Zbornik Radova o Popavama

Okrugli stol
Zatita od poplava
u Hrvatskoj
Vukovar, 18. - 19. listopada 2012.
ZBORNI K RADOVA
HRVATSKO
DRUTVO ZA
ODVODNJU I
NAVODNJAVANJE
HD
N
HHD
HRVATSKO
HIDROLOKO
DRUTVO
Okrugli stol
ZBORNIK RADOVA
Zatita od poplava
u Hrvatskoj
HRVATSKO DRUTVO
ZA ODVODNJU I NAVODNJAVANJE
(HDON)
HRVATSKO HIDROLOKO DRUTVO
(HHD)
Izdava:
HRVATSKE VODE
Zagreb, Ulica grada Vukovara 220
Urednitvo:
dr.sc. Danko Biondi
dr.sc. Danko Holjevi
Grafko ureenje i priprema:
IO d.o.o. Rijeka
Realizacija:
IO d.o.o. Rijeka
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u
Zagrebu pod brojem 819023
ISBN 978-953-7672-06-5
Autori su u potpunosti odgovorni za sve to je iznijeto u njihovim radovima.
Izdava, urednitvo Zbornika radova, te lanovi Organizacijskog i znanstvenog odbora Okruglog stola s
time u svezi ne snose nikakvu odgovornost.
ZBORNIK
RADOVA
Urednitvo:
dr.sc. Danko Biondi
dr.sc. Danko Holjevi
OKRUGLI STOL
Zatita od poplava u Hrvatskoj
Vukovar, 2012.
V
SADRAJ
UVOD
1. Draen Kurei, Elizabeta Kos, Ana Mesari
ZAKONSKI OKVIR ZATITE OD TETNOG .............................................................................. 1
DJELOVANJA VODA
2. Zoran urokovi, Danko Biondi, Silvija Sitar
POPLAVE I OBRANA OD POPLAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ I
ULOGA I ZNAENJE GLAVNOG CENTRA OBRANE OD POPLAVA ............ 9
3. Danko Biondi, Danko Holjevi, Sanja Barbali, Vesna Grizelj imi, Darko Barbali
SUVREMENI PRISTUP ZATITI OD TETNOG DJELOVANJA VODA ..... 23
4. Ivan Ilii
ULOGA I ZADACI VODNOGOSPODARSKIH TRGOVAKIH
DRUTAVA U PREVENTIVNOJ, REDOVNOJ I IZVANREDNOJ
OBRANI OD POPLAVA ................................................................................................................................... 37
5. Borivoj Terek, Krunoslav Mikec, Kreo Pandi, Vlasta Tuti
ULOGA I ZNAENJE DRAVNOG HIDROMETEOROLOKOG
ZAVODA U OBRANI OD POPLAVA ................................................................................................. 45
6. Zdenko Lovri, Igor Mili
ULOGA I ZNAENJE DRAVNE UPRAVE ZA ZATITU
I SPAAVANJE U OBRANI OD POPLAVA ................................................................................... 59
7. Davorin Markovi, Neven Trenc
ZATITA PRIRODE I OBRANA OD POPLAVA .................................................................... 75
8. Zdenko Mahmutovi, Zlatko Pletikapi, eljko Pavlin
VIENAMJENSKI SUSTAVI UREENJA I KORITENJA VODA
I ZEMLJITA - STANJE I RAZVOJNE ODREDNICE ......................................................... 81
9. Lidija Kratofl, Vesna Tusi, Draen Budii, Arijana Seni, Marina Barbali
ZATITA OD POPLAVA NA SLIVU SAVE -
STANJE I RAZVOJNI PROJEKTI ........................................................................................................... 95
10. Ljiljana Pavleti, Goran Petrovi
ZATITA OD POPLAVA NA PRIMORSKO-
ISTARSKIM SLIVOVIMA - STANJE I RAZVOJNI PROJEKTI .............................. 113
VI
11. Igor Ljubenkov, Berislav Glava, ivko Barbari
ZATITA KRKIH POLJA OD POPLAVA U DALMACIJI
- PRIMJER IMOTSKO-BEKIJSKO POLJE .................................................................................. 125
12. Mladen Petriec, Renata Vidakovi uti
ISKUSTVA U PRIPREMI PRETHODNIH (PRELIMINARNIH)
PROCJENA POPLAVNIH RIZIKA .................................................................................................... 137
13. Neven Kuspili, Kristina Potoki, Gordon Gilja
ZATITA OD BUJINIH POPLAVA SUSTAVOM RETENCIJA .......................... 157
14. Nevenka Oani, eljko Arbanas, Snjeana Mihali Arbanas, Ivana Suanj,
Elvis ic, Igor Rui, Nevena Dragievi
HRVATSKO-JAPANSKI PROJEKT O POPLAVAMA
I KLIZITIMA: ZNANSTVENE AKTIVNOSTI I PRIMJENA
REZULTATA ............................................................................................................................................................. 171
15. Lidija Hubalek, Ljiljana Klasanovi
VODNI PUTOVI - STANJE I RAZVOJNE ODREDNICE ............................................ 189
16. Dragutin Petoi, Josip Marui, Franjo Tomi, Ivan Musta, Ivo Strievi
ULOGA, ZNAAJ I SVRSISHODNOST MELIORACIJSKE ODVODNJE
U FUNKCIJI ZATITE OD POPLAVA U HRVATSKOJ ................................................ 207
OKRUGLI STOL
UVOD
Poplave su svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj sve uestalije, intenzivnije i opasnije.
Ne mogu se sprijeiti, ali se poduzimanjem uinkovitih preventivnih i operativnih
mjera njihove tetne posljedice mogu znaajno ublaiti. Hrvatska ima dugu tradiciju
i velika iskustva u zatiti od poplava i drugih oblika tetnog djelovanja voda, a njenim
strunjacima razliitih profla koji se bave takvim poslovima predstoje veliki izazovi zbog
stalnog intenziviranja hidrolokih ekstrema uslijed evidentnih klimatskih promjena.
Stoga je nuno da se oni povremeno sastaju i meusobno razmjenjuju svoja bogata znanja
i iskustva. Strukovna drutva Hrvatsko drutvo za odvodnju i navodnjavanje i Hrvatsko
hidroloko drutvo prepoznala su tu potrebu i odluila su zajedniki organizirati Okrugli
stol Zatita od poplava u Hrvatskoj. Cilj Okruglog stola je da se kroz esnaest pozvanih
predavanja i diskusije cjelovito i sveobuhvatno sagleda stanje i razvojne mogunosti
vodnogospodarske djelatnosti zatite od poplava i drugih oblika tetnog djelovanja
voda, naroito vodei rauna o lekcijama nauenim tijekom nedavnih poplava. Rezultati
Okruglog stola biti e korisne smjernice nadlenim dravnim tijelima i institucijama za
unapreenje stanja zatite od tetnog djelovanja voda u Hrvatskoj.
Organizatori Okruglog stola:
- Hrvatsko drutvo za odvodnju i navodnjavanje,
- Hrvatsko hidroloko drutvo.
Pokrovitelji Okruglog stola:
- Ministarstvo poljoprivrede,
- Hrvatske vode.
Organizacijski i znanstveni odbor:
Sanja Barbali, Danko Biondi, Ivan ai, Zoran urokovi, Danko Holjevi, Ivan Ilii,
Miroslav Ituk, Elizabeta Kos, Draen Kurei, Neven Kuspili, Zdenko Mahmutovi,
Zijah Mahmutspahi, Davorin Markovi, Josip Marui, Nevenka Oani, Jadran
Perini, Dragutin Petoi, Josip Petra, Mladen Petriec, Ivica Plii, Davor Romi,
Zvonimir Sever, Nedjeljko imundi, Sinia irac, Diana usti, Franjo Tomi.
Zbornik radova sadri 16 pozvanih i recenziranih radova, koji su i usmeno izloeni na
Okruglom stolu. Radove su recenzirali lanovi Organizacijskog i znanstvenog odbora
Okruglog stola.
Organizatori Okruglog stola Zatita od poplava u Hrvatskoj zahvaljuju pokroviteljima,
lanovima Organizacijskog i znanstvenog odbora, autorima radova i svim ostalim
sudionicima na njihovom doprinosu uspjehu skupa.
Urednitvo
OKRUGLI STOL
ZAKONSKI OKVIR ZATITE OD TETNOG
DJELOVANJA VODA
Draen Kurei, dipl.ing.agr.
a
, Elizabeta Kos dipl.ing.agr.
b
,
Ana Mesari, dipl.ing.preh.teh.
c
SAETAK:
Zakonom o vodama (Narodne novine, br. 153/09 i 130/11) defniran je pravni okvir
zatite od tetnog djelovanja voda, upravljanje rizicima od poplava, izrada i provedba
plana upravljanja rizicima od poplava te je temeljem predmetnog Zakona izraen i
donesen itav niz podzakonskih akata vezanih za podruje zatite od tetnog djelovanja
voda. Za potrebe operativnog upravljanja rizicima od poplava donesen je Dravni
plan obrane od poplava, Odluka o popisu voda I. reda, Glavni provedbeni plan obrane
od poplava, a pravilnicima je regulirano podruje evidencije vaenja i deponiranja
ljunka i pijeska u duhu novog Zakona o vodama. U radu je dan sistematski pregled
donesenih akata s osvrtom na njihov sadraj. Posebno su naglaene novine i promjene
unutar ove vodnogospodarske djelatnosti, te oekivani uinci usvojenih rjeenja i
mjera.
KLJUNE RIJEI: Zakon o vodama; Podzakonski akti; Zatita od tetnog djelovanja
voda; Upravljanje rizicima od tetnog djelovanja voda; Obrana od poplava; ljunak i
pijesak.
1. UVOD
Donoenjem novog Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09 i 130/11), koji je
u potpunosti usuglaen s pravnom steevinom Europske unije (EU), stvoreni su uvjeti
za nesmetano funkcioniranje hrvatskog vodnog gospodarstva u narednom razdoblju,
neposredno prije i nakon oekivanog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ovim

