni fltotoksini uinci, pripravci na osnovi klomazona mogu se oruem plitko unijeti u tlo. Amerika preporuka za primjenu u paprici takoer upozorava na mogue prolazne fltotoksine uinke. Nije dozvoljena primjena za odreene industrijske sorte paprike. Pripravci na osnovi klomazona preporuuju se u koliini od 0,5-1 l/ha (0,25-0,5 .t./ha). Na osnovi naih iskustava s tim herbicidom iz drugih kultura, mislimo da zasluuje posebnu panju te bi ga trebalo uvrstiti u pokusna istraivanja u naoj zemlji.

Tablica 19. Pregled h e r b i c i d n i h pripravaka koji se p r i m j e n j u j u u plodov i t o m p o v r u (rajica, paprika, patlidan) Trgovaki naziv
DEVRINOL 45 FL RAZZA SENCOR WP 70 SENCOR WG 70 TOR 70 WP DANCOR 70 WG METRIPHAR 70 WG STOMP 330 EC STON DOST 330 E FUSILADE SUPER AGIL 100 EC GRASIDIM TREFLAN EC TRIFLUREX EC 48 LANOS TRIFLUR COMMAND 4 E COMMAND 36 CS TAROT 25 DF
.R = -

Djelatna tvar
napropamid

Doza/ha
2-4

Rajica Paprika Patlidan

+

metribuzin

0,5-0,75

NE

NE

pendimetalin fluazifop-p-butil propakizafop setoksidim trifluralin klomazon rimsulfuron

5,0 1,5 (2-4) 0,8-1 (1-1,5) 1-2,5 (4) 1,5-2,5 0,5-1,0 0,050
+ + +

NE

NE
+

NE NE

NE

oznaava pripravke s dozvolom za primjenu u Hi-vatskoj + = primjenjuje se u nekim zemljama NE = ne primjenjuje se u dotinoj kulturi

U Francuskoj i jo nekim drugim zemljama vanijim proizvoaima rajice i paprike herbicid linuron registriran je za primjenu u obje kulture. U Hrvatskoj je na osnovi linurona registrirano pet pripravaka (AFALON WP, AFALON DISPERZIJA, LINURON CHROMOS TEKUI i LINURON CHROMOS 50 WP). Primjenjuju se u krumpiru, soji, suncokretu, kukuruzu i mrkvi. U Francuskoj se prije sadnje paprike i rajice primjenjuje u umanjenim koliinama u odnosu na dozacije u spomenutim kulturama. Primjenjuje se samo 0,5 kg/ha djelatne tvari. Tretiranje treba obaviti dva dana prije presaivanja. Takoer se prakticira i usmjerena aplikacija pod list nakon to se prijesadnice "prime". I u tom sluaju primjenjuje se u istim koliinama. Spektar linurona vrlo je slian ve opisanom metribuzinu (linuron ima bolji uinak na korovnu vrstu Solanum nigrum. Metribuzin je selektivniji pa mu moda ipak treba dati prednost, pogotovo to je registriran u Hrvatskoj.

Patlidan
Iako je proizvodnja patlidana slina proizvodnji paprike i rajice iz prijesadnica i makar su sve tri reene kulture pripadnice iste porodice, broj selektivnih herbicida koji se primjenjuju u toj kulturi znatno je manji. U Hrvatskoj, naime, niti jedan herbicid nema slubenu dozvolu za primjenu u toj kulturi. U svijetu je za tu namjenu registrirano nekoliko herbicida. Kao to je poznato, patlidan se, za razliku od drugih pripadnika skupine plodovitih povrtnih kultura, proizvodi iskljuivo iz prijesadnica. Upravo zbog tog razloga proizvoai patlidana moraju pomno planirati borbu protiv korova. Ona integrirano ukljuuje mehanike ali i kemijske mjere. Mehanike mjere podrazumijevaju suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih korova ve u godinama koje prethode sadnji patlidana. Ranija priprema tla za sadnju (2-3 tjedna prije roka sadnje) i primjena totalnih herbicida prije nicanja kulture ve su opisane u uvodnom dijelu ovog teksta. U nekim zemljama svijeta pred sadnju se primjenjuju pripravci na osnovi napropamida (DEVRINOL 45 FL i RAZZA), te pripravci na osnovi trifluralina (TREFLAN EC, TRIELUREX EC 48, LANOS i TRIFLUR). Svi se primjenjuju na nain i u koliinama kao to je prikazano u potpoglavlju "Rajica". Od post-emergence poznatih graminicida u svijetu se najee primjenjuju pripravci na osnovi setoksidima (GRASIDIM). U tablici je prikazan pregled opisanih herbicida s gledita dozvole za primjenu te s gledita kulture u kojoj se primjenjuju u Hrvatskoj i drugdje. Tablica 20. Relativna osjetljivost v a n i j i h korova na herbicide u plodovitom povru

+ + + = odlian uinak na korove CHEAL - loboda .AMARE - ir SOLNI - pomonica AMBEL - limundik ABUTH- mranjak

++ = dobar uinak na korove + = slab uinak na korove POROL - portulak STEME - mijakinja DATST - kunjak POLSP - dvornici

- = nema uinka ili nije dovoljan = bez podataka o uinku na korove ECHCG - kotan SETSP - muhari PANSP - proso XANST-iak

TIKVENJAE - CUCURBITACEAE
Tikvenjae su toploljubive jednogodinje biljke. Krastavac, lubenica i dinja imaju veu ekonomsku vanost. Uzgajaju se na relativno velikim povrinama pa je i problem suzbijanja korova u tim kulturama vie izraen. Tikvice se obino uzgajaju u vrtovima za vlastite potrebe na relativno malim povrinama. Stoga se kemijske mjere borbe protiv korova u tim kulturama gotovo i ne primjenjuju.

Krastavac
Za trite i preradu krastavci se uzgajaju na oranicama izravnom sjetvom na stalno mjesto. To su uglavnom sitnoplodni "kornion" krastavci. Posljednjih godina sve se vie krastavci uzgajaju i iz prijesadnica. Direktna sjetva u staklenik, plastenik ili plastine tunele, uglavnom se ne prakticira. Krastavci su vrlo osjetljivi ak i na temperature iznad nitice pa se sjetva obavlja kad se tlo dobrano zagrije. Sjetva se obavlja na relativno velikom razmaku redova (100-150 cm). Sije se u kuice meusobno odmaknute 40-60 cm. Na isti nain postupa se i kad se krastavci uzgajaju iz prijesadnica. Oito je, dakle, da krastavci ostavljaju dosta prostora za razvoj korova. Krastavce uglavnom zakorovljuju toploljubivi korovi iz kasnoproljetnog i ljetnog razdoblja. Od jednogodinjih irokolisnih korova najee se javlja loboda - Chenopodium album, ir - Amaranthus retrqfJexus, dvornici - Polygonum spp., limundik - Ambrosia elatior, crna pomonica - Solanum nigrum, iak - Xantbium strumarium, mranjak - Abutilon tbeophrasti i dr. Ljetne jednogodinje trave kotan - Echinochloa crus-galli, muhari - Setaria spp., svraica - Digitaria sanguinalis te proso - Panicum spp. redovito zakorovljuju gotovo svaku parcelu krastavaca. Budui da je izbor selektivnih herbicida vrlo ogranien, borba protiv korova podrazumijeva sve raspoloive mjere. Pri uzgoju u zatvorenom prostoru prije sjetve odnosno sadnje moe se obaviti sterilizacija parama ili se mogu primjeniti kemijski sterilizanti (Basamid granulat). Vrijeme koje mora proi od tretiranja do sadnje iznosi 42 dana (radna karenca). Primjena reenih sterilizanata u polju preskupa je pa se i ne primjenjuje. U pojedinih proizvoaa krastavaca, uzgojem na stalnom mjestu u polju, vrlo uinkovitom pokazala se je "slijepa sjetva". Naime, desetak dana pred sjetvu, odnosno sadnju krastavaca, tlo se pripremi i formiraju se gredice za sadnju. Neposredno pred sadnju iznikle korove suzbije se primjenom nerezidualnih kontaktnih (dikvat, glufosinat) ili translokacijskih herbicida (glifosat, sulfosat). Pri uzgoju iz izravne sjetve primjena tih herbicida odgodi se jo za nekoliko dana, sve do pred samo nicanje krastavaca. Pri sjetvi se nastoji to je mogue manje remetiti povrinski sloj tla, da bi se "probudilo" to manje novih korovnih sjemenki. Na taj nain kultura se oslobodi konkurencije korova u prvim tjednima nakon nicanja, to znatno pridonosi kasnijem nadmetanju s korovom. U Hrvatskoj dozvolu za promet u kulturama iz porodice tikvenjaa ima jedino herbicid napropamid (lubenice).

u svijetu se za suzbijanje korova u krastavcima primjenjuju ovi herbicidi:

Prije sjetve ili s a d n j e (pre-sowing, pre-planting)

PREFAR 4 E* (bensulide), 5,5-7 l/ha. Suzbija jednogodinje trave i neke jednogodinje irokolisne korove.
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)

CURBIT EC* (etalfluralin) 1,5-2 l/ha. Primjenjuje se nakon sjetve, ne kasnije od dva dana. Nakon sadnje prijesadnica prije nicanja korova primjenjuje se medurednim usmjerenim mlazom. Treba paziti da sredstvo ne dospije na zelene dijelove prijesadnica. Ne treba ga primjenjivati u plastinim tunelima ili pod plastine folije. Parama e otetiti kulturu. Ne treba ga primjenjivati na tlima koja sadre vie od 10 % humusa. Suzbija jednogodinje trave i neke jednogodinje irokolisne korove. GOLTIX WP 70* i dr., na istoj osnovi, 3-5 kg/ha nakon nicanja odnosno sadnje prijesadnica prije ili nakon nicanja korova usmjerenim mlazom u meduredni prostor. Treba paziti da sredstvo ne dospije na zelene dijelove kulture. Primjenjuje se u Njemakoj. ALANAP L* (naptalam), 15 l/ha. Suzbija odredeni broj jednogodinjih irokolisnih i travnih korova. Obino spektrom ne zadovoljava pa mu mnogi korovi izbjegnu. Zbog toga se u SAD-u i Italiji esto upotrebljava u kombinaciji s pripravkom Prefar4E*. PREFAR 4 E*, 5-7 l/ha. Daje se samo u sluaju kad se nakon primjene prakticira umjetno kienje.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)

ALANAP L*, 15 l/ha, samo usmjerenim tretiranjem izmeu redova u vrijeme kad biljke ponu puzati. Strogo treba sprijeiti kontakt sredstva sa zelenim dijelovima biljke. Ne smije se navodnjavati odredeno vrijeme. TREELAN EC* i dr., 1,5-2 l/ha, na isti nain i u isto vrijeme kad i prethodno prikazani pripravak. Sredstvo treba nanijeti na tlo izmeu redova, oruem unijeti u tlo na 5-10 cm dubine. Treba paziti da se ne oteti korijen. GRASIDIM* (setoksidim), 2-4 l/ha, jedini je herbicid iz skupine cikloheksadinona koji u Hrvatskoj ima dozvolu za suzbijanje korovnih trava tijekom vegetacije tikvenjaa. Niim dozama suzbijaju se jednogodinje trave a viim dozama viegodinje trave. U svijetu se primjenjuju i neki drugi u nas za druge namjene registrirani graminicidi.

Lubenica i d i n j a
Problem suzbijanja korova u nasadima lubenice i dinje ne razlikuje se bitno od ve prikazanog u potpoglavlju "Krastavci".

Herbicidi prikazani kao selektivni u krastavcima uglavnom se svi primjenjuju i u tim kulturama. Stoga, vidi poglavlje o krastavcima. U nasadu lubenica selektivnim su se pokazali i herbicidi napropamid i klomazon.
Prije sjetve o d n o s n o s a d n j e (pre-sowing, pre-transplanting)

DEVRINOL F 45 ili RAZZA (napropamid), 2-4 l/ha. U Hrvatskoj su registrirani samo za primjenu u nasadima lubenice. Sredstvo je potrebno plitko oruem ili umjetnim kienjem unijeti u tlo na 2- 4 cm dubine. Suzbija odredene jednogodinje korovne trave i neke irokolisne vrste. COMMAND 4 E* (klomazon), primjenjuje se u SAD-u u koliini 1-2 1, najee u nasadima tikava. U nekim saveznim dravama ima dozvolu i za druge tikvenjae. Sredstvo je dobro odmah oruem unijeti u tlo jer lako hlapi. Pare zanoenjem na okolna polja mogu prolazno ali vrlo izraeno otetiti druge zeljaste, a naroito i drvenaste kulture (izbljedenje listova).

Tikve
U naoj zemlji tikve prvenstveno uzgajamo kao krmne kulture, zatim kao uljarice ili kao ukrasne biljke. Kao povre tradicionalno se uzgajaju na ogranienim povrinama, i to uglavnom na malim posjedima i u kunim vrtovima. Siju se, odnosno sade, relativno kasno, kad proe opasnost od kasnog proljetnog mraza. Zakorovljuju ih korovi kasnog proljetnog, odnosno ljetnog razdoblja. U tu skupinu idu brojne jednogodinje irokolisne i uskolisne korovne vrste. Relativno su kratkog vegetacijskog ciklusa, pa herbicidi koji se upotrebljavaju ne moraju iskazivati produeni uinak. Tikve su, kao i ostali predstavnici porodice Cucurbitaceae, vrio osjetljive na primjenu herbicida. Zbog toga je broj selektivnih herbicida vrlo ogranien. Uglavnom se kao selektivni primjenjuju herbicidi ve opisani kod krastavaca, osim pripravaka na osnovi naptalama (Alanap L)*. Pri primjeni herbicida za suzbijanje jednogodinjih irokolisnih korova aplikaciju treba provesti vrlo paljivo. Sredstvo ne smije doi u dodir sa zelenim dijelovima kulture. Travne korove moe se uspjeno suzbiti primjenom Grasidima i dr. graminicida. Treba voditi rauna o karenci, naroito pri uzgoju tikvica koje imaju krau vegetaciju.

XI. KRSTAICE (KUPUSNJAE)

Krstaice - Brassicaceae (Cruciferae): kupus (Brassica oleracea var. capitata), kelj (Brassica oleracea var. sabauda), kelj pupar (Brassica oleracea var. gemmiferae), cvjetaa (Brassica oleracea var. botrytis), brokula (Brassica oleracea var. italica), rastika (Brassica oleracea var. acepbala), korabica (Brassica oleracea gongylodes), postrna repa (Brassica rapa var. rapa), rotkva (Raphanus sativus var, nigra), rotkvica (Rapbanus sativus var. sativus)\ hren (Armoracia rusticand). KLJU ZA PREPOZNAVANJE VANIJIH TETOINJA tetnici
Na k o r i j e n u i vratu k o r i j e n a

Korijenje izgrizeno, vrat korijena pregrizen, mlade biljke propadaju, starije zaostaju u razvoju: - u zemlji uske, ute, tvrde liinke - u zemlji bijele, savinute liinke - u zemlji hodnici, veliki smei kukci Vrat korijena i prizemni dijelovi izgrizeni, oko biljaka sive gole gusjenice, koje se, kad se dodirnu, savinu u kolut

tetnici u tlu injaci grice rovac

sovice pozemljue

Vrat korijena i korijenje potamnjeli, gnjije, mlade biljke zaostaju, propadaju, starije zaostaju u razvoju, kupus ne kupusna muha formira glavu, u vratu korijenja vie bjelkastih liinki velika kupusna muha bez glave i nogu, dugih do 10-12 mm Biljke se sue i propadaju, u vratu korijena bijele liinke crni barid bez nogu, s dobro vidljivom glavom, duge do 6 mm

Na vratu korijena okruglaste izrasline, u njima hodnici i bjelkaste liinke Donje korijenje odumire, stvara se korijenova brada, sadnice propadaju, starije biljke venu i ute Biljke zaostaju u razvoju, listovi su manji i svjetliji, nastaje korijenova brada
U stabljici i peteljci

kupusna pipa ikarica kupusna nematoda repina nematoda

Stabljike i peteljke izbuene, lome se, u njima bijele liinke bez nogu
Na liu i g l a v a m a

zelenoplavi barid repiine pipe

Lie izgrizeno, sluzavi tragovi Nadzemni dijelovi ute, vanjsko lie propada Srano lie zakovrano prema dolje, glave se ne formiraju Rubovi lia kovraju se, lie se sui, na naliju sitni kukci pokriveni ljepljivom prevlakom branjava izgleda Lie puno svijetlih tokica, sui se, na liu areni crvenkasti ili zelenkasti plosnati insekti Lie puno okaiglastih rupica i sitnih kukaca koji skau Lie izgrizeno u obliku prozoria ili ipke, kasnije jae izgrizeno, glave izbuene; gusjenice zelenkaste, suene prema obim stranama, duge do 12 mm Lie izgrizeno, velike rupe, katkad ostaju samo ile, gusjenice - arene crnoutozelene, ive u skupini, do 5 cm - zelene ili zelenosmede, pojedinane, do 4 cm - s tamnim prugama, periodino masovno, do 4 cm - zelenkastosive, periodino masovno, do 25 mm Na peteljkama lia glava ute, kasnije cme, kvrice U Dalmaciji glave izbuene od beznonih liinki, izbueni dijelovi pocrne

puevi nematode smee pjegavosti korijena kupusna muha srikarica kupusna lisna u kupusne stjenice kupusni buhai

kupusni moljac

kupusari lisne sovice uta kukuruzna sovica metlica duhanov trips mala repiina pipa

Na k o m u k a m a i s j e m e n u

Sjeme oteeno u komuci od bjelkastih liinki sa smeom glavom Na unutranjoj stijenci komuke vie ukastih liinki, komuka se deformira, sui i puca

repiina pipa komuarica muica komuarica

Bolesti
Prijesadnice se rue i propadaju Poligonalne klorotine pjege na licu lista, na naliju siva prevlaka Bijele bradaviaste izrasline na liu Okrugle svijetlosmede pjege na liu, obrubljene klorotinom zonom Tamnosmede koncentrino zonirane pjege na liu Pepeljasta prevlaka na listu Glava kupusa sui se, na njoj crni sklerociji Ci-venilo rubova lia i trule korijena uenje listova i venue Kvrgave izrasline na glavnom i postranom korijenu Uzdune pukotine na kocenu, ovalne pjege na listu Crnjenje ila lista i kocena Tamnozelene do smee pjege na listu, 2-3 mm promjera Trule kocena Mozaik, klorotine pjege, ute mrlje polijeganje rasada plamenjaa bijela hrda prstenasta pjegavost koncentrina pjegavost pepelnica mumifikacija glave venue od fitoftore fuzarijsko venue kupusna kila suha tmle crna trule provodnih snopova bakterijska pjegavost vodenasta gnjiloa viroze

tetnici
Kupusni buhai {Phyllotreta nemonim, P. atra, P. nigripes, P. imdulata, P. cruciferae, P. diadematd)

Opis. Kupusni buhai mali su kornjai, dugi 1,5-3 mm, sjajnocrni, tamnoplavi ili tamnozeleni. Neke su vrste jednobojne (P. atra, P. nigripes), a neke (P. nemonim, P. iindulata) imaju utu uzdunu prugu na svakom pokrilju. Imaju odebljala bedra zadnjeg para nogu pa dobro skau. tete prave odrasli kukci kornjai, izgrizajui brojne okrugle mpice u liu, koje se za jaeg napada spajaju, pa cijeli list moe biti izgrizen. Rubovi rupica ubrzo nekrotiziraju i potamne. Za prepoznavanje napada karakteristine su takve rupice u liu. Vanost. Vrlo su esti u nas, naroito za topla i suha vremena. Najvee tete prave mladim biljkama, pogotovo rasadu, koji zaostaje u rastu i daje nii prirod. Kasniji napad na vee biljke ne teti toliko biljkama koliko smanjuje trinu vrijednost proizvoda. Napadaju sve vrste povra iz porodice Cruciferae krstaice. Najvee su tete u nas zabiljeene na rotkvici i kupusu. Si. 163. Kupusni buhai i oteeni list Biologija i ekologija. Buhai pre(prema "Bayer") zime kao odrasli oblici u tlu. U proljee rano izlaze iz tla i trae kupusnjae kojima se hrane. Intenzivno lete kada temperatura zraka prijee 18 C. Uskoro kopuliraju i enke odlau jaja u zemlju ili na biljke. Liinke nekih vrsta buhaa hrane se organskom tvari i korijenjem u tlu, a druge prave hodnike - mine u listu, izgrizajui parenhim, no tete od liinki neznatne su. Ljeti se javljaju mladi kornjai, koji mogu napraviti vee tete na kupusnjaama koje se u to vrijeme nalaze u stadiju rasada ili mladih biljaka. Veina vrsta ima jedno pokoljenje godinje, a Ph. undulata moe imati i dva pokoljenja. Povrtne kupusnjae u nas rjee napada repiin crvenoglavi buha (Psylliodes chrysocephala), iji odrasli oblici izgrizaju lie, a liinke bue peteljke i stabljike. Zatita. Prijesad kupusnjaa i manje povrine rotkvica (pa i drugih kupusnjaa) mogu se vrlo uinkovito zatititi od napada buhaa (i nekih drugih tetnika) pokrivanjem posebnim mreama koje proputaju sunano svjetlo, a spreavaju ulaz tetnicima. Takve se mree proizvode i u nas, a prijeko su potrebne pri ekolokoj proizvodnji rotkvica i nekih drugih vrsta povra.

Kemijsko suzbijanje kupusnih buhaa potrebno je im zaprijeti unitenje vie od 10 % lisne povrine. Suzbijati treba vrlo brzo jer za topla i suha vremena buhai za dan-dva mogu unititi velik broj mladih biljaka. Najugroeniji je rasad, koji kasnije teko nadoknadi oteenja, pa je prirod znatno slabiji. Buhai se suzbijaju prskanjem sredstvima koja sadre malation (Radotion E-50). U inozemstvu se primjenjuju i pirimifos metil (Actellic 50), alfametrin (Fastac 10 SC, Direkt 10 SC), beta-ciflutrin (Beta -Baythroid EC 025), deltametrin (Decis EC-2,5, Decis 1,25 EC, Decis 6,25 WG, Rotor 1,25 EC), lambda cihalotrin (Karate 2,5 EC, Karate max. King) i neki drugi insekticidi. U nas ima dozvolu i praivo za zapraivanje na osnovi malationa (Radotion P-5) pa se na manjim povrinama moe iznimno primjeniti i za suzbijanje buhaa (vrijedi pravilo da su dva zapraivanja djelotvorna kao jedno prskanje). U inozemstvu su dobri rezultati u zatiti mladih biljaka od buhaa postignuti tretiranjem sjemena ili korijenja sisteminim insekticidima iz skupine neonikotinoida.
Kupusna muha

(Delia radicum = Delia, Phorhia, Chortophila, Hylemyia hrassicae) Opis. Odrasla kupusna muha slina je kunoj muhi, sive je boje, tijela dugog 5-7 mm. Jaja su ovalna, bjelkasta, duga oko 1 mm. Liinke su bjelkaste do svijetloukaste, tijela suena naprijed, dugog do 10 mm. Nemaju nogu niti vidljivu glavu. Napadnutoj biljci potamni vrat korijena i korijenje, napadnuti dijelovi gnjiju, a u njima se nalazi vie liinki muhe. Mlade biljke propadaju, starije zaostaju u rastu, ne formiraju glavu ili je glava mala, a lie postaje olovnosivo ili plavoljubiasto. Biljke venu i polijeu, a lako se upaju iz tla. Vanost. Vrlo je vaan tetnik u Hrvatskoj. Prorjeduje sklop biljaka, smanjuje broj biljaka koje formiraju glave i uzrokuje smanjenje glava. I u daigih kuSI. 164. Liinke kupusne muhe pusnjaa, osim kupusa, smanjuje prirod. Osim kupusa, esto napada cvjetau, a moe napasti i kelj, korabu, rotkvu, rotkvicu i hren. Biologija i ekologija. Prezimljuje kao kukuljica u tlu. Muhe izlijeu im temperatura tla poraste iznad 12 C. Za hladna vremena izlijeu postupno, kroz dulje razdoblje, to znatno oteava suzbijanje. Nakon parenja enke odlau jaja, u skupinama od 2 do 10, na vrat korijena biljaka domaina ili na zemlju u njihovoj blizini. Jedna enka odloi 100-150 jaja. Nakon 3-8 dana iz jaja izlaze liinke, koje se ubuuju u vrat korijena i korijenje. Liinke cijeli ivot provode u tim organima, izjedajui ih i uzrokujui spomenute simptome. Razvoj liinke traje 20-35 dana.

nakon ega se kukulje u napadnutim organima ili u tlu. Kupusna muha ima trietiri pokoljenja na godinu. Prezimjele muhe najee lete u travnju, a idua pokoljenja krajem lipnja i u kolovozu. Visoka vlaga tla nepovoljno utjee na pojavu ovog tetnika, ali i u suvie si. 165. Biljka unitena od kupnsne muhe prema "Bayer") suhom tlu vrlo mnogo jaja propada. Zatita. Napad kupusne muhe u nekom irem podruju smanjit e se redovitim unitavanjem svih ostataka kupusnjaa nakon berbe. Odlaganje jaja u blizinu presaenih biljaka moe se sprijeiti stavljanjem ovratnika od katranskog papira oko biljaka, koji mehaniki spreavaju pristup, a mirisom odbijaju muhu. U podrujima gdje se kupusna muha javlja redovito i jae, treba provoditi preventivne mjere kemijske zatite. U ostalim podruijima suzbija se na osnovi utvrivanja estine napada. Let muha moe se pratiti utim ljepljivim ploama. U vrijeme leta muha, naroito najtetnijih prvih pokoljenja, treba pregledavati mlade biljice i traiti odloena jaja i liinke. Ako se prosjeno na jednoj biljci nade po jedno jaje ili liinka, odnosno ako se prosjeno nade vie od 4 jaja ili liinke po kvadratnom metru, treba provesti kemijsku zatitu. Jaja se vide prostim okom ako se biljka svine i promatra vrat korijena. Suzbija se na razliite naine: a) u klijalitu se tretira (granulama ili prskanjem) cijela povrina prije sjetve, uz plitku inkorporaciju insekticida, ili se u uzgoju prijesada u posudama (jiffy pots i si.) mijea zemlja s granulama insekticida; b) bez obzira jesu li provedene mjere navedene pod a), preporuuje se tik prije presaivanja zaliti rasad insekticidima ili odmah nakon izvrenog presaivanja zaliti biljke insekticidima ili oko vrata korijena svake biljke (ne na biljke) rasipati granulate; c) umjesto mjere navedene pod b) moe se pri presaivanju 15 minuta namakati rasad u 0,1 % Confidora SL 200; d) u tijeku razvoja biljaka, a u vrijeme leta i odlaganja jaja kupusne muhe, prska se insekticidima, uz utroak to vie vode. Za prskanje povrine (a) preporuuju se Dursban E-48, Pirifos-EC, Finish E 48 ili Pyrinex 48 EC (60-80 ml/ar). Za rasipanje u obliku granulata (a) preporuuju se Dursban G-7,5 ili Finish G-7,5 (0,5-0,6 kg/ar ili 0,6 g/biljka). Za zalijevanje biljaka (b) preporuuju se Rogor 40, Chromgor 40, Perfekthion ili Zagor (0,1 %), a u inozemstvu se primjenjuju i Dursban E-48, Pirifos-EC,

Finish E 48 i Pyrinex 48 EC, u najmanje 80 ml kropiva po biljci ili 0,5 litre na etvorni metar. Neki proizvoai moe rasad u znatno poveanim koncentracijama (do 1,5 %) pripravka Confidor SL 200, a i drugih neonikotinoida. Za prskanje biljaka (d) preporuuju se Rogor 40, Perfekthion, Chromgor 40 iliZagor(0,l %).
Velika k u p u s n a m u h a

(Delia /Phorbia, Chortophila, Hylemyia) floralis) Opis. tete su sline tetama od kupusne muhe. Liinke su bjelkaste, duge do 10-12 mm. Vanost. Rjea je od kupusne muhe, ea samo u Posavini. Naroito napada korabicu i rotkvu. Biologija i ekologija. Kukuljice prezime u tlu. Muhe se javljaju u srpnju i kasnije, tijekom ljeta. Odlau jaja u skupinama na korijen biljke ili u zemlji. Liinke u skupinama ive na korijenju biljaka. Ima samo jedno pokoljenje u godini. Zatita. Za sada se ne provodi.
K u p u s n a m u i c a srikarica

(Contarinia

nasturtii)

Opis. Liinke su ukaste, duge 2-3 mm. ive u skupini u sranom Uu biljke, koje se kovra nadolje. Vanost. Proirena mjestimice, naroito u Lstri. Napada kupus, cvjetau, kelj, rjee druge kulture i druge krstaice. Lie se kovra nadolje i ne formira se glava. Sekundarno se esto javlja trule. Biologija i ekologija. Liinke prezime u kokonu u tlu. Muice se javljaju u svibnju. Odlau stotinjak jaja u skupinama pod 15-25 izmeu mladih sredinjih listova, odnosno u srcu kupusnjae. Nakon 4-5 dana izlaze liinke, koje skau. ive na licu mladog lia ili u lisnim ilama i peteljkama. Ima 3-5 pokoljenja godinje. Zatita. Potrebna je samo za jakog napada, kad se jedno leglo nalazi na vie od 5 % biljaka. Suzbija se prskanjem insekticidima navedenim za prskanje (d) protiv kupusne muhe. Vano je prskati jakim mlazom odozgo nadolje, da insekticid prodre do jaja i liinki u srce biljaka.
K u p u s n e stjenice (ciganke)

("crvena kupusna ciganka - Eutydema ventrale, zelena kupusna ciganka E. oleraceum) Opis. Kupusne ciganke imaju spljoteno ovalno tamnocrveno, odnosno zeleno tijelo, s mnogim crnim arama. Tijelo crvene stjenice dugo je 9-10 mm, a zelene stjenice 6-7 mm. Liinke su sline odraslim oblicima. Zbog sisanja na listu se javljaju bjeliaste pjege, unutar kojih se tkivo sui, a za jaeg napada osui se cijeli list, pa i biljka.

Vanost. Redoviti su tetnici kupusnjaa u nas. Najvee tete nanose prijesadnicama u klijalitu i mladim biljkama. Napadaju sve vrste kupusnjaa, rjee salatu, celer, krumpir i drugo. Biologija i ekologija. Prezimljuju odrasli oblici u skrovitim mjestima ispod ostataka biljke. Javljaju se od kraja oujka, pare se i enke odlau jaja. Jaja odlau tijekom gotovo cijelog proljea. Odlau ih na list u dva reda po 6 jaja, ukupno 6080 jaja. Liinke siu lie biljaka 50-60 dana. Novo pokoljenje odraslih stjenica na poetku ljeta ponovno se pari i odlae jaja, pa se drugo pokoljenje javlja tijekom ljeta. U rujnu odrasli oblici odlaze na prezimljenje. Ciganke imaju dva pokoljenja godinje. Pojavi tih tetnika pogoduje toplo i suho vrijeme. Zatita. Primjena insekticida ovisi o broju stjenica i razvoju napadnutih biljaka. Na rasadu tete mogu biti velike, a budui da su SI. l66. tete od kupusnih stjenica (snimio M. Maceljski) trokovi suzbijanja na rasadu mali, preporuuje se zatita rasada im se uoe stjenice. Na polju se insekticidi upotrebljavaju samo za jakog napada. U Hrvatskoj su dozvoljeni insekticidi na osnovi malationa (Radotion E-50), a u inozemstvu i na osnovi pirimifos metila (Actellic 50) ili dimetoata (Rogor 40, Chromgor 40); djelotvorni su i neki piretroidi. Osim prskanjem insekticidi se mogu primjenjivati Si. 167. Kupusne stjenice u koptilaciji i zapraivanjem (Radotion (snimio M. Maceljski) P-5).
Lisne u i krstaica

Na kupusnjaama su u nas najee ove lisne ui: Brevicoryne brassicae, Aulacorthum solani, Myzus persicae, Macrosipbum euphorbiae, Megoura viciae, Metopolopbium dirbodum, Myzus ascalonicus, Aphis fabae, Pempbigus spp., Aphis craccivora Izrazito najvanija jest kupusna lisna u (Brevicoryne brassicae).

Kupusna lisna u

(Brevicoryne hrassicae) Opis. U je sivozelene do prljavozelene boje, duljine 1,6-2,8 mm. Uzdu cijelog abdomena ima crne pravilne pruge. Sifoni su kratki i zaobljeni. Kolonije ui potpuno su pokrivene votanim prevlakama pepeljaste boje. Vanost. Proirena je svuda. U povoljnim uvjetima, zbog velikog broja pokoljenja, moe se vrlo brzo prekomjerno namnoiti. Napada sve vrste krstaica. Na napadnutim biljkama uzrokuje kovranje i deformiranje lia, koje uti i sui se. Biljke zaostaju u rastu te propadaju. to je napadnuta biljka mlada, to je teta vea. Za ranog i jakog napada ne formiraju glave. Osim izravnih teta, prenosi i viruse. esto ve samom prisutnou onemoguuje prodaju nekih vrsta povra.

Si. 168. Kolonija kupusne lisne ui (vide se i parazitirane ui) (snimio M. Maceljski)

Si. 169. Zaraene biljke kupusnom lisnom (snimila J. Igre Bari)

Biologija i ekologija. Prezimi u obliku zimskih jaja na krstaicama i njihovim ostacima, no mogu prezimiti i odrasle enke. U oujku iz zimskih jaja izlaze ui osnivaice i stvaraju kolonije na mjestima gdje su prezimile. U svibnju se krilati oblici sele na krstaice u polju. Razvoj jednog pokoljenja na 18 traje 11 dana. U ima petnaestak i vie pokoljenja godinje. Zadravaju se najee na naliju donjeg lia, gdje formiraju brojne i guste kolonije pokrivene branenim, voskastim prevlakama. Monoecijska je jer ne mijenja domaina i stalno se razvija na krstaicama. Razvoju pogoduje suho i toplo proljee. Napad ograniavaju brojni prirodni neprijatelji (stjenice, zlatooke, boje ovice, parazitske osice itd.). Ako se neprijatelji unite prekomjernom primjenom univerzalnih insekticida, prenamnoe se ui. Zatita. Unitavanjem ostataka povrtnih krstaica smanjuje se napad idue godine. Potreba primjene insekticida utvruje se pregledom 5 puta po 5 biljaka na raznim mjestima parcele. Ako se na 25 biljaka nade vie od 100 ui, potrebno je za 3-5 dana ponoviti pregled. Ako u drugom pregledu ima vie ui nego u prvom pregledu, treba provesti suzbijanje. Pri suzbijanju i odabiru insekticida treba strogo paziti na potivanje karence.

Ako do zriobe ima jo dosta vremena, mogu se primijeniti pripravci koji sadre dimetoat (Rogor 40, Chromgor 40, Perfekthion) ili triazamat{A2X(c lAO). Kada do zriobe preostaje vie od 14 dana preporuuju se pripravci s karencom od 14 dana na osnovi pirimikarba (Pirimor WG 50, WP 50 ili 25 WG), lambdacihalotrina (Karate 2,5 EC, King, Karate max) ili malationa (Radotion E-50). Ako do zriobe preostaje tek neto vie od 7 dana, mogu se primijeniti insekticidi s karencom od 7 dana na osnovi diklorvosa (Kofumin 50 EC), heptenofosa (Hostaquick), beta-ciflutrina (Beta-Baythroid EC-025) ili tiametoksama (Actara 25 WG). Za uspjeno suzbijanje kupusne lisne ui potrebno je osobito kvalitetno tretiranje jer se u uglavnom nalazi na naliju lia i zatiena je votanom prevlakom. Poetni napad ui spreava i namakanje presadnica u pripravku Confidor SL 200, koji je dozvoljen protiv drugih tetnika.
Kupusni moljac

(Plutella xylostella = P. maculipennis) Opis. Gusjenice narastu do 12 mm, a tijelo im je sueno prema oba kraja. Zelenkaste su boje, isprva crne, kasnije smee glave. Isprva izgrizaju samo parenhim izmeu lisnih ilica pa nastaju "prozorii" ili "srebrnkasta ipka". Neto vee gusjenice izgrizaju list pravei nepravilne rupe u njemu. Lie je oneieno izmetom gusjenica. Kukuljica je vretenasta oblika, a nalazi se zapreciena u kokon privren na list. Leptir ima raspon krila oko 16 mm. Na tamnosivim prednjim krilima ima izrazito valovitu svijetloutu prugu, dobro vidljivu kad se krila sloe pri mirovanju. Vanost. Proiren je svuda u nas, a najvee su tete zabiljeene u Istri i u vranskom bazenu (Biograd). Najvee su tete kad napadne kupus koji ve formira glave, jer zbog oteenja i oneienja takav kupus gubi trinu vrijednost. Napada i cvjetau, kojoj se ubuuje u cvijet. Biologija i ekologija. Prezimi kao kukuljica na raznim mjestima, a katkad moe prezimiti i leptir. U travnju izlijeu leptiri, a lete u sumrak. Odlau jaja na kukurne ili korovske krstaice, i to po 24 jaja na nalije lista, najee uz glavne ile. Jedna enka odloi 100-200 jaja. Embrionalni razvoj traje 3-7 dana. Gusjenice prvo prave mine u listu, zatim karakteristine "prozorie", te na kraju izgrizaju cijelo lisno tkivo. Razvoj gusjenica traje 9-14 dana. Kukulji se na listu. Stadij Si. 170. Leptir, oteeni list i gusjenica kukuljice traje 7-14 dana. Kupusni mokupusnog moljca (prema "Bayer") ljac ima 3-4 pokoljenja u kontinentalnom

dijelu, a 4-6 pokoljenja u obalnom dijelu nae zemlje. Pokoljenja se esto meusobno preklapaju, a tete nanose sve vrijeme vegetacije. Jaoj pojavi moljaca pogoduje suno vrijeme i vie temperature. Ima vrlo mnogo prirodnih neprijatelja, a o njihovu broju ovisi estina napada. Zatita. Redovitim svakogodinjim unitavanjem ostataka kupusnjaa dubokim zaoravanjem ili spaljivanjem smanjuje se brojnost tetnika. I sve mjere koje ubrzavaju razvoj i jaanje biljaka smanjuju tete od tog tetnika. Jae zaraene biljke treba uklanjati pri prorjedivanju i odmah ih unititi. Postoje vrlo dobri feromoni kojima se moe pratiti pojava i brojnost leptira moljca. Kemijsko suzbijanje potrebno je kad se na svakoj biljci nalazi vie od 0,5 gusjenice. Suzbijanje treba svakako provesti prije nego to se gusjenice zavuku u glave. Prskati treba to veom koliinom vode, da bi insekticid prodro i do sakrivenih gusjenica. Radi boljeg kvaenja, preporuuje se insekticidima dodati okvaiva (Sandovit, Radovit, Chromovit i dr.). Kad se dovoljno rano uoi zaraza, Si. 171. Tipian izgled teta od kupusnog preporuuje se upotreba za ljude i oko- moljca - prozorii u Uu (prema "Bayer") li neopasnih biolokih insekticida na bazi Bacillus thuringiensis kurstakii^iohii WP, Baturad-WP, Thuricide HP), kojima je karenca 7 dana (za zelje za kiseljenje 21 dan). Od kemijskih insekticida preporuuju se insekticidi na osnovi klorpirifos metila (Reldan super), malationa (Radotion-E-50), alfacipermetrina (Fastac 10 SC, Direkt 10 SC), esfenvalerata (Sumialpha 5 FL) i lambda-cihalotrina (Karate 2,5 EC, Karate max. King). Za blii rok zriobe ili kad treba zahvatiti zaklonjene gusjenice, u inozemstvu se primjenjuju sredstva koja sadre beta ciflutrin (Beta Baythroid EC 025), kojemu je karenca 7 dana, te naturalit spinosad (Laser). Samo u podrujima gdje su na kupusnjaama esto primijenjeni insekticidi iste skupine zapaeno je slabljenje njihova djelovanja. Da bi se sprijeila ili usporila pojava rezistentnosti, prepoaiuje se povremeno mijenjati skupinu sredstava.
Lisne sovice

(kupusna sovica - Mamestra /Barathra/ brassicae, povrtna sovica - Lacanohia/ Mamestra, Barathra/ oleracea, sovica gama - Autographa /Plusia, Phytometra/ gamma i dr.) Opis. Noni su leptiri smee boje. Neke vrste imaju na krilima karakteristine are, po ijem su obliku dobile ime; leptir sovice game ima na krilima pjegu slinu grkom slovu gama. Gusjenice ive na biljkama kojima se hrane, izgrizajui lie, po emu su dobile naziv. Gusjenice kupusne i povrtne sovice imaju tri

para prsnih nogu i pet pari trbunih nogu, poput veine drugih gusjenica leptira. Gusjenice su zelene ili smee (ovisno o hrani), narastu do 40 mm. Gusjenice sovice game imaju tri para prsnih nogu i samo tri para trbunih, nogu pa se grbe hodajui. Zelene su boje, tijela suena prema glavi. Takoer mogu narasti do 40 mm. Vanost. Proirene su u cijeloj zemlji. Javljaju se povremeno u jakom intenzitetu. Napadaju kupusnjae, ali i mnoge druge vrste povra, eernu repu i druge kulture. Slino pozemljuama, najvee tete prave nezakorovljenim usjevima, na kojima su sve gusjenice prisiljene hraniti se kulturnom biljkom. No vei broj gusjenica obino se javlja na zakorovljenom usjevu, koji vie privlai leptire, iako tete mogu biti manje, jer e se gusjenice hraniti i korovima. Biologija i ekologija. Kupusna i povrtna sovica prezimi kao kukuljica u tlu, a sovica gama prezimljuje u raznim razvojnim oblicima. Leptiri se roje najee u

Si. 172. Gusjenica kupusne sovice

svibnju. enke odlau jaja na biljke kojima se gusjenice hrane, i to radije na gue ili zakorovljene usjeve. Za razvoj jaja potrebno je mnogo vlage unutar Si. 173. Gusjenica sovice gama zaraena usjeva. Gusjenice se hrane liem tijeparazitom (lijevo) i zdrava gusjenica kom lipnja, zatim se kukulje u tlu i daju (snimio M. Maceljski) leptire, koji lete u srpnju i kolovozu. Drugo pokoljenje gusjenica javlja se na koncu kolovoza i u rujnu. Pokoljenja sovice game - njezini leptiri dolijeu u nae krajeve s juga - isprepletena su i ima ih vie, najmanje 3-4 godinje. Takoer je higrofilna vrsta. Leptiri te vrste javljaju se u Dalmaciji najvie u veljai (prilikom doleta s juga) i u rujnu (kad odlijeu na jug). Leptire lisnih sovica privlae korovske i druge biljke u cvatu, a razvoju jaja i mlaih stadija gusjenica pogoduje velika vlaga. Stoga irigacija i zalijevanje povra, nia podruja, gusti nasad, koji zadrava vlagu, intenzivna gnojidba duikom.

pogoduju pojavi tih tetnika. Leptire privlai svjetlo pa i zato ulaze u objekte u kojima se uzgaja povre. Zatita. Predvidjeti s kakvom e estinom napasti gusjenice lisnih sovica u nekom podruju donekle se moe na osnovi broja kukuljica koje se nadu u tlu pri pregledima kojima se utvruje napad tetnika u tlu. No, budui da leptiri koji se razviju iz tih kukuljica mogu odletjeti u druga podruja, tonija je prognoza na temelju broja leptira ulovljenih u lovne svjetiljke ili na feromone. Postoje specifini feromoni za pojedine vrste lisnih sovica kojima treba pratiti njihovu pojavu. Oko dva tjedna nakon maksimalnog ulova leptira treba oekivati poetak napada gusjenica pa tada treba otpoeti temeljite pregledavati nasad. im se utvrdi napad koji bi mogao unititi vie od 10 % lisne mase, odnosno nanijeti tetu 50 % veu od trokova suzbijanja, potrebsi. 174 Gusjenice sovice gamcitginiile od no je primijeniti insekticide. Neki misle poliedrije {snimio M. Maceljski) da je suzbijanje potrebno kad se nade vie od 0,5 gusjenica po biljci kupusa (jedna na svakoj drugoj biljci), no budui da i najmanje oteeno povre teko nalazi kupca, i manja zaraza moe zahtijevati primjenu insekticida. Gusjenice lisnih sovica treba suzbijati dok su manje od 20-25 mm. Protiv gusjenica sovice game, a dijelom i protiv ostalih vrsta lisnih sovica, djelotvorni su bioloki insekticidi na osnovi B. thuringienis kiirstakd. Suzbijanje kemijskim insekticidima provodi se prskanjem pripravcima koji sadre beta-ciflutrin (BetaBaythroid EC 025) i lambda-cihalotrin (Karate 2,5 EC, Karate max, King), a u inozemstvu se primjenjuju i drugi piretroidi, organofosforni insekticid Reldan super te naturalit Laser. Moenjem presadnica 15 minuta u 0,1-postotnom Confidoru SL 200 suzbija se i rani napad lisnih sovica. Gusjenice lisnih sovica napadaju brojni prirodni neprijatelji. Zbog brojnosti grabeljivaca i posebice parazita, treba pri primjeni insekticida za suzbijanje drugih tetnika kupusnjaa primijeniti to selektivije insekticide da bi se potedjeli ti prirodni neprijatelji. Uzronici bolesti gusjenica, posebice gljivice i virusi, mogu izazvati njihovo naglo ugibanje. Zaraene gusjenice pocrne i vise s biljaka. Takvim epizootijama najee zavravaju masovne pojave tih tetnika.
Kupusari

(veliki kupusar - kupusni bijelac - Pieris brassicae, mali kupusar - Pieris rapae) Opis. Leptiri kupusara bijeli su, s tamnim uglovima i pjegama na prednjem paru krila, raspona 60 mm u velikog kupusara, a 45 mm u malog kupusara. Gusjenice su velikog kupusara ukastozelene, s crnim pjegama i rijetkim

dlakama, openito arena izgleda. Narastu do 50 mm. Gusjenice malog kupusara zelenkaste su, sa ukastom prugom. Narastu do 30 mm. Vanost. tetnici se javljaju povremeno u veem broju, a masovnih pojava, koje su nekad unitavale kupusnjae, nema ve dugi niz godina. Budui da leptiri odlau jaja u gomilicama, to na pojedinim biljkama 20-30 gusjenica moe napraviti veliku tetu, a susjedne biljke ne budu uope napadnute. Za jakog napada ostaju samo peteljke i glavne ile lia. Napadaju sve vrste kupusnjaa i korovske krstaice. SI. 175. Gusjenice velikog kupusara Biologija i ekologija. Prezime u obliku kukuljice na drveu, ogradama i slinim mjestima. Leptiri lete koncem travnja i poetkom svibnja. Odlau jaja u gomilice po 20-40 komada na nalije lia onih biljaka kojima se gusjenice hrane. Jedna enka odloi 300-600 jaja. Razvoj jaja traje desetak dana. Gusjenice se razvijaju drei se zajedno 3-4 tjedna. Izgrizaju lie pravei velike rupe u njemu. Pri jakom napadu ostaju samo lisne ile. Kukulje se na domainu. Leptiri idueg pokoljenja lete koncem lipnja i u srpnju te se razvoj ponavlja. Kupusari imaju 2-3 pokoljenja na godinu. Leptiri se esto roje zajedniki, u velikom broju, te mogu s pomou vjetra preletjeti velike udaljenosti. Toplo i sunano vrijeme pogoduje pojavi tih tetnika. Mnogo prirodnih neprijatelja, naroito parazitskih osica, napada gusjenice i jaja kupusara. Zatita. Izvjesni znak opasnosti od gusjenica kupusara moe biti opaanje jata bijelih leptira kupusara (valja paziti da se ne zamijesi. 176. Slika iz prolih vremena kad su gusjenice kupusara harale Europom (prema SIAPA) ni s bijelim leptirima glogovog bijelca, koji imaju jasno

izraenu tamnu nervaturu na krilima). Obino nakon 10-14 dana od masovnog leta poinje napad gusjenica. Budui da esto vei broj gusjenica napada samo pojedinane biljke, na malim se povrinama gusjenice mogu runo skupljati i unitava. Na veim povrinama ili za jaeg napada treba upotrijebiti insekticide ako se skupine gusjenica nalaze prosjeno na vie od 10 % biljaka. Suzbijati ih treba dok su jo malene, a svakako prije nego se ubue u glave kupusa. Od insekticida se napose preporuuju bioloki insekticidi, na osnovi bakterije Bacillus thiiringiensis kurstaki (Biobit WP, Baturad-WP, Thuricide HP). Od kemijskih insekticida dozvoljeni su oni koji sadre klorpirifos metil (Reldan super, Reldan EC 40), lambda cihalotrin (Karate 2,5 EC, King, Karate max) i betaciflutrin (Beta Baythroid EC 025), a u inozemstvu se primjenjuju i drugi piretroidi. Preporuuje se dodatak okvaivaa.
K u p u s n a p i p a ikarica

(Ceutorrhynchus pleurostigma

Marsh.)

Opis. Pipa je sivocrne boje, tankog rila, duljine tijela oko 3 mm. Liinka je bijelouta, bez nogu, sa smeom glavom. Naraste 5 mm. Napad na biljke prepoznaje se po pojavama izraslina okruglasta oblika na vratu korijena kupusnjaa. Tih izraslina, iki, moe biti vie desetaka, nalaze se jedna do druge, a njihova veliina dosee i nekoliko centimetara. ike su sline ikama koje uzrokuje kupusna kila, ali kad se prereu, u njima se nalaze hodnici s liinkama pipe. Vanost. Vrlo je proiren tetnik, naroito u podrujima gdje se mnogo uzgajaju kupusnjae, pa je na pojedinim povrinama naeno i do 50 % zaraenih biljaka sa do 30 liinki pipe u jednoj biljci. Osim kupusa, napada i cvjetau, ko81. 177. Izrasline uzrokovane zarazom lerabu, kelj pupar i druge krstaice. Jarepiinom pipom ikaricom ko napadnute biljke zaostaju u razvoju (snimio V. Danon) i krljaju, a na mjestima gdje je mnogo iki, nakon zavretka razvoja liinki, pojavi^se trule. Slabiji napad, s nekoliko liinki po biljci, ne izaziva zamjetljivu tetu. tete mogu biti vee kod napada na mlade biljke. Biologija i ekologija. Postoje dvije rase: proljetna i jesenska, razliite biologije. Proljetna rasa prezimi kao odrasli oblik u tlu. Pojavljuje se u rano proljee, a u travnju i svibnju odlae jaja u vrat korijena kupusnjaa. Jedna enka odloi oko 60 jaja. Liinke bue okolno tkivo i izazivaju njegovu hipertrofiju, pa tako nastaju okruglaste izrasline - ike. Razvoj liinke traje 25-40 dana, no na niim temperaturama i znatno dulje. Odrasle liinke kukulje se u tlu. U lipnju se javlja odrasli oblik, koji se hrani cvjetovima kupusnjaa te kasnije odlazi u tlo na prezimljenje.

Ljetna rasa prezimi u obliku liinke u ikama korijena. U proljee odlaze u zemlju, gdje se kukulje. U svibnju i lipnju javljaju se odrasli oblici, koji se intenzivno hrane, a u toku ljeta odlau jaja. Ta rasa napada kasni kupus. Zatita. Zatita se provodi to rjeim uzgojem kupusnjaa na istoj parceli, unitavanjem zaraenih ostataka biljaka, odnosno njihovim skupljanjem i ostavljanjem da se prosue. Ne treba zaoravati zaraene ostatke jer pipe u njima preive. Zaraeni prijesad ne smije se presaivati. Samo iznimno treba primijeniti insekticide, i to u uglavnom u jesenskim usjevima na prijesadu i mladim biljkama. Djelotvorni su neki piretroidi.
Mala r e p i i n a p r o l j e t n a p i p a

(Ceutorrhynchuspallidactylus

= C. quadridens)

Opis. Pipe su duge 2,5-3 mm, sive su boje tijela. Liinke su bjelkaste, bez nogu, sa smeom glavom. Liinke bue hodnike u peteljci i stabljici biljke, a glavatom kupusu oteuju glave. Postoji i mnogo rjea velika repiina proljetna pipa (C. napi). Vanost. Rjee nanose znatnije tete, iako napadaju korabicu, rotkvu, rotkvicu, cvjetau, kupus i druge povrtne kupusnjae. Moe posebice tetiti sjemenskim usjevima. Vaniji je tetnik uljane repice. U nekim godinama u dolini Neretve i okolici Splita ubraja se u vane tetnike zimskoga glavatog kupusa, koji, ako se ne suzbije, moe potpuno onemoguiti uzgoj. U tim podrujima naena je do stotinjak liinki u jednoj glavi, uz zarazu do 87 % biljka. Od liinki izbueni dijelovi glave pocrne, pa su napadnute glave neuporabljive za trite. Zaraene glave trule i propadaju. Biologija i ekologija. Prezime odrasli oblici. Vrlo rano, u Dalmaciji poetkom sijenja, u drugim podrujima koncem veljae, izlaze iz tla i trae krstaice. Odlau jaja u glave zimskog kupusa, stabljiku, peteljke lia i lie, koje liinke bue. Prodiru i kroz desetak listova glave kupusa. Razvitak liinki traje tridesetak dana. Nakon zavrenog razvitka liinke izlaze iz napadnutih organa te se kukulje u tlu. Novo razvijeni odrasli oblik krae se vrijeme hrani, a zatim odlazi na prezimljenje u tlo. Ima jedno pokoljenje godinje. Zatita. Zatita se provodi unitavanjem zaraenih ostatke biljka, to irim plodoredom. Na zimskom glavatom kupusu u Dalmaciji se preporuuje primjena piretroida dozvoljenih na kupusu tik prije odlaganja jaja (npr. beta-ciflutrin, lambda cihalotrin, alfametrin) uz strogo pridravanje propisane karence.
Baridi

(crni barid - Baris laticollis, zeleni barid - B. chlorizans) Opis. To su kornjai koji se ubrajaju u porodicu pipa. Imaju dugo rilo. Odrasli oblici dugi su 2,6-4,2 mm. Njihove su liinke bijele, a nemaju nogu. Narastu do 6 mm. Vanost. Naroito su esti na povrinama gdje se uzastopce uzgajaju kupusnjae. Od napada crnog barida sue se i ugibaju cijele biljke, a od zaraze zelenoplavim baridom lome se stabljike i peteljke.

Biologija i ekologija. Crni barid prezimi kao odrasla pipa, rjee kao liinka ili kukuljica, u ostacima korijena kupusnjaa ili u zemlji. Pipa se javlja na kraju oujka ili u travnju. Potkraj travnja enka odlae oko 80 jaja u udubine u vratu korijena, koje napravi rilom. Liinke bue hodnike unutar korijena. Razvoj liinki traje 5-6 tjedana. Ima jedno pokoljenje godinje. Zelenoplavi barid prezimi u zemlji. Pojavljuje se na poetku proljea i odlae jaja u tkivo stabljike ili peteljke. Liinke ive u tim organima biljke buei hodnike. Razvoj traje 4-5 tjedana. Ima jedno pokoljenje godinje. Zatita. Suzbijanje je djelotvorno samo prije pojave liinki te se provodi ako se u vrijeme presaivanja utvrdi vei broj tih pipa. Od insekticida djelotvorni su piretroidi navedeni kod male repiine proljetne pipe. U podrujima gdje se baridi esto javljaju preventivno se pri presaivanju tretira korijen biljica. Repiina p i p a komuarica (Ceutorrhynchus ohstrictus = C. assimilis)
Opis. Pipa je duga 2-3 mm. Liinka je bjeliasta, sa smeom glavom, naraste do 6 mm. Vanost. Vana je samo za sjemenske usjeve kupusnjaa. Biologija i ekologija. Prezime odrasle pipe. Javljaju se u proljee te odlau jaja u jo mekane komuke. Liinke se hrane sjemenkama. Razvoj liinke traje 15 dana. Zatita. Sjemenske usjeve treba poslije cvatnje prskati piretroidima. ^^ ^ ^ ^ k o m u a r i c a (p rema "Shell")

Muica komuarica (Dasyneura

brassicae)

Opis. Liinke su ukaste, 2-3 mm duge, na unutranjoj stijenki komuke, koja se deformira, uti, sui i otvara. Vanost. Vana je samo za sjemenske usjeve kupusnjaa. Biologija i ekologija. Javlja se za cvatnje. Odlae jaja na komuku. Liinke najee ulaze kroz otvore koje napravi pipa komuarica i drugi tetnici, no katkad mogu ui i u neoteene komuke. Zatita. Provodi se zajedno sa suzbijanjem pipe komuarice.

Kupusna cistolika nematoda (Heterodera cruciferae) Kupusna cistolika nematoda iroko je rasporostranjena u svijetu, u Europi i u Hrvatskoj (Belica, Varadin, umberak, Delnice, Mrkopalj, Ogulin, Pore, Pula itd.) u podaijima gdje se intenzivno uzgaja kupus.

H. cruciferae pripada grupi nematoda s iimunastim cistama jer su spolno zrele kao i uginule enke (ciste) limunastog oblika. enke su tijekom razvoja mlijeno bijele boje, a kada uginu kutikula posmedi; duge su oko 0,56 mm, a iroke oko 0,42 mm. Mujaci su crvoliki, prosjeno dugi oko 1,2 mm, a infektivne liinke drugog razvojnog stadija duge su oko 0,45 mm. Vanost. Dobri domaini vrste H. cruciferae, osim kupusa jesu: kelj, repica, cvjetaa i ostale vrste roda Brassica, ali i neke vrste iz porodice Labiatae. Budui da je ta nematoda endoparazit u korijenu, odumire glavni korijen, a iznad njega se razvijaju novi sitni korijenii, koji lee plitko ispod povrine tla pa korijen dobiva bradat izgled. Nadzemni dijelovi kupusa zaostaju u rastu i razvoju, pokazuju venue, a donji listovi ute i otpadaju te se ne oblikuju glavice. U sluaju jakog poetnog napada prijesadnice kupusa ne uspiju razviti sekundarno plitko korijenje pa masovno propadaju te se u polju mogu zamijetiti prazna mjesta, tzv. "pljeine". Osim to H, cruciferae izravno oteSi. 179. tete ii p o l j u od k u p u s n e uje kupus, oteuje ga i neizravno, jer n e m a t o d e ( s n i m i h Lj. O t r e c ) prodirui u tkivo korijena omoguava ulazak gljivici Phasmodiophora brassicae, koja uzrokuje oboljenje poznato pod nazivom "kupusna kila". U toj kombinaciji nematoda - gljivica, kupus bre propadne nego kad je napadnut samo od nematode. Biologija i ekologija. Unutar tijela enke (odnosno ciste) i jajne vreice, koja se razvije na kraju tijela enke, moe se nai od 200-600 jaja. Liinke izlaze iz jaja i ubue se u korijen biljke domaina, gdje se hrane, presvlae i razviju u enke limunasta oblika, koje su nepokretne. Mujaci zadre crvolik oblik i pokretljivost. Na kraju razvoja mujaci naputaju biljno tkivo i prelaze u tlo, a enke usnom bodljom ostanu vezane za korijen, a nakon uginua formiraju cistu tamnosmede boje. Liinke u cisti mogu ostati vitalne i do devet godina. One su otporne na niske temperature, ali ne i na suu. Mogu izlaziti iz ciste pri niim temperaturama (2-12 C), a preivjeti mogu i na -35 Njihovo izlaenje smanjeno je na temperaturama viim od 30 a potpuno prestaje na temperaturi iznad 40 Brzina razvoja i broj pokoljenja ovise ponajprije o temperaturi i biljci domainu. U umjerenim klimatskim podrujima pa tako i u Hrvatskoj kupusna cistolika nematoda moe razviti dva pokoljenja godinje. Prvo pokoljenje postie svoj maksimum krajem proljea, a drugo pokoljenje potkraj ljeta ili poetkom jeseni.

opis.

Zatita. Za kupusnu nematodu prilino je teko odrediti kritine brojeve (jaja/g tla) koji ovise o brojnim imbenicima, klimatskim i pedolokim, ali i o biljci domainu. Poznato je da populacija od 50 vitalnih cisti ili 15 jaja/g tla znatno smanjuje prirode kupusa, a ekonomskim pragom tetnosti za kupus dri se 25 jaja/g tla. SI. 180. Kupus oteen od kMpusne nematode i Da bi se smanjila populacija kupusne (snimila Lj. Otrec) kupusne cistolike nematode u tlu, treba se pridravati plodosmjene (najmanje trogodinje), suzbijati korove i uzgajati otporne sorte kupusa sa to kraom vegetacijom. Jedna od uinkovitih preventivnih mjera svakako je pravovremeno otkrivanje zaraze analizom uzoraka da na prisutnost cista u rasadnicima i u polju. Nakon rezanja glava kupusa, obvezatno treba unititi korijen da bi se prekinula vegetacija korijena i daljnji razvoj nematode. Budui da se H. cruciferae n2i]ese iri zaraenim sadnicama, do u rasadnicima mora se redovito kontrolirati. Ako se utvrdi zaraza, treba provesti termiku ili kemijsku sterilizaciju da. Uinkovito je suzbijanje i fumigacijom tla (dazomet, metam) koja se preporuuje u klijalitima i rasadnicima kupusa, a u polju se fumigacija moe provesti na manjim povrinama.
Ostali tetnici

Vaan tetnik kupusa u nekim podrujima jest d u h a n o v resiar, koji uzrokuje kvrice na vanjskim dijelovima lisnih ila. Te kvrice isprva su ukaste, a kasnije potamne. O tom tetniku opirnije piemo kod lukoviastog povra. Kupusnjae napadaju i manje vani tetnici koji se rjee pojavljuju. U njih se ubrajaju neke vrste m u h a m i n e r a (Phytomyza rupifesidv.), koje bue hodnike (mine) u liu, zatim repiina osa listarica (Athalia rosae), ije crnosive pagusjenice izgrizaju lie. Na naliju lia se katkada nalaze liinke k u p u s n o g titastog m o l j c a (Aleyrodes proletella). One su ee za suha ljeta i jeseni. Osim izravnih teta na biljkama, oneiuju proizvod i smanjuju njegovu trinu vrijednost. Za suzbijanje tog tetnika u nas su dozvoljeni
pripravci Actellic 50 EC i Pirimifos-metil 50 EC. si. 181. Kvrice na liu kupusa uzrokovane duhanskim tripsom (snimila N. Pagliarini)

u naem obalnom podmju mogu stabljike i peteljke biti izbuene od p i p a Lixus myagri i L. anguinus. Sjemenske usjeve kupusnjaa napadaju jo i repiin sjajnik (Meligethes aeneus), dlakavi i drugi ruiari (Tropinota hina, Oxythirea funesta i dr.), repiin moljac (Evergestis extimalis) i dr. Od tetnika koji napadaju razliito povre, kupusnjae napadaju tetnici u tlu (injaci, grice, rovac), sovice p o z e m l j u e i uta kukuruzna sovica, opisani u poglavlju "tetnici razliitih vrsta povra". Hren napada malo tetnika. Na Uu se ee mogu vidjeti okaigle mine koje se proteu preko srednje ile lista sa zelenkastim izmetom uz rubove mina ili kraj mina, pa je vei dio mine prazan. Navedena oteenja uzrokuje m i n e r Drosopbila flava (= apicalis,flaveola). U veini sluajeva nije potrebno poduzimati zatitne mjere. Tablica 21. Sredstva dozvoljena u Hrvatskoj za zatitu krstaica od tetnika Pripravak
Actara 25 WG Actellic 50 EC Aztek Basamid gran. Baturad-WP Beta Ba>throid Biobit WP Chromgor40

Dozvoljena namjena
kupusna lisna u titasti moljac kup. lisna u kupusna nematoda kupusari 1. sovice, kupusari, kupusna lisna u kupusari kupusna muha kupusna muha lisne ui kupusna lisna u, 1. sovice kupusni moljac tetnici u tlu kupusna muha, tetnici u tlu kupusni moljac tetnici u tlu kupusna muha, tetnici u tlu lisne ui kupusni moljac, 1. sovice, kupusari kup. lisna u kupusni moljac, 1. sovice, kupusari kupusni moljac, 1. sovice, kupusari kupusna lisna u

Doza ili konc.

Karenca dana

Confidor SL 200 Direkt 10 SC Dursban E-48 Dursban G-7,5 Fastac 10 SC Finish E-48 Finish G-7,5 Hostaquick Karate 2,5 EC Karate max King

0,15-0,2 kg/ha 7 28 0,05-0,1 %; 0,5-1 l/ha 28 0,25-0,5 l/ha 42 4-6 kg/ar 7,21 za kiseljenje 0,4-0,6 kg/ha 7 0,3-0,5 l/ha 1-1,5 kg/ha 7, 21 za kiseljenje 42 zalij. 0,1 %/0,51/ m^ 42 prsk. 0,1 %, 1 l/ha 42 0,1 %, 1 l/ha odredena namakanje rasada rokom primjene 0,1 %/15 min 0,08-0,12 l/ha 28 42 tret. tla 60-80 ml/ar 42 tret. tla 0,5-0,6 kg/ar 0,08-0,12 l/ha 28 42 tret. da 60-80 ml/ar 42 tret. da 0,5-0,6 kg/ar 7 0,05-0,1 % 14 0,3-0,4 l/ha 14 0,3-0,4 l/ha 21 0,2-0,25 kg/ha 14 0,3-0,4 l/ha 14 0,3-0,4 l/ha

Pripravak
Kofumin 50-EC Malation Perfekthion

Dozvoljena namjena
lisne ui kupusna lisna u kupusna muha kupusna muha lisne ui tetnici u tlu titasti moljac lisne ui lisne ui lisne ui tetnici u tlu tret. tla buhai, stjenice, lisne ui buhai, stjenice, 1. ui kupusni moljac, kupusari kupusari kupusna muha kupusna muha lisne ui kupusni moljac kupusari, metlica tetnici u tlu

Doza ili konc.

0,05-0,1 % (u zatv. prostoru iznad biljaka) 0,15-0,25% zalij. 0,1 %/0,5 1/mprsk. 0,1 % 0,075-0,1 % tret. tla 60-80 ml/ar 0,05-0,1 % 0,08-0,12%, 0,8-1,2 kg/ha 0,04-0,06%, 0,4-0,6 kg/ha 0,04-0,06%, 0,4-0,6 kg/ha 60-80 ml/ar 0,15-0,25% 20-30 kg/ha 11/ha 1,25 l/ha zalij. 0,1 %/0,5 1/m^ prsk. 0,1 % 0,075-0,1 % 0,15-0,2 l/ha 0,3-1 kg/ha tret. tla 0,8-1 kg/ar

Karenca dana
7 14 42 42 42 42 14 14 14 14 42 14 14 21 21 42 42 42 28 7, 21 za kiseljenje 42

Pirifos EC Pirimifos-metil 50 EC Pirimor 25 W Pirimor 50 W Pirimor 50 WP Pyrinex 48 EC Radotion E-50 Radotion P-5 Reldan super Reldan 40 Rogor 40

Siimialpha 5 EL Thuricide HP Volaton G-5 % Volatonizirano gnojivo 15-15-15 s 1 % foksima Zagor

tetnici u tlu kupusna muha kupusna muha lisne ui

tret. tla 3-4 kg/ar zalij. 0,1 %/0,5 l/mprsk. 0,1 % 0,075-0,1 %

42 42 42 42

Bolesti
Gljivine i njima sUne bolesti
Polijeganje rasada Tu bolest moe uzrokovati vie gljiva. Kao mogui uzronici polijeganja rasada kupusa spominju se: Pythium spp., Khizoctonia solani, Olpidium brassicae, Alternaria brassicae i Phoma lingam. Neke od spomenutih gljiva parazitiraju

pojedinano. Meutim, esto se na poleglim biljkama nalazi nekoliko parazita, pa se ta bolest dri kompleksnom. Pythium spp. Simptomi. U zoni korijenova vrata biljka postaje tanja, vodenasta i lomi se. Ako su prilike za razvoj parazita povoljne, naroito ako ima obilje vode, on se brzo prenosi od biljke do biljke. Prijesadnice padaju te nastaje vea ili manja pljeina, ovalna ili eliptina oblika.
Biologija. Vrste tog roda ive saprofitski u tlu ili u vodi, na odumrloj organskoj masi ili parazitiraju na mladim biljkama. Osim P. clebmjanum registrirane su i druge vrste kao paraziti na kupusnjaama. Tako propadanje rasada mogu izazvati P. spinosum i P. oligandrum, a P. aphanidermatum izaziva pale klice. Karakteristika je itavog ovog roda neseptirani micelij. Sporangiji spomenutih vrsta okrugli su ili ovalni, bezbojni, glatke ili naborane povrine a na njihovu se vrhu formira kratka cjevica, koja zavrava okruglim mjehuriem. Unutar mjehuria izdiferenciraju se zoospore s dvije treplje. Zoospore nakon odbacivanja treplji klijaju u zaetak nove hife, koje obavljaju zaraze. Nakon spajanja oogonija i anteridija stvaraju se oospore i u tom obliku gljiva prezimljuje.