a
Ministarstvo poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb, 10000 Republika Hrvatska, dkurecic@voda.hr
b
Ministarstvo poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb, 10000 Republika Hrvatska, elikos@voda.hr
c
Ministarstvo poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb, 10000 Republika Hrvatska, ana.mesaric@voda.hr
Draen Kurei, Elizabeta Kos, Ana Mesari 2
Zakonom o vodama postignut je kompromis izmeu zadanih regulatornih okvira
EU i povijesnih steevina hrvatskog vodnog gospodarstva (iskustvo od 136 godina
organiziranog vodnog gospodarstva, uz postojanje tradicionalnog oblika organizacije
upravljanja vodama). Istim je predvieno donoenje itavog niza podzakonskih akta,
kojima se precizno defniraju i razrauju pojedine odredbe, odnosno lanci samog
Zakona. Podzakonske akte donosi Vlada ili ministar nadlean za vodno gospodarstvo,
a ministar je nadlean i za defniranje postupka izrade prijedloga svih akata.
U okviru problematike zatite od tetnog djelovanja voda Zakon o vodama predvidio
je donoenje Dravnog plana obrane od poplava kao najznaajnijeg provedbenog
akta, izradu karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava, izradu planova
upravljanja rizicima od poplava, odluke kojom se defnira popis voda I. reda te
posebno izraen popis graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju i mjeovitih
melioracijskih graevina od interesa za Republiku Hrvatsku, pravilnika kojim su
defnirani uvjeti za obavljanje djelatnosti preventivne, redovne i izvanredne obrane
od poplava, te pravilnika kojim su defnirane obveze voenja oevidnika vaenja
i deponiranja ljunka i pijeska, pa su sukladno tome imenovana povjerenstva u
ijem radu su sudjelovali strunjaci ministarstva nadlenog za vodno gospodarstvo
i Hrvatskih voda, te po potrebi strunjaci drugih ministarstava i institucija vezanih
za vodno gospodarstvo. U nastavku rada dan je osvrt na odredbe i sadraj svakog
pojedinog akta iz domene zatite od tetnog djelovanja voda.
2. ZAKONSKI OKVIR ZATITE OD TETNOG DJELOVANJA VODA
Zatita od tetnog djelovanja voda defnirana je sljedeim aktima:
- Zakon o vodama (Narodne novine, br. 153/09 i 130/11),
- Dravni plan obrane od poplava (Narodne novine, br. 84/10),
- Odluka o popisu voda I. reda (Narodne novine, br. 79/10),
- Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistranih hidrogeolokih
radova i drugih hidrogeolokih radova, preventivne, redovne i izvanredne obrane od
poplava, te upravljanja detaljnim graevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim
graevinama za navodnjavanje (Narodne novine, br. 83/10),
- Popis graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju i mjeovitih melioracijskih
graevina od interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, br. 83/10),
- Pravilnik o oevidniku vaenja ljunka i pijeska (Narodne novine, br. 80/10),
- Pravilnik o oevidniku deponiranog ljunka i pijeska (Narodne novine, br. 80/10),
- Odluka o visini naknade tete za protupravno izvaen ljunak i pijesak (Narodne
novine, br. 80/10).
lankom 105. Zakona o vodama defnirano je da zatita od tetnog djelovanja voda
obuhvaa aktivnosti i mjere za obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima
i zatitu od erozija i bujica. Isto tako defnirano je i upravljanje rizicima od tetnog
3
djelovanja voda to obuhvaa: izradu prethodne procjene rizika od poplava, izradu
i provedbu planova upravljanja rizicima od poplava i Dravnoga plana obrane od
poplava, provedbenih i logistikih planova uz taj plan, ureenje voda, provedbu
redovite i izvanredne obrane od poplava, provedbu obrane od leda na vodotocima,
zatitu od erozija i bujica, osnovnu melioracijsku odvodnju i provedbu ogranienja
prava vlasnika i drugih posjednika zemljita. Za potrebe upravljanja rizicima od
tetnog djelovanja voda, na vodotocima i drugim povrinskim vodama utvreno je
ureeno i neureeno inundacijsko podruje. Za uinkovito upravljanje rizicima od
tetnog djelovanja voda izrauju se prethodna procjena rizika od poplava koja sadri
karte vodnih podruja s granicama podslivova, opis poplava iz prolosti te procjenu
potencijalnih tetnih posljedica buduih poplava za zdravlje ljudi i okoli u cjelini.
Isto tako izrauju se i karte opasnosti od poplava koje sadre prikaz moguih razvoja
poplavnih scenarija i karte rizika od poplava koje sadre prikaz moguih tetnih
posljedica razvoja raznih poplavnih scenarija prikazanih u kartama opasnosti od
poplava. Na temelju ovih karata donose se planovi upravljanja rizicima od poplava
koji sadre: ciljeve za upravljanje rizicima od poplava, mjere za ostvarenje tih ciljeva
ukljuujui preventivne mjere, zatitu, pripravnost, prognozu poplava i sustave za
obavjetavanje i upozorenje. Prethodnu procjenu rizika od poplava, karte opasnosti
od poplava, karte rizika od poplava i planove upravljanja rizicima od poplava, izrada
kojih je u tijeku, donose Hrvatske vode kojima je temeljem Zakona o vodama povjereno
upravljanje obranom od poplava.
Za potrebe operativnog upravljanja rizicima od poplava donosi se Dravni plan
obrane od poplava. Dravni plan obrane od poplava ureuje: teritorijalne jedinice za
obranu od poplava; stadije obrane od poplava; mjere obrane od poplava, ukljuivo i
preventivne mjere; nositelje obrane od poplava; upravljanje obranom od poplava, s
obvezama i pravima rukovoditelja obrane; sadraj provedbenih planova obrane od
poplava i sadraj logistikih planova za sluaj poplava, koji odreuju mjere sklanjanja i
spaavanja, rad hitnih slubi i drugih bitnih slubi u uvjetima poplava, opskrbu vodom,
hranom i slino i donositelja istih; sustav za obavjeivanje i upozoravanje i sustav
veza, a sadri i mjere za obranu od leda na vodotocima. Obrana od poplava provodi se
na defniranim teritorijalnim jedinicama (vodna podruja, sektori, branjena podruja,
dionice), a moe biti preventivna (obuhvaa radove odravanja prirodnih i umjetnih
vodotoka i drugih voda, regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i graevina za
osnovnu melioracijsku odvodnju) te redovna i izvanredna (obuhvaa mjere koje se
poduzimaju neposredno pred nastup opasnosti plavljenja, tijekom trajanja opasnosti
i neposredno nakon prestanka te opasnosti, s ciljem smanjenja moguih teta od
poplava). Planom su defnirane i mjere obrane od poplava i to: mjere planiranja,
studijskih poslova i praenja vodnog reima, mjere ureenja voda, preventivne
pripremne radnje, neposredne mjere redovite i izvanredne obrane od poplava, radnje
nakon prestanka redovite obrane od poplava. Odreeni su i nositelji obrane od poplava,
a to su: ministarstvo nadleno za vodno gospodarstvo, Hrvatske vode - glavni centar
obrane od poplava, pravna osoba (izabrani ponuditelji na branjenom podruju),
pravne i fzike osobe - upravitelji akumulacija s osiguranim retencijskim prostorom
za prihvat velikih voda, Dravni hidrometeoroloki zavod, Dravna uprava za zatitu
i spaavanje, druga nadlena tijela dravne uprave, jedinice lokalne i podrune
samouprave i pravne osobe u sustavu zatite i spaavanja. Obranom od poplava
upravljaju glavni rukovoditelj obrane od poplava, voditelj glavnog centra obrane od
poplava i rukovoditelji obrane od poplava teritorijalnih jedinica. U meuvremenu
je donesen i Glavni provedbeni plan obrane od poplava Hrvatskih voda kojim su
utvreni tehniki i ostali elementi potrebni za upravljanje redovitom i izvanrednom
obranom od poplava na vodama I. reda (teritorijalne jedinice za izravnu provedbu
mjera obrane od poplava, raspored rukovoditelja obrane od poplava, prikupljanje i
dostavljanje podataka, prognoza i upozorenja o hidrometeorolokim pojavama od
znaaja za obranu od poplava i drugo).
Odlukom o popisu voda I. reda utvren je popis voda I. reda koji ukljuuje meudravne
vode, priobalne vode, druge vee vode i kanale (vodotoci, kanali, ponornice, prirodna
jezera, akumulacije i retencije, prijelazne vode) te bujine vode vee snage, pri emu
je dana i defnicija svake pojedine skupine voda:
- meudravne vode obuhvaaju vode I. reda koje ine ili presijecaju dravnu
granicu, a ija je povrina sliva vea od 50 km
2
ili duljina vodotoka vea od 20 km.
U iste su svrstani vodotoci, umjetna vodna tijela, prirodna jezera te akumulacije i
retencije;
- priobalne vode obuhvaaju povrinske vode unutar crte udaljene jednu nautiku
milju od polazne crte od koje se mjeri irina voda teritorijalnog mora u smjeru
puine, a u smjeru kopna proteu se do vanjske granice prijelaznih voda;
- druge vee vode i kanali:
- vodotoci - sve vode ije je slivno podruje vee od 200 km
2
ili duina vea od 20
km.
- kanali - sva umjetna vodna tijela od vee vanosti za obranu od poplava i
navodnjavanje;
- ponornice - sve vode od vee vanosti za odvodnju krkih polja;
- prirodna jezera - sva jezera zapremnine vee od 100.000 m
3
;
- akumulacije i retencije od veeg znaenja za obranu od poplava i navodnjavanje ili
volumena veeg od 500.000 m
3
;
- prijelazne vode - kopnene vode u blizini ua u more, koje su djelomino slane
uslijed blizine priobalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih
tokova;
- bujine vode vee snage predstavljaju sve vode koje odreuje slivno podruje
vee od 50 km
2
ili duina stalnog ili povremenog vodotoka vea od 20 km ili ih
odreuju tokovi jakih erozijskih procesa koji ugroavaju vea naselja, industrijska
postrojenja, magistralne i regionalne prometnice te graevine za melioracije;
5
Pravilnikom o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistranih hidrogeolokih
radova i drugih hidrogeolokih radova, preventivne, redovne i izvanredne obrane od
poplava, te upravljanja detaljnim graevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim
graevinama za navodnjavanje defnirani su uvjeti nuni za obavljanje poslova
upravljanja (odravanja) vodnim graevinama, odnosno obavljanje djelatnosti
preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava. Ovim Pravilnikom defnirana su
i branjena podruja na kojima se obavlja djelatnost preventivne, redovne i izvanredne
obrane od poplava. Neki od uvjeta su: solventnost i registriranost za obavljanje te
vrste poslova, broj i struktura zaposlenika, tehnika opremljenost, suglasnost za
zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja (izdana sukladno propisima kojima se
ureuje podruje graditeljstva) i ostali. Vano je napomenuti da su broj i struktura
zaposlenika te tehnika opremljenost defnirani za svako branjeno podruje. Nastavno
je propisan i postupak utvrivanja posebnih uvjeta (certifkacijski postupak) kao i
precizan popis certifkacijskih podruja na kojima se moe ostvariti predmetna
djelatnost.
Popisom graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju i mjeovitih melioracijskih
graevina od interesa za Republiku Hrvatsku, dan je popis graevina kojima temeljem
Zakona o vodama upravljaju Hrvatske vode. Istim su jasno odvojene graevine za
koje se skrbe Hrvatske vode od onih melioracijskih graevina koje su u nadlenosti
jedinica regionalne samouprave (upanije). U sluaju mjeovitih melioracijskih
graevina od interesa za Republiku Hrvatsku, uvrtenjem vodne graevine na ovaj
popis, a iz razloga sloenosti upravljanja i odravanja takvih graevina, kao i injenice
da takvi sustavi trae jedinstveno i cjelovito upravljanje iz jednog mjesta ili od strane
jednog tijela, osigurava se prethodno navedeno. Upravo u takvom sluaju, upravljanje
i odravanje ne samo graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju nego i mjeovitih
melioracijskih graevina postaje odgovornost Hrvatskih voda, to predstavlja sigurnost
efkasnosti i funkcionalnosti melioracijske odvodnje i navodnjavanja u cjelini.
S obzirom da je lankom 97. Zakona o vodama zabranjena eksploatacija ljunka i pijeska
u podruju znaajnom za odravanje vodnoga reima, te se ljunak i pijesak moe vaditi
samo tijekom radova graenja regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i graevina
osnovne melioracijske odvodnje ili radova odravanja voda, odnosno tijekom radova
graenja i odravanja vodnih putova na unutarnjim vodama, akvatorijima luka i
pristanita unutarnje plovidbe i objekata sigurnosti unutarnje plovidbe, koje izvode
izvoai na temelju ugovora s Hrvatskim vodama ili Agencijom za vodne putove i za
te radove je propisano obavezno voenje oevidnika vaenja odnosno deponiranja
ljunka i pijeska. Postupci voenja oevidnika propisani su Pravilnikom o oevidniku
vaenja ljunka i pijeska i Pravilnikom o oevidniku deponiranog ljunka i pijeska.
Pravilnikom o oevidniku vaenja ljunka i pijeska propisuje se oblik i sadraj
oevidnika vaenja ljunka i pijeska, nain voenja oevidnika, rokovi uvanja
oevidnika, oblik i sadraj obrasca, metodologija izrade geodetskih snimki i analiza
granulometrijskog sastava izvaenog materijala. Oevidnik se vodi za svaku pojedinu
lokaciju vaenja materijala koja predstavlja tehniku cjelinu i za koju je izraena
zasebna tehnika dokumentacija. Obveznik voenja oevidnika je izvoa radova, a
isti se vodi u elektronikom ili pisanom obliku na za to propisanom obrascu. Naruitelj
radova obavlja ugovorni (struni) nadzor nad ukupnim koliinama ljunka i pijeska
izvaenim, razmjetenim, ugraenim i deponiranim tijekom radova.
Pravilnikom o oevidniku deponiranog ljunka i pijeska propisuje se oblik i sadraj
oevidnika deponiranog ljunka i pijeska, nain voenja oevidnika, rokovi uvanja
oevidnika i rokovi podnoenja izvijea. Oevidnik se vodi na propisanom obrascu,
a sastavni dio oevidnika je i izvijee. Obveznik voenja oevidnika je naruitelj
radova koji isti vodi za svaku pojedinu deponiju, od trenutka prihvata prve koliine
ljunka i pijeska na deponiju do potpunog pranjenja deponije.
Svi drugi vidovi vaenja ljunka i pijeska smatraju se protupravnim, a visina naknade
tete odreena je Odlukom o visini naknade tete za protupravno izvaen ljunak i
pijesak. Istom Odlukom obuhvaena je i visina naknade tete za protupravno izvaeni
kamen i zemlju, ukljuujui i glinu, na podruju znaajnom za vodni reim. Osobe
koje protupravno eksploatiraju navedeni materijal (tetnici) nadoknauju tetu koja se
sastoji od naknade za izvaeni i otueni materijal u visini od 100 kuna/m
3
izvaenog
i otuenog materijala, trokova sanacije i trokova postupka. Iznos naknade tete
se utvruje rjeenjem Hrvatskih voda, a ista je prihod dravnog prorauna. Troak
postupka utvrivanja osnova tete, identiteta tetnika i koliina izvaenog odnosno
otuenog materijala prihod je dravnog prorauna, a troak postupka utvrivanja
troka sanacije i nadzora nad sanacijom prihod je Hrvatskih voda.
ZAKLJUAK
Zakonom o vodama zatita od tetnog djelovanja voda zadrala je i potvrdila status
ove djelatnosti unutar hrvatskog vodnog gospodarstva. Podzakonski akti, opisani u
prethodnom poglavlju, doneseni su u kratkom roku od samog usvajanja Zakona o
vodama (neto vie od pola godine), te je na taj nain osigurana uspjena i efkasna
implementacija novih zakonskih odredbi kod svih imbenika ukljuenih u dio
hrvatskog vodnog gospodarstva vezan za zatitu od tetnog djelovanja voda. Vano
je istaknuti da e izradom prethodne procjene rizika od poplava, kartama opasnosti
od poplava, kartama rizika od poplava i planovima upravljanja rizicima od poplava
ija je izrada u tijeku, zatita od tetnog djelovanja voda biti temeljito obraena.
Dravnim planom obrane od poplava defnirani su postulati obrane od poplava kroz
teritorijalne jedinice obrane od poplava, nositelje obrane od poplava, mjere obrane
od poplava, rad hitnih i drugih bitnih slubi za vrijeme poplava, opskrba vodom i
hranom i dr. Odlukom o popisu voda I. reda utvren je popis voda I. reda na kojima se
odvija djelatnost preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava. Pravilnikom
o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistranih hidrogeolokih radova i
drugih hidrogeolokih radova, preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, te
upravljanja detaljnim graevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim graevinama
7
za navodnjavanje osigurana je kompetentnost, tehnika ekipiranost i poslovna
pouzdanost tvrtki koje mogu obavljati poslove preventivne, redovne i izvanredne
obrane od poplava. Popisom graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju i mjeovitih
melioracijskih graevina od interesa za Republiku Hrvatsku osigurana je stalna i cjelovita
skrb ne samo o sustavima osnovne melioracijske odvodnje ve i o kompleksnijim
mjeovitim sustavima melioracijske odvodnje i navodnjavanja, a koja je povjerena
Hrvatskim vodama. Na koncu pravilnicima o voenju oevidnika vaenja odnosno
deponiranja ljunka i pijeska strogo je propisana obveza izvoaa odnosno naruitelja
radova da se svaka koliina ljunka i pijeska evidentira te je osiguran je nadzor od
strane dravne vodopravne inspekcije, a za sluaj bilo kakvog ilegalnog vaenja
ljunka i pijeska Odlukom o visini naknade tete za protupravno izvaen ljunak i
pijesak propisana je nadoknada tete.
LITERATURA
[1] Narodne novine, broj 91/08, (2008): Strategija upravljanja vodama.
[2] Narodne novine, broj 153/09 i 130/11, (2009, 2011): Zakon o vodama.
[3] Narodne novine, broj 84/10, (2010): Dravni plan obrane od poplava.
[4] Narodne novine, broj 79/10, (2010): Odluka o popisu voda I. reda.
[5] Narodne novine, broj 83/10, (2010): Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje
djelatnosti vodoistranih hidrogeolokih radova i drugih hidrogeolokih
radova. preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, te upravljanja
detaljnim graevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim graevinama za
navodnjavanje.
[6] Narodne novine, broj 83/10, (2010): Popis graevina za osnovnu melioracijsku
odvodnju i mjeovitih melioracijskih graevina od interesa za Republiku
Hrvatsku.
[7] Narodne novine, broj 80/10, (2010): Pravilnik o oevidniku vaenja ljunka i
pijeska.
[8] Narodne novine, broj 80/10, (2010): Pravilnik o oevidniku deponiranog ljunka
i pijeska, Narodne novine, br. 80/10, (2010): Odluka o visini naknade tete za
protupravno izvaen ljunak i pijesak.
8
OKRUGLI STOL
POPLAVE I OBRANA OD POPLAVA U
REPUBLICI HRVATSKOJ I ULOGA I ZNAENJE
GLAVNOG CENTRA OBRANE OD POPLAVA
mr.sc. Zoran urokovi, dipl.ing.gra.
a
,
dr.sc. Danko Biondi, dipl.ing.gra.
b
, Silvija Sitar, dipl.ing.gra.
c
SAETAK
Tijekom posljednjeg desetljea u cijelom se svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, uestalo
biljee iznimno velike koliine oborina ija je posljedica pojava velikih vodnih valova
koji doseu ili ak i premauju do tada maksimalno zabiljeene vodostaje. Sve ea
pojava ekstremnih hidrolokih prilika poveava rizike od poplava i na mnogim
podrujima u Republici Hrvatskoj. Iako su poplave prirodne pojave koje nije mogue
u potpunosti sprijeiti, stalnim razvojem sustava obrane od poplava i gradnjom
zatitnih i regulacijskih vodnih graevina te provedbom mjera obrane od poplava,
rizici od poplava mogu se smanjiti na prihvatljivu razinu. Takoer, za uspjenu obranu
od poplava za pojedine slivove prekograninih vodotoka nuna je suradnja u okviru
meunarodnih bilateralnih i multilateralnih sporazuma. Sukladno Zakonu o vodama
obranom od poplava upravljaju Hrvatske vode. Operativno upravljanje rizicima
od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava ureeni su Dravnim
planom obrane od poplava i Glavnim provedbenim planom obrane od poplava.
KLJUNE RIJEI: Ekstremne hidroloke prilike; Veliki vodni valovi; Poplave;
Upravljanje obranom od poplava; Mjere obrane od poplava
a
Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb 10000, Republika Hrvatska, zoran.durokovic@voda.hr
b
Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb 10000, Republika Hrvatska, danko.biondic@voda.hr
c
Hrvatske vode, Splavarska 2a, Osijek 31.000, Republika Hrvatska, silvija.sitar@voda.hr
Zoran urokovi, Danko Biondi, Silvija Sitar 10
1. UVOD
U posljednje vrijeme znanstvenici bez obzira na prijepore o uzrocima, priznaju
injenicu globalnog zatopljenja, te izrazitu dinamiku buduih klimatskih promjena.
Takoer, prognostiki klimatski modeli upuuju i na sve uestaliju pojavu ekstremnih
klimatskih pojava, kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini. Iz tog razloga, i u
budunosti se mogu oekivati pojave ekstremnih vrijednosti temperatura zraka i
intenziteta oborina, kao i ekstremno sunih razdoblja, uz pojave olujnih nevremena i
vjetra razorne snage, te plimnih valova u priobalnom podruju.
Tijekom posljednjeg desetljea u itavom se svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj,
uestalo biljee do sada nezabiljeene ekstremne hidroloke prilike s pojavom velikih
voda i ekstremnih vodostaja s poplavama, koje prijete ljudskim ivotima i velikim
materijalnim tetama. Obrana od poplava u takvim uvjetima esto je vrlo oteana, a u
nekim situacijama gotovo i nemogua.
Samo u posljednjih desetak godina, na veem su podruju Republike Hrvatske
utvrene uestale ekstremne hidroloke prilike, koje su uzrokovale pojave sua
2000., 2003., 2011. i 2012. godine, ali isto tako i pojave poplava 2002., 2004., 2006.,
2009. i 2010. godine. U ovisnosti o intenzitetu ekstremnih hidrolokih prilika i
funkcionalnosti sustava obrane od poplava, biljee se i velike tete, ponajvie u
poljoprivredi, ali su i nadalje ugroena naseljena mjesta, infrastrukturni i gospodarski
objekti. Ipak, za razliku od mnogih drugih zemalja izbjegnuta su stradanja ljudskih
ivota i katastrofalne tete u gradskim podrujima.
2. POPLAVE I OBRANA OD POPLAVA
Openito je poznato da su poplave prirodne pojave koje nije mogue u potpunosti
sprijeiti, ali se stalnim razvojem sustava obrane od poplava i gradnjom zatitnih
i regulacijskih vodnih graevina te provedbom mjera obrane od poplava rizici od
poplava mogu smanjiti na prihvatljivu razinu.
Poplave pripadaju opasnijim elementarnim nepogodama i mogu uzrokovati gubitke
ljudskih ivota, velike materijalne tete, devastiranje kulturnih dobara i ekoloke
tete. Zbog prostranih brdsko-planinskih podruja s visokim kinim intenzitetima,
prostranih dolina nizinskih vodotoka, velikih gradova i vrijednih dobara na
potencijalno ugroenim povrinama, te dijelom zbog nedovoljno izgraenih zatitnih
sustava, Hrvatska je prilino ranjiva od poplava. Analize provedene za potrebe
pripreme Strategije upravljanja vodama (Narodne novine, broj 91/08) su pokazale
da poplave potencijalno ugroavaju oko 15% dravnoga kopnenog teritorija, od ega
je vei dio zatien, ali s razliitim razinama sigurnosti.
Sukladno Zakonu o vodama (Narodne novine, broj 153/09 i 130/11) obranom
od poplava upravljaju Hrvatske vode. Operativno upravljanje rizicima od poplava i
neposredna provedba mjera obrane od poplava ureeni su Dravnim planom obrane
od poplava (Narodne novine, broj 84/10) i Glavnim provedbenim planom obrane
11
od poplava (Hrvatske vode, srpanj 2011. godine).
U Hrvatskim vodama pripremaju se planski dokumenti zatite od poplava predvieni
Zakonom o vodama, odnosno Plan upravljanja rizicima od poplava i Viegodinji
program gradnje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i graevina za melioracije,
a donosi ih Vlada Republike Hrvatske. Nakon 2015. godine Plan upravljanja rizicima
od poplava postat e sastavnim dijelom Plana upravljanja vodnim podrujima i
omoguiti e sustavan pristup razvoju obrane od poplava i smanjenju rizika od pojave
poplava na podruju Republike Hrvatske.
Iskustva iz posljednjih poplava u Hrvatskoj su pokazala da se poplave dogaaju i tamo
gdje ih nitko ne oekuje, te da se javljaju i vee vode od velikih voda visokih povratnih
razdoblja na koje su dimenzionirani postojei zatitni sustavi.
Iz tog razloga, Hrvatske vode su pokrenule opsene aktivnosti za potrebe rjeavanja
kritinih toaka, odnosno rekonstrukcije i dogradnje pojedinih dijelova sustava
obrane od poplava, kao i gradnje novih regulacijskih i zatitnih vodnih graevina za
potrebe daljnjeg razvoja sustava obrane od poplava.
3. STANJE ZATITE OD POPLAVA
Na slivu Save je od velikih voda Save primjereno zatien samo grad Zagreb koji je,
prema procjenama, siguran od 1.000-godinjih velikih voda. Ostala podruja uz Savu
uglavnom su nedovoljno zatiena. Uzvodno od Zagreba prema slovenskoj granici
obrambeni nasipi samo su dijelom izgraeni, pa su niski dijelovi ire zapreike i
samoborske regije ugroeni od poplava. Nizvodno od Zagreba pa sve do granice sa
Srbijom, mnoga podruja uz Savu imaju niu razinu sigurnosti od potrebne, jer je
zatitni sustav Srednjeg posavlja nedovren, a postojei obrambeni nasipi na mnogim
su mjestima nedovoljno visoki za zatitu od ekstremnih velikih voda koje se javljaju
u posljednje vrijeme. Sustavom Srednje posavlje od poplava se izravno tite prostori
uz Savu izmeu Podsuseda i Stare Gradike, te prostori uz Kupu nizvodno od ua
Dobre na kojima se nalaze veliki gradovi Zagreb, Sisak i Karlovac i na kojima danas
ivi vie od milijun stanovnika. Zbog redukcije vrnih protoka poplavnih valova
u nizinskim retencijama sustav Srednje posavlje ima kljunu vanost i u zatiti od
poplava slavonske dionice Save nizvodno od Stare Gradike, te u zatiti od poplava
u susjednim dravama Bosni i Hercegovini i Srbiji. Zatita od poplava zasnovana na
nizinskim retencijama i prostranim poplavnim povrinama omoguila je zadravanje
ekoloki povoljnih uvjeta, tako da je zbog svojih izuzetnih prirodnih vrijednosti dio
zatitnog sustava Srednje posavlje proglaen Parkom prirode Lonjsko polje.
Na slivovima savskih pritoka zatitni sustavi takoer su nedovreni ili ih uope nema.
Opasnosti posebno prijete naseljima Hrvatskog zagorja koje ugroavaju Krapina
i njezini bujini pritoci, gradu Zagrebu koji je od medvednikih bujica usprkos
djelomino izgraenom zatitnom sustavu od 19 brdskih retencija zatien samo
od 20 do 50-godinjih velikih voda, naseljima u Hrvatskom pounju koje ugroava
Una, te naseljima Poeke kotline koja su ugroena od Orljave i njezinih bujinih
pritoka. Od bujinih brdskih voda nedovoljno su zatieni i drugi gradovi i naselja na
slivovima Save i Kupe, meu kojima se posebno istie Ogulin u ijoj zatiti od poplava
vanu ulogu ima hidroenergetski sustav Gojak. Ugroene su i mnoge poljoprivredne
povrine i infrastrukturne graevine, a kao specifnost se istie ugroenost od
poplava na zatvorenim krkim poljima Gorskog kotara i Like.
Zatita od poplava Dunava, Drave i Mure temelji se na obrambenim nasipima i
irokim inundacijskim podrujima uz vodotoke. Nasipi su dovreni na veem dijelu
podruja, osim na nekim dionicama uz stara korita hidroelektrana Varadin, akovec
i Dubrava, uz rijeku Vuicu i na manjem dijelu Baranje. Posljednje pojave velikih
voda su ukazale da na nekim dionicama postojei nasipi ne zadovoljavaju svojom
visinom i dimenzijama, pa ih je potrebno rekonstruirati. Izgradnjom i kasnijom
rekonstrukcijom Glavnog dravskog nasipa, nasipa Drava - Dunav i Zmajevac -
Kopaevo omoguena je uinkovita zatita Baranje od velikih voda Drave i Dunava,
te ouvanje prostranih poplavnih povrina uz ue Drave u Dunav. Takvo rjeenje ne
samo da povoljno utjee na prirodni reim voda u Parku prirode Kopaki rit nego i na
zatitu od poplava na nizvodnim podrujima uz Dunav. Problem zatite od poplava
na Dunavu i donjoj Dravi predstavljaju i pojave ledostaja koje mogu prouzroiti
ledene poplave. Za uklanjanje ledenih epova koji ometaju nesmetano protjecanje
vode koriste se brodovi ledolomci. Za potrebe obrane od leda na Dunavu, temeljem
trostranog hrvatsko-maarsko-srpskog vodnogospodarskog sporazuma u pomo se
pozivaju i ledolomci iz Republike Maarske, koji razbijaju led na podruju sektora
od zajednikog interesa, odnosno od Dunafldvara (rkm 1.560) do Vukovara (rkm
1.333). Ujedno, putem Dravne uprave za zatitu i spaavanje, omoguuje se i uporaba
minsko-eksplozivnih sredstava za potrebe razbijanja ledenih barijera i osiguranja
protonosti vodotoka na kritinim lokacijama.
Najvei preostali problem zatite od poplava na slivovima Drave i Dunava predstavlja
veliki broj bujinih vodotoka koji ugroavaju naselja i poljoprivredne povrine u
Meimurju, Podravini, Slavoniji i Podunavlju, to je potvreno brojnim poplavama
na malim slivovima u posljednje vrijeme. Sustavi zatite od brdskih voda veim su
dijelom dovreni samo na slivnim podrujima Meimurja i upanijskog kanala,
dok na ostalim slivnim podrujima postoje samo pojedinane regulacijske i zatitne
vodne graevine, koje bez izgradnje brdskih akumulacija i retencija ne mogu osigurati
primjerenu zatitu nizinskih dijelova slivova od poplava.
Zatita od poplava na primorsko-istarskim slivovima vezana je uz zatitu urbanih
sredina, turistikih podruja, prometnica i poljoprivrednih povrina od bujinih
poplava, a kao posebna specifnost istie se odvodnja krkih polja. U Istri su od
poplava nedovoljno zatieni nii dijelovi Buzeta i Pazina koje ugroavaju velike vode
Mirne i Pazinskog potoka, te naselja i poljoprivredne povrine u dolinama Mirne,
Dragonje i Rae. Velike probleme mogu stvoriti i brojne bujice koje ugroavaju
gradove, naselja, prometnice i poljoprivredne povrine na zapadnoj obali Istre. Na
13
kvarnerskom podruju opasnost prijeti od zatrpavanja vodotoka klizitima (kanjon
Rjeine i Vinodolska dolina) koja mogu izazvati poplave veih razmjera, te od mnogih
bujica koje ugroavaju priobalne gradove Kvarnera i Hrvatskog primorja, te naselja i
poljoprivredne povrine na kvarnerskim otocima. Na likom je podruju od poplava
Gacke i njezinih pritoka nedovoljno branjeno ire podruje Otoca, a od poplava Like
i njezinih pritoka nedovoljno je branjeno ire podruje Gospia i Kosinjsko polje.
Sustav zatite od poplava na tom podruju dijelom je vezan uz funkcioniranje sustava
hidroelektrane Senj. Poplave u Lici ugroavaju i brojne poljoprivredne povrine i
infrastrukturne graevine, a kao specifnost takoer se istiu rizici od poplava na
zatvorenim krkim poljima. Najveim dijelom brdske vode s Velebita ugroavaju
naselja i Jadransku magistralu du itavog podruja od Senja prema Starigradu
Paklenici.
Zatita od poplava u Dalmaciji sastoji se od zatite od poplava velikih rijeka Zrmanje,
Krke, Cetine i Neretve, zatite od bujica, te od odvodnje krkih polja. Na slivovima
Zrmanje i Krke regulacijski i zatitni radovi djelomino su raeni na kraim dionicama
uz vodotoke poradi zatite naselja i poljoprivrednih povrina. Podruje Kninskog polja
i dalje je nedovoljno zatieno, to se postupno rjeava dogradnjom sustava. Znaajniji
zatitni i melioracijski sustavi raeni su na krkim poljima zadarskog i biogradskog
zalea, Nadinskom blatu, Bokanjakom blatu i Vranskom polju, to omoguuje
poljoprivrednu proizvodnju na tim nekad esto plavljenim prostorima. Zatita od
poplava na slivu Cetine vezana je uz rad hidroenergetskog sustava ije se graevine
dijelom nalaze i na teritoriju susjedne Bosne i Hercegovine. Uz Cetinu u Sinjskom
polju izgraeni su obrambeni nasipi koji su omoguili razvoj intenzivne poljoprivredne
proizvodnje na tom podruju. Ope stanje zatite od poplava na slivu Cetine je dobro.
Podruje delte Neretve posebno je ranjivo od poplava. Izgraeni zatitni i melioracijski
sustav jo uvijek nije dovren, pa su pojedini dijelovi podruja nedovoljno zatieni.
Najugroeniji su nii dijelovi Metkovia na desnoj obali Neretve, to e se rijeiti
izgradnjom nasipa. Neprimjerenom gradnjom u neposrednim zaobaljima Male
Neretve sprijeeno je normalno funkcioniranje zatitnog sustava, to takoer utjee
na porast rizika od poplava na tom podruju. S obzirom da Mala Neretva vie ne
moe sluiti kao oteretni kanal u zatiti od poplava, izvrena je rekonstrukcija ustave u
Opuzenu. Za prilagodbu novoj koncepciji zatite od poplava u delti Neretve, potrebno
je rekonstruirati i dio ostalih regulacijskih i zatitnih vodnih graevina. Dalmatinsku
obalu od Zrmanje do Prevlake, te dalmatinske otoke ugroavaju i brojne neureene
bujice, ali i neprimjerena gradnja kojom su presjeeni mnogi bujini tokovi. Poseban
problem je odvodnja krkih polja (Rastok, Vrgorsko polje, Imotsko - bekijsko polje)
koja usprkos velikim naporima jo uvijek nije adekvatno rijeena.
4. DRAVNI PLAN OBRANE OD POPLAVA
Dravnim planom obrane od poplava (Narodne novine, broj 84/10) ureene
su teritorijalne jedinice za obranu od poplava, stadiji obrane od poplava, mjere
obrane od poplava, ukljuivo i preventivne mjere, nositelji obrane od poplava,
upravljanje obranom od poplava, sadraj provedbenih planova obrane od poplava,
sustav za obavjeivanje i upozoravanje i sustav veza, te mjere za obranu od leda na
vodotocima.
Temeljem Dravnog plana obrane od poplava na razini Republike Hrvatske kao
sredinja ustrojbena jedinica Hrvatskih voda za upravljanje redovitom i izvanrednom
obranom od poplava ustrojen je Glavni centar obrane od poplava. U Glavnom centru
obrane od poplava osigurava se sredinje upravljanje, glavna koordinacija, te se
uspostavlja sustav veza i obavjeivanja o stanjima u obrani od poplava. Glavni centar
obrane od poplava, sa sjeditem u Zagrebu, osigurava strunu i tehniku potporu
glavnom rukovoditelju obrane od poplava, a u njegovom okviru djeluju i centri obrane
od poplava na razini est sektora:
1. Mura i gornja Drava - Sektor A sa sjeditem u Varadinu
obuhvaa podruja malih slivova Plitvica - Bednja, Trnava i Bistra;
2. Dunav i donja Drava - Sektor B sa sjeditem u Osijeku
obuhvaa podruja malih slivova upanijski kanal, Karaica - Vuica, Baranja
i Vuka;
3. Gornja Sava - Sektor C sa sjeditem u Zagrebu
obuhvaa podruja malih slivova Zagrebako prisavlje, Krapina - Sutla i Zelina
- Lonja;
4. Srednja i donja Sava - Sektor D sa sjeditem u Zagrebu
obuhvaa podruja malih slivova Kupa, Banovina, Lonja - Trebe, esma
- Glogovnica, Ilova - Pakra, Subocka - Strug, umetlica - Crnac, Orljava -
Londa, Brodska posavina i Bi - Bosut;
5. Slivovi Sjevernog Jadrana - Sektor E sa sjeditem u Rijeci
obuhvaa podruja malih slivova Mirna - Dragonja, Raa - Boljunica,
Kvarnersko primorje i otoci, Gorski kotar, Podvelebitsko primorje i otoci i
Lika;
6. Slivovi Junog Jadrana - Sektor F sa sjeditem u Splitu
obuhvaa podruja malih slivova Zrmanja - Zadarsko primorje, Krka - ibensko
primorje, Cetina, Srednje dalmatinsko primorje i otoci, Vrljika, Matica,
Neretva - Korula i Dubrovako primorje.
Osim izrade Glavnog provedbenog plana obrane od poplava, Dravnim planom obrane
od poplava utvrena je i obveza izrade provedbenih planova obrane od poplava za 34
branjena podruja, a kojima se utvruje operativno upravljanje rizicima od poplava i
neposredna provedba mjera obrane od poplava na terenu.
15
Na temelju Dravnog plana obrane od poplava Hrvatske vode donose Glavni
provedbeni plan obrane od poplava koji je dostupan na internetskim stranicama
Hrvatskih voda (http://www.voda.hr). Glavnim provedbenim planom utvreni su
tehniki i ostali elementi potrebni za upravljanje redovitom i izvanrednom obranom
od poplava na vodama I. reda, te sadri:
- pregled teritorijalnih jedinica za izravnu provedbu mjera obrane od poplava
(ukljuujui broj i oznaku dionica i druge potrebne podatke) na branjenim
podrujima po sektorima i pripadajuih zatitnih vodnih graevina na kojima se
provode mjere obrane od poplava, odnosno mjere obrane od leda na vodotocima,
vodostaji pri kojima na pojedinoj dionici poinje pripremno stanje, redovita
odnosno izvanredna obrana od poplava i izvanredno stanje,
- kriterije obrane od leda na vodotocima,
- raspored rukovoditelja obrane od poplava i njihovih zamjenika iz Hrvatskih voda,
te pravnih osoba i njihovih rukovoditelja i zamjenika registriranih za provoenje
obrane od poplava, odnosno obranu od leda na vodotocima, kao i raspored
rukovoditelja obrane od poplava iz pravnih osoba koje upravljaju branama i
akumulacijama,
- obveze Dravnog hidrometeorolokog zavoda u prikupljanju i dostavljanju
podataka, prognoza i upozorenja o hidrometeorolokim pojavama od znaenja za
obranu od poplava,
- upute za izradu izvjea o provedenim mjerama obrane od poplava i
- kartografski prikaz granica branjenih podruja.

Slika 1. Prikaz sektora i granica
branjenih podruja

Slika 1. Prikaz sektora i granica
branjenih podruja
Za uinkovitu zatitu od poplava neophodna je suradnja svih nadlenih tijela u sustavu
zatite i spaavanja, ukljuujui jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
te Dravnu upravu za zatitu i spaavanje koja je prema Dravnom planu obrane od
poplava nositelj temeljnih ovlasti na podruju zatite od katastrofa i velikih nesrea,
ukljuujui i one koje nastaju uslijed poplava. Za organizaciju upravljanja u sluaju
katastrofa sve potrebne mjere provodi nadlena Dravna uprava za zatitu i spaavanje
sukladno odredbama Zakona o zatiti i spaavanju (Narodne novine, broj 174/04,
79/07, 38/09 i 127/10) i Plana zatite i spaavanja na podruju Republike Hrvatske
(Narodne novine, broj 96/10).
5. PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA
Upravljanje rizicima od poplava podrazumijeva sveobuhvatan pristup smanjenju
vjerojatnosti pojave poplava i njihovih moguih tetnih posljedica na stanovnitvo,
gospodarstvo i okoli, a koji objedinjuje elemente predostronosti, zatite, pripravnosti
i hitnog djelovanja u sluaju nailaska velikih voda. Uz zatitne mjere na vodotocima i
drugim vodama usmjerene na sprjeavanje poplava, a koje su okosnica tradicionalnog
pristupa u upravljanju poplavama, naglasak se sve vie stavlja na preventivno
djelovanje na poplavama ugroenim podrujima i na njihovim slivovima, usmjereno
na smanjenje moguih teta u sluaju plavljenja nezatienih ili nedovoljno tienih
povrina.
Zakonom o vodama predvieno je da se za svako vodno podruje, a po potrebi i za
njegove dijelove izrauju prethodne procjene rizika od poplava, koje obuhvaaju:
1. karte (zemljovide) vodnog podruja u odgovarajuem mjerilu, s unesenim
granicama vodnih podruja podslivova i po potrebi, priobalnih podruja s
prikazom topografje i koritenja zemljita;
2. opis poplava iz prolosti koje su imale znatnije tetne uinke na zdravlje ljudi, okoli,
kulturnu batinu i gospodarske djelatnosti i vjerojatnost pojave slinih dogaaja u
budunosti, koji bi mogli dovesti do slinih tetnih posljedica;
3. procjenu potencijalnih tetnih posljedica buduih poplava za zdravlje ljudi, okoli,
kulturnu batinu i gospodarske djelatnosti, uzimajui u obzir, to je vie mogue,
topografske, openite hidroloke i geomorfoloke znaajke i poloaj vodotoka,
ukljuujui poplavna podruja i, ukljuujui poplavna podruja kao prirodna
retencijska podruja, uinkovitost postojeih graevina za obranu od poplava,
poloaj naseljenih podruja, poloaj industrijskih zona, planove dugoronog
razvoja te klimatske promjene na pojavu poplava.
Prethodne procjene rizika od poplava dosad su dovrene za znaajan dio dravnog
teritorija: Krapina, esma, Ilova s Pakrom, Orljava i Kupa na slivu Save; Karaica -
Vuica na slivovima Drave i Dunava; Lika na primorsko - istarskim slivovima; Cetina,
Jadro i rnovnica, Imotsko - bekijsko polje, Zrmanja i Liki plato, Krka, Vransko
jezero i dio Ravnih kotara, Rastok, Vrgorsko polje i Bainska jezera, te delta Neretve i
17
Konavosko polje na dalmatinskim slivovima.
Na temelju prethodnih procjena rizika od poplava, izradit e se karte opasnosti od
poplava i karte rizika od poplava za svako vodno podruje, a po potrebi i za dijelove
vodnih podruja i podslivove. Karte opasnosti od poplava (zemljovidi) e sadravati
prikaze mogunosti razvoja odreenih poplavnih scenarija, a karte rizika od poplava
e sadravati prikaze moguih tetnih posljedica razvoja tih scenarija.
Za svako vodno podruje i po potrebi za dijelove vodnih podruja i podslivove, na
osnovi karata opasnosti i rizika od poplava izradit e se planovi upravljanja rizicima
od poplava, koji e sadravati: ciljeve za upravljanje rizicima od poplava, mjere za
ostvarenje tih ciljeva, ukljuujui preventivne mjere, zatitu, pripravnost, prognozu
poplava, te sustave za obavjetavanje i upozoravanje.

Slika 2. Karte opasnosti za podruje Dunava
u Republici Hrvatskoj
(DANUBE FLOODRISK projekt)
Slika 3. Karte rizika za podruje Dunava u
Republici Hrvatskoj
(DANUBE FLOODRISK projekt)
Cjeloviti Plan upravljanja rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj bit e izraen do
kraja 2015. godine, kada e postati i sastavni dio Plana upravljanja vodnim podrujima.
Plan upravljanja rizicima od poplava nakon toga e se kontinuirano revidirati i
novelirati u estogodinjim planskim ciklusima i bit e polazite za izradu operativnih
planova predvienih Zakonom o vodama, osobito viegodinjih programa gradnje i
godinjih planova upravljanja vodama u dijelu koji se odnosi na ureenje vodotoka i
drugih voda, te zatitu od tetnog djelovanja voda.
6. VIEGODINJI PROGRAM GRADNJE REGULACIJSKIH I ZATIT-
NIH VODNIH GRAEVINA I GRAEVINA ZA MELIORACIJE
Viegodinji Program gradnje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i graevina
za osnovnu melioracijsku odvodnju je operativni provedbeni program upravljanja
vodama u djelatnosti ureenja voda i zatite od tetnog djelovanja voda. Sukladno
lanku 37. Zakona o vodama izrauju ga Hrvatske vode, a njime se utvruju
pojedinani projekti, naini i razdoblja njihove provedbe, sudionici u provedbi, iznosi
ulaganja i izvori sredstava te red prvenstva u provedbi.
Viegodinji programi gradnje izrauju se sukladno Strategiji upravljanja vodama i
Planu upravljanja vodnim podrujima, a nakon 2015. godine i u skladu s Planom
upravljanja rizicima od poplava u dijelu koji se odnosi na investicije u sustave zatite
od tetnog djelovanja voda. Time se osigurava postupna usklaenost operativnih
programa sa stratekim opredjeljenjima u upravljanju vodama prihvaenim na
dravnoj razini i s preuzetim standardima Europske unije na podruju vodne politike,
osobito onima iz Okvirne direktive o vodama i Direktive o procjeni i upravljanju
poplavnim rizicima. Puna usklaenost planske dokumentacije za ureenje vodotoka
i drugih voda i zatitu od tetnog djelovanja voda oekuje se nakon donoenja Plana
upravljanja rizicima od poplava 2015. godine.
Program e provoditi Hrvatske vode i predstavlja kljuni dokument za utvrivanje
i provedbu kapitalnih projekata zatite od tetnog djelovanja voda, a njegova lista
prioritetnih projekata biti e izmijenjena, dopunjena i verifcirana svake dvije godine,
te znaajno revidirana svakih est godina, naroito nakon donoenja Plana upravljanja
rizicima od poplava 2015. godine.
7. STRATEKI I FINANCIJSKI OKVIR ZATITE OD TETNOG
DJELOVANJA VODA
Strategijom upravljanja vodama (Narodne novine, broj 91/08) je utvren strateki
cilj zatite od tetnog djelovanja voda kojim se predvia dostizanje funkcionalnosti
sustava zatite od poplava do razine od oko 87% do kraja 2023. godine i do 100% do
kraja 2038. godine (postojee stanje - 73% funkcionalnosti na vodama I. reda i 75%
funkcionalnosti na vodama II. reda). Cilj e se ostvariti postupnom provedbom radova
na sanaciji i rekonstrukciji objekata, te realizacijom razvojnih projekata. Polovica
predvienih radova obavit e se u razdoblju do 2023. godine, a druga polovica u
razdoblju do 2038. godine. Procjena potrebnih ulaganja je sljedea:
- za dovoenje postojeih sustava zatite od tetnog djelovanja voda u funkcionalno
stanje (sanacije i rekonstrukcije) treba uloiti ukupno oko 7,7 milijardi kuna, od
ega oko 4,5 milijardi kuna u sustav voda I. reda i oko 3,2 milijarde kuna u sustav
voda II. reda; prosjeno oko 250 milijuna kuna godinje,
- za razvojne projekte sustava zatite od tetnog djelovanja voda treba uloiti ukupno
oko 3,1 milijarde kuna, od ega oko 1,3 milijarde kuna u sustav voda I. reda i oko 1,8
milijarde kuna u sustav voda II. reda; prosjeno oko 150 milijuna kuna godinje,
19
- za potpuno dovoenje detaljne kanalske mree u funkcionalno stanje treba uloiti
ukupno oko 1,4 milijarde kuna,
- za redovita odravanja postojeih zatitnih sustava prema standardima treba ulagati
ukupno oko 915 milijuna kuna godinje, od ega oko 391 milijun kuna u sustav
voda I. reda i oko 524 milijuna kuna u sustav voda II. reda.
Struktura potrebnih trokova ulaganja u regulacijske i zatitne vodne sustave za
postizanje stratekih ciljeva, pokazuje da omjer potrebnih ulaganja u odravanje, te
dovoenje sustava u funkcionalno stanje i njihov razvoj na godinjoj razini iznosi oko
70% : 30%, ime se osigurava odrivost u upravljanju rizicima od poplava.
Prema odredbama Zakona o fnanciranju vodnog gospodarstva (Narodne novine,
broj 153/09), za fnanciranje redovitih odravanja i razvojnih projekata zatite od
tetnog djelovanja voda koriste se namjenska sredstva prikupljena vodnim doprinosom
i naknadom za ureenje voda, uz mogunost sufnanciranja iz Dravnog prorauna i
drugih domaih i stranih izvora.
8. POPLAVE U 2010. GODINI
8.1. Ekstremne oborine
Meteoroloki ekstremi na podruju uzvodnih zemalja zabiljeeni tijekom 2010.
godine formirali su velike vode na podruju slivova Neretve, Save i Dunava, dok su
velike koliine oborina na podruju Republike Hrvatske izazvale i formiranje velikih
voda njihovih pritoka u Republici Hrvatskoj. U navedenim sluajevima vodni valovi
su formirani u susjednoj Bosni i Hercegovini i Sloveniji, te uzvodnim podunavskim
zemljama (Njemaka, Austrija, Slovaka i Maarska).
U nastavku su prikazani podaci o koliinama oborina u Republici Hrvatskoj, koji
takoer ukazuju na poveanje koliine oborina u odnosu na viegodinje prosjeke.

Slika 5.Odstupanje oborina od viegodinjeg
prosjeka, studeni 2010. godine (DHMZ)
Slika 4. Odstupanje oborina od viegodinjeg
prosjeka, rujan 2010. godine (DHMZ)
Na meteorolokoj stanici Zagreb - Maksimir, u rujnu 2010. godine zabiljeene su
oborine od gotovo 190 mm to je dvostruko vie od prosjenih oborina za rujan koje
iznose 86 mm. U isto vrijeme, na podruju Republike Slovenije takoer su zabiljeene
oborine velikog intenziteta (Brnik 184 mm, Celje 218 mm i Novo Mesto 150 mm) to
je izazvalo formiranje velikog vodnog vala rijeke Save.
Uslijed velikih koliina oborina i naglog topljenja snijega na podruju Bosne i
Hercegovine dolo je do formiranja velikog vodnog vala Neretve koji je ugrozio
podruja gradova Metkovia i Opuzena. Takoer, na podruju grada Dubrovnika
dana 22. studenog 2010. godine u samo 12 sati palo je ukupno 158 mm kie to je
izazvalo formiranje lokalnih bujica koje su osobito ugrozile podruje Staroga grada.
Na pojedinim podrujima Istone Hrvatske u kratkom je razdoblju od nekoliko dana
palo vie od 200 mm kie po etvornom metru, a u pola godine na mnogim mjestima
i prosjena godinja koliina oborina. Ekstremne koliine oborina uzrokovale su
nagli porast vodostaja i premaivanje do tada zabiljeenim maksimalnih vodostaja
na desetak vodotoka (Orljava, Londa, Vrbova, Glogovica, Baranjska Karaica,
Vuka, Voinka, Vojlovica, Vuica, ) to je imalo za posljedicu velike tete na
poljoprivrednim kulturama i ugroavanje naseljenih mjesta.
Ovakvi dogaaji upuuju na scenarije sve eih i izraenijih meteorolokih
i hidrolokih ekstrema to pokazuju i analize ekstremnih pojava u globalnim
razmjerima. U zadnjih nekoliko godina esto su se javljali dogaaji slinog karaktera
pri emu su negativne posljedice najee bile uspjeno izbjegnute. Tako je primjerice
2006. godine na Dunavu zabiljeen drugi, a 2010. godine trei po visini vrh vodenog
vala (najvii je zabiljeen 1965. godine) od kada se provode sustavna mjerenja.
8.2. Provedba mjera obrane od poplava
Tijekom 2010. godine izvanredna stanja obrane od poplava proglaavana su na 23
vodotoka (Neretva, Lika, Sava, Orljava, Londa, Zapadni Lateralni Kanal Bi polja,
Istoni lateralni kanal Jelas polje, Glogovica, Bi, Poganovako - Kraviki kanal, potok
Karaica, Marjanac, Zdenaka Rijeka, Vuka, Naika rijeka, Gornja Jasenovica, potok
Travnik, Kanal Hatvan, potok Borza, Kanal Velika Osatina, Podgoraki Dubovik).
Takoer tijekom 2010. godine na 18 vodotoka uspostavljane su izvanredne mjere
obrane od poplava (Kupa, Dunav, Vuica, Rijeka Karaica, Iskrica, Lapovac, Breznica,
aavica, Voinska rijeka, Klokoevac, Krajina, Vuja Jama, Lonja, Strug, esma,
Ilova, Krapina, Bistra). Osim toga na veini preostalih vodotoka u Republici Hrvatskoj
provodile su se i mjere redovne obrane od poplava (Drava, Mura, Sutla, Krka, Plitvica,
Bednja). Na ukupnom podruju Republike Hrvatske mjere redovite i izvanredne
obrane od poplava provodile su se na svih est sektora u ukupnom trajanju od 439
dana.
21
Prema Zakonu o vodama i Dravnom planu obrane od poplava, Hrvatske vode su kao
nositelj aktivnosti uz pomo licenciranih tvrtki za radove u vodnom gospodarstvu
provodile mjere obrane od poplava. U sluaju potrebe i veeg stupnja ugroenosti
u skladu sa Protokolom o suradnji sa Dravnom upravom za zatitu i spaavanje i
upanijskim kriznim stoerima koordinirale su ukljuivanje postrojbi Hrvatske vojske,
Policije, te vatrogasnih jedinica, kao i jedinica civilne zatite lokalnih samouprava.
U provedbi mjera obrane od poplava u 2010. godini sudjelovalo je 4.000 ljudi, od ega
500 djelatnika Hrvatskih voda, 1.500 radnika tvrtki licenciranih za radove u vodnom
gospodarstvu, 500 pripadnika Hrvatske vojske, 500 vatrogasaca, te oko 150 djelatnika
policijskih postrojbi i 850 pripadnika jedinica civilne zatite i stanovnika ugroenih
naselja, kao i pripadnika Hrvatske gorske slube spaavanja i Crvenog kria.
Tijekom obrane od poplava dodatno je nadvieno ili izgraeno 50 km privremenih
nasipa. Ukupno je za potrebe obrane od poplava iskoriteno 810.000 vrea i utroeno
60.000 m
3
materijala (pijesak, ljunak, zemljani i kameni materijal). Ujedno, koriteni
su gotovo svi kapaciteti i mehanizacija licenciranih tvrtki za radove u vodnom
gospodarstvu, a po potrebi i komunalnih poduzea i drugih tvrtki sa ugroenih
podruja. Sveukupno koriteno je 200 bagera, 40 buldoera i 250 raznih drugih strojeva
za potrebe prijevoza i ugradnje materijala (kamiona, traktora, utovarivaa).
Takoer, tijekom obrane od poplava u gotovo neprekidnom radu za potrebe odvodnje
zaobalnih, te procjednih i poplavnih voda koriteno je 55 crpnih stanica, te dodatno
vie od 60 mobilnih crpki veeg kapaciteta. Istovremeno se, prema mogunostima,
provodila zatita ljudi i imovine i na nebranjenim podrujima.
ZAKLJUAK
Uinkovita i odriva zatita od poplava u posljednje vrijeme uslijed klimatskih
promjena postaje sve vanije pitanje u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Usprkos
stoljetnoj tradiciji, naroito u djelatnosti zatite od poplava i drugih oblika tetnog
djelovanja voda, vodno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj danas se nalazi pred
velikim izazovom nunog unaprjeenja zatite od poplava u uvjetima uestale pojave
ekstremno velikih voda na itavom dravnom teritoriju.
Slika 6. Karta upanija ugroenih poplavom
u svibnju/lipnju 2010. godine
Slika 7. Karta upanija ugroenih poplavom u
rujnu 2010. godine
Poplave 2002., 2006., 2009. i 2010. godine prouzroile su gubitke ljudskih ivota
i ogromne materijalne tete u veini podunavskih zemalja, ali zahvaljujui
funkcioniranju postojeeg hidrotehnikog sustava i organizaciji vodnoga gospodarstva,
te pravodobnim poduzimanjem mjera obrane od poplava i strunim pristupom
u duhu stoljetne tradicije gospodarenja vodama na ovim prostorima izbjegnute su
ljudske rtve. Na alost, uslijed ekstremnih koliina oborina tete na poljoprivrednim
povrinama i u pojedinim naseljenim podrujima, nisu se mogle izbjei.
Uvaavajui hidroloke prilike i zemljopisni poloaj Republike Hrvatske, probleme
zatite od poplava i obrane od leda na velikim hrvatskim rijekama potrebno je rjeavati
i u okvirima meunarodnih bilateralnih i multilateralnih sporazuma o suradnji na
slivovima prekograninih vodotoka.
Koncepcija obrane od poplava u Republici Hrvatskoj, tradicionalno je temeljena na
obrambenim nasipima i irokim inundacijskim (poplavnim) podrujima uz velike
vodotoke, to je ujedno doprinijelo ouvanju vlanih i movarnih podruja i o vodi
ovisnih sustava. U cilju smanjenja rizika od poplava, potrebno je rekonstruirati i
dograditi sustave u nizinskim podrujima, a na bujinim vodotocima potrebno je
dograditi sustav obrane od poplava izgradnjom veeg broja akumulacija i retencija.
Istovremeno, potrebno je sustavno unaprijediti operativno upravljanje rizicima od
poplava, kao i neposrednu provedbu mjera obrane od poplava na ukupnom podruju
Republike Hrvatske.
LITERATURA
[1] Strategija upravljanja vodama (Narodne novine, broj 91/08).
[2] Zakon o vodama (Narodne novine, broj 153/09 i 130/11).
[3] Zakon o fnanciranju vodnog gospodarstva (Narodne novine, broj 153/09).
[4] Dravni plan obrane od poplava (Narodne novine, broj 153/09).
[5] Pravilnik o granicama podruja podslivova, malih slivova i sektora (Narodne
novine, broj 97/10).
[6] Glavni provedbeni plan obrane od poplava (Hrvatske vode, srpanj 2011.
godine).
[7] Husari, J., urokovi, Z, Biondi, D., Obrdalj, M. (2011.): Zatita od poplava u
Hrvatskoj, Zbornik radova 5. hrvatske konferencije o vodama - Hrvatske vode
pred izazovom klimatskih promjena (Urednitvo - Biondi, D., Holjevi, D.,
Tropan, Lj.), Hrvatske vode, Zagreb, 39 - 51.
OKRUGLI STOL
SUVREMENI PRISTUP ZATITI OD TETNOG
DJELOVANJA VODA
dr.sc. Danko Biondi, dipl.ing.gra.
a
,
dr.sc. Danko Holjevi, dipl.ing.gra.
b
,
mr.sc. Sanja Barbali, dipl.ing gra.
c
, Vesna Grizelj imi, dipl.ing.gra.
d
,
Darko Barbali, dipl.ing.gra.
e
SAETAK
Preuzimanjem europskog vodnog zakonodavstva u hrvatske propise nuno dolazi do
postupnih promjena u upravljanju vodama, pa tako i u djelatnosti zatite od tetnog
djelovanja voda. Ne radi se ni o kakvim revolucionarnim promjenama, nego samo
o osuvremenjavanju djelatnosti na nain da sigurnost od poplava bude ouvana ili
unaprijeena, ali da isto tako budu ouvani ili unaprijeeni uvjeti zatite vodenih i o
vodi ovisnih ekosustava. Kako bi se zacrtani ciljevi ostvarili, od ove se godine redoviti
radovi odravanja voda obavljaju uz potivanje prethodno ishoenih uvjeta, mjera i
preporuka zatite prirode, a u pripremi su planski i programski razvojni dokumenti:
Plan upravljanja rizicima od poplava i Viegodinji program gradnje regulacijskih i
zatitnih vodnih graevina i graevina za melioracije. Osim navedenog, sustavno se
provode i ostale mjere unapreenja stanja zatite od poplava i drugih oblika tetnog
djelovanja voda defnirane stratekim odrednicama iz Strategije upravljanja vodama
(Narodne novine, broj 91/08). U radu je dan informativni prikaz navedenih
aktivnosti, ija je provedba od iznimne vanosti za Republiku Hrvatsku sa ciljem da
se ostvari to bolja prilagodba posljedicama evidentnih klimatskih promjena koje
uzrokuju intenziviranje hidrolokih ekstrema - poplava i sua, uz potivanje uvjeta
zatite prirodnih vrijednosti.
a
Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb 10.000, Republika Hrvatska, danko.biondic@voda.hr
b
Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb 10.000, Republika Hrvatska, danko.holjevic@voda.hr
c
Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb 10.000, Republika Hrvatska, sanja.barbalic@voda.hr
d
Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb 10.000, Republika Hrvatska, Vesna.GrizeljSimic@voda.hr
e
Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb 10.000, Republika Hrvatska, darko.barbalic@voda.hr
Danko Biondi, Danko Holjevi, Sanja Barbali, Vesna Grizelj imi, Darko Barbali 24
KLJUNE RIJEI: Uvjeti, mjere i preporuke zatite prirode za godinje programe
odravanja voda; Plan upravljanja poplavnim rizicima; Viegodinji program gradnje
regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i graevina za melioracije; Strategija
upravljanja vodama
1. UVOD
Sve uestalije i obilnije velike vode, ali istovremeno i sve uestalije i sunije male vode
koje se posljednjih desetak godina javljaju na naim vodotocima nalau sustavno
unapreivanje pripreme, organizacije i provedbe poslova preventivne, redovne i
izvanredne obrane od poplava, te intenziviranje aktivnosti na pripremi i provedbi
razvojnih projekata, ne samo dogradnje zatitnih sustava, nego i revitalizacije
vodotoka, te razvoja vienamjenskih sustava ureenja i koritenja voda i zemljita u
suradnji s drugim korisnicima. Zakonski okvir zatite od tetnog djelovanja voda je
usklaen s pravnom steevinom Europske unije, a strateke odrednice defnirane su
Strategijom upravljanja vodama (Narodne novine, broj 91/08), tako da su ostvarene
sve regulatorne pretpostavke za uinkovito obavljanje navedenih zadaa.
Za ovogodinji program radova odravanja voda prvi su puta do sada od ministarstva
nadlenog za zatitu prirode ishoeni uvjeti, mjere i preporuke zatite prirode, iji je
prijedlog izraen kroz suradnju Hrvatskih voda i Dravnog zavoda za zatitu prirode.
Potivanjem propisanih uvjeta, mjera i preporuka redoviti radovi odravanja voda
uvelike su osuvremenjeni, odnosno usklaeni su s potrebama zatite vodenih i o
vodi ovisnih ekosustava. Uvjeti, mjere i preporuke zatite prirode za program radova
odravanja voda sustavno e se iz godine u godinu unapreivati uvaavajui iskustva
s terena.
U tijeku je priprema Plana upravljanja poplavnim rizicima i Viegodinjeg programa
gradnje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i graevina za melioracije, ijim e
donoenjem biti zaokruena sva potrebna planska i programska dokumentacija za
pripremu razvojnih projekata zatite od tetnog djelovanja voda, za koje se oekuje da
e se dijelom fnancirati iz europskih fondova. Poetkom sljedee godine u suradnji
s nizozemskim, francuskim i austrijskim strunjacima zapoinje Twinning projekt
Izrada karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava, iji e rezultati uvelike
doprinijeti kakvoi tih dokumenata, a u tijeku je projekt Meandar kojeg fnancira
Vlada Kraljevine Nizozemske, usmjeren na izradu smjernica za revitalizaciju vodotoka
prilagoenih hrvatskim uvjetima, a u ijoj realizaciji osim nizozemskih strunjaka
sudjeluju strunjaci Hrvatskih voda i Dravnog zavoda za zatitu prirode.
Cilj ovog rada je na saeti nain prikazati tekue aktivnosti i glavne razvojne odrednice
za unapreenje stanja zatite od tetnog djelovanja voda u Hrvatskoj.
25
2. UVJETI I MJERE ZATITE PRIRODE ZA RADOVE ODRAVANJA
VODA
Na temelju odredbi lanka 107. Zakona o vodama (Narodne novine, broj 153/09
i 130/11), te odredbi lanka 7. toka 25., lanka 36. i lanka 123., 124. i 125. Zakona
o zatiti prirode (Narodne novine, broj 70/05 i 139/08), Hrvatske vode su dune
za godinje programe radova odravanja voda provoditi postupke ocjene njihove
prihvatljivosti na ekoloku mreu i postupke ishoenja uvjeta i mjera zatite prirode.
Objedinjeni postupak ocjene prihvatljivosti na ekoloku mreu i ishoenja uvjeta i
mjera zatite prirode za godinji program odravanja voda za 2012. godinu proveden
je na temelju strune podloge koju su izradile Hrvatske vode.
Kako je sektor zatite prirode imao odreenih dilema u sagledavanju i razumijevanju
radova odravanja voda, odrano je niz konzultativno-strunih sastanaka predstavnika
Hrvatskih voda s predstavnicima sektora zatite prirode, ime je osigurano rjeavanje
veine spornih pitanja jo tijekom izrade strune podloge. U tom su procesu Hrvatske
vode davale odreena pojanjenja i tumaenja defnicija pojedinih radova, dok su od
strane predstavnika sektora zatite prirode predlagani uvjeti, mjere i preporuke zatite
prirode za konkretne radove.
U cilju to kvalitetnijeg prikaza radova odravanja voda, Hrvatske vode su
standardizirale njihove opise tako da je izvrena njihova tipizacija koja se odnosi na
odravanja voda I. i II. reda, odnosno melioracijskih graevina I. i II. reda (u vrijeme
preventivne obrane od poplava, za vrijeme i/ili neposredno nakon poplava - hitne
intervencije), te je opisana njihova svrhovitost. Takoer, iz razloga bolje preglednosti
i uvida u pojedine lokacije radova po branjenim podrujima, izvreno je povezivanje
svake lokacije sa pripadajuim pozicijama programa radova koritenjem geodetskih
podloga odgovarajueg mjerila.
Istovremeno je Dravni zavod za zatitu prirode izradio nacrt ifrarnika radova i
uvjeta, mjera i preporuka, koji je na poetku bio polazni prijedlog, a koji je nastavno
prilagoavan konkretnim radovima, ovisno o lokaciji izvoenja rada i mogunostima
provoenja uvjeta/mjere/preporuke na pojedinoj lokaciji.
Mjere, uvjeti i preporuke zatite prirode koje su izdane od strane Ministarstva zatite
okolia i prirode u srpnju 2012. godine, temeljene su na miljenju Dravnog zavoda
za zatitu prirode, a u sebi sadre:
- popis generalnih uvjeta, mjera i preporuka zatite prirode za Program radova
odravanja, rasporeenih po vrstama radova;
- konkretizaciju mjera, uvjeta i preporuka za svaki pojedinani rad i pojedinanu
lokaciju iz Programa;
- poveznice lokacija radova s odgovarajuim oznakama podruja prema propisima
zatite prirode - zatieno podruje, podruje ekoloke mree, prijedlog Natura
2000 (ili oznaka van podruja), zajedno s informacijama o ciljevima ouvanja
prirode.
Mjere su podijeljene u dvije skupine:
- mjere i uvjeti zatite prirode koji se odnose na ukupnu bioloku i krajobraznu
raznolikost;
- mjere i uvjeti zatite prirode koji se odnose na ciljeve ouvanja podruja ekoloke
mree,
i vrijede za itavu dravu, odnosno za sva branjena podruja i za sve radove
odravanja.
Za dio radova i poslova odravanja u podruju ekoloke mree ili u podruju utjecaja
na ekoloku mreu, a ija provedba moe imati znaajan utjecaj na ciljeve ouvanja i
cjelovitost podruja ekoloke mree, planirano je provesti posebne postupke vezane
za procjenu utjecaja na ekoloku mreu prema odgovarajuem propisu.
Planom upravljanja vodama za 2012. godinu predvieni su radovi redovnog odravanja
voda na ukupno 3.055 lokacija, od kojih su za preko 95% ishoeni uvjeti i mjere
zatite prirode, dok se za preostalih manje od 5% radova odravanja na podruju
ekoloke mree (ili na podruju koje na nju ima utjecaj) provodi ocjena prihvatljivosti
za ekoloku mreu (po posebnom postupku/postupcima po branjenom podruju).
Ishoenjem uvjeta, mjera i preporuka zatite prirode i njihovom ugradnjom u Program
omoguena je provedba redovnih radova odravanja voda, bez postavljanja dodatnih
uvjeta i mjera od strane nadlenih upanijskih ustanova odnosno drugih tijela. S
postupkom izdavanja uvjeta, mjera i preporuka, te prethodne suglasnosti upoznata je
i inspekcija zatite prirode.
27
Tablica 1. Izvadak iz Uvjeta, mjera i preporuka zatite prirode za pojedine vrste radova
odravanja voda
T
a
b
l
i
c
a

2
.