Rhizoctonia solani Simptomi. Na mladim biljkama u rasadu izaziva usukanost stabljike pri povrini tla. Biljke se na tome mjestu prelome i polegnu. Iznimno mogu biti napadnute i biljke kupusa s ve formiranom glavom.
Biologija. Savreni stadij Thanatephorus cucumeris v\]^iko se stV'ara. Gljiva ivi u tlu kao saprofit, ostajui u parazitiranom tkivu kao zaspali micelij, aktivni micelij koji prorauje odumrlo tkivo, ili u obliku sklerocija. Saprofitizam je izraeniji kad je vlaga tla nia. U tlima slabe strukture, kad je tlo zasienije vodom, zaraza je izraenija. Na vrlo kiselim tlima (pH 3,5) patogenost je umanjena. Temperatura najpogodnija za razvoj parazita ovisi o soju i kree se od 0 do 10 C za minimalne, od 29 do 38 C za maksimalne temperature. K. solani podijeljena je u vie anastomoznih skupina (AG), unutar kojih postoji jo niz podjela. Skupina AG 1 izaziva trule na: kupusnjaama, leguminozama, mrkvi. AG 2 parazitira na: salati, crnookici, pinatu, a u kupusnjaa uzrokuje polijeganje rasada. AG 3 tipina je za krumpir, premda na njemu dolaze i druge skupine. Sojevi koji parazitiraju na kupusnjaama i krumpiru idu u skupine kojima je temperaturni optimum od 21 do 25

Olpidium brassicae Simptomi. Javljaju se na prijesadnicama kupusa, kelja i karfiola, i to u njihovoj ranoj fazi razvitka. Napadnuti dio korijenova vrata pri povrini zemlje potamni i razmeka se. Biljka prestaje rasti, polijee i itava propada. Najee je napadnuto samo nekoliko vanjskih slojeva stanica na korijenovu vratu, ali i to je dovoljno da biljke uvenu, naroito ako je parazit prstenasto obuhvatio itavu stabljiku.
Biologija. U zaraenom korijenovu vratu formiraju se sferini sporangiji, iz kojih kroz njegov produen dio izlaze zoospore. Kada zoospora ude u tkivo, ona se postupno razvija u zoosporangij. Za nepovoljnih uvjeta, u tkivu nastaje trajni sporangij, u kojem

obliku gljiva preivljava nepovoljna razdoblja za njezino irenje. Kao i vrstama Pythium, tako je i tom parazitu potrebna voda da bi se biljka zarazila.

Zatita o d bolesti k o j e u z r o k u j u p o l i j e g a n j e rasada

Opisani paraziti izazivaju tete najee samo u "mladenakom" stadiju razvoja. U pogodnijim uvjetima za klijanje, rast i razvoj, dobivamo vrste prijesadnice, koje su otpornije i prema bolesti. Osim toga, one bre prolaze kroz svoju osjetljivu fazu razvoja pa je manja mogunost da e ih parazit napasti. Zato im treba uzgojnim mjerama omoguiti da brzo prou osjetljivu fazu. Potrebno izabrati dobro tlo i prirediti ga za sjetvu. Najpogodnije su temperature za nicanje kupusa 18-20 Nakon nicanja, poeljno je da u kraem razdoblju temperature budu nie (7-9 C) da bilje ovrsne, a nakon toga poeljne su temperature pogodne za rasad (15-18 ''C). Sklop biljaka ne smije biti pregust, jer je onda relativna vlaga vea, to pogoduje irenju bolesti. Zalijevati se ne smije preobilno, jer veini uzronika polijeganja rasada pogoduje vea koliina vode. Tretiranjem sjemena fungicidima moe se samo umanjiti zaraza gljivama iz tla. Da bi se izbjegao rizik od pojave polijeganja, zemlja se prije sjetve moe sterilizirati dazometom ili raskuiti s pomou 2 % formalina. Neposredno prije sjetve zemlja se moe zaliti fungicidima na osnovi kaptana (Merpan, Captan 50, 0,2 %), mankozeba (Dithane. Star, 0,2 %) ili tolilfluanida (Euparen M, 0,25 %). Zalijeva se s 5-101 razrijeenog fungicida na kvadratni metar. Ako unato poduzetim mjerama nasad polegne, treba ga zaliti otopinom jednog od spomenutih fungicida. Nakon toga treba skupiti polegle biljke i iznijeti ih iz rasada.
K u p u s n a kila

(Plasmodiophora hrassicae) Bolest je u nas prisutna u gotovo svim podaijima intenzivnog uzgoja kupusa. Simptomi. U povrtnih krstaica znaci se bolesti primjeuju na korijenu ili korijenovu vratu, osim u potoarke (Nasturtium officinale), na kojoj promjene nastaju na nadzemnom dijelu biljke. Na korijenu se formiraju zadebljanja, koja su posljedica hiperplazije i hipertrofije stanica korijena. Korijen moe biti zahvaen itavom svojom duljinom, tvorei kvrgavu masu, iz koje izlaze malobrojni sekundarni korjenii. Na sekundarnom korijenu bolest se manifestira pojavom zadebljanja, najee valjkastog ili vretenastog oblika. U poetku zadebljanja imaju istu boju kao i ostali napadnuti korijen, a kasnije ta mjesta postaju smea i pucaju. Onim kupusnjaama koje tvore mesnati korijen (rotkva, Sl. 182. Kupusna kila na presadnicama kupusa (snimio B. Cvjetkovi) podzemna koraba) zaraza nasta-

je na pravom korijenu, a dio zadebijalog hipokotila pokazuje izvjesnu otpornost. Simptomi na nadzemnom dijelu oituju se u smanjenju lisne mase, to je u korelaciji s oteenjem korijena. Ako se zaraze prijesadnice, tada su posljedice najoitije, a tete najvee. Vanjski listovi rozete mladih biljaka gube turgor i venu. Zaraene biljke rijetko propadaju, esto ostaju nie rastom, a starije lie uti i otpada. Vanjsko lie glavatog kupusa otpada, pa su glavice manje, a esto i nedovoljno vrste. Meutim, ako zaraza nastupi kasnije u vegetaciji, ili je iz bilo kojeg razloga zaraen manji dio korijena, tada se simptomi na nadzemnom dijelu jedva opaaju, a urod nije mnogo umanjen.
Biologija. Raspadanjem zaraenog korijena trajne spore dospiju u tlo. One klijaju i nastaju zoospore s jednom jezgrom i dvije flagele. U kiselom tlu iscjedak korijenja kupusnjae potie klijanje spora. Nastale zoospore kreu se u vlanom tlu do korjenia, tu odbace flagele i prodiru u epidermalne stanice korijena ili korijenovih dlaica. Tu nastaje haploidni plazmodij s vie jezgara. Oko svake jezgre formira se protoplast zaodjenut bezbojnom membranom. Nakon mitotske diobe javlja se zoosporangij s novim zoosporama, od kojih neke naputaju korijen i odlaze u okolno tlo. Inficiranim stanicama, nakon formiranja viestaninih plazmodija, povea se obujam. Zaraene stanice potiu diobu okolnih stanica, pa na taj nain nastaje hiperplazija. Kad se parazitirane stanice dijele, i parazit prelazi u novu stanicu, pa se tako zaraza iri unutar biljke. U stanicama domaina nastaju trajne spore, koje su zaodjenute debelom membranom. Kad se zaraeni korijen raspada, spore dospiju u tlo. Tamo mogu ostati dugi niz godina. Najpogodnije su temperature za klijanje spora od 18 do 23 ali zaraza moe nastati od 9 do 30 Osim tih temperatura, za ostvarenje zaraze tlo treba biti zasieno vodom s vie od 45 % od ukupnog kapaciteta tla za vodu.

Zatita. Sve su kupusnjae osjedjive prema tom parazitu. Neto su manje osjetljive vrste roda Raphanus. Nijedna sorta kupusnjaa nije potpuno otporna. O stupnju kiselosti da ovisi pojava i intenzitet bolesti. Jedino prihvatljive mjere zatite jesu plodored i kalcifikacija. Nakon pojave kile na kupusnjaama treba napraviti pauzu od 5-6 godina i na tom du ne saditi kupusnjae. U plodoredu ne smiju biti bijele itance, jer se na njihovu korijenu parazit odrava, ne izazivajui promjene. Kalcifikacijom moemo korigirati kiselost tla, pa podizanjem pH vrijednosti na 7,5 moemo onemoguiti razvoj parazita. Kalcifikaciju ne smijemo provoditi odjednom, nego postupno, u nekoliko godina. Zaraza se smanjuje potapanjem presadnica neposredno pred sadnju u 0,1 % otopinu karbendazima. Pojavu bolesti smanjuju herbicidi na osnovi trifluralina (Treflan) i napropamida (Razza, Devrinol), sami ili u kombinaciji s fungicidom na osnovi karbendazima.
Fuzarijsko v e n u e

(Fusarium

oxysporum - conglutinans)

Simptomi. Najee su napadnute mlade biljke 2-4 tjedna nakon rasadivanja. Prvi je simptom gubitak turgora u listova koji su ve poprimili utozelenu boju. Simptomi se mogu oitovati na itavoj rozeti, ali listovi ute ee samo na jednoj strani biljke. U takvim sluajevima ute i uvijaju se samo pojedini listovi.

itava biljka moe imati nepravilan rast zbog toga to je napadnut samo jedan dio korijena, koji slabije hrani taj dio biljke, pa ona zaostaje u rastu. Donje lie najprije pouti, a poslije se simptomi oituju i na gornjim dijelovima. Kako poutjelo lie stari, tako postaje smee, sui se i otpada. Biljke zaostaju u rastu. Na presjeku kroz korijen vidi se da su provodni snopovi tamnouti do smei. Osim vrsta Fusariuma, venue mogu izazvati i vrste iz roda Verticillium.

Si. 183. Fusarium na kupusu (snimio V. Cvjetkovi)

Biologija. To je tipian parazit provodnih snopova. Gljiva se prenosi preko tla, zaraenim rasadom, oruima za rad, vodom za navodnjavanje. U zaraenom tlu korijen se zarazi preko ozljeda koje naprave tetnici (kupusna pipa ikarica ili muha) ili drugih mehanikih oteenja. Gljiva zahvaa parenhim kore, zatim ulazi u provodne snopove, u kojima se iri. Optimalne su temperature za infekcije od 24 do 28 C. Kada su temperature ispod 17 bolest se obino ne pojavi.

Zatita. Plodored je neizostavna mjera u suzbijanju parazita iz tla. Ima razlika u osjetljivosti sorata , ali postoje i relativno otporni hibridi kupusa: Amazon, Bronco, Fieldsport, Gideon, Hinova, Hurricane, Ramada, Rauchero, Saratoga i dr.
Venue i z a z v a n o fitoftorom (Phytophthora megasperma)

Simptomi. Kada je napadnut vei dio korijena, posljedice se vide na listovima. Na starijim listovima moe se opaziti promjena boje. Na rubovima dobiju crvenu nijansu, nakon ega se listovi objese. Na unutranjim listovima nema vidljivih promjena, ali ilaviji su. Kora glavnoga korijena i postranih korjenia vodenasta je. Kada se upa biljka iz da, napadnuti dio najee ostaje u zemlji. Na glavnom korijenu katkada se formira kalus, koji se vidi kao tamna crta, a iznad kojega Sl. 184. Venue kupusa (snimio B. Cvjetkovi) nastaje sekundarno korijenje.
Biologija. P. megasperma zahtijeva obilje vode u tlu da bi nastala infekcija. Stoga se bolest i pojavljuje na tlima u kojima ima vika vode. Ona zahtijeva vie temperature tla (24-27 C). Gljiva prezimi u obliku oospora ili kao micelij u zaraenom biljnom tkivu. P. megasperma parazitira na velikom broju biljnih vrsta, koje mogu biti izvor zaraze u iduoj vegetaciji.

Zatita. Bolest se pojavljuje na dima koja obiluju vodom. Zato je prva mjera zatite odvodnja suvine vode. U plodored se mogu uzeti salata, endivija, paprika, rajica, a ne smiju lucerna, mrkva, pinat i drugi domaini tog parazita.

Plamenjaa kupusa

(Peronospora

parasitica)

Bolest se javlja u proizvodnji rasada gotovo svake godine. Gljiva stvara fizioloke rase, a neke su usko specijalizirane. Tako rotkvicu napada P. parasitica f. sp. raphani, koja ne moe zaraziti kupus, i obrnuto. P. parasitica f. sp. hrassicae ne parazitira na vrstama roda Raphanus. Simptomi. Na kotiledonima moe se opaziti gubitak boje na pojedinim mjestima. Ta mjesta kasnije poute, a kotiledoni se savijaju i venu. Na naliju kotiledona nastaje siva prevlaka, koja potjee od konidiofora i konidija. Ako kotiledoni otpadnu prije nego se razviju pravi listovi, mlada biljka moe uginuti. Kasnije zaraze uzrokuju simptome na listovima. Na njima s lica nastaju klorotine poligonalne pjege, a s nalija sivkasta prevlaka. Jako napadnuto lie gubi turgor, objesi se, dodirujui zemlju, a nakon nekog vremena otpadne. Ako je vei broj listova napadnut, itava prijesadnica moe se osuiti. Starenjem, listovi postaju otporniji, pa makar se zaraze i stari listovi, tete obino nisu velike. Cvjetaama i brokulama moe biti osim listova zaraen i cvijet, pa onda nastaju tamne pjege na cvatovima, to umanjuje trnu vrijednost cvjetae. PrijesadSI. 185. Plamenjaa na listu kupusa nice nekih vrsta (kinesko zelje, ku(snimio B. Cvjetkovi) pus) mogu biti i sistemino zaraene. Sistemino zaraene biljke zaostaju u rastu. Na rotkvicama (Raphanus sativus) i repi (Brassica rapa) moe biti napadnut i zadebljali dio korijena. Na njemu se vide smee ili crno obojena udubljena mjesta, esto popraena pukotinama u tkivu. Ta oteenja umanjuju trnu vrijednost, a otvoreno su mjesto za ulazak bakterija i gljiva iz tla, koje uzrokuju truljenje korijena.
Biologija. Parazit se prenosi na sjemenu u obliku oospora i micelija. Uloga ovog naina prenoenja zaraze nije dovoljno istraena. Meutim, sigurno je da oospore koje dospiju u tlo sudjeluju u primarnim infekcijama. U zaraenim kotiledonima i listovima, nakon pojave nekroze nastaju oospore, koje mogu preivjeti i do 130 dana u suhom tlu pri 5 C , pa je to jedan od naina prezimljenja. Iako gljiva stvara formae speciales, ipak se dri da neki korovi iz porodice kupusnjaa mogu biti izvor zaraze za povre iz istog roda. Taj nain prezimljenja moe biti od vanosti u toplijim krajevima. U optimalnim uvjetima inkubacija traje 4-5 dana. Nakon pojave konidija, one dalje prenose zarazu. Na osjetljivom domainu konidije klijaju u klinu cijev za 3-4 sata. Infekcija dolazi kroz pui. Konidije prenose zarazu vjetrom na velike udaljenosti jer u vlanoj atmosferi mogu dugo zadrati klijavost. Optimalne temperature za klijanje konidija i penetraciju jesu od 8 do 12 C. Bolest se brzo iri ako su none temperature od 9 do 16 a dnevne ne prelaze 24

Zatita. Rasad treba biti rijedak, koliko to uzgojne mjere doputaju. Na taj nain izbjegava se stvaranje visoke relativne vlage. Pojedine sorte ili hibridi razlikuju se u osjetljivosti, ali razlike nisu tolike da bi se mogla izostavili redovna zatita fungicidima. Klijalita prije upotrebe treba sterilizirati ili barem raskuiti. Prva prskanja izvode se kad su biljke u fazi kotiledona. Tada se primjenjuje neki od fungicida na osnovi propineba*, mankozeba* koji ujedno smanjuju zarazu od polijeganja. Druga prskanja provode se sisteminim fungicidima na osnovi metalaksila*, benalaksila*. Pred sadnju najbolje je prijesadnice zatititi jednim od fungicida na osnovi bakra. Ako se posadi zdrav rasad, a kupusnjae se proizvode u plodoredu, obino nije potrebno protiv plamenjae tretirati glavati kupus, kelj ili cvjetau u polju. Bijela h r a (Albugo Candida) Simptomi. Na svim nadzemnim dijelovima kupusnjaa mogu nastati pojedinano ili u skupinama bjelkaste bradaviaste izrasline promjera 0,5-2 cm. To su sorusi koji najee nastaju na listovima. Sorusi se ispoetka jedva primjeuju ispod epiderme, a kasnije postaju izdignuti, prekriveni epidermom. Nakon pucanja epiderme, koja pokriva sorus, oslobaaju se sporangiji u obliku bijelog praha. Najvee tete nastaju u proizvodnji sjemena cvjetae, korabice i rotkvice. U nabrojenih vrsta sistemino se zaraze cvjetne stapke i ostali dijelovi cvijeta. Na cvjetnoj stapci nastaju sorusi, stapka se uvija i deformira. Cvjetovi ostaju sterilni, a ako biljka i donesu sjeme, ono je turo.

Si. 186. Bijela hra na listu kupusa (snimio B. Cvjetkovi)

SI. 187. Bijela hra - deformacija cvjetne stapke na rotkvici (snimio B. Cvjetkovi)

Biologija. Parazit se prenosi iz vegetacije u vegetaciju s pomou oospora, koje kliju u vezikulu sa zoosporama koje obave primarne infekcije. Na dvogodinjim (sjemenjaicama) i viegodinjim biljkama (hren) parazit moe prezimiti u obliku micelija, a u proljee se iz korijena iriti sistemino. Nakon primarnih infekcija i pojave sorusa sa sferinim sporangijima oslobaaju se zoospore koje obave sekundarne infekcije. Parazit se razvija od 1 do 25 C. Optimalne su temperature za infekcije oko 20 C, ali infekcija moe nastati samo ako su listovi vlani.

Zatita. Za suzbijanje tog parazita djelotvorni su fungicidi koji suzbijaju plamenjau. Suha trule k u p u s a (Phoma lingam) Simptomi. Javljaju se u svim razvojnim stadijima. U klijalitima, u proizvodnji rasada, javljaju se prve zaraze, koje potjeu od zaraenog sjemena. U razdoblju klijanja i nicanja parazit zarazi hipokotil i kotiledone. Zaraza prelazi i na korijen, koji pocrni, a cijela se biljica sui. Na zaraenom korijenu formiraju se piknidi, koji su daljnji izvor zaraze. Na kotiledonima se pojave blijedozelene pjege. Pjege postupno mijenjaju boju u sivopepeljastu, a unutar tih pjega nastaju brojni nepravilno razbacani piknidi. Nakon presaivanja parazit moe napasti stabljiku i listove. Na stabljici su pjege sivkaste i esto imaju purpurni rub, a na njima se javljaju piknidi tek poto se osui napadnuta zona ili itava biljka. U povoljnim prilikama gljiva prodire duboko u stabljiku, a posljedica je napada pucanje tkiva i formiranje rak-rane. Na listovima se pojavljuju sivkastosmede prozirne pjege, otro ograniene od nenapadnutog dijela lista. Unutar tih pjega nalaze se brojni piknidi, to je karakteristika te bolesti. Napadnute biljke slabije napreduju, ostaju krljave, a za jakih se zaraza sue. Na postrnoj repi {Brassica rapd) i podzemnoj korabi {B. napus var. napobrassicd) osim listova moe biti napadnut i mesnati dio korijena, na kojemu nastaju rak-rane, a tijekom uskladitenja pojavljuje se i suha trule i propada korijen. U proizvodnji sjemena pjege s piknidima mogu se pojaviti i na komukama. Sjeme iz takvih komuki vie je ili manje zaraeno. Zaraeno je sjeme sitnije, naborano i loije klijavosti.
Biologija. Parazit se prenosi sjemenom i zaraenim SI. 188. Suha trule na korabici biljnim ostacima. Na povrini sjemena mogu se formirati piknidi, a u sjemenom ovoju spavajui micelij. Niske (snimio: B. Cvjetkovi) zaraze sjemena mogu biti izvor vrlo jakih infekcija na biljkama. Piknidi nastaju na zaraenim dijelovima biljke, a piknospore, noene kinicom, rosom ili vodom od zalijevanja, raznose se do zdravih biljaka. Piknospore klijaju u hife, koje probiju kutikulu i obave zarazu. Za irenje bolesti pogoduju temperature oko 20 C i dugotrajne kie. Gljiva stvara i savreni stadij Leptospbaeria maculans.

Zatita. Na povrinama na kojima je opaena zaraza ne treba uzgajati kupusnjae 3-5 godina. Za sjetvu treba uzeti zdravo sjeme. Dezinfekcija sjemena obvezatna je mjera. Meutim, uobiajene metode ne daju uvijek zadovoljavajuu zatitu protiv tog parazita. Osim fungicida za osnovi bakra, na sjemenskim usjevima primjenjuju se i fungicidi na osnovi karbendazima*.

Prstenasta p j e g a v o s t

(Mycosphaerella brassicicola) Ta gljiva obino ne izaziva velike tete, ali utjee na trnu vrijednost kupusa zbog oteenja listova. U proizvodnji sjemena uzrokuje smanjenje uroda i kvalitete sjemena. U sjemenskoj proizvodnji moe uzrokovati defolijaciju i propadanje vegetacijskog vrha. Parazit se ee javlja na cvjetai i kupusu, ali moe napasti i kelj pupar i podzemnu korabu. Simptomi. Javljaju se na starijim vanjskim listovima domaina. Na njima nastaju prstenaste pjege, koje su najee 5-10 mm promjera, ali mogu imati i do 18 mm promjera. Pjege su gotovo pravilno okrugle, s jednim svijetlosmedim ili sivim (ovisno o vrsti) sreditem, a otro su odijeljene od zdravog dijela lista klorotinom zonom. Ako na listu ima velik broj pjega, list uti i otpada. Unutar tih pjega nastaju spermagoniji, koji podsjeaju na piknide P. lingam. Meutim, piknidi gljive P. lingam vci su. Pjege nastaju na cvjetnoj stapci i komukama sjemenjaa. Te su pjege eliptine, ovalne i neto tamnije od pjega na listu.
Biologija. Parazit prezimljuje na zaraenim biljnim ostacima, kao i u sjemenu dobivenom od zaraenih biljaka. Osim toga u toplim krajevima prezimljuje na vrstama iz porodice kupusnjaa. Na biljkama koje su zaraene u jesen bolest napreduje preko zime. To se napose dogaa u toplijema podneblju (Istra-Dalmacija) i na lokalitetima s visokom relativnom vlagom.

Zatita. Budui da se parazit prenosi sjemenom, potrebno je sijati zdravo, tretirano sjeme. Iz klijalita treba ukloniti sve zaraene biljke. Druga vana mjera zatite jest plodored. Protiv tog se parazita ne provodi posebna zatita, nego se suzbija paralelno s drugim bolestima. Fungicidi na osnovi bakra kao i karbamati smanjuju zarazu. U proizvodnji sjemena biljke se tite fungicidima na osnovi karbendazima* i difenkonazola*.
Koncentrina pjegavost kupusnjaa

(Alternaria spp.) Na kupusnjaama dolaze tri vrste iz roda Alternaria. Alternaria brassicae Najee su domaini kupus, prokulica, cvjetaa, repa i hren. Vee ekonomske tete nastaju na cvjetai i sjemenskim usjevima. Simptomi. Na listovima navedenih domaina nastaju tamnosmede koncentrine zonirane pjege, promjera 5-12 mm. Na cvatu cvjetae nastaju tamnosmede pjege, pokrivajui vei ili manji dio cvata, to umanjuje trnu vrijednost proizvoda. Na biljkama za proi- si. 189. Koncentrina pjegavost na zvodnju sjemena moe biti zahvaen dio listu kupusa (snimio B. Cvjetkovi)

cvjetne stapke i komuke. Tu nastaju ovalne pjege. Zaraene komuke prisilno dozrijevaju, ranije pucaju, pa se sjeme osipa, to utjee na urod. Osim toga, sjeme je smeurano i slabije klijavo, pa mu je i kvaliteta slabija. Alternaria brassicicola Ta vrsta parazitira kupus i cvjetau, a kelj rjee napada. A. brassicicola na sjemenskim usjevima moe izazvati vee tete nego A. brassicae. Simptomi. Na liu nastaju ograniene koncentrine pjege, promjera 1 do 10 mm. Unutranjost pjega barunasta je, tamnosmeda, pa zatim crna. Na stabljici i komukama pjege su izduene. Sjeme u komukama moe biti zaraeno povrinski, ali i u unutranjosti. Zaraeno sjeme slabije je klijavo i esto smeurano. Alternaria raphani Javlja se na rotkvi, premda dolazi i na sjemenu ostalih kupusnjaa. Simptomi. Biljke dobivene od zaraenog sjemena obino imaju pjege na hipokotilu i polijeu. Na listovima rotkve, naroito u proizvodnji sjemena, javljaju se ute nepravilne pjege, koje s vremenom postaju tamne, promjera do 1 cm. Sredina pjega obino se sui i ispada. Ovalne i eliptine pjege, osim na listovima, nastaju na cvjetnoj stapci, komukama, koje su smeurane i tamnije od nezaraenih. Koncentrine pjege mogu nastati na korijenovu vratu, pa ak i na korijenu. Od zaraenih komuki dobije se zaraeno sjeme, koje je tamnije od zdravog, smeurano i slabije klijavo. Na istom domainu mogu se nai dvije ve spomenute vrste, pa je teko uvijek samo na osnovi simptoma odrediti vrste. Osim toga, ima razlike i u optimalnim temperaturama rasta.
Biologija. Spomenute Alternaria vrste prezimljuju u obliku micelija u zaraenim biljnim ostacima u polju. Isto tako zaraza se moe prenositi na sjemenu ili u obliku micelija u sjemenu. U tom sluaju oteti se hipokotil i biljke propadaju, a novonastale spore na poleglim biljkama ire zarazu. Na zaraenim biljnim ostacima razvija se micelij, a na njemu za vlana vremena nastaju brojne konidije. Kada konidije dospiju na osjetljive organe, klijaju i klinom cijevi probijaju kutikulu ili prodiru kroz oteena mjesta. Na tim mjestima brzo nastaju brojne konidije, koje raznosi vjetar, kia, itd., te se zaraza obnavlja.

Optimalne temperature za infekcije vrstom Alternaria brassicae jesu 20-23 "^C, a za ostale dvije vrste optimum je 24-28 C, uz prisutnost vlage. Zatita. Sve tri Alternaria vrste prenose se sjemenom pa je sjeme potrebno tretirati ako se na sjemenu utvrdi zaraza. Standardno tretiranje sjemena fungicidima daje djelominu zatitu, to je razumljivo, jer parazit moe biti i u sjemenu, pa je u takvim sluajevima potrebno primijeniti druge metode. Plodored je druga vana mjera zatite. U proizvodnji glavatog kupusa za konzumiranje obino se jai napad pojavi kad kupus ulazi u tehnoloku zriobu. U takvom sluaju treba ga pobrati. Ako se napad pojavi prije, moe se zatititi primjenom jednog od fungicida na bazi bakra. U proizvodnji sjemena potrebna su tretiranja tik pred cvatnju, zatim kad otpadne 90 % latica, a tree prskanje obavlja se 10 dana nakon toga. Djelotvorni su fungicidi na osnovi bakra, iprodiona* i propineba*.

Pepelnica k u p u s n j a a

(Erysiphe cruciferarum) Simptomi. Prvi znaci zaraze oituju se u mjestiminoj pojavi prljavobijelog micelija, koji najee zahvaa nalije lia, ali poslije prekriva i gornju stranu plojke. Napadnuti listovi neto su svjetlije zeleni nego nezaraeni. Na njenim listovima na vrhu glavice mogu nastati nekroze, nakon ega se naseSI. 190. Pepelnica na listu kupusa (snimio ljavaju saprofiti te napadnuti listovi oduB. Cvjetkovi) miru. Pepelnica obino ne izaziva vee tete na glavatom kupusu. Meutim, postoje podaci o tetama nastalim na kelju puparu. Zatita. Pepelnica se javlja samo na nekim lokalitetima, a i tu samo na odreenim osjetljivim sortama i hibridima. Zato suzbijanje nije potrebno ako pepelnica ne izaziva ekonomske tete. Za suzbijanje se mogu uzeti fungicidi na bazi sumpora.
Mumiftkacija glave k u p u s a

(Sderotinia

sderotiorum)

Simptomi. Simptomi se obino pojave pred zriobu, iako je zaraza nastupila mnogo ranije. Infekcija nastaje preko kocena, preko najdonjih listova koji se naslanjaju na tlo. Kada se zarazi kocen, cijela glava izgubi turgor, a micelij i sklerociji formiraju se u kocenu i prizemnim listovima. Mjesto infekcije moe biti i glava kupusa ako je oteena oruima pri obradi ili ozlijeena tuom ili insektima. U takvim sluajevima vanjski listovi ute, a zatim ponu smeiti od vrha prema peteljci. Katkada otpadne vei broj listova, a glava kupusa poprimi dugoljasti oblik. Konano se itava glava mumificira, izgleda slijepljena vanjskim sivkasto smeim listovima. Skidajui list po list, nailazi se na bijeli micelij i na plosnate crne sklerocije koji su se razvili izmeu listova.
Biologija. Gljiva prezimljuje kao micelij na odumrlim ili ivim ali zaraenim dijelovima biljke. Moe prezimiti i u obliku sklerocija na biljnim dijelovima ili u tlu. Sklerociji su crni, plosnati dugaki 1-2 cm. U pro-

81. 191. Mumifikacija glave kupusa (snimio B. Cvjetkovi)

Ijee ili poetkom ljeta na sklerocijima mogu nastati apoteciji. Unutar apotecija nalaze se askusi, iz kojih se za kina vremena oslobaaju askospore, koje izazivaju primarne zaraze. Sklerociji koji se nalaze u vlanom tlu mogu proklijati u micelij, koji je u stanju zaraziti biljku.

Zatita. Sorte i hibridi se razlikuju u osjetljivosti. Osjetljiviji su neki hibridi pa treba izabrati one manje osjetljive hibrida. Za irenje parazita naroito su pogodna teka zbijena tla, koja loe proputaju vodu i ostaju dugo vlana, pa takva tla treba izbjegavati. Oboljele biljke treba ukloniti iz polja i spaliti, jer sklerociji koji dospiju u tlo mogu biti aktivni i 8-10 godina. Kemijska zatita nije potrebna jer je obino zaraen mali broj biljaka. Meutim, to iri plodored je obvezatna mjera, a u plodoredu moraju biti zastupljene itarice.

Bakterijske bolesti Crna trule p r o v o d n i h s n o p o v a

(Xanthomonas

campestrispv.

campestris)

Bakterija parazitira na mnogim vrstama iz porodice kupusnjaa. Najee tete nastaju na kupusu, korabici, cvjetai i kelju. Simptomi. Na kotiledonima tek izniklih biljaka vide se male crne pjege u obliku slova "V". Stabljika ima staklastu boju i povinuta je od teine kotiledona.

SI. 193- Crna trule provodnih snopova na presjeku korijena (snimio B. Cvjetkovi)

Uskoro se rui, razmeka i istrune. Opisani simptomi javljaju se na biljkama dobivenim iz zaraenog sjemena. Kada biljka ima razvijene prave listove na njima nastaju trokutaste klorotine zone koje poinju od ruba lista. Sui se napadnuti dio lista, a zatim i itav list. Bakterija izluuje toksine koji izazivaju uenje i nekrozu tkiva. Unutar dijela lista na kojem
SI. 192. Crna trule provodnih snopova na listu (snimio B. Cvjetkovi)

je vidljivo uenje, istiu se gotovo crne ile. To se jo bolje vidi na poprenom presijeku ile. Zbog napada bakterije, biljka slabije raste, krljavi, a moe se cijela osuiti. Ako se biljke ne osue, a jako su napadnute, ne formiraju glavicu. Na presjeku kocena vide se promjene u boji provodnih snopova. Oni postaju tamnosmedi do crni. Sjemenjaice imaju redovito zaraene komuke, a bakterije ulaze u unutranjost sjemena, koje je i kontaminirano.
Biologija. Parazit se odrava u tlu, gdje ostaje vitalan 2-3 godine. Drugi izvor zaraze potjee od biljaka dobivenih iz zaraenog sjemena. Samonikla flora iz porodice krstaica u okolici usjeva moe biti izvor zaraze. Bakterija inflcira biljku kroz prirodne otvore na listovima, kroz oteenja nastala na bilo kojem mjestu domaina. Lisne ui i puevi takoer sudjeluju u irenju te bolesti. Kie i umjetno kienje potpomau irenju parazita. Inkubacija traje 7-10 dana na 24-29 Budui da je uzronik termofilni organizam, uzrokuje vee probleme u uzgoju kupusa u toplijim podrujima.

Zatita. Primjenjiva treba tolerantne hibride, kao npr. Matsumo i dr. O tome pogledati bakterijsku pjegavost.
Bakterijska p j e g a v o s t

(Pseudomonas syringae pv. maculicola) To je esta bakterijska bolest cvjetae, iako dolazi i na ostalim kupusnjaama. Simptomi. Na listovima se pojave pjege promjera 2-3 mm. Pjege su u poetku tamno zelene, a poslije postaju smee. Pjege se najee pojavljuju na naliju lista, na mjestima gdje su pui. Ta mjesta postaju tamnija. Jako napadnuti listovi ute i sue se. Meutim, tete su obino bez vee vanosti. Razvoju bolesti pogoduje hladno i vlano vrijeme. Bakterija se prenosi sjemenom i ostacima oboljelih Zatita. Budui da se obje bakterije prenose na slian nain, za obje vrijedi ista mjera zatite. Pr\^a je zatitna mjera sjetva zdravog sjemena. Ako analizom utvrdimo da je sjeme zaraeno, treba ga tretirati. Djelotvornim se jedino pokazalo potapanje sjemena u toplu vodu, i to sjemena kupusa 15 minuta na 50 a sjemena cvjetae 25 minuta na 50 C. Na parcelama na kojima je bolest registrirana u tetnoj proirenosti, ne treba sijati kupusnjae barem 2-3 godine. Prskanja sredstvima na osnovi bakra daju odredene rezultate.
Vodenasta g n j i l o a

(Erivinia carotovora pv. carotovora) Simptomi. To je polifagna bakterija koja napada velik broj biljaka. E. carotovora tipini je parazit rana. Infekcije nastaju na onim dijelovima biljke koji su oteeni ratilima, insektima ili tuom. Na tim mjestima nastaju pjege smee boje. Glava kupusa, kelja, cvjetae zadri neko vrijeme karakteristian oblik, ali na dodir se lako odvaja od kocena. Tkivo trune, postaje vodenasto, gubi konzistenciju i postaje kaasto. Zaraza u korjenastih krstaica moe se prenijeti i na korijen.

Na mjesta zaraze naseljavaju se saprofiti, a njihovoj se aktivnosti pripisuje neugodan miris. Zatita. Primjena plodoreda osnovna je mjera zatite. U plodoredu bi trebale doi itarice. Zaraene biljke trebalo bi ukloniti s polja. Ne smije se pretjerivati u gnojidbi duikom, a treba paziti da se preobilno ne zalijeva. Preporuuje se suzbijati i insekte prenosioce (Diptera) te bakterije. Nakon tue preporuljivo je usjev poprskati fungicidom na osnovi bakra.
Virusne bolesti Virus m o z a i k a karfiola

(Cauliflower

Mosaic Virus)

Napada sve povrtne krstaice. Na njima uzrokuje iaranost i mozaik. Mlade biljke zahvati prosvjetljavanje ila. Prosvjetijavanje se iri i nastaje kloroza itave plojke, na kojoj se istiu svijetlozelene i utozelene pjege. Na vanjskim listovima kupusa pojave se nekrotine pjege. Na cvjetai nastaje prugavost ila, a najuoljiviji je znak smanjenje cvata na samo nekoliko centimetara u promjeru. Taj virus uzrokuje klorozu ila plojke na liu rotkve, a na prokulici se pojave mozaine promjene. Na svim domainima simptomi se gube kad temperatura prijee 24 Virus prenose lisne ui, i to na neperzistentan nain.
Virus c r n e prstenaste p j e g a v o s t i k u p u s a

(Turnip Mosaic Virus) A ovaj se virus javlja na svim povrtnim krstaicama, ali simptomi se razlikuju u detaljima. Zajedniki simptomi javljaju se u obliku klorotinih pjega izmeu ila. Te pjege imaju uglat oblik jer su obrubljene sekundarnim ilama lista. Na kupusu nastaje klorotina pjegavost tamnijeg ruba, a mlade listove zahvati prosvjetljavanje ila. Na crvenim sortama pjege su u poetku zelene. Na biljkama pred berbu mogu se opaziti crne pjege na listovima u unutranjosti glavice. Na listovima cvjetae nastaju krune klorotine pjege. Na liu kelja javlja se arenilo i kloroza, i to obino na starijem liu. Taj se virus ne prenosi sjemenom, nego ga prenose lisne ui. Oba spomenuta virusa mogu istovremeno zaraziti istog domaina.
Virus utog m o z a i k a p o s t r n e r e p e

(Turnip Yellow Mosaic Virus) Taj virus inficira kupus, cvjetau, kelj pupar i druge kupusnjae. Zaraene biljke zaostaju u rastu, a na listovima nastaju nepravilne ute mrlje, koje postaju nekrotine. Inficirana cvjetaa moe u jesen i preko zime propasti ili ne formira cvat. Ako je zaraza izbila u proljee, cvatovi imaju manju trnu vrijednost. Virus ne prenose lisne ui, nego drugi insekti, npr. buhai (Phyllotreta sppj i Phaedon cochleariae.

I
I

Virus m o z a i k a r o t k v e

'

(Radish Mosaic Virus) Domaini toga virusa jesu rotkva, kupus, cvjetaa, kelj. Na rotkvi izmeu glavnih ila nastaju krune i klorotine pjege. Klorotine pjege postaju sve vee i zahvaaju vei dio plojke, a samo mali dijelovi ostaju zeleni. Na listovima kupusa nastaju najprije klorotine, a zatim nekrotine pjege. Na cvjetai kao sistemina zaraza nastaju difuzne klorotine i nekrotine pjege. Glavni su prenosioci buhai (Phyllotreta sppj. Zatita od v i r u s n i h bolesti. Malo je informacija o otpornosti pojedinih vrsta kupusnjaa prema virusima. Zato preostaju samo druge mjere zatite. U uzgoju je potrebno eliminirati izvore zaraze, koji mogu potjecati od korova iz iste porodice. Uzgoj rasada treba biti udaljen najmanje 100 m od ostalih kupusnjaa. Jo prije sjetve ili sadnje treba na novim povrinama unititi biljke iz te porodice. Plodored je takoer korisna mjera. U planiranju sadnje bolje je formirati polja u obliku kvadrata nego uske i duge parcele, jer na taj nain ui zaraze manji broj biljaka. Prenosioce virusa treba suzbijati ve zbog toga to prave direktne tete. Suzbijanjem prenosilaca smanjujemo irenje virusa.

Bolesti hrena
Hren ima samo nekoliko bolesti. Najee se pojavljuje bijela hrda (Albugo Candida), zatim pjegavost lia hrena, (Cercospora arjnoraciae), a vdo rijetko venue (Venicillium spj. Cercospora armoraciae uzrokuje pojavu okruglastih pjega na plojci. Pjege se pojavljuju na najniem starom liu, a manje na mlaem. Za jakih zaraza lie se sui. Zatita se sastoji u sakupljanju zaraenog lia koje treba spaliti. Za jake zaraze prskanje se moe provesti fungicidima na osnovi bakra.

Suzbijanje korova
Porodica krstaica (Brassicaceae = Cruciferae) obuhvaa veliki broj biljnih vrsta od kojih su vrlo vane povrtne kulture: kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa, brokula, ratika, korabica, postrna repa, rotkva, rotkvica i hren. Porodica krstaica obuhvaa i veliki broj napasnih i ekonomski vanih korova, koji redovito zakorovljuju kulture krstaice. To su: gorica - Sinapis arvensis, divlja repica - Raphanus raphanistrum, pastirska torbica - Capsella bursa pastoris, poljski manjak -

Thlaspi awense, uronjak - Ai^ahidopsis thaliana, sivkasta grbica - Cardaria draha, rasperjani oranj - Descurainia sophia, upljica - Myagrum perfoliatum, obini grbak - Rorippa sylvestris, obini oranj - Sysimhrium officinale i mnoge druge. Zbog meusobne anatomske, morfoloke i fizioloke slinosti, kultivirane i samonikle vrste iz porodice krstaica slino reagiraju na primjenu herbicida. Tako e selektivni herbicidi u nekoj od kultura iz te porodice potedjeti i veinu samoniklih predstavnika iste porodice. Upravo zbog toga navedeni korovi esto "izbjegnu" primjeni selektivnih herbicida. Te su vrste istovremeno domaini i prenositelji napasnih bolesti i tetnika krstaica pa njihovu suzbijanju treba pridati osobitu panju, te ih osim u kulturi treba suzbijati i uz putove, na ekonomskim dvoritima, uz kanale, odnosno u neposrednoj blizini uzgojne parcele zasaene krstaicama. Potreba suzbijanja korova u krstaicama ponajvie ovisi o nainu uzgoja (izravna sjetva ili uzgoj iz prijesadnica), o vremenu sjetve odnosno sadnje i o duljini vegetacije. Nakon izravne sjetve krstaice sporo niu, a vegetacijski ciklus relativno im je dug (80-150 dana). Korovi, naroito u proljetnom i ljetnom roku sjetve, ubrzo nadvladaju kulturu. Mehanika je obrada zbog sitnog sjemena i sjetve irom (klijalita) onemoguena. Cijena sjemena F1 hibrida visoka je da bi se ire prihvatila esto upitna sjetva u polje na konani sklop. Plijevljenje je skup i beskonaan posao, pa primjena herbicida uz mehaniko suzbijanje ostaje jedino prihvatljivo rjeenje. Herbicidi, meutim, to zbog nedovoljne selektvinosti, to zbog uskog spektra (ne suzbijaju korove iz porodice krstaica) i relativno kratke postojanosti, jednokratnom primjenom ne daju zadovoljavajue rezultate. Zbog toga se herbicid primjenjuje vie puta u razliitim fazama rasta i razvoja kulture i korova. Kad se uzgaja iz prijesadnica, kultura je barem u poetku vegetacije u prednosti pred korovima. Sadi se u redove pa je omoguena kultivacija. Sadnjom se korijen polae dublje u tlo pa su herbicidi selektivniji. Vegetacijski je ciklus krai pa i manje perzistentni herbicidi daju bolje rezultate. I pored svih nedostataka koje imaju, herbicidi su nedvojbeno unaprijedili proizvodnju krstaica. Njihovom primjenom omoguen je uzgoj izravnom sjetvom, koja jo uvijek nije ni izbliza toliko proirena kao uzgoj iz prijesadnica. Takoer je vano upozoriti na injenicu da svi herbicidi nisu dovoljno selektivni prema svim kultiviranim krstaicama. Kupus, kelj i kelj pupar podnose vie dozacije istih herbicida, a cvjetaa i korabica osjetljivije su, pa je potreban i vei oprez. Izbor selektivnih herbicida za primjenu u rotkvi i rotkvici vrlo je ogranien. Mnogi herbicidi selektivni su samo u odreenoj fazi razvoja krstaica. I s gledita djelovanja na korove vaan je rok primjene. Cesto se ti rokovi ne podudaraju, pa ih nastojimo uskladiti primjenom herbicida s kontaktnim rezidualnim ili kontaktno-rezidualnim djelovanjem. U tom smislu prikazan je i pregled selektivnih herbicida u krstaicama. Jo jednom napominjemo da pregled treba promatrati cjelovito. Pojedinana primjena bilo kojeg od navedenih herbicida nee dati zadovoljavajue rezultate. Od svih prikazanih mogunosti, proizvoa mora

sam odabrati najbolji program u ovisnosti o stupnju zakorovljenosti, vrsti korova, tipu tla i plodoredu. Naime, neki u krstaicama selektivni herbicidi (Treflan npr.) ograniavaju sjetvu mnogih kultura, to je od osobite vanosti pri primjeni u krstaicama kratke vegetacije. S druge strane, u primjeni herbicida nakon nicanja valja paziti na karencu. Napominjemo da neki herbicidi za sada nemaju dozvolu za promet u Hrvatskoj (oznaeni zvjezdicom), pa i na to treba paziti. S gledita naina uzgoja, u kulturama kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa i brokula mogu se provesti slijedee mjere suzbijanja korova:

Kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa, b r o k u l a

Izravni uzgoj iz s j e m e n a Prije sjetve (pre-sowing) translokacijski ROUNDUP* ili CIDOKOR*, 2-5 l/ha tri do pet dana prije pripreme tla za sjetvu na iznikle korove. Viegodinje korove treba suzbijati primjenom viih dozacija, a jednogodinje korove primjenom niih dozacija. Sjetva se moe obaviti odmah nakon pripreme tla. Ne djeluju rezidualno pa se mogu sijati sve kulture. Prije sjetve (pre-sowing) rezidualno TREFLAN, LANOS, TRIFLUR, TRIFLUREX (trifluralin), 1-1,5 l/ha. U Hrvatskoj ima dozvolu za primjenu u kupusu, kelju i cvjetai. U drugim zemljama primjenjuje se i u kelju puparu i brokuli. Suzbijaju vei broj jednogodinjih irokolisnih i uskolisnih korova. Na lakom pjeskovitom tlu i u nepovoljnim klimatskim prilikama (sua ili obilne oborine) moe usporiti razvoj klijanaca i reducirati sklop. Hlapljivi su i prema svjetlu nestabilni preparati. Zbog toga ih unutar jednog sata nakon tretiranja treba oruem unijeti u tlo na 5-10 cm dubine. Preparati na osnovi trifluralina izrazitog su rezidualnog djelovanja. Ogranien je broj kultura koje nakon uzgoja prijesadnica moemo sijati na istu povrinu. Upravo zbog toga ne preporuuje se njihova primjena pred sjetvu kultura kratke vegetacije. Nakon sjetve, prije nicanja (pre-emergence) kontaktno REGLONE^ REGLONE FORTE^ BASTA 15*, 3-5 l/ha, nakon ponika korova, a prije nicanja bilo kojih krstaica. Djeluju kontaktno. Naknadno nicanje kulture i korova nesmetano se odvija. Protiv novoponiklih korova potrebno je dodatno selektivno tretiranje. Zakanjeli tretman (u nicanju) moe reducirati sklop. Nakon sjetve, prije nicanja (pre-emergence) rezidualno DEVRINOL 45 FL i RAZ2A, 2-4 l/ha, kupus, kelj i cvjetaa u Hrvatskoj, kelj pupar i postrna repa u nekim zemljama svijeta. Potrebno ga je u tlo unijeti navodnjavanjem ili plitkom inkorporacijom. Sjetva treba biti ujednaena na dobro pripremljenom tlu. Primjenjuje se u nekim dravama SAD-a.

PREFAR 4-E*, 5-6 l/ha, kelj, kupus, kelj pupar, cvjetaa. Primjenjuje se na mineralnim tlima uz obvezatno kienje nakon sjetve. Suzbija jednogodinje uskolisne i irokolisne korove. FUSILADE FORTE - ima dozvolu samo za primjenu u kupusu; i FUSILADE SUPER - ima dozvolu za primjenu u svim krstaicama; protiv jednogodinjih trava daje se 1-2 l/ha, a protiv viegodinjih trava daje se 2-3 l/ha. Ostali iz skupine cikloheksadinona odnosno ariloksifenoksipropionata, koji su u Hrvatskoj registrirani za daige namjene, u svijetu se primjenjuju i u tim kulturama.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence) k o n t a k t n o i r e z i d u a l n o

LENTAGRAN WP, 1-2 kg/ha, u vrijeme kad kupus razvije tri prava lista. Bolje suzbija jednogodinje irokolisne korove. SEMERON 25 WP*, 1-1,5 kg/ha, kad kupus i kelj pupar razviju najmanje tri prava lista. Njima ne treba tretirati ostale krstaice. Dan nakon tretiranja ne valja primjenjivati umjetno kienje. Sedam dana prije, odnosno etiri dana nakon tretiranja, ne suzbijati bolesti i tetnike. MESORANIL 50*, 3-4 kg/ha, kad kupus i kelj pupar razviju barem tri prava lista. Prema ostalim krstaicama nije selektivan. Kontaktno dobro djeluje samo na korove u mlaem razvojnom stadiju. Dobro suzbija vei broj korovskih vrsta prije njihova ponika. Povuen je s hrvatskog trita. STARANE 250*, 0,5-0,8 l/ha, registriran je u nekim zemljama kao selektivan u nekim krstaicama. Dobre uinke postie na neke vane irokolisne korove. Moe izazvati prolazne deformacije i zastoj rasta. LONTREL 300*, 0,2-0,4 l/ha, protiv irokolisnih korova iz porodice glavoika. Najbolje rezultate postie na korove u mlaem razvojnom stadiju. Na osjak djeluje u stadiju rozete. Slabije djeluje u hladnom klimatu (zimske krstaice).

Uzgoj iz prijesadnica
Prije p r e s a i v a n j a (pre-transplanting) kontaktno, translokacijski i rezidualno

Za tu svrhu mogu se primjenjivati preparati onako kako je prikazano u potpoglavlju "Uzgoj iz sjemena". ROUNDUP*, CIDOKOR* i dr. (vidi "Uzgoj iz sjemena") TREFLAN EC, LANOS, TRIFLUR (vidi "Uzgoj iz sjemena") GOAL 2 E, 2-3 l/ha, GALIGAN 240 EC, VERTON, 1,5-2,5 l/ha, nakon pripreme tla za sadnju kupusa. Primjenjuje se i u ostalim krstaicama (kelj, cvjetaa, postrna repa), iako u Hrvatskoj nije registriran za tu namjenu. Tretira se plono, po povrini. Pri sadnji valja nastojati ne remetiti "film" herbicida nanijet na povrinu tla. Suzbija vei broj uskolisnih i irokolisnih jednogodinjih korovskih vrsta. Moe izazvati nekroze donjih listova. Preparat je relativno perzistentan (3-6 mj.), pa nakon rezanja glava kupusa treba paziti na plodored.

DEVRINOL 45 FL i RA2ZA, 2-4 kg/ha, registrirani su za primjenu u kupusu, kelju i cvjetai. U svijetu se primjenjuju jo i u kelju puparu i postrnoj repi. U sunim uvjetima dobro ih je oruem unijeti u tlo na 2-4 cm dubine. Perzistentan je pa treba paziti na plodored. Suzbijaju jednogodinje uskolisne i irokolisne korove. STOMP 330 E, DOST 330 E, STON, 3-4 l/ha, prije sadnje kupusa na dobro pripremljeno tlo. Pri sadnji treba nastojati ne remetiti povrinski sloj tla, osim ako se ne unosi u tlo. Inkorporacija se moe obaviti, ali vrlo plitko. Dobro suzbija jednogodinje trave i neke jednogodinje irokolisne korove. U Hrvatskoj ima dozvolu samo u kupusu, iako se u svijetu rabi i u kelju puparu, brokuli i cvjetai. Kombinacija s Goalom 2 E postie znatno bolje rezultate.

Nakon presaivanja (post-planting) rezidualno

MESORANIL 50*, 3-4 kg/ha. Upotrebljava se 10-14 dana nakon sadnje kupusa i kelja pupara. Nie doze primjenjuju se na lakim tlima, a vie doze na teim tlima. Najbolje rezultate daje na mladim tek poniklim korovima. Rezidualno spreava ponik jednogodinjim irokolisnim korovima. SEMERON 25 WP*, 1-1,5 kg/ha. Selektivan je prema kupusu i kelju puparu. Upotrebljava se najranije dva tjedna nakon sadnje. Kontaktno suzbija ponikle irokolisne korove. Iskazuje izvjesno rezidualno djelovanje. U hladnim uvjetima (zimska proizvodnja) djeluje slabije. BUTISAN S, 2-2,5 l/ha, primjenjuje se za suzbijanje korova, 8-10 dana nakon presaivanja kupusa. Bolje uinke postie na korove u mlaem razvojnom stadiju. Odlino suzbija neke vane irokolisne korove. Selektivan je samo u bijelom i ci-venom kupusu. EUSILADE SUPER (kupusnjae), 1-4 l/ha, i FUSILADE FORTE (kupus), 0,8-2 l/ha, te GRASIDIM, 1-4 l/ha. Nie doze primjenjuju se protiv jednogodinjih trava, a vie doze protiv viegodinjih trava. Primjenjuje se nakon sadnje, kad korovske trave razviju 2-3 prava lista u svim krstaicama. Fusilade forte ima dozvolu samo za primjenu u kupusu, iako se u nas i u svijetu primjenjuje i u drugim kulturama iz porodice krstaica. Posljednjih godina u zatitu bilja uvode se i novi drugi predstavnici skupina ariloksifenoksi- propionata i cikloheksadinona. Dobro su djelotvorni prema jednogodinjim i viegodinjim korovskim travama. Zajednika je karakteristika tih herbicida da su selektivni prema svim dikotiledonskim kulturama. Suzbijaju samo korovske trave, a primjenjuju se u ranijem stadiju njihova razvoja. U naoj se zemlji za sada iz tih skupina upotrebljavaju preparati TARGA SUPER*, LEOPARD*, PANTERA 40 EC^ AGIL 100*, FURORE SUPER*, BASTIONA!*, FOCUS ULTRA* i SELECT*. Protiv jednogodinjih korova primjenjuje se 1-2 l/ha, a viegodinje korove suzbijaju doze 2-3 l/ha. Treba paziti na karencu. LENTAGRAN WP, 2 kg/ha, 14 dana nakon presaivanja kupusa. Suzbija jednogodinje irokolisne i neke uskolisne korove. Selektivan je i u kelju puparu te u nekim zemljama ima dozvolu (Vel. Britanija).

LONTREL 300*, 0,2-0,4 l/ha, protiv irokolisnih korova iz porodice glavoika. Najbolje djeluje na korove u mlaem razvojnom stadiju, a na osjak u stadiju rozete. Dobro djeluje na limundik, kamilicu, jarmen, iak i druge vrste iz porodice glavoika.

Rotkvica i rotkva
Broj herbicida u tim kulturama vrlo je ogranien. Zbog toga je vrlo vano sjetvenu povrinu osloboditi korova u godinama koje prethode njihovu uzgoju. Bez tetnih posljedica mogu se primijeniti jedino nerezidualni kontaktni preparati. Dobro je odredeno vrijeme prije sjetve unaprijed prirediti povrinu za sjetvu, dati korovima prednost da ranije poniknu, a zatim ih suzbiti kako je opisano.
N a k o n sjetve, p r i j e n i c a n j a ( p r e - e m e r g e n c e ) k o n t a k t n o

BASTA 15", REGLONE EORTE*, REGLONE^ 3-5 l/ha. CIDOKOR" ili ROUNDUP" i dr., 2-5 l/ha. Paziti da se isto uini prije nicanja kulture.
N a k o n sjetve, p r i j e n i c a n j a (pre-emergence) k o n t a k t n o i r e z i d u a l n o

U nekim europskim zemljama primjenjuju se ovi herbicidi: BUTISAN S*, 1,5-2,5 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih korovnih trava. PROPAKLOR T-50*, 7-9 l/ha, protiv jednogodinjih trava i nekih irokolisnih korova. Pripravci na osnovi propaklora primjenjuju se jo uvijek u vrlo malo zemalja.

Hren
Na podruju Hrvatske nije registriran nijedan preparat za suzbijanje korova u hrenu. Posljednjih godina, otkako se hren uzgaja u nas makar i na ogranienim povrinama, steena su izvjesna iskustva i u naoj zemlji. Ipak, temeljitijih istraivanja bilo je samo u inozemstvu. Iskljuivo se uzgaja iz prijesadnica pa je i pre-em selektivnost lake postii.
Prije n i c a n j a ( p r e - e m e g e n c e ) k o n t a k t n o i translokacijski

GRAMOXONE^ REGLONE FORTE^ BASTA 15^ 3-5 l/ha, prije nicanja hrena na novozasadenoj povrini. Djeluju samo na ponikle jednogodinje korove. Viegodinje korove samo spri pa ponovno regeneriraju. ROUNDUP* i CIDOKOR'^ i dr., 3-10 l/ha, prije nicanja kulture. Suzbijaju jednogodinje korove u niim dozacijama, a viegodinje korove u viim dozacijama. Treba sprijeiti dodir preparata s kulturom. Navedeni preparati ne iskazuju rezidualno djelovanje. Ne suzbijaju korov koji e niknuti nakon tretiranja. Zbog toga je prije nicanja hrena i korova potrebno dodatno tretiranje nekim pre-emergence herbicidom.

Prije n i c a n j a (pre-emergence) r e z i d u a l n o

AFALON tekui* i dr. na osnovi linurona, 2-4 kg/ha. U tako povienim dozacijama djeluje, osim na jednogodinje irokolisne korove, i na jednogodinje uskolisne korove. SIMBAR*, 2,5 kg/lia, nakon sadnje a prije nicanja hrena. Jako je perzistentan. Suzbija mnogo jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korovskih vrsta. U tako visokim dozacijama rezidualno djelovanje potraje i godinu dana. Zbog toga treba biti oprezan pri sjetvi idue kulture. DACHTAL W 75*, 6-15 kg/ha. Suzbija velik broj jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korova. GOAL*, 2-5 l/ha. Primjenjuje se nakon sadnje a prije nicanja hrena. Iznikle e biljke otetiti. Suzbija velik broj irokolisnih korova i neke uskolisne korove. Nedovoljno je djelotvoran na korovne trave. Ne valja tretirati oslabljen nasad.

X n . LISNATO POVRE

Glavoike - Asteraceae: salata (Lactuca sativa), e n d i v i j a (Cichorium endivia), radi (Cichorium intibusvav. foliosum) Lobodnjae - Chenopodiaceae: pinat (Spinacia oleracea), blitva (Beta vulgaris ssp. vulgaris vdr. cicla), cikla (Beta vulgaris var. conditiva) O d o l j e n i - Valerianaceae: matovilac (Valerianella locusta)

KLJU ZA PREPOZNAVANJE TETOINJA tetnici salate

Izgrizeno korijenje, biljke venu, ute i propadaju Vrat korijena i prizemno lie izgrizle sive gusjenice gola tijela Lie izgrizle gusjenice tamnih uzduih pruga Na korijenju zadebljanja, guke, naroito pri uzgoju u zatvorenom prostoru Lie izbueno, sluzavi tragovi Lie izgrizle gusjenice tetnici u tlu sovice pozemljue uta kukuruzna sovica nematode korijenovih guka puevi lisne sovice

Na naliju lia sitni kukci, lie se kovra, uti i sui zelena breskvina u i druge ui Biljke zaostaju u rastu, na korijenu sitni ukasti kukci, pokriveni bjeliastom vunastom prevlakom Cvjetovi zapredeni i izgrizeni, ne donose sjeme korijenove ui salate salatin moljac

tetnici pinata i blitve

Pregrizen vrat korijena ili oteeno korijenje Pregrizena stabljika ili prizemno lie Biljke zakrljale, slab razvoj glavnog, a jai razvoj postranog sitnog korijenja Biljke krljaju, u vratu korijena bjelkaste liinke bez glave i nogu, duge do 7 mm Lie izgrizeno u obliku rupica Lie izgrizeno s rubova u obliku ureza Na Uu bjelkasti mjehuri s liinkama u njima List se kovra, uti i sui, na naliju kolonije sitnih kukaca U liu velike rupe, prisutne gusjenice U liu rupe raznog oblika, srebrnkasti tragovi sluzi injaci, rovac, grice sovice pozemljue repina nematoda korijenove muhe repin buha razliite pipe repina muha zelena breskvina u, crna bobova u i dr. lisne sovice puevi

Bolesti salate, e n d i v i j e i radia

P r o m j e n e na k o r i j e n u i k o r i j e n o v u vratu

Mlade biljke rue se i propadaju Biljka gubi turgor, na korijenovu vratu bijeli micelij Biljka gubi turgor, vene Na korijenovu vratu sivi maak
Promjene na listovima

polijeganje ponika bijela trule venue siva trule

Svijetlozelene, uglate pjege, s nalija lia prljavobijele micelarne nakupine Smee koncentrine pjege Tamnosmede do crne duguljaste pjege Pjege oko 5 mm promjera Rubno suenje lista i napadnuti dijelovi prekriveni sivom pauinastom prevlakom Pepeljaste nakupine na licu i naliju listova ute ili hrdaste nakupine na naliju lia, iz njih se trusi uti ili smei prah Rubna trule lista bez pojave sivog maka

plamenjaa koncentrina pjegavost smea pjegavost pjegavost lista siva plijesan pepelnica hrda bakterijska rubna trule

Polukrune trule zone promjera 1-2 cm na unutranjim listovima, bez pojave maka Mozaine promjene na listovima ili zadebljanje ila

bakterijska trule viroze

Bolesti pinata
Promjene u razdoblju nicanja

Mlade se biljke rue Biljke propadaju u stadiju od tri ili vie listova
Promjene na listovima

bolesti u razdoblju nicanja venue

ukaste pjege na listovima i ljubiasta prevlaka na naliju lista Male tamne pjege nepravilnog oblika na listovima Pjege sjajne, sivkaste, sa utim rubom arenilo ili kovranje listova

plamenjaa tamna pjegavost nekrotina prstenasta pjegavost virusne bolesti

Bolesti blitve
Promjene na listovima

ukaste pjege na listovima i ljubiasta prevlaka na naliju lista Crvenkasto smei pritii nalik nakupinama spora Sivosmede pjege s crvenkasto smeim rubom Nepravilno uglate sivosmede pjege Pepeljasta prevlaka Zonirane pjege na listu, trule korijenova vrata

plamenjaa hrda pjegavost lista siva pjegavost pepelnica prstenasta pjegavost

tetnici salate, endivije i radia

Lisne u i lisnatog p o v r a

Na lisnatom povru u nas su najee vrste: Aphis fabae, Aulachonum solani, Hyperomyzus lactucae, Nasonovia ribisnigri, Macrosiphum euphorbiae, Myzus persicae, Myzus ornatus, Pemphigus spp., Aphis gossypii.

O vrsti Aphis fahae vidjeti u poglavlju o mahunarkama. Osim izravnih teta, lisne ui na lisnatom povru, poglavito na salati i pinatu, prenose vane viruse. Korijenova u salate (Pemphigus bursarius) tetnik prezimi na topoli, s koje se krajem proljea seli na korijen salate, endivije i nekih korova. Ui su ukaste, prekrivene bjelkastom vunastom tvari. Siu korijenje te zbog toga zaostaje rast napadnutih biljaka. tete su vee za suna i topla vremena, koje pogoduje razvoju ui. Kemijsko suzbijanje rijetko je potrebno. U svijetu se katkada suzbija zalijevanjem insekticidima koji sadre piriraikarb

Sl. 194. Korijenova lisna usna korijenu salate

Salatin moljac (Eucosma /Semasia/ conterminana) Cr\^enkasti leptiri toga tetnika ima raspon krila oko 18 mm. Leti za vrijeme tvorbe cvjetnih pupova, na koje odlae jaja. Crvenkasta gusjenica prodire u cvijet, zapreda se i izgriza ga. Prezimi u tlu. Napadnuti cvjetovi ne donose sjeme pa tete nastaju samo na sjemenskom usjevu. Ne suzbija se, ali je mogua primjena insekticida u vrijeme pojave cvjetnih pupova. Ostali tetnici Salatu i druge povrtne glavoike napadaju i tetnici koji ive u tlu, sovice p o z e m l j u e , uta k u k u r u z n a sovica, n e m a t o d e k o r i j e n o v i h kvrica i p u e v i opisani u poglavlju VIII., lisne sovice opisane u poglavlju XI. te zelena breskvina u i druge lisne ui. Osobito su velike tete u zatvorenom prostoru. Te vrste povra napada i vie vrsta stjenica, m u h a m i n e r vrste Liriomyza huidobrensis, gusjenice vrste Arctia aja i neki drugi rjei tetnici. Endiviju oteuju tetnici u tlu, korijenova u salate i neke druge Si. 195. Puevi roda Arion lisne ui, lisne sovice te m u h e mi(snimio M. Maceljski) neri.

Veina tetnika salate i drugog lisnatog povra ne samo to oteuje napadnutu biljku, nego znatno snizuje trinu vrijednost. To se povre uope ne moe prodati, ak i kad je samo malo zaraeno lisnim uima ili malo oteeno od pueva i drugih tetnika. Budui da salate imaju kratku vegetaciju, treba biti naroito oprezan u izboru insekticida, da bi se udovoljilo njihovoj karenci. Protiv lisnih ui i drugih tetnika na liu treba upotrijebiti insekticide na osnovi diklorvosa, heptenofosa, malationa i neke piretroide. U zatvorenom prostoru mogu propisane karence za neke insekticide biti dulje nego na polju. Puevi se suzbijaju limacidima, a valja paziti da mamci ne dodu na biljke ve samo na tlo izmeu njih.

tetnici pinata i blitve

Repin buha

(Chaetocnema tibialis) Opis. Kukac je dug 1,5-2 mm, tamnozelen, metalna sjaja. Dobro skae i leti. U liu bui isprva sitne rupice, koje se kasnije poveaju. Vanost. Proiren je svuda u zemlji. Napada pinat, blitvu, eernu i stonu repu i korove iz porodice Chenopodiaceae. Najvee tete pravi kad u vrijeme nicanja vlada toplo i suho vrijeme. Oteeno lie ima manju uporabnu vrijednost, a i prirod je smanjen. Biologija i ekologija. Odrasli oblik prezimljuje u tlu na zatravljenim terenima. U rano proljee, obino koncem oujka ili poetkom travnja, izlazi iz tla te trai biljke kojima se hrani. Leti na temperaturi vioj od 20 Jaja odlae u tlo, a liinke ive preteno na korovskim biljkama te ne prave tete. Prezimjeli buhai ive sve do srpnja. Novi odrasli oblici javljaju se u polovici ljeta, i hrane se sve do povlaenja na prezimljenje. Vrsta ima jedno pokoljenje godinje. Zatita. Sve mjere koje pogoduju razvoju mladih biljaka smanjuju tete od buhaa. Treba unitavati korove iz porodice Chenopodiaceae. Valja izbjegavati uzgoj pinata i blitve blizu polja eerne ili stone repe. Ne treba ponavljati uzgoj u blizini prologodinjeg uzgoja. Za jaeg napada mogu se upotrijebiti insekticidi na osnovi malationa (Radotion E 50) ili neki piretroidi.
Pipe

(siva p i p a - Tanymecus palliatus, kukuruzna p i p a - T. dilaticollis, blitvina p i p a - Lixus junci i dr.) Opis. Pipe su kornjai vrsta tijela, glave izduene u rilo. Dugake su 7-12 mm. Najee izgrizaju lie s rubova, pravei duboke ureze. Pipe iz roda Lixtis izgrizaju lie i u obliku rupica, no glavne tete prave odlaganjem jaja u peteljke lista blitve, katkada i pinata, te u cvjetne stabljike (u sjemenskoj proizvodnji).

Liinke su bjelkaste ili ukaste boje, smee glave, bez nogu, ive unutar peteljke i cvjetne stabljike. Vanost. U svim podrujima uzgoja pinata i blitve opaene su pojedine vrste pipa. Blitvina pipa proirena je samo na obalnom podruju. Oteivanjem lia i buenjem peteljki blitve smanjuje vrijednost i oteava ili onemoguava prodaju i slabije zaraene blitve. SI. 196. Liinke blitvine pipe Zatita. Ne valja ponavljati uzgoj (snimio M. Maceljski) blitve ili pinata na istoj povrini, a po mogunosti niti u neposrednoj blizini njihova prologodinjeg uzgoja. Valja unititi ostatke biljaka nakon berbe lia. Treba izbjei svaku primjenu insekticida.
Repina m u h a

(Pegomya hetae, P. hyoscyami spinaciae) Opis. Na liu je uniten parenhim i nadignuta epiderma u obliku mjehuraste mine. U mini su bijele liinke bez glave i nogu. Jaja su dugoljasta, bijela, odloena u parovima na naliju. Vanost. Jedan od najvanijih tetnika pinata i blitve, jer svojom prisutnou iskljuuje mogunost upotrebe lia. tete su najvee u podrujima gdje je vrijeme vlano za poetnog razvoja tih vrsta biljaka. Biologija i ekologija. Prezimi kao kukuljica u tlu. U naem mediteranskom podruju javlja se ve od veljae, a u kontinentalnom podruju od travnja. Muha odlae jaja u skupinama po 2, 4 ili 6 jaja, na nalije lista. Nakon 3-5 dana izlaze liinke ako je vlanost zraka najmanje 70 % (optimalna je 90 %). One izgrizaju parenhim, pravei sve veu mjehurastu minu. Razvoj liinki traje 9SI. 197. Repina muha (prema "Bayer") 18 dana, dokle mina naraste na oko 10 cml to je list pinata ili blitve manji, teta je vea. Repina muha ima 3-5 pokoljenja godinje. Zatita. Valja izbjegavati est uzgoj pinata i blitve na istoj parceli ili u blizini prologodinjeg uzgoja. Treba unitavati korove iz porodice Chenopodiaceae. Agrotehnikim mjerama treba ubrzati razvoj pinata i blitve. Kemijsko je suzbijanje potrebno ako se na liu utvrde odloena jaja repine muhe, ako relativna vlaga zraka prelazi 70 %, a do berbe preostaje jo toliko vremena da mogu nastati tete. Upotrebljavaju se neki piretroidi uz strogo pridravanje propisane karence.