I
z
v
a
d
a
k

i
z

i
f
r
a
r
n
i
k
a

r
a
d
o
v
a
,

m
j
e
r
a
,

u
v
j
e
t
a

i

p
r
e
p
o
r
u
k
a
29
Slika 1. Naslovnica Uvjeta i mjera zatite prirode za program radova odravanja u podruju
zatite od tetnog djelovanja voda za 2012. godinu
Zajednikom pripremom i kasnijom provedbom postupka ocjene programskog
dokumenta, te ishoenjem uvjeta, mjera i preporuka zatite prirode postignut je
znaajan napredak u suradnji vodnoga gospodarstva i sektora zatite prirode, to e
omoguiti unapreenje upravljanja vodama u dravi sa ciljem postizanja primjerene
razine zatite od tetnog djelovanja voda, uz potivanje uvjeta i mjera zatite prirode.
Praenjem potivanja uvjeta, mjera i preporuka zatite prirode pri provedbi redovitog
programa odravanja voda u 2012. godini ocjenjivat e se uspjenost ostvarenja
zacrtanih ciljeva, a steena iskustva e koristiti pri buduim unapreivanjima zapoetog
procesa. Provedba ishoenih uvjeta, mjera i preporuka e nakon fnog podeavanja
u godinama koje slijede prerasti u standard i postati e sastavni dio Opih tehnikih
uvjeta za radove odravanja voda.
3. VIEGODINJI PROGRAM GRADNJE REGULACIJSKIH
I ZATITNIH VODNIH GRAEVINA I GRAEVINA ZA
MELIORACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2013. DO 2017. GODINE
Viegodinji program gradnje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i graevina
za melioracije je operativni program u vodnogospodarskoj djelatnosti ureenja
vodotoka i drugih voda i zatite od tetnog djelovanja voda propisan lankom 37.
Zakona o vodama (Narodne novine, broj 153/09 i 130/11). Programom se utvruju:
- pojedinani projekti,
- nain i razdoblje njihove provedbe,
- sudionici u provedbi,
- iznosi ulaganja i izvori sredstava,
- red prvenstva u provedbi,
- praenje provedbe programa.
Zakonom je odreeno da se viegodinji programi gradnje izrauju sukladno
Strategiji upravljanja vodama (Narodne novine, broj 91/08) i Planu upravljanja
vodnim podrujima, a nakon 2015. godine i u skladu s Planom upravljanja poplavnim
rizicima. Time se osigurava postupna usklaenost operativnih programa sa stratekim
odrednicama upravljanja vodama na dravnoj razini i s preuzetim standardima
Europske unije na podruju vodne politike, osobito onima iz Okvirne direktive o
vodama i Direktive o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima.
Puna usklaenost planske dokumentacije za ureenje vodotoka i drugih voda i zatitu
od tetnog djelovanja voda oekuje se po donoenju prvih planova upravljanja rizicima
od poplava, propisanih Direktivom o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima, a to
je preuzeto i u hrvatsko vodno zakonodavstvo. Nakon toga e se planovi upravljanja
poplavnim rizicima kontinuirano revidirati i novelirati u estogodinjim planskim
ciklusima. Oni e biti polazite za izradu operativnih programa i planova predvienih
Zakonom o vodama, osobito viegodinjih programa gradnje i godinjih planova
upravljanja vodama u dijelu koji se odnosi na ureenje vodotoka i drugih voda, te
zatitu od tetnog djelovanja voda. Viegodinjim programom gradnje se utvruje
31
okvirni program kapitalnih ulaganja u ureenje vodotoka i drugih voda, zatitu od
tetnog djelovanja voda, te revitalizaciju vodotoka.
Priprema prvog nacrta programa je u tijeku. Prvi korak je bila poetna identifkacija
projekata s osnovnim podacima o zahvatima. Slijedilo je utvrivanje prioriteta ijom
se realizacijom poveava razina zatite od poplava na nedovoljno tienim podrujima.
Vrednovanje i svrstavanje svakog projekta u jednu od tri grupe prioriteta izvreno
je prema 10 utvrenih kriterija (koji procjenjuju znaaj, vienamjenski karakter,
utjecaj projekta na stanovnitvo, imovinu, infrastrukturu i okoli, veliinu podruja
zatite, te stupanj dovrenosti sustava, kao i stupanj spremnosti za izvoenje, odnosno
raspoloivost tehnike dokumentacije), na nain da su projekti sa najveim brojem
bodova svrstani na poetak popisa kao prioriteti (metoda teinskog razvrstavanja).
Program je kljuni dokument za izbor i provedbu kapitalnih projekata zatite od tetnog
djelovanja voda u razdoblju 2013. - 2017., a njegove budue izmjene i dopune kako bi
bolje odgovarao novonastalim potrebama ili promijenjenim ulaznim pretpostavkama,
obavljati e se prema postupcima koji su takoer utvreni programom.
Stvarna dinamika realizacije projekata sigurno e, u veoj ili manjoj mjeri, odstupati
od procijenjene dinamike. Stoga je vano na vrijeme pokrenuti i dobro organizirati
odvijanje pripremnih aktivnosti za vei broj projekata, kako bi se izbjegli eventualni
zastoji u buduim investicijskim aktivnostima, uzrokovani nedostatkom pripremljenih
projekata. Samo tako se moe ostvariti optimalno iskoritenje fnancijskih sredstava
iz namjenskih fondova vodnoga gospodarstva (izvorna sredstva) i drugih dostupnih
izvora kao to su dravni proraun, fondovi Europske unije, razni domai i strani
krediti, zajmovi i donacije.
Projekti se prema strukturi ulaganja razvrstavaju u tri razreda: (i) Izgradnja zatitnih i
regulacijskih vodnih graevina i graevina za melioracije, (ii) Rekonstrukcija i sanacija
postojeih graevina u cilju poboljanja funkcionalnosti sustava i (iii) Revitalizacija
vodnih povrina.
Ukupni procijenjeni trokovi programa iznose oko 4,8 milijarde kuna, a procijenjeni
trokovi izgradnje u razdoblju 2013. - 2017. iznose oko 3,2 milijarde kuna.
Usporeujui trokove procijenjene u okviru ovog programa i trokove procijenjene u
Strategiji upravljanja vodama (Narodne novine, broj 91/08) zakljuuje se da su ukupne
procijenjene potrebe na proporcionalno istoj razini, respektirajui dokumentima
sagledano razdoblje provedbe (Strategija 2010. - 2038., Program 2013. - 2017.).
Odstupanja u procjenama su jedino vidljiva u strukturi ulaganja gdje su programom
predviena znatno vea razvojna ulaganja u sustave zatite od poplava i revitalizacije,
dok su pri tome smanjena potrebna ulaganja u sanacije i rekonstrukcije.
Zbog ogranienih fnancijskih mogunosti Hrvatskih voda, potrebno je identifcirati i
ukljuiti sve mogue dodatne izvore fnanciranja i usmjeriti ih na ovaj program:
- odgovarajue EU fondove,
- zajmove meunarodnih fnancijskih institucija (MFI) i
- raspoloive domae izvore (Dravni proraun, prorauni jedinica lokalne
samouprave i drugo).
Obzirom da se radi o zatitnim vodnim graevinama, uvjeti fnanciranja se trebaju
traiti na tritu investicijskih razvojnih kredita koji podrazumijevaju niu kamatnu
stopu, due razdoblje povrata zajma, poek prilagoen planiranom razdoblju izgradnje,
a dospijee otplatnih rata/anuiteta prilagoeno dinamici i nainu prikupljanja
sredstava.
Predvia se mogunost koritenja sredstava kohezijskih i strukturnih fondova
Europske unije naroito za ulaganja u projekte revitalizacije. Stoga je posebnu panju
potrebno posvetiti pripremi i nominaciji takvih projekata.
U svrhu postizanja zacrtanih ciljeva zatite od tetnog djelovanja voda, Strategijom
upravljanja vodama (Narodne novine, broj 91/08) predvien omjer ulaganja u
odravanje sustava i njihov razvoj na godinjoj razini iznosi 70% : 30%. Imajui u vidu
uoenu potrebu za poveanim razvojnim ulaganjima u predstojeih 5 - 10 godina, taj
omjer bi se morao promijeniti u korist razvoja na minimalno 60% : 40%.
Programom su defnirani kriteriji i uestalost praenja njegove provedbe u cjelini,
kao i praenja provedbe pojedinih projekata, te procedure njegovih izmjena i dopuna.
Ukupan broj i izbor kriterija i ocjene projekata moe se prilagoavati potrebama
provedbe programa, kako bi se bolje opisali novelirani - aurirani ciljevi, odnosno
ciljevi koji su bolje prilagoeni viem stupnju realizacije programa. Prioritetna lista
treba bi biti revidirana svake 2 godine, odnosno znaajno svakih 5 godina, a posebno
nakon konane izrade plana upravljanja rizicima od poplava za oba vodna podruja
u Republici Hrvatskoj.
Slika 2. Poetna identifkacija projekata
33
Slika 3. Prostorni raspored projekata na podruju Republike Hrvatske po grupama prioriteta
- prikaz po sektorima
4. PRIPREMA PLANA UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA I
PROCJENA UTJECAJA RAZVOJNIH PROJEKATA ZATITE OD
TETNOG DJELOVANJA VODA NA VODE
Naelno gledano, prvi konkretan korak u upravljanju rizicima od poplava je utvrivanje
podruja na kojima je rizik od poplava neprihvatljivo visok i na koje treba usmjeriti
veinu aktivnosti na preventivnoj obrani od poplava. Sama ideja implicira potrebu
transparentnog odluivanja to se smatra (ne)prihvatljivim rizikom od poplava,
odnosno naglaava da odreivanje granice prihvatljivosti ovisi kako o fnancijskim
mogunostima osiguranja zatite od tetnog djelovanja voda, tako i o opoj drutvenoj
percepciji o tome to je i u kojoj mjeri potrebno zatititi od poplava. Obvezom
izrade Plana upravljanja rizicima od poplava u redovitim estogodinjim ciklusima
ostavljena je mogunost postupnog usklaivanja ova dva principa uzimajui u obzir
i ogranienja i uvjete koje pred upravljanje vodama postavlja zahtjev za ouvanjem
dobrog stanja voda. Prema usuglaenim rokovima prvi Plan upravljanja rizicima
od poplava treba donijeti istovremeno sa sljedeim Planom upravljanja vodnim
podrujima, odnosno do kraja 2015. godine i vrijediti e za razdoblje od 2016. do
2021. godine. Ova dva plana initi e jedinstven planski paket kojim e se defnirati
politika i okviri upravljanja vodama. Donoenjem prvog Plana upravljanja rizicima
od poplava utvrdit e se uloga sustava i graevina obrane od poplava u smanjenju
rizika od poplava na prihvatljivu razinu, ime e se verifcirati njihov znaaj i uvaiti
njihov utjecaj na stanje voda (koji je u nekim sluajevima kao to su nizinske retencije
vrlo pozitivan) i na taj nain uskladiti sa ciljevima zatite vodnog okolia propisanim
Zakonom o vodama (Narodne novine, broj 153/09 i 130/11) i utvrenim Planom
upravljanja vodnim podrujima.
Usklaenje hrvatske s europskom vodnom regulativom donosi i odreene novine u
dijelu koji se odnosi na pripremu i prihvaanje razvojnih projekata, poevi od izrade
tehnike dokumentacije na razini pripreme za ishoenje lokacijske / graevinske
dozvole. Naime, uz obvezu sagledavanja utjecaja razvojnog projekta na okoli /
prirodu u cjelini, zahtijeva se i eksplicitna i detaljna valorizacija utjecaja graevina na
promjenu stanja voda, i to kako na stanje dijela vodotoka (vodnog tijela) na kome se
graevina nalazi tako i na stanje voda nizvodno i uzvodno. Pri tome treba ocijeniti
utjecaj izgradnje na sve elemente na osnovi kojih se utvruje stanje voda i koji
ukljuuju: fzikalno-kemijske i kemijske, hidroloke i morfoloke, te konano bioloke
karakteristike voda. Naime, pod dobrim i poeljnim stanjem voda podrazumijeva se
prirodno stanje voda, a pogoranje prirodnog stanja voda u naelu nije doputeno.
Ukoliko se ljudskim djelovanjem pogora bilo koja karakteristika voda, odnosno
element stanja voda, smatra se da je narueno i stanje voda u cjelini, a ukoliko su
utjecaji antropogenog djelovanja takvi da mijenjaju strukturu ili ugroavaju zdravlje
ekosustava smatra se da je rije o bitnim promjenama odnosno da je rije o pogoranju
stanja. U veini sluajeva, graevine za ureenje vodotoka ili zatitu od tetnog
djelovanja voda upravo imaju za cilj promjenu odreenih, s antropocentrinog
stajalita, nepovoljnih hidrolokih ili morfolokih karakteristika vodotoka i samim
tim njihovom izgradnjom se mijenja stanje voda. Prema novim propisima, za takve
promjene ukoliko se pokae da su neophodne i opravdane treba provesti dodatni
postupak kroz koji se:
- identifciraju svi negativni utjecaji,
- odreuju dionici koji zbog zahvata imaju koristi i dionici koji zbog zahvata mogu
pretrpjeti tetu,
- utvruju poeljne karakteristike novog, do-prirodnog odnosno znatno
promijenjenog stanja,
- utvruje program mjera koji ima slijedee ciljeve: minimiziranje eventualnih
negativnih utjecaja, kompenzaciju preostalih negativnih utjecaja i odranje
poeljnih karakteristika novog stanja, te konano
- navedena promjena uvodi se u Plan upravljanja vodnim podrujima koji upravljanje
vodama na takvoj dionici vodotoka mora prilagoditi novonastalim uvjetima
promatrajui kumulativne efekte promjena na vodotoku.
S obzirom na to da je potrebno identifcirati dionike i njihove uloge, podrazumijeva se
provedba postupka uz konzultacije s javnou. Objedinjavanje navedenog postupka
s postupkom utvrivanja utjecaja zahvata na okoli / prirodu koji ukljuuje obvezu
konzultiranja javnosti ini se dobrim rjeenjem, bitno uinkovitijim nego provedbe
35
odvojenih postupaka. Prijedlog trebaju realizirati ministarstva nadlena za vode
i okoli dopunama propisa kojima se ureuje pitanje procjene utjecaja zahvata na
okoli / prirodu.
ZAKLJUAK
Provedbom novog okolinog zakonodavstva redoviti radovi odravanja voda i razvojni
projekti ureenja voda usklauju se s uvjetima zatite okolia i prirode. To nipoto
ne znai da se oni onemoguavaju, nego naprotiv oni se itekako potiu ukoliko se
studijskom dokumentacijom dokae njihova opravdanost i ukoliko se eventualni
nepovoljni utjecaji na okoli i prirodu mogu minimizirati provedbom odgovarajuih
kompenzacijskih mjera. Time se pred investitore, planere i projektante zatitnih
sustava postavljaju novi izazovi na koje moraju biti spremni odgovoriti.
Poslove preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava uz potivanje propisanih
uvjeta, mjera i preporuka zatite prirode, na terenu obavljaju i ubudue trebaju
obavljati iskljuivo certifcirane tvrtke koje su za takve poslove opremljene i koje u
tome imaju iskustva, jer bi u protivnom mogue posljedice sigurno bile negativne.
Europskom praksom u upravljanju vodama potie se razvitak obnovljivih izvora
energije, vodnih putova i sustava navodnjavanja, a naroito vienamjenskih sustava
ureenja i koritenja voda i zemljita. U Hrvatskoj je tijekom proteklih dvadesetak
godina zbog razliitih prioriteta i fnancijskih mogunosti pojedinih korisnika voda i
zemljita zanemaren razvoj takvih sustava. Mnogi ranije pripremani projekti zavrili
su u ladicama i ekali su bolje dane. Bolji dani sigurno predstoje, jer je za
hrvatsko gospodarstvo neodrivo da se uz znaajne vodne resurse uvoze elektrina
energija i hrana i da su nam vodni putovi nedovoljno ureeni. Jasno je da sve planirane
aktivnosti treba obavljati uz najvie standarde zatite prirode i okolia, sada propisane
i naim zakonodavstvom.
LITERATURA
[1] Zakon o vodama (Narodne novine, broj 153/09 i 130/11).
[2] Zakon o zatiti prirode (Narodne novine, broj 70/05 i 139/08).
[4] Nacrt Plana upravljanja vodnim podrujima, Hrvatske vode, 2010.
36
OKRUGLI STOL
ULOGA I ZADACI VODNOGOSPODARSKIH
TRGOVAKIH DRUTAVA U PREVENTIVNOJ,
REDOVNOJ I IZVANREDNOJ OBRANI OD
POPLAVA
Ivan Ilii, dipl.ing.gra.
a
SAETAK
U lanku se daje pregled razvoja zatite od tetnog djelovanja voda u Republici
Hrvatskoj, te uloga i zadaci vodnogospodarskih trgovakih drutava u preventivnoj,
redovnoj i izvanrednoj obrani od poplava. Takoer se daje prikaz sadanjeg
stanja kao posljedice vaeeg Zakona o vodama (Narodne novine, broj 153/09 i
130/11), kao i opasnosti koje takvo stanje implicira po sigurnost graana, prirode i
materijalnih dobara. U cilju svoenja rizika od negativnih posljedica na minimum,
koje mogu izazvati vee poplave, daje se pregled uvjeta koje moraju zadovoljavati
vodnogospodarska drutva kao sastavni dio Dravnog plana obrane od poplava
(Narodne novine, broj 84/10). Iz stanja u toj djelatnosti u nekim lanicama Europske
unije, koje su prije desetak godina u zatitu od tetnog djelovanja voda uvele pravila
rudimentarnog trinog nadmetanja i time iz aktivne obrane od poplava prele na
pasivnu obranu od poplava, Republika Hrvatska mora izvui zakljuke, te svoj aktivni
pristup obrani od poplava jo vie unaprijediti, kako bi svoje graane potedjela od
gubitka ljudskih ivota, devastacije prostora i ekonomskih gubitaka.
KLJUNE RIJEI: Preventivna, redovna i izvanredna obrana od poplava;
Vodnogospodarska trgovaka drutva; Dravni plan obrane od poplava; Zakon o
vodama; Pasivna obrana od poplava; Aktivna obrana od poplava
a
Gospodarsko interesno udruenje vodnogospodarskih trgovakih drutava, Avenija Marina Dria 4, Zagreb
10.000, Republika Hrvatska, giuvgtd@gmail.com
Ivan Ilii 38
1. UVOD
Organizirani radovi na preventivnoj, redovnoj i izvanrednoj obrani od poplava na
pojedinim podrujima Republike Hrvatske datiraju od polovine devetnaestoga
stoljea. Meutim, sustavna zatita od tetnog djelovanja voda pokrenuta je poslije
katastrofalnih poplava ranih ezdesetih godina prolog stoljea. Kako bi se ubudue
izbjegle ljudske rtve, katastrofalni materijalni gubici i devastacija prirode, kao
i dugotrajni oporavak poplavama pogoenih podruja, prilo se je sustavnom
tehnikom i kadrovskom opremanju Hrvatske vodoprivrede.
Cilj je bio da se rekonstrukcijom starih i izgradnjom novih zatitnih vodnih graevina,
te njihovim redovitim odravanjem, a time i osiguranjem maksimalne protonosti
zatiti stanovnitvo, gospodarstvo, infrastruktura i okoli.
Poetkom devedesetih godina za vrijeme Domovinskog rata, ukazala se potreba
uzrokovana smanjenjem prihoda namijenjenih provedbi zatite od tetnog djelovanja
voda (preventivna obrana od poplava), da se smanje fksni trokovi kroz smanjenje
broja zaposlenih, kako bi to vie sredstava bilo raspoloivo za neophodno odravanje
tzv. dravnih voda (danas vodotoci prvog reda i meudravni vodotoci). Zbog toga,
a djelomino i zbog zahtjeva za restrukturiranjem javnih poduzea, provedena je
reorganizacija kojom su iz Hrvatskih voda izdvojene sve proizvodne djelatnosti
(projektiranje i operativa) i formirana su lokalna javna vodoprivredna poduzea
koja su predana u vlasnitvo lokalnoj samoupravi, dok su u Hrvatskoj vodoprivredi
(statusno Ustanovi) ostali samo kadrovi neophodni za upravljanje vodama. Ta javna
vodoprivredna poduzea prikupljala su naknadu za ureenje lokalnih vodotoka
(danas vodotoci drugog reda) kojom su pokrivala trokove preventivne, redovne i
izvanredne obrane od poplava, dok su za iste poslove na dravnim vodama sklapala sa
Hrvatskom vodoprivredom ugovore po cjeniku izraenom na temelju trinih cijena,
iju je izradu Hrvatska vodoprivreda povjerila nezavisnoj strunoj ustanovi.
Hrvatska vodoprivreda je vrila nadzor nad radovima, kako na dravnim, tako i na
lokalnim vodotocima. Lokalna samouprava je kao vlasnik upravljala tim poduzeima,
te odobravala plan zatite od tetnog djelovanja voda na svom podruju, a na prijedlog
svojih javnih vodoprivrednih poduzea. Ve nakon nekoliko godina, uoeno je, da se
kod izrade plana javna vodoprivredna poduzea vie rukovode logikom i potrebama
poduzea nego potrebama preventivne obrane od poplava (nedostatak sredstava za
cjelovito odravanje sustava). Na taj se nain dolo do prijetnji na podrujima manjih,
tee pristupanih zatitnih objekata (uglavnom vodotoka izrazito bujinog karaktera),
to je rezultiralo poplavama, na sreu s relativno manjim tetama.
Zakonom o vodama s kraja 1995. godine, naprijed navedeni nedostaci na preventivnoj
obrani od poplava rjeavaju se na nain da se agenciji, sada nazvanoj Hrvatske vode,
daju ovlasti za prikupljanje svih vrsta naknada potrebnih za vodnogospodarsku
djelatnost, a ija je dunost izrada planova, prema prioritetima, tj. ugroenosti
zatitnih objekata, za zatitu od tetnog djelovanja voda, te da ugovaraju realizaciju
s trgovakim drutvima koja ispunjavaju posebne uvjete propisane Zakonom i na
39
temelju njega poblie odreene pravilnikom (vodnogospodarska trgovaka drutva).
Istim Zakonom o vodama se nalae jedinicama lokalne samouprave da u odreenom
roku privatiziraju svoja javna vodoprivredna poduzea, kako bi se u tom segmentu,
po uzoru na neke lanice Europske unije, a po glavnom naelu globalizacije i u tom
segmentu uvelo trino nadmetanje.
2. ZADACI VODNOGOSPODARSKIH TRGOVAKIH DRUTAVA
U PREVENTIVNOJ, REDOVNOJ I IZVANREDNOJ OBRANI OD
POPLAVA
Vodnogospodarska trgovaka drutva, koja su ugovorna strana u provoenju zatite
od tetnog djelovanja voda, tj. u provoenju preventivne, redovne i izvanredne obrane
od poplava imaju i obvezu ljudima i opremom popuniti sustav propisan Dravnim
planom obrane od poplava, kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske, te su integralni
dio istog. U cilju to svrhovitije obrane od poplava, a time i smanjenja rizika ona su,
izmeu ostalog duna:
1. Kvalitetno odravati objekte u sustavu zatite od tetnog djelovanja voda, kao
prevenciju od poplava, uzimajui u obzir razorno djelovanje vode kojem su ti
objekti izloeni, kako bi se ouvala njihova stabilnost i funkcionalnost u svrhu
maksimalne protonosti sustava.
2. Obavjetavati Hrvatske vode o svim uoenim nedostacima sustava i oteenjima
zatitnih vodnih graevina, te davati prijedloge za njihovo uklanjanje i/ili
sanaciju.
3. Kada je to propisano Dravnim planom obrane od poplave, obavljati deurstvo,
sanirati oteenja, osiguravati protonost kanala i vodotoka, uklanjajui epove,
tj. spreavajui njihovo formiranje, te o svemu trenutno izvjetavati nadlenog
rukovoditelja obrane od poplava.
4. Prema nalogu rukovoditelja obrane od poplava promptno izvesti zahvate za
otklanjanje ili ublaavanje poplave kod ekstremno velikih protoka, koji nisu mogli
biti predvieni kao to su izrada zejih nasipa, saniranje prodora, probijanje ispusta
u svrhu rastereenja sustava itd.
Osim naprijed navedenog, kod vodotoka izrazito bujinog karaktera, ovisno o sastavu
tla sliva vodotoka, za manje od 24 sata moe doi do potrebe za izvanrednom obranom
od poplave. U takvim sluajevima vodnogospodarsko trgovako drutvo duno je
odmah pristupiti mjerama predvienim planom obrane od poplava, osiguravajui
stanovnitvo, ljude u prometu i imovinu, ujedno odmah obavjetavajui nadlenog
rukovoditelja obrane od poplava, lokalni 112, policijsku postaju i upanijsku upravu
za ceste. To je glavni razlog, uz naprijed navedeno, da vodnogospodarsko trgovako
drutvo mora imati stalno zaposlene djelatnike sa iskustvom na tim poslovima sa
stalnim prebivalitem na branjenom podruju.
Ivan Ilii 40
3. SADANJE STANJE
Sada vaeim Zakon o vodama, koji je stupio na snagu 14. sijenja 2010. godine,
lankom 116., propisuje se da (cit.) Provedbu preventivne, redovne i izvanredne
obrane od poplava, Hrvatske vode ustupaju ponuditelju na branjenom podruju
primjenom propisa o javnoj nabavi. Okvirni sporazum o nabavi sklapa se za razdoblje
od 4 godine, iako su lankom 115. Stavak 4. ti radovi proglaeni hitnom slubom.
Hrvatske vode su krajem 2010. godine raspisale javni natjeaj za sva branjena
podruja u Republici Hrvatskoj. Tek nakon vie od 18 mjeseci skopljeni su okvirni
sporazumi na svim branjenim podrujima. Srea je to posljednjih 18 mjeseci traje
neoekivani suni period, pa nije bilo prijetnje od poplava. Ipak, rizici od negativnih
posljedica moebitnih buduih poplava su poveani nedovoljnim opsegom radova na
preventivnoj obrani od poplava na nekim branjenim podrujima. Rizici od negativnih
posljedica buduih poplava se vremenom poveavaju iz sljedeih razloga:
- Nemogunost donoenja Dravnog plana obrane od poplava, zbog toga jer se
unaprijed ne moe znati rezultat natjeaja kao i vrijeme zavretka natjeaja,
- Nia ponudbena cijena postie se ugraivanjem nekvalitetnog materijala i
snienjem cijene rada. Nia cijena rada postie se potpunom zaposlenou radne
snage, to znai da broj zaposlenih ovisi o koliini ugovorenog posla, zapoljavanjem
nekvalifcirane jefine radne snage (to e se dogoditi ulaskom Republike Hrvatske
u Europsku uniju), ili radom u sivoj zoni. Kako vodnogospodarska trgovaka
drutva imaju obvezu i mobilizacije, tj. ne naputanja branjenog podruja (osim
kad to rukovoditelj obrane od poplave ne naloi) u koliini radne snage i strojeva
kako to propisuje Pravilnik, to su prisiljeni punu zaposlenost traiti unutar svog
branjenog podruja,
- Izostanak ulaganja u kadrove i strojeve, zbog nesigurnosti dobivanja posla po
isteku okvirnog sporazuma. Napominjemo da je vei dio strojeva specifan i da
je za njihovu amortizaciju (zbog opsega radova) potreban period ne manji od 10
godina,
- Nemogunost tonog odreivanja vrste i koliine radova. Preventivna, redovna i
izvanredna obrana od poplava je jako podlona klimatskim utjecajima u odreenom
periodu, te je ak za godinje ugovore teko odrediti vrstu i koliinu radova, a da
se trokovnik iz tendera ne probije, to je nedopustivo prema propisima o javnoj
nabavi.
Oito je da ugovaranje radova na preventivnoj, redovnoj i izvanrednoj obrani od
poplava na taj nain, vrlo vjerojatno moe rezultirati tzv. rizinim ulaganjima, to je
nedopustivo jer se radi o javnim sredstvima zakonom odreene namjene.
Zoran primjer slijepe primjene golog trinog nadmetanja su neke zemlje Europske
unije, koje su u posljednjih 20-tak godina na taj nain sustavno unitile taj segment
vodnoga gospodarstva. Poto su dosad platile visoku cijenu u ljudskim ivotima i
materijalnim dobrima, postoje naznake da e ubudue promijeniti pristup i nain
zatite od tetnog djelovanja voda. Meutim, lake je sustav unititi nego uspostaviti.
41
4. KAKO DALJE
Dosadanje iskustvo na provedbi preventivne, redovne i izvanredne obrane od
poplava determinira uvjete koji moraju biti zadovoljeni kako bi se rizici od negativnih
posljedica koje uzrokuju poplave sveli na najmanju moguu mjeru. Ti uvjeti su:
1. Pravna osoba koja vri preventivnu, redovnu i izvanrednu obranu od poplava
mora posjedovati odreenu koliinu i vrstu tehnike opreme koja se utvruje
prema veliini i hidrotehnikim karakteristikama branjenog podruja, a propisuje
pravilnikom za svako branjeno podruje.
2. Pravna osoba koja vri preventivnu, redovnu i izvanrednu obranu od poplava mora
imati u stalnom radnom odnosu zaposlene kadrove kojih se broj i kvalifkacijska
struktura odreuje veliinom i hidrotehnikim karakteristikama branjenog
podruja, a propisuje pravilnikom za svako branjeno podruje.
3. Naprijed navedeni kadrovi moraju imati stalno boravite na branjenom podruju
(odgovornost za izvedene radove, poznavanje sustava i stanja vodozatitnih
objekata, vlastita ugroenost od poplava, te mogunost brzog djelovanja).
4. Pravna osoba sa kadrovima i opremom u koliini propisanoj pravilnikom ne smije
naputati branjeno podruje, te mora biti spremna djelovati u svako doba dana i
noi, sve kalendarske dane.
5. Pravna osoba mora imati rukovodee kadrove sa iskustvom na izvedbi i odravanju
vodnih graevina.
6. Na svakom branjenom podruju u preventivnoj, redovnoj i izvanrednoj obrani od
poplava djeluje po jedna pravna osoba, kako se ne bi naruila odgovornost.
Meutim, kako bi se primjenio princip slobodnog pristupa obavljanju radova na
preventivnoj, redovnoj i izvanrednoj obrani od poplava pod jednakim uvjetima
svim zainteresiranima, koji ispunjavaju uvjete naprijed navedene u tokama 1. do 6.,
potrebno je pravnu osobu kojoj bi bili povjereni predmetni radovi odabrati provedbom
javnog natjeaja u upravnom postupku, gdje bi glavni kriteriji za odabir bili struna i
tehnika opremljenost ponuditelja, tj. sigurnost da e ti radovi biti kvalitetno izvedeni.
Tako odabrana pravna osoba ugovarala bi izvedbu tih radova sa Hrvatskim vodama
kroz period od 10 godina sa cijenama iz cjenika vodnih radova, kojeg izrauju
Hrvatske vode uz prethodno miljenje strukovne udruge inenjera graditeljstva na
dravnoj razini osnovane posebnim zakonom. Kako u budunosti moemo oekivati
sve vee ekstreme uslijed klimatskih promjena, to se rizici od neeljenih posljedica
mogu svesti na najmanju mjeru samo ako sudionici u radovima preventivne, redovne
i izvanredne obrane od poplava rade kvalitetno uz minimalnu dobit.
Svaka mala uteda za naruitelja koja bi mogla dovesti pravnu osobu u gubitak,
rezultirala bi viestruko veim tetama za Dravni proraun (izravne tete od poplava,
prekid privrednih aktivnosti na pogoenom podruju, ekoloku katastrofu itd.). Da ne
govorimo o uvlaenju sive ekonomije u vodno gospodarstvo . Kao dokaz o pogodnosti
za sivu ekonomiju na ovim poslovima su televizijske reportae sa pogoenih podruja,
Ivan Ilii 42
gdje se vrlo rijetko vide djelatnici vodnogospodarskih trgovakih drutava, jer rade na
teko dostupnim mjestima pri aktivnoj obrani od poplava, a pri preventivnoj obrani
od poplava radna mjesta su im uglavnom izvan prometnica.
ZAKLJUAK
Republika Hrvatska mora izvui odreene zakljuke iz iskustva zemalja koje su
poetkom 90-tih godina prolog stoljea uvele princip trinog nadmetanja, to je
za posljedicu imalo nestanak klasinih vodnogospodarskih entiteta, a posljedino
tome i nestanak kadrova izvjebanih za rad u vodi (tj. na preventivnoj, redovnoj i
izvanrednoj obrani od poplava). To je naroito uoljivo kod bujica, koje zbog svoje
teke dostupnosti i relativno male koliine radova nisu interesantne za trite, tako da
je izostalo njihovo ureivanje, to za posljedicu ima gubitak mnogih ivota i veliku
materijalnu tetu (primjerice Italija). Isto se dogaa kod dugotrajnih poplava kada se
uruavaju nasipi (Njemaka, eka...), a nema odgovornih za njihovu kvalitetu, jer su
pojedine dionice radile pravne osobe, koje su po obavljenom poslu nestale.
Na taj su nain pojedine zemlje prele sa aktivne na pasivnu obranu od poplava.
Tu, pasivnu obranu od poplava vre pripadnici civilne zatite, vojske, vatrogasaca i
slino koji nemaju iskustvo u tim radovima, te se dogaaju stvari kao pravovremeno
neprepoznavanje naruene stabilnosti vodozatitnih graevina, loa izrada zejih
nasipa itd. To sve dovodi do velikih opasnosti po stanovnitvo, prirodu, ekonomiju i
slijedno tome utjee na standard i kvalitetu ivota stanovnika jedne drave. Prvenstveno
treba nastojati da do poplava ne doe, a ako se one ipak dogode (via sila), da budu to
manje, kako bi posljedice ostale u podnoljivim okvirima.
Zbog toga, Republika Hrvatska mora i nadalje imati aktivni pristup obrani od poplava
nastojei to vie poboljati sustav (koji je jedan od najuinkovitijih u Europi). Kako je
zatita od tetnog djelovanja voda, a time i preventivna, redovna i izvanredna obrana
od poplava dio unutarnje sigurnosti jedne zemlje, to nije uvoenje golog trinog
nadmetanja u tu djelatnost imperativ koji bi pred Republiku Hrvatsku postavljao bilo
tko, a najmanje Europska unija. Kao dokaz tome je razliito rjeavanje tog problema
meu lanicama Europske unije.
43
LITERATURA
[1] Zakon o vodama (Narodne novine, broj 153/09 i 130/11)
[2] Dravni plan obrane od poplava (Narodne novine, broj 84/10)
[3] Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistranih radova
i drugih hidrogeolokih radova, preventivne, redovne i izvanredne obrane od
poplava, te upravljanja detaljnim graevinama za melioracijsku odvodnju i
vodnim graevinama za navodnjavanje (Narodne novine, broj 83/10)
44
OKRUGLI STOL
ULOGA I ZNAENJE DRAVNOG
HIDROMETEOROLOKOG ZAVODA U OBRANI
OD POPLAVA
Borivoj Terek dipl. ing.
a
, Krunoslav Mikec dipl. ing.
b
,
dr.sc. Kreo Pandi
c
, dr. sc. Vlasta Tuti
d
SAETAK
Kako bi se umanjili negativni uinci, te openito smanjile tete koje se javljaju uslijed
poplava i/ili bujica, u Hrvatskoj je razraen cjelovit sustav obrane od poplava. Taj
sustav obuhvaa kako preliminarna planiranja, formalno zaokruena i kroz zakonsku
regulativu, tako i radnje neposredne fzike zatite od poplava. U ovakvom sustavu
Dravni hidrometeoroloki zavod, kao ustanova koja prikuplja, distribuira i analizira
hidroloke i meteoroloke podatke, svakako ima specifnu ulogu. Mjerenjem
protoka i praenjem vodostaja na vodotocima, mjerenjem i analizom meteorolokih
podataka, te izradom i dostavljanjem vremenskih prognoza i upozorenja, Dravni
hidrometeoroloki zavod nalazi svoje mjesto kako u dijelu studijskih i analitikih
aktivnosti usmjerenih ka prevenciji moguih poplavnih stanja, tako i u neposrednom
praenju hidrolokih i meteorolokih parametara, u realnim, poplavnim situacijama.
Tekst daje prikaz usluga koje Dravni hidrometeoroloki zavod provodi i razvija u
smislu prvencije i praenja poplavnih stanja. Jednako tako u tekstu se navode i usluge
koje se tek trebaju razviti kako bi doprinos Dravnog hidrometeorolokog zavoda u
cjelokupnom sustavu obrane od poplava bio jo uinkovitiji.
KLJUNE RIJEI: Poplava; Obrana; Hidrologija; Meteorologija; Podaci; Prognoze
a
Dravni hidrometeoroloki zavod, Gri 3, Zagreb 10.000, Republika Hrvatska, terek@cirus.dhz.hr
b
Dravni hidrometeoroloki zavod, Gri 3, Zagreb 10.000, Republika Hrvatska, mikec@cirus.dhz.hr
c
Dravni hidrometeoroloki zavod, Gri 3, Zagreb 10.000, Republika Hrvatska, pandzic@cirus.dhz.hr
d
Dravni hidrometeoroloki zavod, Gri 3, Zagreb 10.000, Republika Hrvatska, tutis@cirus.dhz.hr
Borivoj Terek, Krunoslav Mikec, Kreo Pandi, Vlasta Tuti 46
1. UVOD
Na svijetu ne postoji mnogo zemalja veliine Hrvatske koje su, na takvom, relativno
malenom prostoru, toliko izloene raznolikim vremenskim uvjetima kakvi se javljaju u
nas. Tijekom svake godine Hrvatska se suoava kako s ekstremno visokim vrijednostima
temperature zraka, tako i s ekstremnim hladnoama, s vjetrovima olujne ili orkanske
snage, s poplavama, bujicama ali i sa suom. Mnoge gospodarske aktivnosti ovise
o vremenu, a najvanije meu njima su svakako poljoprivreda, energetika, promet,
graevinarstvo i turizam. Procjenjuje se da gotovo 40 posto hrvatskog gospodarstva
bitno ovisi o vremenskim prilikama. Ekstremne vremenske prilike u pravilu rezultiraju
velikim materijalnim tetama, te visokim izravnim i posrednim trokovima. Ukupne
tete, kao posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta, iz godine u godinu variraju te
mogu dosezati i preko milijardu kuna (Brewster, K. A i drugi, 2009), ali je struktura
teta uglavnom uvijek ista. Najvee tete su u pravilu posljedica dugotrajnih sua. U
ukupnom iznosu teta uzrokovanih vremenskim nepogodama, udio teta uslijed sue
premauje vrijednost od 65 posto. Na drugom mjestu su tete nastale zbog tue, koje
dosiu iznose vee od 15 posto sveukupnih trokova. Tek poslije toga dolaze tete
uzrokovane poplavama i bujicama, te olujnim nevremenom openito, vidi Sliku 1.
Slika 1. tete uslijed vremenskih nepogoda
Ako sve ovo znamo, ako dakle znamo da je sua ta koja je uzronik najveih materijalnih
i fnancijskih teta, postavlja se pitanje zato se toliko fokusiramo na obranu od
poplava. Odgovor je, naravno, jednostavan: Iako ovjek, svojim aktivnostima, moe
ublaiti krajnje uinke sue (navodnjavanjem poljoprivrednih povrina), sama pojava
sue je izvan naeg dosega - na vrijeme jo uvijek ne moemo utjecati: sua e se
pojaviti, ili nee, neovisno o naim nastojanjima. Obrana od poplava je, s druge strane,
47
neto u emu ovjek uvijek moe i mora uzeti aktivno uee, naroito u segmentu
preventivnog djelovanja - i to kako u dijelu organizacije cjelokupnog sustava obrane
od poplava, tako i u dijelu neophodnih fzikih preliminarnih radnji (izgradnja nasipa
i slino).
1.1. Zakonski okviri
Zakon o vodama (Narodne novine, broj 153/09 i 130/11) je temeljni zakon kojim se u
Hrvatskoj ureuje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih graevina, upravljanje
kakvoom i koliinom voda, zatitom od tetnog djelovanja voda, melioracijskom
odvodnjom i navodnjavanjem, djelatnou javne vodoopskrbe i javne odvodnje,
posebnim djelatnostima za potrebe upravljanja vodama, institucionalnim ustrojem
obavljanja tih djelatnosti, te drugim pitanjima vezanim za vode i vodno dobro.
Poglavlje VII. Zakona o vodama obrauje podruje koje se bavi obranom od tetnog
djelovanja voda, poglavito obranom od poplava, bujica, te zaleivanja vodotoka. U
smislu upravljanja rizicima od poplava Zakon o vodama nalae izradu Dravnog
plana obrane od poplava.
Dravni plan obrane od poplava (Narodne novine, broj 84/10) je temeljni dokument
na osnovu kojega se planiraju sve neophodne predradnje i neposredne aktivnosti u
sluaju pojave poplava, za cjelokupno podruje Hrvatske. Pored detaljne organizacijske
razrade aktivnosti i nositelja aktivnosti za pojedina podruja, Dravni plan obrane od
poplava razrauje i mjere prevencije, ranog upozorenja, planiranja, studijskih poslova
i praenja vodnih reima. U ovom segmentu se, kao jedan od aktivnih sudionika,
pojavljuje i Dravni hidrometeoroloki zavod (DHMZ). Konano, sukladno
odredbama Dravnog plana obrane od poplava, unutar Hrvatskih voda ustrojava se
centar, sredinja operativna jedinica za upravljanje redovitom i izvanrednom obranom
od poplava na razini Republike Hrvatske, pod nazivom Glavni centar obrane od
poplava.
Dravni plan obrane od poplava propisuje i izradu Glavnog provedbenog plana
obrane od poplava. Potonji plan, kojeg su dune pripremiti i izraditi Hrvatske vode,
detaljno, po teritorijalnom principu, kao i po principu hijerarhije rukovoenja, opisuje
operativne planove obrane od poplava za cjelokupno podruje Hrvatske.
Glavni provedbeni plan obrane od poplava se sastoji od pet Privitaka, od kojih je Privitak
3: Prikupljanje i dostavljanje podataka, prognoza i upozorenja o hidrometeorolokim
pojavama od znaenja za obranu od poplava posebno interesantan za DHMZ. U
Privitku 3. su tako detaljno razraene obveze DHMZ-a u prikupljanju i dostavljanju
podataka, prognoza i upozorenja o hidrometeorolokim pojavama od znaenja za
obranu od poplava, vidi Sliku 2.
Slika 2. Hijerarhija zakonskih propisa
Slijedom Dravnog plana obrane od poplava, odnosno Privitka 3. Glavnog
provedbenog plana obrane od poplava, DHMZ je u obvezi redovito motriti hidroloke
i meteoroloke pojave, provoditi mjerenja velikih protoka kod pojava poplavnih voda,
izraivati izvjetaje o koliini i vrsti oborina na podruju zahvaenom oborinama,
izraivati vremenske prognoze, prognoze koliina oborina, te prognoze veliine i
vremena nailaska vodnog vala. Glavnom centru obrane od poplava DHMZ je obvezan
dostavljati sve raspoloive podatke u realnom vremenu, jednako kao i prognoze
i/ili upozorenja o hidrolokim ili meteorolokim pojavama od znaenja za obranu
od poplava. U suradnji s Hrvatskim vodama DHMZ je duan unapreivati sustav
automatskih meteorolokih i vodomjernih postaja, a ujedno i trajno povezati svoj
informacijski sustav s informacijskim sustavom Hrvatskih voda.
2. HIDROLOGIJA
U hidrolokoj slubi DHMZ-a su tijekom proteklih nekoliko godina uloeni znatni
napori usmjereni ka modernizaciji sustava za akviziciju podataka mjerenja. Rezultati
tih nastojanja ve sada su vidljivi na nekoliko razina. Modernizacija sustava mjerenja
realizirana je (ali ona i dalje traje!) prvenstveno u domeni mjerenja protoka i vodostaja,
ali su pozitivni pomaci, posljedino, uoeni i u segmentu naknadne, studijske obrade
podataka. Hidroloki podaci prikupljeni automatiziranim sustavima su na dispoziciji
u puno kraem vremenu, dok je, u isto vrijeme, kvaliteta prikupljenih podataka via.
Jednako tako oekuje se da se modernizacija sustava za akviziciju podataka manifestira
49
i kroz razvoj nekih novih usluga, posebice kroz razvoj hidrolokih prognoza. Sve
navedeno se, naravno, odraava i na kvalitetniji odziv DHMZ-a u smislu njegovih
obveza u cjelokupnom sustavu obrane od poplava.
2.1. Mjerenje protoka
Kada se govori o mjerenju protoka, DHMZ raspolae za ukupno est, danas u svijetu
najmodernijih, ultrazvunih ureaja za mjerenje protoka. etiri od navedenih ureaja
su Teledyne RDI ADCP ureaji (vidi Sliku 3), dok su preostala dva instrumenta
Sontek FlowTracker ureaji. Razvoj i primjena visokofrekventnih akustikih ureaja
za mjerenje protoka na vodotocima predstavlja najvei iskorak u tehnologiji mjerenja
protoka u zadnjih stotinu godina. Zbog toga mnogi izvori ovakav razvoj proglaavaju
i novom hidrolokom disciplinom. Poznato je da se ADCP ureajima mogu
mjeriti protoci ekstremno visokih vodostaja u situacijama kada je to na klasian
nain, hidrometrijskim krilom, nemogue provesti. I doista, u proteklih nekoliko
godina ADCP ureajima su na naim najveim vodotocima izmjereni ekstremno
visoki protoci, a u nekoliko sluajeva su izmjereni protoci koji nisu bili registrirani
nikada do tada. Od trenutka (2004. godina) kada se u DHMZ-u mjerenje protoka
poelo provoditi primjenom ADCP ureaja, do danas je izvreno oko 2.000 takvih
mjerenja. Ako za neku referentnu granicu uzmemo primjerice iznos protoka koji
premauje vrijednost od 1.000 m
3
/s (znajui da to ujedno i moe i ne mora oznaavati
neko poplavno stanje, ovisno o uvjetima na nekom konkretnom vodotoku), tada
se pokazuje da je u spomenutom razdoblju realizirano vie od 400 takvih mjerenja.
Najvei protok, ikad izmjeren u Hrvatskoj, zabiljeen je pritom na rijeci Dunav u
travnju 2006. godine, kada je registriran protok u iznosu od 7.700 m
3
/s. Tako visoki
iznosi protoka nisu nikada ranije izmjereni klasinim postupcima mjerenja primjenom
hidrometrijskih krila. Ovako prikupljeni podaci su od neprocjenjive vrijednosti za
naknadna planiranja sustava obrane od poplava.
Iako je primjenom ADCP ureaja podignuta kvaliteta mjerenja protoka, ovdje ipak
valja napomenuti da postojei nain mjerenja protoka ADCP ureajima ne pokriva
sve mogue situacije u kojima je neophodno mjeriti protok. Uvjeti koji se javljaju
prilikom visokih voda ponekad ne dozvoljavaju mjerenje, ak niti primjenom robusnih
ADCP ureaja - ali ne zbog eventualnih tehnikih ogranienja ADCP ureaja ve
zbog sigurnosti ljudi koji neposredno provode terenska mjerenja. I za takve situacije,
meutim, postoje rjeenja - jedno od njih moe biti primjerice instalacija stabilnog
sustava za odreivanje protoka SIMK. Instalacija takvih ili slinih ureaja, na
specifnim i kritinim proflima bitnim za obranu od poplava, je stoga zajedniki,
otvoreni izazov i potreba - kako za DHMZ, tako i za Hrvatske vode.
Mjerenja protoka se provode prema godinjem planu mjerenja, usaglaenom izmeu
Hrvatskih voda i DHMZ-a, ali se po potrebi provode i izvanredna mjerenja protoka po
neposrednom pozivu (primjerice mjerenja protoka na rijeci Savi i oteretnom kanalu
Odra u rujnu 2010. godine).
Svi rezultati mjerenja protoka dostupni su u hidrolokoj bazi podataka HIS 2000.
Podaci mjerenja protoka unose se u bazu odmah po zavretku mjerenja i na taj nain
su neposredno na dispoziciji krajnjim korisnicima.
2.2. Mjerenje vodostaja
Slino kao i u segmentu mjerenja protoka, znaajni pomaci ostvareni su i u akviziciji
podataka mjerenja vodostaja. Tijekom posljednjih godina ubrzano se, ali ipak u
skladu s fnancijskim mogunostima (i ogranienjima!) DHMZ-a, modernizira i
hidroloka mrea dojavnih postaja. U razdoblju od sedam godina DHMZ je instalirao
86 automatskih dojavnih postaja, a to je proces koji traje i dalje. Sa spomenutih 86
dojavnih postaja se, u ritmu od svaka etiri sata, automatski prikupljaju podaci
vodostaja, a sa pet postaja se, dodatno, prikupljaju i podaci o temperaturi vode. Pored
toga, u skladu sa zahtjevom Hrvatskih voda, s odreenog broja postaja se podaci,
prikupljaju u ritmu od svakog sata. Ovako prikupljeni podaci se u realnom (ili gotovo
realnom) vremenu pohranjuju u bazi podataka mjerenja vodostaja (Hydras 3), te se,
u ritmu u kojemu pristiu (svaki sat ili svaka 4 sata), odmah proslijeuju i prema
Hrvatskim vodama. Ovakvi sirovi podaci vodostaja se naknadno, kroz aktivnosti
studijskog sektora slube za hidrologiju obrauju, analiziraju i verifciraju i tek
nakon toga se pohranjuju u bazu hidrolokih podataka HIS 2000. Nakon toga su svi
prikupljeni podaci vodostaja, kao konani, dostupni i krajnjim korisnicima.
Usporedo s instalacijom dojavnih stanica na terenu, u DHMZ-u se razvija i
Slika 3. ADCP Teledyne RDI 600 kHz u radu
51
informatika podrka cjelokupnog sustava dojave. Informatizacija postupaka
mjerenja polazi od jednostavne obuke terenskih ekipa za rad s novom opremom,
do razvoja sustava automatske razmjene podataka s krajnjim korisnicima. Kako je
poznato, Hrvatske vode imaju svoj, autonoman sustav automatske dojave podataka
vodostaja. Zbog potrebe obrane od poplava Hrvatske vode su svoj dojavni sustav
poele razvijati znatno ranije nego to je to poeo DHMZ. Iz tog razloga Hrvatske
vode i danas prikupljaju podatke vodostaja sa veeg broja hidrolokih postaja koje su,
u stvari, pod ingerencijom DHMZ-a. U takvim sluajevima i na takvim postajama,
DHMZ u pravilu ne instalira, dodatno i svoj dojavni sustav - osim u sluajevima kada
je to nuno iz nekih drugih opravdanih razloga. Meutim, kako je DHMZ u obvezi da
obrauje podatke vodostaja i s tih stanica, to se podaci koje prikupljaju Hrvatske vode
stavljaju na dispoziciju i DHMZ-u. U ovom trenutku se tako meusobno razmjenjuju
svi interesantni podaci vodostaja prikupljeni preko oba sustava dojave - i onog
Hrvatskih voda i onog DHMZ-a. DHMZ dostavlja podatke vodostaja Hrvatskim
vodama u gotovo realnom vremenu sa svojih 85 dojavnih stanica, dok u isto vrijeme
prima od Hrvatskih voda podatke sa 65 dojavnih stanica Hrvatskih voda. U ovakav
sustav razmjene jo nije ukljuen i sustav dojavnih stanica Hrvatske elektroprivrede
(iako je broj njihovih stanica znatno manji), ali se razmilja i o tome, vidi Sliku 4.
Iako ovakav sustav dvosmjerne razmjene podataka funkcionira relativno dobro,
pokazuje se da su mogua i odreena poboljanja sustava koja se mogu ostvariti ve
i jednostavnom revizijom, svojevrsnom inventurom odnosno optimizacijom broja
hidrolokih stanica na podruju Hrvatske.
Slika 4. Razmjena podataka mjerenja vodostaja u gotovo realnom vremenu
Uvoenjem automatskog dojavnog sustava, uz istovremenu obostranu razmjenu
podataka vodostaja na relaciji Hrvatske vode - DHMZ, otvaraju se i neke druge
mogunosti prikupljanja i razmjene podataka. Jedna od takvih mogunosti je i razmjena
podataka na meunarodnoj razini, kroz sustav EFAS (European Flood Awareness
System). DHMZ je nedavno postao lanom sustava EFAS. lanstvo u sustavu EFAS
obvezuje DHMZ da redovno (svakih 4 sata) prema EFAS-u alje podatke vodostaja
s odreenog broja hidrolokih stanica, ali za uzvrat DHMZ od strane EFAS-a dobiva
upozorenja i prognoze o moguim poplavnim stanjima. Takva upozorenja DHMZ
takoer proslijeuje prema Hrvatskim vodama, ime i ove aktivnosti doprinose
uinkovitijem upravljanju u postupcima obrane od poplave.
2.3. Hidroloke prognoze
Kada se govori o obrani od poplava, hidroloke prognoze, sasvim sigurno, imaju
vrlo visoko mjesto na ljestvici prioritetnih alata. Naalost, upravo je ova usluga
najnerazvijenija u operativnom radu Dravnog hidrometeorolokog zavoda.
Sticajem okolnosti, veim dijelom objektivnih, ova se aktivnost tijekom proteklih
godina razvijala tek u minimalnom opsegu. Svojevremeno su se u DHMZ-u radile
hidroloke prognoze primjenom modela viestruke regresije, ali i to je bilo vie
sporadino nego sistematino. Valja primjetiti da su hidroloke prognoze, same
po sebi, krajnji i vrni produkt svake razvijene hidroloke slube. I stoga, da bi se
jedna takva usluga uope mogla razviti, nezaobilazan uvjet je bio da se u DHMZ-
u ostvare sve neophodne pretpostavke. Takve pretpostavke poele su se ostvarivati
upravo recentnom modernizacijom slube u segmentu mjerenja - kako protoka tako
i vodostaja - slijedom ega se tek sada poinje stvarati pozitivno okruenje u kojemu
je mogue pokrenuti ozbiljniji razvoj ove aktivnosti. Imajui, nadalje, na umu da
je tijekom proteklih godina DHMZ znatno unaprijedio komunikaciju u segmentu
razmjene hidrolokih podataka izmeu Hrvatskih voda i DHMZ-a, da hidroloka
sluba DHMZ-a ima snanu podrku meteoroloke slube unutar same kue, kao
i injenice da DHMZ, openito, ima razvijene odnose sa srodnim institucijama u
okruenju te da ima pristup njihovim hidrolokim podacima, oito je da sada postoje
sve pretpostavke za poetak rada na hidrolokim prognozama. Ne smije se, meutim,
zaboraviti napomenuti da ovako visoko razvijene usluge za svoju implementaciju trae
odreeno vrijeme i kvalifcirane kadrove - to takoer mogu biti kritini elementi u
cjelokupnom mozaiku implementacije hidrolokih prognoza.
U cilju pokretanja aktivnosti na razvoju i implementaciji hidrolokih prognoza u
najnovije vrijeme se u DHMZ-u pojavilo nekoliko nezavisnih inicijativa. Jedna od
takvih inicijativa je i prijedlog reaktivacije primjene statistikog modela viestruke
regresije. Iako spomenuta metoda ima svoje mjesto u svijetu hidrolokih prognoza,
danas postoje znatno jai alati koji se rabe u tu svrhu. Jedan od takvih alata je i
iroko poznat i primjenjiv Te Hydrologic Modeling System (HEC-HMS) odnosno
Hydrologic Engineering Centers River Analysis System (HEC- RAS). Oba hidroloka
53
prognostika alata razvijena su od strane USACE, javno su dostupni i relativno
jednostavni za primjenu. U DHMZ-u se u zadnje vrijeme radi na izuavanju mogunosti
primjene ovog sofvera, a postoje i odreeni kontakti sa Savskom komisijom koja,
nezavisno od DHMZ-a, a u suradnji s USACE, radi na implementaciji tog modela za
sliv rijeke Save.
Najperspektivnija i najnovija inicijativa javlja se, meutim, kroz suradnju DHMZ-a i
slovenske Agencije za zatitu okolia (ARSO) u vidu zajednikog razvoja hidrolokih
modela i prognoza. U suradnji s Danskim hidraulikim institutom (DHI), ARSO je
unazad nekoliko zadnjih godina znatno napredovao u razvoju i primjeni hidrolokih
prognostikih sustava. Hidroloki prognostiki sustav razvijen u ARSO-u bazira se
na DHI programskom paketu MIKE 11. Osim podataka o vodostajima i protocima,
ulazni podaci za hidroloki model su, meu ostalim i prognostiki materijali dobiveni
preko atmosferskog modela za ogranieno podruje (ALADIN), te podaci globalnog
modela Europskog centra za srednjorone prognoze vremena (ECMWF). Hidroloki
prognostiki sustav ARSO omoguuje prognozu vodnosti u vodotocima ukljuujui
pojave vodnih valova i odreivanja brzine njihova napredovanja du vodotoka. Sustav
objedinjuje hidroloki model sa snijenim modulom, hidrauliki jednodimenzionalni
model i modul za korekciju prognoziranih protoka i vodostaja.
S obzirom na iskustvo koje je ARSO stekao razvojem svojih prognostikih sustava i
njihovu spremnost na suradnju, DHMZ s velikim optimizmom oekuje da e se, u
razumnom roku, i u DHMZ-u pokrenuti usluga hidrolokih prognoza.
3. METEOROLOGIJA
Meteoroloki dio posla koji je DHMZ duan obavljati prema Glavnom provedbenom
planu obrane od poplava iz Dravnog plana obrane od poplava obuhvaa izraivanje
izvjetaja o koliini i vrsti oborina na podruju zahvaenom oborinama, izraivanje
vremenske prognoze i prognoze koliina oborina, zatim dostavu svih raspoloivih
meteorolokih podataka u realnom vremenu kao i prognoze i/ili upozorenja o
meteorolokim pojavama od znaenja za obranu od poplava.
Slube unutar DHMZ-a koje su nadlene za spomenute poslove su Sluba za motrenje
vremena i klime, Sluba za daljinska mjerenja, Sluba za meteoroloka istraivanja i
razvoj te Sluba za vremenske analize i prognoze.
3.1. Motrenje vremena
DHMZ ima mreu meteorolokih postaja postavljenu po standardima Svjetske
meteoroloke organizacije (World Meteorological Organization - WMO) koje su
ukljuene u program Globalnog motriteljskog sustava (Global Observing System -
GOS). ini je 40 glavnih meteorolokih postaja, 114 klimatolokih meteorolokih
postaja, 338 kiomjernih postaja (stanje 1. sijenja 2011.) i automatske meteoroloke
postaje - 40 na glavnim meteorolokim postajama te 32 investitorske (stanje oujak
2012.).
Od svih meteorolokih parametara koji se motre i mjere, za obranu od poplava je od
najveeg znaenja koliina oborine, a potom i temperatura. Kako se koliina oborine
na glavnim meteorolokim te na klimatolokim i kiomjernim postajama ne mjeri
u svakome satu, ve samo u odreenim terminima (jedan, dva, tri ili etiri puta u
danu, ovisno o vrsti postaje i dogovorenom terminu oitanja i slanja podataka) ti
podaci stoga nisu dostupni u stvarnom vremenu. Za te se potrebe onda koriste podaci
izmjereni na automatskim postajama koji se mjere svaki sat ili ak svakih 10 minuta.
Motreni se i mjereni podaci na glavnim meteoroloki postajama mogu prikazati za
satne termine u kojima pojedina postaja dojavljuje podatke na karti, u tablicama
te grafki. Slino se i podaci s automatskih postaja mogu u programu MB pregled
prikazati u stvarnom vremenu za tekui dan i za posljednja 3 dana.
Osim koliine oborine koja se mjeri na klasinim i automatskim meteorolokim
postajama te onim kiomjernim, mogue je u gotovo stvarnom vremenu pratiti i
procijeniti intenzitet oborine meteorolokim radarima, vidi Sliku 5.
Slika 5. Primjer radarske slike intenziteta oborine pri tlu s meteorolokog radara na Bilogori