Repina n e m a t o d a

(Heterodera schachtii) Opis. Spolno zrele enke limunastog su oblika, duge od 0,50 do 1 mm, a iroke od 0,36 do 0,50 mm. One se ne kreu, miruju na jednom mjestu u korijenu ili na korijenu, imaju mlijeno bijelu kutikulu, koja posmedi nakon to enke uginu (cista). Mujaci su crvoliki i migratorni, dugi od 1,3 do 1,6 mm. U oba spola usna bodlja (stilet) duga je od 0,025 do 0,030 mm. Infektivne liinke drugog razvojnog stadija duge su od 0,40 do 0,60 mm. Vanost. Heterodera schachtii polifagna je vrsta, najtetnija za eernu repu, na kojoj je i prvi put otkrivena 1859. godine u Njemakoj (Halle). Danas je iroko rasprostranjena u svijetu (39 zemalja), u podrujima gdje se uzgaja eerna repa, pa tako i u Hrvatskoj. Osim eerne i stone repe dobri su domaini ove nematode oko 400 vrsta biljaka, nekoliko porodica Chenopodiaceae, Cruciferae i Poligonaceae, ukljuujui i korove. Od povra H. schachtii napada brokulu, ciklu, cvjetau, kelj, korabu, kupus, rotkvu, pinat i dr. Napadnute biljke zaostaju u rastu i razvoju, listovi su manji, svjetliji i ranije ute. Tijekom dana, na viim temperaturama, biljke venu, ali nou se oporave. Budui da je ova nematoda endoparazit u korijenu, glavni korijen prestaje rasti, a razvija se sekundarno korijenje plitko ispod povrine tla, pa korijen dobiva kratak i bujan izgled ("bradat"), a na njemu se nalaze brojne bijele enke odnosno smee ciste. Od jakog napada mjestimice propadaju biljke, pa se u polju zapaaju SI. 198. Glava r e p e n a p a d n u t a prazna mjesta, tzv. "pljeine", a prirodi su smarepinom nematodom njeni, ovisno o intenzitetu zaraze. Biologija i ekologija. Liinke drugog razvojnog stadija izlaze iz jaja pri povoljnim tempeaturama (15-20 ""C) i tada se ubue u korijen biljke domaina. Ishrana, presvlaenje i daljnji razvoj mujaka i enki obavlja se u tkivu korijena. Mujaci potom naputaju biljno tkivo, prelaze u tlo te pronalaze enke i oplode ih. Svaka enka moe odloiti unutar svoga tijela i jajne vreice od 200 do 600 jaja. Nakon prestanka ishrane enka ugine i transformira se u cistu. Jaja i liinke prvog stadija, unutar ciste, mogu ostati vitalni i do 9 godina. Ovisno o ekolokim imbenicima, napose o temperaturi, vlazi tla i prisutnosti biljke domaina, razvoj jednog pokoljenja moe trajati od 17 do 60 dana. Najkrai razvoj u 17 dana mogu je pri optimalnoj temperaturi od 21 do 27 U kontinentalnim klimatskim podrujima, pa tako i u Hrvatskoj, repina nematoda moe razviti dva pokoljenja godinje (prva u lipnju i srpnju, a druga u kolovozu i rujnu), a u toplijim podrujima ima i tri pokoljenja.

Zatita. Danas se suzbijanje repine nematode provodi sustavom integrirane zatite bilja. Trogodinji do etverogodinji plodored, uz obvezatno suzbijanje korova, uinkovit je nain suzbijanja repine nematode. U plodored treba uvrstiti biljke koje nisu dobri domaini te nematode, a to su lucerna, penica, jeam kukuruz, konoplja, grah, krumpir, luk, mrkva i dr. Ranijom sadnjom ili sjetvom, kada su temperature tla niske, a nematoda jo nije aktivna, znatno se smanjuju tete od H. schachtii. Fumigacija tla (dazomet, metan) takoer drastino smanjuje gustou populacije repine nematode u tlu, a prepoaiuje se da se provodi u rasadnicima zbog dobivanja zdravog, nezaraenog sadnog materijala. Ostali tetnici pinat i druge povrtne lobodnjae oteuju i tetnici u tlu, k o r i j e n o v e nematode, r e p i n a nematoda i k o r i j e n o v e m u h e (korijen), te sovice pozemIjue, lisne sovice, puevi, lisne ui, neke vrste titastih kornjaa i r e p i n moljac (lie). Budui da lie slui za ishranu, treba insekticide upotrebljavati osobito oprezno (vidjeti kod salate), vrlo rano i uz strogo pridravanje karence. Najbolje je izbjei njihovu primjenu preventivnim mjerama (irokom plodosmjenom, unitavanjem ostataka usjeva, mehanikim prikupljanjem, suzbijanjem polifagnih tetnika na prethodnim usjevima itd.).

Bolesti salate, endivije i radia

Gljivine i njima sUne bolesti
Polijeganje p o n i k a Polijeganje ponika mogu izazvati Rhizoctonia solani, Pythium spp., Fusarium oxysporum, Sderotinia spp. i dr. stanovnici tla. Zbog toga su vrlo vane osnovne preventivne mjere zatite koje su opisane kod krstaica. Thanatephorus cucumeris = Rhizoctonia solani Moe parazitirati na velikom broju domaina, izmeu inih na salati, radiu i endiviji. Simptomi. Budui da je R. stanovnik tla, moe napasti ponik i na taj nain izazvati polijeganje. Meutim, ona moe napasti i listove ve odraslih biljaka. Infekcija dolazi preko listova koji su u kontaktu sa zemljom, i tu nastane primarna infekcija. Na mjestu infekcije nastaju duguljaste pjege, koje su u poetku malene, prozirne, a kasnije se ire, zahvaaju peteljku i glavnu ilu. Oteeno mjesto na endiviji ima tamnosmedu boju, a na salati svijetlosmedu, gotovo pro-

zirnu. Venue, a zatim suenje vanjskih listova, prvi je uoljivi simptom bolesti. Na kraju se itava glavica sui, poprimajui smeu, a zatim crnu boju. Na zaraenim dijelovima biljke nastaju plosnati smei sklerociji. Stabljika je neto otpornija pa je ona zadnja napadnuta. Na napadnute organe vrlo se esto naseljavaju bakterije, koje izazivaju trulei dajui sluzast izgled glavici.
Biologija. Opisana je kod krstaica.

Zatita. Tretiranje sjemena prva je zatitna mjera. Valja potivati plodored. U zatienom prostoru treba sterilizirati tlo. Ako se opazi napad, potrebno je ukloniti zaraene biljke. Zaraza se moe smanjiti zalijevanjem biljaka fungicidima koji sadre karbendazim* (Bavistin, Chromozim, Zino lOOg/100 1). Pythiiim spp.
Nekoliko vrsta roda Pythium moe napasti mlade biljke, uzrokujui polijeganje. Biologija. Opisana je kod krstaica.

Zatita. Vrste Pythium obino nisu problem na dobro pripremljenom tlu. Za razvoj tih parazita potrebna je voda pa je odvodnja suvine vode vaan nain zatite. Termikom ili kemijskom sterilizacijom tla suzbijamo vrste toga roda. Zalijevanjem biljaka i tla fungicidima Avi, Topic, Aliette ili Previcur (propamokarb)* postie se zadovoljavajua zatita.
Bijela trule

(Sderotinia spp.) Bijelu trule uzrokuju dvije vrste roda Sderotinia, i to: 5. minor \ S. sderotiorum. Bolest se esto javlja u uzgoju pod staklom i plastikom. Moe izazvati tete u proizvodnji na otvorenom ako se ne potuje plodored. U proizvodnji sjemena tete su uestalije. Simptomi. Zaraza nastaje u zoni korijenova vrata. Na mjestu prodora parazita u korijen nastaje mekana trule. Zbog toga itava glavica gubi turgor i vene. Ako se takva glavica salate ili endivije pokua dignuti, opazit e se da se ona lako odvaja od korijena, koji ostaje u zemlji. Na onom dijelu glavice koji je okrenut prema zemlji moe se si. 199. Bijela trule na salati vidjeti poput vate bijeli micelij, unutar (snimio B. Cvjetkovi) kojega se razabiru sklerociji. Oni su nepravilna oblika, i najee duguljasti, u poetku sivi i mekani, a kasnije pocrne. Trule korijenova vrata nastaje u svim stadijima razvoja salate, ali najvei broj biljaka napadnut je pred tehnoloku zriobu.

Biologija. Oba uzronika imaju isti ciklus razvoja, ali minor 'wva sklerocije velike 0,5-2 mm, a sclerotiorum duguljaste i plosnate sklerocije, velike 3-9 mm. Osim po sklerocijima te dvije vrste razlikuju se na osnovi broja apotecija na sklerociju, dimenzije apotecija, askusa i askospora. U obliku sklerocija oba parazita mogu preivjeti dugi niz godina u tlu. Na sklerociju se formiraju apoteciji, koji u sebi sadre askuse s askosporama. Iz askusa se oslobaaju askospore, koje inficiraju biljne organe. Meutim, na sklerociju se moe razviti micelij koji moe inficirati biljku domaina. Gljiva moe preivjeti odredeno razdoblje u obliku micelija kao saprofit i u povoljnom trenutku zaraziti zdravu biljku. Obje vrste vole lagana, dobro prozraena tla, u kojim se ne nakuplja suvina voda. Viak vode i nakupljanje veih koliina CO^u tlu, utjee da se SderotiniavrsK slabije razvijaju.

Zatita. Treba provoditi mjere koje smanjuju infektivni potencijal parazita. Plodored je najvanija preventivna mjera. Zaraene biljke treba iznijeti iz usjeva, pazei da se sklerociji ne raspu po du. Nakon svake berbe treba pokupiti otpalo lie, jer se na njemu razvija micelij i stvaraju sklerociji, to poveava infektivni potencijal. Kemijska sterilizacija daje djelominu zatitu, jer pripravci nisu dovoljno uinkoviti na sklerocije. Ispravno provedena sterilizacija vodenom parom daje najbolje rezultate. Tijekom vegetacije moe se prskati fungicidima. Tretirati treba odmah nakon sjetve, a prije nicanja, drugo tretiranje treba obaviti kada se razvije 4-5 listova, a posljednje tretiranje obavlja se u poetku svijanja glavice. Za prv^a dva tretiranja treba uzeti manje doze, jer bi se mogla pojaviti fitotoksinost. Od fungicida mogu se primjeniti: Ronilan (vinklozolin) i Kidan, Lupo (iprodion).
Venue

Venue ve odraslih biljaka moe izazvati nekoliko patogenih organizama. Nekoliko PythiumyvsVd moe izazvati venue, pale lista ili trule korijena. U nas je naen Pythium tracheiphilum. On izaziva promjene pred tehnoloku zriobu, i to u kasnih salata. Biljke zaostaju u rastu uz promjene na vanjskim listovima. Listovi dobiju crvenkastu boju po rubovima, gube turgor, a zatim venu. Na uzdunom presjeku korijena vidi se posmedenje u zoni sredinjeg cilindra. Zaraza najee potjee od korijenova vrha, koji postaje smed. Zabiljeeni su sluajevi parazitizma na artioki. Venue moe izazvati i Verticillium dahliae. Prvi simptom vidi se ve u stadiju rozete, kada se vanjski listovi objese, dodirivajui tlo. Kada se formira glavica, vanjski listovi ute, venu, ali ostaju visjeti na biljci. Na njima se u zoni glavnih ila, neposredno prije nego se list potpuno osui, mogu formirati mikrosklerociji. Fusarium oxysporum f. sp. lactucum moe izazvati venue klijanaca. U odraslih biljka listovi ute i najee na jednoj strani glavice. Poutjeli listovi na vrhu nekrotiziraju, uz prethodno posmedenje glavnih ila. Neke biljke zaostaju u rastu ili ne formiraju glavicu. Najee zaraene biljke uvenu. Na uzdunom presjeku korijena boja se mijenja u crvenkasto smeu, a provodni snopovi postaju tamnosmei. Zatita. Za suzbijanje uzronika venua preporuuje se plodored, a u zatienim prostorima sterilizacija da.

Plamenjaa

(Bremia lactucae) Simptomi. Plamenjaa napada salatu, endiviju i radi. Biljke su osjetljive u svim razvojnim stadijima. Kotiledoni, kao i prvi pravi listovi, mogu biti potpuno prekriveni konidioforima i konidijama. Od napada venu tek iznikle biljke. Oteenja na razvijenim listovima razliite su veliine, uglata oblika, jer su omeene jaim ilama lista. Ta su mjesta u poetku svijetlozelena do uta. Na starijim listovima oteenja postaju klorotina, zatim potamne ili tkivo lista postaje tanje, suho i prozirno. Na listovima se javlja nekoliko tipova simptoma, koje moemo svrstati u nekoliko skupina: 1. - tipine lezije sa sporulacijom na donjoj strani lista; 2. difuzne lezije vidljive s obje strane lista; 3. - iroke lezije; 4. - male uglate nekrotske ozljede, i 5. - ozljede sa sporulacijom na licu i naliju lista. Razliiti tipovi simptoma javljaju se zbog razliite osjetljivosti pojedinih vrsta i hibrida, kao i zbog razlika u klimatskim uvjetima u doba pojave i irenja bolesti. Sjemenjaicama mogu biti napadnuti cvjetna stapka i brakteje. Jak napad na cvjetnu stapku smanjuje urod i kvalitetu sjemena. Zaraza moe biti i sistemina. Sistemino zaraene biljke obino su nie. Pred zatvaranje glavice u takvim sluajevima pojave se tamnosmede pjege u pazucu listova.
Biologija. Izvori primarnih infekcija mogu potjecali od: 1. oospora u zaraenim biljnim ostacima; 2. susjednog zaraenog usjeva; 3. samoniklih vrsta roda Lactuca; 4. kontaminiranog sjemena. U ivotnom ciklusu poznat je i stadij oogonija i anteridija, koji nastaje kad se susretnu miceliji dvaju kompatibilnih izolata (BI i B2). Kao produkt spajanja anteridija i oogonija nastaju oospore, s pomou kojih se gljiva prenosi iz godine u godinu. Neki izolati stvaraju samostalno oospore, to znai da su homotalini, ali veina je izolata heterotalina. Oospore rjee nastaju na salati nego na drugim domainima. Ako se nakon berbe salate ili endivije odmah sadi nova salata ili endivija, to se esto dogada u zatienim prostorima, moe i micelij u listovima biti izvor nove zaraze. B. lactucae parazitira i na samoniklim vrstama iz porodice glavoika (Cynara, Lactuca), pa i one mogu biti izvor zaraze, ali samo unutar istog roda. Prijenos sjemenom od male je vanosti, jer se zaraza sjemena izraava u promilima. Osim toga, sjeme se obino tretira fungicidima. Sekundarne zaraze potjeu od konidija, nastalih na listovima, zaraenih biljka. Konidije nastaju na dihotomno razgranatim konidioforima, koji zavravaju proirenjem, nalik na dlan s prstima, s pet-est sterigma, na kojima se nalaze konidije. Konidije nastaju nou, a oslobaaju se ujutro pri relativnoj vlazi izmeu 50 i 90 % i temperaturi izmeu 18 i 20 C. Kontinuirano svjetlo zaustavlja proces oslobaanja konidija pa se najvei broj konidija oslobodi prije podne. S pomou konidija zaraza se iri tijekom vegetacije sa zaraenih listova na zdrave listove, odnosno s oboljelih biljaka na zdrave biljke. Konidije klijaju od 2 C do 28-31 a optimalna je temperatura 10 ako se konidije nalaze u kapi voe. Za samo 2-3 sata, u optimalnim uvjetima, hifa probija kutikulu encimatskim i mehanikim putem i ulazi u stanice epiderme. Inkubacija traje 4-7 dana na temperaturi 20-22 a na 6 inkubacija traje 24-34 dana, to ovisi o vrsti, kultivaru, kolebanjima temperatura.

Zatita. Selekcija na otpornost u tog parazita nije dala potpuni uspjeh, jer gljiva stvara brojne patotipove. Teoretski moe stvoriti 2048 patotipova, to oteava selekciju. Ipak postoje relativno otporni hibridi na najuestalije patotiove: Amox, Asterix, Brigade, Brogan, Clarion, Crosby, Fatima, Manuela, Matilda, Pentared, Tatiana, Valeska i drugi. Praktine mjere suzbijanja svode se na uklanjanje zaraenih biljnih ostataka. Zaraeni biljni ostaci ne smiju se ostaviti u stakleniku niti zaoravati, jer se preko njih prenosi zaraza. Pri umjetnom kienju treba nastojati da u jutarnjim satima lie ne bude vlano, da se ne bi stvorili uvjete za infekcije. Pored svih mjera esto je potrebna i kemijska zatita. U nas su registrirani fungicidi Aliette, Avi, Topic i Euparen muki.
K o n c e n t r i n a p j e g a v o s t lista

(Alternaria cichorii) Simptomi. Parazit se javlja u uzgoju u polju, na salati, endiviji i radiu. Na vanjskim listovima rozete nastaju ovalne produene pjege, unutar kojih se razabire nekoliko prstenova. Pjege su smee, neravnog ruba. Ako na istom listu nastane vie pjega, a povoljne klimatske prilike za razvoj parazita traju dulje, pjege se poveavaju i sjedinjuju i zbog toga list nepravilno raste i uti. Zbog svega toga propada vei dio listova u rozeti. Sline simptome na salati uzrokuje i Stemphylium hotfjosum f. lactucum, kojemu se svreni stadij Pleospora herbarum rijetko javlja. Prstenaste pjege obino su neto manje (2-3 mm) i tamnije od pjega koje uzrokuje Alternaria. Obje bolesti javljaju se ee na sjemenjaicama.
Biologija. Oba se spomenuta parazita prenose sjemenom i zaraenim biljnim ostacima. Zaraze gljivom Alternaria c/c/7on/nastaju na 10 do 13 a razvoju parazita pogoduje kino razdoblje.

Zatita. Protiv tih parazita moe se provoditi zatita primjenom fungicida na osnovi iprodiona (Kidan, Lupo) Euparen Multi.
Smea p j e g a v o s t

(Microdochiumpanattonianum

syn.

Marssoninapanattoniana)

Simptomi. Parazit dolazi na endiviji, salati, a rjee na radiu. Bolest se najprije javlja na starim listovima, prelazei postupno na unutranje listove rozete. List moe biti napadnut na bilo kojem mjestu, ali najee zaraza nastaje na glavnoj ili ili u njegovoj blizini. Na mjestu zaraze nastaju vodenaste zone, koje poprimaju utu, zatim svijetlosmedu boju, a okruene su tamnijim rubom. Ozljede u poetku imaju ovalan oblik promjera oko 2-3 mm, ali budui da se ire do ile, postaju uglate. Na glavnoj ili pjege su eliptine (2,5 x 4-5 mm). esto se na zaraene listove za kinog vremena nasele razni saprofiti, pa itav list istrune. Za jakog napada, kad je boleu zahvaen vei broj listova, itava biljka zaostaje u rastu. Smea pjegavost javlja se i na sjemenjaicama, na kojima osim listova napada i cvjetne izboje.

Biologija. Parazit se prenosi sjemenom. Kako sjeme stari, tako pada postotak zaraze u sjemenu, pa takav nain prenoenja ima manju vanost. Ako nema ivog domaina, gljiva preivljava u zaraenim biljnim ostacima ili kao mikrosklerociji u du. Na mikrosklerocijima u vlanom ambijentu nastaju hife ili konidiofori s konidijama, koje obave infekciju. Za infekcije je potrebna kia, umjetna kia ili visoka relativna vlaga. Pri 20 C dovoljno je 2-4 sata vlaenja lista za nastanak infekcije. Parazit ulazi u list direktnom penetracijom ili kroz puci. Nakon zaraze lista formiraju se acervuli, koji nastaju ispod epiderme. Epiderma puca, a iz acervula se oslobactaju spore, koje kiom, umjetnom kiom ili vjetrom prenose zarazu. Za razvoj parazita najpogodnija je temperatura 20 Tada razdoblje inkubacije traje 4 dana. Na temperaturama viim od 28 C spore ne klijaju.

Zatita. Za zatitu se prepoaiuju dvogodinji piodored, unitavanje zaraenih biljnih ostataka i samoniklih biljaka u okolici usjeva. Treba smanjiti, koliko je mogue, vlaenje lia. Kada su uvjeti za razvoj parazita uestalo povoljni, potrebno je primijeniti sredstva za zatitu bilja. Djelotvorni su fungicidi na osnovi mankozeba* (Dithan M-45, Star, Pinozeb, Crittox MZ) i azoksistrobin* (Quadris).
Siva p l i j e s a n

(BoUytis cinerea) Ta gljiva moe parazitirati na salati, endiviji i radiu u svim stadijima razvoja, od sjetve do berbe, a i nakon toga u transportu i u uskladitenju. U uzgoju pod staklom i plastikom moe izazvati vee tete. Simptomi. Kad se zarazi ponik, mlade biljke mogu polijegati. Prvi nagovjetaj zaraze starijih biljaka jest vodenasta tamna zona na bazi stabljike ili lista. Pjega postaje klorotina i uskoro se zaraeno mjesto presvue sivim micelijem. Ako je napadnuta zona korijenova vrata, moe itava biljka propasti. Ipak su najee napadnuti listovi. esto zaraza poinje s dijela lista koji je prije toga bio oteen. Za vlanog vremena bolest se iri u unutranjosti glavica, uzrokujui trule listova, koji se presvuku sivim micelijem. Ako nakon povoljnog razdoblja za razvoj bolesti nastupi suho razdoblje, napadnuti se dijelovi lista sue, poprimajui svijetlosmedu boju, a na osuenom dijelu tkiva nastaju crni sklerociji.
Biologija. Budui da Botrytis cinerea ivi i kao saprofit na odumrlim biljnim ostacima, konidija ima svuda i mogu izazvati zarazu im nastanu pogodni uvjeti. Za zaraze je

SI. 200. Siva plijesan na salati (snimio B. Cvjetkovi)

potrebna relativna vlaga vea od 85 % . Temperatura je manje vana jer se Botiytis cinerea razvija od 0 do 35 Botiytis prenosi sjemenom u obliku micelija ili sklerocija, koji dospiju medu sjeme. Budui da se za sjetvu esto uzima pilirano sjeme, takav prijenos ima manju vanost. Botiytis cinerea nazivamo skupinu morfoloki gotovo identinih konidijskih stadija, pa je moda ispravnije govoriti o skupini Botiytis cinerea. Na molekularnoj razini postoje razlike pa su izdvojeni pojedini tipovi transpoza i vakuma. Unutar vraste B. cinerea neke jedinke mogu zaraziti velik broj domaina, a druge su specijalizirane za pojedinu biljnu vrstu. Savreni stadij (Botiyotinici fuckeliana) stvaraju samo kompatibilne jedinke. Pri tome sklerociji imaju ulogu majke, a mikrokonidije ulogu oca. Nakon spajanja na sklerociju nastaju apoteciji.

Zatita. Upravo zbog toga to je parazit prisutan posvuda, potrebno je paziti na uvjete koji su potrebni za infekcije, najvaniji je uvjet relativna vlaga. U uzgoju pod staklom i plastikom mogu se korigirati ti uvjeti provjetravanjem i zagrijavanjem zatienog prostora. Suzbija se istim fungicidima kojima se suzbija bijela trule salate.
Pepelnica

(Eiysiphe cichoraceanim f. sp. cichorii) Ta gljiva parazitira na radiu, endiviji i salati. Na radiu dolazi povremeno, a vrlo rijetko na endiviji i salati. Simptomi. U radia lice i nalije lista izgleda kao da je posuto sivkasto bijelim prahom. Nalije lista jae je napadnuto nego lice. Obino su jae napadnuti vanjski listovi rozete. Pojava prakastih nakupina jae je izraena u okolici glavnog nerva. Mogu biti napadnuti i listovi u unutranjosti rozete, ali to obino biva kada postanu zeleni. Jako napadnuti listovi gube sjaj i savijaju se, a na mjestima napada nastaje nekroza.
Biologija. Parazit prezimljuje u obliku kleistotecija. Pri temperaturi izmeu 15-22 C, nakon to se navlae, kleistoteciji pucaju, oslobaajui askuse s askosporama, koje mogu inficirati radi, endiviju, ali i samonikle Lactnca, Cichorinm vrste. Spomenute samonikle vrste mogu biti u proljee izvor infekcija. Prakaste nakupine na listovima potjeu od oidija, koje raznose zarazu od biljke na biljku. Za klijanje oidija, rast infektivne hife i micelija najpovoljnija je temperatura od oko 18 C. Na toj temperaturi i u relativnoj vlazi od 95-98 % oidije klijaju u najveem postotku, pa su to najpogodniji uvjeti za zaraze. Minimalne temperature na kojima moe nastati zaraza kreu se od 6 do 10 Pred kraj vegetacije unutar prakastih nakupina formiraju se kleistoteciji.

Zatita. Poznato je da sve sorte nisu jednako osjetljive. Osjetljiva je sorta radia Rosso di Verona. Opaena je izvjesna otpornost u endivije s visokim osmotskim pritiskom u stanicama. Osjetljivije su biljke koje rastu u sjeni. Zatita se moe provoditi primjenom fungicida na osnovi sumpora, uz mjere opreza zbog mogue fitotoksinosti kod visokih temperatura.

Hrda salate

(Puccinia opizii) Na gornjoj strani lia nastaju ukaste, male, sjajne tokice, spermagoniji. Na naliju lista na istom mjestu pojavljuju se ute pustule, koje se raspucaju, a iz njih se rasijavaju ecidiospore u obliku utog praha. P. opiziiheterecijska je hrda, tj. treba dva domaina da bi mogla imati pun ivotni ciklus. Stadij ecidije Aecidiiim lactucae r azvi ja se na vrstama roda Lactuca, Sonchus, Crepis, a teleutostadij na au (CarexJ. Hrda e n d i v i j e i radia (Puccinia hieracii f. sp. cichorii) Napada listove radia i endivije, ali javlja se i na stabljici radia. Na listovima nastaju male okrugle nakupine (uredosomsi) hrdaste boje, koje kasnije postaju tamnosmede i crne. Na stabljici radia javlja se preteno teleutostadij, s tamnosmedim sorusima. Sline simptome izaziva i Puccinia endiviae, koja se morfoloki razlikuje samo u duljini drka teleutospora, pa se dri sinonimnim nazivom. Zatita. Hrde se javljaju najee u jesen pa tada treba obratiti pozornost na njihovo suzbijanje. U nekim zemljama primjenjuju se Dithane M-45 (mankozeb)* azoksistrobin* (Quadris). Pjegavosti lista (Septoria lactucae) Promjene nastaju na starijim listovima u obliku malih okruglih pjega, veliine do 5 mm. Tkivo unutar pjega sui se, poprimajui svijetlosmedu boju, a vanjski je rub tamnosmed. Unutar pjega nastaju male crne kuglice, piknidi. Osueni dio u nekim situacijama moe ispasti pa na listu ostanu rupe. Kako bolest napreduje, tako se i pjege ire i spajaju pa to zavrava kompletnim suenjem lista. Na sjemenjaicama napadnuta je cvjetna stapka i lapovi. Izazvala je tete na zaraenoj divljoj salati (L. serriola) u kinim godinama u proizvodnji sjemena u Istri. Iz vegetacije u vegetaciju prenosi se sjemenom, biljnim ostacima. Moe prezimiti u toplim krajevima. Na sjemenskim usjevima dobru djelotvornost pokazali su fungicidi na osnovi karbendazima* (Bavistin, Chromozin, Zino).
Bakterijske bolesti
Na vrstama iz porodice glavoika parazitira nekoliko bakterija. Navodimo one koje izazivaju vee tete. Na endiviji, salati i radiu parazitiraju Pseudomonas

marginalispv. marginalis i Pseudomonas cichorii, a na salati Pseudomonas viridilivi de iXanthomonas campestrispv. vitians.
Bakterijska r u b n a trule

(Pseudomonas marginalis pv. marginalis)

Na rubovima vanjskih listova rozete nastaju uske tamne vodenaste pjege. Bolest se ne mora manifestirati uvijek na najstarijim listovima, ali obino su uvijek

napadnuti listovi iste dobi. Provodni su snopovi tamni u zoni nastalih oteenja i oko njih. Kad vlano razdoblje dulje potraje, bolest se moe proiriti ne samo na do tada zaraene listove, nego prelazi na stabljiku koja trune. U takvim sluajevima itava biljka propada. Meutim, ako nastupi dulje suno razdoblje nakon pojave simptoma, napadnuto se mjesto sui, a zahvaeni dio lista podsjea na pergamentni papir.
Bakterijska trule u n u t r a n j i h listova

(Pseudomonas

cichorii)

Obino se simptomi javljaju na unutranjim listovima rozete u obliku sitnih smeih pjega, koje postupno postaju sve vee, dosiui 1-2 cm promjera. Ozljede mogu nastati na rubu lista i izmeu glavnih ila, ovisno o tome na kojem je mjestu nastala zaraza. Rubne se ozljede ire polukruno i simetrine su, a mogu obuhvatiti vei dio lista. Kad napad pone, ozljede su smee, bez promjene konzistencije, ali kasnije postaju tamne i mekane.
Bakterijska trule listova i stabljike

(Xanthomonas

campestrispv.

vitians)

Prvi simptomi na potpuno razvijenim listovima jesu malene (do 3 mm) uglate vodenaste pjege. Pjege postaju vee, smee do crne, obrubljene veim ilama. U nastavku bolesti sui se dio lista ili itav list koji poprima konzistenciju pergamentnog papira. Samo u vrlo povoljnim uvjetima parazit prelazi na listove u unutranjosti glavice ili na korijen. U takvim sluajevima rast zastaje, a trule se moe proiriti na itavLi biljku. Zaraene biljke u procesu transporta protrunu zbog invazije mikroorganizama truljenja. U sjemenske salate u kinim godinama osim listova mogu biti napadnuti i cvjetovi. Na lapovima nastaju tamnosmee nekroze, a sjeme dobiveno od takvih biljaka zaraeno je. Biljke dobivene iz zaraenog sjemena propadaju. Zatita od bakterija. Fungicidi na osnovi bakra (Champion, Champ F2) pokazuju izvjesno djelovanje na bakterije. Neke soite podnose bakar, a potrebno je provjeriti kako novo uvedene sorte podnose fungicide na osnovi bakra. Upravo stoga to se te bolesti teko suzbijaju treba paziti na druge mogunosti zatite, upotrebu zdravog sjemena, uvoenje plodoreda, spaljivanje zaraenih biljnih ostataka. Treba izbjegavati sjetvu u podrujima s visokom vlagom. Na osjetljive sorte nije uputno primjenjivati umjetnu kiu.
Virusne bolesti Virus m o z a i k a salate

(Lettuce Mosaic Virus) Prvi znak zaraze jest prosvjetljavanje ila, a vrni listovi nekih sorti imaju staklast sjaj. Kasnije se pojavljuje mozaik na listovima. U zimskim mjesecima mo-

gu nastati male nekroze na listovima. Ako se zaraza pojavi rano, unutranje je lie krljavo i zbijeno, a glavice se ne formiraju. Virus se prenosi sjemenom i lisnim uima na neperzistentan nain. Sjeme dobiveno od zaraenih biljaka sadri 1-15 % zaraenih sjemenki. U prenoenju virusa iz jedne vegetacije u drugu sudjeluju i druge vrste iz porodice glavoika, naroito cvijea (cinia, astra, cineraria), koje rastu u neposrednoj blizini. Potrebno je sijati provjereno zdravo sjeme salate. Lisne ui, vektore treba suzbijati. Ako se spaze pojedine zaraene biljke, treba ih ukloniti iz nasada. Danas ima relativno otpornih hibrida, kao to su Asterix, Bacio i cirugi.
Virus m o z a i k a krastvca

(CucumberMosaic Virus) Salata je jedan od brojnih domaina toga virusa. On izaziva male nekroze du ila lista, a zatim mozaik, pa po tome podsjea na simptome virusa mozaika salate. Zbog toga ih je teko razlikovati prema simptomima. Zaraene biljke zaostaju u rastu. Poznati su sluajevi istovremene zaraze virusom mozaika salate i virusom mozaika krastavca. Tada biljke ostaju patuljaste, s izraenim klorozama i nekrozama na liu. Taj se virus ne prenosi sjemenom, ali prenosi se neperzistentno lisnim uima. Potrebno je u usjevu unititi pojedinane zaraene biljke da bi se smanjio izvor zaraze. Lisne ui treba suzbijati u usjevu, ali to je jo vanije, oko nasada na korovima, koji takoer mogu biti zaraeni i biti izvor zaraze.
Virus z a d e b l j a n j a ila salate

(Big Vein Virus) Virus napada salatu i endiviju. Bolest se manifestira ve na mladim biljkama, ali simptomi su uoljiviji na razvijenim biljkama. Plojka izbjeljuje u zoni oko nerava. ile lista abnormalno su zadebljale. Virus koji uzrokuje te promjene prenosi gljiva Olpidium hrassicae. Ona je stanovnik tla, a ivi i na korijenu drugih biljaka, odakle moe prenijeti zarazu na salatu. Budui da je za razvoj prenosilaca (O. hrassicae) potrebna voda, treba izbjegavati obilno zalijevanje. Sterilizacijom ili dezinfekcijom tla unitava se vektor pa nema zaraza. si. 201. Virus zadebljanja ila salate (snimio B. Cvjetkovi)

Bolesti pinata
Gljivine i n j i m a sline bolesti Bolesti u r a z d o b l j u k l i j a n j a i n i c a n j a

U razdoblju klijanja i nicanja pinat napadaju gljive iz tla. Medu njima najee se spominju Pytbium spp., Phytophthora spp., Phoma sp. i Rhizoctonia solani. Misli se da pinat najee parazitira P. dehaijanum. Meutim, osim spomenute vrste, na pinatu su registrirane i druge Pythium vrste i Phytophthora ayptogea. Svi predstavnici roda Pythium i Phytophthora zahtijevaju obilje vode u tlu da bi nastala zaraza. Na hladnim i vlanim tlima klicu moe napasti Pythium ili Phytophthora, i tada biljke ne niknu. U razdoblju nicanja Pythium spp. izazivaju djelominu nekrozu korijenova vrata. Tu nastaje tipina vodenasta pjega, a kao posljedica, biljke poute i polijeu. Slian je simptom i u Phytophthore. Kao i u drugih domaina, R. solani uzrokuje tipinu trule korijenova vrata. Phoma betae moze izazvati naglo venue ponika. Stabljika poleglih biljaka ima staklastu smeu boju. Zatita. Svi uvjeti koji pogoduju brzom nicanju, dre se ujedno i zatitom od bolesti. to je razdoblje nicanja dulje, to je i mogunost infekcije vea, pa se zbog toga ne preporuuje sijati duboko, a ni u rano proljee, kad jo temperature za klijanje nisu optimalne. Prepoaiuje se tretirati sjeme fungicidima na osnovi TMTD i ne zalijevati preobilno. Venue pinata (Fusarium oxysporum f. sp. spinaceae) Simptomi. Taj parazit napada pinat nakon formiranja treeg lista, pa do pune zrelosti. Simptomi se najprije oituju na vanjskim listovima rozete. Vanjski listovi postupno gube zelenu boju i turgor, postaju uti. Ako je vrijeme suho i toplo, simptomi su oitiji. Postupno svi listovi ute i gube turgor, a biljka tada vene. Parazit napada korijenove dlaice, postrano korijenje, a nakon toga i glavni korijen. Kad je vei dio postranog korijenja napadnut, postaju vidljivi prvi simptomi na listovima. Napadnute korijenove dlaice postaju tamne, a na presjeku glavnog korijena vide se tamna mjesta u zoni provodnih snopova. Venue mogu izazvati i Venicillium vrste. Zatita. Kao mjere zatite preporuuju se plodored i unitavanje zaraenih biljnih ostataka. Na malim povrinama moe se provoditi kemijska (dazomet) ili toplinska (solarizacija) sterilizacija tla.
Plamenjaa pinata

(Peronospora farinosa f. sp. spinaciae, syn. P. ejfusa, P. spinaciae ) U sklopu osnovne vrste P. farinosa izdvojene su specijalizirane formae P. farinosa f. sp. betaei P. farinosa f. sp. spinaciae. Unato tome, neki taksonomi

plamenjau na pinatu dre posebnom vrstom, rabei u naslovu spomenute nazive. Simptomi. Na tek izniklim biljkama napad moe biti opasan, jer tada mogu biti napadnuti kotiledoni. U takvim sluajevima mlade biljke najee uginu. Na gornjoj strani zaraenih listova vide se ukaste pjege raznih dimenzija i oblika. Na naliju lista, ispod pjega, rasi. 202. Plamenjaa pinata (snimio: zvija se sivoljubiasta prevlaka, koja poB. Cv jetko vic) tjee od konidiofora i konidija. Jako napadnuti listovi postaju mjehurasti, uvijaju se, kk:)rotini su, na kraju se sue i otpadaju. Sjemenjaicama moe biti napadnuta cvjetna stapka i sjeme.
Biologija. Konidije nastale na konidioforima na naliju lista raznose zarazu tijekom vegetacije. Nakon otpadanja zaraenih listova u njima se formiraju oospore i s pomou njih preivljava razdoblje bez domaina. Osim tog naina, gljiva se prenosi iz jedne vegetacije u drugu, u sjemenu, u obliku micelija ili na sjemenu kao oospore. Meutim, u toplim krajevima za vrijeme blagih zima, gljiva moe preivjeti na zaraenim biljkama u polju (to je zapaeno u Istri). Da bi nastala infekcija, uz odgovarajue temperature potrebno je da list bude vlaan. Optimalna temperatura za klijanje konidija jest oko 8 premda one mogu klijati od 3 do 30 C. Sekundarne zaraze mogu se ostvariti izmeu 8 i 18 uz relativnu vlagu barem 70 %, premda je optimalna vlaga iznad 85 %. Parazit stvara fizioloke rase pa je zbog toga selekcija rezistentnih kultivara oteana.

Zatita. Mjere suzbijanja sastoje se od prostorne i vremenske izmjene usjeva, da bi se eliminirao izvor zaraze koji potjee od zaraenih biljnih ostataka. Usjev ne smije biti pregust, da se ne stvara visoka zrana vlaga. Sijanje zdravog ili tretiranog sjemena vana je mjera u suzbijanju bolesti. Stare su sorte vie ili manje osjetljive prema plamenjai, ali danas ima nekoliko selekcija koje su relativno rezistentne na plamenjau, npr. Spanda, Spokane, Springer. U nekim zemljama primjenjuju se fenilamidi*, fosetil. Al* ili fungicidi na osnovi bakra, uz oprez zbog mogue fitotoksinosti. Antraknoza (Colletotrichum dematium f. sp. spinaciae) Simptomi. Parazit na listovima uzrokuje pojavu nekrotinih pjega raznih dimenzija. U poetku su te pjege malene, 2-5 mm, ali postupno se ire i povezuju. Unutranjost pjege poprima vodenast izgled sivkaste boje, a dio lista oko pjege ima ukastu boju. Unutar pjega razabiru se plodna tijela (acerv^ili) crne boje. Biljkama dobivenim iz zaraenog sjemena potamne korjenii i biljke odumiru. Bolest moe biti naroito tetna na sjemenjaicama. Na zaraenim sjemenjaicama formiraju se eliptine pjege s acervulima na cvjetnim stapkama. Od zaraenih biljaka dobije se zaraeno sjeme.

Biologija. Gljiva se prenosi zaraenim sjemenom, a u polju se iri s pomou kia ili umjetne kie. Optimalna je temperatura za razvoj izmeu 22 i 26 a za klijanje konidija 20-28 uz prisutnost visoke vlage. U najpogodnijim uvjetima inkubacija traje 6-10 dana.

Zatita. Tretiranjem sjemena fungicidima na osnovi TMTD-a uspjeno se suzbija povrinska zaraza na sjemenu. Za unutarnju zarazu sjemena preporuuje se potapanje sjemena 24 sata u 0,2-postotnu otopinu TMTD, ugrijanu na 30 U hibrida postoje razlike u osjetljivosti, pa treba sijati one koji su manje osjetljivi. Za zatitu sjemenskih usjeva djelotvorni su fungicidi na osnovi propineba*.
Nekrotina p j e g a v o s t lista

(Heterosporium

variahile) isyn. Cladosporium variahile i Helminth osporium variahile)

Simptomi. Kao i prije spomenuta, i ova gljiva izaziva vee tete na sjemenjaicama. Bolest se manifestira pojavom pjega promjera 3-5 mm. Pjege su sjajne, sivkaste, obrubljene utim prstenom. Mogu se pojaviti na obje strane lista. Ipak, veina pjega vidljiva je na licu lista. Pjege nekrotiziraju, a zaraeno tkivo lista moe ispasti. Kad bolest uznapreduje, za vlana vremena, pojave se tamnomaslinaste prevlake na pjegama, koje potjeu od konidiofora. Znatne tete mogu nastati u proizvodnji sjemena.
Biologija. Parazit se iz vegetacije u vegetaciju prenosi sjemenom i zaraenim biljnim ostacima. Na zaraenim dijelovima pinata nastaju valjkasti konidiofori s konidijama. Zaraza se prenosi tijekom vegetacijskog razdoblja s pomou konidija. Najpogodnije temperature za rast i za klijanje konidija jesu 20-28 C. Za razvoj i irenje parazita potrebna je visoka relativna vlaga.

Zatita. Sijati treba zdravo ili tretirano sjeme i provoditi plodored. U sjemenskim usjevima u drugim zemljama primjenjuju se fungicidi na osovi bakra i Score*. Pjegavost lista (Cercospora beticola) Osim gljive C. beticola na pinatu moe parazitirati i C. benrandii. Simptomi. Spomenute vrste izazivaju sline simptome. Na listovima nastaju brojne malene okaigle nekrotine sivosinede pjege s crvenkastosmedim rubom. Kada na listu ima mnogo pjega, list uti i brzo vene. Biologija i zatita. Opisana je kod blitve.
Siva p j e g a v o s t lista

(Ramtilaria

spinaciae)

Na listovima pinata izaziva svijedosmede ovalne pjege, unutar kojih se formiraju bezbojni dugaki konidiofori s bezbojnim cilindrinim konidijama.

Virusne bolesti Virus m o z a i k a krastavca (VMK)

(CucumberMosaic Virus) Taj virus izaziva stvaranje utih mrlja na listu pinata. U poetku se bolest manifestira s vie ili manje izraenom klorozom, koja postupno zahvaa sve listove. Simptomi se najprije uoavaju na mladim listovima, kasnije na starijim listovima. Pojedini listovi kovraju se zbog zastoja u rastu. U kasnijem tijeku bolesti vanjski listovi rozete postaju klorotini i ranije se sue. Glavni prenosioci zaraze u prirodi jesu lisne ui. Postoje tolerantne sorte.
Virus m o z a i k a r e p e (VMR)

(Beet Mosaic Virus) Simptomi. U proljetnoj sjetvi simptomi se oituju na mladim listovima. Oni se svijaju, a istovremeno se pojave male zlatnoute mrlje, koje esto imaju tamnu toku u sredini. Pojedine mrlje mogu se spajati, ali list ostaje mozaian. Zaraene biljke esto zaostaju u rastu. Stariji listovi pokazuju nekroze od vrha plojke prema peteljci. pinat u jesensko-zimskoj sjetvi obino ima slabije izraene simptome. Vie vrsta lisnih uiju moe prenositi virus na neperzistentan nain.
Virus utice r e p e (VR)

(Beet Yellow Virus) Na listovima uzrokuje pojavu nepravilno razmjetenih utih mrlja. Listovi su svinuti u luk. Katkad se usuu peteljke. Sva tri spomenuta virusa registrirana su u naoj zemlji na raznim domainima. Zatita od v i r u s n i h bolesti. Sijati treba tolerantne sorte. Biljke sa simptomima u usjevu treba unititi, napose u sjemenskim usjevima. Zatita se sastoji od prostorne izolacije usjeva pinata od izvora zaraze. Obvezatno je suzbijanje lisnih uiju koji su prenosioci uzronika. Pri suzbijanju prenosioca zaraze bolji se uinci mogu postii kod virusa koji se prenose na perzistentan nain.

Bolesti blitve
Gljivine i n j i m a sline bolesti Plamenjaa

(Peronospora farinosa f. betae syn. P. scbacbtii) P. farinosa f. betae svo]\m morfolokim karakteristikama odgovara uzroniku plamenjae na pinatu, ali ne moe inficirati pinat, nego samo blitvu i ciklu.

Simptomi. Ona je dosta esta, premda ne izaziva velike tete, osim u sjemenskih usjeva. Najmlai listovi biljke poprimaju utoruiastu boju, postaju deblji, naborani, a s nalija lista vide se nakupine sporonosnih organa sivoljubiaste boje. Katkada mogu biti napadnuti i vanjski stariji listovi. Jako se zaraeni listovi sue. esta je u sjemenskoj proizvodnji. Na sjemenjaicama osim listova moe biti napadnuta i cvjetna stapka.
Biologija. Gljiva se prenosi u obliku oospora u zaraenom liu, ali moe se prenositi i sjemenom. Blitva i cikla mogu biti inficirane sporama koje donosi vjetar s polja eerne repe. Razvoju plamenjae pogoduje prohladno vrijeme s estim kiama. Optimalna temperatura za sporulaciju i klijanje konidija jest 8 do 12 Inkubacija je u funkciji temperatura. Pri 10 traje 12 dana, pri 14 traje 5 dana, pri 18 C traje 10 dana, a pri 22 C traje 18 dana.

Zatita. Sijati treba zdravo ili tretirano sjeme. Plodored takoer pridonosi smanjenju zaraze. Blitvu i ciklu ne preporuuje se uzgajati blizu eerne repe. Pojedinane zaraene biljke treba odstraniti iz usjeva. Primjenjuju se fungicidi na osnovi bakra* i metalaksila* Hra (Uromyces bete) Simptomi. ee napada blitvu nego ciklu. Na listovima nastaju brojne nakupine poput pritia, promjera oko 2 mm, smee crvenkaste boje (uredosorusi), koji pred kraj vegetacije postaju tamnosmei (teleutosorusi). Na peteljkama sorusi imaju duguljast oblik. Samo se za vrlo jakih napada hre sui lie. Ipak i od slabih zaraza lie blitve gubi trnu vrijednost.
Biologija. To je autecijska hrda, to znai da sve razvojne stadije razvija na istom domainu - blitvi ili cikli. Gljiva prezimljuje na otpalom liu ili u tlu u obliku teleutospora. Teleutospore u proljee klijaju, dajui bazidiospore, koje inficiraju blitvu ili ciklu. Spermacije (piknidi) i ecidije pojavljuju se na licu lista. Optimalna temperatura za klijanje ecidija jest 14-15 Inkubacija pri 16-23 C traje 14-18 dana, a uredosorusi i teleutosorusi dolaze s obje strane lista. Ecidijski je stadij ukast i obino ostane nezapaen.

Zatita. Preporuuje se to iri plodored i unitavanje zaraenih ostataka krajem vegetacije. Moe se oko biljaka prosuti sumporni prah pa na taj nain smanjiti zarazu. Pjegavost lia (Cercospom heticola) Na cikli se javlja mnogo ee nego na blitvi. Katkada moe izazvati ozbiljne tete. Simptomi. Znaci bolesti javljaju se na starijim listovima, u obliku pjega promjera 2-3 mm. Pjege su sivosmee, rub pjege crvenkasto sme do ljubiast. Kada se na listovima formira veliki broj pjega, moe se osuiti dio lista ili itav list. Na peteljkama mogu nastati duguljaste pjege sline pjegama na listovima.

B i o l o g i j a . Gljiva se preko zime odrava na zaraenim ostacima u obliku strome. Zaraza se moe prenijeti i sjemenom. Infekcije se realiziraju od 12 do 35 -^C, a optimum je kod 25 uz 98 % relativne vlage zraka.

Zatita. Gljiva se prenosi sjemenom pa je prijeko potrebno tretirati sjesi. 203. Pjegavost lia na cikli me. Plodoredom i sakupljanjem za(snimio: B. Cvjetkovi) raenih biljnih ostataka znatno se umanjuje zaraza. Za jakih zaraza moe se napraviti otkos, a lie iznijeti iz povrtnjaka. Novonaraslo lie zbog promjene u temperaturi ili ako nema kie vjerojatno nee biti zaraeno. U drugim zemljama primjenjuju se fungicidi na osnovi bakra*.
Siva p j e g a v o s t

(Ramularia beticola) Na plojci srednje starog i najstarijeg lia nastaju nepravilno uglate sivosmede do sivobijele pjege. Sredinji dio pjege neto je svjetliji nego u Cercospore. Pjege su neto veeg promjera (5-7 mm) od pjega koje potjeu od Cercospore. Rubovi pjege nisu potpuno okrugli nego su uglati. Tkivo unutar pjega osui se. Optimalna temperatura za razvoj jest oko 17 , a infekcije nastaju za vlanog vremena. Parazit prezimljuje na zaraenim ostacima biljaka, prenosi se i sjemenom. Fungicidi na osnovi bakra daju odredenu zatitu.
Prstenasta p j e g a v o s t

(Phoma hetae) Simptomi. Uzrokuje trule korijenova vrata. Simptomi su najkarakteristiniji na mladim biljkama u doba razvoja pi^vih listova. Najprije se primjeuje posmedenje, popraeno laganim ulegnuem povrinskog tkiva u najgornjem dijelu korijena. S vremenom se promijene boja i na donjem dijelu korijena. U zavrnoj fazi truli korijenje, ute listovi i propada cijela biljka. Na listovima gljiva moe izazvati prstenastu pjegavost. Pjege su tamnosmede, zonirane i okruene tainnijim rubom. Zatita. Sijati treba zdravo sjeme. Valja uvesti ploctored. Za zatitu listova primjenjuju se fungicidi na osnovi bakra*.
Pepelnica

(Eiysiphe hetae) Simptomi. Javlja se dosta rijetko, ea je bolest blitve na jugu Hrvatske. Znaci bolesti primjeuju se na pojedinim dijelovima plojke listova srednje starosti. Na licu lista, u obliku oaza javlja se slaba pepeljasta prevlaka. Ta prevlaka postaje sve vea, zahvaajui lice i nalije lista.

Biologija. Gljiva se odrava iz jedne vegetacije u drugu u obliku kleistotecija, premda u toplijim krajevima moe prezimiti na samoniklim Beta vrstama. Bolest se pojavljuje kada se temperature popnu iznad 15 i ne prelaze 30 a optimum je 25 Relativna vlaga nije limitirajui imbenik.

Zatita. Rijetko treba intervenirati fungicidima. Moe se oko biljaka prosuti sumporni prah.

Bolesti cikle
Cikla je vrlo srodna blitvi pa je napadaju bolesti opisane kod blitve. Osim spomenutih, na cikli parazitira Streptomyces spp., uzrokujui krastavost zadebljalog korijena. Na njemu nastanu vee ili manje krastave brazdice ili tamnosmeda do crna ispupenja. Ispod tih mjesta nastaje plutasti sloj stanica, pa tkivo zbog nejednolikog rasta puca. Infekcije nastaju za vrijeme hladnih i vlanih proljetnih mjeseci, a simptomi se manifestiraju i kasnije. Zatita. Jedina mjera zatite jest plodored.

Bolesti matovilca
Matovilac se sve ee uzgaja u zatienim prostorima tijekom zimskih mjeseci pa se javljaju bolesti koje do sada nisu zabiljeene u nas.
Bolesti k o r i j e n a i k o r i j e n o v a vrata

U zatienim prostorima biljke su napadnute od Pythiwn vrstA (P.ultimum, P.deharianum) koje uzrokuju propadanje mladih biljaka. Crne trulei klice, korijenova vrata i korijena uzrokuje Phoma valerianellae. Prenosi se sjemenom. Osim spomenutih u zatienim prostorima javlja se i Sderotinia minor, kojoj su simptomi opisani kod salate. Zatita. Uvesti treba plodored, provoditi sterilizaciju da kod uzgoja u zatienim prostorima, te sijati tretirano sjeme.
P l a m e n j a a matovilca

(Peronospora valerianelle) Simptomi. Napada listove. Na njima nastaju svijetlozelene do ute pjege. Na naliju lista na mjestu pjega formira se pepeljasto ljubiasta prevlaka sporangiofora i sporangija. Listovi s vremenom ute, sue se i propadaju. Na otvorenom najee se javlja poetkom svibnja na biljkama za proizvodnju sjemena. U za-

raenim biljnim dijelovima stvara oospore, koje su izvor zaraze za iduu vegetaciju. Osim toga parazitira i na samoniklim Vale?ianella vrstama.. Zatita. Matovilac ne valja sijati pregusto. Pojedinane zaraene biljke treba odstraniti iz usjeva. Djelotvorni su fungicidi za zatitu salate od plamenjee.
Pepelnica

(Eiysiphe orontii) Na listovima se pojavljuju nakupine bjelkastog micelija na licu i naliju plojke. Rijetko nastaju mjestimine nekroze na listu. Parazitira na mnogim samoniklim biljkama koje mogu biti izvor zaraze.

Suzbijanje korova
GLAVOCIKE
Porodica glavoika obuhvaa vie od 25000 vrsta. Dijeli se na dvije potporodice Asteroidae i Cichoriodae. Iz prve potporodice u naoj zemlji poznate su ioka, artioka i karda. Manje su vane povrtne kulture. Artioka se posljednjih godina sve vie uzgaja, a ioka je uzgajana u prolosti na ogranienim povrinama. Mogunosti suzbijanja korova na artioki prikazane su kod viegodinjeg povra. Cichoriodeae imaju veu vanost jer se iz te porodice u naoj zemlji uzgaja salata, endivija, radi, crni k o r i j e n i neke druge manje vane povrtne kulture. Salata je jednogodinja vrsta, a endivija, radi i crni korijen dvogodinje su vrste, a fakultativno jednogodinje vrste. Gotovo svaka vrsta javlja se u vie varijeteta. Zajednika im je karakteristika relativno kratki vegetacijski ciklus (naroito salata i endivija). Uglavnom ih uzgajamo sadnjom prijesadnica u polje ili u zatvorenom prostoru. Uzgoj izravnom sjetvom sjemena manje je vanosti. Radi i crni korijen uzgaja se izravnom sjetvom sjemena u polje. Uzgojem iz prijesadnica vegetacijski je ciklus kratak pa se borba protiv korova prvenstveno usmjerava na smanjenje koliine sjemena korova u tlu. Sadnja salate i endivije obavlja se tijekom cijele godine u polju i u zatvorenom prostoru. Ovisno o roku i mjestu sadnje uvelike e se razlikovati i korovna flora. Sadnjom u proljee, kultura i korovi bre se razvijaju pa ih treba suzbiti s mnogo panje. Kritino razdoblje zakorovljenosti nastupi izmeu treeg i petog tjedna nakon nicanja. Primjena herbicida u tom je roku potrebnija. I druge mjere borbe, protiv korova, primjerice kultivacija, okopavanje i maliranje crnom folijom, rezultirat e veim prirodom. Izbor selektivnih herbicida u svim glavoikama vrlo je ogranien. Uz to, selektivni herbicidi uglavnom su uskog spektra djelovanja i esto vrlo perzistentni, pa nakon berbe salate i endivije uveliko ograniavaju plodored. Pojedine korove, osim kao direk-

tne konkurente kulturi, potrebno je suzbiti i zbog toga to su prenositelji vanih bolesti. Naroito je velik problem vrsta Senecio vulgaris, domain Beet Western Yellow virusa, prema kojem je salata vrlo osjetljiva. U salati, endiviji i radiu mogu se primijeniti sljedei herbicidi.
Prije sjetve, o d n o s n o s a d n j e ( p r e - s o w i n g ili pre-transplanting)

BONALAN*, 6-9 l/ha, nakon pripreme tla za sjetvu, odnosno sadnju. Lako hlapljiv i na svjetlu nestabilan, pa ga treba unijeti u tlo na 5-10 cm dubine. Bolje rezultate daje u vlanom tlu. Suzbija jednogodinje uskolisne i neke irokolisne korove. U uzgoju iz sjemena u Italiji mu daju prednost pred Treflanom. TREFLAN EC* i dr. na osnovi trifluralina; 1-2 l/ha, nakon pripreme tla za sadnju. Pripadaju istoj skupini kao i Bonalan (dinitroanilini). Spektar im je slian. Treflanu EC daje se prednost u uzgoju salate iz prijesadnica. KERB 50 3 kg/ha, (u Hrvatskoj ima dozvolu samo u salati), protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih trava. Perzistentnost mu varira od 5 do 20 tjedana, ovisno o vremenu primjene. U zimskom je razdoblju perzistentniji. PREEAR* (bensulide), 10-12 l/ha, prije sadnje inkorporacijom na 2,5-5 cm dubine, ili nakon sjetve a prije nicanja, uz umjetno kienje otprilike 5-10 mm. Doza ovisi o tipu tla. Mrkva i kukure za koje ima dozvolu za primjenu mogu se uzgajati u plodoredu. Ostale kulture mogu doi na isto tlo 120 dana nakon tretiranja.
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)

Pri uzgoju izravnom sjetvom u polju ili zatvorenom prostoru borbu protiv korova treba obavljati s naroitom panjom. Izbor selektivnih herbicida dosta je ogranien, naroito u naoj zemlji. Meduredna kultivacija izmeu tri do etiri tjedna nakon nicanja korova moe postii dvojake uinke. Ako se ta operacija ne obavi paljivo oteenje korijena mladim biljkama moe rezultirati umanjenim prirodom. STOMP 330 E*, DOST 330 E* i STON*, 3-4 l/ha, pred sadnju presadnica. Suzbija jednogodinje trave i neke irokolisne korove. Ima neslubenu preporuku u Velikoj Britaniji. REGLONE^ REGLONE FORTE* ili BASTA 15", 3-5 l/ha. Primjenjuju se prije nicanja salate, radia ili endivije. Vano je da su korovi u stadiju klice, a da kultura nije ponikla. Budui da sjeme kulture brzo nie, to je teko postii. Djeluju samo na korov koji je ponikao. U uzgoju tijekom zimskog razdoblja nicanje se produlji pa je taj pristup vie primjenjiv. TRIHERBIDE* (klorprofam), 1,5-2,5 l/ha. Upotrebljava se odmah nakon nicanja ili nekoliko dana prije presaivanja. Potrebne su oborine za aktivaciju. Na vrlo lakim i humusom siromanim tlima, zbog mogue fitotoksinosti, ne treba njima tretirati. tete su naroito mogue ako je vrijeme toplo i sunano, a i nakon jaih oborina. Primjenjuje se u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i dr. U nas se nikad nije primjenjivao.

LEGURAME LIQUIDE^ 10 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i korovnih trava. Rezidualno djeluje kroz 6 tjedana. Selektivan je u endiviji. KERB 50 (u salati registriran), 3-4,5 kg/ha, nakon sjetve a prije nicanja. Visokoselektivan prema salati, endiviji i radiu. Bolje rezultate daje u vrijeme ponika korova, naroito u umjereno vlanom tlu. Relativno je izraene perzistentnosti. Zbog toga je potrebno osobito paziti na kulture koje u plodoredu smjenjuju salatu, naroito nakon uzgoja u zimskom ciklusu. U to vrijeme razgradnja propizamida (djelatna tvar Kerba 50W) tee sporije.
N a k o n n i c a n j a ili n a k o n s a d n j e (post-emergence i post-transplanting)

KERB 50 W*, 3 - 4 kg/ha, nakon ponika ili kad se prijesadnice prime. Selektivan u salati, endiviji i radiu. Vano je da korovi nisu ponikli. Najbolje rezultate daje kad su korovi u fazi klice. Nakon tretiranja dobra je umjetna kia. GRASIDIM*, 1,25-2 l/ha, protiv jednogodinjih aktivno rastuih trava. Viegodinje trave treba suzbiti u kulturi koja prethodi uzgoju glavoika, ako to doputaju uzgojni uvjeti. Karenca u SAD-u za glavate salate iznosi 30 dana, a za lisnate 15 dana. U SAD-u za istu svrhu primjenjuju pripravak Eusilade forte, ali samo u endiviji. Na Floridi se uz posebnu dozvolu kao selektivni u salati, endiviji i radiu primjenjuju herbicidi bentiokarb (Bolero)* i imazetapir (Pivot 100)*. Pm se irom svijeta primjenjuje u rii, a drugi u soji i drugim lepirnjaama. Naem tritu nisu dostupni, a i da jesu, mislimo da bi ih u povrtnim kulturama zbog perzistentnosti i ogranienja plodoreda trebala izbjegavati.

LOBODNJAE
Porodica lobodnjaa obuhvaa vie od 1500 biljnih vrsta. U povre se ubrajaju pinat, blitva i cikla. Iz te porodice vane korovne vrste jesu bijela loboda Chenopodium album, viesjemena loboda - Chenopodium polysper mum, kriana loboda - Chenopodium hybridum, iroka pepeljuga - Atriplex patula i dr. Bijela loboda prema mnogim je autorima uvrtena u popis deset najnapasnijih korova svijeta. Gotovo da nema okopavinske kulture ili jarih povrtnih kultura koje se siju u razmaknute redove, a koje ne zakorovljuju korovne vrste iz porodice lobodnjaa. U naem uzgojnom podruju tri su vdo vane kukure iz te porodice. pinat, cikla i blitva uzgajaju se i u kontinentalnim i u priobalnim podrujiina. Sve te kulture uzgajaju se izravnom sjetvom. Za ranu proizvodnju blitva i cikla mogu se uzgojiti iz prijesadnica proizvedenih u grijanom prostoru. Sve te kulture kratke su vegetacije pa im korovi nanose velike gubitke. Stoga su za uspjeh u proizvodnji vrlo vane indirektne mjere borbe, npr. predsjetvena priprema da, plodored, suzbijanje viegodinjih korova u kulturama koje prethode uzgoju lobodnjaa, uz direktne mjere kultivacijom, okopavanjem i primjenom herbicida. Ovisno o vremenu dospijea na trite, sjetvu pinata obavljamo u proljetnom, ljetnom, jesenskom i zimskom roku. Prijesadnice blitve za ranu proizvodnju sade se u polje rano u proljee. Izravna sjetva u polje, ovisno o podneblju, odvija se od veljae

do travnja, a za zimsku proizvodnju od kolovoza do poetka rujna. Ciklu za ranu proizvodnju uzgajamo iz prijesadnica sadnjom u polje poetkom travnja. Izravna sjetva poinje polovicom oujka, a zbog kratke vegetacije moe se sijati sve do polovice srpnja. Usjeve prvih sjetvenih rokova zakorovljuju korovi ranog proljetnog i ljetnog razdoblja. Brzo niu i brzo razviju veliku biljnu masu. Vani su kompetitori svim lobodnjaama prvog sjetvenog roka. Jesenski i zimski usjevi manje trpe konkurenciju korova pa e i herbicidi u tom roku davati bolje rezultate. Napominjemo da neki herbicidi za sada nemaju dozvolu za promet u Hrvatskoj (oznaeni zvjezdicama), pa i na to treba paziti.

pinat
Prije sjetve ( p r e - s o w i n g )

RO-NEET 6 E*, 3-5 l/ha. Zahtijeva inkorporaciju na 5-7 cm dubine. Suzbija odreden broj jednogodinjih irokolisnih i uskolisnih korova. Selektivan je i u blitvi. RO-NEET 6E* + VENZAR^ 3-41 + 0,6 kg/ha. Primjenjuju se kao i prethodno navedeni preparat. Tom kombinacijom postiu se bolji rezukati, naroito protiv jednogodinjih irokolisnih korova. Selektivni su u pinatu i blitvi.
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)

VENZAR*, 0,5-0,8 kg/ha, protiv veeg broja jednogodinjih irokolisnih korova. Relativno je perzistentan pa je potrebno paziti na kulture koje u plodoredu smjenjuju pinat i blitvu. Mogu se sijati samo kulture prema kojima je Venzar selektivan. ASULOX*, 5-7 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih korovnih trava. Relativno je uskog spektra. Ponegdje se primjenjuje i u ranom post tretmanu.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)

BETANAL*, 5 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih korova jakog habitusa. Tretira se kad pinat razvije dva prava lista. Korovi su najosjetljiviji u fazi dva prava lista. Njima ne treba tretirati na visokim temperaturama (viim od 20 C), i u vrijeme vedrog i sunanog dana. Selektivnije e djelovati tretiranjem pred veer. Primjenit e se samo kad iznevjeri prijanje pre-em tretiranje. Selektivan je samo u pinatu. Bolje ga je primjeniti vie puta, smanjenim koliinama. Tada je selektivniji (2 X 1,5 l/ha). U Hrvatskoj je donedavno pripravak na osnovi fenmedifama (Betanal) imao dozvolu za primjenu u eernoj repi. Sad je registrirana kombinacija s dezmedifamom (Betanal AM 11), koji e primjenom u split aplikaciji (2 x 1,5 l/ha) dati jednako dobre rezukate. GRASIDIM*, 1,25-2 l/ha, protiv jednogodinjih korovskih trava, 4 l/ha protiv viegodinjih korovnih trava. Ne suzbija vrstu Poa annua - jednogodinju vlasnjau. Karenca za pinat u nekim zemljama svijeta iznosi 15 dana. U nas nije registriran za tu namjenu.

FUSILADE SUPER*, 1-4 l/ha, i TARGA SUPER^ 0,5-1,5 l/ha, registrirani su u Francuskoj za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih korovnih trava u pinatu. Karenca za oba pripravka iznosi 28 dana.

Blitva
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)

PYRAMIN TURBO i dr. 3-4 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih korova. Kia nakon tretiranja pospjeit e uinak. VENZAR* 0,8 kg/ha, na isti nain i protiv istih korova kao prethodni pripravak.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence) PYRAMIN TURBO* i dr., 3-4 l/ha, u vrijeme kada kultura razvije dva prava lista. Sigurnije i bolje uinke postie se split aplikacijom (2 x 1,5 l/ha). BETANAL*, 5 l/ha, protiv irokolisnih korova kada kultura razvije dva prava lista.

BETANAL AM 11*, 5 l/ha, na isti nain kao prethodni pripravak. Sigurnija je razdvojena split aplikacija dva puta po 2,5 l/ha. BETANAL PROGRES*, 5 l/ha, protiv irokolisnih i nekih uskolisnih korova kada kultura razvije dva prava lista. Izbjegavati treba tretman za vrijeme sunana i topla vremena (iznad 20 C). Rani post-emergence tretmani dat e bolji uinak na korove, a i djelovat e sigurnije ako se primjene u smanjenim koliinama Cl-2 1/ ha) 2-3 puta u razmaku 6-8-10 dana. LONTREL 300*, 0,2-0,4 l/ha, protiv irokolisnih korova iz porodice glavoika. Najbolje rezultate daje protiv korova u mlaem razvojnom stadiju, a protiv osjaka u stadiju rozete. Protiv korovnih trava mogu se primijeniti ariloksifenoksipropionati i cikloheksadinoni (vidi pinat). Pri tome je od osobite vanosti pridravati se karence.

Cikla
Prije sjetve uz i n k o r p o r a c i j u (pre-sowing)

RO-NEET 6 E*, 5-7 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i uskolisnih korova. Da bi se izbjeglo prolazno depresivno djelovanje, dobro je inkorporaciju obaviti 5-7 dana prije sjetve.
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)

PYRAMIN EL, PYRAMIN WG, BETAMIN T i PYRAMIN TURBO* na osnovi kloridazona, 3,5-5 1/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih korova. PYRADUR EL, 6-8 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i uskolisnih korova. GOLTIX 70 WP* i dr. na osnovi metamitrona, 3-4 kg/ha. Spektrom slian prethodnom pripravku. Bolje rezultate daje na mineralnim tlima. Sigurnije uinke postie

u razdvojenoj ili viekratnoj primjeni iimanjeniii dozacija (1-1,5 kg/ha) u kritinom razdoblju zakorovljenosti.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)

PYRAMIN FL, PYRAMIN WG, BETAMIN T i PYRAMIN TURBO^ 3,5-5 l/ha, u fazi 2-4 prava lista cikle. Bolji rezultati s gledita selektivnog uinka na korove postiu se razdvojenom (split) aplikacijom (2 x 2,5 l/ha). BETANAL AM 11* i dr., 3-5 l/ha, u vrijeme kad cikla razvije 4-6 listova, a korovi dva prava lista. Bolji rezukati postiu se razdvojenom (split) aplikacijom (2 x 2,5 l/ha). Protiv korovnih trava primjenjuju se pripravci iz skupine cikloheksadinona i ariloksifenoksipropionata (vidi pinat).

ODOLJENI Matovilac
Matovilac je esta samonikla livadna biljka. Raste u vonjacima, vinogradima, po oranicama. Uzgaja se i u kulturi. U Hrvatskoj se najee uzgaja u malim vrtovima za vlastite potrebe, ali i za trite. U nekim EU zemljama (Erancuska, Njemaka, Austrija i dr.) uzgaja se u polju i u plastinim tunelima na relativno velikim povrinama. Matovilac je dvogodinja biljka, a uzgaja se kao jednogodinja. Jedu se listovi rozete prije pojave cvjetne stapke. Relativno je kratke vegetacije, od 40 do 100 dana, to ovisi o roku sjetve. Na malim povrinama sije se omake, a u uzgoju za trite sjetvom u redove. U naoj zemlji za suzbijanje korova nije registriran niti jedan herbicid. Sjetva se obavlja od konca kolovoza pa do sredine listopada. Nie za 8-10 dana.
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)

REGLONE^ REGLONE EORTE* ili BASTA 15*, 3-5 l/ha, ovisno o stupnju zakorovljenosti. Navedeni nerezidualni herbicidi kontaktno e suzbiti sve iznikle korove prije nicanja matovilca. Znatno bolji uinci postiu se ako se priprema da za sjetvu obavi 10-15 dana prije sjetve. Na taj nain do primjene herbicida iznikne znatno vie korova pa su i rezultati bolji. PATORAN 50*, 2,5-3 kg/ha, na dobro pripremljeno tlo. Sjetvu treba obaviti ujednaeno na 2 cm dubine. Suzbija irokolisne korove.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)

PATORAN 50 WP*, 2-3 kg/ha, u ranom razvojnom stadiju korova (klini listii). GRASIDIM*, TARGA SUPER* i dr. iz skupine cikloheksadinona i ariloksifenoksipropionata, 1-2 l/ha, primjenjuju se protiv jednogodinjih travnih korova u zemljama gdje se proizvodi na veim povrinama. Panju treba usmjeriti na karencu, pogotovo u ljetnom sjetvenom roku.