Naalost, kako se radarski centri DHMZ-a nalaze na Bilogori, u Osijeku i Puntijarki,
oni pokrivaju samo kontinentalni dio Hrvatske pa podruja na obali ostaju bez
radarskih snimaka. No, u skoroj je budunosti izgledno postavljanje meteorolokih
radara du obale Jadranskog mora.
A kako DHMZ ima punopravno lanstvo u organizaciji EUMETSAT, Europskoj
organizaciji za koritenje meteorolokih satelita, dostupne su i satelitske snimke
55
takoer u gotovo stvarnom vremenu na kojima se u razliitim kombinacijama kanala
elektromagnetskog zraenja, tzv. kompozitnim snimkama, mogu pratiti i odreivati
poloaji oblaka, odnosno atmosferskih sustava i to posebno onih konvektivnih koji
mogu uzrokovati vee koliine oborine i nevremena. Osim snimaka svakih 15 minuta
(u svakom punom satu, te u 15., 30. i 45. minuti), postoje i tzv. Rapid Scan snimke
koje snimaju stanje svakih 5 minuta i s kojima se jo kvalitetnije moe pratiti razvoj,
premjetanje i intenzitet takvih sustava.
3.2. Prognoziranje vremena
Osim mjerenja i motrenja te objavljivanja i slanja motrenih i mjerenih podataka,
DHMZ je duan izdavati i vremenske prognoze te upozorenja na opasne vremenske
pojave, u ovom sluaju na pojave od znaenja za obranu od poplava.
Vremenska prognoza izdaje se za razliita razdoblja na vremenskoj skali, od vrlo
kratkorone (tzv. nowcasting), preko kratkorone, srednjorone do dugorone.
Prognoze mogu biti napravljene automatski kao direktni rezultat izrauna raunalnog
atmosferskog modela ili ih mogu napraviti, tj. napisati sinoptiari DHMZ-a.
Raunalni atmosferski modeli koji se koriste u DHMZ-u u Slubi za vremenske
analize i prognoze su model Europskog centra za srednjoronu prognozu vremena
(European Centre for Medium Range Weather Forecast - ECMWF; Reading,
Ujedinjeno Kraljevstvo), zatim globalni i regionalni model njemake nacionalne
meteoroloke slube (Deutsche Wetterdienst - DWD; Ofenbach, Njemaka) te
regionalni model visoke rezolucije ALADIN Hrvatska koji je, u suradnji s ostalim
nacionalnim meteorolokim slubama lanicama ALADIN konzorcija, proizvod
DHMZ-a. Po potrebi, prognostiari se slue i drugim izraunima modela javno
dostupnim na internetu.
Na osnovi izrauna raunalnih atmosferskih modela te strunosti i iskustva deurni
prognostiari DHMZ-a sastavljaju vremenske prognoze - tekstualne, tabline ili
grafke za potrebe javnosti ili posebnih korisnika, kao to je to sluaj s Glavnim
centrom za obranu od poplava, u sluaju poplava.
Vrlo kratkorona prognoza vremena je ona koja se izdaje za razdoblje do nekoliko sati
unaprijed. Alati kojima se prognostiar slui za izdavanje takve prognoze su izrauni
raunalnih atmosferskih modela, posebno onih visoke prostorne i vremenske rezolucije
(ponajprije model ALADIN), te radarske i satelitske snimke. One se uglavnom izdaju u
tekstualnom obliku i sadre opis oekivanog razvoja vremena na odreenom podruju
na manjoj prostornoj skali zajedno s brojanim iznosima predviene temperature,
koliine (u mm), vrste (oblika) i intenziteta oborine te drugih potrebnih parametara,
primjerice vjetra. Takve su prognoze esto i u obliku upozorenja na opasne vremenske
pojave o emu e biti rijei malo kasnije.
Kratkorona prognoza vremena odnosi se na prognoze za slijedea 3 dana. Alati
koje prognostiari koriste za njihovu izradu su uglavnom samo izrauni raunalnih
atmosferskih modela (ALADIN, ECMWF, DWD, itd.). Izdaju se za podruja razliite
veliine, a prema Glavnom provedbenom planu obrane od poplava, podruja od
interesa su 5 regija: istona Hrvatska, sredinja Hrvatska, gorska Hrvatska (Gorski kotar
i Lika), sjeverni Jadran, Dalmacija. Ove prognoze se predoavaju tablino i tekstualno
te sadre informaciju o oborini i temperaturi zraka. Glede oborine prognozira se
koliina i oblik (vrsta) te po mogunosti i intenzitet. Koliina oborine prognozira se
brojano (u mm), u okviru graninih iznosa koji se odnose na podruje u cijelosti za
12-satna vremenska razdoblja. Oblik (vrsta) oborine odnosi se na razlikovanje kie i
snijega. Temperatura zraka prognozira se za svaki pojedini dan posebno.
Srednjorona prognoza vremena odnosi se na razdoblje od etvrtog do sedmog (ili
desetog) dana nakon dana izdavanja prognoze. Alati koji se koriste pri izradi ovih
prognoza ponovno su izrauni raunalnih atmosferskih modela, ali onih koji u sebi
sadre prognozu za potrebno vremensko razdoblje (model ECMWF i DWD, ALADIN
ne). estina izrade tih prognoza je po potrebi, a prema Glavnom provedbenom
planu obrane od poplava izrauju se dva puta tjedno, ponedjeljkom (odnose se na
etverodnevno razdoblje petak - ponedjeljak) i petkom (odnose se na etverodnevno
razdoblje utorak - petak). Prognozira se oborina (koliina u mm te vrsta) i temperatura
zraka za podruja ista kao i kod kratkoronih prognoza. Koliina oborine za etvrti i
peti dan daje se u 24-satnim razdobljima, a za razdoblje esti i sedmi dan kao 48-satna
koliina. Temperatura zraka prognozira se kvalitativno, u usporedbi s danom prije
poetka prognostikog razdoblja (toplije od, hladnije od, sniavanje temperature,
porast temperature i slino). Prognoza se predoava tablino i tekstualno.
Dugorona prognoza vremena odnosi se razdoblje dulje od 7, odnosno dulje od
10 dana. U tom smislu postoji polumjesena (dvotjedna) prognoza te mjesena i
sezonska prognoza vremena. Prognostiari DHMZ-a izrauju takve prognoze na
osnovi izrauna raunalnog atmosferskog modela ECMWF-a i to za polumjesenu
i mjesenu prognozu interpretacijom etverotjedne prognoze temperature i oborine
po tjednima te tromjesene (sezonske) prognoze temperature, oborine i tlaka zraka
po mjesecima. Prema Glavnom provedbenom planu obrane od poplava, DHMZ je od
dugoronih prognoza duan izraivati mjesenu prognozu temperature i oborine koja
se odnosi na razdoblje od 4 tjedna unaprijed i sadri tekstualni, grafki i tablini dio.
Ona se izrauje dvaput mjeseno, poetkom i sredinom mjeseca i to za 7 podruja:
istona Hrvatska, sredinja Hrvatska, gorska Hrvatska (Gorski kotar i Lika), sjeverni
Jadran, srednji Jadran, juni Jadran i unutranjost Dalmacije. Za razliku od prognoza
na manjoj vremenskoj skali, dugorone prognoze daju informaciju o odstupanju
temperature zraka i koliine oborine (za sezonske prognoze i tlaka zraka) u tjednu,
mjesecu ili sezoni u godini u odnosu na prosjene vrijednosti (srednjake meteorolokih
parametara za razdoblje od 30 godina, trenutano za razdoblje od 1981. do 2010.
godine) u tom istom tjednu, mjesecu ili sezoni u godini.
57
3.3. Upozorenja na opasne vremenske pojave
Sluba za vremenske analize i prognoze DHMZ-a uz vremenske prognoze izdaje i
upozorenja na opasne vremenske pojave. Pod pojmom opasne vremenske pojave
podrazumijevaju se sve pojave koje mogu ugroziti ljudsko zdravlje i ivote te materijalna
dobra. Upozorenja postoje za iznimno jak vjetar, veliku koliinu kie, veliku koliinu
snijega, poledicu, mogunost grmljavinskog nevremena, iznimno visoku i iznimno
nisku temperaturu zraka, maglu i poplave. U tu kategoriju posebno ulaze i upozorenja
na poveanu opasnost od umskih poara, odnosno poara otvorenih prostora.
Spomenuta upozorenja DHMZ izdaje za opu javnost putem interneta, televizije
i radija te novina. Kako DHMZ ima dugogodinju suradnju s Hrvatskom
radiotelevizijom, u informativnom programu Hrvatskog radija, odnosno Hrvatske
televizije, svakodnevno postoji mogunost upozoravanja sluateljstva i gledateljstva
na mogue opasne vremenske pojave.
Posebno mjesto zauzimaju upozorenja u sustavu projekta MeteoAlarm u koji je DHMZ
ukljuen kao nacionalna sluba zaduena za upozorenja na opasne vremenske pojave.
Upozorenja koja se izrauju unutar spomenutog projekta dostupna su na internetskoj
stranici www.meteoalarm.eu i ona slue prije svega putnicima i turistima u Europi i
svijetu koji ondje mogu dobiti informacije o vjerojatnosti i intenzitetu pojave opasnih
vremenskih pojava u razliitm regijama zemalja lanica projekta. Gradacija intenziteta
i vjerojatnosti pojavljivanja opasne vremenske pojave sadri 4 stupnja: zeleni (nema
potrebe za upozorenjem), uti (potencijalno opasno vrijeme), naranasti (opasno
vrijeme) i crveni (iznimno opasno vrijeme). Unutar tog projekta, DHMZ izdaje
upozorenja na vjetar, kiu, snijeg, poledicu, grmljavinsko nevrijeme, iznimno visoku
i iznimno nisku temperaturu zraka i maglu. Pod koliinom kie podrazumijeva se i
mogunost bujinih poplava.
Upozorenja se izrauju i za posebne korisnike, ponajprije za Dravnu upravu za zatitu
i spaavanje (Sluba 112, Sluba za vatrogastvo), zatim za Vatrogasno operativno
zapovjednitvo Hrvatske vojske, Hrvatske vode, itd.
U sluaju poplava, DHMZ je duan, prema Glavnom provedbenom planu obrane
od poplava, izdavati upozorenja i Glavnom centru obrane od poplava. Ona sadre
upozorenja o poloaju i vjerojatnom smjeru premjetanja atmosferskih sustava koji
mogu uzrokovati nevrijeme s obilnom oborinom, a koja pak moe uzrokovati poplave
(ponajprije bujine). Zasnivaju se na svim raspoloivim mjerenjima koja pokrivaju
cijelu Hrvatsku i granina podruja susjednih zemalja. Primjenjuju se tri stupnja
upozorenja:
I. Prvi stupanj upozorenja se odnosi na vremenska stanja kada se ne uoava i ne
oekuje nevrijeme (informacijsko upozorenje). U takvim se okolnostima tri puta
dnevno, u 8, 14 i 18 sati SEV, dostavljaju poruke o izostanku opasnosti.
II. Drugi stupanj upozorenja odnosi se na trenutak kada se na temelju raspoloivih
mjerenja i prognoza ustanovi pribliavanje granicama Hrvatske atmosferskog
sustava koji prijeti nevremenom ili pak razvoj oblanog sustava koji bi mogao
zavriti nastankom olujnog nevremena (preventivno upozorenje). Drugi stupanj
upozorenja sadri podatke o poloaju potencijalno opasnog sustava i mogueg
smjera njegovog premjetanja, a na temelju raspoloivih mjerenja i prognoza.
III. Trei stupanj upozorenja daje se onda kada je na podruju Hrvatske zamijeen
atmosferski sustav koji uzrokuje nevrijeme (aktualna upozorenja).
Upozorenja I. stupnja dostavljaju se u obliku tekstualne poruke elektronskim putem u
Glavni centar obrane od poplava. Upozorenja II. i III. stupnja dostavljaju se slikovno
i tekstualno elektronskim putem u Glavni centar obrane od poplava. Po potrebi se
putem telefona moe konzultirati i deurni meteorolog.
ZAKLJUAK
Uloga Dravnog hidrometeorolokog zavoda u obrani od poplava je, bez sumnje,
neobino znaajna. Ona se odraava kako u dijelu prevencije, ranog upozorenja,
planiranja i praenja vodnih reima i atmosferskih uvjeta, tako i u dijelu neposrednih
aktivnosti u sluajevima poplavnih stanja. Informacije koje DHMZ prikuplja i
publicira, bilo u segmentu hidrologije ili meteorologije, neophodne su kako u procesu
donoenja stratekih planova obrane, tako i u dijelu voenja aktivnosti neposrede
obrane od poplava. Usluge koje je DHMZ razvio najveim dijelom pokrivaju potrebe
za traenim informacijama, posebno u segmentu meteorolokih informacija, ali jo
uvijek postoje i usluge, poput hidrolokih prognoza, koje DHMZ tek mora razviti. U
najnovije vrijeme DHMZ poklanja dunu panju razvoju tih usluga, slijedom ega se
oekuje i njihova implementacija u razumnom vremenskom roku.
LITERATURA
[1] Brewster, K. A i drugi (2009): Final Report for the Meteorological and Hydrological
Service of the Republic of Croatia, University of Oklahoma, Oklahoma-Zagreb,
lipanj 2009.
OKRUGLI STOL
ULOGA I ZNAENJE DRAVNE UPRAVE
ZA ZATITU I SPAAVANJE U OBRANI OD
POPLAVA
Zdenko Lovri, dipl.ing.sig.
a
, Igor Mili, stru.spec.ing.admin.chris.
b
SAETAK
Dravna uprava za zatitu i spaavanje (DUZS), kao nositelj sustava zatite i spaavanja
u Republici Hrvatskoj, provodi brojne aktivnosti u svim fazama velikih nesrea i/ili
katastrofa (planiranje, pripravnost, odgovor i oporavak). Povean broj poplava u
posljednih nekoliko godina, ukazuje na potrebu bolje prevencije te na jaanje kapaciteta
za spaavanje u sluaju poplava. DUZS u suradnji s ostalim sudionicima sustava zatite
i spaavanja provodi brojne aktivnosti kako bi se smanjili rizici od nastanka poplava,
odnosno neeljeni dogaaji koji su uzrokovani poplavama. Kontinuirano se provode
aktivnosti za jaanje kapaciteta operativnih snaga zatite i spaavanje za provoenje
mjera uzbunjivanja, evakuacije, zbrinjavanja i spaavanja ugroenog stanovnitva,
kao i zatite imovine i okolia.
KLJUNE RIJEI: Koordinacija; Spaavanje; Procjena; Plan; Edukacija i
uvjebavanje
1. UVOD
Dravna uprava za zatitu i spaavanje kao samostalna, strukovna i upravna organizacija
u Republici Hrvatskoj provodi brojne aktivnosti s ciljem jaanja pripravnosti za
djelovanje u velikim nesreama i katastrofama. Poseban naglasak stavlja se na segment
rukovoenja i koordiniranja operativnim snagama zatite i spaavanja u velikim
nesreama i katastrofama.
Velike nesree i katastrofe razliitih uzroka stalno su prisutne te ugroavaju ivote
a
Dravna uprava za zatitu i spaavanje, Nehajska 5, Zagreb, 10.000, Republika Hrvatska, zdenko.lovric@duzs.hr
b
Dravna uprava za zatitu i spaavanje, Nehajska 5, Zagreb, 10.000, Republika Hrvatska, igor.milic@duzs.hr
Zdenko Lovri, Igor Mili 60
ljudi, okoli i imovinu. U posljednje vrijeme svjedoci smo poveanog broja poplava,
kako u Republici Hrvatskoj, tako i u ostatku Europe te irom svijeta. Poplave mogu
biti uzrokovane djelovanjem prirodnih sila ili antropogenim utjecajem (klizanje tla,
ruenje brana). Glavni prirodni uzroci nastanka poplava su velike koliine oborina
koje se mogu pojaviti zbog jakih kia kratkog trajanja ili zbog kia slabijeg intenziteta,
ali dugog trajanja. Najnepovoljnija kombinacija sigurno su situacije kada imamo
paralelno topljenja snijega i pojave obilnih kia, koje su razliitih karakteristika po
intenzitetu, trajanju i prostornom rasporedu.
Kako bi se sprijeilo stradavanje ljudi i imovine, potrebno je u fazi pripravnosti precizno
defnirati planske dokumente za djelovanje operativnih snaga zatite i spaavanja kao
i kontinuirano provoditi opremanje i razvoj operativnih snaga te edukaciju. U ovom
segmentu od iznimne je vanosti suradnja s drugim tijelima u usklaivanju planskih
dokumenata.
Isto tako, stanovnitvo koje ivi u podrujima u kojima je visoki rizik od nastanka
poplava, mora biti upoznato s mjerama zatite i spaavanja koje se poduzimanju u tim
situacijama.
U tom segmentu Dravna uprava za zatitu i spaavanje provodi brojne aktivnosti
kako bi pripravnost za djelovanje u poplavama bila na najviem nivou te kako bi
stanovnitvo bilo upoznato s mjerama koje je potrebno provesti u sluaju neposredne
opasnosti od poplava.
2. ZAKONODAVNI OKVIR
Zakonodavni okvir za djelovanje u velikim nesreama i katastrofama je iznimno vaan
dio planiranja te zakonski i podzakonski propisi moraju precizno defnirati prava i
obveze svih ukljuenih sudionika. Dravna uprava za zatitu i spaavanje je nositelj
izrade zakonskih i podzakonskih propisa u podruju zatite i spaavanja. Uz Zakon
o zatiti i spaavanju (Narodne novine, broj 174/04, 79/07, 38/09 i 112/10), dva
kljuna propisa su svakako Procjena ugroenosti Republike Hrvatske od prirodnih i
tehniko-tehnolokih katastrofa i Plan zatite i spaavanja Republike Hrvatske. Kad
govorimo o segmentu obrane od poplava, najvaniji dokument je Dravni plan obrane
od poplava, iji su nositelj izrade Hrvatske vode.
2.1. Procjena ugroenosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehniko-
tehnolokih katastrofa i velikih nesrea
Vlada Republike Hrvatske donijela je 7. svibnja 2009. godine Procjenu ugroenosti
od prirodnih i tehniko-tehnolokih katastrofa i velikih nesrea. Dravna uprava
za zatitu i spaavanje bila je nositelj izrade Procjene ugroenosti u ijoj su izradi
sudjelovali svi sudionici sustava zatite i spaavanja.
Procjenom se ureuju opasnosti i rizici koji ugroavaju Republiku Hrvatsku,
procjenjuju potrebe i mogunosti za sprjeavanje, smanjenje i uklanjanje posljedica
61
katastrofa i velikih nesrea te gradi temelj za izradu planova zatite i spaavanja
stanovnitva, uz djelovanje svih mjerodavnih struktura, operativnih snaga zatite i
spaavanja i resursa cjelovitog i sveobuhvatnog nacionalnog sustava upravljanja u
zatiti od katastrofa i velikih nesrea.
Jedna od prirodnih opasnosti kojima se bavi Procjena, su poplave. Procjene teta nakon
poplava pokazuju da su one uvijek mnogo vee od trokova provedbe preventivnih
mjera, to stavlja imperativ na smanjivanje rizika od nastanka poplava, odnosno
njenih neeljenih posljedica, kao i na jaanje pripravnosti za djelovanje u obrani od
poplava.
Slika 1. Karta zatienosti Republike Hrvatske od poplava
Izvor: Procjena ugroenosti od prirodnih i tehniko-tehnolokih katastrofa i velikih nesrea
2.2. Plan zatite i spaavanja za podruje Republike Hrvatske
Plan zatite i spaavanja za podruje Republike Hrvatske je okvir za planiranje
djelovanja svih sudionika zatite i spaavanja u katastrofama i velikim nesreama,
koji je donesen na temelju Procjene ugroenosti od prirodnih i tehniko-tehnolokih
katastrofa i velikih nesrea.
Plan defnira mjere zatite i spaavanja u sluaju poplava kao i provoenje Plana
koji pokree ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spaavanje po pozivu generalnog
direktora Hrvatskih voda, odnosno po saznanju da se Hrvatske vode na podruju
jedinice podrune (regionalne) samouprave i njihovi vlastiti kapaciteti nisu u
mogunosti nositi s posljedicama poplava, odnosno da operativne snage zatite i
spaavanja koje im stoje na raspolaganju nisu dostatne. Mjere zatite i spaavanja koje
provodi Dravna uprava za zatitu i spaavanje, u suradnji s drugim sudionicima,
sukladno Planu:
organizacija provoenja obveza iz Dravnog plana obrane od poplava,
organizacija zatite podruja i naselja ugroenih poplavama i bujicama te zona
ugroenih, poplavnim valovima uslijed ruenja ili proboja zatitnih vodnih
graevina, s mjerama spaavanja ugroenog stanovnitva,
organizacija i pregled obveza u ojaavanju zatitne infrastrukture, s pregledom
drugih pravnih, osoba te slubi (onih koje nisu ukljuene planovima Hrvatskih
voda) koje se ukljuuju u obranu, od poplava (zadae nositeljima na podruju
nadlenosti),
spaavanje iz vode (zadae snaga civilne zatite),
uporaba raspoloivih materijalno-tehnikih sredstava za zatitu od poplava,
nain zatite ugroenih objekata kritine infrastrukture,
organizacija pruanja prve medicinske pomoi,
organizacija psiholoke potpore,
organizaciju pruanja veterinarske pomoi,
organizacija humane asanacije i identifkacije poginulih,
organizacija provoenja animalne asanacije (utvrivanje zadaa komunalnim i
drugim organizacijama),
reguliranje prometa i osiguranja za vrijeme intervencija,
obavjeivanje javnosti.
Pretpostavka postupanja po ovom Planu je da su prije njegovog aktiviranja, osobito
sustava snaga za operativno reagiranje koji je ustanovljen po principu supsidijarnosti,
prethodno provedene sve aktivnosti vezane uz:
zatitu od poplava, koje u okviru svojih prava i dunosti provode: Hrvatske
vode, naelnici opina, gradonaelnici i upani, pravne osobe koje se zatitom i
spaavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti, zavodi i instituti, sredinja tijela
dravne uprave i graani,
63
sprjeavanje i smanjenje posljedica i teta usmjerenih na zatitu stanovnitva, te
da su pravodobno obavijetena sva mjerodavna tijela javne i dravne uprave, od
opinske do dravne razine,
djelovanje operativnih snaga zatite i spaavanja s ugroenog podruja, osobito u
sluaju iznenadnih poplava, osim osobne i uzajamne pomoi.
U sluaju da su sveukupni kapaciteti Republike Hrvatske u ljudstvu i/ili opremi za
zatitu i spaavanje nedostatni, ispostavljaju se zahtjevi za slanje zahtjeva za pomo
drugim dravama i/ili meunarodnim organizacijama.
2.3. Dravni plan obrane od poplava
Aktivnosti i zadae u sluaju nastanka poplava defnirane su Dravnim planom obrane
od poplava (Narodne novine, broj 84/10). Dravna uprava za zatitu i spaavanje, kao
nositelj temeljnih ovlasti na podruju zatite od katastrofa i velikih nesrea, ukljuujui
one uslijed poplava i nagomilavanja leda na vodotocima, sukladno Dravnom planu
obrane od poplava ima sljedee obveze:
izrauje i nadzire provedbu Plana zatite i spaavanja Republike Hrvatske,
tijekom redovite i izvanredne obrane od poplava sudjeluje u izvjeivanju nadlenih
tijela i zainteresirane javnosti na potencijalno ugroenom podruju o stanju i
Slika 2. Shema sustava reagiranja sudionika u sluaju poplava,
Izvor: Plan zatite i spaavanja za podruje Republike Hrvatske
prognozama u obrani od poplava,
pokree postupak aktiviranja stoera zatite i spaavanja, odnosno direktnih
sudionika zatite i spaavanja (po potrebi i oruanih i redarstvenih snaga Republike
Hrvatske), radi njihovog ukljuivanja u provedbu mjera obrane od poplava ako
nastupi opasnost od plavljenja u takvom opsegu da se obrana ne moe osigurati
materijalnim sredstvima i ljudstvom Hrvatskih voda i pravnih osoba,
odluuje o poduzimanju i koordinira provedbu drugih operativnih i logistikih
mjera za smanjenje rizika, zatitu i spaavanje ugroenog stanovnitva i imovine i
ublaavanje posljedica, u skladu s planovima zatite i spaavanja i drugim propisima
na podruju zatite i spaavanja.
Isto tako je bitno spomenuti podzakonske propise koje je donijela Dravna uprava za
zatitu i spaavanje, koji su isto bitni za djelovanje u sluaju poplava:
Uredba o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje,
Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovnitva,
Pravilnik o mobilizaciji djelovanju operativnih snaga zatite i spaavanja,
Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zatite i postrojbi za
uzbunjivanje,
Odluka o osnivanju Interventnih specijalistikih postrojbi civilne zatite s
Uputom.
Svi navedeni propisi omoguavaju pravovremeno djelovanje sustava zatite i
spaavanja, smanjivanje rizika od nastanka poplava te kako bi se u to kraem
roku efkasno pomoglo ugroenom stanovnitvu te maksimalno smanjile neeljene
posljedice po imovinu i okoli.
3. AKTIVNOSTI U OBRANI OD POPLAVA
Temeljem procjene situacije na terenu i potrebe za aktiviranjem dodatnih operativnih
snaga koje su odgovorne za reagiranje u sluaju nastanka poplava, Hrvatske vode
upuuju zahtjev za aktiviranjem operativnih snaga zatite i spaavanja putem
upanijskog centra 112. Razmjena informacija je defnirana Standardnim operativnim
postupkom za djelovanje operativnih snaga zatite i spaavanja u poplavama.
Operativne snage koje se aktiviraju u sluaju poplava su Stoeri za zatitu i
spaavanje, Zapovjednitva civilne zatite, Dravne intervencijske postrojbe civilne
zatite Republike Hrvatske, postrojbe civilne zatite specijalistike i ope namjene te
vatrogasne postrojbe s podruja ugroenog poplavom kao i lanovi udruga graana
(Hrvatska gorska sluba spaavanja, Hrvatski Crveni kri i klubovi za aktivnosti na
vodi, itd.). Kada nisu dostatni postojei kapaciteti te situacija zahtjeva dodatne snage
i ekspertize u aktivnosti se mogu po potrebi ukljuiti pripadnici oruanih snaga i
policije, timovi za dezinfekciju, deratizaciju i dezinsekciju Zavoda za javno zdravstvo
te lokalno stanovnitvo.
65
3.1. Standardni operativni postupak za djelovanje operativnih snaga zatite i
spaavanja u poplavama
Dravna uprava za zatitu i spaavanja donijela je 15. oujka 2011. godine Standardni
operativni postupak (SOP) za djelovanje operativnih snaga zatite i spaavanja u
poplavama. SOP je donesen sukladno odredbama Zakona o zatiti i spaavanju te
ima za cilj osigurati potrebne uvjete za integraciju operativnih kapaciteta i njihovo
uinkovito djelovanje u sluaju poplava. SOP defnira:
pregled razmjera dogaaja strategijske razine za koje se primjenjuje SOP,
pregled nositelja i aktivnosti upozoravanja o visini voda i protocima prikupljeni
vodomjerima Hrvatskih voda i podacima Dravnog hidrometeorolokog zavoda,
pripravnost, mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga,
pregled nositelja, zadaa, mjera i operativnih postupaka sudionika ZiS,
prijenos informacija izmeu sudionika ZiS,
pregled obveza sudionika reagiranja u poplavama.
Iznimno vana je komunikacijska shema koja defnira prijenos informacija izmeu
svih sudionika SOP-a, s ciljem bolje koordinacije djelovanja u poplavama.

Slika 3. Prijenos informacija izmeu sudionika ZiS temeljem SOP-a
Izvor: Standardni operativni postupak za djelovanje operativnih snaga ZiS u poplavama
SOP isto tako definira sadraj obavijesti za stanovnitvo, prepoznajui vrlo vaa

Slika 3. Prijenos informacija izmeu sudionika ZiS temeljem SOP-a
Izvor: Standardni operativni postupak za djelovanje operativnih snaga ZiS u poplavama
SOP isto tako defnira sadraj obavijesti za stanovnitvo, prepoznajui vrlo vaan
segment pravodobnog informiranja potencijalno ugroenog stanovnitva. Vlada
Republike Hrvatske daje slubene obavijesti za stanovnitvo ili za to ovlauje
ravnatelja DUZS. Za detaljnije obavjeivanje stanovnitva na ugroenom podruju,
zadueni su elnici i nadlena tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave. Stanovnitvo se informira putem medija i na druge uobiajene naine,
osobito o sljedeem:
kakvo je stanje na ugroenom podruju,
opasnostima za ljude, materijalna dobra i okoli,
to se poduzima za pomo stanovnitvu na ugroenom podruju,
putovima evakuacije, mjestima zbrinjavanja i pruanja prve medicinske pomoi,
kakvu pomo i kada je mogu oekivati,
kako provoditi osobnu i uzajamnu zatitu,
nainu njihova sudjelovanja i o suradnji sa operativnim snagama zatite i spaavanja
u otklanjanju posljedica,
gdje i od koga mogu dobiti dodatne informacije,
ostalim injenicama u svezi s nastalim stanjem.
3.2. Dravna intervencijska postrojba civilne zatite
Kao glavna operativna snaga Dravne uprave za zatitu i spaavanje, koja se ukljuuje
u provedbu aktivnosti spaavanja na vodi, zasigurno je Dravna intervencijska
postrojba civilne zatite - DIP CZ
1
, koja je defnirana Uredbom o unutarnjem
ustrojstvu Dravne uprave za zatitu i spaavanje (Narodne novine, broj 43/12).
DIP CZ ustrojena je u sklopu Sektora za civilnu zatitu Dravne uprave za zatitu
i spaavanje, kao sluba za specijalistike poslove zatite i spaavanja iz ruevina,
na vodi, u RKBN
2
dogaajima i logistike poslove zbrinjavanja stanovnitva. DIP
CZ sastoji se od profesionalne jezgre i priuvnika. Ustrojena je kroz etiri odjela u
Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.
Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zatite i postrojbi za
uzbunjivanje (Narodne novine, broj 111/07), defnirao je ustrojstvo i opremu
(zajedniku i skupnu), te je tim za spaavanje na vodi sastavljen od 6 ekipa veliine
6 pripadnika (ukupno 36 pripadnika), po zonama (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek).
Ukupna veliina postrojbe je 144 pripadnika.
Zapovjedni dio tima popunjen je djelatnicima Dravne uprave za zatitu i spaavanje,
dok su pripadnici timova u pravilu lanovi ronilakih klubova te lanovi drugih
udruga ili klubova koji se bave aktivnostima na vodi.
Mobilizacija DIP CZ provodi se po nalogu ravnatelja Dravne uprave za zatitu i
1 Prije pod nazivom ISPCZ RH Intervencijska specijalistika postrojba civilne zatite
Republike Hrvatske
2 Radioloko-kemijsko-bioloko-nuklearna
67
spaavanje ili zapovjednika civilne zatite Republike Hrvatske. Mobilizaciju provode
podruni uredi za zatitu i spaavanje Dravne uprave za zatitu i spaavanje s ijih su
podruja pripadnici postrojbi rasporeeni, u suradnji sa Sektorom za civilnu zatitu
Dravne uprave za zatitu i spaavanje. Vrijeme mobilizacije od trenutka zaprimanja
zapovjedi za mobilizaciju do trenutka potpune operativne spremnosti postrojbe,
iznosi 3 sata.
Bitno je napomenuti da na osnovu Procjene ugroenosti i Plana zatite i spaavanja,
jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave formiraju specijalistike (na
razini upanija i gradova) i postrojbe civilne zatite ope namjene (na razini gradova
i opina) za podruje svoje nadlenosti. Osnovni zadatak ovih postrojbi u sluaju
nastanka poplava je pruanje pomoi u evakuaciji i zbrinjavanju ugroenog i stradalog
stanovnitva, njihove imovine i stoke te pruanje pomoi u punjenje vrea sa pijeskom
i postavljanja zejih nasipa.
3.3. Mjere civilne zatite u poplavama
U provedbi aktivnosti kod obrane od poplava, jako vanu ulogu imaju mjere civilne
zatite koje se provode s ciljem zatite ugroenog stanovnitva. Uz ve gore spomenute
postrojbe civilne zatite koje su nositelj provedbe mjere spaavanja, primjenjuju se i
sljedee mjere:
- Upozoravanje i uzbunjivanje je najuinkovitija i najjefinija metoda u potpori
pripremanja zajednica za noenje s posljedicama izvanrednih dogaaja, kontrolu
rizika i ublaavanje posljedica. Dravna uprava za zatitu i spaavanje koristi
sustav javnog uzbunjivanja kako bi o katastrof i velikoj nesrei alarmirala sve na
pogoenom podruju.
- Evakuacija je postupak pri kojemu odgovorno tijelo vlasti provodi planirano i
organizirano premjetanje stanovnitva s ugroenog na neugroeno, odnosno manje
ugroeno podruje. Provedbom ove mjere civilne zatite omoguuje se maksimalna
zatita stanovnitva od opasnosti ili posljedica katastrofe i velike nesree.
- Zbrinjavanje osoba koje su organizirano evakuirane s ugroenog, ili neposredno
ugroenog podruja, kao i osobama koje su se samo-evakuirale do organiziranog
mjesta prihvata, odgovorna tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave osiguravaju i organiziraju zbrinjavanje na neugroenom podruju do
prestanka okolnosti evakuacije, odnosno do prestanka opasnosti ili neposredne
opasnosti koje su bile povodom evakuacije.
3.4. Meunarodna suradnja
Ope je poznato da katastrofe i velike nesree ne poznaju dravne granice te se zbog
toga svim nacionalnih sustavima za zatitu i spaavanje namee obveza sudjelovanja
u meunarodnim aktivnostima s ciljem zajednikog planiranja mjera i postupaka u
zatiti od katastrofa, zajednike obuke i osposobljavanja ekipa za spaavanje, uspostave
meunarodnih ekipa za intervencije, razvoja materijalno-tehnikih sredstava,
uklanjanju posljedica i oporavku od katastrofe.
Dravna uprava za zatitu i spaavanje, nositelj je meunarodne suradnje u podruju
zatite i spaavanja, koja se redovito provodi na bilateralnom, regionalnom i
multilateralnom nivou. Obzirom da su granice Republike Hrvatske sa susjednim
dravama uvelike odreene rijekama koje imaju tendenciju plavljenja, bilateralnim
ugovorima sa susjedima (Republika Hrvatska ima potpisane i ratifcirane bilateralne
ugovore u podruju zatite i spaavanja sa svim susjedima osim s Republikom Srbijom
gdje su pregovori za potpisivanje u zavrnoj fazi) defnirani su naini suradnje kojima
drave ostvaruju mogunost pravovremene razmjene informacija, koordiniranog
djelovanja s obje strane granice, razmjene nauenih iskustava te provedbu zajednikih
vjebi.
Upravo su u tijeku pregovori o provedbi zajednikog projekta na razvoj uinkovitijih
sustava i pristupa spremnosti u sluaju opasnosti u vezi sa zatitom od poplava i
kontrolom istih u pograninom podruju Republike Hrvatske i Republike Srbije.
Sporazum o zajednikom partnerstvu i participiranju u projektima zamiljen je u
okviru natjeaja Programa prekogranine suradnje Republika Hrvatska - Republika
Srbija, 2007. - 2013.
4. STUDIJA SLUAJA - ULOGA PODRUNOG UREDA ZATITE I
SPAAVANJA - VUKOVAR U OBRANI OD POPLAVA, LIPANJ 2010.
Za razliku od ove 2012. godine kada je, do pisanja ovog rada, palo oko 370 l/m
2
,
sasvim oprenu situaciju zabiljeili smo 2010. godine kada je samo u mjesecu svibnju
palo oko 200 l/m
2
. Takav trend, iz svibnja 2010. godine, nastavio se i poetkom lipnja
kada je u pojedinim mjestima Vukovarsko-srijemske upanije zabiljeeno i do 125
l/m
2
oborina, to je uzrokovalo zasienje tla vodom, prekapacitiranost odteretnih
kanala i nagli porast vodostaja rijeka koja svoja izvorita imaju na Papuku.
Hrvatske vode, napose VGI Bi-Bosut, pravodobno su upozorili na mogunost
nastanka poplava na prostoru Vukovarsko-srijemske upanije. Temeljem toga, upan
Vukovarsko-srijemske upanije je 1. lipnja 2010. godine sazvao izvanrednu sjednicu
Stoera ZiS-a Vukovarsko-srijemske upanije kako bi se sagledalo stanje na poplavom
pogoenim i ugroenim podrujima. Na sjednici je zakljueno kako je, nakon
grmljavinskog i gradonosnog nevremena, najvie tete zabiljeeno u opinama Stari
Mikanovci i Voinci to se oitovalo kroz natopljene podrume i tete na usjevima.
Nadalje, tete su zabiljeene u opinama titar, Andrijaevci, Cerna, Ivankovo, ali
je najkritinijim ocjenjeno stanje u Babinog Gredi gdje je 2. lipnja 2010. godine
proglaeno izvanredno stanje zbog naglog porasta rijeke Berave.
Stoer ZiS-a Opine Babina Greda odluio je angairati sve raspoloive snage
(vatrogasce, tim CZ ope namjene, udruge graana i mjetane) na obrani ugroenih
kua izgradnjom zejih nasipa i na pripremu evakuiranja stanovnitva i stoke. Pored
69
ovog, zatraena je pomo u tehnici za ispumpavanje vode iz podruma i kanala.
Koordiniranim radom raspoloivih snaga Opine Babina Greda tijekom 2. i 3. lipnja,
koji su radili na prepumpavanju vode, izgradnji zejih nasipa, evakuaciji ljudi (15
domainstava) i evakuaciji stoke (60-etak staja), djelatnici Vodoprivrede iskopali su
ispuste iz veih kanala iz kojih je putena voda u njive. Na taj nain je smanjena razina
vode za oko pola metra to je obuzdalo nadiranje vode i sauvalo kue i samo mjesto
Babina Greda. Posljedica ove intervencije bila je potapanje 8.000 ha poljoprivrednih
povrina, no procjena struke je bila kako je to manja teta, poglavito ako se uzme u
obzir injenica kako je teta na usjevima bila i prije isputanja vode na oranice.
Pored opisane situacije, slinu situaciju, reklo bi se na granici kurioziteta, zabiljeili
smo u Vinkovcima gdje se rijeka Bosut, inae poznata po stabilnom (kontroliranom)
vodostaju, izlila u rubnom dijelu grada (dijelovi ulica J. Kozarca i J. Lovretia).
Naime, nakon dojave graana u C 112 Vukovar o izlijevanju rijeke Bosut u ulici J.
Lovretia kod k.b. 118, C obavjetava VGI Bi-Bosut, PP Vinkovci i naelnika odjela
PPiN PUZS Vukovar. Nedugo potom, naelnik Stoera ZiS-a Vinkovci, gradonaelnik
Vinkovaca, predstavnici VGI Bi-Bosuta, JVP Vinkovci i PUZS-a Vukovar, sastaju se
na ugroenom podruju i odluuju o djelominoj mobilizaciji tima CZ ON Grada
Vinkovaca (mobilizirani idueg jutra), tehnike i ljudstva gradskih tvrtki Vinkovakog
vodovoda i kanalizacije i Cestorada.
Poto su dojava i pripremne aktivnosti bile u veernjim satima, odlueno je da se s
obranom zapone odmah na nain da se krene sa izgradnjom zejeg nasipa duine 400
metara u dijelu ulice J. Lovretia (lijeva obala rijeke Bosut), zatim osiguranjem kritinih
dijelova ulice J. Kozarca (desna obala rijeke Bosut) kod stare brane i prepumpavanjem
vode. U kontaktu s Vodama Vojvodine zatrailo se ukljuivanje crpki na ustavi kod
ua rijeke Bosut u rijeku Savu (selo Bosut u Srijemu) koje prepumpavaju vodu iz
rijeke Bosut za vrijeme visokog vodostaja rijeke Save u njeno korito. Od dojave do
potpunog nadzora nad dogaajem prolo je 24 sata.
Prostor Vukovarsko-srijemske upanije titimo nasipima koji u cijelosti pokrivaju,
ne samo uobiajene, rekli bismo sezonski visoke vodostaje rijeka Dunava i Save,
nego i viegodinje maksimume. Specifnost opisanih dogaaja se oituje velikom
koliinom oborina te pojavom bujinih poplava lokalnih rijeka, koje u pravilu imaju
stabilan protok vode. Pravodobnim upozorenjem i uinkovitom reakcijom Hrvatskih
voda, licenciranih pravnih osoba za izvoenje radova na vodotocima, komunalnih
tvrtki i JLS koje su angairale dodatne snage, teta je znaajno umanjena. Dojam je
kako smo u svakom trenutku vladali situacijom te smo imali jo rezervi u ljudstvu i
tehnici. Informacije su distribuirane pravodobno i kvalitetno, a svi sudionici radili
su koordinirano to je pridonijelo uspjenosti u obavljanju zadae. I pored svega,
zahvaljujui prirodnoj nepogodi, 80.000 ha poljoprivrednih povrina pretrpjelo je
tetu od ega je 30 % moralo biti presijano drugom poljoprivrednom kulturom. No,
ono to je najvanije, u ovoj nepogodi nisu zabiljeena stradavanja ljudi.
4.1. Kronologija dogaaja
I. Ugroena mjesta (djelomino pod vodom ili ugroena od poplava):
a) djelomino pod vodom:
Babina Greda (rijeka Berava i kanalska mrea), dijelovi ulica V. Nazora, Sajmite
i evatovo,
Grad Vinkovci (rijeka Bosut), dio ulice J. Kozarca i J. Lovretia.
b) ugroeno od oborinskih voda:
Grad upanja (ulice B. Trenka, Gajeva, M. Gupca i Topolovac).
c) izlijevanje rijeka:
djelomino izlijevanje rijeke Berave u Babinoj Gredi (dio ulice V. Nazora),
poplavljeno 15 kua, koje se nisu mogle braniti poradi toga to su izgraene uz
sam rub korita Berave,
djelomino izlijevanje rijeke Bosut u Vinkovcima (dio ulice J. Lovretia, 5 kua
je bilo ugroeno, poplavljena niti jedna).
II. Poduzete mjere (razdoblje od 1. do 15. lipnja 2010. godine):
Babina Greda:
pijesak 14 m
3
vree, 80 m' 1.100 kom.
PVC folija 600 x 4 960 m
2