XIII. LEPIRNJAE - MAHUNARKE

Lepirnjae - Fabaceae (Leguminosae): g r a h (Phaseolus vulgaris ssp, vulgaris), graak (Pisum sativum ssp. sativum), b o b (Vicia faba), lea (Lens culinaris) KLJU ZA PREPOZNAVANJE TETOINJA tetnici
Na p o d z e m n i m i p r i z e m n i m d i j e l o v i m a

Korijenje izgrizeno, biljke zaostaju u razvoju Zastoj u rastu, baza stabljike odebljala, stabljika i mahune graha crvene, graku pocrne Zastoj u rastu, uenje lia, odumiranje korjenia Biljke graka i boba zaostaju u rastu, listovi ute od baze prema vrhu, na korijenju bijele ciste Zadebljanja na korijenju Mlade biljke graha, rjee graka, venu, u vratu korijenja bjelkaste liinke, duge do 7 mm
Na n a d z e m n i m d i j e l o v i m a

tetnici u tlu

stabljikina nematoda nematode koje slobodno ive grakova nematoda nematode korijenovih guka korijenove muhe

Lie graha proarano sitnim bjelkastim tokicama, prijevremeno uti i otpada, na naliju fina pauina sa sitnim paucima Na naliju lia i vrnom dijelu stabljike crni sitni kukci

koprivin crveni pauk crna bobova (repina) u

Na naliju lia kolonije zelenkastih kukaca Lie mahunarki odmah nakon nicanja izgrizeno s rubova, pa poprima izgled hrastova lista Lie nepravilno izgrizeno, tragovi sluzi Vrni izboji graka i graha zaostaju u rastu, cvjetovi zadebljali i ne donose mahune Cvjetovi i mahune graka i boba sa srebrnkastim sjajnim mrljama, koje kasnije posmede, mahune krljaju Mahune graka iznutra izgrizene i oneiene Zrno graha izbueno, u njemu jedna bijela liinka bez nogu ili vie njih Zrno graka izbueno, u njemu jedna liinka

zelena grakova u pipe mahunarke puevi grakova muica grakov trips i drugi tripsi grakovi savijai grahov iak grakov iak

Bolesti graha
Na plojci smei, a potkraj vegetacije crni jastuii Na plojci sivkaste uglate pjege Na listovima tamnosmede ovalne pjege Listovi deformirani, vie ili manje izraen mozaik Na listovima i mahunama vodene pjege nepravilna oblika Na korijenovii vratu bijeli micelij Na korijenovu vratu uzdune nekroze, biljke propadaju hrda uglata pjegavost smea pjegavost virusi bakterijska prstenasta pjegavost bijela trule nekroza korijenova vrata

Bolesti graka
Lie uti, na naliju plojke modrikasta prevlaka Na listovima i stabljici smee pjege; podnoje stabljike crno, protrunulo Sivi maak na listovima Na liu smei, kasnije crni jastuii Na korijenovu vratu bijeli micelij Biljke ute i venu Na plojci ute zone, priraslice na listu, slab rast biljke 376 peronospora pale pepelnice hrda bijela trule venue viroze

tetnici
Lisne u i m a h u n a r k i

Na mahunarkama su u nas najee prisutne ove ui: Aphis fabae, Acyrthosphon pistim, Aulachortum solani, Megoura viciae, Macrosiphum euphorhiae, Myzus persicae
Crna b o b o v a ( r e p i n a ) u

(Aphis fabae) Opis. Relativno je malena u; 1,3-2,6 mm, crne boje. Odrasle su ui ovalne, mutnocrne, s kratkim crnim sifonima i ticalima dugim do polovice tijela. Na abdomenu ima vei broj crnih pruga i dobro vidljive marginalne toke. Determinacija ovisi o veem broju morfolokih karakteristika i vrlo je teka. Najlake i najee moe se zamjeniti s Aphis craccivora. Vanost. Ta je u jedna od najrasprostranjenijih vrsta ui u nas. Redovito se javlja na krumpiru (naroitu vanost ima na sjemenskom krumpiru), plodovitom i lisnatom povru, mrkvi, pargi, bobu a vrlo esto i na grahu, graku, nadalje na eernoj i stonoj repi itd. Izraziti je polifag, hraSi. 204. Kolonije crne bobove ui ni se na vie od 200 biljnih vrsta. Direktne tete nanosi sisanjem sokova, kao i sve ui, to uzrokuje promjenu boje listova i njihovo kovranje. Indirektne tete nanosi prenoenjem velikog broja virusnih bolesti (vie od 150) te mednom rosom.Na bobu moe uzrokovati totalne tete. Biologija i ekologija. Crna bobova u ima potpun razvojni ciklus. Prezimi kao zimsko jaje na grmu Evonymus europaea, rjee \iburnum opulus. Na zimskom domainu u osnivaica stvara najee 3-4 beskrilna pokoljenja. Krilata pokoljenja poinju prelaziti na ljetnog domaina kad temperatura dosegne 15 "^C, a to je uglavnom u drugoj polovici travnja. U povoljnim uvjetima razvoj jednoga pokoljenja traje 10-12 dana. Potencijal je razmnaanja velik, pa ta u moe imati 13-19 pokoljenja godinje. Najpogodnije su temperature za razvoj kreu se od 20 do 24 uz veu relativnu vlagu zraka. Na zimskog domaina vraa se najee u rujnu. enka odlae zimsko jaje i ciklus se ponavlja. Zatita. Zbog velike brojnosti esto se moraju suzbijati insekticidima na osnovi pirimikarba, heptenofosa, malationa, diklorvosa, metomila, pirimifos metila i imidakloprida.

Zelena grakova Usna u

(Acyiihosipbon

pisiim)

Opis. Jedna je od najveih ui, duljine 3,5-6 mm. Odrasli su oblici utozeleni no postoje i ruiasti oblici. Tijelo je bez ikakvih pjega, s vrlo dugim sifonima i ticalima. Vanost. Proirena je u cijeloj naoj zemlji na velikom broju biljaka, najee na lepirnjaama. Masovno se javlja na graku, ee na krupnim mahunarkama, rjee na bobu, grahu i nekim drugim kulturama. Izravne tete nanosi sisanjem sokova na liu i stabljikama, a za jaeg napada tete mogu biti velike. Nanosi i tete prenoenjem virusnih bolesti, poglavito na graku (PLR i PEM). Biologija i ekologija. U ima uglavnom potpun razvojni ciklus te prezimi kao zimsko jaje blizu korijenova vrata viegodinjih lepirnjaa ili na biljnim ostacima. Za topla vremena u travnju izlazi u osnivaica, koja daje beskrilna pokoljenja. Krilate ui javljaju se krajem svibnja i lete na graak. U ima velik potencijal razmnaanja. U povoljnim vremenskim uvjetima (srednje dnevne temperature oko 20 razvoj jednog pokoljenja traje 10 dana. Za toplog i umjereno vlanog vremena moe imati i do 19 pokoljenja godinje.
Si. 205. Zelena grakova lisna u (prema "Bayer")

Zatita. Za jaeg napada kolonije ui mogu nanijeti velike tete pa ih treba suzbijati insekticidima. Primijeniti se mogu insekticidi navedeni kod crne bobove lisne ui.
Pipe m a h u n a r k e

(Sitona spp.) Opis. To su mali kornjai, dugi 4-5 mm, uska produena tijela, prekrivena dlaicama Ijuicama, karakteristino rasporeenim za pojedine vrste. Liinke su beznoge, prljavobijele i malo povijene. Vanost. Pipe mahunarke rairene su u itavoj Hrvatskoj. tete uzrokuju grizui lie, najee po rubovima u obliku polumjeseastih ureza. Na mladom usjevu graka u proljee mogu nastati znatne tete. Osim graka, oteuju grah i druge mahunarke. Biologija i ekologija. Odrasle pipe prezimljuju na luceritima, djetelitima, grahoritima i povrinama pod drugim mahunarkama. Javljaju se u rano proljeu,

obino u travnju, i odmah se poinju hraniti jer prezimljuju kao spolno nezreli odrasli oblici. U to vrijeme potrebno im je vie hrane. Na mladim biljkama graka izgrizaju plojku lista sve do glavne ile, a poslije kad lie otvrdne, oteuju ga samo s ruba, pa lie slii listu hrasta. Za ranog napada i kad ima mnogo pipa mogu propasti i cijele biljke, hiiaju jedno pokoljenje godinje. Pipe mahunarke mogu se nai sve do polovice ljeta. Za to vrijeme enke postupno odlau jaja, ne birajui mjesta. Stoga velik broj jaja propada, to pipe nadoknadu ju velikom plodnou. SI. 206. Tipina slika oteenja lia od pipa enka prosjeno odloi 1400 do 2000 mahunarki jaja. im liinke iziu iz jaja, odmah se zavlae u zemlju. Ispliva nagrizaju sitno korijenje, a kasnije se uvlae u bakterijalne kvrice, koje izgrizaju. Razvoj liinki traje 6-7 tjedana, nakon ega se kukulje. Kornjai se javljaju koncem kolovoza i poetkom rujna; spolno zreli postaju tek u proljee idue godine. U nekim su zemljama liinke tetnije od odraslih oblika. Zatita. Primjena je insekticida opravdana kada je uniteno 10 % lisne povrine, odnosno kada se po kvadratnom metru nade vie od 2-3 pipe. U inozemstvu se suzili janje provodi prskanjem insekticidima na osnovi fosalona (Zolone liq., Zolone PM, Atac EC, Atac WP), alfametrina (Fastac 10 SC, Direkt 10 SC), bifentrina (Talstar 10) i nekih drugih piretroida.
Grahove m u h e , " k o r i j e n o v e m u h e "

{Delia /Phorbia/ platura i Delia /Pborbia/ florilega) Opis. Liinke Pborbiaplamm bezbojne su, bjelkaste, duge 6-7 mm, a liinke Pb. florilega ue su i krae od liinki pi^ve vrste. To su srodne vrste muha, koje se najee nazivaju korijenove muhe. Vanost. Korijenove muhe vdo su polifagne. Najvie tete prave na grahu, graku, krastavcima, luku, rajici, pinatu, parogi itd. Prema tome koju
biljku oteuju te se muhe nazivaju: grahova muha, kukuru-

si. 207. Biljka (lijevo) zaraena liinkama korjenovih muha (snimio M. Maceljski)

zna muha, muha sjemena itd. Korijenove muhe u nas su sve ee. Naroito su brojne ako za vrijeme prezimljenja vladaju pogodne vremenske prilike i kad je nicanje zbog vlanog i hladnog vremena usporeno. tete od tih muha napose su zabiljeene na grahu u Meimurju 1970. i 1974. Liinke oteuju biljke tako da se ubuuju u kotiledone, u vrat korijena, u sr klice ili u ve izniklu mladu biljku; izjedaju je te oteena biljka zakrlja i propadne. Kroz nainjene ozljede u biljku prodiru gljivice i bakterije, koje izazivaju trule, te se na taj nain tete i poveaju. tete su znatnije ako je nicanje usporeno. Biologija i ekologija. Korijenove muhe imaju tri pokoljenja godinje, a najtetnije je prvo pokoljenje. Muhe najee prezimljuju u stadiju kukuljice u tlu, ali mogu prezimiti i u stadiju liinke i odraslog oblika. enka odlae 30-90 jaja u sipko, vlano i humusno tlo uz biljke, naroito na sjeme u fazi nicanja. Liinke izjedaju kotiledone, korijenje i vrat korijenja, biljke ne niu, pa ostaju prazna mjesta u usjevu. Zatita. Ne preporuuje se gnojenje svjeim stajskim gnojem u proljee. Treba se pridravati plodoreda. Treba izbjegavati sjetvu graha i boba nakon pinata. U vrijeme nicanja, ako se stvorila pokorica, treba je pogodnim agrotehnikim mjerama razbiti, da bi biljke imale bolje uvjete za nicanje. Nakon berbe treba ukloniti, odnosno unititi biljne ostatke. Za subijanje korijenovih muha na grahu i bobu preporuuju se isti insekticidi kao i za suzbijanje kupusne muhe. Upotrebljavaju se insekticidi za prskanje, zalijevanje ili rasipanje.
G r a h o v iak

{Acanthoscelides obtectu) Opis. Odrasli su ici crni, prekriveni sivosmedim dlaicama, dugi 3,5-4,5 mm. Na nadvratnjaku ispred titia nalazi se bijela pjega. Na pokrilju, koje ne pokriva zadak, vidljiva je kosa sivobijela pruga. Noge i ticala crni su, osim baze ticala i goljenica prednjih nogu, koje su smedoute. Liinka je bijela, zbijena, povijena, beznoga, a kukuljica glatka i prljavobijela. Vanost. Grahov iak vdo je opasan tetnik graha. Podrijetlom je iz June Amerike, a prvi je put u nas zapaen 1918. u Dalmaciji. Danas je rairen u svim naim uzgojnim podrujima graha. U poetku je bio samo skladini tetnik, a danas ga ima i na polju, gdje ne napada podjednako sve vrste i odlike graha. Grah kolar napada ee i jae, a grah uavac rjee. Osim graha, oteuje bob, graak i leu. tetan je naroito u proizvodnji graha za konzervnu industriju i sjeme. SI. 208. Grahov iak

Grahov iak napada grah cijele godine. Za jaeg napada zrnje je potpuno izjedeno i u unutranjosti pretvoreno u sitne ogrizotine. Sasueni iak moe izazvati alergijske bolesti: svrab, upalu oiju, kihanje, asmatine tegobe. Biologija i ekologija. enka u 2-3 tjedna odlae prosjeno 50-70 jaja izmeu zrna graha ili na sama zrna u skladitu, a na polju odlae jaja u poluzrele mahune graha. Broj odloenih jaja na uskladitenom grahu ovisi uvelike o temperaturi, vlazi, ishrani Uinaka i drugim imbenicima. Nakon izlaska iz jaja liinke imaju tri para nogu i kreu se relativno brzo. Poto prodru u zrno, liinke se presvlae etiri puta i gube noge. Liinka izjeda ovalnu komoricu, a pri kraju razvia izjeda sjemenjau. Zaraza se zapaa po ovalnim ili-okruglastim mrljama na sjemenu graha. Na povoljnoj temperaturi od 27 do 28 C ukupan razvoj traje oko mjesec dana. U jednom zrnu moe se razviti i vei broj liinki, najvie 20-30. U sitnijem grahu ima ih manje, u krupnijem vie. U nezagrijanim skladitima razvija 3-4 pokoljenja, a u skladitima s povoljnom temperaturom razmnaa se neprestano. Zatita. Grah koji napadne iak nije za ljudsku prehranu, a ne preporuuje se takav grah ni kao sjemenski, iako grahov iak u veini sluajeva ne oteti klicu. Ako se zaraeno zrnje upotrebljava za sjetvu, tetnik se prenosi u polje i na vrtove i dalje se iri. tete od grahova ika mogu biti u pojedinim godinama vrlo velike. Procjenjuje se da svake godine grahov iak zarazi 20-50 % sjemena graha. Na polju je rijetko kad potrebno provoditi zatitne mjere, osim ako je napad jai (vie od 5 jaja ili liinki na 100 mahuna). Za suzbijanje treba upotrijebiti pripravke koji se uzimaju za suzbijanje grakova ika. U skladitima se grahov iak suzbija preventivno tako da se prije nego se spremi grah u skladite zidovi poprskaju insekticidima: Radotion E-50, Reldan ili Actellic 50. Naa su istraivanja pokazala da je zarazu manjih koliina graha grahovim ikom najprikladije unititi izlaganjem niskoj temperaturi. U zamrzivau pri -18 svi razvojni oblici ika uginu za 3 sata. Zaraza se moe potpuno unititi i zagrijavanjem (npr. u tavi iznad vatre) na oko 65 tijekom 4 sata.
Grakov iak

(Bruchus pisorum) Opis. Kornja je sivosmed, dug 4-5 mm, s bijelim pjegama i pokriljem koje ne pokriva potpuno zadak. Liinka je prljavobijela, duga 6 mm. Kad izie iz jaja, liinka ima tri para slabo razvijenih prsnih nogu, koje ubrzo zakrljaju u obliku bradavica. Kukuljica je sivkasta, duga 5-5,5 mm. Jaje je dugoljastoovalnog oblika, jantarnouto, dugo 0,6 mm. Vanost. Grakov iak proiren je po cijeloj zemlji, a naroito je tetan u proizvodnji graka za konzer\^nu industriju i sjeme. Napada graak za ljudsku i stonu hranu. Zaraeno zrno nije pogodno ni za ishranu, niti za sjetvu, jer tetnik jae oteuje klicu zrna.

B i o l o g i j a i e k o l o g i j a . Grakov iak ima samo jedno pokoljenje godinje. Odrasli oblik prezimijuje u zrnima graka u smonicama i skladitima, ali i u prirodi, pod korom drvea ili u polju na otpalom zrnju. Prilikom berbe, naime, izvjestan dio zaraenog zrnja ostaje na polju, na povrinama na kojima se graak uzgaja ili na mjestima na kojima se graak vri. Za vrijeme prezimljenja odrasli se kornjai ne hrane. U proljee, u vrijeme cvatnje najranijih sorti graka, dolijeu na biljke kornjai s mjesta prezimljenja, te se, ovisno SI. 209. Grakov iak prema "Bayer") o vremenskim prilikama, oko dva tjedna vrlo intenzivno hrane peludovim prahom. U to vrijeme lako se uoavaju na cvjetovima graka. Nakon parenja, koje se u naim krajevima odvija koncem svibnja i poetkom lipnja, enka poinje odlagati jaja na mlade mahune, oko 1 cm duge, a kasnije i na vee mahune. Jaja polae pojedinano. Na jednoj mahuni moe biti odloeno i vie jaja, koja su vrsto prilijepljena za podlogu. im se iz jaja razvije liinka, odmah se ubuuje u mahunu i zatim u pi^vo zrno na koje naie. Rupica kroz koju se ubuila liinka brzo zaraste, te se izvana takva mahuna ni po emu ne razlikuje od zdrave nenapadnute mahune. U jednom zrnu graka moe se nai vei broj liinki, ali razvije se samo jedna, a ostale uginu. Liinka ostaje u zrnu dok se ne razvije u kornjaa. Ukupan razvoj, od jaja do odraslog oblika, traje oko dva mjeseca. Zaraena zrna prepoznaju se po okruglim prozoriima. Od napada grakova ika naroito strada graak u blizini uma, vonjaka i drvoreda, tj. u blizini mjesta prezimljenja. Moe biti jae napadnut i graak koji se nalazi u blizini veih skladita, odnosno graak koji se nalazi u blizini prologodinjih povrina koje je napao grakov iak. Razdoblje odlaganja jaja ovog tetnika dosta je rastegnuta, pa na graku za vrijeme vegetacije nalazimo odloena jaja, liinke i odrasle, prezimljene enke, koje su kasnije izile i koje znatno kasnije i poinju odlagati jaja. Zatita. Dobri rezultati postiu se suzbijanjem grakova ika u polju jer se iak razmnaa samo u polju, a ne i u skladitu. Tretiranje je potrebno ako se na etvornom metru nalazi vie od 60 jaja ili tragova ovipozicije. No lake je utvrditi potrebu za suzbijanjem s pomou keera (lovne mreice): kada se u 25 zamaha nade barem 2-3 ika, treba primijeniti insekticid. Za zatitu graka od tog tetnika preporuuje se, im se na prvim mahunama zamijeti napad, prskanje jednim od insekticida na osnovi fosalona (Zolone liq., Zolone PM, Atac WP, Atac EC) ili insekticidima na osnovi piretroida, koji se primjenjuju u inozemstvu. Zbog rastegnutog razdoblja odlaganja jaja dobro je tretiranje ponoviti nakon 10-14 dana.

Da bi se odredilo vrijeme tretiranja, treba pratiti cvatnju graka, i to naroito na rubnim dijelovima parcela, na kojima prvo i poinje cvatnja. esto je dovoljno tretirati samo rubove veih parcela jednim od navedenih insekticida. Zaraza tim tetnikom smanjuje se i unitavanjem biljnih ostataka na polju, izbjegavanjem sjetve graka u blizini uma, vonjaka i drvoreda, a i u blizini prologodinjih jae zaraenih povrina. Zaraza obim vrstama iaka smanjuje se prekidanjem lanca skladite - polje odnosno sprjeavanjem razvoja i izletanja tetnika iz skladita. Ostali ici l e p i r n j a a Zrno boba napada bobov iak (Bruchus rufimanus), a leu lein iak (B. lentis). Obje vrste imaju razvoj slian grakovu iku pa se i suzbijaju na slian nain. Crni i p j e g a v i g r a k o v savija {Laspeyresia nigricana, Laspeyresia dorsana) Opis. Prednja krila leptira crnoga grakova savijaa su smee boje s bijelim pjegama po rubovima. Stranja krila su jednobojna sivosmeda. Na rubovima krila su svijetle rese. Gusjenica je 10 mm duga, zelenkastoukaste boje.Glava je smea. Kukuljica je utosmede boje. Jaja su ovalnog oblika duga oko 0,8 mm, ute boje. Grakov pjegavi savija ima tamnosmede tijelo i krila. Na prednjim krilima u sredini nalazi se srpolika blijedouta uska pruga. Gusjenica je naranastouta, duga do 14 mm. Raspon je krila obe vrste je 13-17 mm. Vanost. Grakovi savijai rasprostranjeni su u svim uzgojnim podrujima graka. Od napada grakovih savijaa naroito stradaju one sorte graka koje cvatu u vrijeme leta leptira. Leptiri pjegavog grakovog savijaa javljaju se Si. 210. Gusjenica grakovog savijaa ranije, a leptiri crnog grakovog savijaa kasnije, pa su i tete od te vrste manje. Gusjenice u mahunama izjedaju i zapredaju zrna graka i oneiuju ga svojim izmetinama. Graak oteuju samo dok je zrno mlado i mekano, a kada otvrdne, prestaju s ishranom. Napadnute mahune lake se kvare, trunu i propadaju, te nisu pogodne za dulji transport. ak i vrlo mala zaraza graka namijenjena za konzerviranje iziskuje temeljito izdvajanje gusjenica i oteenog zrnja. Oteene mahune esto napadaju uzronici bolesti. Biologija i ekologija. Grakovi savijai imaju jedno pokoljenje godinje. Prezimljuju u zaprecima (kokonima) plitko u tlu, u stadiju odrasle gusjenice. U proljee se kukulje. Leptiri se javljaju od svibnja do kolovoza. Lete nou, a tijekom dana skrivaju se pod biljem i grudicama zemlje. Za vrijeme cvatnje enka odlae jaja na lie, cvjetne ake i mlade mahune. Najradije odlae jaja na biljke

u zavjetrini. Gusjenice prvo bue mine na listovima, a kasnije se ubuuju u mlade mahune, u kojima oteuju zrna. Razvoj gusjenica, sukladno vremenskim uvjetima, traje od 17 do 20 dana. Odrasle gusjenice naputaju mahunu i zavlae se u tlo, gdje prezime. Zatita. Budui da velik broj gusjenica naputa mahune prije berbe, nuno je sprijeiti ulazak gusjenica u tlo. Zbog toga se preporuuje ranija i brza berba i vridba graka. Zarazu smanjuje i sjetva ranozrelih sorata, koje su manje podlone napadu grakovih savijaa. Nakon berbe, dobro je to prije ukloniti sve biljne ostatke i spaliti ih, a zemlju preorati. Gusjenice vrtnoga graka obino se s polja unose u skladita. Napadnute mahune graka za krmu i sjeme ee se prijevremeno otvaraju te vei dio gusjenica dospijeva u tlo. Za jaeg napada grakovih savijaa u inozemstvu se prvo tretiranje provodi u vrijeme cvatnje pripravcima na osnovi fosalona ili piretroidima. Tretiranje treba ponoviti nakon 10-12 dana. Optimalni rokovi tretiranja odreduju se uz pomo feromona koji vrlo dobro privlae i hvataju grakove savijae.
Grakov trips

{Kakothrips robustus) Opis. Odrasli oblik grakova tripsa crne je boje, dug 1,4-1,8 mm. Liinka je beskrilna, slina odraslom obliku, najprije sivouta, a kasnije boje mesa. Vanost. Oteuje mahunarke, ponajvie graak i bob. ee se nade u malim vrtovima na zatienim poloajima, u podrujima gdje se graak mnogo uzgaja i gdje se ne primjenjuje plodored. Oteuje vrne dijelove izboja i cvjetova. Cvjetovi se ne otvaraju, deformiraju se, venu i otpadaju. Na cvjetovima su vidljive bijele srebrnkastosjajne mrlje. One kasnije posmede i otvrdnu. Na napadnutim mahunama stvaraju se takoer bijele sjajne mrlje, koje kasnije posmede i odumru. Za ranijeg napada ne formiraju se mahune, odnosno, ako se mahune formiraju, ostaju malene i krljave, sue se, a sjeme ostaje nerazvijeno. Uroda nema ili je vrlo slab. Biologija i ekologija. Liinke grakova tripsa prezimljuju u tlu. Polovicom svibnja javlja se odrasli oblik. enka odlae jaja u cvjetove, na vrno lie i mlade mahune. Razmnaa se veinom partenogenetskim nainom. Odrasli oblici i liinke hrane se sisanjem sokova iz biljnog tkiva. Zatita. Suzbija se unitavanjem biljnih ostataka na polju i u vrtovima te tretiranjem prije ili odmah poslije cvatnje preparatima na osnovi fosalona (Zolone liq., Zolone PM, Atac PM, Atac EC), malationa (Radotion E-50) te nekim piretroidima (alfametrin, bifentrin, deltametrin, betaciflutrin).
Grakova m u i c a

(Contarinia pii) Opis. Orasli je oblik ute boje, s crnim ticalima, dug 2 mm. Jaja su ovalnobubreastog oblika, s kratkim drkom, prljavobijele boje. Liinka je crvolika, bijela, a kukuljica utosmeda.

Vanost. Grakova je muica tetnik graka i graha. ee se javlja u krajevima s veom koliinom oborina u proljetnim mjesecima, jer joj je za razvoj prijeko potrebna odgovarajua vlanost tla. Napad grakove muice nepovoljno se odrava na porast biljaka i formiranje mahuna odnosno sjemena, pa je taj tetnik naroito opasan za sjemenski graak. Biologija i ekologija. Grakova muica prezimljuje u stadiju kukuljice u zemljanom kokonu u tlu, na 5-8 cm dubine. enka prvoga pokoljenja odlae jaja u grupicama na unutarnju stranu ake cvjetnih pupoljaka, odnosno vrnih izboja. Napadnuti izboji zaostaju u rastu, kratki su, sa stisnutim liem i kratkim cvjetnim drkama i zadebljanim cvjetovima, iz kojih se ne razvijaju mahune, a ako se i razviju, krljave su, a prirod je manji. Drugo pokoljenje grakove muice odlae jaja u mahune, a liinke se hrane s unutarnje strane mahune. Napadnute mahune iznutra su obloene bijelim dlaicama, sjeme je zakrljalo, neravno, grbavo, a takve mahune podlonije su kvarenju i stoga slabije podnose transport. Zatita. Preporuuje se napadnute izboje i mahune prikupiti i spaliti, a kad je napad jai, tretirati insekticidima navedenim kod tripsa. U podrujima s veom koliinom oborina u proljetnim mjesecima obvezatno se treba pridravati plodoreda i ne sijati graak nakon graaka. Valja paziti i na prostornu izolaciju, pa ne treba sijati graak u blizini prologodinjih povrina zaraenih tim tetnikom.
Grakova cistolika n e m a t o d a

{Heterodera goettingiand) Opis. enke i ciste vrste Heterodera goettingiana limumsiog su oblika, prosjeno duge oko 0,60 mm, a iroke 0,50 mm. Mlijeno bijele enke imaju na stranjem dijelu tijela elatinoznu jajnu vreicu, u koju odloe manji broj jaja, a znatno se vei broj jaja (150-200) nalazi unutar njihova tijela. Uginula enka ispunjena jajima cista je kojoj je kutikula tamnosmede boje. Ciste mogu ostati vitalne u tlu i 12 godina, bez prisutnosti biljke domaina. Mujaci su crvoliki, dugi od 1,21 do 1,29 mm, sa stiletom dugim 0,028 mm. Infektivne liinke drugog razvojnog stadija velike su oko 0,49 mm. Vanost. Grakova cistolika nematoda rasprostranjena je u: Europi, Rusiji, SI. 211. Heterodera goettingiana na Kini, Izraelu, Japanu, Jordanu i SAD-u, a korijenu graka naena je i u uzorcima tla na nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj. Dobri domaini te nematode jesu: grah, graak, bob, lea, soja, lucerna i mnoge korovne vrste, a loi su domaini npr. itarice i eerna repa. Osjetljive biljke, pri napadu te nematode zaostaju u rastu i razvoju, slabije se granaju, listovi venu i ute, a zbog slabije cvatnje daju znatno manji broj mahuna

i zrna. Za jakih zaraza biljke propadaju prije donoenja ploda, a prirodi mogu biti smanjeni vie od 75 %, osobito ako istovremeno postoji i zaraza s Fusarium oxysporum. Biologija i ekologija. Razvoj grakove cistolike nematode slian je razvoju ostalih Heterodera vrsta. Ta nematoda daje jedno pokoljenje godinje, a moe se razviti za 3-15 tjedana, ovisno o temperaturi i vlazi tla te o vrsti biljke domaina. Najvei broj liinki drugog razvojnog stadija izlazi iz jaja u proljee (15 C) i ubuuje se u korijen biljaka. Stoga je graak koji se sije u proljee jae napadnut od graka koji se sije u srpnju. Zatita. Za suzbijanje odnosno smanjenje populacije grakove cistolike nematode u tlu preporuuje se viegodinji piodored (3-6 godinji) uz obvezno suzbijanje korova. Visoka uinkovitost u suzbijanju te nematode postie se toplinskom sterilizacijom tla i fumigacijom tla (dazomet, metam), koja se mora provesti nekoliko tjedana ili nekoliko mjeseci prije sadnje odnosno sjetve, da bi se izbjegla fitotoksinost. Ostali tetnici Vrlo est tetnik graha na polju jest koprivina grinja. Od njezina napada lie prije vremena pouti i sui se, ranije se prekida vegetacija i tako se smanjuje prirod. Taj je tetnik opirno opisan kod plodovitog povra. Sve lepirnjae katkada napadaju i tetnici u tlu, stabljikina nematoda, nematode koje s l o b o d n o ive i p u e v i - svi opisani u poglavlju o polifagnim tetnicima. U stabljici graha moe se katkada nai gusjenica kukuruznog moljca, a zrno graha moe otetiti s o j i n Si. 212. Liegraha zaraeno obinim crvenim moljac Etiella zinckenella. paukom (snimio M. Maceljski)

Bolesti graha
Gljivine bolesti Hra graha iUromyces appendiculatu) Parazitira na grahu, grahu mahunaru, ali najjae su zaraze na grahu pritkau, zatim pri uzgoju graha u kukumzu. Na niskim sortama hrda je rjea. Nakon kasnije sjetve obino su zaraze jae.

Simptomi. Gljiva napada list, a rjee stabljiku i mahune. U kasno proljee na donjoj strani plojke nastaju ecidije u obliku malih bijelih pritia. Njih obino nema mnogo pa prou nezapaeno, ali o njihovoj pojavi esto ovisi tijek bolesti. Potom se pojavljuju smei jastuii. To su uredosorusi koji nastaju na listu, a rjee na stabljici i mahunama. Oko uredosorusa tkivo je lia svijetloute boje. Ako je vrijeme vlano, broj se uredosorusa poveava. Ako se javlja veliki broj uredo pokoljenja jedno za drugim, listovi se prerano sue, zbog ega je urod manji. S vremenom sorusi mijenjaju boju, postaju crni, to znai da u njima nastaju teleutospore. Na zaraenim mahunama sorusi imaju promjer oko 5 mm, malo su odignuti, zbog ega mahune imaju manju trnu vrijednost.

Si. 213. Hrda na grahu (snimio B. Cvjetkovi)

Biologija. To je autecijska hrda, to znai da svi stadiji dolaze na istom domainu. Na zaraenim biljnim ostacima prezimljuju teleutospore. Teleutospore klijaju u proljee, dajui bazidiju s bazidiosporama, koje inficiraju mladi list graha. Na listu graha nastaju najprije ecidije blijedoute boje. Ecidiospore inficiraju list, te nastaju prvi uredosomsi. Uredospore raznosi vjetar i do 1000 metara udaljenosti te nastaju ponovne infekcije. Na tim mjestima ponovno nastaju uredosorusi. Koliko e se puta ciklus uredosomsa ponoviti, ovisi o osjetljivosti sorte, klimatskim prilikama i duljini vegetacije posijane sorte. Uredospore klijaju na listu koji je vlaan barem osam sati, uz temperature od I6 do 25 Kada se temperature podignu iznad 28 C ili padnu ispod 15 klijanje uredospora znatno je smanjeno. Pred kraj vegetacije, unutar uredosorusa nastaju teleutospore, a sorus poprima crnu boju.

Zatita. U podrujima gdje se hrda ee javlja, treba sijati manje osjetljive sorte. Na manjim parcelama nakon etve treba prikupiti ostatke i spaliti ih, a motke (kolce) raskuiti s 2-postotnom formalinom ili varikinom. Treba uspostaviti plodored. Fungicidi na osnovi bakra, mankozeba* (Dithane, Star, Pinozeb) ili bitertanola* (Baycor) na sjemenskim usjevima daju dobru zatitu.
Smea p j e g a v o s t g r a h a

{Colletotrichum lindemuthianuni) Simptomi. Mogu se javiti na svim nadzemnim dijelovima biljke. Biljke izrasle iz zaraenog sjemena imaju tamna udubljenja na kotiledonima. Na hipokotilu nastaju duboke smee lezije, zbog ega biljka moe propasti. Na liu nastaju tamnosmee ovalne pjege, koje kasnije, obrubljene lisnim ilama, postaju uglate. Simptomi se oituju na lisnim peteljkama i stabljici u .obliku duguljastih tamnih pjega. Na mahunama su pjege malene, okrugle, ovalne ili izduene, a s vremenom se poveavaju. Pjege su u sredini smee, s crvenkastim rubom.

si. 214. Smea pjegavost na grahu (snimio B. Cvjetkovi)

B i o l o g i j a . Parazit se prenosi u unutranjosti i na povrini sjemena. Micelij koji se nalazi u sjemenu ulazi u kotiledone, na kojima nastaju plodna tijela (acervuli). Gljiva moe prezimiti i na zaraenim biljnim ostacima, ali taj nain prezimljenja manje je vanosti. Na kotiledonima nastaju acervuli, iz kojih konidije obavljaju sekundarne infekcije. Kia i vjetar omoguavaju irenje konidija. Na taj nain nastaju sekundarne zaraze tijekom vegetacije. Da bi nastala infekcija, potrebna je relativna vlaga preko 95 % ili kia. Optimalne temperature za irenje bolesti kreu se od l6 do 18 Inkubacija je kratka, u optimalnim uvjetima 4-5 dana.

Zatita. Sjeme treba uzimati sa zdravih usjeva, jer u nas dozvoljeni fungicidi za tretiranje sjemena ne daju sigurne rezultate. Nakon etve treba spaliti biljne ostatke. Treba uvesti dvogodinji, trogodinji plodored. Sijati treba tretirano sjeme. Sjemenske usjeve moe se zatiti prskanjem poetkom cvatnje, zatim pri zavretku cvatnje i prema potrebi u vrijeme punjenja mahune. U nekim zemljama preporuuje se karbendazim (Bavistin, Chromozin, Zimo) i fungicidi na osnovi bakra.* Uglata p j e g a v o s t lista (Phaeoisariopsis griseola, syn. Isariopsis griseold) Bolest je u nas poznata od 1953. godine. Javlja se periodino, pa ukupne tete nisu velike. Zaraene mahune nemaju trnu vrijednost. Simptomi. Na listovima nastaju sivkaste uglate pjege, obrubljene malim lisnim ilama. Na listovima za vlana vremena nastaju sivkaste nakupine spora u koremiju. Jako se zaraeni listovi sue. Simptomi na stabljici rijetko se javljaju. Pjege na stabljici duguljaste su, smee i nejasnih rubova. Na mahunama nastaju tamnosmede ovalne pjege. Ako su mahune rano inficirane, mogu zakrljati i deformirati se. S mahuna micelij prelazi na povrinu sjemenke, oko hiluma pa je sjeme zaraeno samo na povrini.

SI. 215. Uglatapjegavost lista (prema Snowdon)

Biologija. Gljiva preivljava na zaraenim biljnim ostacima u obliku micelija i mikrosklerocija i na sjemenu. Za vlana vremena stvara obilje konidija koje vjetar i kia raznose do domaina.

Zatita. Treba sijati zdravo tretirano sjeme. Potrebno je unititi i spaliti zaraene biljne ostatke i paziti na plodored. Prskanja karbamatima* i bakrom daju zadovoljavajuu zatitu
Bijela trule

(Sclerotinia sderotioruni) Bolest se obino pojavljuje na starim biljkama u gustome sklopu ili za kinog vremena. Zaraza nastaje na dijelovima biljke koji su blie du, dakle tamo gdje je cirkulacija zraka slaba, a relativna vlaga visoka. tete obino nisu znatne. Simptomi. Mogu biti napadnute stabljike, mahune i listovi. Na najdonjim dijelovima stabljike nastaju vodenaste lezije. Napadnuta mjesta postaju sluzava. Nekoliko dana nakon pojave prvih znakova bolesti taj dio prekrije bijeli pahuljasti micelij. Unutar micelija nastaju najprije bijeli, a nakon toga crni sklerociji, koji se mogu razviti i u unutranjosti napadnute stabljike. Stabljika trune pa se prekidaju provodni snopovi i sue itave biljke. Na mahunama nastaju ovalne vodenaste pjege, nakon ega ta mjesta prekriva bijeli pahuljasti micelij uz pojavu sklerocija. Micelij se moe iriti u unutranjosti mahune i formirati sklerocije. U takvim sluajevima i sjeme je povrinski zaraeno micelijem.
Biologija. Opisana je kod salate

Zatita. Pouzdana preventivna mjera jest plodored i ne pregusta sjetva. Sijati treba tretirano sjeme.
Nekroza k o r j e n o v o g vrata

(Rhizoctonia solani) Zaraza moe nastupiti u svim razvojnim stadijima biljke, ali gospodarske se tete oituju na mladim biljkama. U nas je bilo sluajeva kada su propali itavi usjevi. Simptomi. Napadnut je korijenov vrat ili korijen na kojem nastaju crvenkasto smee udubljene pjege koje mogu prstenovati stabljiku. Zbog toga zastaje rast i biljke ugibaju. Kada zaraza zahvati starije biljke, primjeuje se zastoj u rastu, a urod je manji. Na rubovima starih pjega mogu nastati mali tamnosmedi sklerociji.
Biologija. Opisana je kod krstaica.

sl.

216. Rhizoctonia na grahu

(snimio B. Cvjetkovi)

Zatita. Plodored je najvanija mjera zatite. Poznato je da nastaje jaki napad na grah ako se posije na parceli na kojoj je prole godine bila eerna repa koja je bila zaraena s Rhizoctoniom.
Bakterijske bolesti Bakterijska prstenasta p j e g a v o s t

(Pseudomonas syringaep.

v. phaseolicola)

Simptomi. Na mladom se liu javljaju vlane poligonalne pjege. Sredinji dio pjega postaje smed, a okruen je ukastim rubom. Na mahunama nastaju sitne ovalne pjege koje s vremenom postaju vee i masnog izgleda. Na pjegama se moe, za vlana vremena, razviti bakterijski eksudat. S mahuna, bakterija inficira sjeme, te se zaraza prenosi inficiranim sjemenom. Jace izraena klorotina zona oko pjega, kao i pojava pjega manjih dimenzija, vizualne su karakteristike te bolesti, ime se razlikuje od bakterijske pjegavosti iXanthomonas campestris pv. phaseoli). Zatita. Za obje bakterioze vrijede iste preporuke za zatitu. Prva mjera zatite jest sjetva sjemena koje je dobiveno od zdravih biljaka. Plodored je takoer vaan u zatiti od tih bakterija. Prskanjem graha fungicidima na osnovi bakra nakon pojave prvih pjega postiu SI. 217. Bakterioza graha (snimio se odredeni uspjesi. B. Cvjetkovi)
Virusne bolesti Virus o b i n o g m o z a i k a g r a h a

{Bean Commonon Mosaic Virus) Rano zaraene biljke iz sjemena ili prije cvatnje daju manje urode. Smanjenje uroda moe iznositi i do 15 %. Simptomi. Mozaik na listovima glavno je obiljeje bolesti. Zbog neravnomjernog porasta plojka je vie ili manje naborana. Zaraenim biljkama otpadaju cvjetovi, a ako donesu mahune, one su manje i krivudave. nastaju i poremeaji u rastu, ali ovise o osjetljivosti sorte. U vrlo osjetljivih kultivara moe nastupiti i venue nedugo nakon infekcije.

SI. 218. Virus utog mozaika graha (snimio B. Cvjetkovi)

Biologija. Virus se prenosi sjemenom u velikom postotku. Neki uzorci imali su 5083 % zaraenih sjemenki. Iz zaraenog sjemena izrastu zaraene biljke, s kojih lisne ui prenose zarazu.

Zatita. Najvanija je zatita sjetva nezaraenog sjemena. Da bi se dobilo zdravo sjeme, mora se sjemenska proizvodnja smjestiti tamo gdje su manje povoljni uvjeti za razvoj lisnih uiju. Sjemenske usjeve graha treba sijati im dalje od parcela na kojima su posijane biljne vrste domaini tog virusa (bob, crnookica, gladiola i dr.). Pri aprobaciji sjemenskih usjeva treba unititi sve zaraene biljke.
Virus utog m o z a i k a g r a h a

{Bean Yellow Mosaic Virus) Simptomi. Na grahu se mogu manifestirati dva tipa simptoma. Na najveem broju kultivara javlja se mozaik na listu, u obliku svijetloutih i zelenih polja. Cijela povrina plojke vie je ili manje naborana, to je jedan od karakteristinih znakova bolesti. Drugi tip bolesti znatno je rjei, a manifestira se nekrozom vrnog pupa. Ako je zaraza nastala u poetku vegetacije, nakon nekroze pupa odumire cijela biljka. Meutim, ako je infekcija nastupila kada je biljka razvijena, odumire vrni pup, a biljka preivljava, ali javljaju se simptomi mozaika. U nekih hibrida nastaje zadebljanje, mahune se naboraju i u njima ima manje sjemenki.
Biologija. Virus se odrava na mnogobrojnim domainima, a viegodinji domaini osobito su vaan izvor zaraze. Oko 20 vrsta lisnih ui prenosi taj virus na perzistentan nain.

Zatita. Preporuljivo je grah uzgajati to dalje od viegodinjih biljaka (Rohinia, Trifolium, Medicago) koje su domain tog virusa. Potrebno je unititi korove u usjevu, od kojih neki mogu biti izvor zaraze i suzbijati lisne ui.

Bolesti graka
Gljivine i n j i m a sline bolesti Plamenjaa

{Peronospora viciae f. sp. pisi - syn. P. pisi) Simptomi. Pojava te bolesti moe imati ozbiljne posljedice, osobito ako su zaraene mlade biljke. Infekcija koja nastupi rano, u fazi nicanja, uzrokuje sisteminu zarazu. U tom sluaju stabljika je svinuta i krljava rasta. Na listovima se pojavljuju ute, odnosno smee lezije na gornjoj stani lista. S nalija na istom mjestu nastaje modrikasti maak, koji potjee od sporangiofora i sporangija. Zelene, a zaraene mahune, u parazitiranom dijelu postaju smee, sa zelenim nenapadnutim oazama. U unutranjosti mahune nastaje bijela prevlaka micelija, koja s vreme-

nom postaje smea. U tkivu mahune nastaju oospore. Pojedine sjemenke u mahunama zaraene su micelijem. Na takvu sjemenu vide se male, smee, upale zone.
Biologija. Premda se uzronik bolesti prenosi sjemenom, ipak je najvanije prenoenje parazita iz jedne u drugu vegetaciju putem oospora u zaraenim biljnim ostacima. Oospore ostaju u tlu 10-15 godina i izvor su primarnih infekcija. Nakon pojave sporangija nastaju sekundarne infekcije. Sporangiji nastaju pri visokoj relativnoj vlazi (iznad 90 %) koja traje barem 12 sati. Na temperaturama od 1 do 20 C klijaju sporangiji. Optimum za klijanje izmeu je 4 i 8 C. Meutim, spore mogu preivjeti samo 24 sata pri 20 sedam dana pri 15 a 31 dan pri 4C.

Zatita. Ploored je jedna od osnovnih mjera zatite. Postoje brojni relativno rezistentni hibrii pa ih treba 81. 219. Plamenjaa graka primjenjivati u podrujima gdje se ue(prema Snowdon) stalo javlja plamenjaa. U nekim zemljama sjeme se tretira fungicidom na osnovi metalaksila* (Apron). Za suzbijanje toga parazita u usjevu primjenjuje se velik broj fungicida iz skupine ditiokarbamata* (Polyram DF, Antracol, Dithane M-45). Na sjemenskim usjevima primjenjuju se sistemici* (Riomil MZ, Galben M).
Pale graka

Pale graka mogu izazvati tri gljive: a) Ascohyta pisi; b) Phoma medicagins var. pinodella s vrlo esto koritenim sinonimom Ascochyta pinodella-, c) Ascochytapinodes, koja tvori na odumrlim ostacima savreni stadij poznat pod nazivom Mycosphaerella pinodes. Na osnovi simptoma Ascochyta pisi moe se razlikovati od ostale dvije gljive koje uzrokuju pale. Meutim, razlike u simptomima izmeu Phome medicaginis i Ascochyte pmo^iesnedostatne su da bi se sa sigurnou mogao utvrditi uzronik. To se moe dokazati jedino laboratorijskom analizom. Ascochyta pisi Simptomi. U pravilu parazitira na nadzemnim dijelovima biljke. Na listovima se javljaju utosmee ovalne pjege, unutar kojih nastaju male crne kuglice (piknidi). Pjege na stabljici duguljasta su oblika, svijedosmee, uleknute, s tamnim rubom. Na mahunama pjege su okrugla, ovalna oblika, malo upale u tkivo, svijedosmee, s tamnim rubom. U sreditu lezije nastaju brojna plodna tijela. S povrine mahune gljiva prodire u unutranjost, gdje inficira sjemenke. Ako su mahune rano napadnute, mogu ostati krljave. Gljiva se nalazi u sjemenu u obliku micelija.

Biologija. Gljiva se prenosi iz jedne vegetacije u drugu zaraenim sjemenom. Premda se prenosi i zaraenim ostacima, taj nain manje je vaan. Tijekom vegetacije, nakon pojave prvih plodnih tijela, piknospore obavljaju sekundarne zaraze.

Phoma medicagnins var. pinodella, syn. Ascochyta pinodella Simptomi. Na listovima i stabljici izaziva sline simptome kao i A. pisi, ali napada i korijen i osnovu stabljike, pa graak slabije raste ili vene. Klica se moe osuiti jo prije nego izie iz zemlje. Od vrste Ascochytapinodesx2izlikuje se po tome to stvara vie pjega. Iz zaraenog sjemena razvijaju se biljke koje nakon pojave trulei stabljike i korijena propadaju. Micelij gljive nalazi se u unutranjosti sjemena. Osim u sjemenu, gljiva ostaje u du u obliku hlamidospora, odakle inficira ponik.

SI. 220. Pale graka (pTfm2i Snowdon)

Ascochyta pinodes = Mycosphaerella pinodes Simptomi. Iz zaraenog sjemena razvijaju se biljke na kojima truli dio izmeu plumule i radikule. Katkad biljka jo truli prije nego to izie iz da. Zbog napada tog parazita na listovima nastaju malene purpurnocrvene pjege, oko 5 mm promjera. Zaraza se obino iri s listova na peteljke i stabljiku. Zaraeni dijelovi poprimaju plavkastocrnu boju. Na cvjetovima infekcija poinje oteenjem koje podsjea na ubode iglom, ali uskoro, zbog toksina koje proizvodi gljiva, odumire itav cvijet. U zaraenim mahunama, koje su se smeurale, obino je sjeme zaraeno. Zaraeno je sjeme naborano i svjedije od zdravoga. Embrionalni dio sjemena u sluaju unutranje zaraze poprima purpurnocrvenu boju. Zaraeno sjeme i biljni ostaci izvor su zaraze. Zatita. Osim zdravog ili tretiranog sjemena (TMTD), plodored je najvanija mjera zatite. Najbolji bi bio etverogodinji plodored bez leguminoza. Dobrom pripremom tla postie se brzo nicanje i razvoj usjeva i tako smanjuje mogunost jaih zaraza klice i mlade biljke. Ako je sjeme dubinski zaraeno, uobiajene metode tretiranja sjemena ne daju potpuni uspjeh; zato je potrebno proizvodnji sjemena pridodati punu panju. Sve tri spomenute vrste Ascochyta bolje
se razvijaju u vlanom klimatskom posi. 221. Pale graka {snimio^. Cvjetkovi)

druju. Zato za proizvodnju sjemena treba birati aridnija podruja. Sjemenski se usjevi protiv palei mogu prskati fungicidima iz skupine benzimidazolkarbamata* (Bavistin*, Ckromozin, Zino), premda u nas nisu registrirani za tu namjenu.
Hrda

(Uromyces pisi) Bolest se javlja rijetko i obino na kraju vegetacije. Neki autori poistovjeuju tog uzronika s vrstom Uromyces fabae, a drugi misle da je zasebna vrsta. Simptomi. Na licu i naliju lista nastaju smei jastuii (uredosorusi). U poetku ih je malo, a kasnije se njihov broj poveava. Pred zriobu jastuii postaju crni, a u njima nastaju teleutospore za jakih zaraza lie se poinje suiti.
hrda, koja ecidijsko pokoljenje razvija na mljeiki (Euphorbia cyparisias i dr.), a uredo i teleuto pokoljenje razvija na graku. Gljiva prezimljuje u podzemnim dijelovima mljeike, i u proljee, im potjera izboje, nosi ecidije koje inficiraju graak.

Biologija. To je heterecijska

SI. 222. Hrda na graku (snimio B. Cvjetkovi)

Zatita. Obino nije potrebno poduzimati mjere zatite. Preporuljivo je ukloniti mljeiku iz blizine povrtnjaka. Na malim parcelama poeljno je prikupiti i spaliti biljke graka nakon etve. Na sjemenski graak mogu se primjeniti karbamati* navedeni kod plamenjae graka.
Pepelnica

(Eiysipbe pisi) Simptomi. Lie, stabljika i mahune mogu biti djelomino ili potpuno prekrivene sivim maskom, koji potjee od micelija i oidija parazita. Napadnuto tkivo lista i mahuna ispod maka postaje smee ili purpurno i sui se. Micelij se nalazi u unutranjosti sjemena. Bolest se pojavljuje obino na kraju vegetacije pa nije potrebno uvijek provoditi zatitu. Djelotvorni su fungicidi na osnovi sumpora.
Bijela trule

(Sderotinia

sderotiorum)

Simptomi. Isti su kao i u graha. Mogu biti napadnute stabljike, mahune, a rijetko i listovi. Za kasne etve na industrijskom graku javlja se na mahunama. Na mahunama nastaju ovalne vodenaste pjege. Na tim mjestima nastaje bijeli pahuljasti micelij i sklerociji. Zatita. Opisana je kod graha.

Venue

(Fusarium solani f.sp.pii) Ta je gljiva obino sudjeluje u kompleksnoj bolesti koju nazivamo trule korijena i korijenova vrata. Spomenuta Ksp. specijalizirana je na graak premda F. solani i druge Fusarium vrste mogu parazitirati na graku, bobu i grahu. Simptomi. Pred kraj cvatnje pa do formiranja prvih mahuna pojedine biljke zaostaju u rastu. Donji listovi postaju sivkasti prije nego to poute i osue se. Na stabljici neposredno iznad tla vide se crne nekrotske pruge, koje se proteu du korijena. uenje lia uskoro se primjeuje i na gornjim listovima. Biljka ivotari neko vrijeme, a zatim se osui. Zatita. Plodored i sjetva otpornijih hibrida jedina su praktina mjera zatite.
Viroze graka Virus o b i n o g m o z a i k a graka

(Fea Common Mosaic Virus) To je najraireniji virus graka, a osim graka, domaini su mu bob i druge leguminoze. Gubici u urodima mogu biti znatni ako se zaraze mlade biljke. Simptomi. Na listu graka uz ile lista pojavljuju se ukaste zone u obliku mree. Zatim se na listovima izmeu ila izmjenjuju klorotine zone sa zelenima, pa itava plojka dobiva mozaian izgled. Simptomi ovise o soju virusa i osjetljivosti kultivara graka. Virus enacija graka (Fea Fnation Mosaic Virus) Taj virus parazitira na biljkama iz porodice lepirnjaa, a graak je najosjetljiviji domain. Simptomi. Poetni simptomi javljaju se u obliku mozaika na listovima. Na liu se javljaju klorotine pjege, koje postaju bijele i gotovo providne. Zbog neujednaenog rasta, listovi se kovraju. Na naliju lista nastaju priraslice u obliku bradavica ili resica (enacije). Internodiji su krai pa itava biljka poprima grmolik izgled. Ako je infekcija nastala prije cvatnje, mahune mogu biti deformirane, a sjemenke manje od zdravih i ute. Taj virus izaziva mozaik i na bobu. Ne prenosi se sjemenom graka, ali moe se prenijeti sjemenom boba. Bob moe biti izvor primarne infekcije. Zatita. Bob i graak ne smiju se sijati jedan pored drugoga. Usjeve treba titi od napada lisnih uiju koje su vektor toga virusa.
Virus r a n e n e k r o z e graka

(Fea Farly Browning Virus) Simptomi. Virus uzrokuje smee nekrotske pjege uz lisne ile. Na listovima i stipulama nekrotske se zone poveavaju i imaju svjetliju sredinu i tamniji rub.

Na stabljici nastaju longitudinalne nekroze, karakteristine boje. Smee su na povrinskom dijelu kore, a dublje u pukotini imaju crvenkastosmedu boju. Nekroze mogu nastati i na mahunama. Katkada moe itava biljka uvenuti. Virus se prenosi sjemenom, i to u visokom postotku (do 37 %), i nematodama iz roda Trichodorus. Zatita. Zdravo sjeme graka i provjereno zemljite bez nematoda osnovne su preventivne zatitne mjere. Ako se zaraene biljke pojave u sjemenskom usjevu, treba ih ukloniti.

Bolesti boba
Hrda

(Uromyces viciae - fahae) Bolest se javlja u svim podrujima uzgoja boba, ali u Dalmaciji i Istri tete su znatnije, pogotovo na sjemenskim usjevima. Prema nekim autorima parazitira i na graku. Simptomi. Pojava svijetlih uredosoaisa na listovima, stabljici i peteljkama lia najkarakteristiniji je simptom. Pod kraj vegetacije sorusi postaju tamniji, to znai da su se unutra razvile teleutospore. Epiderma iznad uredosorusa i teleutosorusa puca a spore dospijevaju u okoli. Sorusi su na listovima okrugla oblika, a na stabljici i peteljkama izdueni su.
Biologija. To je autecijska i makrociklika hrda, to znai da se svi razvojni stadiji ostvaruju na bobu i da ima sve stadije karakteristine za hrde. U junim krajevima moe prezimiti u obliku ecidija, zatim u obliku uredospora i teleutospora. Teleutospore mogu zadrati klijavost do dvije godine. One klijaju i daju bazidiospore. Tako primarne infekcije mogu potjecati od bazidiospora i od uredospora. Uredospore nastale nakon primarnih infekcija odgovorne su za sekundarne zaraze tijekom vegetacije.

Zatita. Nakon etve biljne ostatke treba spaliti. Valja provoditi plodored. Kemijska zatita rijetko se provodi, osim u sjemenskim usjevima, gdje se primjenjuju fungicidi na osnovi bakra, mankozeba ili bitertanola* (Baycor).
Smea p l i j e s a n

(Botrytis fabae) Parazit uzrokuje stvaranje malih, otro ogranienih, okoladnosmedih pjega na listu, cvjetovima i mahunama. Na stabljici nastaju duguljaste lezije, iste boje, esto ulegnute u tkivo. Sline pjege, neto tamnije boje, uzrokuje B. cinerea. Oba speciesa prenose se sjemenom. Bolest se javlja za vlana vremena i pri niskim temperaturama (10 C). Na tog parazita djeluju fungicidi na osnovi dikarboksimidima* (Ronilan, Kidan).

Venue

(Fusarium spp.) Nekoliko Fusarium vrsta (F. oxysporum f. sp. fahae, F. culmorum, F. avenaceum) moe izazvati trule korijena. Kao posljedica napada na korijen nastaje venue. Zatita se sastoji u podoredu i sjetvi tretiranog sjemena.
Virus uvelosti b o b a

(Broad Bean Wilt Favavirus) Na listovima nastaju svijetlozelene pjege, nakon ega nastaje prosvjetljavanje ila na plojci. Biljke zaostaju u rastu. U nastavku bolesti nastaje Si. 223. Fusarium na hohu (snimio nekroza vrnog lia, koje se sui. VeB. Cvjetkovi) nue u osjetljivih sorata popraeno je otpadanjem cvjetova i lia. Uz tete koje izaziva na bobu, virus izaziva tete i na paprici, grahu, artioki i daigom povru. Zaraze na bobu su vane i zato to je bob kao najranija kultura izvor zaraze za drugo povre. Virus prenosi Myzus persicae, Aphis craccivora, Aphis fabe, Macrosiphum euphorhiaei dr., na neperzistentan nain. Zatita. Treba suzbijati korove koji su domaini tog virusa (Plantago spp). Potrebno je napravit prostornu izolaciju izmeu boba, cvijea (dragoljub, gladiola) i drugog povra koje moe biti zaraeno timi virusom i suzbijati lisne ui.

Suzbijanje korova
Porodica lepirnjaa - Fahaceae (Legumonosae) vrlo je brojna. Obuhvaa oko 12000 zeljastih, jednogodinjih, viegodinjih, ali i drvenastih vrsta. Kao povrtne kulture u Hrvatskoj uzgaja se desetak vrsta, od kojih grah i graak imaju veu vanost. U nas se sporadino uzgajaju jo bob, slanutak i lea. Hektarski u svijetu i Hrvatskoj medu lepirnjaama najveu vanost ima soja. Iako se osim za proizvodnju ulja i bjelanevina uzgaja i kao povrtna kultura (mahune i zrno) ovom prilikom neemo prikazivati mogunosti suzbijanja korova u soji, jer je to dobro obraeno u ratarskoj proizvodnji. Napominjemo da neka sredstva za sada nemaju dozvolu za promet u Hrvatskoj (oznaeni zvjezdicom), pa i na to treba paziti.

Grah
Grah je jednogodinja mahunarka, koja nakon sjetve nie relativno brzo. I pored brzog ponika u prvom dijelu vegetacije, ne stvara veu lisnu masu pa se na slobodnom prostoru razvije korov. Zbog sjetve u redove korov se moe suzbiti medurednim kukiviranjem. U redu je i nadalje potrebno korov uklanjati okopavanjem i raupavanjem pa to zahtijeva dosta radne snage. Jo jedan razlog ne ide u prilog mehanikom suzbijanju korova. Grah, naime, formira korijen u plitkom povrinskom sloju tla. Zbog toga se kultivacija mora obavljati plitko i paljivo. Mehanikom obradom ne moe se potpuno suzbiti korov sve do etve, te primjena samo tih mjera zbog izbjeglih korova oteava kombajniranje. Zato se, uz mehanike mjere, primjeni herbicida daje velika vanost. Broj selektivnih herbicida za suzbijanje korova u grahu prilino je velik. Vrijeme primjene, spektar djelovanja i selektivnost dosta im se razlikuje. Te razlike naroito su izraene unutar razliitih biotipova i ekotipova graha, a one uoene su i unutar razliitih sorata (sortna osjetljivost). U tom smislu vane su razlike izmeu graha mahunara i graha zrnaa. "uavac", i "pritka" mogu se uzgajati za proizvodnju mahuna ili za zrno. Budui da se navedeni ekotipovi graha anatomski, morfoloki i fizioloki razlikuju, razliita im je i osjetljivost prema nekom herbicidu. Stoga je herbicide u grahu, uz njihovo dobro poznavanje, potrebno primjenjivati uz veliki oprez.
Prije sjetve ( p r e - s o w i n g ) u p o t r e b l j a v a j u se:

TREFLAN EC, (i dr. na osnovi trifluralina), 1-2 l/ha, uz obvezatnu inkorporaciju na 5-10 cm dubine. Suzbija jednogodinje korove. Preporuuje se nakon sjetve dodatno tretiranje herbicidom djelotvornim na korove koje Treflan ne suzbija. Treflan je perzistentan herbicid, pa se u nekim zemljama pet mjeseci nakon tretiranja ne doputa sjetva drugih kultura, osim u kojima ima dozvolu za primjenu. PIVOT 100*, 0,8-1,0 l/ha, uz plitku inkorporaciju. Suzbija jednogodinje irokolisne i neke uskolisne korove. Vrlo je perzistentan. Postoje znatna ogranienja u sjetvi iduih kultura. Upravo zbog toga u Hrvatskoj mu je uskraena dozvola za primjenu. I u niim dozacijama daje zadovoljavajue uinke. BONALAN*, 6 l/ha. Primjenjuje se protiv istih korova i na isti nain kao Treflan EC i drugi pripravci na osnovi trifluralina. Pripada istoj skupini herbicida. Povuen je s hrvatskoga trita. EPTAM 6-E*, 4-6 l/ha, prije sjetve uz inkorporaciju. U SAD-u mu je ograniena primjena. Ne preporuuje se njime tretirati sorte graha crnookaca. U Engleskoj se prakticira odgoda sjetve 3 tjedna poslije tretiranja. Povuen je s hrvatskoga trita, iako je jo uvijek na istoj osnovi za druge namjene registriran pripravak ERADICANE 6 E. AVADEX BW*, 4 l/ha, protiv divlje zobi i drugih korovskih trava. Inkorporirati ga treba odmah nakon tretiranja na 5 cm dubine. U naoj zemlji nikad nije bio registriran.

NORTRON SUPER*, 1 l/ha.Primjenjuje se protiv irokolisnih i nekih uskolisnih jednogodinjih korova. Najee zahtijeva dodatni post-emergence tretman, npr. s Basagranom.
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a ( p r e - e m e r g e n c e )

PATORAN 50*, 2,5-3,5 kg/ha. Nia doza daje se na srednje tekim tlima a via doza na tekim tlima. Na lakim pjeskovitim tlima moe otetiti kukuru. Dobro suzbija jednogodinje irokolisne korove. Ne djeluje na korovske trave pa se upotrebljava u kombinaciji s drugim herbicidima (npr. s-metolaklor DUAL GOLD 960 EC*). DUAL GOLD 960 EC*, 1-1,2 1/ha, protiv jednogodinjih uskolisnih i nekih irokolisnih korova. Ima dozvolu u SAD-u. Tamo ga, osim pre-emergence, primjenjuju prije sjetve unoenjem u tlo zajedno s Eptamom 6-E ili Treflanom. FRONTIER 900 EC*, 1,2-1,4 l/ha, suzbija jednogodinje uskolisne i neke irokolisne korove. Dozvolu ima u SAD-u i u nekim europskim zemljama. TRIBUNIL WP-70*, 3-4 kg/ha. Bolje djeluje na irokolisne korove. Zbog toga se upotrebljava u kombinaciji s herbicidima koji djeluju na trave. ARESIN*, 1-1,5 kg/ha. Bolje djeluje na irokolisne korove, pa se upotrebljava u kombinaciji s drugim herbicidima. Lagana kia nakon aplikacije pospjeit e uinak na korove. Neke sorte graha mogu biti osjetljive na laganim pjeskovitim tlima. PIVOT 100*, 0,8-1 l/ha. Suzbija jednogodinje irokolisne i neke travne korove. Perzistentan. Ogranien je broj kultura u plodoredu. Povuen je s hrvatskoga trita. GALEX 500 EC*, 5 l/ha. Dobro suzbija jednogodinje irokolisne i uskolisne korove. Zbog toga se primjenjuje u kasnijem roku sjetve, kad korovi trave dominiraju u polju. Povuen je s hrvatskoga trita. STOMP 330 E*, i drugi na osnovi pendimetalina, 4 l/ha. Spektrom slian Treflanu EC. Djeluje protiv veeg broja jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korova. Sam najee ne daje zadovoljavajue rezultate. Potreban je dodatni tretman protiv irokolisnih korova i vei oprez na lakim propusnim tlima. Nakon jaih kia moe djelovati fitotoksino. PROPAKLOR T-50*, 8-10 l/ha. Djelotvorniji je na korovske trave. Zbog toga se preporuuje u kombinaciji s nekim herbicidom koji djeluje na irokolisne korove. Povuen je s hrvatskoga trita.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)

BASAGRAN 600, SAX 600, BAZANO, BENTAGRAN 600, 1,5-2,5 l/ha. Protiv jednogodinjih irokolisnih korova. Njime treba tretirati kad grah razvije prvu trolisku, a u vrijeme mlaeg razvojnog stadija korova. Pojedine sorte graha osjetljive su, pa prije upotrebe treba konzultirati proizvoaa. ELEX*, 0,75 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih uskolisnih korova u

vrijeme prve troliske. Moe se primijeniti u split aplikaciji u dva puta. Drugo tretiranje treba obaviti u fazi 2-4 troliske. COBRA*, 0,4-0,6 l/ha, za istu namjenu kao i prethodni pripravak. Pripadaju istoj skupini kontaktnih herbicida (difeniletera). Ne suzbija bijelu lobodu - Chenopodium album. Prolazna nekroza u obliku nekrotinih mrlja na listu ne utjee na prirod. PULSAR, 0,4-0,6 l/ha, nakon nicanja, kad grah razvije prvu trolisku, a korovi 2-4 lista. Suzbija veliki broj jednogodinjih irokolisnih korova. PIVOT 100*, 0,8-1 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i uskolisnih korova. Primjenjuje se u vrijeme kad grah razvije prvu trolisku. Perzistentan. Ograniena sjetva kultura u plodoredu. Zbog toga je povuen s hrvatskoga trita. U svijetu i srednjoeuropskim zemljama ima dozvolu. FUSILADE SUPER i GRASIDIM (u grahu i graku). U svijetu se i drugim graminicidima suzbijaju korovne trave. Svi su selektivni prema svim dikotiledonskim kulturama pa i prema grahu. Protiv jednogodinjih trava upotrebljava se 1-1,5 l/ha. Ako se ele suzbiti viegodinje trave, treba primijeniti 2-4 l/ha. Jednogodinje trave osjetljivije su kad razviju 2-3 lista, a viegodinje trave kad razviju 3-5 listova.

Grah + k u k u r u z
Na seljakim se gospodarstvima grah jo tradicionalno uzgaja zajedno s kukuruzom. Najee se tako zasijane povrine ne tretiraju herbicidima. Korov se u tom sluaju uklanja okopavanjem motikom. Budui da danas postoje vrlo selektivni herbicidi za obje kulture, drimo da se izostavljanjem okopavanja ili primjenom oba zahvata mogu postii vrlo dobri rezultati. Zbog toga emo navesti samo neke, prema naem miljenju, najdjelotvornije herbicide za tu svrhu. STOMP 330 E*, STON*, DOST 330 E*, 4-5 l/ha. Sjetvu graha i kukuruza treba obaviti istovremeno. Tretira se odmah nakon sjetve. Obino ne postie zadovoljavajui uinak na irokolisne korove pa je potrebno obaviti dodatno tretiranje nekim djelotvornim preparatom (Basagran npr.). DUAL GOLD 960* i FRONTIER 900 EC*, takoer su jednako dobri kao i prethodni pripravci. Primjenjuju se nakon sjetve kukuruza i graha prije nicanja korova 1-1,2 l/ha odnosno 1,2-1,4 l/ha. GALEX 500 EC, 5 l/ha. Primjenjuje se na isti nain kao i prethodni preparat. Povuen je s hrvatskoga trita. PROPAKLOR T-50*, 8-10 l/ha. Budui da nije dovoljno djelotvoran na irokolisne korove, preporuuje se primijeniti ga zajedno s Patoranom, Aresinom ili Tribunilom. Dozu tih preparata treba prilagoditi tipu tla. CODAL 400 EC*, 4-6 l/ha. Na lakim pjeskovitim tlima, zbog agresivnog djelovanja prometrina, treba izbjegavati tretiranje tim pripravkom. Nia doza primjenjuje se na srednje tekim, a via doza na tekim tlima.

Graak
Graak je tradicionalno vrtna kultura. Tek uvoenjem djelotvornih herbicida prelo se na industrijski nain proizvodnje graka. U naem klimatu graak se sije pod konac zime. Sjetva se obavlja u redove na 20 cm razmaka pa se meduredna kultivacija ne moe obavljati. Zbog toga ga gue korovi ranog proljetnog razdoblja. Budui da brzo nie, graak u prvom dijelu vegetacije nadvlada korov. Kako vrijeme odmie, korovi uzimaju sve vie maha, pa ako ih ne suzbijemo, nanose velike tete. Stoga se od herbicida u graku ponajprije zahtijeva dobro rezidualno djelovanje ako ih primijenimo u pre-em roku, odnosno kontaktno djelovanje u post-em roku. Broj selektivnih herbicida u graku prilino je velik. Dobri uinci postiu se samo primjenom nakon nicanja. Selektivnost im je uglavnom dobra. Na korove djeluju razliito. Ako primijenimo bilo koji herbicid pojedinano, najee se ne postiu eljeni rezultati. Zbog toga je vrlo vano poznavati spektar djelovanja svakog herbicida. Tek kombiniranjem dvaju ili vie preparata, ili viekratnom primjenom, postiu se eljeni rezukati. S obzirom na vrijeme primjene, selektivni herbicidi za graak dijele se u tri skupine.
Prije sjetve ( p r e - s o w i n g )

TREFLAN EC* i drugi na osnovi trifluralina, 1-2 l/ha. Neposredno nakon primjene potrebno ga je omdem unijeti u tlo na 5 -10 cm dubine. Selektivnost nije izraena kao u mnogih drugih kultura. Zbog toga u mnogim zemljama (i u Hrvatskoj) nema dozvolu za promet u graku. teti poetnom razvoju korijena. PIVOT 100 E*, 0,8-1 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih uskolisnih korova. Treba ga oaidem unijeti plitko u tlo. Procjenjujemo da mu je previsoka dozacija. Vrlo je perzistentan. Ograniava plodored. Zbog toga povuen s hrvatskoga trita. BONALAN*, 6 l/ha, protiv istih korova i na isti nain kao Treflan EC. Pripada istoj skupini herbicida (dinitroanilina). AVADEX 480* (trialat), 3 l/ha, protiv divlje zobi, mijeg repka i drugih trava. Inkorporaciju treba obaviti unutar dva sata nakon primjene.
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)

TRIBUNIL WP-70* 3-4 kg/ha (vidi grah). Neke su sorte osjetljive. Stari herbicid. Primjenjuje se u zemljama EU. U Hrvatskoj nikad nije bio registriran. PROPAKLOR T-50*, 7-10 l/ha. Zbog proirenja spektra treba ga mijeati s nekim herbicidom koji djeluje na irokolisne korove. FRONTIER 900 EC*, 1,2-1,4 l/ha, na isti nain kao u grahu. DUAL GOLD 960 EC*, 1-1,2 l/ha, na isti nain kao u grahu. SENCOR 70 WG*, 0,3-0,5 kg/ha, primjenjuje se u SAD-u na srednje tekim i tekim tlima. Kultura slabe kondicije (hladno vrijeme, sua) moe trpjeti tetu. Jae kie mogu pospjeiti fitotoksini uinak na propusnim tlima. PROHELAN T-50, GESAGARD 50 WP, GESAGARD 500 EL, PROMETREX 50 SC

(prometrin) 1,5-3 l/ha. Djelotvoran je samo na irokolisne korove. Na lakim pjeskovitim tlima moe djelovati fitotoksino. CHALLENGE 600* (aklonifen), 4,5 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih uskolisnih korova. IGRAN 500* i dr. na osnovi terbutrina, 2-3 l/ha. Djelotvoran je na irokolisne korove. Na lakim tlima nakon jaih kia moe djelovati fitotoksino. Ne suzbija korove iz porodice krstaica. MESORANIL 50*, 3,5-4 kg/ha. Suzbija irokolisne korove. BLADEX 50 SC, 2-4 l/ha. Bolje suzbija irokolisne korove. Izvjesno djelovanje iskazuje i na neke jednogodinje trave. STOMP 330 E* i drugi na osnovi pendimetalina, 3-4 l/ha. Suzbija jednogodinje uskolisne i irokolisne korove. Primjenjuje se dobro pripremljeno do. PIVOT 100*, 0,8-1 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih uskolisnih korova. esto ne postie zadovoljavajue uinke pa je potreban dodatni zahvat. Budui da pojedini preparati bolje djeluju na uskolisne korove (Stomp 330 E i Propaklor T-50, Frontier 900 EC, Dual Gold 960 EC), a drugi na irokolisne korove (Igran 500, Prohelan T-50 i dr.), bolji se rezultati postiu kombinacijom jednog iz prve skupine s nekim iz druge skupine.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)

BASAGRAN 600, SAX 600, BAZANO, BENTAGRAN 600 (bentazon), 3-4 l/ha nakon treeg lista graka, na oko 10 cm visine, pa sve do cvatnje. Suzbija samo jednogodinje irokolisne korove. Korovi su osjetljiviji u mlaem razvojnom stadiju. BASAGRAN 600 i drugi na osnovi bentazona + BETANAL^ 1,5 + 1,5 l/ha. Tretiranje treba obaviti kad graak dosegne 10 cm. Korovi su najosjetljiviji od stadija klinih listova pa sve dok ne razviju dva prava lista. BLADEX 50 SC, 1,5-2 l/ha. Tretira se kad graak dosegne 15-25 cm visine. Na lakim pjeskovitim tlima moe otetiti graak. Zbog toga se zahtijeva ujednaena sjetva na 1-2,5 cm dubine. Pojedine su sorte osjetljive. PULSAR (imazamoks), 0,4-0,6 l/ha, primjenjuju se na isti nain kao u grahu. SENCOR 70 WG* i drugi na osnovi metribuzina, 0,3-0,5 kg/ha. Suzbija jednogodinje irokolisne korove. Eitotoksini uinci mogu se javiti kad je kultura pod stresom zbog hladnog vremena, oteena od insekata ili slabo ishranjena. Korovne trave mogu se je suzbiti djelotvornim herbicidima prikazanim u poglavlju o grahu. Pri tome treba paziti na zadnji rok primjene prije berbe graka.

Bob
od svih leguminoza bob ima najkrupnije zrno. Zbog toga podnosi i dublju sjetvu. Brzo nie i formira korijen u dubljem sloju da. Zbog toga se primjenom herbicida na povrinu da moe postii "prostorna selektivnost". Na taj nain i neki vrlo

perzistentni herbicidi (simazin) djeluju selektivno. Istovremeno, bob je vdo osjetljiv prema herbicidima iz skupine regulatora rasta. Zbog toga je ogranien izbor post-emergence herbicida. U naem kontinentalnom podruju bob se sije u rano proljee. Zato ga najee zakorovljuju korovi ranog proljetnog razdoblja. Sukulentna stabljika i zelena lisna masa oteavaju mehaniku berbu. Zbog toga se preporuuje da se prije kombajniranja obavi desikacija. Od velikog broja herbicida koji se uporebljavaju irom svijeta, zbog smanjenog interesa u Hrvatskoj dozvolu za promet nema nijedan. Zbog toga emo navesti iskustva drugih proizvoaa.
Prije sjetve (pre-sowing) u z i n k o r p o r a c i j u

TREFLAN EC* i dr. na osnovi trifluralina (vidi grah). Kad se oekuje jaa zakorovIjenost irokolisnim korovima, dobro je dodatno tretirati nekim djelotvornim herbicidom nakon sjetve a prije nicanja. AVADEX BW*, 4 l/ha, protiv divlje zobi i drugih korovskih trava. Inkorporaciju treba obaviti odmah nakon tretiranja. Primjenjuje se u Vel. Britaniji protiv divlje zobi.
N a k o n sjetve, a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)

RADOKOR * i dr. preparati na osnovi simazina, 1-2 kh/ga. Treba sijati barem na 7,5 cm dubine. Na lakim tlima, nakon jaih oborina, mogu se na tek poniklim biljkama uoiti prolazni znakovi fitotoksinog djelovanja (rubna kloroza listova). Sedam mjeseci nakon tretiranja, mogue je sijati itarice. TRIBUNIL*, 2-3 kg/ha. Treba sijati na barem 5 cm dubine. Suzbija vei broj irokolisnih korova i neke uskolisne korove. PREMIUM* (terbutrin + neburon), 5 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih korova. Primjenjuje se u Francuskoj. TREPLIK DUO* (pendimetalin + neburon), 5,5 l/ha, na isti nain s istom namjenom kao prethodni pripravak. DUAL GOLD 960*, 1-1,5 l/ha, primjenjuje se nakon sjetve, a prije nicanja. Radi proirenja spektra i na irokolisne korove potrebno je istovremeno tretirati Tribunilom, Radokorom, Prohelanom, Afalonom ili Bladexom T-50. BLADEX 50 SC*, 1-2,5 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih korovnih trava. PROHELAN T-50* i dr. na osnovi prometrina (vidi grah). Tretira se s 1,5-2,5 kg/ha. Izbjegavati treba primjenu na lakim i pjeskovitim dima. AFALON* i dr. na osnovi linurona, 1-1,5 l/ha odmah nakon sjetve. Spektar mu je slian spektru Prohelana. Treba izbjegavati primjenu na lakim pjeskovitim dima. Zahtijeva dublju i ujednaenu sjetvu. Nije djelotvoran na korovne trave.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence) LEGURAME PM*, karbetamid, 3 kg/ha, upotrebljava se u ranijoj fazi razvoja kulture, a protiv korovnih trava. Suzbija i neke irokolisne korove. Najee se primjenjuje nakon pre-emergence upotrebijenog Radokora.

Desikacija REGLONE FORTE*, REGLONE*, BASTA^ 3-4 l/ha, kad je vei broj biljaka dospio za etvu. Tretiranjem se ne ubrzava sazrijevanje, nego samo suenje nedozrelih dijelova biljke.

Lea
Lea se u Hrvatskoj uzgaja na ogranienim povrinama. Sije se u relativno stisnute redove 17,5-30 cm u proljee kad zatopli i tlo se zagrije iznad 15 U Hrvatskoj nije registriran ni jedan herbicid za suzbijanje korova u toj kulturi. U svijetu se primjenjuju ovi pripravci: Prije sjetve (pre-sowing) TREELAN EC* i dr. na osnovi trifluralina, 1,5-2 l/ha. Nakon sjetve a prije nicanja (pre-emergence) PROHELAN T-50* i dr. na osnovi prometrina, 1,5-2 l/ha. CHALLENGE 600* (aklonifen), 4,5 l/ha, suzbija jednogodinje irokolisne korove. LEGURAME PM* (karbetamid), 3 kg/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih uskolisnih korova. KARMEX* i dr. na osnovi diurona, 0,75 kg/ha, protiv irokolisnih korova. Nakon nicanja (post-emergence) U Erancuskoj protiv jednogodinjih i viegodinjih trava dozvolu imaju pripravci EUSILADE EORTE i GRASIDIM*, na isti nain kao to je prikazano kod graha.

XIV. LUKOVICASTO POVRE

Lukovi - Alliaceae: l u k (Allium epa} e n j a k (Allium sativum), p o r i l u k (Allium ampeloprasum ssp. porrum) KLU ZA PREPOZNAVANJE TETOINJA tetnici
N a p o d z e m n i m ili p r i z e m n i m d i j e l o v i m a :

Korijenje izgrieno Vrat korijena izgrizle sive gusjenice gola tijela Zastoj u rastu, izmeu Ijuica lukovica siu sitne grinje Odebljali bazalni dijelovi, lie odebljalo i smotano, uti i vene, lukovice mekane Zastoj u rastu, lie uti i propada, korijenje posmedi i odumire Biljke venu, sredinji se list sui i lako izvlai, u bazi stabljike bjelkaste liinke duge 10 mm
Na n a d z e m n i m d i j e l o v i m a :

tetnici u tlu sovice pozemljue lukova grinja stabljiina nematoda nematode koje slobodno ive lukova muha

Biljke enjaka zaostaju u razvoju, sredinji list pouti, stabljika i lukovica prazne i mekane Lie puno uzdunih srebrnkastih pruga izgrienih od gusjenica koje narastu do 10 mm Karakteristini hodnici (mine) beznonih liinki dugih do 3 mm na listu luka Bijele tokice na listu luka i poriluka, mine u smjeru lukovice, biljke su krljave, listovi se sue i uvijaju Srebrnkaste pjege na liu luka, lie uti i sui se

enjakova muha lukov moljac lukova minirajua muha miner poriluka trips duhana

Bolesti
Na listovima utozelene blijede pjege sa sivoIjubiastom prevlakom Biljka naglo vene, lukovica pokrivena bijelim micelijem Na listovima jastuii, najprije ute boje, zatim postanu smei, a na kraju pocrne Na listovima duguljaste pjege ljubiastog ruba Na listovima utobijele pjege, listovi mekani i vodenasti, nekroze vrata, trule luica Na mladim listovima srebrnaste nabrekline, koje se raspuknu, iz njih ispada crna praina Na lukovicama crne sitne pjege, u koncentrinom krugu plamenjaa bijela trule hrda koncentrina pjegavost siva plijesan snijet crna pjegavost ljuske

tetnici
Lukova m u h a

(Delia /Chortophila, Phorbia, Hylemyia / antiqua) Opis. Odrasli oblik lukove muhe vrlo je slian kunoj muhi, sivkastog tijela, duljine 6-8 mm, smolasto crnih nogu. Jaja su duguljasta, bjelkasta, duga oko 1,2 mm. Liinke su cilindrine, tijelo im se suuje prema glavi, ukasto-bijele boje, a pred kukuljenje duine priblino 10 mm. Kukuljica je ukasto smea, duga 4-7 mm. tete izaziva liinka, koja se nalazi unutar stabljike i hrani njezinim sadrajem. Na mjestiSl. 224. Odrasli oblik lukove muhe ma oteenja razvijaju se sekundarno saprofit(prema B. Zaden) ske gljive koje izazivaju truljenje biljaka. U polju se napad lukove muhe moe vrlo lako prepoznati. Zaraene biljke poinju naglo venuti, listovi ute, sredinji se list sui i lagano izvlai iz stabljike. Prereeo li se uzduno takva biljka, u njezinoj unutranjosti nalazi se vie liinki te muhe. Za jakog napada u jednoj biljci moe biti i do 50 liinki. Ve samo jedna liinka u mladoj stabljici luka izaziva truljenje te biljke. Vanost. tetnik se javlja u godinama s vrlo vlanim proljeem. Najopasnije je prvo, proljetno pokoljenje, koje se javlja u doba kad su biljke luka jo nerazvi-

jene, a u doba leta muha drugoga pokoljenja luk ve ima razvijenu glavicu. Drugo pokoljenje u posljednjih desetak godina velike tete izaziva na poriluku, koji se najee sadi krajem lipnja, u doba leta muha te generacije. Lukova muha najee napada luk i poriluk, a rjee napada enjak. Biologija i ekologija. U naem klimatu lukova muha ima 2-3 pokoljenja godinje. Prezimljuje kao kukuljica u zemlji. U godinama s klimatskim uvjetima tipinim za kontinentalni dio Hrvatske let muhe poinje u drugoj polovici travnja i esto se produi tijesi. 225. Liinke lukove muhe kom prve polovice svibnja. Izlijetanje odraslih muha ovisi o klimatskim prilikama pojedinih godina, za stabilnog vremena traje krae, a produuje se u proljeima s estim klimatskim promjenama. Desetak dana nakon izlijetanja muhe se pare i odlau jaja izmeu listova luka, na vrat korijena mladih biljica, na samu luicu ili na zemlju u neposrednoj blizini luka. Jaja odlau u skupinama po 5-12 komada. U samo nekoliko dana jedna enka odloi 50-100 jaja. Nakon 3-8 dana iz jaja izlaze liinke, koje se odmah ubuuju u mlade stabljike luka, gdje se intenzivno hrane njezinim sadrajem. Zbog toga lie uti, vene i sui se. tete su to vee, to su prilikom napada biljke mlade. Liinka dovri razvoj 15-20 dana nakon ubuivanja, izlazi iz biljke i kukuIji se u zemlji na od 10 cm dubine, a katkada i u lukovici. Stadij kukuljice traje oko 14 dana, nakon ega izlijee odrasli oblik drugoga pokoljenja u lipnju ili poetkom srpnja. tete od liinki drugoga pokoljenja na luku su mnogo manje, jer je luk ve tada dobro razvijen. Ta pokoljenja izaziva velike tete na poriluku. U izrazito povoljnim godinama mogu se u kolovozu javiti i odrasli oblici treega pokoljenja. Zatita. Lukova muha na velikim povrinama suzbija se inkorporacijom granuliranih insekticida prilikom sadnje luica ili sjetve. Zbog vie razloga inkorporaciju je bolje obavljati u redove. Dozvolu za primjenu imaju Dursban G-7,5 i Finish G-7,5 u dozi 15-20 kg/ha (150-200 g/ar) u redove ili Dursban 48 E, Pirifos EC, Pyrinex 48 EC ili Einish u dozi od 2-3 l/ha, prskanjem povrine uz obvezatnu inkorporaciju (karenca 63 dana). Nia doza potrebna je na lakim tlima, a via na teim tlima. Ako inkorporacija nije obavljena prilikom sjetve ili sadnje, te na manjim povrinama, obavlja se zalijevanje u doba leta muha prvoga pokoljenja uz istovremeno prskanje jednim od insekticida Chromgor 40, Rogor 40 ili Perfektion (karenca 21 dan). Zalijeva se sa 80 ml/biljci razrijeene tekuine preporuene koncentracije insekticida. U godinama s vlanim i hladnim proljeem, kada je let muhe rastegnut, tretiranje treba ponoviti nakon 14 dana. Dozvolu za primjenu na

poriluku nema ni jedan insekticid. Ni jedna od tih mjera ne smije se provoditi na luku koji se jede kao mladi luk.
enjakova m u h a

(Helomyza / Suilia / lurida) Opis. Odrasli oblik muha je smedeg tijela, duine 8-10 mm. Odrasla je liinka bijela, bez nogu, duga do 12 mm. Kukuljica je tamnosmeda, duga 5-8 mm. tete izaziva liinka, koja ivi unutar mlade biljke, hranei se njezinim sadrajem. Na mjestima grizotina naseljuju se uzronici gljivinih bolesti ili saprofitske gljive, koje izazivaju trule zaraenih biljaka. Napadnute se biljke lako uoavaju u polju. Sredinji listi pouti i poinje se suiti, stabljika je na dodir meka, prazna, a takova je i lukovica. Za razliku od lukove muhe, u stabljici se nalazi samo jedna liinka enjakove muhe. Vanost. To je est i vrlo opasan tetnik enjaka u nekim dijelovima Hrvatske. Npr. 1984. g. zabiljeene su zaraze enjakovom muhom u iroj okolici Zagreba, a zaraza se ponavljala i iduih godina. U pojedinim godinama, kad joj klimatski uvjeti odgovaraSl. 226. tete od enjakove muhe ju, u nekim naim krajevima (snimila N. Pagliarini) utvreno je da enjakova muha moe unititi do 70 % biljaka, a npr. u Bugarskoj do 90 %. Prema literaturi javlja se svugdje gdje se uzgaja enjak. Iskljuivo napada enjak. Biologija i ekologija. Biologija joj nije precizno utvrena, pa se pretpostavlja da ima samo jedno pokoljenje godinje. Meutim, mogue je da postoji i drugo pokoljenje, jesensko. Ako postoji, preivljuje na biljkama srodnim enjaku. Prezimljuje kao odrasli oblik, a jo krajem zime, u veljai ili oujku, nakon kopulacije enke poinju odlagati jaja. Jaja odlau na vrlo niskim temperaturama, blizu 0 neposredno nakon otapanja snijega, na listove mladih prezimjelih biljaka ili na zemlju u neposrednoj blizini. Izrazito bijela jaja mogu se lako primijetiti na zemlji ili na listovima biljaka. Tek ispiljena liinka prvo se ubuuje u list, a kada biljka malo poraste, ubuuje se u stabljiku i na kraju u glavicu, te se hrani sadrajem. Pred kukuljenje liinka izlazi iz glavice, zavlai se u zemlju na kukulje-

nje. Katkad se kukulji u lukovici. Najee se kukuijenje odvija na 10-15 cm dubine. Krajem svibnja ili poetkom lipnja iz kukuljice izlijee muha, koja se, prema nekim autorima povlai na prezimljenje, a prema drugim autorima daje drugu generaciju u jesen. Zatita. Suzbija se na isti nain i istim insekticidima kao i lukova muha, samo mnogo ranije. Ranijom sadnjom enjaka u jesen ili kasnijom u proljee donekle se mogu ublaiti posljedice napada toga tetnika. Prskanje se provodi u doba leta muhe, ali let moe potrajati pa je dobro prskanje ponoviti nakon 10 dana.
Lukova m i n i r a j u a m u h a

(Liriomyza / Dizygomyza, Phytobia / cepae) Opis. Odrasli oblik mala je muica, mlijeno prozirnih krila, duga 3-4 mm. Liinka je valjkasta, bjelkasto-uta, a potpuno razvijena duga je 2-3 mm. Kukuljica je crveno-smeda, bavasta, duga 3 mm. tete izaziva liinka, koja ivi izmeu lisnih stijenki, hrani se biljnim tkivom, buei u njemu karakteristine hodnike - mine, koje se lako uoavaju na listovima. Napad ovog tetnika izaziva tete samo na mladim biljkama, kasniji napad ne moe vie ugroziti razvijene biljke. Vanost. Iako se javlja svake godine, znatnije tete nastaju samo u godinama s velikom koliinom oborina tijekom proljeSi. 227. Mine lukove minirajue muhe a. Najvee tete izaziva prvo, (snimila N. Pagliarini) proljetno pokoljenje. Napada samo luk. Biologija i ekologija. Ta muha ima 2-3 pokoljenja. Prezimljuje kao kukuljica u zemlji, a u drugoj polovici travnja ili u svibnju izlijee muica - odrasli oblik. Pred odlaganje jaja enke se dopunski hrane, pravei tokasta oteenja na gornjim dijelovima listova. Jaja odlau najee na bazu listova. Tek ispiljene liinke ubuuju se u list, pravei u njemu hodnike. Mina je u poetku uska, linearna i najednom se prekida. Nakon izvjesnog vremena liinka izlazi iz starog hodnika, a ubrzo se ponovno ubui. Pred kukuijenje liinka izlazi iz mine i kukulji se na tlu, gdje padne. Zatita. Lukovu minirajuu muhu treba suzbijati samo na mladim biljicama luka, kad se opaze prve mine na listovima. U svijetu se primjenjuju insekticidi na osnovi dimetoata, pirimifosmetila, alfametrina, deltametrina, lambda cihalotrina i dr. Za jaih zaraza prskanje treba ponoviti nakon 10-12 dana. Te se mjere ne smiju provoditi na luku koji se jede kao mladi luk.

Miner p o r i l u k a

(Napomyza

gymnostoma)

Opis. Odrasli oblici malene su sivkaste muice, duge 4-6 mm, sa utim nadvratnim titiem i s jednim parom velikih prozirnih krila. enke su vee od mujaka. Liinke su bjelkaste, apodne, pred kukuljenje duge oko 5 mm, a umjesto glave imaju sratene dvije tamno smee usnene iljaste kukice. Kukuljice su ovalne, tamnosmede, duge 3,5-4 mm. Jaja su mlijeno bijela, ovalno izduena, veliine 0,5 X 0,2 mm. Vanost. To je noviji tetnik luka i poriluka u Hrvatskoj, Sloveniji, Maarskoj, vicarskoj i Srbiji. Krajem 90-ih godina u Sloveniji i Hrvatskoj je taj tetnik izazvao velike tete na luku i poriluku, tete su u pojedinim podrujima bile vee od 50 %. Mjestimice je postao najvaniji tetnik tih kultura. tete izazivaju samo liinke, koje miniraju listove i lukovice pravei vijugave hodnike uvijek prema dolje. Odrasli oblici uzrokuju bijele male pjege na listovima. Zaraene biljke zaostaju u rastu, listovi se uvijaju i sue. Za razliku od drugih muha na luku, miner poriluka napada samo vanjsko lie. Na jednoj biljci moe se nai i do dvadesetak liinki. Biologija i ekologija. Prezimljuje u stadiju kukuljice u Sl. 228. Kukuljice minera poriluka (snimio A. Mei) ostacima listova u polju. Odrasle muhe izlijeu ve krajem oujka i tijekom travnja, kada poinju odlagati jaja na listove. Ta vrsta ima dva pokoljenja godinje. Zatita. Suzbijanje se provodi mehaniki uklanjanjem i unitavanjem zaraenih listova i biljaka te unitavanjem biljnih ostataka u polju. Kemijska zatita obuhvaa primjenu insekticida preporuenih protiv drugih muha na luku, a dobar uspjeh prua moenje luica prije sadnje u pripravke koji sadre imidakloprid ili dimetoat.
Lukov m o l j a c

(Acrolepiopsis / Acrolepia / assectella) Opis. Odrasli je oblik leptir, dug 6-8 mm, raspon mu je krila 12-14 mm. Prednja su krila tamnosmeda, s bijelom pjegom na stranjem rubu, a donja su krila svjetlija. Gusjenica je ukasto-bijela do zelenkasta, s crnim prugama uzdu tijela, a pred kukuljenje dosegne od 10 mm duljine. tete izaziva gusjenica, koja se hrani lisnim parenhimom, a tek kasnije prodire u glavicu. Poetni simptomi napada prepoznaju se po uzdunim srebrnasto-

bijelim prugama na listovima (vrlo su slini simptomima lukove pipe, ali taj tetnik dosad jo nije naen u Hrvatskoj). Te pruge nastaju od izgrizanja lisnog parenhima, a epiderma ostaje neoteena. Kada gusjenica ude u glavicu, biljka poinje utjeti, vene i na kraju se osui. Vanost. Taj tetnik nije est u naim krajevima, ali pojedinih godina moe izazvati vee tete. Naroito velike tete mogu nastati na sjemenskom luku. Napada luk i enjak, a katkad se nalazi i na poriluku. Biologija i ekologija. U kontinentalnom dijelu lukov moljac ima dva pokoljenja, a u toplijim krajevima moe imati i tree pokoljenje. Preteno prezimIjuje kao odrasli oblik, leptir, na raznim skrovitim mjestima u polju ili pod biljnim ostacima, a katkad prezimi i u fazi kukuljice. Nakon buenja iz zimskog sna leptiri su aktivni samo nou. Pare se u svibnju, nakon ega enke odlau jaja na listove i vrat korijena. Jedna enka odloi prosjeno oko 100 jaja. Ispiljene gusjenice ubuuju se u listove luka, koje miniraju, branei se lisnim parenhimom. Zbog toga nastaju poetni simptomi na vanjskim listovima u obliku srebrnkastih uzdunih pruga. Nakon 14 dana gusjenica dovri razvoj, izlazi iz glavice i kukulji se na vanjskoj strani lista. Gusjenice drugoga pokoljenja javljaju se u srpnju i prvo] polovici kolovoza, ali nanose znatno manje tete. Si. 229. Mine na listovima mladog Inka Zatita. Na malim parcelama indiviizazvane gnsjenicama lukovog moljca dualnih proizvoaa najee nije potreb(prema B. Zaden) no suzbijati ovog tetnika. Zatita od lukova moljca mora se provoditi samo na povrinama za proizvodnju sjemenskog luka prskanjem s Chromgor 40, Rogor 40; Perfekthion, Actelic 50, Fastac 10 % SC, Decis EC-1,25, Karate 2,5 EC i dr. Izvode se po dva prskanja u doba leta leptira pi^vog pokoljenja i dva prskanja u doba leta leptira drugog, ljetnoga pokoljenja u razmaku od 10 dana.
D u h a n o v trips

(Thrips tabaci) Opis. Duhanov trips maleni je kukac, mekanog, izduenog tijela, svijetlosmede do oker boje, duine oko 1 mm. Nosi dva para uskih resastih krila. Liinka je beskrilna svijede uto-zelenkaste boje, neto manja od odraslog oblika.

tete izazivaju liinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova, zbog ega na listovima luka nastaju karakteristine srebrnaste pjege nepravilna oblika. Od jake zaraze listovi ute i sue se. Ako se malo razgrnu listovi, u njihovim pazucima nai e se mali njeni kukci. Na kupusu, na licu i naliju listova nastaju kvrice nepravilna oblika, boje neto blijede od boje lista. S vremenom kvrice tamne dok ne pocrne. Na kupusu za kiseljenje, ako kvrice nisu pocrnile ranije, boja im se mijenja tijekom kiseljenja. Izmeu listova kupusa u polju ili ve ubranog kupusa nalaze se brojni tripse. Vanost. Duhanov trips osim duhana napada vrlo veliki broj kulturnih i samoniklih biljaka. Redovno se javlja na luku, a u srednjoj Dalmaciji i u kontinentalnom dijelu Hrvatske (okolica Zagreba) velike tete izaziva na kupusu. tete na luku najee su neznatne, samo u iznimno sunim godinama, poput 2003-, bile su veeg intenziteta. Naroito velike tete utvrene su u Slavoniji. Na kupusu njegove su tete indirektne, duhanov trips ne izaziva snienje prihoda. Glavice ne tmnu, okus nije promijenjen, pokvaren je estetski izgled glavica. Zaraza na kupusu nastaje ve tijekom svibnja i postupeno raste u ljetnim mjesecima. U godinama s izrazito suhim ljetom, zaraze naglo napreduju i produuju se u kasnu jesen. U takvim godinama najjae zaraze nastaju na kupusu sadenom izmeu sredine svibnja i poetka srpnja. Na kasnije sadenim kupusima zaraze su to manje, to su kasnije posaeni. U poetku se zavlai izmeu vanjskih listova, a s vremenom prodire sve dublje u glavicu, kamo se Si. 230. Duhanov trips i tete na Uu sklanja zbog pada temperature. Zbog ishrane, na mjestima uboda nastaju na listovima opisane kvrice, gotovo do srca glavice. Nema daljeg propadanja kupusa, kao ni promjene okusa. Meutim takav se kupus ne moe plasirati na trite i proizvoau ne preostaje drugo, nego da takav kupus zaore. Biologija i ekologija. U naim krajevima duhanov trips ima pet pokoljenja. Pokoljenja nisu vremenski ograniena te se u svako doba mogu nai svi razvojni stadiji tripsa. Prezimljuje kao odrasli oblik na ostacima korova, a moe prezimiti u glavicama kupusa ili u povrinskom sloju zemlje. U rano proljee, iz zimskoga sna bude se odrasli oblici tripsa i naseljavaju razne samonikle biljke, najee korove, a kasnije prelaze i na kulturne biljke. enke odlau jaja razbacano po listovima, ubadajui ih leglicom u lisni parenhim. Ovisno o temperaturi i relativnoj vlazi zraka, razvoj od jaja do odraslog oblika traje 10-30 dana. Optimalni uvjeti za razvoj duhanova tripsa jesu temperatura 25-27 ""C i relativna vlaga zraka 65 %.

Zatita. Na luku se duhanov trips suzbija samo u onim godinama kada je njegov napad jak. Suzbijanje se provodi prskanjem jednim od insekticida: Radotion E-50, Actelic 50 EC, Fastac 10 % SC, Direkt 10 SC, Decis EC-1,25, Karate 2,5 EC i drugi. Te se mjere ne smiju izvoditi na luku koji e se jesti kao mladi luk. Za sada nema insekticida koji bi mogao pruiti zadovoljavajuu zatitu protiv tripsa koji ive izmeu listova na kupusu, te se preporuuje samo uklanjanje korova na rubnim dijelovima parcela. Postavljane plavih, ali i utih ploa, takoer moe sniziti zarazu duhanovim tripsom.
Ostali tetnici

Na luku i poriluku tete mogu nastati i od napada gusjenica sovica pozemIjua, injaka, grica hruteva, rovca, liinki vrtnih muha i nekih drugih tetnika. Na podzemnim dijelovima biljaka ti tetnici prave grizotine opisane u posebnom poglavlju (VIII.). Rijetko kad lukove zlatice {Lilioceris merdigerd) oteuju luk izgrizanjem lia. Unutar Ijuskica lukovica luka razvija se i razmnoava lukova grinja Rhizoglyphus e c h i n o p u s . Hrani se sisanjem sokova biljke i na mjestima poinje truljenje, koje se prenosi na cijelu lukovicu. Na enjaku i luku tete izaziva i stabljiina nematoda iz roda Ditylenchus, takoer opisana u poglavlju VIII.

Bolesti
Gljivine i n j i m a sline bolesti Plamenjaa

(Peronospora destructor, syn. P schleideni) Parazitira na luku, poriluku i enjaku. To je najea bolest crvenog luka u nas. tete se oituju u smanjenju uroda. Osim toga, lukovice zaraenih biljaka trunu u vrijeme skladitenja. Simptomi. Iz zaraenih luica razviju se sistemino zaraene biljke, koje ostaju patuljaste. Listovi su im zavinuti i svjetlije su zelene boje nego u zdravih. esto su prelomljeni, pa dio lista visi prema tlu. Uskoro itav list bude presvuen sivkastoljubiastom prevlakom, koja potjee od sporonosnih organa. U posljednjoj fazi patogeneze listovi klonu, smeuraju se i osue. Lokalne lezije posljedica su sekundarnih infekcija. U tom sluaju na listovima nastaju male, svijetloute pjege, koje se postupno poveavaju. Na tim mjestima za vlana vremena nastaje sivkastoljubiasta prevlaka konidiofora i konidija. Ako je vrijeme suho, nastaje nekroza napadnute zone, a na ta mjesta naseljavaju se gljive Stemphylium hotryosum i Alternaria alternata, zbog ega lezija poprima gotovo crnu boju. U

svakom sluaju, napadnuti listovi gube vrstou na mjestu gdje je nastala infekcija. Na tom mjestu list se prelomi i visi prema tlu, a dio iznad toga mjesta osui se. Na sjemenjaicama, ako je zaraena cvjetna stapka, dolazi do slinih simptoma kao i na listovima. Posljedica je zastoj u rastu i slabije sazrijeSl. 231. Plamenjaa na luku (snimio B. Cvjetkovi) v a n j e Sjemena. Biologija. Nakon propadanja, u zaraenim biljnim organima, formiraju se oospore. One nakon razdoblja mirovanja klijaju u micelij, koji je odgovoran za infekcije. Ipak plamenjaa se iz godine u godinu najee prenosi zaraenim luicama. Iz luica micelij se proiri na mlade cjevaste listove na kojima nastaju sporonosni organi. Konidiofori izlaze iz pui u skupinama, a na njima se nalaze konidije. Konidije klijaju u klinu cijev te ulaze u biljno tkivo irei se izmeu stanica. Micelij s pomou filamentoznih haustorija ulazi u stanice i uzima hranu. Infekcije mogu nastati pri temperaturama 3,5-25 (optimum 12 C), uz uvjet da je relativna vlaga zraka 6 sati iznad 80 %, nakon ega barem 11 sati relativna vlaga mora biti via od 95 %. Plamenjaa se moe odrati preko zime na perenirajuem luku, na kojem se rano u proljee razvija prva konidijska generacija. Unato tome to sjeme moe biti jako zaraeno oosporama, nije potvreno prenoenje gljive na taj nain, osim u eksperimentalnim uvjetima.

Prognoza. U uzgoju luka na veim povrinama, pogotovo u ravniarskim terenima, moe se uspostaviti prognoza koja pridonosi racionalnijoj primjeni fungicida (Whiteman & Bresford, 1998.), model ONIMIL. Zatita. Kao preventivna mjera moe se prepomiti plodored i sadnja zdravih luica. Unitenje micelija u luici, provodi se termoterapijom (41 uz ekspoziciju 4 sata). U proljee je potrebno prekontrolirati usjev jesenske sadnje luica i eventualno zaraene biljke unititi. Ne preporuuje se uzgajati konzumni luk u blizini sjemenskoga luka. Umjetnim kienjem poveavamo mogunost zaraze pa je povoljnije navodnjavanje kap po kap. esto sve te mjere nisu dostatne, pa se moraju primijeniti fungicidi. Fungicidi na osnovi bakra, zatim kombinirani fungicidi (Bakreni antracol, Cupramix i Antracol combi WP 76 ) i karbamati (Antracol, Chromoneb) daju odredenu zatitu. Pri primjeni fungicida s povrinskim djelovanjem treba dodati okvaiva (Chromovit, Radovit N, Citowett, Sandovit i dr.). Mnogo su djelotvorniji sistemini fungicidi Galben C, Metaxyl MZ 72, Ridomil MZ 72, Sandofan M-8, Aliette*, Avi,* Topic^

Siva p l i j e s a n

(Botrytis spp.) Nekoliko vrsta roda Bot rytis parazitira na vrstama, od kojih neki parazitiraju na nadzemnim i podzemnim dijelovima, a neki izazivaju tete samo na luici. Botrytis squamosa Simptomi. Znaci bolesti manifestiraju se u proljee za vlana vremena. Na listovima nastaju male, okrugle do eliptine utobijele uleknute pjege, 1-3 mm promjera. Okruene su vodenastom zonom. Ta gljiva uzrokuje nekroze vrata listova. Ako je vrijeme vlano, za 5-12 dana lezija se moe proiriti, uzrokujui trule listova. U tom sluaju propada itava biljka. Na zaraenim listovima nastaju konidije koje prenose zarazu tijesi. 232. Sivaplijesan na listu luka (snimio kom vegetacije. Na biljnim ostacima i luB. Cvjetkovi) ici formiraju se sklerociji. Botrytis cinerea Simptomi. To je parazit slabosti. Na cjevastim listovima uzrokuje povrinske pjege, koje se ne ire dublje u tkivo. Ne uzrokuje propadanje cjevastih listova, osim ako listovi nisu bili prethodno oteeni. Na luici moe izazvati uto smee mrlje na vratu i na unutranjim mesnatim listovima glavice. Kad mesnati listovi fizioloki sazriju, postaju otporni na parazita. Na zaraenim organima vrlo rijetko sporulira i ne stvara sklerocije. Zatita. Na polju na kojem se uzgajao luk zaostaju mnogi zaraeni ostaci pa je plodored vana mjera. Protiv spomenutih Botrytis vrsta primjenjuju se fungicidi na osnovi iprodiona (Kidan, Lupo) i vinklozolina (Ronilan). Prskati se poinje nakon pojave prvih znakova bolesti. Vano je da se luice nakon vaenja im prije donesu u skladite, a najkasnije 48 sati nakon vaenja, da bi se izbjegla oteenja i infekcije. Botrytis aclada = B. allii To je najvaniji patogen uskladitenih luica crvenog luka. Bolest se oituje u pojavi sive plijesni i trulei vrata luica u skladitu. Simptomi. Mesnati listovi u zoni vrata postaju mekani, vodenasti, a nakon toga luice se osue, smeuraju i mumificiraju. Kada protrune vei dio luice, nastaje bujna sporulacija u obliku sivkaste prevlake. Na luicama mogu nastati sitni sklerociji, veliine 1-5 mm promjera. U doba klijanja i nicanja B. allii moe izazvati pale klice ili polijeganje izniklih biljaka. U tom posljednjem simptomu esto sudjeluju i druge Botrytis vrste . Samo na zaraenim sjemenjaicama moe nastati infekcija nadzemnih dijelova biljke. Na cvjetnoj stapci nastaje eliptina lezija, utosmede boje, zatim se sue dijelovi cvjetne stapke ili itava cvjetna stapka. Dosta rijetko na cjevastim listovima nastaju sitne bijele pjege.

Biologija. Gljiva se prenosi iz jedne vegetacije u drugu zaraenim luicama, ali i sjemenom. Konidije nastale na zaraenim dijelovima raznosi vjetar. Kie ispiru spore koje dospiju izmeu mesnatih listova luice. Luice se obino inficiraju pred vaenje ili u vrijeme vaenja.

Botrytis byssoidae Simptomi. Poetni simptom jest nekroza vrata glavice luka. Nakon toga se na razorenom tkivu lukovice formira barunasti micelij, s oskudnom sporulacijom ili bez sporulacije. Napadnuta povrina izgleda votano, s vremenom tamni, a na njoj se stvaraju sklerociji. U literaturi je dosta nejasno je li ta vrsta samostalna, jer je dosta slina vrsti B. aclada. Zatita. U proizvodnji luice zatita u polju izvodi se na isti nain kao i zatita od prije spomenute Botrytis vrste Meutim, nakon vaenja luice, vrlo je vaan postupak dorade i skladitenja. Luice moraju proi ovakav tretman: 1. Sue se na 25 1-3 dana, ovisno o vlanosti i veliini luice. Luice prolaze kroz etke za ienje od zemlje i kalibriraju se. 2. Dosuuju se 2-3 tjedna na 25 Dosuivanje se prekida kada se vanjske ljuske mogu oljutiti poput papira, a vratovi luice budu potpuno suhi. 3. Postupno se sniava temperatura svaki dan za 1 C, dok se ne postigne 10 Na toj se temperaturi skladite do pakiranja.
Bijela trule

(Sderotium

cepivorum)

Napada luk, poriluk i enjak, a enjak je najosjetljiviji. este su zaraze u Istri. Simptomi. Prvi znak bolesti jest uenje, zatim nekroza listova, poevi od vrha prema dolje, te potom odumiranje tih listova. Ako su napadnute mlade biljke, propadanje je brzo. Ako zaraza zahvati biljke u poodmakloj razvojnoj fazi, agonija traje tjedan ili dva. Vanjski mesnati listovi lukovica postaju votani, vodenasti, prekriveni snjenobijelim pahuljastim micelijem, u kojem se stvaraju sitni crni sklerociji. Lukovica je trula i zaudara.
Biologija. Infekcije potjeu iz tla u kojem gljiva preivljava kao sklerocij. Sjeme moe biti pomijeano sa sklerocijima, pa sklerociji i na taj nain mogu dospjeti u tlo. U formi sklerocija moe preivjeti u tlu nekoliko godina. Micelij nastao na sklerocijima inficira lukovice. Micelij ne moe ivjeti saprofitski, ali igra vanu ulogu kod infekcija u usjevu, prenosei zarazu od zaraene na zravii biljku. Bolest se iri kada je temperatura tla izmeu 15-20 Ako su temperature previsoke, iznad 25 ili preniske ispod 5 zaraza ne nastaje, iako je tlo zaraeno.

Si. 233. Bijela trule luka (snimio B. Cvjetkovi)

Zatita. Jedina je zatita viegodinji plodored (barem tri godine). Odredeni daje uspjeh sjetva luica zapraenih fungicidom na bazi iprodiona* i vinklozolina*.
Hrda

(Puccinia allii) Hrda je najtetnija na poriluku, zatim na enjaku i luku, a na ostalim Allium vrstama rjee se javlja. Iako izmeu te dvije vrste, P. allii i P. porri, postoje male morfoloke razlike, dre ih istom vrstom. S i m p t o m i . Znaci bolesti manifestiraju se na listovima i cvjetnoj stapci. Na listovima se pojavljuju utosmedi, okruglasti ili izdueni uredosorusi. Oni dugo ostaju prekriveni epidermom. Pred kraj vegetacije nastaju tamnosmedi teleutosorusi, dugi oko 5 mm, a iroki oko 3 mm. Za jakih zaraza lie se sui, a lukovice su maSi. 234. Hrda na luku (snimio B. Cvjetkovi) nje.
Biologija. Teleutospore prezime na zaraenim biljnim ostacima, a u proljee klijaju i zaraze listove Allium vrsta. Na zaraenim listovima nastaju spermagoniji i ecidije, a zatim uredospore i na kraju teleutospore. Prenosi se sjemenom, ali taj je prijenos od manje vanosti.

Zatita. Treba pokupiti i unititi sve zaraene biljne ostatke. Primjenom fungicida na osnovi bakra za suzbijanje plamenjae, suzbija se i ta bolest. Na sjemenskim usjevima pokazao se djelotvoran bitertanol*.
K o n c e n t r i n a p j e g a v o s t lia

(Alternaria porri) Parazitira na crvenom luku i poriluku. Simptomi. Na liu, lukovici i cvjetnoj stapci uzrokuje male upale pjege s purpurnom sredinom. Zaraene lukovice trunu poevi od vrata, poprimajui utoruiastu boju. Bolest je osobito tetna na sjemenskom luku. Na njemu je napadnuta cvjetna stapka, pa biljke daju sjeme loe kvalitete, koje je i kontaminirano. Zatita. Sijati treba zdravo i tretirano sjeme. Kemijska zatita provodi se vrlo rijetko. Ako je zatita ipak potrebna, moe se primijeniti preparat na osnovi iprodiona (Kidan, Lupo) ili propineba* (Antracol).

Crna p j e g a v o s t l j u s k e l u k o v i c a

(Colletotrichum

dematiumf.

circinans)

To je bolest koja se javlja na luku s bijelom ljuskom. Sorte s obojenom ljuskom otporne su jer stvaraju katehol i pirokateholnu kiselinu, koji onemoguavaju razvoj te gljive. Bolest umanjuje estetski izgled lukovice, ali bitno ne utjee na kvalitetu. S i m p t o m i . Na ljusci se pojavljuju crnozelene do crne pjege, u obliku konSl. 235. Crna pjegavost ljuske luka centrinih krugova. Rijetko gljiva prelazi (snimio B. Cvjetkovi) unutranje mesnate listove. U tom sluaju mijenja se boja na mjestu ispod pjege, a mesnati listovi ute. Zatita. Valja provoditi plodored. Na parcelama na kojima se javlja bolest treba saditi sorte luka obojene ljuske, koje su manje osjetljive.
Snijet

(Urocystis cepulae) Parazitira na mnogim vrstama roda Allium, a vani su crveni luk, enjak i poriluk. Simptomi. Snijet luka javlja se na biljkama dobivenim iz sjemena u prvoj godini njihova razvitka. Na biljkama moe biti zahvaen itav list, a zaraza moe prijei i unutar ljusaka lukovice. Za jakih zaraza lie se lomi i savija prema zemlji, a biljke ugibaju tri do etiri tjedna nakon nicanja. Na svim zaraenim organima nastaju srebrnasti, a kasnije crni mjehurii (1-2 cm), koji pucaju, a iz njih izlazi mnogo tamnosmedih spora. Luice zaraenih biljaka sitne su, smeurane, tamnosive, s istim ispupenjima i sporama kao na listovima.
Biologija. Parazit se moe prenijeti sjemenom, ali je mnogo vanija je zaraza iz tla. Hlamidospore iz tla ili sa sjemena klijaju u kratki hijalini bazidij, koji preraste u micelij. Micelij probija kutikulu kotiledona od poetka klijanja do nicanja. Osjetljivo razdoblje traje prvih 12-20 dana. Nakon tog razdoblja biljka postaje otporna. Inkubacija obino traje tjedan dana, nakon ega se pojave srebrnasti, a kasnije crni mjehurii (somsi), unutar kojih se nalazi masa tamnosmedih spora. Spore u tlu mogu zadrati klijavost 10 i vie godina.

Zatita. Na povrini na kojoj se pojavila bolest ne smiju se uzgajati Allium vrste desetak godina. Treba sijati tretirano sjeme (TMTD). Fusarium spp. Na lukovicama parazitira nekoliko Fusarium vrsta: F. avenaceum, F. equiseti, F. moniliforme, F. acuminatum i F. solani. Ipak najvaniji je F. oxysporum f. sp. cepae. Na zaraenim biljkama lie vene, a korjenii su truli. Mesnate ljuske, 418

mr

poevi od osnove, trunu. Tmljenje glavica nastavlja se u skladitu. Na mjestu korjenia nastaje bjelkasti micelij, koji se iri u unutranjost glavice. Zatita. Sjetva zdravih luica, tretiranog sjemena i plodored (4 godine) jedine su praktine mjere zatite.

Suzbijanje korova
Lukoviasto povre ubraja se u porodicu Alliaceae koja obuhvaa vie od 500 vrsta. Uglavnom su trajnice, koje u lukovicama nagomilavaju asimilate (osim poriluka) za iduu vegetacijsku sezonu. Kao povrtne kulture u naoj zemlji uzgaja se desetak vrsta, od kojih luk ili kapula, enjak i poriluk imaju veu komercijalnu vanost. Luk se proizvodi na tri naina: iz sjemena (izravnom sjetvom), iz luica i iz prijesadnica. Poriluk se tradicionalno uzgaja iz prijesadnica, koje su uzgojene iz sjemena, a enjak se iskljuivo uzgaja sadnjom enjeva (renjeva). Na istoj osnovi zasniva se i primjena herbicida. U p r o i z v o d n j i iz luica, enjeva i prijesadnica, broj selektivnih herbicida prilino je velik. Tim nainom uzgoja sadnja se obavlja relativno duboko, pa se primjenom herbicida na povrinu tla postie dobra selektivnost. Nakon sadnje biljke se razvijaju bre od korova, pa ubrzo razviju tri lista, kad veini post-emergence herbicida pada rok primjene. Pri takvom nainu uzgoja i borba protiv korova znatno je laka. Pri uzgoju iz s j e m e n a situacija u razvoju korova potpuno je drukija. Sjeme luka i poriluka nie dugo, a mlada se biljka razvija sporo. Za to vrijeme korov uzima maha i potpuno ugui usjev pa bez suzbijanja korova prirod potpuno izostane. Uspjena borba protiv korova uglavnom se svodi na razdoblje od sjetve pa dok luk ne razvije 3 prava lista. Prilino je ogranien izbor herbicida koji u to vrijeme djeluju selektivno . Uglavnom su to kontaktni nerezidualni herbicidi pa je tretiranje potrebno ponavljati nakon svakog ponika korova. Nakon to luk dospije do 3 lista, izbor rezidualnih i kontaktno-rezidualnih herbicida znatno je iri, pa je i daljnja borba protiv korova laka. Oito je da proizvoa selektivnu primjenu herbicida u uzgoju luka mora shvatiti kao cjelovit program borbe protiv korova. Kojem e herbicidu dati prednost, ovisit e o stupnju zakorovljenosti o tipu tla i pristupu suzbijanju korova koji je izabrao. Prije primjene herbicida potrebno je dobro prouiti i spektar djelovanja preparata, osobito i stoga to neki od navedenih herbicida za sada nemaju dozvolu za promet na podruju Hrvatske (oznaeni su zvjezdicom).

Luk
a) Uzgoj iz sjemena
Prije sjetve ( p r e - s o w i n g )

U svijetu je uope poznat mali broj herbicida selektivnih u luku prije sjetve. U nekim se zemljama primjenjuje TREFLAN EC*, 1-1,5 l/ha, i dr. na osnovi trifluralina. Tretiranje se moe obaviti i 15 dana prije sjetve. Hlapljiv je pa ga je potrebno oruem unijeti u tlo. Mislimo da ga treba izbjegavati jer esto znatno zakoi razvoj luka u startu. AMEX 820* (butralin), 7 l/ha, primjenjuje se u istom roku. Herbicid butralin iz iste je kemijske skupine kao i prethodni herbicid. Iako je vrlo star, zbog bolje selektivnosti daje mu se prednost pred pripravcima na osnovi trifluralina (Treflan EC i dr.).
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a ( p r e - e m e r g e n c e ) k o n t a k t n o

REGLONE*, REGLONE FORTE*, BASTA 15*, 3-5 l/ha, protiv izniklih korova koji niu prije sjemena kulture. Otetit e iznikli luk. Dobro je tlo ranije pripremiti za sjetvu i tako dati korovima prednost u nicanju.
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence) r e z i d u a l n o

PROPAKLOR T-50*, 8-10 l/ha. Primijeniti ga treba nakon sjetve, a prije nicanja. Selektivan je i u vrijeme kad luk nie ili je ve niknuo. Korovi su najosjetljiviji u fazi klice. Tlo mora biti dobro pripremljeno, bez gmda. Na humusom bogatim tlima rezidualno je djelovanje krae, a na mineralnim tlima dulje. Ipak, u praksi se ee primjenjuje dolje prikazana kombinacija. Zbog manjeg ekonomskog interesa proizvoa ga je povukao s hrvatskoga trita. U svijetu se jo uvijek primjenjuje. PROPAKLOR T-50* + REGLONE* ili REGLONE FORTE* ili BASTA 15*, 8-10 + 2-41/ ha, daju zbog istovremenog kontaktnog i rezidualnog djelovanja vrlo dobre rezultate. Panju treba obratiti na nain pripreme kombinacije jer pojedine formulacije nisu uvijek kompatibilne. ALICEP* (kloridazon + klorbufam), 3-4 kg/ha, registriran je u Velikoj Britaniji. Moe se primijeniti i nakon nicanja. Na lakim i pjeskovitim tlima treba izbjegavati primjenu zbog mogueg fitotoksinog djelovanja. tete se mogu javiti i za jaih kia poslije tretiranja. STOMP 330 E, STON i DOST 330 E, 3-4 l/ha. Sve se vie primjenjuje otkako je s trita povuen Propaklor T-50. Selektivnost nije sigurna. Biljke esto zaostaju u razvoju. Sigurnije rezultate daje na organskim tlima. Sjetvu luka potrebno je obaviti na 1,5-2 cm dubine. Na lakim tlima treba primijeniti nie dozacije. Nedjelotvoran je na korove iz porodice krstaica i glavoika. Osnovni je pripravak u proizvodnji izravnom sjetvom. Nije potrebno uriti s primjenom. Luku treba dati

priliku da korijenom odmakne dublje u tlo, ali treba ga primijeniti prije no to luk nikne. STOMP 330 E + PROPAKLOR T-50*, 2,5 + 5 l/ha. Naroito dobro djeluje na kamilicu (Matricaria chamomilla) i obini kostri (Senecio vulgaris). Tom kombinacijom postiu se bolji uinci i s gledita selektivnosti i s gledita uinka na korove.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)

Nakon nicanja pa sve do faze treeg lista, mali je broj herbicida selektivnih u prosjeno propisanim dozacijama. Zbog toga se ee primjenjuju u smanjenim koliinama. Smanjene koliine djelotvorne su samo na korove u fazi klinih listova ili na korove koji su razvili 1-2 prava lista. TOTRIL*, 0,3 - 0,4 l/ha, moe se primijeniti ve u fazi klinih listova luka. Kad luk razvije prvi pravi list, poveava se koliina na 0,5 l/ha. U fazi 2-3 lista luka doza se poveava na 0,6-0,8 l/ha. U veem broju tretiranja u poetku se daju manje koliine. PARDNER* se primijenjuje na isti nain kao i Totril. Pripadnici su iste skupine i spektar im je djelovanja slian. U naoj zemlji primjenjuje se u kukuruzu. Totril nije u prodaji pa proizvoai luka radije izabiru ovaj pripravak. PROPAKLOR T-50*, moe se primijeniti u fazi potpuno razvijenog prvog lista (faza B 3). Suzbija samo korove koji upravo niu. GOAL, GALIGAN 240 EC i VERTON, 0,25-0,3 l/ha, mogu se primijeniti u vrijeme kad luk potpuno razvije prvi pravi list (B 3) ili kad se pone javljati drugi list (Cl). U fazi 3 lista doza se poveava na 0,5-1 l/ha. STARANE 250*, 0,5-1 l/ha, primjenjuje se u nekim zemljama (Njemaka) za suzbijanje napasnih vrsta iz porodice glavoika, mijakinje, slaka, kunjaka i dr. U veim dozacijama primjenjuje se kad luk razvije tri i vie listova. Mogue su prolazne deformacije lista. LONTREL 300*, 0,15-0,2 l/ha, i drugi na osnovi klopiralida, u istom roku kao i Goal suzbit e limundik (Ambrosia artemisiifolia) i neke druge irokolisne korove. Mogua prolazna uvijenost listova. BASAGRAN*, 1-1,5 l/ha, protiv irokolisnih korova kad luk razvije 2 prava lista. MESORANIL 50*, 1-2 kg/ha, u fazi dva prava lista protiv jednogodinjih irokolisnih korova. Kad luk razvije 3 prava lista, dozacija se poveava na 2-3 kg/ha. Ne suzbija korove iz porodice krstaica. Povuen je s hrvatskoga trita. U svijetu se jo primijenjuje. RONSTAR 25 EC, 1-1,5 l/ha, kod dva prava lista luka. Povuen je iz Hrvatske. AEALON*, 0,3-0,5 l/ha, i dr. na istoj osnovi, kad luk dosegne tri lista. Suzbija jednogodinje irokolisne korove. LENTAGRAN WP, 2-2,5 kg/ha, u isto vrijeme protiv istih korova kao i prethodni pripravak. PROHELAN T-50*, 0,3-0,5 l/ha, u isto vrijeme protiv istih korova kao prethodni pripravak.

TRIHERBIDE* (klorprofam), 7,5 l/ha, od prvog do drugog pravog lista. Vrlo je selektivan. Na lakim propusnim tlima primijeniti treba 6 l/ha. Primjenjuje se na tlo bez korova. Primjenjuje se u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji i dr. X-PAND*, 2 l/ha, u fazi 1-2 lista, na tlo bez korova. Suzbija velik broj irokolisnih korova koji niu iz sjemena. Primjenjuje se u Francuskoj. CHALLENGE 600*, 4-5 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i korovnih trava. Primjenjuje se u Erancuskoj.
b) Uzgoj iz luice i p r i j e s a d n i c e Prije s a d n j e TREELAN EC* i drugi na istoj osnovi, 1-2,5 l/ha, ovisno o tipu tla. Nakon tretiranja sredstvo treba oruem unijeti u tlo na 5 - 10 cm dubine. U Hrvatskoj navedeni preparati nemaju dozvolu za primjenu u uzgoju luka. Dobro suzbijaju jednogodinje uskolisne i neke irokolisne korove. Nakon sadnje a prije nicanja

PROPAKLOR T-50* i dr. na istoj osnovi, 8-10 l/ha. Najbolje rezukate postie kad korovi niu. TENORAN 50*, 6-8 kg/ha, deset dana nakon sadnje. Suzbija korove u mlaem razvojnom stadiju. Povuen je s hrvatskog trita. DACTHAL W 75*, 12 kg/ha, prije nicanja korovnih trava. Ne djeluje na iznikle korove. Selektivan je sve do faze dva lista luka. TRIBUNIL*, 2 kg/ha, na srednje tekim i tekim tlima. Suzbija jednogodinje irokolisne i uskolisne korove. X-PAND*, 2 l/ha, nakon sadnje luice pa sve do drugog lista. Ne djeluje na iznikle korove. Jako je irokog spektra. Ne djeluje na trave. Registriran je u Erancuskoj.
N a k o n nicanja, o d n o s n o p r e s a i v a n j a

PARDNER*, 1 l/ha, + AEALON*, 1 l/ha, mogu se primijeniti na dobro razvijenom luku (tri i vie listova) u uzgoju iz luice. Kad je kultura zbog bilo kojeg razloga slabe kondicije, zbog mogue fitotoksinosti tretiranje treba izbjegavati. LENTAGRAN WP, 2 kg/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih uskolisnih korova, kad luk razvije 3 prava lista. MESORANIL 50*, 2-3 kg/ha, kad luk iz luice razvije 3 prava lista ili kad se prijesadnica primi. Korovi su otporniji kad su vei od dva prava lista. TOTRIL*, 1-1,5 l/ha, kad luk iz luice dosegne 3 prava lista ili nakon to se prijesadnice prime. Razdvojena (split) aplikacija daje sigurnije rezukate. PARDNER*, 1-1,5 l/ha. Na isti nain kao i Totril. PROBE 3* i MEZOPUR*, 2-3 kg/ha, ovisno o tipu da u fazi 2 prava lista luka. PROPAKLOR T-50*, 8-10 l/ha. Najbolji rezultati postiu se kad korovi niu. Selektivan je prema luku uzgajanom iz luice.

ALICE?*, 3-5 kg/ha. Nie doze daju se na lakim tlima, a vie doze na teim tlima. Tretira se kad kultura razvije 2-3 prava lista, odnosno kad se uzgojem iz prijesadnica biljka primi. Na lakim pjeskovitim tlima moe djelovati fitotoksino. Na organskim tlima djeluje samo na iznikle korove. GOAL, GALIGAN 240 EC, VERTON, 1-1,5 l/ha, kad luk razvije 3 prava lista ili kad se prijesadnice prime. Djeluje kontaktno i rezidualno. Oslabljene i slabo razvijene biljke tee podnose tretiranje, pa primjenu viih dozacija treba izbjegavati. STARANE 250*, 0,5-1 l/ha, protiv irokolisnih korova na isti nain kao i u luku uzgojenom izravnom sjetvom. LONTREL 300* i dr. na istoj osnovi, 0,2-0,4 l/ha, protiv irokolisnih korova iz porodice glavoika. Najbolje djeluje na korove u mlaem razvojnom stadiju, a na osjak u stadiju rozete. Ne treba tretirati ako je temperatura via od 20 Provodi se jedno tretiranje u toku vegetacijske sezone. Ne valja ga primjenjivati u poriluku. RONSTAR, 4-6 l/ha, na dobro oiljene i razvijene prijesadnice ili u fazi 3 lista. Djeluje kontaktno i rezidualno na uskolisne i irokolisne korove. TENORAN 50*, 6-8 kg/ha, deset dana nakon sadnje, odnosno kad se prijesadnice prime. Djeluje na mlade tek ponikle korove. Perzistentnost je 2-3 mjeseca pa iskazuje i rezidualnu aktivnost. TRIBUNIL*, 2 kg/ha, kad luk razvije 3 prava lista ili nakon to se prijesadnice prime. Dobro djeluje na mlade korove (2-3 lista), a iskazuje i dobru rezidualnu aktivnost. Od svih u luku spomenutih herbicida, jedino su oksifluorfen (Goal, Galigan 240 EC i Verton), pendimetalin (Stomp 330 E, Ston i Dost 330 E) i piridat (Lentagran WP) registrirani za suzbijanje korova u luku. Sve reeno o mogunostima njihove primjene zasniva se na vlastitom iskustvu i iskustvu iz svijeta. Zbog toga je vrlo vano naglasiti da za svaku primjenu navedenih pripravaka treba traiti dozvolu nadlenog ministarstva. U svijetu se za primjenu pesticida u "malim kulturama" za male namjene brinu dravne institucije, izdavajui dozvolu za tzv. "minor uses" primjenu. U naoj zemlji ni jedan spoj do danas nije dobio takvu dozvolu za primjenu, to esto dovodi do "ilegalne" primjene pesticida. Za suzbijanje korovnih trava u svim lukovima selektivnim su se pokazali herbicidi iz skupine ariloksifenoksipropionata i cikloheksadinona. U Hrvatskoj su registrirana etiri pripravka: Fusilade super, Fusilade forte, Agil 100 i Grasidim. Primjenom nakon nicanja odnosno u fazi razvoja 2-3 lista u jednogodinjih korova ili 3-5 listova u viegodinjih korova postiu se odlini uinci. U svijetu su za istu namjenu registrirani i dmgi herbicidi iz te skupine. U Hrvatskoj imaju dozvolu za primjenu u drugim kulturama. Pri primjeni tih pripravaka naroitu panju treba obratiti na zadnji rok primjene prije berbe plodina, koji, ovisno o pripravku, iznosi 28-70 dana.

enjak
Herbicidi koji se primjenjuju kao selektivni u uzgoju luka iz luice, uglavnom su selektivni i u kulturi enjaka. S toga e se ovdje ukratko spomenuti. Detaljne upute za primjenu nalaze se u poglavlju koje prikazuje mogunosti primjene selektivnih herbicida u uzgoju luka iz luice. enjak se u naem podneblju ee uzgaja sadnjom enjeva u jesen. Nasuprot tomu, luk za industriju i za trite ee se sadi u proljee. S toga gledita i sastav korovne flore u te dvije kulture moe se razlikovati. enjak uglavnom zakorovljuju ozimi korovi, a luk jari korovi. Za suzbijanje korova u toj kulturi nije u nas registriran niti jedan preparat. Zbog toga je prije primjene potrebno dobro prouiti iskustva proizvoaa enjaka iz drugih zemalja. Iz sjemena se enjak u naoj zemlji ne uzgaja pa izbor herbicida za tu namjenu ovdje ne prikazujemo.
Prije s a d n j e

TREFLAN EC^ 1-2,0 l/ha (vidi luk).

Nakon sadnje kontaktno REGLONE*, REGLONE FORTE*, BASTA 15" (vidi luk). Uglavnom se primjenjuju zajedno s nekim dolje navedenim herbicidom. Nakon sadnje prije nicanja - rezidualno

PROPAKLOR T-5O'^ (vidi luk). CHALLANGE 600*, 4,5 l/ha, nakon sadnje prije nicanja. Suzbija veliki broj jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korova. AMEX 820* (butralin) protiv istih korova i na isti nain kao prethodni pripravak. X-PAND*, 2 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih korova. Primjena nakon sadnje na isto tlo. Ne djeluje na iznikle korove. STOMP 330 E*, STON*, DOST 330 E*, 3-4 l/ha, protiv jednogodinjih korova. Primjena na isto tlo nakon sadnje ili neposredno prije nicanja enjaka. TENORAN 50* (vidi luk). TRIBUNU*, 4 kg/ha, nakon sadnje, protiv jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korova. Ako se planira primjena dodatnog tretiranja u proljee, moe se reducirati dozacija na 3 kg/ha.
Nakon nicanja

PARDNER*, TOTRIL*, MESORANIL 50*, PROPAKLOR T-50*. ALICEP* (vidi luk).

Poriluk
Poriluk se danas u zemljama svijeta sve vie uzgaja izravnom sjetvom, naroito za industrijsku preradu. U Hrvatskoj se uglavnom uzgaja iz prijesadnica jer trite vie zahtijeva poriluk s duom bijelom stabljikom. Uzgoj poriluka moe

poeti u jesen ili u proljee pa e se prema tome razlikovati broj i vrsta korova koje mu nanose tete te nain borbe protiv korova. Izravnom sjetvom sjemena u klijalitu (za uzgoj prijesadnica) ili direktno u polju kultura se u poetku sporo razvija te joj korovi nanose velike tete. Pri takvu uzgoju primjena nekog pre-emergence rezidualnog herbicida znatno e pomoi i olakati kasniju borbu protiv korova. Herbicidi koji su se pokazali selektivni u luku uglavnom su selektivni i u poriluku. Ipak, zbog grade lista poriluka, koji upija vie herbicida, treba ih paljivije primjenjivati. Manje su selektivni. Kad korovi jae ovladaju, odnosno kad se jae razviju, teko ih je uspjeno suzbiti post-emergence herbicidima. Zbog toga su u svijetu prihvatili viekratni tretman smanjenim koliinama herbicida u ranom post-emergence roku. Budui da poriluk akumulira vie pesticida od luka, posebnu panju treba obratiti reziduama, odnosno treba voditi rauna o karenci i toleranci.

a) Uzgoj iz sjemena
Prije nicanja, k o n t a k t n o

REGLONE*, REGLONE FORTE*, BASTA 15*, 3-5 l/ha (vidi luk iz sjemena).
Prije nicanja, r e z i d u a l n o

PROPAKLOR* T-50 (vidi luk iz sjemena). ALICEP* 3-5 l/ha (vidi luk). REGLONE FORTE*, 2-4 1, + PROPAKLOR T-50, 8-10 l/ha (vidi luk).
Poslije n i c a n j a TRIHERBIDE*, 7,5 l/ha (vidi uzgoj luka iz sjemena). Selektivan je i u fazi klinog lista (bia). Vano je da u vrijeme tretiranja nisu niknuli korovi.

MESORANIL 50*, 2 kg/ha (vidi luk). TOTRIL*, 1,5 l/ha, ovisno o fazi razvoja poriluka treba primjeniti ove doze: u fazi nicanja 0,3-0,4 1, u fazi prvog lista 0,5 1, u fazi 2-3 lista 0,6-0,75 1, u fazi 3-4 lista 1,2-2,5 l/ha. PARDNER*, (na isti nain kao i TOTRIL). ALICEP*, 3-5 kg/ha (vidi luk). PARDNER* + AFALON*, 1 + 0,5 l/ha, kad poriluk razvije 2-5 pravih listova. Oslabljen poriluk zbog bilo kojeg razloga moe pretrpjeti izvjesna oteenja. AFALON* i dr. na osnovi linurona, 0,8 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih korova, kad poriluk dosegne debljinu olovke. Mogu je fitotoksini uinak na laganim pjeskovitim tlima. PROHELAN T-50*, 1 kg/ha na isti nain protiv istih korova i u istoj fazi razvoja kao AFALON*.

b) Uzgoj iz prijesadnica

STOMP 330 E^ STON*, DOST 330 E*, 3-4 l/ha, na tlo pripremljeno za sadnju. Vrlo plitka, gotovo povrinska inkorporacija poboljat e uinak. Dublja inkorporacija smanjuje djelotvornost i selektivnost. MESORANIL 50*, 2 kg/ha (vidi luk). TOTRIL*, 2-2,5 l/ha (vidi luk i enjak). PARDNER* + AFALON*, 1 + 0,5 l/ha ( vidi luk ). ALICEP*, 3-5 kg/ha (vidi luk). ARESIN*, 1,5 kg/ha, kad prijesadnice visinom dosegnu barem 15 cm, odnosno kad se biljke dobro oile. Povuen je s hrvatskoga trita. AEALON* i dr. na osnovi linurona, 1 l/ha, 10 dana nakon sadnje, kad se prijesadnice prime. Djeluje na jednogodinje irokolisne korove. Na laganim pjeskovitim tlima dozaciju treba smanjiti na 0,75 l/ha. PROHELAN T-50*, 1,5-2 l/ha, na humidnim tlima protiv irokolisnih korova u mlaem razvojnom stadiju. Na lakim humusom siromanim tlima treba primijeniti niu dozu. PROPAKLOR T 50*, 8-10 l/ha, deset dana nakon sadnje, kad se prijesadnice prime. Na dobro pripremljenom tlu primjenjuje se prije kretanja korova.

XV. KORJENASTO POVRE

titarke - Apiaceae (Umbeliferae): m r k v a (Daucus carota), p e r i n (Petroselinum crispum), celer (Apium graveolens), p a s t r n j a k (Pastinaca sativa), k o p a r (Anethum graveolens var. hortorum), k o m o r a (Foeniculum vulgare var. azoricum) KLJU ZA PREPOZNAVANJE TETOINJA tetnici m r k v e
Korijen izbuen ili nagrien Biljke dobivaju ljubiasto lie, koje uti i propada, u korijenu hodnici Korijenje oteeno, u njemu plitki spiralni hodnici Lie raupano, promijenjene boje, uz ile sitni kukci Lie zakovrano, zeleni kukci s ruiastim oima ili spljotene liinke Mrkva zaostaje u rastu, ci^venkastoute mrlje na liu, korijen drvenast, korijenova brada Lie izgrizle gusjenice U liu mine (hodnici) tetnici u tlu mrkvina muha lana mrkvina muha mrkvina lisna u mrkvina lisna buha mrkvina nematoda mrtvaka glava, lastin rep razne vrste minirajuih muha

Radi veeg broja vrsta korjenastog povra, a i veeg broja tetnika, ne daju se kljuevi za ostale vrste, nego treba pogledati u odgovarajui tekst.

Bolesti
Na listovima i peteljkama mrkve tamnosive pjege, koje ubrzo pocrne, lie se potpuno osui Na listovima mrkve svijetlozelene, a zatim smee pjege s piknidima Na listovima celera smee pjege, unutar pjega piknidi, listovi se sue Uglate pjege ukaste boje Trule korijena pastrnjaka Listovi prevueni bijelim makom Na listovima simptomi palei, na korijenu plitke, nepravilne, crne pjege Micelij boje vina prekriva dio korijena Trule korijenova vrata i korijena Svijetlozelene pjege na licu, a bjelkasta prevlaka na naliju Promjena boje glave korijena Mozaik na listovima, listovi ui, deformirani pale lia smea pjegavost siva pjegavost lista pjegavost lista perina rak pepelnica crna trule korijena crvena trule uenje lia plamenjaa krastavost korijena virusi

tetnici
Mrkvina m u h a

(Psila rosae) Opis. Tijelo mrkvine muhe crno je glava je smea, noge su utosmede, a duga je 4-5 mm. Jaja su izduena, prijavobijela. Liinka je mlijenobijela, duga 6-8 mm, ua u prednjem dijelu tijela, a ira u stranjem dijelu. Vanost. Mrkvina muha najvaniji je tetnik mrkve u nas. Napada i drugo povre: celer, pastrnjak, perin, kim i kopar, a zapaene su tete i na repi i na krstaicama. U pojedinim krajevima javlja se masovno i esto. Osim direktnih teta u obliku buotina, tj. hodnika punih izmeta, vidljivih na korijenu mrkve, tete nastaju i zbog kvalitativnih promjena. Oteena mrkva poprima lo miris i gorak okus, pa nije prikladna za jelo. Takva mrkva podlonija je i truljenju i propadanju. Biljke koje napadne mrkvina muha lako se prepoznaju po ljubiastom liu, koje kasnije pouti i osui se.

Biologija i ekologija. Mrkvina muha ima dva pokoljenja godinje. Prvo se pokoljenje javlja na poetku svibnja i u lipnju, a daigo u srpnju, te je obino brojnije i tetnije od prvoga pokoljenja. Prezimi u stadiju kukuljice u bavastom kokonu u tlu ili u stadiju liinke u korijenu mrkve u povrtnjaku ili trapu. Odlaganje jaja poinje koncem svibnja. enka odlae jaja pojedinano ili u skupinama na vrat korijena mrkve ili u zemlju oko nje. Jedna enka prosjeno odloi oko 100 jaja. Muhe radije odlau jaja na vlanijim terenima, na zaklonjenim i sjenovitim mjestima oko kuca, na povrinama jae obraslim korovima, oko grmlja i iblja. Sipko tlo pogoduje odlaganju jaja. Nakon izlaska iz jaja liinke se ubuuju u mrkvu, i to na mladim biljkama obino pri vrhu korijena, a na starijim biljkama na svim mjestima. Liinke lane mrkvine muhe (Phytomyza lateralis) bue, odnosno miniraju spiralne hodnike plitko ispod povrine korijena, i ne zalaze dublje u korijen. Hodnici u celeru hrdaste su boje, a korijen poprima ljubiastu boju. Liinke izjedaju hodnike razne veliine i debljine, ovisno o stadiju liinki. Nakon 3-6 tjedana zavravaju razvoj, ostavljaju korijen mrkve i kukulje se u tlu. Vei broj liinki ostaje u tlu i nakon vaenja mrkve, a manji broj daje drugo pokoljenje. Postotak izalih muha u veoj mjeri ovisi o temperaturi i vlazi tla. Liinke drugoga pokoljenja ine tete od kolovoza do rujna, esto na Si. 236. Konjeni mrkve zaraeni liinkama istim mrkvama koje su napale i liinke mrkvine muhe (snimila N. Pagliarini) prvoga pokoljenja. Vei dio jedinki drugoga pokoljenja prezimi u stadiju liinki u biljkama na polju ili u trapovima, a manji se dio kukulji u tlu. Suzbijanje. Suzbija se agrotehnikim i kemijskim mjerama. tete se smanjuju ako se pridrava plodoreda, a mrkva se sije na istoj povrini tek svake etvrte godine na prozranim poloajima. tete se smanjuju i ranom ili vrlo kasnom sjetvom mrkve. Budui da sipkije tlo pogoduje odlaganju jaja i zarazi, preporuuje se zemlju oko mrkve nabiti tako da ne bude pukotina pogodnih za odlaganje jaja. Poeljno je izmeu redova mrkve sijati luk, koji svojim mirisom odbija muhe. Preporuuje se unitavanje divljih biljnih vrsta iz porodice titarki (Umhelliferae) u krugu od kilometra, a novo zasijane povrine moraju biti udaljene od prologodinjih povrina napadnutih mrkvinom muhom najmanje kilometar. Sve biljke

koje pokazuju simptome napada mrkvine muhe treba to prije izvaditi i unititi. Na malim povrinama uspjenu zatitu prua pokrivanje mreama. Kemijsko suzbijanje mora se provoditi oprezno i uz puno pridravanje uputa jer mrkva upija insekticide iz tla. Mrkva namijenjena za djeju hranu ne smije se tretirati. Granulirani insekticidi mogu se preventivno rasipati irom prije sjetve, u redove istovremeno sa sjetvom ili nakon nicanja, uz inkorporaciju. To su pripravci Dursban G-7,5 ili Finish G-7,5 (6 g/m\ 0,7 g/m) ili Volaton G-5 (10 g/m\ 1 g/m). Umjesto primjene granuliranih insekticida moe se prskati cijela povrina prije sjetve, uz inkorporaciju pripravka na osnovi klorpirifosa. Prskati se mogu i trake uz sjeme, uz utroak jedne treine normalne doze. Usjev zaraen mrkvinom muhom u inozemstvoi se tretira zalijevanjem biljaka u polovici svibnja protiv prvoga pokoljenja i u polovici srpnja protiv drugoga pokoljenja, pri emu treba paziti na karencu. Za zalijevanje uzimaju se pripravci na osnovi dimetoata i neki drugi, uz utroak 0,5 1 tekuine po tekuem metru reda.
Lisne u i k o r j e n a s t o g p o v r a

Na korjenastu povru u nas su prisutne vrste: Cavariella aegopodii, Myzus persicae, Myzus ornatus, Aphisfabae, Aphisgossypii, Macrosiphum euphorhiae, Hyadaphis foeniculi, Semiaphis dauci
Mrkvina l i s n a u

(Cavariella aegopodii) Opis. U je zelene do utozelene boje, duga 1,4-2,7 mm. Krilati oblici imaju na abdomenu veliku tamnu pjegu. Sifoni su dugi i zaobljeni. Zato se moe zamnijeniti s vrstom C. theobaldi. Vanost. Vrlo je rairena vrsta u nas. Najvie napada mrkvu, zatim celer, perin, pastrnjak i neke druge kultivirane titarke. Lie napadnutih biljaka deformirano je i djeluje raupano, esto mijenja boju, postaje crveno katkad i uto. Zaraene biljke zaostaju u rastu, a mogu i uginuti. Ui dolaze na mrkvu uglavnom u drugom ili treem tjednu svibnja pa esto strada ranije sijana mrkva. U tom sluaju gubitak priroda mrkve moe biti velik. Osim tih teta, u nanosi tete i prenoenjem virusa, a budui da vrlo obilno lui mednu rosu, listovi znaju biti potpuno prekriveni i oneieni. Biologija i ekologija. U moe biti holociklika i anholociklika, tj. moe imati potpuni ili nepotpuni razvojni ciklus, to ovisi uglavnom o temperaturi. Prezimi u naelu kao zimsko jaje oko pupova vrbe. U toplim krajevima (Dalmacija, Primorje, Istra) prezimi odrasla enka na mrkvi koja tijekom zime ostaje u tlu. Ako u prezimi kao zimsko jaje, liinke se javljaju u veljai ili oujku te na vrbi stvaraju kolonije beskrilnih ui. Poetkom svibnja krilati oblici sele na mrkvu, a najjaa je pojava na mrkvi krajem lipnja. Tada brojnost pada i dio ui naputa mrkvu, a dio ostaje na tom usjevu. Razvoju ui i brojnosti populacije pogoduje toplo i suho vrijeme, naroito krajem svibnja i poetkom lipnja. Hladno i kino vrijeme moe potpuno zaustavi-

ti prijelaz na mrkvu. Reducirajui su initelji prirodni neprijatelji (boje ovice, zlatooka, parazitske osice i dr.). Zatita. Ukoliko je potrebna zatita treba primijeniti insekticide na osnovi heptenofosa, malationa, diklorvosa ili metomila, a u svijetu se primjenjuju i neki drugi insekticidi. Male povrine mogu se zatititi mreom.
Mrkvina l i s n a b u h a

(Trioza apicalis - Trioza viridula) Opis. Odrasli je oblik svijetlozelenoute boje, prozirnih krila, dug oko 3 mm. Oi su mu ruiaste. Liinka je spljotena, svijetloute boje. Lena strana prekrivena je votanim nitima. Jaje je izdueno, jajoliko, vrlo sitno, dugo 0,3 mm. Vanost. Mrkvina lisna buha uzrokuje kovranje lia mrkve i perina. Napadnuto lie uvijeno je i kovravo te izgleda kao da su ga napale lisne ui. Mlade biljke brzo propadaju. tete mogu biti vrio velike. Mrkvina lisna buha opasna je i kao prenosilac raznih virusnih oboljenja. Biologija i ekologija. Ima jedno pokoljenje godinje. Prezimljuje kao odrasli oblik na zaklonjenim mjestima. Odrasli se oblik javlja u travnju, odnosno na poetku svibnja. Dobro leti i brzo se proiri na vee udaljenosti. enka odlae jaja na donju stranu lista u lipnju i srpnju. Ukupno odloi 400-700 jaja. Nakon 12-15 dana javljaju se liinke, koje se gmpiraju oko lisnih ila i peteljaka. Iz tkiva isiu biljne sokove. Nakon 30 dana liinke se pretvaraju u odrasli oblik, koji tijekom kolovoza esto uzrokuje vee tete nego liinke. Zatita. Rano sijana mrkva manje trpi od napada mrkvine lisne buhe. U suzbijanju treba primijeniti ista kemijska sredstva kao i za lisne ui. Uinkovitu zatitu pruaju mree.
Mrkvina cistolika n e m a t o d a

(Heterodera carotae) Mrkvina cistolika nematoda vaan je tetnik mrkve, osobito u podrujima gdje se mrkva uzgaja na pjeskovitim tlima (Francuska, Italija, vicarska, Njemaka). Opis. Spolno zrele enke i ciste H. carotae limunasta su oblika, duge od 0,21 do 0,86 mm, a iroke od 0,15 do 0,53 mm. enke na kraju svog tijela razviju jajnu vreicu, u kojoj se moe nai mnogo jaja. Mlade su enke mlijenobijele, a ciste su smee do tamnosmede. Mujaci su crv^oliki, dugi od 1,0 do 1,2 mm, a liinke drugog razvojnog stadija duge su od 0,37 do 0,45 mm. Vanost. H. endoparazit je u korijenu mrkve. Napadnute biljke zaostaju u rastu i razvoju, listovi ute i crvene, a za jakih se zaraza i sue. Pojaan je i razvoj sekundarnih korjenia, plitko pri povrini tla, pa korijen dobiva bradat izgled. Mrkva je zakrljala, drvenasta i deformirana, a najee se na vrhu rava. Ako se mrkva uzgaja u monokulturi kroz tri godine na zaraenom tlu, prinos moe biti smanjen 40-70 %.

Mrkvina cistolika nematoda ima vrlo mali broj domaina. Osim kulturne i divlje mrkve (Daucus carota, D. pulcherrimu) jo su samo tri divlje U^nbelliferaei Torillis arvensis, T. japonica i T. leptophylla) njezini domaini. Biologija i ekologija. Razvojni ciklus H. carotae slian je razvojnom ciklusu ostalih Heterodera vrsta. Infektivne liinke daigog razvojnog stadija izlaze iz jaja, koja su ili u cisti ili u jajnoj vreici, te ulaze u korijen pri optimalnim temperaturama (15 - 20 Otprilike 4 tjedna poslije toga razvijaju se enke; one miruju privrene za korijen, a mujaci prelaze u tlo, kreu se i oplouju enke. SI. 237. Mrkva oteejia od mrkvine Ta nematoda moe razviti i etri nematode (desno zdrava mrkva) pokoljenja godinje, a u kontinentalnim klimatskim podrujima razvije dva pokoljenja. Tako se na ranoj mrkvi, koja se sije u oujku, a bere u srpnju, razvije prvo pokoljenja, a na mrkvi koja se sije u svibnju, a bere u studenom, razvije se drugo pokoljenje. Zatita. Budui da nema otpornih sorata mrkve na napad H. carotae, ta se nematoda uinkovito suzbija fumigacijom tla (dazomet, metam) u kombinaciji s viegodinjim plodoredom te solarizacijom tla, kojom se moe unititi 35-76 % jaja H. carotae u tlu. Ostali tetnici Mrkvu napadaju i tetnici u tlu, poglavito injaci, koji prorjeduju usjev, a korijen ine neuporabljivim. U korijenu se razvijaju s l o b o d n o ivue nematode, pa biljke zaostaju u razvoju. I gusjenice s o v i c a oteuju mrkvu. Liem mrkve hrane se i gusjenice polifagnog tetnika metlice, a na njemu siu titasti m o l j c i i kopriv i n a grinja.

Si. 238. Grizotine injaka na korijenima mrkve (snimila N. Pagliarini)

tetnici celera
Celer oteuju tetnici u tlu: grice, injaci, sovice i stonoge roda Julus, koje osim celera oteuju i mrkvu.

Nadzemne dijelove celera oteuju gusjenice leptira: lastin r e p Papilio machaon koje su tetne i na brojnim drugim titarkama, mrtvaka glava - Acherontia atropos i k i m o v moljac - Depressaria depressella, koji zapreda cvat raznih vrsta titarki pa tako i celera i anisa, izjeda drke cvjetova i sjeme. Sline tete ini i vrsta Depressaria nervosa. I neke vrste stjenica {Lygusi CalocorisvxsX.^) siu na liu te uzrokuju krljanje sranog lia, koje kasnije vene. O l i s n i m u i m a napisano je kod mrkve. Osim mrkvine muhe - Psila rosae, koja oteuje i korijen celera, celer moe napasti i lana m r k v i n a m u h a Phytomyza lateralis. Liinke te vrste esto napadaju peteljke celera i perina te tako ne nastaju vee tete na korijenu. Liinke bue plitke spiralne hodnike. Celer napada nekoliko vrsta minirajuih muha: Phytomyza atricornisgrakova minirajua muha (stvara zmijolike mine s gornje strane lista, a pred kukuljenje prelazi na donju stranu lista), Lyriomyza strigata (stvara zmijolike mine, koje se na ilama lista granaju u uske hodnike). Na celeru je esta celerova minirajua m u h a - Euleia heradei. NapaSi. 239. Oteenje lista celera od minera da 30 vrsta biljaka, preteno titarki: ce(prema ADAS) ler, pastrnjak, perin, anis i dr. Liinke te muhe miniraju lie, a ako ih je vie, ulaze i u peteljke. Mine se nalaze s gornje strane lista i okruglastog su oblika. Na pojedinanim biljkama, kao i u manjim vrtovima, mogu se liinke unitavati mehanikim putem stiskanjem mina, a na veim je povrinama mogua kemijska zatita nekim piretroidima. Pri tome se moraju strogo potivati karence jer se celer jede i sirov.

tetnici perina
Korijen perina napada m r k v i n a m u h a Psila rosae ihiln^i m r k v i n a m u h a - Phytomyza lateralis. Nadzemne dijelove perina mogu otetiti gusjenice lastina repa - Papilio machaon, te vie vrsta l i s n i h ui (vidjeti kod mrkve). Perin pohranjen u podrumima i skladitima napada u Rhopalosiphoninus latysiphon. Mine na liu stvara c e l e r o v a m i n i r a j u a m u h a - Euleia heradei. Cvjetove oteuje muica Kiefferia pimpinellae, a njezine liinke ive u nabreklim crvenkastoljubiastim ikama na titovima, zbog ega izostaje tvorba sjemena. Vrsta Lasioptera carophila muica je koja oteuje titove i titie perina.

tetnici pastrnjaka
Korijen pastrnjaka oteuje m r k v i n a m u h a - Psila rosae. Liinke m u h e Phytomyza pastinacae ine na liu pastrnjaka uske zmijolike mine, s malim proirenjem na gornjoj i donjoj strani lista. Liinke celerove minirajue m u h e Euleia heradei stvaraju okruglaste mine s gornje strane lista. Liinke m r k v i n e muice ikarice Kiefferia pimpinellae oteuju cvjetove te su tetne naroito za sjemensku proizvodnju. Gusjenice lastma repa - Papilio machaon oteuju lie pastrnjaka. O l i s n i m u i m a treba vidjeti kod mrkve.

tetnici kopra
Korijen oteuju liinke m r k v i n e m u h e - Psila rosae. Grakova minirajua m u h a - Phytomyza atricornis stvara mine na liu, a muica Lasioptera carophila oteuje titove. Gusjenica lastina repa - Papilio machaon oteuje lie kopra.

tetnici kumina
K u m i n o v moljac (Depressaria newosa) Opis. Kuminov moljac ima raspon krila oko 20 mm. Prednja su krila bakrene boje. Gusjenica, duga 12 mm, u poetku je svijetlozelena, s tamnosmedom glavom i crnim nogama, a kasnije je tamnomaslinasta, tamnoplava ili crvenkastosiva. Vanost. Kuminov moljac napada kumin, mrkvu, perin, pastrnjak, komora, anis, celer i druge titarke. Oteuje ih od svibnja do srpnja. Gusjenice najprije izgrizaju rupice na stabljici, a kasnije oteuju titove. Svaka gusjenica ivi u posebnom svilenkastom zapretku, a na jednom titu moe ih biti nekoliko. Leptiri su slabi letai, stoga najvie stradaju rubne biljke, na koje ih donese vjetar. Ako kuminov moljac napadne u veem broju, naini velike tete. Takav usjev izgleda kao da je spaljen. Biologija i ekologija. Kuminov moljac ima jedno pokoljenje godinje. Prezimljuje na skrovitim mjestima u stadiju leptira. Prvi leptiri javljaju se u travnju. enka prosjeno odloi do 200 jaja na lisne peteljke, stabljiku i lie. Nakon 3-4 tjedna iziu gusjenice, koje najprije izgrizaju rupice na stabljici, a kasnije zapredaju titove, hranei se peteljkama, pupovima, cvjetovima i sjemenjem. Gusjeni-

ce preko dana miruju, a nou se hrane. Ishrana traje 4-5 tjedana, zatim se ubue u stabljiku i kukulje. Cesto se u jednoj stabljici nalazi vei broj kukuljica. Stadij kukuljice traje 3-4 tjedna. Leptiri se javljaju na koncu lipnja, relativno rano odlaze na mjesta prezimljenja, na kojima ostaju sve do travnja. Zatita. Broj tetnika moe se smanjiti spaljivanjem suhih biljaka jo na polju. Na taj nain unitavaju se neotvorene kukuljice kuminova moljca. Od kemijskih insekticida u inozemstvu se preporuuje prskanje nekim piretroidima 5 tjedana nakon glavnog leta leptira (koji se utvruje s pomou lovnih posuda).

Bolesti mrkve
Pale lia m r k v e

{Alternaria dauci) To je najei uzrok suenja lia mrkve. Bolest se javlja nakon uestalih kia ili dugotrajnih rosa. Uz tete koje nastaju zbog smanjenog uroda, oteano je vaenje strojevima, koji vade mrkvu primajui je za lie. S i m p t o m i . Gljiva moe izazvati padavicu sijanaca, slino Pythium vrstama. Klijanci propadaju 2-3 tjedna nakon nicanja. Na ve razvijenim biljkama najjae su napadnuti najstariji listovi, a najmlai listovi ostaju zeleni. Na zaraenim listovima se pojavljuju male ovalne svijetloute pjege, koje postaju smee, a zatim gotovo crne. Pjege se ubrzo spajaju, a zaraeno se lie sui, zbog ega usjev izgleda 81. 240. Bijela trule na mrkvi (snimio B. Cvjetkovi) kao spaljen. Ako se bolest pojavi rano, urod moe biti smanjen. Zaraze pred kraj vegetacije ne utjeu bitno na urod. Osim listova na sjemenjaicama, moe biti zaraena glavna stabljika sa titcima, a i sjeme.
Biologija. Gljiva se prenosi sjemenom, a zadrava vitalnost na zaraenim biljnim ostacima neto krae od godine dana. Samonikle mrkve i divlja mrkva takoer mogu biti izvor zaraze.

Rizik od infekcija pri o d r e e n i m temperaturama i vlaenju lia

P r o g n o z a . Metoda prognoze nastala je na osnovi znanja o potrebnim korelacijama izmeu temperatura i vlaenja lia da bi nastala infekcija. Kada je list vlaan navedeni broj sati, kod odredene temperature, infekcija se realizirala i treba obavih = sati vlaenja lia ti zatitu. (Pryor, B. M. 2002) Tu metodu kao i sve modele prognoze, treba provjeriti barem dvije godine na podruju u kojem se namjerava primjenjivati. Zatita. Tamo gdje se uzastopno uzgaja mrkva vrlo je teko provesti uspjenu zatitu zbog vrlo visokog inokuluma, pa je plodored, uz zdravo sjeme, vrlo vana mjera zatite. Postoje velike razlike u osjetljivosti hibrida, pa i tu mogunost treba iskoristiti. Primjena regulatora rasta na osnovi giberelinske kiseline pridonosi robusnosti listova (dulje peteljke, uspravni rast, vea lisna povrina). Zbog takva rasta, rose se krae zadravaju, biljka lake podnosi oteenja od Alternarie, a uz to je vaenje mrkve lake. Unato poduzetim mjerama esto je prijeko potrebno provesti kemijsku zatitu. U nedostatku prognoze, prskanje se provodi nakon pojave prvih simptoma. Registrirani su fungicidi na osnovi bakra, ali manje su djelotvorni od fungicida na osnovi iprodiona*, azoksistrobina*, difenkonazola* Smea p j e g a v o s t m r k v e

(Septoria daucina) Simptomi. Pjege na listu u poetku su utozelene, a uskoro postaju smee. Unutar pjega primjeuju se male crne tokice, koje su plodna tijela. Pjege se obino spajaju pa se lie i sui. Nije esta bolest, ali u nas su poznati sluajevi da je u kinim godinama dolo do suenja lia u punoj vegetaciji. Gljiva se prenosi sjemenom i zaraenim biljnim ostacima. Na mrkvi je u nas registrirana Cercospora carotae; javlja se u poetku vegetacije, ali ne izaziva znatne tete. Zatita. Pravilnim plodoredom smanjuje se mogunost zaraze. Sijati treba zdravo ili tretirano sjeme. Sjemenskim usjevima dobru zatitu dali su fungicidi na osnovi karbendazima*

Bolesti celera
Siva p j e g a v o s t lista celera

(Septoria apiicola, syn. S. apii i S. apii-graveolentis) Bolest se esto javlja i moe izazvati znatne gubitke. U nas je najopasnija bolest celera, a bilo je sluajeva kada se osuilo i do 80 % lisne mase. Zaraeni listovi imaju manju trnu vrijednost. Zbog smanjene lisne povrine, u celera korjenjaa korijen slabije deblja. Simptomi. Najizraajniji simptomi pojavljuju se na listovima i peteljkama. Na plojci nastaju svijetlosive do smee ovalne pjege, a na peteljkama su pjege eliptine. Spajanjem pjege na plojci poprimaju nepravilan oblik. Za jakih zaraza lie se potpuno osui, to moe uzrokovati suenje cijele biljke. Unutar pjega nastaju plodna tijela (piknidi). Na cvjetnoj stabljici pjege su izduene. Sjeme takoer moe biti zaraeno micelijem i piknidima.
Biologija. Glavni izvor zaraze jest zaraeno sjeme, premda se gljiva odrava i na zaraenim biljnim ostacima. Piknospore na zaraenom sjemenu zadre vitalnost i do dvije godine. Inkubacija traje 7-8 dana pri 21-27 a 10 dana pri 16-21

Prognoza. Model prognoze (P. A. Phillips) Sl. 241. Siva pjegavost lista na celeru bazira se na znanju o korelaciji temperatura i (snimio B. Cvjetkovi) trajanja vlaenja lia, potrebnih za realizaciju infekcije. Kada svakodnevnim zbrajanjem DVIP (0-4) dobijemo sumu 20, to je vrijeme za primjenu fungicida. Pojedini autori misle da se ta h = sati vlaenja lia vrijednost moe poveati na 25 pa ak i na 30. Stoga taj model kao i sve modele prognoze, treba provjeriti barem dvije godine na podruju u kojem se namjerava primjenjivati. Zatita. Treba sijati zdravo ili tretirano sjeme (TMTD). Tretiranje fungicidima ne daje uvijek zadovoljavajui rezultat. Potapanjem sjemena 24 sata u otopinu

TMTD zagrijanu na 30 C postie se visoka djelotvornost. Dvogodinji plodored je takoer mjera zatite. Zatita lia moe se provesti primjenom fungicida na osnovi bakra. U drugim zemljama primjenjuju se Brestanid, Fado, Bris* (karenca 42 dana) za celer korjena i Antracol* (karenca 28 dana). Na sjemenskim usjevima djelotvoran je karbendazim* (Bavistin, Zino, Chromozim).

Bolesti perina
Pjegavost lista p e r i n a

(Septoria petroselini) Na listovima nastaju pjege ovalnih ili uglatih aibova, ukaste boje, okruene tamnijim rubom. Spajanjem pjega zahvaene su sve vee povrine plojke, to dovodi do suenja dijela lista ili itavog lista. Na peteljci su pjege duguljaste i mogu izazvati suenje peteljke i lista. Prenosi se sjemenom pa je to est izvor primarnih zaraza. Bolest se javlja u vlanom razdoblju pri 18-25 Zatita. Ista kao i za Septorie apiicola.

Bolesti pastrnjaka
Rak p a s t r n j a k a

(Itersonilia

pastinacae)

To je najtetnija bolest pastrnjaka, koja se javlja za vrijeme obilnih kia, na hladnim i vlanim tlima. Povremeno se javlja u Meimurju. Simptomi. Bolest se manifestira na listovima, peteljkama lista, cvatu i korijenu. Na listovima nastaju vodenaste pjege. One se poveavaju, postaju nepravilne, poprimaju smeu boju. Okruene su tamnijim rubom. Na peteljkama su pjege duguljasta oblika. Prve promjene na korijenu primjeuju se na mjestima gdje sekundarno korijenje izlazi iz glavnog zadebljalog korijena. Na tim mjestima mijenja se boja a nastale male smee tokice se postupno ire. Pjega postaje hrapava, poprima smedocrvenkastu boju. Napadnute zone na korijenu udube se a zatim postaju crne. esto se na tako oteen korijen nasele saprofitski organizmi zbog ega korijen protrune dokraja. Zatita. Plodored i izbor parcele koja nije vlana, pr\d su preduvjet da se izbjegne zaraza. Prema potrebi treba provesti drenau. Treba suzbijati korove, napose divlju mrkvu. U nekim zemljama lie tite primjenom fungicida na osnovi bakra.*

Zajednike bolesti titarki

Crna trule k o r i j e n a

(Altemaria

radicina)

Osim pjegavosti lista, koju izaziva u mnogih titarki, promjene na korijenu zabiljeene su na mrkvi, celeru, celeru korjenau, pastrnjaku. Simptomi. Crna trule vrlo je opasna bolest kao uzronik trulei klica onih kultura u kojih se prenosi sjemenom. Za vrijeme klijanja i nicanja iz zaraenog sjemena tamni micelij prelazi na klicu i korijen, koji pocrne i protrunu. Zbog toga na polju ostaju pljeine. Simptomi na listovima slini su simptomima koje SI. 242. Bijela brda lista hrena uzrokuje Altemaria dauci, ali jae se za(snimio B. Cvjetkovi) raze oituju na peteljci lista. Napadnute peteljke lia pocrne i omekaju. S peteljki listova zaraza prelazi na glavu korijena. U titarki koje imaju zadebljali korijen zapaaju se crna udubljenja, ne dublja od 3 mmm razliita oblika i veliine. U vlanom tlu moe propasti itav korijen. Infekcija nastaje preko peteljke ili se korijen inficira iz zaraenoga tla. Ta gljiva esto napada sjemensku mrkvu, pa moe zaraziti i sjeme.
Biologija. Gljiva se prenosi zaraenim sjemenom mrkve, celera i pastrnjaka. Preivljava na zaraenim biljnim ostacima dok se ne raspadnu, a ostaje vitalna u tlu i do est godina. Zaraze nastaju kada se temperature popnu neto iznad 20 C. Zaraze nastaju na polju gdje se mogu primijetiti i prvi simptomi, meutim irenje zaraze nastavlja se u skladitu pa su tu simptomi najuoljiviji.

Zatita. Preporuuje se etverogodinji plodored. Na malim parcelama treba pokupiti i spaliti zaraeno lie. Sijati treba zdravo ili tretirano sjeme (TMTD). Ako postoji unutranja zaraza sjemena, nee se postii zadovoljavajui uspjeh. Sjeme s unutranjom zarazom potapa 24 sata se u 0,2-postotnu otopinu d. t. TMTD, zagrijanu na 30 C. Za suzbijanje zaraze na listu u nas nije registriran ni jedan fungicid. Zatita listova na sjemenskim usjevima postie se fungicidima na osnovi propineba* ili iprodiona.* Zatitu treba poeti kada je zaraeno 1-2 % lisne povrine.
Pepelnica

(Erysiphe heradei) Opisana je u literaturi i kao E. umbelliferarum. Parazitira na 86 vrsta iz porodice titarki (na mrkvi, celeru, perinu, pastrnjaku, kopru, komorau, i dr). Na mrkvi se javlja krajem kolovoza ili kasnije u jesen. Simptomi. Listovi su prekriveni bjelkastom vie ili manje gustom prevla-

si. 243. Pepelnica na mrkvi (snimio B. Cvjetkovi)

Si. 244. Pepelnica na perinu (snimio B. Cvjetkovi)

kom. Stari listovi jae su zaraeni i sue se. Zaraeni listovi imaju manju trnu vrijednost. Za jakih zaraza ima mnogo manje listova za trite. Biljka iz rezervi korijena istjera novo lie, to je iscrpljuje, pa je kakvoa korijena slabija. Gljiva prezimljuje na zaraenom liu kao kleistotecij. Sjeme mrkve moe biti kontaminirano. U junim krajevima gljiva moe preivjeti u obliku micelija na samoniklim titarkama. Zatita. Zaoravanjem zaraenih ostataka, sjetvom zdravog sjemena, pravilnim plodoredom, zaraza se moe smanjiti. Katkad je ipak potrebno primijeniti fungicide. U nas ni jedan nema dozvolu, ali primjenjuju se fungicidi na osnovi sumpora, a za mrkvu i heksakonazola* (Anvil, Konzul - 0,2 l/ha).
Crvena trule

(Helicobasidium

brebissonii)

Ta je gljiva poznatija pod nazivom Rhizoctonia violacea. Dosta je rasprostranjena i napada razliite biljne vrste (celer, perin, pastrnjak, parogu i dr.). Medu titarkama najosjetljivija je mrkva. Bolest se ee javlja u vlanim tlima. Simptomi. Crvena trule napada pojedine dijelove korijena mrkve i ostalih spomenutih vrsta. Moe biti zahvaen i vei dio korijena pa ak i itav korijen. Zaraeni dio presvuen je gustim micelijem, crvenkastoljubiaste boje (kao crveno vino). esto su zaraene zone ulegnute. Gljiva prodire u unutranjost korijena, zbog ega venu listovi. Nakon vaenja mrkve crvena sa trule moe iriti u spremitu odnosno u trapovima. U polju, spremitu ili trapovima kao komplikacija patolokog stanja moe nastati infekcija gljivom Sderotinia sderotiorum ili bakterijom Erwinia carotovora. Zatita. Jedina praktina mjera jest dugogodinji plodored, u kojem su zastupljene itarice, a ne domaini tog patogena (titarke, eerna repa, djetelina, lucerna i clr.) u e n j e lia (Thanatephorus cucumeris) Uzronik je poznatiji pod nazivom Rhizoctonia solani. Parazitira na svim titarkama, premda su najee napadnuti perin i celer. Moe izazvati propadanje klice i ponika. U odraslih biljaka promjene nastaju na korijenovu vratu i glavi

korijena, gdje nastaje uoljivo plie ili dublje potamnjenje tkiva. Posljedica oteenja korijena jest uenje lia i zastoj u rastu. Na zaraena mjesta esto se naseljava uzronik trulei. Biologija i zatita. Opisane su kod kupusnjaa.
Plamenjaa titarki

(Plasmopara umhelliferarum) Parazitira na mnogim titarkama, medu kojima su najosjetljiviji mrkva pa perin. Rabe se nazivi Plasmopara nivea i P. crustosa, premda opisi ne zadovoljavaju Kodeks. Simptomi. Na mrkvi i perinu napada samo listove. Prepoznaje se po svijetlozelenim pjegama, koje s vremenom postaju svijetlosmede. Na naliju lista primjeuje se njena bijela prevlaka, koja potjee od sporonosnih organa. PrezimIjuje u obliku oospora u zaraenim biljnim ostacima, a prenosi se i sjemenom. Zatita. Plodored je jedna od mjera zatite. U nas nema registriranih fungicida. Svi fungicidi koji suzbijaju ostale plamenjae, suzbijaju i plamenjau titarki.
Krastavost k o r i j e n a

(Phoma apiicola) Parazitira na celeru, perinu, mrkvi i pastrnjaku. Simptomi. Napada korijen na mjestu gdje listovi i stapka izlaze iz korijena i uzrokuje trule. Zaraeno tkivo poprimi zelenkastomodru boju, koja kasnije postaje crna. Peteljke listova na djelu blie korijenu trunu, pa listovi venu. Na zaraenim organima nastaju brojni crni piknidi. Zaraeni dio, rastom ne moe pratiti zdravi dio korijena pa nastaju pukotine na korijenu. Kroz ta mjesta ulaze mikroorganizmi koji uzrokuju trule, zbog ega korijen istrune. Gljiva se prenosi sjemenom, iako ne redovito,a vaniji su izvor infekcije, zaraeni biljni ostaci. Zatita. Uz sijanje zdravog ili tretiranog sjemena, najvanija mjera zatite je plodored.
Virus m o z a i k a celera

(Celery mosaic virus) Osim na celeru, taj virus parazitira na drugim titarkama (na mrkvi, perinu, pastrnjaku). Moe znatno utjecati na
urod celera.

si. 245. Virus mozaika krastavaca na celeru (snimio B. Cvjetkovi)

Simptomi. Na mladim listovima nastaju ute pjege, koje kasnije prelaze u mozaik. Listovi nemaju normalan oblik, postaju nitasti. Zaraene biljke zaostaju u rastu. Pastrnjak je otporan prema obinom soju, ali napada ga soj kovravosti lista. Izvor su zaraze samonikle titarke. Lisne ui prenose virus na neperzistentan nain. Zatita. Uzgoj celera treba organizirati na prostornoj udaljenosti od drugih dvogodinjih biljaka koje su domaini tog virusa. Unitavati treba korovske biljke iz porodice titarki.

Suzbijanje korova
Porodica titarki obuhvaa mrkvu, perin, pastrnjak, celer, kopar i komora. titarke su dvogodinje biljke. U prvoj godini tvore lisnu rozetu i odebljali korijen, u kojem se tijekom prve godine uzgoja, kao rezerva za generativni razvoj, gomilaju asimilati. Zadebljali korijen u prvoj vegetacijskoj godini uzgaja se kao povre. Uz korijen, list rozete perina, celera i komoraa zainsko je povre. Mrkvu, perin i kopar uzgajamo izravnom sjetvom u polju. Celer najee uzgajamo iz prijesadnica, a pastrnjak se uzgaja iz prijesadnica ali i izravnom sjetvom sjemena. Gotovo sve titarke uzgajamo na manjim povrinama u vrtovima za potrebe domainstva, ali i na veim povrinama za industrijsku preradu.

Mrkva
Sjetva mrkve u mediteranskom podruju poinje ve u veljai, a u kontinentalnom se podruju obavlja neto kasnije. Sije se u gredice po 5-6 redova, razmaka oko 20 cm red od reda. Sporo nie te je u poetku razvoja nadvladavaju proljetni jednogodinji irokolisni korovi, a kasnije i jednogodinji uskolisni korovi. Treba izbjegavati sjetvu sitnosjemenskih titarki na povrine zakorovljene viegodinjim korovima. Slak, osjak, piriku, divlji sirak i druge viegodinje korove potrebno je suzbiti u godinama koje prethode uzgoju mrkve. Osim to reduciraju prirod, korovi deformiraju korijen, a oni koji se razviju tijekom vegetacije oteavaju etvu, odnosno vaenje korijena. Za suzbijanje korova u mrkvi u Hrvatskoj su registrirana samo tri herbiida (vidi tablicu). Pripravci na osnovi linurona vrlo su dobro rjeenje protiv jednogodinjih irokolisnih korova, ranog proljetnog, proljetnog i ljetnog razdoblja. Selektivni su i prije i poslije nicanja mrkve. Izvrsni rezultati postiu se ako sredstvo na osnovi linurona uporabimo viekratnom primjenom smanjenih koliina u prvoj fazi razvoja mrkve. Tim pristupom izvrsne uinke postiu i trostmko nie koliine od propisanih. Jednogodinje i viegodinje korovne trave uspjeno e suzbiti sredstva Fusilade super i Grasidim. Mogu se mijeati zajedno s pripravcima na osnovi linurona, iako postoje sumnje da im se u takvim kombinacijama smanjuje

uinak. U post-emergence primjeni treba paziti na karencu i tolerancu, naroito kad mrkvu uzgajamo kao "baby" mrkvu, koju iznosimo znatno ranije na trite. U nekim poljoprivrednim zemljama svijeta dozvolu za primjenu imaju i neki u naoj zemlji u drugim kulturama poznati herbicidi. Npr. sredstva na osnovi trifluralina imaju dozvolu u Velikoj Britaniji, SAD-u, Australiji i dr. Ta sredstva potrebno je primijeniti tri tjedna prije sjetve ili neposredno pred sjet\^u. Skloni su hlapljenju pa ih je unutar 12 sati nakon tretiranja potrebno oruem unijeti u tlo na 5-10 cm dubine. Trifluralin je perzistentan herbicid. Njegove rezidue u tlu mogu tetiti nekim kulturama koje smjenjuju mrkvu u plodoredu. U prolosti su i u nas dozvolu imali i pripravci na osnovi prometrina. Danas se jo uvijek primjenjuju u mnogim zemljama svijeta. Mrkva pod stresom zbog vocioleaja, oteena tetnicima, oslabljena od bolesti ili slabo ishranjena, moe biti znatnije oteena. Metoksuron je godinama bio vodei herbicid za suzbijanje irokolisnih korova u mrkvi i primjenom nakon sjetve i primjenom nakon nicanja. I danas je registriran u mnogim zemljama svijeta. U naoj zemlji zbog malog trita proizvoa nije prilikom revizije obnovio vanost dozvole. U nekim zemljama dozvolu za promet ima pendimetalin (Njemaka), a u drugima i metolaklor (Maarska i dr.). U Francuskoj npr. dozvolu za promet ima kombinacija herbicida pendimetalin + linuron. Primjena se obavlja nakon sjetve a prije nicanja. Pendimetalin dobrim uinkom na jednogodinje trave izvrsno nadopunjuje linuron, pa kombinacija u sluaju dobrog rasporeda oborina postie odline rezultate. Pripravci na osnovi metribuzina (u Hrvatskoj ih je registrirano nekoliko) primjenjuju se u koliini 0,25 kg d. t. u vrijeme kad mrkva razvije 5-6 listova. Ranija primjena moe izazvati prolaznu klorozu pa ak i oteenja na listovima mrkve. Neke korovne vrste bolje suzbija od linurona ili prometrina (kamilicu npr.) pa se s njima dobro nadopunjuje. Ne treba tretirati pri visokim temperaturama. Hladno i kiovito vrijeme u danima prije tretiranja moe utjecati na selektivnost.

Perin
Za suzbijanje korova u perinu u Hrvatskoj nije registriran niti jedan herbicid. Za tu namjenu u drugim zemljama najee se primjenjuju herbicidi na osnovi linurona, prometrina, trifluralina.
Prije sjetve ( p r e - s o w i n g ) TREFLAN EC* i dr. na istoj osnovi, 1-1,5 l/ha. Tretiranje na lakim pjeskovitim tlima treba izbjegavati. Neposredno nakon tretiranja (unutar 12 h) sredstvo treba oruem unijeti u tlo na 5-10 cm dubine. Mrkva je tolerantnija na ta sredstva, stoga se primjenjuje u neto niim dozacijama. N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence) Kontaktni i translokacijski herbicidi na osnovi dikvata, glufosinata, glifosata i sulfosata. Tretiranje treba obaviti pred nicanje perina (vidi mrkvu).

AFALON*, 1-2 kg/ha, i dr. na istoj osnovi (vidi tablicu). Tretiranje na lakim i pjeskovitim tlima treba izbjegavati. PROHELAN-T* i dr. na istoj osnovi, 1,5-3 l/ha. Tretiranje na lakim pjeskovitim tlima treba izbjegavati. Vlano tlo i umjereno kienje pospjeit e uinak. Sjetvu treba obaviti na dobro pripremljeno tlo i na ujednaenu dubinu. Meduredna kultivacija tijekom vegetacije pridonijet e borbi protiv korova.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)

PROHELAN-T*, 2 l/ha, kad perin razvije barem 2 prava lista. AFALON*, 1-2 kg/ha, nakon to perin razvije prvi pravi list. Izbjegava se tretman po toplom vremenu. Ne treba tretirati ako je obavljena pre-emergence primjena. Valja paziti na karencu. Perin je obino osjetljiviji od mrkve na postem primjenu herbicida. U posljednje vrijeme borba protiv korova u toj kulturi prakticira se viekratnom primjenom smanjenih dozacija pripravaka na osnovi linurona. Polovinim ili trostruko umanjenim dozacijama u 2 ili 3 navrata postiu se odlini uinci.

Pastrnjak
Dozvolu za promet na podruju Hrvatske nema ni jedan preparat. Zbog toga emo prikazati primjenu herbicida u svijetu. Posljednjih goclina sve se vie tei uzgoju pastrnjaka iz peletiranog sjemena. Sukladno toj tehnici uzgoja razraen je i program primjene herbicida. Uglavnom se primjenjuju slini herbicidi kao i u mrkvi. Takoer je vano napomenuti da se jednokratnim tretiranjem, bez obzira na vrijeme primjene, ne postiu zadovoljavajui rezultati. Tek cjelovitim pristupom, koji obuhvaa primjenu prije i nakon nicanja pastrnjaka, postiu se eljeni rezultati. Iako se primjenjuju slini herbicidi kao i u mrkvi, valja imati na umu da je pastrnjak neto osjetljiviji, pa herbicide treba primjenjivati strunije i s vie panje. Tijekom vegetacije obavlja se meduredna kultivacija sve dok se redovi ne zatvore.
Prije sjetve ( p r e - s o w i n g )

TREFLAN EC* i drugi na osnovi trifluralina, 1,5-2,5 l/ha (vidi mrkvu). Ako povrinu zakorovljuju korovi koje Treflan ne suzbija, potrebno je i pre-emergence ili post-emergence tretiranje.
Prije n i c a n j a (pre-emergence)

Za tu namjenu slue isti preparati prikazani u istom poglavlju kod mrkve. AEALON* i drugi na osnovi linurona, 1-2 kg/ha (vidi mrkvu). STOMP 330 E*, 3-4 l/ha. Suzbija jednogodinje uskolisne i neke irokolisne korove. Potrebno je dodatno tretiranje, herbicidom djelotvornim na irokolisne korove (Afalon npr.).
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)

AFALON* i dr. na osnovi linurona, 1-2 kg/ha (vidi mrkvu). PROMETRIN* i dr. na istoj osnovi, 2 kg/ha (vidi mrkvu).

Celer
Nekad su u naoj zemlji dozvolu za promet imali jedino preparati na osnovi prometrina. Nedavno je i njemu uskraena dozvola za veinu povrtnih kultura. Ipak, velike su mogunosti suzbijanja korova herbicidima u celeru. Izbor herbicicla ovisi o nainu uzgoja. U uzgoju iz sjemena vei je izbor selektivnih herbicida. No manja je i selektivnost pre- emergence primjene. Prije presaivanja prijesadnica TREFLAN EC* i dr. na istoj osnovi, 1,5-3 l/ha. Neposredno nakon tretiranja sredstvo oruem treba unijeti u tlo na 5-10 cm dubine. Sadnja prijesadnica moe se obaviti odmah nakon tretiranja ili dva tjedna poslije tretiranja. TENORAN 50* (kloroksuron), u 7,5 kg/ha, primjenjuje se u Francuskoj neposredno pred presaivanje. Prije nicanja (pre-emergence) kontaktno d j e l o v a n j e Na iznikle korove neposredno prije nicanja celera mogu se primijeniti nerezidualni herbicidi na osnovi dikvata, glufosinata, glifosata i sulfosata (vidi mrkvu). Prije nicanja (pre-emergence) rezidualno d j e l o v a n j e Celer je openito osjetljiviji prema primjeni herbicida prije nicanja. Zbog toga se prednost daje post-emergence primjeni, iako se u Velikoj Britaniji (linuron) upotrebljavaju u reduciranim dozacijama i nakon sjetve a prije nicanja. AFALON* i dr. na osnovi linurona, 0,5-1 kg/ha. Selektivan je jedino na tlima s veim sadrajem organske tvari. POTABLAN L 20* (monalid), 12-15 l/ha. Primjenjuje se u Francuskoj prije sjetve i poslije nicanja, kad celer razvije pm pravi list. Nakon nicanja (post-emergence) ili n a k o n presaivanja PROMETRIN* i dr. na istoj osnovi, 1-3 kg/ha, kad celer uzgajan izravnom sjetvom u polje razvije barem dva prava lista ili kad se prijesadnice dobro oile (2-3 tjedna nakon sadnje). Viekratna primjena smanjenih dozacija daje odline rezultate. AFALON* i dr. na osnovi linurona, 1-2 kg/ha, kad biljke uzgajane izravnom sjetvom potpuno razviju prvi pravi list, odnosno kad se prijesaclnice prime (dva tjedna nakon sadnje). FUSILADE SUPER*, GRASIDIM*, TARGA SUPER* i drugi, 1-2 l/ha, protiv jednogodinjih i viegodinjih korovnih trava. Rok primjene treba uskladiti tako da se ne prekorae propisane tolerance.

Komora
Primjena herbicida ovisi o nainu uzgoja. Pri uzgoju izravnom sjetvom na stalno mjesto, sve do nicanja mogu se primijeniti kontaktni herbicidi (vidi mrkvu).

Tablica 22. H e r b i c i d i k o j i u Hrvatskoj i s v i j e t u i m a j u d o z v o l u za p r i m j e n u u p o v r t n i m k u l t u r a m a iz p o r o d i c e titarki

Trgovaki naziv Kultura D j e l a t n a tvar 1, k g / h a Vrijeme p r i m j e n e Spektar d j e l o v a n j a

TREFLAN EC* TRIFLUREX 48 EC* LANOS* TRIFLUR* CIDOKOR* HERBOKOR* GLYPHOGAN 480SL* HERKULES 480 SL* TOUCH-DOWN* REGLONE* REGLONE FORTE* BASTA* LINUREX 50WP LINURON CHROMOS 50WP LINURON CHROMOS TEKUI AFALON disperzija AFALON WP STOMP 330 E* STON* DOST330E* DUAL GOLD 960* DUAL 960 EC* SPOT 960* DUKAT* DUAL 500* EC PROHEIAN T-50* GESAGARD 50 WP* i 500 FL* PROMETREX* SENCOR* i dr. na istoj osnovi FUSILADE SUPER GRASIDIM

mrkva perin pastrnjak kopar mrkva perin celer pastrnjak komora kopar mrkva celer* perin* mrkva pastrnjak mrkva

trifluralin

1,5-2,5 2-4 P' ili 4-8 P 2-3 2-3 2-4

prije sjetve inkorp.

jednogod. uskolisni i jednogod. irokolisni

glifosat sulfosat dikvat ^lufosinat

nakon sjetve prije nicanja kulture nakon sjetve a prije nicanja kulture ili pred sadnju nakon sjetve prije nicanja

suzbija sve iznikle korove

suzbija sve iznikle korove jednogodinji irokolisni korovi

linuron

2,0

pendimetalin S-metolaklor metolaklor

3-4 1-1,2 1-2 2-4 nakon sjetve prije nicanja jednogodinji uskolisni i neki irokolisni korovi

mrkva perin* celer mrkva pastrnjak mrkva perin*

prometrin metribuzin fluazifop-p-butil setoksidim

1,5-3 0,25-0,5 1,5 (2-4) 1-2,5 (4) u veem volumenu

nakon sjetve prije nicanja, odnosno pred sadnju nakon sjetve prije nicanja nakon nicanja korova

jednogodinji i irokolisni korovi jednogod. (nia doza) i viegod. (via doza) uskolisni korovi

nisu registrirani u Hrvatskoj za tu namjenu ^^ u malom volumenu

Tablica 23- Relativna osjetljivost korova na neke herbicide koji se prim j e n j u j u u p o v r t n i m kulturama iz porodice titarki (mrkva, perin, celer, komora, pastrnjak, kopar) \Korov Herbicid linuron prometrin trifluralin pendimetalin metribuzin ir pastirska torbica loboda konica svinjak cr. mrtva kopriva kamilica pomonica kriviica tut d. repica vijuac dvornikkostri dvornik kostri estoslavica svraicakotan rosulja ljulj muhar 0 0 0 0 UO 0 0 R 0 uo 0 uo UR UR 0 R 0 0 R UR UO UR UO UO R R UO UR UR UO R R 0 0 0 0 0 0 0 R UO UR 0 UO R UO UO 0 R UO UO UO R UR R 0 0 0 0 UO R R 0 0 R R 0 0 R R 0 R R R UO R R R 0 0

O = osjetljiv, UO = umjereno osjetljiv, UR = umjereno otporan, R = otporan

Nakon sjetve a prije nicanja (pre-emergence) PROMETRIN T* i dr. na istoj osnovi, 1,5-2,5 l/ha. Bolje je tretiranje obaviti neposredno pred nicanje. Tijekom proljea sve do zatvaranja redova dobro je obavljati kultivaciju. Prije sadnje (pre-transplanting) TREFLAN EC* i dr. na istoj osnovi, 1,5-2,5 l/ha. Sredstvo treba oruem unijeti u tlo na 5-10 cm dubine.

Kopar
Sjetva kopra obavlja se poetkom travnja u redove razmaka 8-15 (za berbu lia) odnosno 25 cm u uzgoju za preradu. Nie relativno brzo pa ne ostaje prostora za primjenu kontaktnih herbicida. Oni se primjenjuju gdje to prilike doputaju. U SAD-u se za tu svrhu primjenjuje pripravak Schyte (pelargonina kiselina). U nas ga jo nema na tritu. Dobri rezultati postiu se primjenom pripravaka na osnovi dikvata, glufosinata, glifosata ili sulfosata (vidi mrkvu). Prije sjetve (pre-sowing) TREFLAN EC* i dr. na istoj osnovi, 1-2 l/ha. Dobre uinke ima na jednogodinje trave i neke irokolisne korove. Potpun uinak postie se uz dodatni tretman selektivnih herbicida nakon sjetve. Nakon sjetve a prije nicanja (pre-emergence) PROHELAN T* i dr. na istoj osnovi, 1,5-2,5 l/ha. Na lakim pjeskovitim tlima treba izbjegavati primjenu. Moe izazvati prolazni zastoj razvoja.

Poslije n i c a n j a (post-emergence)

PROMETRIN* i dr. na istoj osnovi, 1,5-2 l/ha. Bolji uinci na korove i vea selektivnost postiu se viekratnom primjenom. Ne preporuuju se primjena na povrinama koje su tretirane herbiciciom u pre-emergence roku. AFALON* i dr. na istoj osnovi, 1-2 kg/ha, kad kultura razvije 10-12 cm, samo za potrebe industrijske prerade. Viekratna primjena, 2-3 tretiranja s 0,3 kg/ha postie sigurnije i bolje uinke. Tretiranje treba obaviti kad su korovi u fazi klinih listia pa sve do faze dva prava lista.

XVI. VIEGODINJE POVRE

Glavoike - Asteraceae: artioka (Cynara scolymus) paroge - Asparaginaceae: parga (Asparagus officinalis)

Artioka tetnici
Artioka je kultura koja se u nas uzgaja uglavnom na priobalnom podruju u manjim nasadima, po vrtovima, kao povre, ili/i kao cijenjena ukrasna biljka. Zbog ogranienog proirenja te kulture u nas su slabo proueni tetnici. Stoga emo navesti neke od najvanijih tetnika artioke na osnovi inozemnih i ponekih naih podataka. Artioku napadaju brojni tetnici. Podzemne organe oteuju zemljini tetnici grice, injaci, rovci i sovice pozemljue. Nadzemne organe oteuju grinje, tripsi, nekoliko vrsta kornjaa: zlatica - Spheroderma testaceum i kasida Cassida deflorata. U stabljici bue liinke p i p e Apion damryi, odrasli oblik p i p e Larinus cynarae oteuje lie i stabljiku, a liinka cvjetne glavice. Minirajua m u h a Agromyza andalusiaca stvara mine po listu i u nervaturi, a liinke Agromyza apfelheckizw^ u glavnim i postranim ilama artioke i stvaraju male okruglaste mine meusobno povezane. Na artioku dolazi vrlo veliki broj Sl. 246. Leptir i gusjenica strikovog lisnih ui, koje mogu nanijeti znatne tearenjaka

te. Primjerice u podrujima uzgoja artioka u Francuskoj upravo su lisne ui njezini glavni tetnici a mogu ak i ugroziti proizvodnju. U literaturi se spominje 15-tak vrsta koje oteuju artioke, a najvanije vrste {Aphis fabae, Aphis craccivora, Aphis gossypii, Brachycaudus cardui i dr.) redoviti su i iroko rasprostranjeni lanovi nae faune. Kao tetnici artioke poznate su gusjenice strikova arenjaka (Pyrameis cardui), koje se javljaju periodino, u velikom broju i mogu izazvati ozbiljne tete, pa ak i golobrst. Vrsta ima dva pokoljenja godinje, a opasnije je jesensko pokoljenje. Vrboto - Cossus C055t/5 javlja se u lipnju i srpnju; njegove gusjenice bue hodnike u stabljici artioke. Gusjenice sovice game Autographa gamma oteuju lie, a puevi u vlanijim godinama stabljiku i lie. Medu leptirima istiu se i dvije ekonomski vrio tetne vrste: artiokin moljac - Depressaria erinaceella i artiokina sovica - Hvdroecia xantenes.

Bolesti
Pepelnica

(Leveillula

taurica f.sp.

cynarae)

To je najea bolest artioke u mediteranskom podruju. U nas se javlja svake godine u veem ili manjem intenzitetu. Obino napada starije vanjske listove, a mladi su listovi rijetko napadnuti. Na gornjoj strani lista nastaju nepravilne zone prekrivene ukastobijelim branastim makom. Te zone s vremenom nekrotiziraju. Za povoljna vremena bolest se iri, zahvaajui sve vei dio plojke, koja se uvija prema gornjoj strani lista. Napadnute zone postaju krhke, pa vjetar rastrga listove. Zbog napada pepelnice, pricvjetni su listovi manje soni, a glavice su manje. ukasto branasta prevlaka konidijski je stadij Oidium haplophylli (sin. O. cynarae). Gljiva u tom stadiju moe prezimiti u junim dijelovima Hr\^atske. Parazit se najbolje razvija pri 25-26 C i relativnoj vlazi zraka izmeu 52 i 75 %, makar infekcije mogu nastati ve iznad 10 C. Zatita. Fungicidi na osnovi sumpora ne daju najbolju zatitu, pogotovo kad se ve pojave simptomi, jer Z. turica, za razliku od ostalih uzronika pepelnica, nije ektoparazit. U drugim zemljama preporuuju se sistemici: Bayleton special*, Rubigan*, Quadris*.
Plamenjaa

(Bremia lactucae) Napadi plamenjae najee su sporadini i javljaju se obino u proljee i u jesensko-zimskom razdoblju. Bolest se javlja u vlanom razdoblju, u gustim usjevima, s irigacijom, pri umjerenoj temperaturi (15-16 C).

Simptomi. Na listovima nastaju smee pjege koje se sue, a na naliju lista nastaju fruktifikacijski organi bjelkaste boje. B. lactucae posebna je forma, koja parazitira samo na artioci. Ako su napadnuti pricvjetni listovi, na ta se mjesta vrlo esto naseljava B. cinerea. Biologija i Zatita. Opisana kod salate.
Trule glavice

(Ascochyta

hononum)

Simptomi. Napada neotvoreni cvat, tj. glavicu. Na pricvjetnim listovima nastaju ovalne smee pjege unutar kojih se pojavljuju piknidi, to umanjuje trnu vrijednost proizvoda. U poveanoj vlazi, mogu truliti cvjetne peteljke pa i itave glavice. U Italiji se primjenjuju fungicidi na osnovi bakra*. Simptomi se mogu zamijeniti sa simptomima nedostatka kalcija.
Trule k o r j e n o v o g vrata i v e n u e

Nekoliko mikroorganizama moe izazvati trule korijenova vrata, a to su: Sclerotinia spp., Rhizoctonia solani, Fusarium solani Erwinia carotovora izaziva mokru trule, a venue izaziva Verticillium dahliae. Zatita. Pri podizanju nasada treba voditi rauna o pretkulturi i njezinu zdravstvenom stanju. Izbjegavati treba teka tla.

Suzbijanje korova
Artioka je viegodinja povrtna kultura. Uzgaja se zelenim ili korijenovim reznicama, dijeljenjem busa ili izdancima. U posljednje vrijeme razvijeni su i kultivari koje se uzgajaju izravnom sjetvom sjemena u polje. Za proizvodnju povra uspostavljeni nasad obino se eksploatira 3-5 godina. Prema vremenu sadnje i nainu uzgoja razlikuje se i borba protiv korova. Viegodinje korove potrebno je suzbiti u godini prije uspostavljanja nasada. Za tu svrhu odlinim su se pokazali pripravci na osnovi glifosata (Cidokor* i drugi) te sulfosata (Touchdow^n*). Prije njihove uporabe viegodinji korovi moraju biti u dobroj fotosintetskoj kondiciji. Moraju dosei propisanu visinu i aktivno rasti. Izbor selektivnih herbicida relativno je dobar. S gledita selektivnosti razlikuju se herbicidi koji se primjenjuju u godini uspostavljanja nasada od herbicida koji se primjenjuju u ve uspostavljenom nasadu. I korovna flora takoer je razliita u mlaem nasadu od korovne flore u starijem nasadu. U pr\dm godinama uzgoja prevladavaju jednogodinji korovi, a dok kasnije se sve vie javljaju viegodinji korovi. Na sreu, u uspostavljenom nasadu korijen je ve duboko formiran, pa se zbog toga mogu primijeniti vie dozacije perzistentnih herbicida. Protiv nekih korova moe se primijeniti

herbicid u vrijeme mirovanja vegetacije pa nam uspostavljeni nasad u tome prua vie mogunosti. Niti jedan herbicid nema u Hrvatskoj dozvolu za primjenu u artioki.
Prije sjetve ( p r e - s o w i n g )

TREFLAN EC* i drugi na osnovi trifluralina, 1-2 l/ha. Sredstvo treba odmah oruem unijeti u tlo na 5-10 cm dubine.
Prije ili n a k o n s a d n j e u m l a d o m n a s a d u

PATORAN 50*, 4 kg/ha. Bolje suzbija jednogodinje irokolisne korove. Ima izvjesno djelovanje na trave. Primjenjuje se pred sadnju ili neposredno nakon obavljene sadnje. Pred sadnju na lakim tlima zbog opasnosti od fitotoksinosti dobro je smanjiti dozaciju na 3 kg/ha. U Hrvatskoj je imao dozvolu za druge namjene.
Prije ili n a k o n s a d n j e u s t a r i j e m n a s a d u

PATORAN 50 WP*, 4 kg/ha, pred kretanje nove vegetacije na isto tlo ili na korove u klinim listiima. DEVRINOL 45 FL* i RA2ZA* ,4 l/ha (8 1 u drugoj i treoj godini uzgoja), na nezakorovljeno tlo pred kretanje vegetacije. Gdje prilike doputaju, dobro je plitko ga unijeti u tlo. Isti uinci postiu se i umjetnim kienjem. KERB 50 W*, 4 kg/ha (8 1 u drugoj i treoj godini uzgoja), prije nicanja korova i ve uspostavljene kulture. Artioka ga dobro podnosi pa se tretiranje moe obaviti i prije no to novi listovi artioke dosegnu 20-40 cm. Tijekom vegetacije nakon meduredne kultivacije moe se na nezakorovljenu povrinu primijeniti usmjereno tretiranje pod list. Suzbija jednogodinje irokolisne i uskolisne korove. U visokim doza-cijama uinkovit je i na piriku. GOAL*, GALIGAN 240 EC* i VERTON*, 4-8 l/ha, kao rezidualni herbicid tijekom zimskog mirovanja ili usmjerenom aplikacijom pod list tijekom vegetacije. Ne smije se prskati 60 dana prije "vraanja" vegetacije u iduoj sezoni. Treba izbjegavati dodir sa zelenim dijelovima biljke. GRASIDIM*, 1,25-2 l/ha, protiv jednogodinjih korovnih trava odnosno 4 l/ha, protiv viegodinjih korovnih trava. EUSILADE EORTE*, EUSILADE SUPER*, 1-2 l/ha, protiv jednogodinjih odnosno viegodinjih korovnih trava. TARGA SUPER*, 0,5-4 l/ha, protiv jednogodinjih odnosno viegodinjih korovnih trava.

parga tetnici
pargine zlatice

(Crioceris

asparagi,

C?ioceris

duodecimpunctata)

Opis. Kornja vrste Crioceris asparagi dug je 5-7 mm. Glava je metalnozelenoplava. Nadvratni je tit crvekastosmed, a pokrilje zelenkastoplavo, sa svijetloutim pjegama. Odrasla je liinka sivozelena i crne glave, duga 6-7 mm. Jaja su duguljasta, ovalna, sivozelena, oko 2 mm duga. Dvanaestotokasta pargina zlatica - Crioceris duodecimpunctata ciglastocrvene je boje, zdepastog tijela, duga od 5 do 7 mm. Na svakoj strani pokrilja nalazi se 6 simetrino poredanih toaka. Liinka je smedonaranasta i ute glave, a jaja su smedozelena.

SI. 247. pargina zlatica (snimila K. anic) Si. 248. Dvanaestotokasta pargina zlatica (prema "Bayer")

Vanosti. pargine zlatice tetnici su parge u svim uzgojnim podriijima te kulture, a naroito su tetne u mladim nasadima. Liinke i kornjai oteuju nadzemne dijelove parge, izjedaju lie i izboje, a ako ih je mnogo, pojavit e se i golobrst. Liinke dvanaestotokaste pargine zlatice vole plodove te su tetne naroito na sjemenskoj pargi. Biologija i ekologija. pargine zlatice imaju dva pokoljenja godinje. Odrasli kukci prezimljuju pod biljnim ostacima na tlu, pod korom drvea i kolja te na ostacima stabljika. Kornjai se javljaju esto masovno ve u travnju. Dvanaesto-

tokasta pargina zlatica trai vie topline te se javlja 8-10 dana nakon vrste C. asparagi ali obino ne tako masovno kao ta vrsta. U svibnju enke poinju odlagati jaja, prosjeno oko 100 komada. Crioceris asparagi od\2iie jaja u redove, tako da vise prema dolje. Crioceris diiodecimpunctata lijepi jaja pojedinano po duini uz stabljiku i granice. Liinke izlaze iz jaja nakon 5-12 dana i odmah se poinju hraniti. U poetku oteuju samo listie, poslije i izboje. Nakon dvadesetak dana liinke ostavljaju biljke i kukulje se plitko u tlu, u izglaanoj komorici. Odrasli oblik javlja se nakon 20 dana. Zatita. Budui da pargine zlatice rado odlau jaja i na korovske biljke, nasadi parge moraju biti isti od korova. U manjim nasadima i pojedinanim gredicama parge, te kad je manje parginih zlatica, dovoljno je stresati kornjae u ranim jutarnjim satima i unititi ih mehaniki. U nasadima dospjelim za berbu preporuuje se ostavljati lovne biljke. Mlade nasade parge treba esto pregledati i kad se pojave prvi kornjai, treba prskati insekticidima. U inozemstvu se preporuuju betaciflutrin (Beta - Baythroid 025 EC), deltametrin (Decis 2,5 EC i dr.), lambdocihalotrin (Karate 2,5 EC i dr.) i dr. Treba voditi rauna o zatiti pela na rascvalim nasadima parge. pargina m u h a (Platyparaea poeciloptera) Opis. Muha je tamnosmeda, prozirnih krila, preko kojih se protee karakteristina cik-cak pruga. Liinka je utobijela, beznoga, duga 1 cm. Vanost. U nasadima parge taj tetnik moe napraviti velike tete na zelenim izbojima, koji se krive, nepravilno rastu, ute i venu. U njima se nalaze hodnici, koji dopiru do korijenja. U donjem dijelu izboja esto se pojavi truljenje. Biologija i ekologija. pargina muha ima jedno pokoljenje godinje. Muhe lete u vrijeme intenzivnog rasta izboja, od travnja do lipnja. enka odlae prosjeno oko 60 jaja pojedinano iza Ijuica na izbojima ili pak u mekane vrne dijelove starijih izbojaka. Liinke se ubuuju u izboje i prave hodnike sve do korijena, gdje se i kukulje na poetku lipnja. Taj tetnik prezimi u stadiju kukuljice. U jednoj biljci moe se nai vie liinki i kukuljica pargine muhe. Zatita. Vei broj jaja i liinki propada nakon rezanja dospjelih izboja. Ako se i nakon zavrenog rezanja javljaju izboji s opisanim simptomima, treba ih to dublje rezati i spaliti. Tu mjeru svakako treba provoditi u jednogodinjim i dvogodinjim nasadima, u kojima se esto pargine muhe namnoe preko svake mjere. Da bi se sprijeilo odlaganje jaja, preporuuje se na biljke postavljati valjke od nepromoivog papira ve na koncu travnja. Dobri rezultati postiu se posipanjem biljaka, tj. mokrih izboja, rano ujutro drvenim pepelom. Primjena kemijskih sredstava protiv pargine muhe dozvoljena je samo u nasadima koji jo nisu dospjeli za rezanje. pargin k o r j e n a (Parahypopta / Hypopta/ caestrum) Opis. Leptir ima utobijeli prednji par krila, a smei stranji par krila. Raspon je krila 3-4 cm. Gusjenica je ukasta, naraste do 4,5 cm. Ima neugodan miris.

Vanost. tetnik je vaan u primorskim dijelovima Hrvatske, posebice u Dalmaciji. Godine 1993. prouzroio je vee tete na otoku Brau. Osim kultivirane vrste napada i spontane vrste paroga. Oteuje jestive podzemne izdanke unutar kojih se razvija gusjenica. Biologija i ekologija. Prezime polurazvijene gusjenice u izdancima parga u tlu. U proljee se nastavljaju hraniti te najvee tete prave u svibnju. Rasi. 297. Gusjenice sparoginog korjenaa zvijene gusjenice napuste biljku i kuku(snimila K. ani) lie se unutar kokona sasvim plitko u tlu. Cesto vrh kokona viri izvan povrine tla. Nakon priblino mjesec dana izlijee leptir. Let se u Dalmaciji odvija koncem lipnja i sredinom srpnja. Lete nou, uglavnom unutar polja parge. enka nakon kopulacije odloi jaja oko korijenova vrata parge. Nakon 3-4 tjedna iz jaja izlaze gusjenice, koje se hrane pupovima, mladim izdancima i podankom korijena parge. Poetkom zime sputaju se nie i tu prezime. Zatita. Treba prikupljati i unitavati gusjenice i kokone. Pri jaem napadu valja zavriti berbu ranije te nakon toga prskati ili zalijevati nasad 2-3 puta, u razmaku od desetak dana. S obzirom da je berba zavrena, mogu se primijeniti brojni organofosforni insekticidi ili piretroidi. U inozemstvu se primjenjuje i spinosad. Nain zatite u Italiji sastoji se u tretiranju rubnog nasada rasipanjem granula na osnovi klorpirifos etila (Dursban G-7,5 ili Finish G-7,5 -10-15 kg/ha ili 100-150 g/ar) oko biljaka. U starijem nasadu isti se insekticid primjenjuje odmah nakon zadnje berbe, uz inkorporaciju na 5-10 cm.
Ostali tetnici

pargu napadaju i razne vrste stjenica (npr. Lygus), m i n i r a j u i h muha, te drugi tetnici, a njihova prisutnost i brojnost ovisi o uestalosti uzgoja te vrste povra, koja se u nas jo premalo uzgaja.

Bolesti
Hra

(Puccinia

asparagi)

Javlja se u svim podrujima gdje se uzgaja parga. Napad moe prouzroiti prijevremeno suenje nadzemnih dijelova, a tete se oituju i idue godine. Biljka sadri manje hraniva u korijenu pa je podlonija napadu mikroorganizama iz tla.

Simptomi. U proljee se na nadzemnim dijelovima biljke pojavljuju duguljaste pjege neto bijede (ukaste) od okolnog tkiva. Tu nastaju piknidi i ecidije. Ljeti na stabljici i granama, a rjee na liu, nastaju smee pustule, duge 0,5-2 mm. To su uredosorusi koji pucaju, a iz njih se rasipaju uredospore smee crvene boje. Prema jeseni formiraju se teleutosorusi crne boje. Prezimljuje u obliku teleutospora. Zatita. Iz okolice usjeva treba odstraniti sve divlje, ali i ukrasne Asparagus vrste. Postoje rezistentni kultivari (Golia, Eros, Cipres). U drugim zemljama provode se prskanja fungicidima na osnovi mankozeba* (Dithane M-45, Mankozeb, Star), azoksistrobina* (Quadris), ciprokonazola* (Alto), difenkonazola* (Score).
Crvena trule

(Helicobasidium

brehissonii)

Ta je gljiva poznatija pod nazivom Rhizoctonia violacea, a opisana je kod bolesti titarki. Fusarium vrste Fuzarioze se dre glavnim uzrocima degeneracije usjeva sparge. Napadnute biljke u proljee daju manji broj izboja, a obino pokazuju zastoj u rastu, uenje i venue. Promjene nastale na nadzemnom dijelu posljedica su napada na korijen. Iz zaraenih biljaka izolirani su: F. roseum, F. moniliforme, F. oxysporum. Prve dvije Fusarium izazivaju trule korijena uz promjene boje. Kora korijena postaje crvenkasta. F. oxysporum f. asparagi izaziva. pravu traheomikozu. Zatita. Potrebno je voditi rauna o pretkulturi i njezinu zdravstvenom stanju. Treba osigurati dobru drenau na povrini na kojoj se sadi. Za sadnju treba izabrati samo zdrave korjenjake. Kao preventiva u nekim zemljama korjenjaci se potapaju u otopinu benzimidazolkarbamata* (Bavistin, Chromozin, Zino). Za proizvodnju iz sjemena, sjeme treba tretirati.

Suzbijanje korova
parga jedina je povrtna kultura od dvjestotinjak vrsta porodice paroga. Potjee iz davnine, a podrijetlom je s Mediterana. parga je viegodinja kultura. Jednom uspostavljen usjev eksploatira se deset i vie godina. Nasad se moe zasnovati izravnom sjetvom ili uzgojem iz prijesadnica. Izravnom sjetvom obino se podie nasad zelene parge, a iz prijesadnica se uzgaja bijela parga. ei je uzgoj iz prijesadnica. Upravo se prema tome zasniva i pristup suzbijanju korova. Pri uzgoju izravnom sjetvom meduredni razmak (40-60 cm) ostavlja slobodan prostor za razvoj korova. Budui da sjetva poinje tek nakon to se tlo zagrije na vie od 15 pargu zakorovljuju termofilni okopavinski korovi. To su: tir -

Amaranthus retroflexus, loboda - Chenopodium album, tust - Portulaca oleracea, dvornici - Polygonum spp., kotan - Echinochloa cms - galli, muhari - Setaria spp., svraica - Digitaria sanguinalis i dr. Na povrini planiranoj za zasnivanje nasada parge, viegodinje korove, kao to su slak - Convolvulus arvensis, osjak - Cirsium arvense, pirika - Agropyron repens, troskot - Cynodon dactylon i dr., potrebno je sustavno suzbijati svim raspoloivim mjerama u godinama koje prethode sjetvi. Odlini uinci postiu se primjenom preparata na osnovi glifosata (Cidokor i dr.) i sulfosata (Touch down*). Niti jedan herbicid u Hrvatskoj nema dozvolu za primjenu u pargi.
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)

Obino od sjetve do nicanja parge protee 3 i vie tjedana. Pred samo nicanje dobro je primijeniti nerezidualne kontaktne herbicide za suzbijanje do tada izniklih korova. Za tu svrhu primijenjuju se: REGLONE*, REGLONE FORTE* i BASTA 15*, 3-5 l/ha. Dobro je tlo pripremiti tjedan i vie dana prije sjetve. Na taj nain korovima se prua jo vea mogunost da izniknu. Tretirati treba neposredno pred nicanje parge. KARMEX* (diuron), 0,5 kg/ha, primjenjuje se u Francuskoj neposredno pred nicanje klijanaca. Zbog reducirane dozacije suzbit e samo odredene jednogodinje irokolisne korove.
N a k o n s a d n j e a p r i j e n i c a n j a (post-planting, p r e - e m e r g e n c e )

Nakon sadnje a prije nicanja presadnica mali je izbor selektivnih herbicida. U tom roku selektivni su samo herbicidi REGLONE*, REGLONE FORTE*, BASTA 15*, te pripravci na osnovi glifosata (Cidokor* i dr.) i sulfosata (Touch down*). Primjenjuju se na isti nain kao to je opisano u poglavlju "nakon sjetve a prije nicanja".
Prije n i c a n j a ( p r e - e m e r g e n c e ) ili n a k o n zavretka vegetacije ve u s p o s t a v l j e n o g nasada

U tom roku velik je izbor selektivnih herbicida. KARMEX* i dr. na istoj osnovi, 1-2 kg/ha. Tretirati treba u proljee, nakon to se nasad uredi, ali prije nicanja parge. Drugo tretiranje treba obaviti na kraju berbe. Valja paziti da se dvokratnim tretiranjem ne prijee dozvoljena koliina. Treba izostaviti tretiranje u posljednjoj godini uzgoja. Moe tetiti iduoj kulturi. X-PAND*, 2-4 l/ha, na dobro ureeno tlo nasada. Suzbija samo jednogodinje irokolisne korove, prije nicanja. RADOKOR* i dr. na osnovi simazina, 2-3,5 kg/ha, nakon proljetnih radova u uspostavljenom nasadu, prije nicanja. U posljednjoj godini uzgoja primjeniti treba nie dozacije. GOLTIX 70 WP* i dr. na osnovi metamitrona, 3-4 kg/ha, protiv irokolisnih korova u Velikoj Britaniji. SENCOR WP 70*, 1-1,5 kg/ha. Primjena nakon zavretka proljetnih radova, a prije nicanja parge ili nakon berbe.

ARESIN*, 2-3 kg/ha. Na isti nain kao Sencor. Zbog krae perzistentnosti dat e mu se prednost pred ostalim pripravcima u posljednjoj godini uzgoja. AFALON* i dr. na istoj osnovi, 2-3 kg/ha. Na isti nain i ista primjena kao Aresin. U SAD-u se obavlja i usmjerena primjena pod list kad izdanak sparge visinom dosegne 20-30 cm. DEHERBAN A* i dr. na osnovi 2,4-D amino soli, 1,4-2,5 l/ha. Za "spot" tretiranje protiv irokolisnih korova (slak, osjak i dr.). Mlaz treba usmjeriti pod list. Kontakt s lisnom masom sparge treba sprijeiti to je mogue vie. DEHERBAN M*, na isti nain kao Deherban A. LONTREL 300* i dr. na osnovi klopiralida, 0,15-0,25 l/ha u uspo-stavljenom nasadu prije sezone rezidbe ili nakon obavljanja rezidbe sparge. Ne treba prskati u vrijeme rezidbe. BANVEL 480 S* i dr. na osnovi dikambe, 0,5-1 l/ha, nakon obavljene rezidbe parge. Moe izazvati prolazne deformacije na novim izbojima. DEVRINOL 45 E* i RAZZA*, 3-4 l/ha, nakon to je tlo ureeno za iduu sezonu, u travnju odnosno svibnju na aktivno rastue korove. Plitka meduredna inkorporacija ili umjetno kienje unijet e sredstvo u tlo i sprijeiti gubitke fo t ora zgra dn j om. EUSILADE SUPER*, GRASIDIM* i dr. iz skupine ariloksifenoksi-propionata i cikloheksadinona uspjeno e suzbiti jednogodinje korovne trave, 1-2 l/ha, odnosno viegodinje trave, 2-3 l/ha.

XVII. UZGAJANE GLJIVE

tetnici plemenite peurke, bukovaa i drugih vrsta gljiva

ampinjonske muice i m u h e (Muice Sciaridae: Zjcon'e// (Sciara, Brady sia) auripila, L mali \L solani; C^cidomyidsi^i: Heteropeza pygmaea, Mycophilla speyeri \M, barnesi; muhe Phoridae: Megaselia halterata, M. nigra i M, agarici Opis porodice Sciariclaei Phoridae naVdzi se kod plodovitog povra. Odrasli oblici muica Cecidomyidae vrlo su rijetki, jo su sitniji od muha, izrazito njene grade, smedaste boje, s naranastim zatkom, duine manje od 1 mm. Liinke su takoer njene grade, tanke, naranasta tijela, dugog do 2 mm, s neupadljivom glavom i parom tamnih pjega neposredno iza glave.

Si. 250. Liinke ampinjonskih muica u supstratu

Si. 251. Kukuljice ampinjonskih muica u supstratu

Vanost. Direktne tete izazivaju samo liinke muica i muha koje ive i hrane se u kompostu, pokrovnom sloju i u samim gljivama. Indirektne tete izazivaju odrasli oblici prenoenjem grinja, nematoda, bakterija i spora gljiva uzronika bolesti ampinjona. Odrasle muice i muhe jako privlai miris organske mase u razgradnji, pa su hrpe komposta na otvorenom njihovo idealno stanite, gdje se njihove liinke hrane organskom tvari. Temperatura koja se postie pravilnom pasterizacijom komposta unitava njihove liinke. tete izazivaju podjednako na ampinjonima i bukovaama. U loe pasteriziranom kompostu liinke preivljuju, u svim onim dijelovima gdje nije postignuta potrebna temperatura

pasterizacije. Odrasle oblike muica i muha jako privlai miris svjee pasteriziranog komposta, a naroito miris rastueg micelija gljive, koji moe pri\aii oploene enke s udaljenosti do 10 km. Zaraza tim tetnicima moe nastati nakon pasterizacije komposta, prilikom sjetve micelija, proratanja komposta i pokrovnog sloja, ali i kasnije tijekom plodenja i berbi. Najopasnije su najranije zaraze, jer se tada liinke hrane s tek posijanim micelijem gljive na zrnju itarica; manje su opasne zaraze koje nastupe neto kasnije, pri prorastanju komposta ili pokrovnog sloja. Liinke muica i muha mogu potpuno unititi micelij pa se u tom sluaju na povrini pokrovnog sloja ne razvije nita ili se razvije vrlo mali broj sitnih ampinjona. Liinke muica Sciaridae preferiraju micelij gljive, a muhe Phoride same gljive. No sve se one hrane i tkivom gljiva u koje se ubuuju. Kada se ubue u posve mlade gljive, na povrini pokrovnog sloja umjesto ampinjona razvi e se smea masa nalik spuvi. U stapkama i klobucima razvijenih gljiva bue brojne hodnike, a hrane se i micelijskim vezovima na bazi stmka, zbog ega takve gljive posmee i uginu. Ve samo 3 liinke u gljivi unite njezinu trnu vrijednost. tete su manje ako zaraza nastupi kasnije. Zaraze lako otkrivamo; naime svjetlo jako privlai odrasle oblike, naroito bijelo svjetlo neonskih cijevi. ampinjoni se uzgajaju u mranim komorama pa e se muice i muhe uoiti nakon paljenja svjetla na rasvjetnim tijelima. Liinke se malo tee pronalaze u kompostu, gdje ih nalazimo u skupinama, ako ga malo razgrnemo. Nai emo ih u prerezu zaraenih gljiva, ali i na njihovoj povrini. tete od liinki Cecidomida znatno su manje, to zbog njihovih malih dimenzija, a to zbog rijetke pojave, ali tete mogu biti i 20-50 %. Izvjesno vrijeme nakon proratanja pokrovnog sloja penju se iz supstrata i zaraze gljive. Dok je kompost suh, ostaju u njemu, a vlaenjem izlaze na povrinu, gdje prave aglomeracije po rubovima uzgojnih stolova, sanduka ili vrea. esto padnu na pod, gdje mogu preivjeti do idueg uzgojnog ciklusa. Osim aktivnim kretanjem odraslih muica i muha, prenose se i loim odravanjem istoe uzgojnih komora i njihove okoline, stoloSI. 252. Liinka ampinjonske muice i va, neistim priborom, odjeom i obuom radtete na hukovai nika. Biologija i ekologija. enke ampinjonskih muica iSciaridae odlau jaja u skupinama, na hrpe komposta na otvorenom, na svjee pasterizirani kompost prilikom sjetve micelija, kasnije tijekom njegova proratanja, na prorateni pokrovni sloj i na baze stapki gljiva. enka prosjeno odloi oko 150 jaja. Pri temperaturi 23 C za 3-4 dana izlaze liinke, a njihov razvoj do kukuljenja moe trajati 3-4 tjedna, ovisno o temperaturama pojedinih faza proizvodnje ampinjona. Mlae se liinke veinom hrane micelijem u kompostu, a starije gljivama. Odrasla liinka pravi svilenkasti kokon, a kukuljenje traje 1-2 tjedna. Nakon toga izlijeu odrasli oblici, koji se pare i odlau jaja. Muhe Phoridae odlau jaja kao i muice, ali razvoj je mnogo krai. Liinke izlaze 4 dana nakon odlaganja jaja, a nakon 5 dana (24 C) odnosno - 10 dana (15 C) hranjenja

razviju se kukuljice. Pri 15 razvoj od jaja do odraslog oblika traje 28 dana, a na 24 razvoj 14 dana. Pri viim temperaturama odrasli oblici muica i muha lete vrlo ivahno. Odrasle muice Cecidomida vrlo su rijetke. enka odloi samo 1 ili 2 jaja, iz kojih izlaze liinke, a razvoj do odraslog oblika liinke vrlo je kratak. Traje samo nekoliko dana. Dalje se razmnaaju u stadiju liinke, producirajui velik broj novih pokoljenja liinki, sve dok se ne prenamnoe. Tada izlaze iz komposta i migriraju, a mali se broj preostalih zakusi. 253. Oteenja stapke ampinjona kulji u kompostu 4-5 dana nakon izlaska iz jauslijed napada ampinjonskih muica ja. Kukuljenje traje 5 dana, nakon ega izlijeu Lycoriella sp. (snimila N. Pagliarini) vrlo sitne muice, koje se pare i odlau jaja. Toliko su sitne da se teko mogu primijetiti. Zatita. Zatita od ampinjonskih muha i muica najveim se dijelom sastoji od preventivnih mjera, a mnogo manje od kurativnih mjera. Preventivne mjere protiv ampinjonskih muica i muha manje su ili vie iste kao i protiv ostalih tetnika i bolesti gljiva, uz mala odstupanja, a obuhvaaju slijedee: 1. Upotrebljava se samo dobro pasterizirani kompost i potpuno sterilizirani pokrovni sloj. 2. Obavlja se temeljito ienje i dezinfekcija uzgojnih komora i stolova prije svakog punjenja s novim posijanim kompostom. Dezinfekcija se provodi 40 postotnim formalinom. 3. Na otvore za ventilaciju treba postaviti vrlo guste mree, da se sprijei ulijetanje muica i muha. 4. Micelij se sije samo u temeljito oienim i zatvorenim prostorima, a nikako na otvorenom. 5. Odrava se besprijekorna higijena uzgojnih komora i njihove okoline tijekom cijelog procesa proizvodnje. 6. Pere se i dezinficira upotrebljen pribor, mke, odjea i obua radnika nakon svake upotrebe. Za dezinfekciju obue na ulazu komore dobro je postaviti spuve natopljene s 40 postotnim formalinom. 7. Nakon zavretka ciklusa stari kompost i pokrovni sloj treba 12 sati dezinficirati vodenom parom na 65-70 ili 40-postotnim formalinom. Hrpe starog komposta ne valja odlagati u dvorite uzgajalita gljiva. Kurativne mjere provode se samo kada se na rasvjetnim tijelima nade vie od 10 muha dnevno. Koriste se Kofumin 50 ili Nuvan 50 za tretiranje zidova i prostora uzgojnih komora. Gljive se ne smiju izravno tretirati, zbog mogunosti ostataka i palea. Tretiranje provodi se samo nakon berbe gljiva, a karenca iznosi 3 dana.

Miceliofagne i saprofagne nematode (Aphelenchoides composticola, A. saprofilus, Paraphlencchus mycelioph thorns Ditylenchus myceliophagus, i Rhabditis sp.)

Opis. Nematode imaju crvoliki oblik tijela, vrlo su njene grade, duine do 1 mm. a vidljive su samo mikroskopom. Miceliofazi A composticola, A. saprofilus, D. myce-

ditis sp. po gradi usnog ustroja. Prvi imaju stilet, a drugi nemaju. Vanost. Broj vrsta nematoda vrlo je velik i uvijek se nalaze u organskoj masi u razgradnji. Ovisno o nainu ishrane razlikuju se dvije skupine tih organizama. Miceliofazi se hrane micelijem ampinjona, njihove su tete direktne, a odraavaju se velikim snienjem priroda. Saprofazi se hrane bakterijama, sporama gljiva ili su predatori drugih vrsta nematoda i insekata, ali ne izazivaju direktne tete na ampinjonima. No njihova prisutnost znai da u supstratu prisutni organizmi kojima se oni hrane, to znai da su indikatori ili loeg komposta ili loeg pokrovnog sloja. Znakovi zaraze s miceliofagnim nematodama javljaju se na povrini pokrovnog sloja kao mjestimini ili potpuni nestanak micelija. Na tim mjestima nastaju tamne, raskvaene i utonule pljeine, vrlo neugodna mirisa, na kojima nema gljiva. Dalja se proizvodnja mora prekinuti, stari kompost u kojem su uzgajane gljive mora se dezinficirati, kako je opisano pod tokom 7. kod zatite od ampinjonskih muha, i isprazniti iz komora. Ako se dezinfenkcija provodi formalinom, stari se kompost mora jednolino navlaiti. Izvori zaraze mogu biti loe pasterizirani kompost, loe dezinficirani pokrovni sloj, neist pribor, odjea i obua radnika, odbaene hrpe starog komposta u dvoritu, a ampinjonske muice i muhe prenose nematode. Zaraza moe nastati u svim fazama proizvodnje. Najtee su zaraze nastale iz loe pasteriziranog komposta, u kojem su nematode preivjele pasterizaciju. Pri pasterizaciji kompost mora biti jednolino vlaan, mora sadravati 66-72 % vlage, jer u suhom kompostu nematode preivljuju temperaturu pasterizacije. U suhom supstratu one mogu preivjeti i nekoliko godina. Zatita. Zatita od nematoda sastoji se iskljuivo u spreavanju njihove pojave. Kemijske zatite od tih tetnika nema. Preventivne mjere opisane su kod ampinjonskih muha, uz male iznimke kao to su: 1. pravilna pasterizacija samo jednolino vlanog komposta, i 2. pri dezinfekciji pokrovnog sloja formalinom, on mora biti jednolino vlaan i sadravati 66-72 % vlage; formalin se za tu namjenu primjenjuje u dozi od 0,5 1 po kubnom metru pokrovnog sloja.

Hophagus i Paraphelnchus myceliophthorus razlikuju se od saprofaga, npv Rhab-

Grinje (Tarsonemus myceliophagus, Tyroglyphtis linteri, Caloglyphus mycophagus, Pygmephorus sp. i Linnopodes antennaepes)
Opis. Grinje r. myceliophagus ili tarsonemidne grinje, vrlo su sitne, njenog, ovalnog, poluprozirnog tijela, duine samo 0,2 mm. Nevidljive su ak i malo boljim povealom. Tiroglifidne grinje T, lintneri i C mycophagus malo su krupnije, takoer vrlo njenog, ovalnog i poluprozirnog tijela, obraslog dugim dlakama, duine 1-1,5 mm. Vrlo se sporo kreu. Pygmephorus vrste vrio su sitne, tijelo im je dugo samo 0,25 mm, a L antennaepes krupnije su, njenog, ovalnog, poluprozirnog tijela, s vrlo dugim nogama. Kreu se brzo. Vanost. Razlikujemo tetne grinje, koje izazivaju tete na gljivama, jer se hrane organskim materijalom, ukljuujui micelij, hife i plodna tijela gljiva. Nevidljive su ili slabo vidljive prostim okom, osim u masovnoj pojavi. Korisne vrste L antennaepes i

neke druge hrane se grinjama ili nematodama, a Pygmephorus sp. plijesnima, stoga je njihova prisustnost znak loeg stanja komposta. Sve grinje unitava temperatura fermentacije i pasterizacije komposta, pa ih dobro pasterizirani kompost ne sadri. Meutim, tijekom tih procesa one bjee u hladnije, povrinske dijelove komposta, pa neke brze vrste i preive pasterizaciju. Paraziti ampinjona tarsonemidne grinje ive u kompostu i u pokrovnom sloju, ali ne i na njegovoj povrini. Hrane se svim dijelovima gljive. Od rane zaraze ampinjoni uope ne niu, niu slabo ili sporadino. U kasnijoj zarazi baze stapki poprimaju sjajnu crvenosmedu boju ili su kao prerezane na bazalsi. 254. Oteeni ampinjon od nom dijelu, a takve gljive posmede i uginu. tiroglifidnih grinja (prema ADAS) Pri pojavi smedenja ampinjona u supstratu se nalazi vie od 1000 grinja po jednoj gljivi. Ako se to dogodi tijekom berbe prvog vala, prinosi e u svakom iduem valu berbe biti sve nii i nii. Tiroglifidne grinje hrane se takoer svim djelovima gljive i njezinim micelijem. Naroito je opasno ako su prisutne u kompostu prilikom sjetve micelija. U masovnoj pojavi u stanju su unititi posijani micelij na sjemenu, djelomice ili potpuno. Zbog brzog razmnaanja, brzo se razvije masovna pojava. Takav kompost ili pokrov slabo prorauje, a gljive koje se razvijaju, sitnije su, malog klobuka i zakrljalog struka. Na razvijenim ampinjonima izgrizaju tkivo glavice i struka u obliku nepravilnih mpica, a na povrini klobuka na tim mjestima nastaju uleknua, oteeno tkivo gljive sekundarno naselju ju bakterije, uzrokujui truljenje. Vrlo slini simptomi nastaju i od bakterioze Pseudomonas sp., ali bakterijska uleknua kasnije pucaju, a pregledom povealom u njima ne nalazimo grinje. Izvori zaraze tarsonemidnih i tiroglifidnih grinja loe su pasterizirani kompost, loe dezinficirani pokrovni sloj, neistoa uzgojnih komora i pribora, a prenose ih i ampinjonske muhe. Biologija i ekologija. Za cijeli razvoj tarsonemidnih grinja pri 24 C potrebno je samo 9 dana, a pri l6 C razvoj se na 12 dana. Slino je i u razvoju tiroglifidnih grinja. Zatita. Kemijska zatita ne moe se provoditi jer se ni jedan od akaricida ne smije primjenjivati na ampinjonima. Mogu se primijeniti samo insekticidi na bazi diklor\^osa, ali ne za direktno tretiranje gljiva, nego samo za tretiranje zidova i prostora u uzgojnim komoroma. Preventivne mjere iste su kao i za ampinjonske muhe.

Ostali tetnici
Od ostalih tetnika na ampinjonima vee ili manje grizotine sa sluzavim, sjajnim tragom mogu izazvati puevi. Tijekom jeseni i zime u komore se zavlae mievi, koji bue rupe u kompostu, zagauju ga i hrane se gljivama.

Bolesti plemenite peurke

Meka trule (Mycogone perniciosa) :
Taj parazit izaziva deformaciju plodita, zbog ega proizvod gubi svaku trnu vrijednost. Ako se bolest pojavi ranije, tete su vee, jer propadne vei broj peuraka. Simptomi. Peurka moe biti napadnuta u svim stadijima razvoja. Ako su napadnuta plodita u poetnom stadiju rasta, ona se deformiraju poput gomolja, poprimajui ova-, lan ili jajast oblik. Deava se da se klobuk uope ne razvije, a ostaje zadebljali i deformirani struak. Nakon toga se na njima razvije samtast bijeli maak, koji potjee od sporonosnih organa parazitske gljive. Kratko vrijeme nakon toga deformirano tkivo postaje sivkasto smee, uz pojavu ukastosmedih kapljica eksudata. U ve formiranih plodita simptomi se oituju u promjenama na klobuku, koji se deformira. Listii u klobuku odebljali su, valovitih rubova. Struak je znatno deblji nego u zdravih peurki. S vremenom "meso" peurke postaje smee boSI. 255. Meka trule ampinjona je, omeka, pojavljuje se eksudat. Nakon (snimila N. Pagliarini) pojave eksudata iri se neugodan miris. Biologija. M. perniciosa stvara obilje konidija na zaraenim ploditima, a posebno na zaraenim ostacima peurke. S pomou konidija parazit se iri po leglu zranim stmjama. Insekti takoer imaju vanu ulogu u irenju bolesti. Spore se zadre na povrini supstrata, armaturi, zidovima prostora za uzgoj itd., te mogu izazvati infekcije pri odgovarajuoj temperaturi i vlazi. Optimalna temperatura za rast jest oko 18-20 Razvoju bolesti pogoduje visoka relativna vlaga zraka (iznad 90 %) i slabo zraenje prostora za uzgoj. Zatita. Postupci navedeni kod suzbijanja ampinjonskih muica i muha, smanjuju rizik od pojave bolesti i moraju se primijeniti kao preventivna mjera. Te preporuke vrijede za sve bolesti. Loe dezinficirani pokrovni sloj primarni je izvor infekcija pa je prijeko potrebno dezinficirati ga 0,8-postotnim formalinom. Zatim se pokrov prska s fungicidima na osnovi prokloraza* (Mirage 45, Sportak 45, Sporgon). Zbog ostataka, primjenjuje se samo jedna preventivna zatita neposredno nakon pokrivanja. Nekada se vie obavljalo zapraivanje mankozebom*, 1-1,2 g/ml Kao preventivu za suzbijanje svih bolesti potrebno je odravati higijenu u prostorima za uzgoj, a nakon zavretka berbe treba dezinficirati ili sterilizirati itav prostor, opremu i kompost.

Suha trule (Verticillium fungicola sin. V. malthousei)

Simptomi. Plodita ne trunu, nego se isuuju, stapka postaje koasta i ispuca. Lspucali dijelovi savijaju se i Ijute. Za razliku od drugih bolesti, ne pojavljuje se eksudat, niti se iri neugodan miris. To su osnovne karakteristike te bolesti, po kojima se razlikuje od

drugih bolesti. Meutim, ovisno o stadiju u kojem je nastala infekcija, pojavljuju se specifini simptomi. Ako infekcija nastane u poetku razvoja stapke i plodita, nastaju ovalna tijela poput bijelih unjia, koji izlaze iz pokrovnog sloja. Uskoro se na takvu deformiranom tkivu pojavljuju fruktifikacijski organi parazita, sivkaste boje. Moe nastati diferencijacija stapke, koja je hipertrofirana, te podsjea na napuhani baloni, a klobuk atrofira i zadrava veliinu malog puceta. sl. 256. Suha trule na ampinjonima Ako nastane djelomina infekcija stapke, na(snimila N. Pagliarini) padnute stanice prestaju rasti. Zaraene stanice rastom ne mogu pratiti rast zdravih, zbog ega se stapka krivi i savija. Dio tkiva na stapci postaje koast, ispuca i Ijuti se. Na ve razvijenim ploditima moraju se pojaviti smee pjege utonule u tkivo. Infekcije uz rub klobuka takoer uzrokuju smee nekrotine pjege. Te infekcije na klobuku najee potjeu od insekata koji su vektori spora. Zaraza se prenosi i kapljicama vode koje se odbiju od pokrova pri preenerginom oroavanju. Zatita. Praktino je ista kao i za meku trule. Pokrov se prska fungicidima na osnovi karbendazima* (Bavistin, Chromozin ) ili prokloraza* (Sporgon, Mirage 45, Sportak 45). Zatita se provodi neposredno nakon pokrivanja. Nabrojeni fungicidi, mogu se inkorporirati u pokrovnu smjesu. Mogu se provesti dodatna tretiranja natrijevim hipokloridom (300 ml 5 % Na-hipoklorida u 100 litara vode) ili formalinom (0,25 %).

Pauinasta p l i j e s a n (Dactylium dendroides)

Moe uzrokovati znatne gubitke u urodu zbog toga to se micelij vrlo brzo iri i zahvaa vei broj plodita. Simptomi. Obino zaraza poinje od pokrova i najprije zahvaa stapku na kojoj se javlja bijeli micelij. Sa stapke zaraza prelazi na klobuk. Gljiva se moe naseliti na itavo plodite. Napadnuto plodite dobije ukastu boju i vrlo brzo trune. Zaraza se iri u krugovima od prvog zaraenog plodita. Micelij parazita raste po supstratu, prekrivajui pokrov poput koprene, moe uzrokovati ugibanje peurke prije nego to izae na povrinu. Zatita. Na tu gljivu takoer djeluje prokloraz i karbendazim* pa je postupak isti kao i za suhu trule. Ako su pojedina mjesta napadnuta, moraju se oprezno odstraniti zaraena plodita. Samo ako se bolest pojavila u drugom valu berbe, arita zatite mogu se zapraiti vinklozolinom* (Ronilan) 0,7SI. 257. Pauinasta plijesan na 1 g/m ampinjonima (snimila N. Pagliarini)

Tartufska bolest (Diebliomyces microsporus)

Bolest se unosi u leglo zaraenim kompostom ili smjesom za pokrov. Poznata je pod sinonimom Pseudobalsamina microspora. Simptomi. Gljiva proizvodi toksine koji utjeu na metabolizam peurke, inhibirajui rast micelija. Ako je micelij ve formiran, on odumire. U kompostu i pokrovu razvija se micelij parazita, koji je u poetku bijel, a kasnije krem boje. Peurke ne formiraju plodita, ali se umjesto njih pojavljuju plodna tijela parazita. Ona mogu biti pojedinana (velika 0,5 cm) ili u skupinama (do 3 cm promjera). Plodna su tijela ute krem boje, a kasnije su smee crvenkaste boje. Aglomeracije plodnih tijela parazita podsjeaju na plodite tartufa ( Tuber vrsta). Iz plodnih tijela oslobaa se otar miris po kloru. Bolest se javlja u krugovima. Parazit se ne razvija ispod l6 C, a optimum mu je izmeu 27 i 30 C. Zatita. Vrlo su vane preventivne higijenske mjere. Snienjem si. 258. Tartufska bolest na ampinjonima temperature na 16 C onemoguava se irenje parazita. irenje bolesti moe se lokalizirati kao kod mumifikacije plodita.

Zelena plijesan (Trichoderma, Aspergillus, Penicillium, Cladosporium)

Tim nazivom obuhvaa se nekoliko gljiva koje stvaraju konidijsku formu zelenkaste boje. To su gljive iz rodova Aspergillus, Cladosporium, Penicillium, Trichoderma. Meu spomenutima posebno mjesto pripada Trichoderma vrstama, meu kojima su zastupljene: T. viride T harzianum i T koningii U nas je bilo sluajeva takve zaraze pokrova, zbog ega je bio zaustavljen rast micelija peurke, a kao posljedica toga stvorio se mali broj karpofora. Trichoderma vrste rastu dosta brzo po supstratu za pokrov, stvarajui, ovisno o vrsti, svjetliji ili tamniji zelenkasti micelij i sporonosne organe. Zbog toga micelij ampinjona slabo napreduje i ne nastaje diferencijacija plodita. Posljednjih godina T harzianuharzianum 2 iza-

Sl. 259. Zelena plijesan na bukovai (snimila N. Pagliarini)

zvala je znatne tete. T. koningii javlja se kasnije, pokrivajui povrinu komposta u uzgoju. esto naseljava zaostali dio stapke nakon berbe. Ako se nasele na karpofore, na njima nastaje vlana trule. Grinje iz roda Pygmephorus hrane se sporama Trichoderma i Penicillium vrsta pa moe porasti populacija grinja, to donosi jo vee tete i komplicira zatitu. Zatita. Kontaminirani pokrovni sloj est je izvor primarnih infekcija. Kad su prisutne Trichoderma vrste u supstratu, treba ga sterilizirati na 80 C, a za suzbijanje ostalih gljiva potrebne su nie temperature. To je najuinkovitija metoda zatite. Manje koliine pokrova mogu se u hrpi raskuiti formalinom. Mjestimine zaraze mogu se lokalizirati tako da se kuhinjskom soli pospu zaraena zona i desetak centimetara od podruja koje je zaraeno zelenom plijesni.

Bakterijska pjegavost (Pseudomonas tolaasii)

Simptomi. Na klobuku i stapci nastaju vlane pjege, nepravilna oblika, u poetku ukaste, zatim zlatnoute i na kraju tamnosmede boje. irenjem i spajanjem pjege pokrivaju sve veu povrinu napadnutoga plodita. Klobuk moe biti potpuno zaraen. Peurke mogu biti napadnute u poetku razvoja, pa sve do tehnoloke zriobe. Plodita, napose mlada, u povoljnim uvjetima za razvoj bakterije trunu uz irenje neugodnog mirisa. Presjekom kroz zaraeno tkivo, vidi se da je zaraen samo tanki sloj, ne deblji od jednog milimetra. Bolest se moe javiti i nakon berbe, za vrijeme transporta i skladitenja. Zatita. Poslije svakog zalijevanja, plodita treba im prije osuiti, pojaanim provjetravanjem prostorije za uzgoj.

Mumifikacija plodita (Pseudomonas sp.)

Ta neidentificirana vrsta slina je P. florescens. Uzrok ovim simptomima pripisivali su se prethodno opisanoj bakteriji. Simptomi. Napadnute peurke imaju savijenu, neto dulju i zadebljalu stapku na osnovici. esto prijevremeno i nepravilno puca vjeni. Plodita postaju sivkasta, a primjeuje se zastoj u rastu. Klobuk i listii postaju tvrdi. Tkiva na pritisak pucketaju, a "meso" je na presjeku crvenosmede boje. Zaraeni primjerci ne tmnu, ostaju uspravni, suhi, koasti, poprimajui izgled mumificiranog tkiva. Zatita. Zaraza se iri vrlo brzo, dnevno zahvaa 20-30 cm. Bolest se moe lokalizirati tako, da se zaraena zona odijeli jarkom od zdravog dijela. Nakon toga zaraena se zona zalije s 2-postotnom otopinom formalina i prekrije folijom. Taj dio izgubljen je za proizvodnju, ali zaraza se ne iri dalje.

Bijela gipsasta bolest (Scopulariopsis fimicola syn. Oospora fimicola)

Promjene u leglu uzrokuje Scopulariopsis fimicola, sama ili u asocijaciji s gljivama Bo tryotrichum piluliferum i Trichotecium roseum. Plijesan se pojavljuje u oazama na kompostu i na pokrovu. Kompost i pokrov izgledaju kao posuti branom ili gipsom, bijele je boje, koja se starenjem ne mijenja. Javlja se na prevlanom kompostu, u kojem je prestari stajnjak. Kompost koji sadri prevelike koliine duika pogoduje razvoju bo-

'Jesti. Toj bolesti takoer pogoduje alkalina reakcija supstrata. Na mjestima koja je zaposjela bijela gipsasta bolest, rast je peurke ugroen. Micelij peurke sporo prorasta supstrat, a plodita, ako se razviju, slabije napreduju od plodita koja rastu na nezaraenom supstratu. Vrlo je vano da je kompost ispravno napravljen. Ne smije biti prevlaan, pasterizacija treba biti korektno izvedena, a higijena u prostorijama za uzgoj mora biti besprijekorna. Djelotvornim se pokazala octena kiselina. Ona se koristi u omjeru 1 dio octene kiseline (33 %) i 10 diSi. 260. Bijela gipsasta plijesan jelova vode. Prska se povrina pokrova na (snimila N. Pagliarini) kojem se javila plijesan, zahvaajui i usku zonu na kojoj se jo nije pojavila bolest. Na taj nain sniava se pH supstrata, to je nepovoljno za razvoj uzronika. Povrine na kojima se pojavila plijesan mogu se poprskati 10-postotnom otopinom superfosfata.

Jednogodinji irokolisni korovi

c^

Jednogodinji irokolisni korovi

Si. 272. Veronica persica - Perzijska estoslavica

472

Viegodinje trave

XIX. RJENIK UPOTRIJEBLJENIH STRUNIH I2RA2A

Abiotski faktori - neivi faktori okolice Acennil- pk)ciite - pk)dno tijelo gljivica Aditiv (aduvanti) - pesticidno inaktivne kemijske tvari koje dodane kropivu pospjeuju uinak sredstva Adsoipcija - vezanje molekula sredstva (herbicida i dr.) fizikalno-kemijskim silama uz estice mineralnih i/ili organskih koloida tla Adidticidnost - djelovanje na odrasle oblike tetnika Adventivne biljke - biljke pridolice, biljke unijete u nae podneblje iz drugih krajeva svijeta (kontinenata) Aficidi - sredstva za suzbijanje lisnih ui Agar - hranidbena podloga za uzgoj mikroorganizama Akaricidi - kemijska sredstva za suzbijanje grinja Aktivna tvar - djelatna tvar u pripravku (preparatu), ima medunarodno prihvaen naziv Aktivatori- doprinose aktivaciji sredstva mjenjajui pH vrijednost kropiva Akumulacija = kumulacija = nagomilavanje Akutna otrovnost- djelovanje jednokratne doze unutar 24 sata Antidot- protuotrov Anualni korov - jednogodinji korov Aplikacija- primjena Apoteci] - plodite - plodno tijelo gljivica Aprohacija - postupak pregleda i priznavanja sjemenskih usjeva i sadnog materijala usvajanje (upijanje) pesticida kroz list ili korijenom biljke iz tekue ili plinovite faze tla Askusi- mjeinaste ili vreaste tvorevine unutar kojih nastaju askospore Askospore - spolno nastale spore unutar askusa Atraktanti- sredstva koja privlae tetnike Atrofija - zakrljanje, zaostajanje u rastu Baktericidi - kemijska sredstva za suzbijanje bakterija Bakterija - sitni jednostanini organizmi koji uzrokuju bolesti biljaka a mogu biti uzrok i bolesti kukaca Bakterioza - bolest izazvana bakterijama Bazidije - kijaaste tvorevine na kojima izrastaju bazidiospore Bazidiospora - spolno nastala spora na bazidiji Bijenalni korovi - dvogodinji korovi

Biljno zdravstvo - vidjeti fitomedicina Biofimgicidi - sadre organizme koji napadaju uzronike bolesti bilja Bioherbicidi - sadre organizme - uzronike bolesti korova Bioinsekticidi - sadre bakterije, gljivice ili vimse - uzronike bolesti tetnika Biologija (u smislu upotrebe u ovoj knjizi) - nain ivota nametnika Biotoksin - otrov stvoren u nekom organizmu Biotski faktori (imbenici) - ivi faktori okoline Cista nematode - uginulo tijelo enke ispunjeno jajima Cu - preparati = bakrena sredstva Defolijacija - kemijski prouzroeno otpadanja lia Degeneracija - izrodivanje Dekontaminacija - uklanjanje zaraze ili otrova Deratizacija - mjere suzbijanja takora i mieva u naseljima, gospodarskim objektima i kuama Dermalno - kroz kou Desikacija - unitenje zelenih dijelova biljka (kemijsko spaljivanje) Determinacija - identifikacija, utvrivanje vrste tetoinje Dezinfekcija - raskuivanje = unitavanje nametnika biljnog porijekla Dezinsekcija - unitavanje kukaca Dikotiledoni korovi - dvosupnice, irokolisni korovi Diploidni- s dvostrukim brojem kromosoma Distribucija sredstva - raspored sredstva za zatitu bilja po ili u biljci ili po fazama tla Doputena dnevna doza - (acceptable daily intake = ADI) - ona koliina kemijske tvari koju ovjek moe uzimati svaki dan cijeli ivot bez opasnosti po zdravlje (raunajui teinu ovjeka 60 kg) Dormantnost - stadij mirovanja mikroorganizama, ivotinja, sjemena biljke ili njezinih vegetativnih organa u poljskim uvjetima Doza - koliina sredstva izraena po jedinici povrine Doza bez uinka (no effect level = NOEL) - najmanja dnevna doza koja u kroninom pokusu ne izazove mjerljive tetne promjene u organizmu Drift - zanoenje sredstva uz pomo vjetra izvan tretirane povrine Ecidije - plodita gljivica u obliku vra Ecidiospore - spolno nastale spore u ecidijama Ekologija (u smislu upotrebe u ovoj knjizi) - utiecd] raznih vanjskih imbenika na tetoinje Ekoloka proizvodnja - sukladno Zakonu o ekolokoj proizvodnji ovaj je naziv dat organsko-biolokoj proizvodnji. Popularno se (i pogreno) naziva i proizvodnjom "zdrave hrane". Ekoloka proizvodnja - zahvaljujui posebnom znanju proizvoaa, koristei preteno izvore vlastitog gospodarstva i provodei ekoloki prihvatljivu tehnologiju proizvodi hranu i druge proizvode. To je organiziranana, registrirana i nadzirana proizvodnja, a proizvod je evidentiran i certificiran. Ovom se proizvodnjom proizvode manje koliine namirnica uz vie trokove.

Ekoloka teta je utvrena ili procjenjena vrijednost popratnih pojava pojedinih mjera izraunata oduzimanjem trokova mjere od umnoka trokova mjera i ekok)kog faktora Ekoloki faktor utvrenu ili procjenjenu vrijednost svih popratnih pojava koje nastaju primjenom neke mjere zatite bilja izraenu faktorom u odnosu na troak mjere. U zatiti povra ekoloki faktor najee iznosi 1,3-1,8 Ektoparazit- parazit koji ivi na organima biljke ili na nekom drugom domainu Ekspozicija - trajanje izlaganju sredstva (otrova) Emhriotoksiaiost - toksino djelovanje na embrij Emiilgator- tvar koja omoguava i povisuje stabilnost emulzije Emulzija - tekuina u kojoj je druga tekuina (netopiva u prvoj) rasprena u sitnim kapljicama Endoparazit- parazit koji ivi unutar biljke ili nekog drugog domaina Entomologija-u uem smislu je znanost koja prouava kukce, a u irem smislu (primjenjena u poljodjelstvu) znanost koja se bavi tetnim ivotinjama. Postoje i nazivi akarologija za znanost koja se bavi grinjama, nematologija nematodama, nadalje afidologija lisnim uima itd. Eradikativno djelovanje- djelovanje sredstv^a za zatitu bilja na tetoinje bilja do istrebljenja Faktor rentabilnosti kvocijent vrijednosti sprijeenog gubitka i zbroja trokova mjere i ekoloke tete: ako je oko 1,0 ili nii od 1,0 mjera nije rentabilna Eenofaza - faze promjene u ciklusu razvoja biljke Eeromoni- sintetizirani seksualni mirisi enki koji privlae mujake Eitocenifikat - svjedodba o zdravstvenom stanju biljke odnosno biljnog proizvoda Fitofarmacija - znanost koja se bavi kemijskim sredstvima za zatitu bilja Fitohormoni - biljni hormoni, skupine organskih proizvoda (prirodni ili sintetiki) koji u malim koncentracijama reguliraju ivotne funkcije biljaka Fitomedicina - biljno zdravstvo (zatita bilja) je znanost koja se bavi prouavanjem biljnih tetnika, uzronika biljnih bolesti i korova te mjera zatite od njihovog tetnog djelovanja Eitopatogeni organizmi - organizmi tetni biljkama Eitopatologija - znanost koja se bavi uzronicima biljnih bolesti. Unutar te znanosti postoji mikologija (bavi se gljivicama), virologija (bavi se virusima) itd. Eitosanitarna inspekcija - inspekcija zatite bilja Eitotoksinost - nepoeljan (tetan) uinak sredstva za zatitu bilja na eljenu kultuai Elagele - treplje Eloem - provodni snopovi biljaka kojim se prenose asimilati i sistemina sredstva za zatitu bilja Eolijarno tretiranje - tretiranje lia (zelenih dijelova) Eormulacijapesticida - oblik u kojem se kemijska sredstva stavljaju u promet, a koji ovisi o metodi primjene Eruktifikacija - plodonoenje, pojava spora Eruktifikacija vrijeme - vrijeme od zaraze do pojave spora Eumigacija - upotreba kemijskih sredstava koja djeluju u obliku plina

Fungicidi- kemijska sredstva za suzbijanje gljivica Fungistatiko djelovanje - djelovanje na zaustavljanje razvoja gljivica Gala (giika) - zadebljanje tkiva biljke izazvano nekim nametnikom Generiki naziv - standardizirani kratki kemijski naziv djelatne tvari pesticida Giherelini - skupina biljnih hormona Granule - granulati - kemijska sredstva u obliku zrnaca od 0,2 do 1 mm Grinje (Acarina) - sitne ivotinje s etiri ili dva para nogu koje se ubrajaju u paunjake Haploidni- organizmi s jednostrukim brojem hromosoma Haustorije - ovg-mci hifa koji ulaze u stanice domaina i kojima gljiva crpe hranu Herbicidi - sredstva za suzbijanje korova Herhivori (fitofagi) - biljoderi Herhologija - znanost koja se bavi prouavanjem korova i njihovog suzbijanja Hife - nitasto vegetativno tijelo gljivica Hipenrofija - poveanje nekog organa ili dijela organa radi poveanja obujma stanica Hipeiplazija - poveanje nekog organa ili tkiva zbog stvaranja novih stanica Hlamidospore - nespolne spore nastale iz hife s odebljalom stijenkom Imago - odrasli oblik kukca (kornja, leptir itd) Infekcija - zaraza Inhalacijski - kroz dine organe Inicijalno djelovanje - poetno djelovanje Inkoiporacija - unoenje (umjeavanje) kemijskog sredstva u gornji sloj tla, najee od 3 do 10 cm dubine Inkubacija - trajanje stadija jaja ivotinja ili vrijeme od zaraze pa do pojave pr\ah simptoma bolesti Insekticidi - sredstva za suzbijanje kukaca (insekata) Integrirana zatita bilja (integralna zatita bilja) - koristi sve raspoloive mogunosti u cilju spreavanja gospodarski znaajnijih teta od tetoinja uz to vee sauvanje korisnih organizama, to manje oneienje okolia, te tednju energije. Ovim se nainom nastoji proizvesti velike koliine kvalitetnih proizvoda po istoj ili ak nioj cijeni od uobiajenog naina proizvodnje (konvencionalne zatite bilja). Zahtjeva znatno vie znanja od uobiajene proizvodnje. Intoksikacija - bolesno stanje organizma uzrokovano toksinima (u zatiti bilja se koristi i za oznaavanje biljke koja je upila sistemini insekticid te je toksina za tetnike) Karantena - mjere spreavanja unoenja biljnih nametnika u podruja gdje nisu proireni Karenca - propisani najkrai rok koji mora proi od posljednje primjene sredstva za zatitu bilja do berbe ili etve Karenca radna - propisani najkrai rok koji mora proi izmeu posljednje primjene kemijskog sredstva i ulaska ovjeka u ili na tretiranu povrinu Karnivori- mesoderi Kaipofori - plodita peurke Kloroza - uenje zelenih dijelova biljke uzrokovano fiziolokim poremeajima (herbicidi, nedostatak hranjiva) kao i biotikim ili abiotikim initeljima

Keer- platnena vrea na metalnom okviru, slui za pregled ima li na usjevu tetnika Kleistotecij - plodite gljivica s askusima, okruglo i zatvoreno Kokon - ahura ispredena od kukca unutar koje se nalazi kukuljica Kokteli sredstava - smjese tri ili vie pripravaka Kombinirana sredstva - tvorniki pripremljena sredstva koja sadre dvije ili vie djelatnih tvari Kompatibilnost - sposobnost mjeanja dvaju ili vie sredstava Koncentracija-% sredstv^a u kropivu (1 litra sredstv^a u 99 litara vode daje 1%-tno kropivo) Konfuzija - metoda zbunjivanja mujaka primjenom velike koliine feromona Konidije- nespolne spore gljivica nastale na vrhovima hifa Konidiofori - nosioci konidija Kontaktno djelovanje - djelovanje dodirom Kontaminacija - oneienje kemijskim sredstvom, zaraza uzronikom bolesti Koprofagi - hrane se sti^iinom Korovi - neeljene biljke na eljenom mjestu Kritino razdoblje zakorovljenosti - razdoblje u razvoju kulture kad joj korovi najvie tete Kronina otrovnost- djelovanje nakon viekratnog uzimanja ili djelovanja otrova Kiirativno suzbijanje - provodi se u tijeku pojave ili napada tetoinje Kutikula - zatitni sloj vanjske stjenke epidermalnih stanica ivih organizama kroz koje prodire sredstvo u biljku Laivicidnost - djelotvornost na liinke Leaching - ispiranje pesticida kroz profil tla Lezije - ozljede Liinke (larve) - stadij kukca koji raste i nije sposoban za razmnaanje Limacidi - sredstva za suzbijanje pueva MAK (ili MAC) - maksimalna doputena koncentracija otrova u zraku na radnom mjestu Maksimalna doputena koliina (MDK) ili toleranca - najvia doputena koliina neke tvari i proizvoda njene razgradnje (metabolita) u ili na namirnicama (ili stonoj hrani) u asu stavljanja u promet. Izraava se u mg na kg ili ppm (dijelova na milijun dijelova) Menzura - mjerilica za male koliine tekuine Micelij- splet hifa Mikoplazme - MLO - mikoplazmama slini organizmi - uzronici bolesti slini virusima Mikoza - bolest izazvana gljivicama Mikroklimatski uvjeti - uvjeti vlage i topline na dijelu usjeva ili nekoj manjoj povrini Mikrometar- um - tisuiti dio milimetra Mililitar- tisuiti dio litre -100 ml = 1 decilitar Mineralno tlo - tlo koje preteno sadri mineralne tvari (koloide) s manje od 5% organske tvari Monitoring - praenje pojave i brojosti tetoinja Monofag - tetnik koji se hrani jednom vrstom biljaka Monokotiledoni ^oroz;/- jednosupnice, uskolisni korovi (korovske trave)

Monokultura - kultura preteno jedne biljne vrste, uzgajana na istoj povrini vie godina uzastopce Mozaino - proarano svijetlim i tamnijim plohama Mutagenost - svojstvo kemijske tvari da djeluje na kromosome u kojima izaziva ireverzibilne promjene u genetskoj informaciji. Ispituje se in vitro na mikroorganizmima i u kulturi stanica, te in vivo na pokusnim ivotinjama. Nekroza - odumiranje stanija Nematocidi - sredstva za suzbijanje nematoda Nematode - oblici, ivotinje koje se ubrajaju u oblenjake, vrlo sitna dugoljasta tijela Okvaiva (ovlaiva) - tvar koja poboljava svojstva kvaenja kemijskih spojeva ili u pripravku sredstava za zatitu bilja Oligofag - nametnik koji se hrani s nekoliko srodnih vrsta biljaka Omnivori- svederi Oospora - trajna spora nastala spolnom oplodnjom Opasnost - izraz koji ukljuuje vjerojatnost da dode do otrovanja (primjena istog otrova opasnija je u zatvorenom prostoru nego u prirodi, primjena istog otrova rsprivanjem je opasnija nego prskanjem i si.) Oralno - kroz usta Organsko-bioloka proizvodnja - vidjeti ekoloka proizvodnja Organsko tlo - tlo koje sadri visok postotak (vie od 5%) organske tvari (humusa) Otopinu - ini topljivo sredstvo (oznaka SP ili SL) otopljeno u vodi Otrov - kemijska tvar ili mjeavina tih tvari koje mogu uzrokovati nepovoljan uinak u biolokom sustavu organizma, poremetiti funkciju organa ili izazvati smrt organizma Otrovanje-bolesno stanje organizma uzrokovano otrovom Ovicidnost - djelotvornost na jaja Ovlaivai - smanjuju povrinsku napetost kapljica i bolje moe tretiranu povrinu Parazit - organizam koji se hrani na drugom ivom organizmu Patotipovi - fizioloke rase iste vrste razliite sposobnosti zaraze Perzistentnost - stabilnost u prirodi, trajnost ostatka Peritecij - plodite nekih gljivica Perkutano - vidjeti dermalno Pesticid - kemijsko sredstvo za zatitu bilja, ljudi, domaih ivotinja i nekih predmeta (tekstil, dr\'o itd) od tetoinja. Daleko najvei udio u pesticidima imaju sredstva za zatitu bilja, pa se nazivi katkada poistovjeuju. Piknide - plodita nekih gljivica Piknospore - spore piknida Plasmodij- steljka primitivnih gljiva Plodored - prostorna i vremenska izmjena kulture kao i vrijeme "odmaranja" tla Polifag - organizam koji se hrani s mnogo vrsta hrane Poligonalno - uglato Post-emergence (postemerdens) - primjena poslije nicanja Post-transplanting - primjena poslije presaivanja

Ppb - dijelova na milijardu (bilijun) Ppm - pipiem - pars per million - dijelova na milijun dijelova, mg/kg Ppt - dijelova na trilijun Prag odluke (kritina brojka)-]esi onaj stupanj zaraze tetoinjom ili onaj skup imbenika o kojima ovisi pojava tetoinja, kod koje je oekivana vrijednost sprijeenog gubitka jednaka zbroju trokova primjene i vrijednosti ekoloke tete Pre-emergence (priemerdens) - primjene prije nicanja Pre-sowing (prisoving) - primjene prije sjetve Pre-transplanting - primjena prije presaivanja Prepoznatljivost - vid]eii sljedivost Preventivno suzbijanje- provodi se prije poetka napada tetoinje (katkada prije poetka jaeg napada) Pripravak (preparat) - posebno formulirana aktivna tvar s dodatnim i dopunskim tvarima. Ima izmiljen naziv dat od proizvoaa na koji se esto nadovezuju slova i brojke koja najee oznauju oblik formulacije i sadraj aktivne tvari Prirodni neprijatelji tetnika su grabeljici (buhe mare, neke stjenice, krtica, ptice itd.), paraziti (ose najeznice itd.) i uzronici bolesti tetnika (gljivice, bakterije, virusi) Prognoznni poslovi (sluba) - predvidanje i najavljivanje pojave tetoinja (postoji dugorona, srednjerona i kratkorona prognoza, pozitivna i negativna prognoza, te signalizacija) Prostorna selektivnost- selektivnost zemljinih herbicida zasnovana na prostoru izmeu dubine sjetve i filma sredstva (npr. herbicida) nanijetog na povrinu tla Prskanje - primjena kropiva u kapljicama veim od 150 mikrometara Raspravanje (oroavanje) - primjena kropiva u kapljicama velikim 50 do 150 mikrometara Razgradnja - raspad sredstva za zatitu bilja na jednostavnije komponente koje najee nisu toksine Registrirano sredstvo za zatitu bilja - sredstvo za zatitu bilja kojem je izdana dozvola za promet i primjenu u R. Hrvatskoj Regulatori razvitka biljaka - na razliite naine djeluju na biljke (skrauju vlat itarica i si.) Regulatori razvitka kukaca - ometaju razvitak kukaca (spreavaju tvorbu hitina i sL), pa ih tako postepeno unite Repelenti - sredstva koja odbijaju tetnike Resorpcija - upijanje (usvajanje) tvari u tekuoj fazi preko stanine stjenke u unutranjost stanice Rezidualno sredstvo - perzistentno sredstvo, sredstvo koje nakon primjene due vrijeme iskazuje uinak Rezidualno djelovanje - dugotrajno djelovanje Reziduum (rezidui) - ostatak (ostaci) pesticida Rezistentnost - otpornost Rezistentnost tetoinja-po]2iV2i gubitka djelotvornosti jednog isprva djelotvornog pesticida (izazvana neeljenom selekcijom prirodno rezistentnih jedinki) Rizom - podanak biljke Rodenticidi - sredstva za suzbijanje glodavaca

Saprofiti - organizmi koji se hrane mrtvom organskom tvari Selektivnost - djelovanje samo na neke organizme; kod insekticida na tetnike, a ne na korisne kukce, kod herbicida na korove, a ne na kulturnu biljku itd. Signalizacija - upozorava na napad tetoinja i potrebu njihova suzbijanja te odreduje optimalni rok suzbijanja tamo gdje njihova brojnost prelazi prag odluke odnosno vladaju uvjeti koji e dovesti do gospodarski veih teta Sinergizam - zajedniko djelovanje dviju ili vie tvari, pri emu su njihovi uinci vei od zbirnog uinka Sisteminost - svojstvo nekog sredstva da ga biljka upije i provodi u svoje organe gdje neko vrijeme ostaje djelotvorno. Sredstva s takvim djelovanjem zovu se sistemici Sklerocij- vegetativni trajni organ gljivica u kojem se razvijaju nespolne spore Sljedivost- prepoznatljivost, mogunost ulaenja u trag robe od proizvoaa do kupca Solarizacija - termika sterilizacija uz pomo topline sunca Spektar djelovanja - popis vrsta (biljnih ili ivotinjskih) na koje djeluje neko sredstvo za zatitu bilja Split aplikacija - razdvojena primjena jedne doze u dva ili vie navrata Sporangiospore - spore nastale u sporangiju Spore - sjemenke ili truske gljivica Srednja letalna doza (LD50) je ona koliina mg neke tvari na kg pokusne ivotinje koja ubije 50% tih ivotinja. Moe biti oralna ili dermalna. to je brojka vea sredstvo je manje otrovno Sredstva za zatitu bilja-posebno formulirani pripravci koji slue za suzbijanje tetoinja ili neki drugi nain zatite kulturnih biljaka i biljnih proizvoda od njihova napada Sterilizacija tla - potpuno ili gotovo potpuno unitavanje svih ivih organizama u tlu Stilet- usna bodlja nematoda i lisnih ui Suspenzija - tekuina u kojoj su rasprene vrste estice druge tvari netopljive u tekuini kropivo - vodom razrijeeno sredstvo u spremniku prskalice ili rasprivaa ili nekom sudu odnosno posudi. Pogreno je koristiti izraz otopina koji vrijedi samo za sredstva topljiva u vodi, a takvih ima malo. tetnik - tetoinac, ivotinja koja kulturnom bilju nanosi tete. U te se ivotinje ubrajaju kukci ili insekti (daleko najbrojniji tetnici), grinje, nematode, puevi, glodavci, ptice, pa i divlja tetoinje - nametnici, zajedniki naziv za tetnike, uzronike bolesti i korove Teleutosorusi - nakupine teleutospora Teratogenost - svojstvo kemijske tvari da izazove stalne strukturne ili funkcionalne abnormalnosti kroz razdoblje embrionalnog razvitka Toksini - otrovi koje izluuju neki organizmi, kemijska tvar sintetizirana u organizmu ili izvan organizma koja je otrovna za druge organizme Toleranca -MDK- maksimalno doputena koliina ostataka pesticida i njihovih metabolita u namirnici ili na njoj kad se stavlja u promet (propisana zakonom) Totalni herbicidi - unitavaju sve vrste biljaka Trabeomikoze, trabeobakterioze - mikoze ili bakterioze koje zaepe provodne snopove biljaka

Trajnica - viegodinja biljka Turgor- unutranji tlak u biljkama vaan za njihovu vrstou Univerzalnost - svojstvo pesticida da djeluju na mnoge organizme Uredosorusi - nakupine uredospora Uredospore - ljetne spore hrda Usmjereno tretiranje- tretiranje pod list usmjerenim mlazom ili u meduredni prostor tako da ne dotie organe kulturne biljke Uzronici bolesti - izazivaju poremetnje u biljci koje tete svrsi uzgoja te biljke. Uzronici bolesti mogu biti ivi: gljivice (najee), bakterije, viaisi, mikoplazme itd. ili neivi: vremenske neprilike, tetni sastojci u zraku ili tlu, itd. Vektor - prenosilac zaraze Virulentnost - sposobnost vrenja zaraze Viroze - biljne bolesti izazvane virusima Virusi - uzronici nekih biljnih bolesti Viekratna primjena smanjenim dozacijama-pnm jena herbicida u viestruko smanjenim koliinama tri i vie puta uzastopce u osjetljivoj fazi razvoja korova Vulvalni otvor - otvor enskog spolnog organa nematoda Zapraivanje - primjena vrstih estica manjih od 40, najee velikim 1-10 mikrometara Zatvoreni prostor - zatieni prostor, staklenici, plastenici, tuneli i si. objekti za uzgoj biljaka Zdruena sjetva - sjetva dviju ili vie kultura zajedno na istoj povrini (kukuruz i grah) Zemljini insekticidi, herbicidi, fungicidi - sredstva koja se koriste na golo tlo i najee umjeavaju s tlom u cilju suzbijanja tetoinja koji se nalaze u tlu Zoosporangij - sporangij u kojem se razviju zoospore Zoospore - spore s trepljama koje se gibaju u vodi

XX. ZNAENJE OZNAKA UPOZORENJA I OBAVJESTI

Znaenje oznaka upozorenja:

R 1 Eksplozivan u suhom stanju; R 2 Udarac, trenje, vatra ili drugi izvori paljenja mogu uzrokovat eksploziju; R 3 Udarac, trenje, vatra ili drugi izvori paljenja mogu vrlo lako uzrokovati eksploziju; R 4 Gradi vrlo osjetljive eksplozivne spojeve s metalima R 5 Zagrijavanje moe uzrokovati eksploziju R 6 Eksplozivno u dodiru ili bez dodira sa zrakom R 7 Moe uzrokovati poar R 8 U dodiru sa zapaljivim materijalom moe uzrokovati poar R 9 Eksplozivno u smjesi sa zapaljivim materijalom R 10 Zapaljivo R 11 Lako zapaljivo R12 Vrlo lako zapaljivo R13 Vrlo lako zapaljiv ukapljeni plin R 14 Burno reagira s vodom R 15 U dodiru s vodom oslobaa vrlo lako zapaljive plinove R 16 Eksplozivno u smjesi s oksidirajuim tvarima R17 Samozapaljivo u dodiru sa zrakom R18 Pri uporabi moe nastati eksplozivna ili zapaljiva smjesa para - zrak R 19 Mogu nastati eksplozivni peroksidi R 20 tetno ako se udie R 21 tetno u dodiru s koom R 22 tetno ako se proguta R 23 Otrovno ako se udie R 24 Otrovno u dodiru s koom R 25 Otrovno ako se proguta R 26 Vrlo otrovno ako se udie R 27 Vrlo otrovno u dodiru s koom R 28 Vrlo otrovno ako se proguta R 29 U dodiru s vodom oslobaa otrovni plin R 30 Pri uporabi moe postati lako zapaljivo R 31 U dodiru s kiselinama oslobaa otrovni plin R 32 U dodiai s kiselinama oslobaa vrlo otrovni plin

R 33 Opasnost od uinka nakupljanja R 34 Izaziva opekotine R 35 Izaziva teke opekotine R 36 Nadrauje oi R 37 Nadrauje dini sustav R 38 Nadrauje kou R 39 Opasnost od vrlo tekih trajnih oteenja R 40 Mogua opasnost od trajnih oteenja R 4l Opasnost od tekih ozljeda oiju R 42 Udisanje moe izazvati preosjetljivost R 43 U dodiru s koom moe izazvati preosjetljivost R 44 Opasnost od eksplozije ako se grije u zatvorenom prostoru R 45 Moe izazvati rak R 46 Moe izazvati nasljedna genetska oteenja R 47 Moe izazvati oteenja ploda kod sisavaca R 48 Opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju R 49 Moe izazvati rak ako se udie R 50 Vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi R 51 Otrovno za organizme koji ive u vodi R 52 tetno za organizme koji ive u vodi R 53 Moe dugotrajno tetno djelovati u vodi R 54 Otrovno za biljke R 55 Otrovno za ivotinje R 56 Otrovno za organizme u tlu R 57 Otrovno za pele R 58 Moe dugotrajno tetno djelovati na okoli R 59 Opasno za ozonski sloj R 60 Moe smanjiti plodnost R 6l Moe tetno djelovati na plod R 62 Mogua opasnost smanjenja plodnosti R 63 Mogua opasnost tetnog djelovanja na plod R 64 Moe tetno djelovati na dojenad preko mlijeka R 14/15 Burno reagira s vodom i razvojaju se vrlo lako zapaljivi plinovi R 15/29 U dodiru s vodom razvijaju se otrovni vrlo lako zapaljivi plinovi R 20/21 tetno ako se udie i u dodiru s koom R 20/22 tetno ako se udie i ako se proguta R 20/21/22 tetno ako se udie, u dodiru s koom i ako se proguta R 21/22 tetno u dodiru s koom i ako se proguta R 23/24 Otrovno ako se udie i u dodiru s koom R 23/25 Otrovno ako se udie i ako se proguta R 23/24/25 Otrovno ako se udie, u dodiru s koom i ako se proguta R 24/25 Otrovno u dodiru s koom i ako se proguta R 26/27 Vrlo otrovno ako se udie i u dodiru s koom R 26/28 Vrlo otrovno ako se udie i ako se proguta

R 26/27/28 Vrlo otrovno ako se udie, u dodiru s koom i ako se proguta R 27/28 Vrlo otrovno u dodim s koom i ako se proguta R 36/37 Nadrauje oi i dini sustav R 36/38 Nadrauje oi i kou R 36/37/38 Nadrauje oi, dini sustav i kou R 37/38 Nadrauje dini sustav i kou R 39/23 Otrovno: ako se udie opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/24 Otrovno: u dodim s koom opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/25 Otrovno: ako se proguta opasnost vrio tekih trajnih oteenja R 39/23/24 Otrovno: udisanjem i u dodim s koom opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/23/25 Otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost vrio tekih trajnih oteenja R 39/24/25 Otrovno: u dodiru s koom i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/23/24/25 Otrovno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/26 Vrlo otrovno: udisanjem opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/27 Vrlo otrovno: u dodiru s koom opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/28 Vrlo otrovno: ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/26/27 Vrlo otrovno: udisanjem i u dodiai s koom opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/26/28 Vrlo otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/27/28 Vrlo otrovno: u dodiru s koom i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 39/26/27/28 Vrlo otrovno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja R 40/20 tetno: udisanjem mogua opasnost trajnih oteenja R 40/21 tetno: u dodim s koom mogua opasnost trajnih oteenja R 40/22 tetno: ako se proguta mogua opasnost trajnih oteenja R 40/20/21 tetno: udisanjem i u dodiai s koom mogua opasnost trajnih oteenja R 40/20/22 tetno: udisanjem i ako se proguta mogua opasnost trajnih oteenja R 40/21/22 tetno: u dodiru s koom i ako se proguta mogua opasnost trajnih oteenja R 40/20/21/22 tetno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta mogua opasnost trajnih oteenja R 42/43 Moe izazvati preosjetljivost udisanjem i u dodiru s koom R 48/20 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem R 48/21 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe R 48/22 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljemizlaganju gutanjem R 48/20/21 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i putem koe R 48/20/22 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i gutanjem R 48/21/22 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe i gutanjem R 48/20/21/22 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem, putem koe i gutanjem R 48/23 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem

R 48/24 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe R 48/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjem R 48/23/24 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i putem koe R 48/23/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i gutanjem R 48/24/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe i gutanjem R 48/23/24/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem, putem koe i gutanjem R 50/53 Vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi R 51/53 Otrovno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi R 52/53 tetno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi

Znaenje oznaka obavijesti:

S 1 uvati pod kljuem S 2 uvati izvan dohvata djece S 3 uvati na hladnom mjestu S 4 uvati izvan naseljenih mjesta S 5 uvati uz ove uvjete (uvjete za tekuine propisuje proizvoa) S 6 uvati uz ove uvjete (uvjete za inertne plinove propisuje proizvoa) S 7 uvati u dobro zatvorenim spremnicima S 8 uvati spremnike na suhom S 9 uvati spremnike na dobro provjetrenom mjestu S 10 uvati sadraj vlanim S 11 Sprijeiti dodir sa zrakom S 12 Ne smije biti hermetiki zatvoren S 13 uvati odvojeno od hrane, pia i stone hrane S 14 uvati odvojeno od.... (inkopatibilni materijal navodi proizvoa) S 15 uvati od topline S l6 uvati odvojeno od izvora paljenja - zabranjeno puenje S 17 uvati odvojeno od zapaljivog materijala S 18 Paljivo aikovati i paljivo otvarati spremnike S 19 Ne uvati spremnike hermetiki zatvorene S 20 Pri rukovanju ne jesti i ne piti S 21 Pri rukovanju ne puiti S 22 Ne udisati prainu S 23 Ne udisati plin/dim/pare/aerosol S 24 Sprijeiti dodir s koom S 25 Sprijeiti dodir s oima S 26 Ako dode u dodir s oima, odmah isprati s puno vode i zatraiti savjet lijenika

488

S 27 Odmah skinuti svu zagaenu odjeu S 28 Nakon dodira s koom odmah isprati s dovoljno (sredstvo propisuje proizvoa) S 29 Ne izlijevati u kanalizaciju S 30 Ni u kojem sluaju proizvodu ne dodavati vodu S 31 uvati odvojeno od eksplozivnog materijala S 32 Oprezno rukovati spremnikom S 33 Poduzeti mjere protiv pojave statikog elektriciteta S 34 Izbjegavati udaranje i trenje S 35 Ostaci tvari i spremnici moraju biti odloeni na siguran nain S 36 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu S 37 Nositi zatitne rukavice S 38 U sluaju nedovoljne ventilacije nositi odgovarajua zatitna sredstva za dini sustav S 39 Nositi zatitna sredstva za oi/lice S 40 Pod i sve druge oneiene predmete oistiti (sredstvo za ienje propisuje proizvoa) S 4l U sluaju poara i/ili eksplozije ne udisati dim S 42 Za vrijeme fumigacije ili prskanja nositi odgovarajue zatitno sredstvo za dini ustav S 43 Za gaenje poara koristiti (navesti toan tip aparata za gaenje poara. Ako gaenje vodom poveava opasnost dodati "ne gasiti vodom") S 44 U sluaju nesree ili zdravstvenih tegoba zatraiti savjet lijenika (ako je mogue pokazati naljepnicu) S 45 U sluaju nesree ili zdravstvenih tegoba hitno zatraiti savjet lijenika i pokazati naljepnicu ili spremnik S 46 Ako se proguta, hitno zatraiti savjet lijenika i pokazati naljepnicu ili spremnik S 47 Ne skladititi na temperaturi vioj od.... 'C (propisuje proizvoa) S 48 uvati navlaeno s (odgovarajui materijal propisuje proizvoa) S 49 uvati samo u originalnom pakovanju S 50 Ne mijeati s (propisuje proizvoa) S 51 Koristiti samo u dobro prozraenim prostorijama S 52 Ne koristiti na velikim povrinama u zatvorenom prostoru S 53 Sprijeiti izloenost - prije uporabe traiti posebne upute S 54 Pri odvoenju u ureaje za proiavanje potrebno je odobrenje nadlenih tijela S 55 Prije izlijevanja u kanalizaciju ili vodotokove, obraditi prema najnovijim tehnikim mogunostima obrade otpada S 56 Tvari i ambalaa moraju biti odloeni na posebna odlagalita opasnog otpada S 57 Koristiti odgovarajuu ambalau kako bi se sprijeilo zagaivanje okolia S 58 Odloiti kao opasan otpad S 59 Od proizvoaa/dobavljaa zatraiti podatke o recikliranju/preradi ambalae S 60 Ostaci tvari i ambalaa moraju se odloiti kao opasan otpad S 6l Izbjegavati isputanje u okoli. Pridravati se posebnih uputa - sigurnosni list S 62 Ako se proguta ne izazivati povraanje, hitno zatraiti pomo lijenika i pokazati naljepnicu ili spremnik S 1/2 uvati pod kljuem i izvan dohvata djece S 3/7 uvati u dobro zatvorenim spremnicima na hladnom mjestu

S 3/9/14 uvati na hladnom i dobro prozraenom mjestu odvojeno od.... (inkopatibilne tvari navodi proizvoa) S 3/9/14/49 uvati samo u originalnom pakovanju na hladnom i dobro pro-zraenom mjestu odvojeno od.... (inkompatibilne tvari navodi proizvoa) S 3/9/49 uvati samo u originalnom pakovanju na hladnom i dobro prozraenom mjestu S 3/14 uvati na hladnom mjestu odvojeno od.... (inkompatibilne tvari navodi proizvoa) S 7/8 uvati u dobro zatvorenim spremnicima na suhom mjestu S 7/9 uvati u dobro zatvorenim spremnicima na dobro prozraenom mjestu S 7/47 uvati u dobro zatvorenim spremnicima pri temperaturi koja ne prelazi.... (propisuje proizvoa) S 20/21 Pri rukovanju ne jesti, piti niti puiti S 24/25 Sprijeiti dodir s koom i oima S 29/56 Ne isputati u kanalizaciju, odloiti kao opasan otpad S 36/37 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu i rukavice S 36/37/39 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu, mkavice i zatitna sredstva za oi - lice S 36/39 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu i zatitna sredstva za oi - lice S 37/39 Nositi zatitne rukavice i zatitna sredstva za oi - lice S 47/49 uvati samo u originalnim spremnicima pri temperaturi koja ne prelazi.... (propisuje proizvoa)

XXI. POPISI DJELATNIH TVARI I PRIPRAVAKA SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA DOZVOLJENIH U HRVATSKOJ U POVRU
Popis djelatnih tvari
(djelatne tvari oznaene su slovima prema pripadnosti skupinama: i - insekticidi, f fungicidi, h - herbicidi, a - akaricidi, n - nematocidi, 1- limacidi, r - rodenticidi, rr - regulatori rasta biljaka, ps - pomona sredstva) alfacipermetrin - i - FASTAC 10 SC, DIREKT 10 SC Bacillus thunngiensis kurstaki-i - THURICIDE HP, BIOBIT-WP, BATURAD-W Bacillus thuringiensis tenebrionis - i - NOVODOR-FC bakreni sulfat - f- MODRA GALICA, PLAVI KAMEN bakar - hidroksid - kalcij - sulfat kompleks - f - BORDOKA JUHA WP-20, BORDOKA JUHA CAFFARO 20 WP, BORDOKA SUSPENZIJA WP 200, BORDOKA JUHA 20 WP MANICA bakreni hidroksid - f - CHAMPION WP, CHAMPION TEK., CHAMP FORMULA 2, CUPROXAT, CUPROLINE, KOCIDE DF bakreni hidroksid - Ca klorid kompleks - f - RAME CAFFARO 32 WP bakreni hidroksid - Ca klorid kompleks - cinksulfid - f - CUPRABLAU Z bakreni oksid - f - NORDOX 75 WG, NORDOX SUPER 75 bakreni oksiklorid - f - BAKARNO VAPNO WP 50, KUPROPIN, GYPSO GD, CUPROCAFFARO 50 WP bakreni oksiklorid + mankozeb - f - BAKRENI DITHANE bakreni oksiklorid + propineb - f - BAKRENI ANTRACOL WP 63 benalaksil - f - GALBEN C, GALBEN-M bensultap - i - BANCOL 50-WP bentazon - h - BASAGRAN, BASAGRAN 600, SAX 600 beta-ciflutrin - i - BETA-BAYTHROID EC 025 bifentrin - i - TALSTAR 10-EC brodifakum - r - KLERAT-PELETE, KLERAT WAX BLOCKS-5, KLERAT WAX BLOCKS-20, CHROMORAT PELETE, CHROMORAT BLOKOVI bromadiolon - r - BRODILON MAMAK, BRODILON MIKI MAMAK, BRODILON PELETE, BRODILON BLOK, BROMADIOLON PELETE, RODEXION, SURADIOLON, RATIMOR PELETE, RATIMOR, RATIMOR ITNI MAMAC,TERMINATOR ITNI MAMAC idr. brompropilat - a - NEORON 500, PINORON

cijanazin - h - BLADEX 50 SC cikloksidim - h - FOCUS ULTRA cimoksalin + famoksadon - f - EQUATION PRO cimoksalin + metiram - f - AVISO DF cimoksalin + propineb - f- ANTRACOL COMBI ciromazin - i - TRIGARD 75 WP dazomet - n - BASAMID GRANULAT deltametrin - i - DECIS EC-2,5, DECIS 1,25 EC, DECIS 6,25 WG, SKUD, ROETEM difetialon - r - BARAKI PELETE, BARAKI PARAFINSKI BLOKOVI, GLODACID MAMCI diklorvos - i - KOFUMIN 50 EC, NUVAN 7, KOFUMIN 7, NUVAN 50 EC dikvat - h - REGLONE, REGLONE FORTE dimetoat - i - ROGOR 40, CHROMGOR 40, PERFEKTHION, 2AGOR dimetomorf - f - ACROBAT MZ dinokap - f - KARATHAN EC, KARATHAN WP esfenvalerat - i - SUMIALFA 5 FL etefon - rr - ETHREL fenarimol - f - RUBIGAN 12 SC fenheksamid - f - TELDOR SC 500 fenpropatrin - i - MEOTHRIN 10 FL fentin hidroksid - f - BRESTANID, BRIS FLO, FADO SC fipronil - i - REGENT flokumafen - r - STORM PELETE, STORM PARAFINSKE PLOICE fluazifop butil - h - FUSILADE SUPER fluazifop-p- butil - h - FUSILADE FORTE fluazinam - f - SHIRLAN 500 SC flufenacet + metribuzin - h - PLATEEN 41,5 WG flukloridon - h - RACER 25 EC foksim - i - VOLATON EC-500, VOLATON G-5 fosalon - i - 20L0NE LIQ, ZOLONE PM, ATAC EC, ATAC WP fosetil al - f - ALIETTE WP, ALIETTE FLASH WG, AVI WP, TOPIC WP glifosat - h - ROUNDUP, CIDOKOR, HERBOKOR, CLINIC, DOMINATOR, COSMIC, TENDER, GLYPHOS, MENTOR glufosinat - h - BASTA 15 heksaflumuron - i - SONET 100 EC heksakonazol - f - ANVIL 5 SC heptenofos - i - HOSTAQUICK imazamoks - h- PULSAR imazamoks + pendimetalin - h - ESCORT imidakloprid - i - CONFIDOR SL 200, BOKSER 200 SL, GAUCHO FS 350, PRESTIGE FS 290 iprodion - f - KIDAN iprovalikarb - f - MELODY DUO

kaptan-f- CAFTAN SP-4 karbofuran - i - Geocid G-5 karbosulfan - i - MARSHAL 25 EC, MARSHAL ZLATICA 1,5 P ki2ak)fop tefuril - h - TARGA SUPER, PANTERA, LEOPARD klorfacinon - r - EACIRON FORTE M, RATOX MAMAC, FACIRON ULJNI KONCENTRAT, CHLORPHACINONE 025 kletodim - h - SELECT, SELECT SUPER klofentezin - a - APOLLO 50-SC klomazon - h - COMMAND 4 E, COMxMAND 36 CS kloridazon - h - BETAMIN T, PYRAMIN FL, PYRAMIN WG kloridazon+metolaklor - h - PYRADUR FL kk)rpirifos etil - i - DURSBAN E-48, DURSBAN G-7,5, PIRIFOS EC, PYRINEX 48 EC, FINISH E-48, FINISH G-7,5 klorpirifos metil - i - RELDAN SUPER, RELDAN 40 EC klorpirifos etil+cipermetrin - i - CHROMOREL-D, HERBOREL-D, NLJRELLE - D, PIREL - D, CHROMOREL P-2 klorprofam - h - TUBERITE-N, NEO-STOP kvinalfos - i - EKALUX 25, CHROMOFOS 25, EKALUX P, kumatetralil - r - RACUMIN 57, RACUMIN PASTA lambda cihalotrin - i - KARATE 2,5 EC, KARATE MAX, KING linuron - h - AFALON, AFALON DISPERZIJA, LINURON CHROMOS 50 WP, LINURON CHROMOS TEKUI, LINUREX 50 WP lufenuron - i - MATCH 050 malation - i - RADOTION E-50, RADOTION P-5 mankozeb - f - DITHAN M-45, DITHAN M-70, DITHAN M-45 FLO, DITHANE DG NEOTEC, PINOZEB M-45 WP, MANKOZEB, STAR 80, CRITOX MZ metalaksil - f - RIDOMIL PLUS 48 WP, RIDOMIL MZ 72-WP, RIDOMIL GOLD MZ 68, METAXYL MZ 72, METAXYL PLUS 48, MATADOR, PLANET 72 WP, EUCRIT, VITINIT metaldehid -1 - PUOMOR, LIMAX metazaklor - h - BUTISAN S metiokarb -1 - MESUROL - GRANULAT metiram - f - POLYRAM DF metobromuron - h - PATORAN 50 metomil - i - LANNATE 20 L, NUDRIN L-20 metribuzin - h - SENCOR WP 70, SENCOR 70 WG, TOR 70 WG, DANCOR 70 WG, METRIPHAR 70 WG miklobutanil - f - SYSTHANE 12 E mineralno ulje - i - BIJELO ULJE napropamid - h - DEVRINOL 45 F, RAZZA oksadiazon - h - RONSTAR oksadiksil - f - SANDOFAN M-8, SANDOFAN C oksifluorfen - h - GOAL 2 E, GALIGAN 240 EC, VERTON pendimetalin - h - STOMP 330 E, STON, DOST 330 E

pimetrozin - i - CHESS 25 WP piridafention - i - ZLATICA OFUNACK P piridat - h - LENTAGllAN WP pirimifos metil - i - ACTELLIC 50, PIRIMOFOS-METIL 50 EC pirimikarb - i - PIRIMOR WP 50, PIRIMOR 50 WG, PIRLMOR 25 WG procimidon - f - SUMILEX prometrin - h - PROHELAN T-50, PROMETREX 50, GESAGARD 500, GESAGARD 50 WP FORTE propakizafop - h - AGIL 100 propamokarb - f - PREVICUR 607 SL, PROPLANT, TAITOO propineb - f - ANTRACOL W-20, CHROMONEB S-70 propizamid - h - KERB 50 W rimsLilfuron - h - TAROT 75 DF setoksidim - h - GRASIDIM sumpor - f - CHROMOSUL 80, KALINOSUL 80, KALINOSUL 80 WG, KUMIJLUS DP, KOSAN WG, KVALJIVI SUMPOR, SUMPOR SC-80, SUMPOR MIKRO- 80, SUMPOR 80 TIOSAM MIKRO, SULFOLAC 80 WG, SULFOLAC 85 SC teflubenzuron - i - NOMOLT tiakloprid - i - CALYPSO SC 480 tiametoksam - i - ACTARA 25 WG tiociklam - i - EVISECT-S, EVISECT P tiram - f - CHROMOTIRAM KS, ROYAL FLO tolilfluanid - f - EUPAREN MULTI WP, EUPAREN MULTI WG triadimefon - f - BAYLETON SPECIAL WP 5 triadimenol - f - SHAVIT 250 EC, BAYFIDAN EC 250 triazamat - i - AZTEC 140 trifluralin - h - TREFLAN EC, LANOS, TRIFLUR vernolat - h - SURPASS 6,7 E vinklozolin - f - RONILAN WG, RONILAN FL zetacipermetrin - i - FURY 10 EC

Popis pripravaka
ACROBAT MZ - dimetomorf+mankozeb ACTARA 25 WG - tiametoksam ACTELLIC 50 - pirimifos metil AFALON - linuron AFALON DISPERZIJA - linuron AFALON SPECIAL - monolinuron+linuron AGIL 100 - propakvizafop ALIETTE FLASH - fosetil Al

ALIETTE WP - fosetil Al ANVIL 5 SC - heksakonazol ANTRACOL WP-70 - propineb ANTRACOL COMBI - cimoksanil+propineb APOLLO 50-SC - klofentezin ATAC EC - fosalon ATAC WP - fosalon AZTEC 140 - TRIAZAMAT BAKRENO VAPNO - bak. oksiklorid BAKRENI ANTRACOL WP 63 - bak. oksikL+propineb BAKRENI DITHANE - bak. oksikL+mankozeb BANCOL 50 WP - bensultap BARAKI PARAEINSKI BLOKOVI - difetialon BARAKI PELETE - difetialon BASAGRAN - bentazon BASAGRAN 600 - bentazon BASAMID GRANULAT - dazomet BASTA 15 - glufosinat amonij BATURAD WP - Bacillus thuringiensis kurstaki BAYFIDAN EC 250 - triadimenol BAYLETON SPECIAL \VP 5 - triadimefon BETA-BAYTHROID EC 025 - beta-ciflutrin BETAMIN T - kloridazon BIJELO ULJE - mineralno ulje BIOBIT \VP - Bacillus thuringiensis kurstaki BLADEX 50 SC - cijanazin BOKSER 200 SL - imidakloprid BORDOKAJUHA WP 20 - bakar-hidroksid-kalcij-sulfat-kompleks BORDOKA JUHA CAEEARO 20 \VP- bakarsulfat BORDOKA SUSPENZIJA WP 20 MANICA - bakarsulfat BRODILON MAMAK - bromadiolon BRODILON MIKI MAMAK - bromadiolon BRODILON PELETE - bromadiolon BRODILON BLOK - bromadiolon BLJTISAN S - metazaklor CAITTOX M2 - mankozeb CAPTAN SP 4 - kaptan CHAMPION \VP - bakr. hidroksid CHAMPION TEKUI - bakr. hidroksid CHAMP EORMULA 2 - bakr. hidroksid CHESS 25 WP - pimetrozin CHLORPHACINONE 025 - klorfacinon CHROMGOR 40 - dimetoat CHROMOEOS 25 - kvinalfos CHROMONEB S-70 - propineb

CtIROiVlORAT BLOKOVI - brodifakum CHROMORAT PELETE - brodifakum CHROMOREL-D - klorpirifos etil+cipermetrin CHROMOREL P-2 - klorpirifos etil+cipermetrin CHROMOREL - Z - klorpirifos+zetacipermetrin CHROMOSUL 80 - sumpor CHROMOTIRAM WP- tiram CHROMOVIT - pom. sredstvo CIDOKOR - glifosat CITOWETT - pom. sredstvo CLINIC - glifosat COMMAND 4 E - klomazon COMMAND 36 CS - klomazon CONEIDOR SL 200 - imidakloprid COSMIC - glifosat CUPRABLAU Z - bakar hidroksid-Ca klorid kompleks+cinksulfid CUPROLINE - bakr. hidroksid CUPROXAT - bakr. hidroksid CUPROCAEEARO 50 WP - bakr. oksiklorid DANCOR 70 WG - metribuzin DECIS 1,25 EC - deltametrin DECIS EC 2,5 - deltametrin DECIS ,25 WG - deltametrin DEVRINOL 45 E - napropamid DIREKT 10 SC - alfacipermetrin DUHANE M-45 ELO - mankozeb DITHANE xM-45 - mankozeb DITHANE M-70 - mankozeb DITHANE DG NEOTEC - mankozeb DOMINATOR - glifosat DOST 330 E - pendimetalin DURSBAN 48 E - klorpirifos DURSBAN G 7,5 - klorpirifos EKALUX 25 - kvinalfos EKALUX P - kvinalfos EQUATION PRO - cimoksalin+famoksadon ESCORT - mankozeb+pendimetalin ELICRITT - metalaksil ETHREL - efefon EVISECT-S - tiociklam EACIRON FORTE M - klorfacinon EACIRON ULJNI KONCENTRAT - klorfacinon EADO SC - fentin hidroksid EASTAC 10 SC - alfametrin EAZOR - maleinski hidroksid

FINISH E-48 - klorpirifosetil FINISH G-7,5 - klorpirifosetil FOCUS ULTR.\ - cikloksidim FURY 10 EC - zetacipermetrin FUSILADF SUPER - fluazifop butil FUSILADE FORTE - fluazifop butil GALBEN C - F - benalaksil+bakar. oksiklorici GALBEN M - benalaksil+mankozeb GALIGAN 240 EC - oksifluorfen GAUCHO FS-350 - imidakloprid GEOCID G-5 - karbofuran GESAGARD 500 - prometrin GESAGARD 50 WP - prometrin GLODACID - difetialon GLYPHOX - glifosat GOAL 2E - oksifluorfen GRASIDIM - setoksidim GYPSO GD - bakr. oksiklorid HERBOKOR - glifosat HERBOREL-D - klorpirifos etil+cipermetrin HOSTAQUICK - heptenofos KALINOSUL 80 - sumpor KALINOSUL 80 WG - sumpor KARATE 2,5 EC - lambda cihalotrin KARATE MAX - lambda cihalotrin KARATHANE EC - dinokap KARATHANE WP - dinokap KERB 50 W - propizamid KIDAN - iprodion KING - lambda cihalotrin KLERAT-PELETE - brodifakum KLERAT WAX BLOCKS-5 - brodifakum KLERAT WAX BLOCKS-20 - brodifakum KOCIDE DF - bakr. hidroksid KOFUMIN 7 - diklor\^os KOFUMIN 50 EC - diklorvos KONZUL - heksakonazol KOSAN - sumpor KUMULUS DP - sumpor KUPROPIN - bar. oksiklorid KVALJIVI SUMPOR - sumpor LANNATE 20 L - metomil LANOS - trifluralin LASER - spinosad

LENTAGRAN WP - piridat LEOPARD - kizalofop tefuril LIMAX -1 - metaldehid LINUREX 50 WP - linuron LINURON CHROMOS 50 WP - linuron LINURON CHROxMOS TEKUI - linuron LLIPO - iprodion MARSHAL 25 EC - karbosulfan MATCH 050 - lufenuron MAIADOR - metalaksil MELODY DUO - iprovalikarb MENTOR - glifosat MEOTHRIN 10 EL - fenpropatrin MERPAN - kaptan MESORANIL 50 - aziprotrin MESUROL - gran. -1 - metiokarb METAXYL MZ 72 - metalaksil METAXYL PLUS 48 - metalaksil+bakr. oksiklorid METHOMEX SL-20 - metomil METRIPHAR 70 WG . metribuzin MODRA GALICA - bakreni sulfat xMOSPILAN 20 SP - acetamprid NEORON 500 - brompropilat NEO-STOP - klorprofam NOMOLT - teflubenzuron NORDOX 75 WG - bakr. oksid NORDOX \VP SUPER 75 - bakr. oksid NOVODOR-EC - Bacillus thuringiensis tenebrionis NURELLE - D - klorpirifos etil+cipermetrin NUTVAN 50 EC - diklorvos NUVAN 7 - diklorvos OEUNACK 40 EC - piridafention OKVAIVA CAEEARO - pom. sredstvo PANTERA - kvizalofop tefuril PATORAN 50 WP - metobromuron PEREEKTHION - dimetoat PINORON - brompropilat PINOVIT - pom. sredstvo PINOVIT-N - pom. sredstvo PIREL-D - klorpirifos etil+cipermetrin PIRIEOS EC - klorpirifos etil PIRIMIEOS-METIL 50 SC - pirimifos metil PIRLMOR 25 WG - pirimikarb PIRLMOR 50 WG - pirimikarb PIRLMOR WP 50 - pirimikarb

PLANET 72 WP - metalaksil PLATEEN 41,5 WG - flufenacet+metribuzin PLAVI KAMEN - bakr. sulfat POLYRAM DE - metiram PRESTIGE ES 290 - imidakloprid+pencikuron PREVICUR 607 SL - propamokarb PROHELAN T-50 - prometrin PROPLANT - propamokarb PROiMETREX - prometrin PULSAR - imazamoks PUuOMOR -1 - metaldehid PYRADUR EL - kloridazon+metolakk)r PYRAMIN EL - kk)ridazon PYIUMIN WG - kloridazon PYRINEX 48 EC - klorpirifos etil QUADRIS - azoksistrobin RACER 25 EC - flukloridon RACUxMIN 57 - kumatetralil RADOTION E-50 - malation RADOTION P-5 - malation RADOVIT N - pom. sredstvo RAiME CAEEARO 32 WP - bakr. hidroksid-Ca klorid kompleks RATIMOR PELETE - bromadiolon RATOX MAMAK 5 - klorfacinon RAZZA - napropamid REGENT - fipronil REGLONE - dikvat REGLONE EORTE - dikvat RELDAN 40 EC - klorpirifos metil RELDAN SUPER - klorpirifos metil RIDOMIL MZ 72 WP - metalaksil+mankozeb RIDOMIL PLUS 48 - metalaksil+bakar. oksiklorid RIDOMIL GOLD MZ 68 - metalaksil+mankozeb RODEXION - bromadiolon ROETEM - deltametrin ROGOR 40 - dimetoat RONILAN WG - vinklozolin RONILAN EL - vinklozolin RONSTAR - oksadiazon ROUNDUP - glifosat ROYAL ELO - tiram RUBIGAN 12 SL - fenarimol SANDOEAN C - oksadiksil+bakr. oksiklorid SANDOEAN M-8 - oksadiksil+mankozeb SANDOVIT - pom. sredstvo SAX 600 - bentazon

SELECT - kletodim SELECT SUPER - kletodim SENCOR 70 WP - metribuzin SENCOR 70 WG - metribuzin SHAVIT 250 EC - triadimenol SHIRLAN 500 SC - fluazinon SKUD - deltametrin SONET 100 EC - heksaflumuron STAR 80 - mankozeb STOMP 330 E - pendimetalin STON - pendimetalin STORM PELETE - flokumafen STORM PARAEINSKI BLOKOVI - flokumafen SULEOLAC 80 WG - sumpor SULEOLAC 85 SC - sumpor SUMIALEA 5 EL - esfenvalerat SUMILEX - procimidon SUMPOR SC-80 - sumpor SUMPOR MIKRO 80 - sumpor SUMPOR 80 TIOSAM 80 MIKRO - sumpor SURADIOLON - bromadiolon SURPASS 6,7 E - vernolat SYSTHANE 12 E - miklobutanil TALSTAR 10 EC - bifentrin TARGA SUPER - kizalofop tefuril TAROT 75 DE - rimsulfuron TATTOO - propamokarb i mankozeb TELDOR SC 500 - fenheksamid TENDER - glifosat TERMINATOR ITNI MAMAC - bromadiolon THURICIDE HP - Bacillus thuringiensis kurstaki TOPIC WP - fosetil Al TOR 70 WP - metribuzin TREELAN EC - trifluralin TRIELUR - trifluralin TRIGARD 75 WP - ciromazin TUBERITE - N - klorprofam VERTON - oksifluorfen VITINIT - metalaksil+bakr. oksiklorid VOLATON EC 500 - foksim VOLATON G-5 - foksim ZAGOR - dimetoat ZLATICA OEUNACK P - piridafention ZOLONE LIQ. - fosalon ZOLONE PM - fosalon

XXII. INDEKSI
I. Hrvatski i znanstveni nazivi spomenutih vrsta povra
Pomonice - Solanaceae
krumpir - Solanum tuberosum L. rajica - Lycopersicon esculentum UiW. paprika - Capsicum annuum L. patlidan - Solanum melongena L. krastavci - Cucumis sativusL. lubenica - CitruUus lanatus (Thumb) Matsum et Nakai dinja - Cucumis melo L. tikve - Cucurhita ssp. kupus - Brassica oleracea var. capitata L. kelj - Brassica oleracea var sabauda L. kelj pupar - Brassica oleracea L. var. gemmiferae Zenk. cvjetaa - Brassica oleracea L. var botritis L. brokula - Brassica oleracea L. var italica Plenck. rotkva - Raphanus sativusL. var niger (Mili.) S. Kerner rotkvica - Raphanus sativus L. var sativus hren - Armoracia rusticanaVh. Garten, B. Mey et Scherb korabica - Brassica oleracea L. var. gongyloides postrna repa - Brassica rapa L. ssp. rapa ratika - Brassica oleracea L. var. acepbala lea - Lens culinaris Medicus slanutak - Cicer arietinum L.

titarke - Apiaceae

Tikvenjae - Cucurbitaceae

mrkva - Daucus carota L. perin - Petroselinum crispum Mili. celer - Apium graveolens L. pastrnjak - Pastinaca sativa L. komora - Foeniculum vulgare var. azoricum Mili. kopar - Anet hum graveolens var bortorum

Krstaice - Brassicaceae

Lukovi - Alliaceae

luk - Allium c epa L. enjak - Allium sativum L. poriluk - Allium ampeloprasum L. ssp. porrum

Glavoike - Asteraceae
salata - Lactuca sativa L. endivija - Cichorium endivia L. radi - Cichorium intybus var foliosum Hegi artioka - Cynara scolymusL. ioka - Helianthus tuberosus L. crni korijen - Scorzonera hispanica L. karda - Cynara cardunculusl..

Lobodnjae - Chenopodiaceae

pinat - Spinacia oleracea L. blitva - Beta vulgaris ssp. vulgaris L. cikla - Beta vulgaris var. conditiva Alef. matovilac - Valeria nella locusta L.

Lepirnjae - Fabaceae (Leguminosae)

grah - Pbaseolus vulgaris L. ssp. vulgaris graak - Pisum sativum L. ssp. sativum bob - Vida f aba L.

Valerianaceae

paroge - Asparagaceae
parga - Asparagus officinalis L.

Hrvatski i znanstveni nazivi tetoinja povra

(u zagradi je naveden broj stranice na kojoj su opisani)

tetnici povra
Hrvatski nazivi
Artiokin moljac (450) Artiokina sovica (450) Baridi (318) Bijeki muica (237) Bizamac (177) Blitvina pipa (349) Bobov iak (383) Celerova minirajua muha (433, 434) Crni barid(318) Crna bobova u (186, 377) Crni grakov savija (383) Cr\'eni (koprivin) pauk (243) Cvjetni titasti moljac (237) enjakova muha (408) Divlja (178) Dlakavi ruiar (322) Duhanov resiar (321) Duhanov trips (411) Duhanov titasti moljac (235) Glodavci (175) Grahov iak (380) Grahove muhe (379) Grakov trips (384) Grakov iak (381) Grakova muica (384) Grakova cistolika nematoda (385) Grakovi savijai (383) Grice (159, 449) Grinje na gljivama (462) Hrak (176) Hrdasta grinja rajice (248) Hrutevi (159) Kalifornijski trips (232) Klisnjaci (159) Komar (159) Koprivina grinja (386) Koprivin obini cr\^eni pauk (243) Korijenove muhe (352, 379) Korijenove nematode (352) Korijenova u salate (348) Krtica (178) Krumpirov moljac (197) Krumpirove cistolike nematode (198) Krumpirova zlatica (190) Kuni mievi (178) Kukuruzna pipa (349) Kukuruzni moljac (248, 386) Kuminov moljac (433, 434) Kuni divlji (178) Kupusari (315) Kupusna lisna u (311) Kupusna muha (307) Kupusna cistolika nematoda (319) Kupusna muica srikarica (309) Kupusna pipa ikarica (317) Kupusna sovica (313) Kupusne stjenice Ciganke (309) Kupusni buhai (306) Kupusni moljac (312) Kupusni titasti moljac (321) Lastin rep (434) Lana mrkvina muha (433) Lein iak (383)

Lisne sovice (313, 348, 352) Lisne ui krumpira (184) Lisne ui krstaica (310) Lisne ui lisnatog povra (347) Lisne ui mahunarki (377) Lukov moljac (410) Lukova minirajua muha (409) Lukova muha (406) Lukova grinja (413) Lukove zlatice (413) Mala repiina proljetna pipa (318) Metlica (168) Miceliofagne nematode (461) Miner (322) Miner poriluka (410) Minirajua muha (449, 455) Mrkvina lisna buha (431) Mrkvina lisna u (430) Mrkvina muha (428) Mrkvina cistolika nematoda (431) Muhe (lisni) mineri (241, 321, 348) Muica komuarica (319) Nematode korijenovih kvrica (172, 348) Nematode smee pjegavosti korijena (171) Pipe mahunarke (378) Pjegavi grakov savija (383) Poljske voluharice (175) Povrtna sovica (313) Proljetna sovica (l65,l66) Prugasti poljski mi (176) Ptice (178) Puevi (174, 348, 352, 386) Repiin moljac (322) Repiin sjajnik (322) Repiina osa listarica (321) Repiina pipa komuarica (319) Repiine proljetne pipe (320) Repiin crvenoglavi buha (307)

Repin buha (349) Repin moljac (352) Repina muha (350) Repina nematoda (351, 352 ) Rovac (159, 449) Ruiari (322) Salatin moljac (348) Saprofagne nematode (461) Siva pipa (349) Sojin moljac (386) Sovica gama (313, 450) Sovica ipsilon (165,166) Sovice pozemljue (l65, 322, 348, 352, 449) Stabljikina nematoda (l69, 386) Strikov arenjak (450) ampinjonske grinje (462) ampinjonske muhe (459) pargin korjena (454) pargina muha (454) ampinjonske muice (249, 459) pargine zlatice (453) takori (178) tetnici u du (159, 322, 348, 352, 386) Usjevna sovica (165) Velika kupusna muha (309) Vepar(178) Vodena voluharica (176) Voluharice (175) Vrboto (450) Zec divlji (178) Zelena breskvina u (186), (246) Zelena grakova lisna u (378) Zeleni barid (318) injaci (159, 449) uta kukuruzna sovica (167, 322, 348) utogdi mi (176)

tetnici p o v r a
(Znanstveni nazivi)
Acanthoscelides obtectus (380) Acrolepia assectella (410) Acrolepiopsis assectella (410) Acvrtosiphon pisum (185, 378) Agriotes lineatus (159) Agriotes sp. (159) Agriotes sputator (159) Agriotes ustulatus (159) Agromyza andalusiaca (449) Agromyza apfebecki (449) Agrotis ypsilon (l65, l66) Agrotis segetum (l65) Aleyrodes proletella (321) Aphelenchoides composticola (461) Aphelenchoides saprofilus (461) Aphis craccivora (310, 450) Aphis fabae (185, 310, 347, 377, 450) Aphis frangulae (185) Aphis gossypii (186, 347, 450) Aphis nasturtii (185) Aphis pomi (185) Apion dainryi (449) Apodemus agrarius (176) Apodemus flavicollis (176) Arctia caja (348) Arion (174) Ar\icola terrestris (176) Athalia rosae (321) Aulacorthum circumflexus (185) Aulacorthum solani (185, 310, 347) Autographa gamma (313, 450) Baris chlorizans (318) Baris laticollis (318) Bemisia tabaci (235) Brachycaudus cardui (450) Brachycaudus helichrysi (185) Bradysiacaprica (249) Brevicor>'^ne brassicae (310), (311) Bruchus pisorum (381) Bruchus leutis (383) Bruchus rufimanus (383) Calocoris (433) Caloglyphus mycophagus (462) Capitophorus hippophaes (185) Cassida deflorata (449) Cavariella aegopodii (185, 430) Cavariella pastinacae (185) Cecidomydae (459) Ceutorrhynchus (obstrictus) assimilis (319) Ceutorrhynchus pallidactylus (318) Ceutorrhynchus pleurostigma (317) Ceutorrhychus quadridens (318) Chaetocnema tibialis (349) Chortophila antiqua (406) Chortophila brassicae (307) Chortophila floralis (309) Chramatomyia /Phytomyza/ horticola (241) Contarinia nasturtii (309) Contarinia pisi (384) Cossus cossus (450) Cricetus cricetus (176) Crioceris asparagi (453) Crioceris duodecimpunctata (453) Dasyneura brassicae (319)

Delia brassicae (307) Delia /Chortophila, Phorbia, Hylemyia/ antiqua (406) Delia floralis (309) Delia /Phorbia/ florilega (379) Delia /Phorbia/ platura (379) Delia radicum (307) Depressaria clepressella (433, 434) Depressaria erinaceella (450) Depresaria nervosa (434) Deroceras (174) Ditylenchus clipsaci (169) Ditylenchus myceliophagus (461) Drosophila flava (322) Elateridae (159) Etiella zinckenella (386) Eucosma /Semasia/ conterminana (348) Euleia heraclei (433, 434) Euridema oleraceum (309) Euryxlema ventrale (309) Euxoa temera (165, 166) Evergestis extimalis (322) Erankliniella occidentalis (232) Gastropoda (174) Globodera pallida (198) Globodera rostochiensis (198) Giylotalpa grylotalpa (159) Helicella (174) Helicoverpa armigera (l67) Heliothis obsoleta (l67) Helix (174) Heliothrips haemorrhoidalis (233) Helomyza lurida (408) Heterodera carotae (431) Heterodera cruciferae (319) Heterodera gottingiana (385) Heterodera schachtii (351) Heteropeza pygmaea (459) Hydroecia xantenes (450) Hylemyia antiqua (406) Hylemyia floralis (309) Hyperomyzus lactucae (347) Kakothrips robustus (384) Kiefferia pimpinellae (433)

Larinus cynarae (449) Lasioptera carophila (433, 434) Laspeyresia dorsana (383) Laspeyresia nigricana (383) Leptinotarsa decemlineata (190) Lepus europaeus (178) Lilioceris merdigera (413) Limax (174) Linnopodes antennaepes (462) Liriomyza biyoniae (241) Liriomyza cepae (409) Liriomyza huidobrensis (241, 348) Liriomyza trifolii (241) Lixus anguinus (322) Lixus junci (349) Lixus myagri (322) Lyoriella auripila (249) Lycoriella /Sciara, Bradysia/ auripila (459) Lycoriella mali (249, 459) Lycoriella solani (459) Lygus (433) Loxostega sticticalis (l68) Macrosiphum euphorbiae (185, 310, 347) Magaselia agarici (459) Magaselia halterata (249, 459) Megaselia nigra (349, 459) Megoura viciae (310) Meligethes aeneus (322) Meloidogyne arenaria (172) Meloidogyne artiellia (172) Meloidogyne chitwoodi (172) Meloidogyne fallax (172) Meloidogyne hapla (172) Meloidogyne incognita (172) Meloidogyne javanica (172) Meloidogyne spp. (172) Melolontha melolontha (159) Mamastra brassicae (313) Mamastra oleracea (313) Metopolophium dirhodum (185), (310) Microtus arvalis (175) Milax (174) Mycophilla barnesi (459) Mycophilla speyeri (459) Myzus ascalonicus (185), (310) Myzus ornatus (185, 347)

Myzus persicae (184, 185, 246, 310, 347) Napomyza gymnostoma (410) Nasonoria ribisnigri (347) Ondatra zibethica (177) Oryctogalus cuniculus (178) Ostrinia /Pyrausta/ nubilalis (248) Oxythirea funesta (322) Papilio machaon (433, 434) Parahypopta /Hypopta/ caestrum (454) Paraphlencchus myceliophthorus (461) Pegomya betae (350) Pegomya hyoscyami spinaciae (350) Pemphigus bursarius (348) Pemphigus spp. (310, 347) Phlyctaenodes sticticalis (168) Phyllotreta atra (306) Phyllotreta cruciferae (306) Phyllotreta diademata (306) Phyllotreta nemorum (306) Phyllotreta nigripes (306) Phyllotreta undulata (306) Phytomyza atricornis (433, 434) Phytomyza lateralis (463) Phytomyza pastinacae (434) Phytomyza rupifes (321) Phorbia floralis (309) Phoridae (459) Phorodon humuli (185) Phthorimaea operculella (197) Pieris brassicae (315) Pieris rapae (315) Pitymys sp. (176) Platyparaea poeciloptera (454) Plutella xylostella (312) Pratylenchus brachyurus (171)

Pratylenchus coffeae (171) Pratylenchus penetrans (171) Pratylenchus spp. (171) Pratylenchus thornei (171) Pratylenchus vulnus (171) Pratylenchus zeae (171) Psila rosae (428, 433, 434) Psylliodes chr>\socephala (307) Pygmephorus sp. (462) Pyrameis cardui (450) Rhabditis sp. (461) Rhizoglyphus echinopus (413) Rhopalosiphoninus latysiphon (433) Rhopalosiphum insertum (185) Rhopalosiphum padi (185) Sciariclae (249, 459) Semasia conterminana (348) Sitona spp. (378) Spheroderma testaceum (449) Suilia lurida (408) Sus scrofa (178) Talpa eurapea (178) Tanymecus dilaticollis (349) Tanymecus palliates (349) Tarsonemus myceliophagus (462) Tetranychus urticae (243) Thrips tabaci (233, 411) Thrips fuscipennis (233) Tipula sp. (159) Trialeurodes vaporariorum (237) Trioza apical is ( 431) Trioza viridula (431) Tropinota hirta (322) Tyroglyphus linteri (462) Vasates lycopersci (248)

B
Bolesti p o v r a
Hrvatski nazivi
Antraknoza krastavca (288) Antraknoza pinata (363) Bakterijska krastavost plodova paprike i patlidana (278) Baktrijska pjegavost kupusnjaa (335) Bakterijska pjegavost lista paprika (279) Bakterijska pjegavost lista peurke (467) Bakterijska pjegavost rajice (266) Bakterijska prstenasta pjegavost graha (390) Bakterijska rubna tmle salate (359) Bakterijska trule listova i stabljike salate Bakterijska trule unutranjih listova salate (360) Bakterijske bolesti krumpira (214) Bakterijsko venue rajice (267) Barunasta plijesan lista rajice (263) Bijela gipsasta bolest peurke (467) Bijela noga krumpira (207) Bijela Hrda hrena (337) Bijela Hrda kupusnjaa (329) Bijela trule lukoviastog povra (416) Bijela trule graha (389) Bijela trule graka (394) Bijela trule krastavca (283) Bijela trule lisnatog povra (353) Bijela trule paprika (274) Bijela trule rajice (253) Cerkospora cikle (366) Crna noga krumpira (215) Crna pjegavost korijena (439) Crna pjegavost lista krastavaca (284) Crna pjegavost ljuske lukovice (418) Crna trule mrkve (439) Crna trule provodnih snopova kupusnjaa (334) Crtiavost lia krumpira (217) Crvena trule (440) Crv^ena trule parge (4 aava pjegavost rajice (263) Enacijski mozaik graka (395) Fitoplazma rajice (268) Fuzarijsko venue kupusa (326) Fuzarijsko venue paprika (275) Gangrena gomolja krumpira (213) Gangrena korijena vrata paprika (273) Hrda Hrda Hrda Hrda Hrda Hrda Hrda Hrda Hrda blitve (366) boba (396) endivije i radia (359) graha (386) graka (394) luka (417) poriluka (417) salate (359) parge (455)

(360)

Koncentrina pjegavost kupusnjaa (331) Koncentrina pjegavost lia cn^enog luka i poriluka (417) Koncentrina pjegavost lista krumpira (205) Koncentrina pjegavost lista salate (356) Koncentrina pjegavost paprike i patlidana (276) Koncentrina pjegavost rajice (261) Krasta vost korijena celera (441) Krastavost korijena cikle (368) Krastavost obina krumpira (214) Krastavost plodova krastavca (289) Krastavost plodova rajice (267) Krastavost prana krumpira (211) Krumpirova plijesan (201) Krumpirov rak (211) Kupusna kila (325) Masna pjegavost graha (390) Meka trule peurke (464)

Mozaik lista krumpira (217) Mumifikacija glave kupusa (333) Mumifikacija plodita peurke (467) Nekrotina (prstenasta) pjegavost lista pinata (364) Nekroza korjenovog vrata (389) Obini mozaik graha (390) Obini mozaik graka (395) Pale graka (392) Pale lia mrkve (435) Pauinasta plijesan peurke (465) Pjegavost lista blitve (366) Pjegavost lista salate (359) Pjegavost lista pinata (364) Pjegavost lista blitve (366) Plamenjaa luka (413) Plamenjaa rajice (259) Pepelnica blitve (367) Pepelnica artioke (450) Pepelnica graka (394) Pepelnica krastavca (287) Pepelnica kupusnjaa (333) Pepelnica matovilca (369) Pepelnica mrkve (439) Pepelnica patlidana (277) Pepelnica rajice (264) Pepelnica salate (328) Peronospora graka (391) Peronospore luka (413) Pjegavost gomolja krumpira (212) Pjegavost lista perina (438) Pjegavost lista rajice (262) Plamenjaa artioke (450) Plamenjaa blitve (365) Plamenjaa graka (391) Plamenjaa kupusnjaa (328) Plamenjaa krastavca (285) Plamenjaa luka (413) Plamenjaa matovilca (368) Plamenjaa patlidana (276) Plamenjaa paprika (276) Plamenjaa rajice (259) Plamenjaa salate (355) Plamenjaa pinata (362)

Plamenjaa titarki (441) Plijesan rajice (259) Plutavost korijena patlidana (276) Plutavost korijena rajice (255) Polijeganje ponika (lisnatog povra) (352) Polijeganje rasada kupusnjaa (323) Prstenasta pjegavost blitve (367) Prstenasta pjegavost kupusnjaa (331) Prstenasta trule gomolja krumpira (215) Rak krumpira (211) Rak pastrnjaka (438) Rak stabljike rajice (254) Siva pjegavost lista blitve (367) Siva pjegavost lista celera (437) Siva pjegavost lista paprika (276) Siva pjegavost lista pinata (364) Siva plijesan patlidana (277) Siva plijesan luka (415) Siva plijesan rajice (265) Siva plijesan salate (357) Smea pjegavost graha (387) Smea pjegavost plodova paprika (277) Smea pjegavost mrkve (436) Smea pjegavost salate (356) Smea plijesan boba (396) Smea trule krumpira (216) Smea trule rajice (254) Snijet luka (418) Srebrolikost kore krumpira (210) Stisnue korijenovog vrata paprika (275) Stolbur (217), (279) Suha trule kupusa (330) Suha trule peurke (464) Suha trule plodova paprika (278) Tartufska bolest (466) Trule gomolja krumpira (208) Trule korijena krastavaca (283) Trule korijena rajice (256) Trule stabljike krastavaca (284) Trule glavice artioke (451) Trule korijenova vrata artioke (451) Trule plodova patlidana (278) Uglata pjegavost lista graha (388)

Uglata pjegavost lista krastavca (290) Uvijenost lista krumpira (218) Venue artioke (451) Venue boba (397) Venue graka (395) Venue krastavca (281) Venue kupusnjaa (fitoftora) (327) Venue krumpira (209) Venue salate (354) Venue pinata (362) Viroidi vretenastosti gomolja krumpira (218) Viroidi vretenastosti gomolja krumpira na rajici (273) Virus crne prstenaste pjegavosti kupusa (336) Virus enacije grake (395) Virus mozaika celera (441) Virus mozaika karfiola (336) Virus mozaika krastavca na krastavcu (290) Vims mozaika krastavca na paprici (280) Virus mozaika krastavca na rajici (270) Virus mozaika krastavca na salati (361)

Virus mozaika krastavca na pinatu (365) Virus mozaika lucerne na paprici (280) Virus mozaika rajice (269) Virus mozaika rajice na paprici (280) Virus mozaika repe na pinatu (365) Virus mozaika rotkve (337) Virus mozaika salate (360) Virus pjegavosti i venua rajice (273) Virus rane nekroze graka (395) Virus uvelosti boba (397) Virus obinog mozaika graha (390) Virus obinog mozaika graka (395) Virus zadebljanja ila salate (361) Virus utice repe na pinatu (365) Virus utog mozaika postrne repe (336) Virus utog mozaika graha (391) Vodenasta gnjiloa kupusnjaa (335) Zelena plijesan peurke (466) Zeleno venue paprika (275) injaci (432) uenje lia titarki (440) uto venue paprike (Stolbur) (279)

B
Bolesti povra
Znanstveni nazivi
Actinomyces scabies (214) Albugo Candida (329, 337) Alfalfa mosaic virus (280) Alternaria brassicae (331) Alternaria brassicicola (332) Alternaria cichorii (356) Alternaria dauci (435) Alternaria porri (417) Alternaria radicina (439) Alternaria raphani (332) Alternaria solani (205), (261) Alternaria spp. (276, 331) Ascochyta hortorum (451) Ascochyta pisi (392) Ascochyta pinodes (393) Aspergillus (466) Bean common mosaic virus (390) Bean yellow mosaic vims (391) Beet mosaic virus (365) Beet yellow virus (365) Big vein virus (361) Botr>tis aclada = B. allii (415) Botrytis byssoidae (416) Botiytis cinerea (265, 277, 357, 415) Botr>l:is fabae (396) Botrytis squamosa (415) Botrytis spp. (415) Bremia lactucae (355, 450) Broad bean wilt favavirus (397) Cauliflower mosaic virus (270, 336) Cercospora armoraciae (337) Cercospora beticola (364, 366) Chalara elegans (252) Cladosporium (466) Cladosporium cucumerinum (289) Cladosporium fulvum (263) Cladosporium variabile (364) Clavibacter michiganensis (215) Clavibacter michiganensis subsp. michiganensis (267) Celer)' mosaic virus (441) Cercospora unamunoi (276) Colletotrichum altramentarium (209) Colletotrichum coccodes (209) Colletotrichum dematium f. sp. circinaus (418) Colletotrichum dematium f. sp. spinaciae (363) Colletotrichum lindemuhianum (387) Colletotrichum nigrum (277) Colletotrichum orbiculare (288) Cucumber mosaic virus (280, 290, 361, 365) Dactylium dendroides (465) Diehliomyces microspoais (466) Didymella lycopersici (254) Didymella biyoniae (284) Erwinia carotovora (451) Ewinia carotovora v. atroseptica (215) Ewinia carotovora v. carotovora (215, 335) Ewinia carotovora v. chiysantemi (215) Eiysiphe betae (367) Eiysiphe heraclei (439) Eiysiphe cichoricearum (287) Eiysiphe cichoriacearum f. sp. cichorii (358) Erysiphe caiciferarum (333) Er^^siphe orontii (369) Erysiphe pisi (394) Eulvia fulva (263) Eusarium asparagi (456) Eusarium moniliforme (456) Eusarium oxysporum (209, 281, 456) Eusarium oxysporum f. sp. melonis (281)

Fusarium oxysporum - conglutinans (325) Fusarium oxysporum f. sp. lycoperisici

(258)
Fusarium oxysporum f. sp. capsici (275) Fusarium oxysporum f. sp. cumerinum

(282)
Fusarium oxysporum f. sp. niveum (282) Fusarium oxysporum f. sp. spinaceae

(362)
Fusarium Fusarium Fusarium Fusarium Fusarium Fusarium Fusarium roseum (456) solani (451) solani var. coeruleum (209) solani f. sp. emartii (209) solani f. sp. psi (395) spp. (208, 397, 418) trichothecioides (209)

Helicobasidium brebissonii (440, 456?) Helminthosporium solani (210) Helminthosporium variabile (364) Heterodera carotae (431) Heterosporium variabile (364) Itersonilia pastinacae (438) Lettuce mosaic virus (360) Leveillula taurica (264, 277) Leveillula taurica f. sp. cynarae (450) Marsonina panattoniana (356) Michrodochium panattonianum syn. Marsonina panattoniana (356) Mycogone perniciosa (464) Mycosphaerella brassicicola (331) Mycosphaerella pinocles (393) Olipidium brassicae (324) Oospora pustu la ns (212) Pea common mosaic virus (395) Pea eady brownning virus (395) Pea enation mosaic virus (395) Penicillium (466) Peronospora destructor syn. P. schleideni (413) Peronospora effusa (362) Peronospora farinosa f. betae syn. P. schachtii (365)

Peronospora farinosa f. sp. spinaciae (362) Peronospora parasitica (328) Peronospora spinaciae (362) Peronospora tabacina (276) Peronospora valerianellae (368) Peronospora viciae f. sp. Pisi syn. P. pisi (391) Phaeoisanopsis griseola syn. Isariopsis griseola (388) Phoma aplicola (441) Phoma betae (367) Phoma exigua var. exigua (213) Phoma exigua var. foveata (213) Phoma lingam (330) Phoma medicaginis var. pinodella syn. Ascochyta pinodella (393) Phoma valerianellae (368) Phomopsis sclerotiodes (283) Phomopsis vexans (278) Phytophthora capsici (256, 273, 278) Phytophthora citricola (256) Phytophthora ciyptogea (256) Phytophthora infestans (201, 259) Phytophthora megasperma (327) Phytophthora (parasitica) nicotianae (256) Phytoplasma solani (217, 268, 279) Phytophthora nicotianae var. parasitica (260) Plasmodiophora brassicae (325) Plasmopora umbelliferarum (441) Polyscytalum pustulans (212) Potato leaf roll virus (218) Potato spindle tuber viroid (218, 273) Potato virus A (218) Potato virus Y (X) (217) Pseudomonas cichorii (360) Pseudomonas syringae (279) Pseudomonas syringae pv. lachiymans (286, 290) Pseudomonas syringae pv. Maculicola (335) Pseudomonas marginalis pv. Marginalis (359) Pseudomonas syringae pv. Phaseolicola (390)

Pseudomonas syringae pv. tomato (266) Pseudomonas solancearum (216) Pseudomonas sp. (467) Pseudomonas tolaasii (467) Pseudoperonospora cubensis (285) Puccinia alii (417) Puccinia asparagi (455) Pucx1nia hieracii f. sp. Cichorii (359) Puccinia opizii (359) Pyrenocheta lycopersici (255, 276) Pythium debarianum (368) Pythium spp. (252, 324, 353) Pythium ultimum (368) Radish mosaic virus (337) Ralstonia solanacearum (216) Ramularia beticola (367) Ramularia spinaciae (364) Rhizoctonia solani (207, 252, 275, 324, 352, 389, 451) Sclerotinia minor (368) Sclerotinia sclerotiorum (253, 274, 283, 333, 389, 394) Sclerotinia spp. (353, 451) Sclerotium cepivorum (416) Sclerotium rolfsii (254) Scopulariopsis fimicola (467) Septoria apii (437) Septoria apiicola syn. S. apii (437) Septoria apiicola graveolentis (437) Septoria ducina (436) Septoria lactucae (359) Septoria lycopersici (262) Septoria petroselini (438) Sphaerotheca fuliginea (287) Spongospora subterranean (211)

Synchytrium endobioticum (211) Streptomyces candidus (214) Streptomyces globisporum (214) Streptomyces scabies (214) Streptomyces spp. (368) Streptomyces violaceus (214) Thanatephorus cucumeris (207, 352, 440) Tricohoderma (466) Urocystis cepulae (418) Uromyces appendiculatus (386) Uromyces bete (366) Uromyces pisi (394) Uromyces viciae - fabae (396) Verticillium albo - atrum (257, 275, 283) Verticillium dahliae (257, 275, 283) Xanthomonas campestris pv. Campestris (334) Xanthomonas campestris pv. vesicatoria (267, 278) Xanthomonas campestris pv. Vitians (360) Tomato mosaic virus (269, 280) Tomato spotted wilt virus (273) Turnip mosaic virus (336) Turnip yellow mosaic virus (336) Virus A (218) Virus X (217) Virus Y (217) Veticillium albo - atrum (210) Veticillium dahliae (210, 451) Veticillium fungicola syn. V. malthausei (464) Veticillium sp. (337)

Popis hrvatskih i znanstvenih naziva najvanijih korova u povru

crvena mrtva kopriva - Lamium pwpureum L. estoslavica - Veronica spp. divlja ljubica - Viola awensis iMurr. divlja mrkva - Daiicus carota L. divlja repica - Raphanus raphanistrum L. divlja zob - Avena fatiia L. divlji sirak - Sorghum halepense (L.) Pers. dvornici - Polygonum spp. europski mranjak - Abutikm theophrasti iMed. gavez - Symphitum officinale goruica - Sinapis awensis L. grbak obini - Rorippa sylvestris {1..) Bess, grbica sivkasta - Cardaria draba (L.) Desv. jarmen - Anthemis awensisL. jednogodinja vlasnjaa - Poa annua L. kamilica - Matricaria chamomillaL. konica - Galinsoga parviflora Cav. koniak - Rumex obtusifolius L. kostri - Senecio vulgaris L. kotan - Echinochloa crus -gallUL.) P. B. ladole - Convolvulus sepium limundik - Ambrosia ajiemisiifoliaL. loboda - Chenopodium album L. Ijuljevi - Lolium spp. manjak - Tblaspi awense L. metvica - Mentha spp. mijakinja, revec - Stellaria media (L.) Will.

mjehurasta sljezolika - Hibiscus trionum L. mnogosjemena loboda - Chenopodium polyspermum L. muhar sinji - Setaria glauca (L.) P. B. muhar zeleni - Setaria viridis (L.) P B. obina vlasnjaa - Poa trivialis obini iak - Xanthium strumarium L. obini oranj - Sisymbrium officinale (L.) Scop. os jak - Cirsium awense {L.) scop. pastirska torbica - Capsella bursa pastoris (L.) Med. pepeljuga - Atriplex patula L. pirika - Agropyron repensil.) P B. pomonica - Solanum nigrum L. preslica - Equisetum aivensisL. proso - Panicum spp. rasperjani oranj - Descurainia sophia (L.) Prantl slak - Convolvulus arvensis L. svinjak - Sonchus awensisL. svraica - Digitaria sanguinalis (L.) Scop. tavelj - Rumex crispus L. tir - Amaranthus retroflexus L. upljica -Myagrum perfoliatum L. troskot - Cynodon dactylon (L.) Pers. tut - Ponulaca oleracea L. uronjak - Arabidopsis thaliana (L.) Heynh. abljak Ranunculus repensL.

XXIII. LITERATURA

ACTA (1990): Guide pratique de defense des cultures. ACTA, Paris Baric K. (2001). Suzbijanje korova u krumpiru prije i nakon sadnje. Gospodarski list, 5:53 Blackman, R.L., Eastop, F. F. (2000): Aphids on the Wodd,s Crops. Wiley, Chichester, New York Calzolori A., PontiL, LaffiF., (1992): Malattie batteriche delle piante; Ed. Informatore Agrario ContiM., Gallitelli D. (1996) : I principali vims della piante ortive; Calderini Bologna Copping, L. G. (1998): The BioPesticide Manual. BCPC, Farnham Davis R. M. (1997): Compendium of Lettuce Diseases; APS Press, St. Paul, Minnesota DavisM. R. (2002): Compendium of Umbelliferous Crop Diseases; APS Press, St. Paul, Minnesota Decker, H. (1981): Plant Nematolodes and their Control,Washington Fragmenta phytomeciica et herhologica, Zagreb, Hrvatsko agronomsko drutvo, svi brojevi Furlan, L. et al (1999): Elateridi e altri insetti terricoli. Edagncole Bologna Haskell, F.T., McFwan, P. (1998): Ecotoxicology. Kluwer Publ. Dordrecht, Boston, London Hoivse, P., Stevens, I., Jones, O. (1998): Insect Pheromones and their Use in Pest Management. Chapman & Hall, London Gebel D. (2003). U'nkrautbek^uiiphung im Ackerbau und Griinland. Im 2003 Taschenbuch des Flanzenarztes. Munster. Glasilo biljne zatite, godita od 2001 dalje, Hrvatsko drutvo biljne zatite, Zagreb llagedorn J. DonaId {19S9): Compendium of Pea Diseases; APS Press, St. Paul, Minnesota Hall R. (1994): Compendium of Bean Diseases; APS Press, St. Paul, Minnesota Igrc Bari,J. (1998): Sredstva za zatitu bilja. Kem. sredstva u poljoprivredi, pravilna i sigurna uporaba, broj 1/6. Min. polj. i um., Zagreb Igrc Bari, ]., Maceljski, M. (2001): Ekoloki prihvatljiva zatita bilja od tetnika. Zrinski, akovec Jaivis R. (1993): Managing diseases in greenhouse crops; APS Press, St. Paul, Minnesota Jones J. (1993): Compendium of Tomato Diseases; APS Press, St. Paul, Minnesota KipatiJ. i sur (1969). Korovi i herbicidi. Zagreb. KipatiJ. (1967). Herbicidi i njihova primjena u poljoprivredi. Zagreb. Kolektiv autora: (1983): Prirunik izvjetajne i prognozne slube zatite poljoprivrednih kultura. Savez drutava za zatitu bilja Jugoslavije. KovaeviJ. (1976). Korovi u poljoprivredi. Zagreb. Kovaevi, . (1952., I960): Primijenjena entomologija, I. i IL knjiga, Polj. nakladni zavod, Zagreb Lei R., Pavlek P., Cvjetkovi B. (1993): Proizvodnja povrtnog sjemena; Udbenici Agronomskog fakulteta, Zagreb Lei, R. i sur (2002): Povrarstvo, Zrinski, akovec Maceljski, M. (1967): Fitofarmacija, opi dio. Sveuilite u Zagrebu. Maceljski, M., Igrc,J. (1991): Entomologija, tetne i korisne ivotinje u ratarskim usjevima. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet poljoprivrednih znanosti

Maceljski, M. (1992): Metode i aparati za primjenu pesticicia. Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb Maceljski, M. i sur. (1997): Zatita povra od tetoinja. Znanje, Zagreb Maceljski, M. (2002): Poljoprivredna entomologija, II. izdanje, Zrinski, akovec Maceljski, M., Cvjetkovi, B., Igre Bari, Ostoji, Z. (2002): Prirunik iz zatite bilja (za zaposlenike u poljoprivrednim ljekarnama). II. izd. Zavod za zatitu bilja i Hrv^atsko dmtvo biljne zatite, Zagreb Maas G. et al. (1990). Official and not registred herbicide recommendations for vegetable crops, herbs and medical plants. Intern. Society for Horticukural Science and EWRC. 3rd issue. Braunschv^ieg. Maurin G. (1993). Possibilites de remplacement diune culture accidentEe. ACTA, Paris. National Reserch Council {19%)'. Ecologically Based Pest Management. National Acad. Press. Washington OerkeE. C., Debne, H. W., Schonheck, ., Weber, A. (1994): Crop Production and Crop Protection. Elsevier. Ostoji Z., Bari K. (2001). Korovi kao initelji proizvodnje krumpira. Glasilo biljne zatite, 2: 102-106 Ostoji, Z., Bari, K. (2002): Suzbijanje korova u povru. Gospodarski list, 7: 45-51 Ostoji, Z., Ban, K. (2002): Openito o korovnoj flori i suzbijanju korova u povru. Glasilo biljne zatite, 6: 317-323 Ostoji Z., Bari K. (2003). Kemijske mjere borbe protiv korova u plodovitom povru. Glasilo biljne zatite, 1: 11-18 Otrec, Lj. (1998): Zoologija, tetne i korisne ivotinje u poljoprivredi. Zrinski, akovec PelletierJ. et al. (1994). MEmento dEsherbage des legurames. CTIEL, Paris. Persley,]., G. (1999): Biotechnology and Integrated Pest Management. CAB International. Pimentel, D. (1997): Technique for Reducing Pesticide Use. Wiley, New York Ponti I., LaffiF. (1990): Malattie crittogamiche delle piante ortive; Ed. Informatore Agrario PolliniA. (2003): La difesa delle piante da orta; Edagricole, Bologna PolliniA. (2003): Manuale di Entomologia applicata. Edagricole, Bologna RecbciglJ., E., Recbcigl, N. A. (2000): Insect Pest Management. Lewis Publ. London Rousb R. T., Denbohn, I., Pickett J. A., Devonshire, A. L. (1998): Insecticide resistance: from mechanisms to management. Ph. trans. Royal Soc., London Riii S. (2002). Suzbijanje korova herbicidima u povrtlarstvu. Novi Sad. ScbwaiizF. H. (1995): Compendium of Onion and Garlic Diseases; APS Press, St. Paul, Minnesota Speigbt, R.M., Hunter, D.M., Watt, D.A. (1999): Ecology of Insects, Blackwell Sciences, Oxford Tomlin D.S. Editor The Pesticide Manual X Edition. Brit. Crop Prot. Counc & Roy. Soc. Chem. London Vrabl, S. (1999): Posebna entomologija. Univerza v Mariboru Webster, J. M. (1972): Economic Nematology, London Wbitebead, A. G. (2002): Plant Nematode Control, London Zitter T. A. (1998): Compendium of Cucurbit Diseases; APS Press, St. Paul, Minnesota

Autori
Akademik Milan Maceljski, profesor emeritus, Agronomski fakultet, Zagreb: Predgovor, tetoinje koji ugroavaju povre (tetnici), Mjere zatite povra (osim solarizacije tla i kemijske sterilizacije tla), Sredstva za zatitu bilja. Pregled sredstava za zatitu povra (uvod, zoocidi), Priprema i primjena sredstava za zatitu bilja, Sustavi zatite povra, tetnici razliitih vrsta povra (osim nematoda). Krumpir (uvod, klju tetnici, krumpirov moljac), Plodovito povre (klju tetnici, kukuruzni moljac i ostali tetnici). Krstaice (klju tetnici i tetnici osim lisnih ui i nematode), Lisnato povre (klju tetnici i tetnici osim lisnih ui i nematode), Lepirnjae, Lukoviasto i Korjenasto povre (kljuevi tetnici). Viegodinje povre (tetnici), Rjenik upotrijebljenih strunih izraza. Znaenje oznaka upozorenja i obavijesti. Popis djelatnih tvari i pripravaka sredstava za zatitu bilja. Indeks 2. Dr. sc. Bogdan Cvjetkovi, red. sveu. prof., Agronomski fakultet, Zagreb: tetoinje koji ugroavaju povre (uzronici bolesti). Pregled sredstava za zatitu bilja (fungicidi), Krumpir, Plodovito povre. Krstaice, Lisnato povre, Lepirnjae, Lukoviasto povre, Korjenasto povre (u svim tim poglavljima klju bolesti i bolesti). Viegodinje povre (bolesti). Uzgajane gljive (bolesti). Dr. sc. Zvonimir Ostoji, red. sveu. prof., Agronomski fakultet, Zagreb: tetoinje koji ugroavaju povre (korovi), Pregled sredstava za zatitu bilja (herbicidi), Krumpir, Plodovito povre. Krstaice, Lisnato povre (u svim tim poglavljima suzbijanje korova), Najvaniji korovi u povru, Rjenik upotrijebljenih strunih izraza (dio). Indeks 1. i 3. Dr. sc. Jasminka Igrc Bari, red, sveu. prof., Agronomski fakultet, Zagreb: Krumpir (lisne ui, krumpirova zlatica), Plodovito povre. Krstaice, Lisnato povre (u tim poglavljima lisne ui), Lepirnjae, Korjenasto povre (u tim poglavljima tetnici osim nematoda). Mr. sc. Neda Pagliarini, Zavod za zatitu bilja u poljoprivredi i umarstvu, Zagreb: Plodovito povre (tetnici osim lisnih ui i kukuruznog moljca), Lukoviasto povre (tetnici). Uzgajane gljive (tetnici). Dr. sc. Ljerka Otrec, izv. sveu. prof., Agronomski fakultet, Zagreb: Mjere zatite povra (solarizacija tla i kemijska sterilizacija tla), tetnici razliitih vrsta povra. Krumpir, Krstaice, Lisnato povre, Lepirnjae, Korjenasto povre (u tim poglavljima nematode). Mr. sc. Klara Baric, Agronomski fakultet, Zagreb: Lepirnjae, Lukoviasto povre, Korjenasto povre. Viegodinje povre (u tim poglavljima suzbijanje korova). Mr. sc. Ivanka izmi, Zavod za zatitu bilja u poljoprivredi i umarstvu, Zagreb: Bolesti povra koje se prenose sjemenom i njihovo suzbijanje.

BASF

( s p o n z o r i )

( S F O N Z O R J)

syngenta
PROIZVODNJA, USLUGE, UVOZ - IZVOZ, ZASTUPSTVA, TRGOVINA

AGROTRG
d .0.0. za proizvodnju i trgovinu

GORNJA LOMNICA, Lj. Gaja 36

BIBLIOTEKA ZNANSTVENO POPULARNA DJEL\ knjiga 50 Nakladnik: ZRINSKI d . d , akovec Za nakladnika: Vladimir Hali, dipi. graf. ing. Urednik: akademik Milan Maceljski Recenzenti: Dr. sc. Josip Boroi Dr. sc. Draenka Jurkovi Dr. sc. Lea Milevoj Lektor: Ivan Martini, prof. Grafiko ureenje i oblikovanje naslovne stranice: Sluba dizajna ZRINSKI d.d. Autor fotografije na naslovnici: akademik Milan Maceljski Copyright: autori i ZRINSKI d.d., akovec, 2004. Odobrenjem Povjerenstva za znanstveno-nastavnu literaturu Sveuilita u Zagrebu br. 02-4312/3-2003. od 9. oujka 2004. rukopisu pod naslovom "TETOINJE POVRA", autora: dr. sc. Milana Maceljskog, dr. sc. Bogdana Cvjetkovia, dr. sc. Zvonimira Ostojia, dr. sc. Jasminke Igre Bari, mr. sc. Nede Pagliarini, dr. sc. Ljerke Otrec, mr. sc. Klare Bari, mr. sc. Ivanke izmi odobrava se koritenje naziva sveuilini udbenik (Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis).
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 635.1/.8:632.9>(035) 632.9:635.1/.8X035) TIiTOTNJE povra : s opsenim prikazom za.tite povra od tetnika, uzronika bolesti i korova / Milan Maceljski . . . <et al.>. - akovec : Zrinski, 2004. (Udbenici Sveuilita u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) (Biblioteka Znanstvenopopularna djela ; knj. 50) Bibliografija. ISBN 953-155-080-8 1. Maceljski, Milan I. Povrtlarstvo - tetnici ~ Zatita II. Povre ~ tetnici ~ Zatita 440317043

Tisak: ZRINSKI d.d., akovec / 1000 primjeraka