Manje crpke 8 kom.
Vinkovci - J. Lovretia i J. Kozarca:
pijesak 200 m
3

vree, 450 m' 6.200 kom.
PVC folija 600 x 4 960 m
2

Mobilna crpka 300 l/s 1 kom.
Manje crpke 2 kom.
III. Angairane snage:
titar:
DVD titar,
vlasnici/korisnici radnih strojeva (dva stroja).
Grad upanja:
DVD upanja,
Komunalac d.o.o. upanja s kompletnom operativom.
71
Babina Greda:
DVD Babina Greda,
Tim CZ ON 35 pripadnika,
ostali stanovnici naselja; poslane su im tri crpke (dvije iz JVP Vukovar i jedna iz
DVD Cerna), dobili su 6 isuivaa prostora i cisternu za opskrbu pitkom vodom
(Vukovarski vodovod d.d.), Hrvatske vode - VGI Bi-Bosut i Vodoprivreda d.d.
Vinkovci.
Grad Vinkovci:
Hrvatske vode - VGI Bi-Bosut,
Vodoprivreda d.d., Vinkovci,
Vinkovaki vodovod i kanalizacija,
Cestorad,
Tim CZ ON (20 pripadnika),
JVP Vinkovci.
Slika 4. Priprema zejih nasipa, Babina Greda, izvor: autorski rad
IV. Posljedice:
Babina Greda:
iz 15 kua stanovnitvo evakuirano,
oko 100-tinjak obiteljskih kua je bilo ugroeno, ali nisu bile poplavljene osim
okunica i gospodarskih zgrada u sklopu okunica,
oko 8.000 ha obradivih povrina je krae i dulje vrijeme bilo djelomino ili potpuno
pod vodom.
Grad Vinkovci:
tri obiteljske kue su bile ugroene, ali nisu bile poplavljene,
poplavljeni podrumski prostori u 30-tak objekata (uglavnom obiteljske kue u
niim dijelovima grada te uz tok rijeke Bosut).
titar:
etiri obiteljske kue su bile ugroene, no nisu bile poplavljene, osim djelomino
okunice,
nekoliko stotina ha obradivih povrina je bilo krae ili dulje vrijeme djelomino ili
potpuno pod vodom.
Grad upanja:
oko 80-tak kua je bilo ugroeno u nekoliko ulica poradi neureene kanalske
mree, ali nije, prema naim spoznajama, bilo plavljenja obiteljskih kua, osim
okunica i gospodarskih zgrada u sklopu istih,
nepoznat je broj hektara obradivih povrina u okolici grada koji je bio krae ili
dulje vrijeme djelomino ili potpuno pod vodom,
nije bilo informacija o tetama na gospodarskim objektima.
ZAKLJUAK
Imajui u vidu sadanja kretanja u nastavljanju ekoloke devastacije naeg planeta i da
se oekuju nestabilne klimatske prilike, postoji velika vjerojatnost nastanka poveanog
broja poplava u skoroj budunosti.
Sigurno vodeu ulogu u Republici Hrvatskoj u obrani od poplava imaju Hrvatske vode
ali zbog efkasnog djelovanja kod proglaenja izvanrednih mjera obrane od poplava,
Dravna uprava za zatitu i spaavanje e i dalje davati poseban znaaj i potporu razvoju
operativnih snaga zatite i spaavanja na svim razinama (opine, gradovi, upanije
i drava), imajui u vidu naela supsidijarnosti i kontinuiranog djelovanja, kako bi
koordinacija i komunikacija izmeu svih sudionika u sustavu bila efkasna na korist
stanovnitva koje je izloeno poplavama, te na zatiti njihove imovine i okolia.
Ustrojavanje, opremanje i uvjebavanje je normalan tijek koji moraju pratiti sve
operativne snage zatite i spaavanja. Postrojbe civilne zatite koje se angairaju
u poplavama moraju kontinuirano jaati svoje kapacitete, pogotovo u skladu s
meunarodnim smjernicama. Dobar primjer su Moduli civilne zatite Europske unije
koji imaju defniran ustroj i kapacitete timova u tri specijalnosti koje se ukljuuju u
odgovoru na poplave (pumpe visokog kapaciteta, zatita od poplava, spaavanje iz
vode s amcima).
Dravna uprava za zatitu i spaavanje nastaviti e u suradnji s ostalim sudionicima
sustava zatite i spaavanja provoditi aktivnosti i donositi efkasne mjere, prvenstveno
na smanjenju rizika od nastanka neeljenih posljedica od poplava ali i na razvoju
operativnih snaga za djelovanje u poplavama.
73
LITERATURA
[2] DUZS: Standardni operativni postupak za djelovanje operativnih snaga zatite i
spaavanja u poplavama, Zagreb, 2011.
[3] Plan zatite i spaavanja za podruje Republike Hrvatske (Narodne novine, broj
96/10)
[4] Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zatite i postrojbi za
uzbunjivanje (Narodne novine, broj 111/07)
[5] Vlada Republike Hrvatske: Procjena ugroenosti Republike Hrvatske od
prirodnih i tehniko-tehnolokih katastrofa i velikih nesrea, Zagreb, 2009.
74
OKRUGLI STOL
ZATITA PRIRODE I OBRANA OD POPLAVA
Davorin Markovi, dipl.ing.biol.
a
, mr.sc. Neven Trenc, dipl.ing.geol.
b
SAETAK
Meunarodne smjernice i EU direktive s podruja zatite prirode, upravljanja
vodama i obrane od poplava naglaavaju vanost cjelovitog pristupa upravljanju
vodama. Biljeka Europske komisije iz 2011. godine pod naslovom U susret
boljim okolinim opcijama u obrani od poplava istie: Zatita od poplava mora se
provoditi zajedno s prirodom, a ne protiv nje. Iako su rijeke Sava, Drava i Dunav u
dijelu koji protiu kroz Hrvatsku meu najouvanijima u Europi, a rjeenje obrane
od poplave srednjeg Posavlja svjetski poznati primjer uspjenog koritenja prirodnih
retencija, hrvatsko vodno gospodarstvo i zatita prirode moraju uspostaviti jo bolju
suradnju. U budunosti se treba usredotoiti na ouvanje prirodnih podruja uz
rijeke i njihovo proirenje spajanjem odvojenih rukavaca te odmicanjem obrambenih
graevina. Prirodni ekoloki sustavi raznolikou stanita, omoguuju ublaavanje
ekstremnih meteorolokih i hidrolokih dogaaja. Ouvane vlane livade i panjaci
uz rijeke, izuzetno su znaajni za bioloku raznolikost. Njihovo zaratavanje, zbog
nestanka ekstenzivnog stoarstva, smanjuje propusnu mo prostora uz korita i
ugroava uinkovitost i sigurnost nasipa. Revitalizacijom ekstenzivnog stoarstva,
po mogunosti izvornim pasminama, osigurala bi se kvalitetna retencijska povrina,
sprijeilo ulazak i razvoj stranih invazivnih vrsta te potakla ekoturistika proizvodnja.
KLJUNE RIJEI: EU direktive; Cjelovito upravljanje vodama; Zatita prirode;
Revitalizacija vodotoka; Odrivi razvoj
a
Dravni zavod za zatitu prirode, Mauraniev trg 5, Zagreb, 10000, Republika Hrvatska, davorin.markovic@dzzp.hr
b
Dravni zavod za zatitu prirode, Mauraniev trg 5, Zagreb, 10000, Republika Hrvatska, neven.trenc@dzzp.hr
Davorin Markovi, Neven Trenc 76
1. UVOD
Poplava je jedna od prirodnih pojava koja kod nas ljudi izaziva podvojene doivljaje.
Gledajui u povijest razvoja civilizacije, ali i razvoja ovjeka kao bioloko-misaonog
bia, nedvojbeno je da je blizina vode, a posebno blizina rijeka i jezera, bila od
presudnog imbenika.
Koliko je do sada poznato sve ljudske nastambe, od onih pojedinanih pa sve do
dananjih megapolisa, nastojale su se smjestiti to blie slatkoj, kopnenoj vodi. To
je banalna ali vrlo razumljiva injenica jer je ovjek, elio on to prihvatiti ili ne,
bioloko bie i njegov je opstanak prvenstveno vezan uz dostupnost kisiku i slatkoj
tj. pitkoj vodi. No u isto vrijeme po ivot neophodna voda bi, s vremena na vrijeme,
pokazivala i svoju drugu, nepredvidivu i esto po ovjeka pogubnu prirodu, bilo
u obliku dugotrajnih i obilnih padalina prouzroivi klizanje zemlje te stradavanje
itavih naselja ili u obliku velikih poplava. Dugotrajne kie sa pogubnim posljedicama
smicanja tla uvijek su bile opasne i ne-dobrodole. S druge strane poplave su vrlo
brzo postale ne samo potpuno normalne prirodne pojave, ve dapae dobrodole i
prieljkivane pa sve do dovoenja u religiozne kontekste kao primjerice u starom
Egiptu, Mezopotamiji, uu Dona, Podunavlju, Posavini, Podravini, itd. ovjek je
naime, vrlo davno, shvatio da mu poplava nee donijeti nesreu ve naprotiv sreu,
ukoliko se uspostavi meusobno uvaavanje izmeu njega, razumnog bia (Homo
sapiens!) i njenog dobroiniteljstva rijeke. Naime sve danas poznate plodne ravnice
u stvari su inundacije nekadanjih velikih i manjih rijenih tokova gdje su upravo
poplave za sobom ostavljale ono ime se danas diimo - plodnim ravnicama poput
Podravine, Posavine, Slavonije, Baranje, itd. No, dogodilo se ono to se dogodilo i
ovjek je zaboravivi da mu je voda presudna za opstanak, neprimjereno, da bi sebi
ugodio, oduzeo vodi neto zbog ega sam vodi ratove, a to je ivotni prostor. Tako
je Homo sapiens poeo rijeku ograniavati u njenom disanju, pregraivati u njenom
slobodnom toku i trovati ju u njenoj bistrini. Rijeke nisu iva bia, ali zar nam se koji
puta ne ini da nam vrlo jasno i odrjeito znaju staviti na znanje da grijeimo i da i ona
ima pravo na prostor i slobodu. Veseli nas da su nakon dugog vremena strunjaci i
znanstvenici koji se bave istraivanjima voda i vodnim gospodarstvom te znanstvenici
i strunjaci koji se bave prouavanjem i ouvanjem prirode i prirodnih vrijednosti
poeli zajedno promiljati kako da najbolje ouvaju prirodu, a voda je nedjeljivi i
presudan dio prirode, i ujedno odgovore civilizacijskim zahtjevima ovjeka.
2. POVEZANOST ZATITE PRIRODE I ZATITE VODA KAKO IH
UTVRUJU MEUNARODNI I EUROPSKI DOKUMENTI
Moderno vodno gospodarstvo utemeljeno je na naelima cjelovitog upravljanja
vodama. Cjelovito upravljanje vodama defniramo kao proces koji potie usklaeno
upravljanje vodom, zemljitem i povezanim prirodnim dobrima na pravedan nain
bez ugroavanja kljunih ekolokih sustava. Meunarodne smjernice i EU direktive
77
s podruja zatite prirode, upravljanja vodama i obrane od poplava naglaavaju ovaj
pristup, pa je stoga vrlo zanimljivo kratko razmotriti njihove uvodne odredbe i svrhu
te uoiti sline pojmove i izriaje koji se odnose na pravinost, suradnju i koordinaciju
sektora, odrivo koritenje dobara, ekonomske i socijalne aspekte razliitih mjera i
vanosti ouvanja ekolokih sustava.
Ciljevi Konvencije o biolokoj raznolikosti su ouvanje bioloke raznolikosti, odrivo
koritenje njenih komponenti te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze
iz koritenja genetskih izvora, na nain koji ukljuuje prikladni pristup genetskim
izvorima, kao i prijenos odgovarajuih tehnologija, uzevi u obzir sva prava nad tim
izvorima i tehnologijama, kao i nain koji ukljuuje odgovarajue fnanciranje.
Direktiva o stanitima (92/43/EEZ) navodi u uvodnom dijelu kao svoj glavni cilj da
promicanjem odravanja bioloke raznolikosti, uzimajui u obzir gospodarske,
socijalne, kulturne i regionalne zahtjeve, doprinosi opem cilju odrivog razvitka;
budui da odravanje takve bioloke raznolikosti u odreenim sluajevima moe
zahtijevati odravanje ili ak poticanje ovjekove aktivnosti;
Okvirna direktiva o vodama EU navodi (Direktiva 2000/60/EZ): Svrha je ove
Direktive uspostava okvira za zatitu kopnenih povrinskih voda, prijelaznih voda,
obalnih voda i podzemnih voda koji:
a) spreava daljnju degradaciju i titi i uvruje stanje vodnih ekosustava kao i,
s obzirom na potrebe za vodom, kopnenih ekosustava i movarnih podruja
izravno ovisnih o vodnim ekosustavima;
b) obeava odrivo koritenje voda na osnovu dugorone zatite raspoloivih vodnih
resursa;
c) ima za cilj bolju zatitu i poboljanje vodnog okolia, meu ostalim i putem
specifnih mjera za postupno smanjenje isputanja, emisije i rasipanja opasnih
tvari s prioritetne liste, te prestanak ili postupno eliminiranje isputanja, emisije
ili rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste;
d) osigurava progresivno smanjenje oneienja podzemnih voda i spreava njihovo
daljnje oneienje, te
e) doprinosi ublaavanju posljedica poplavi....
Europska direktiva o procjeni i upravljanju rizicima od poplava (Direktiva 2007/60/
EZ) kae u svojim uvodnim napomenama izmeu ostalog: (1) Poplave mogu
prouzroiti smrtne sluajeve, raseljavanje stanovnitva i tetu za okoli, ozbiljno
ugroziti gospodarski razvoj i naruiti ekonomske aktivnosti Zajednice, (2) Poplave
su prirodna pojava koju nije mogue sprijeiti. Meutim, neke ljudske aktivnosti
(primjerice rastua naselja i gospodarska dobra na poplavnim podrujima i
smanjivanje prirodnog zadravanja vode koritenjem zemljita) i klimatske
promjene doprinose poveanju vjerojatnosti pojave poplava i njihovim tetnim
uincima. (3) Izvedivo je i poeljno smanjiti rizik od tetnih posljedica koje se
povezuju s poplavama, posebno za zdravlje i ivote ljudi, okoli, kulturnu batinu,
gospodarske aktivnosti i infrastrukturu. Meutim, kako bi mjere za smanjenje tih
rizika bile uinkovite, trebalo bi ih koliko god je to mogue koordinirati u cijelom
rijenom slivu.
3. PRIRODNA OBRANA OD POPLAVA - INICIJATIVA EUROPSKE
UNIJE
Svakako su najdramatinije odredbe Direktive o procjeni i upravljanju rizicima
od poplava koje govore o moguim smrtnim sluajevima i tekim stradanjima
stanovnitva. Ba zbog znaenja ove direktive, ali i potrebe da se odgovarajuom
suradnjom sa zatitom prirode umanje tetne posljedice poplava, Europska komisija
je izradila 2011. godine biljeku pod naslovom U susret boljim okolinim opcijama
u obrani od poplava. U ovom dokumentu najvie izvrno tijelo Europske Unije
istie: Zatita od poplava mora se provoditi zajedno s prirodom, a ne protiv nje.
Smatraju da je ekosistemski pristup znatno bolje rjeenje od strukturalnih mjera
zatite od poplava te da nasipi i brane nisu jedino rjeenje i da prirodne mjere obrane
od poplava mogu biti vrlo uinkovite uz znatno manje trokove.
Da bi se ove smjernice iz Direktive mogle provoditi i u praksi nuno je uspostaviti
komunikaciju, uz uvaavanje kriterija struke, izmeu sektora zatite i ouvanja
prirode i vodnog gospodarstva no jednako tako vano je, jo u fazama planiranja,
uspostaviti dijalog i suradnju sa sektorom prostornog planiranja, graevinskog,
gospodarskog i poljoprivrednog sektora.
U praksi naime nastaju problemi jer tzv. proizvodni sektori kontaktiraju zatitu
prirode nakon to ve donesu odluku o pokretanju ostvarenja nekog projekta. Tada,
vrlo esto, dolazi do negativnog miljenja zatite u odnosu na projekt jer on, projekt,
ima bitno negativan utjecaj na ciljeve i obveze zatite i ouvanja prirode i okolia, a
da se potivalo prirodni redosljed planiranja te da se prvo smjestilo ideju u prostor,
potujui zadane datosti ouvanja i zatite prirodnih vrijednosti, i tada pristupilo
realizaciji projekta utedjelo bi se i na vremenu i na novcu.
4. VANOST I MOGUNOSTI ZA MEUSEKTORSKU SURADNJU U
REPUBLICI HRVATSKOJ
Iako su rijeke Sava, Drava i Dunav u dijelu koji protiu kroz Hrvatsku meu
najouvanijima u Europi, a rjeenje obrane od poplave srednjeg Posavlja svjetski
poznati primjer uspjenog koritenja prirodnih retencija, hrvatsko vodno gospodarstvo
i zatita prirode moraju uspostaviti jo bolju suradnju. Brojna zatiena podruja i
podruja ekoloke mrea na rijekama, koja uvjetuju zajedniko upravljanje prirodnim
vrijednostima i vodnim resursima, predstavljaju idealni zakonski i institucionalni
okvir za ostvarenje ovog zadatka. Zajedniko djelovanje je obveza oba sektora spram
drutva u cjelini jer je uinkovitost s ekonomskog stanovita nemogua bez njihovog
sinergijskog djelovanja.
79
U budunosti treba usredotoiti suradnju na ouvanje prirodnih podruja uz rijeke
i njihovo proirenje spajanjem odvojenih rukavaca i odmicanjem obrambenih
graevina od rijeke u skladu s naelom Davanja prostora rijeci. Izrada kvalitetnih
restauracijskih projekata ve je poela, a znaajna je i zbog mogunosti koritenja
sredstava iz EU fondova. Osim samog obuhvata poplavnih prostora, vano je odravati
i ouvati prirodna stanita na njima. Prirodni ekoloki sustavi, ba raznolikou
stanita, omoguuju ublaavanje ekstremnih meteorolokih i hidrolokih dogaaja
(primjerice Lonjsko i Mokro polje, Gajna, Kopaki rit, Spavanski bazen,...). Movare
i poplavne ume zadravaju vode tijekom sue i usporavaju vodne valove tijekom
poplava. Ouvane vlane livade i panjaci uz rijeke, izuzetno su znaajni za bioloku
raznolikost dok njihovo zaratavanje, zbog nestanka ekstenzivnog stoarstva, smanjuje
propusnu mo prostora uz korita i ugroava uinkovitost i sigurnost nasipa.
I ovdje je nuna uska suradnja izmeu sektora zatite prirode, vodnog gospodarstva,
poljoprivrede i umarstva. Revitalizacijom ekstenzivnog stoarstva, po mogunosti
izvornim pasminama, osigurala bi se propusnost korita, kvalitetna retencijska
povrina, sprjeavanje ulaska i razvoja stranih invazivnih vrsta i na kraju proizvodnja
izvornih i specifnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koja bi sigurno, a
posebno na turistikom tritu, ostvarila dodatnu vrijednost.
Drugi vani izazov za oba sektora predstavljaju klimatske promjene, te se oba sektora
moraju osloniti na znanstvene procjene te prepoznati trendove i izraditi zajedniku
strategiju, kako odgovoriti na pitanja koja se otvaraju ispred cijelog drutva, a za koju
ba vodno gospodarstvo i zatite prirode mogu dati kljune odgovore.
ZAKLJUAK
Smatramo da je prolo doba kada su pojedini sektori pokazivali miie i isticali
svoju veu vanost ili vei prioritet. Kompleksnost hidrosfere i biosfere u ovom
sluaju naglaava komplementarnost razliitih struka i upuuje na suradnju biologa,
hidrologa, meteorologa, agronoma, umara i drugih strunjaka kao i predstavnika
lokalne zajednice. Europske direktive su to prepoznale i prenesene su u hrvatsko
zakonodavstvo, a na nadlenim tijelima je da na to bolji nain ove naelne dokumente
pretvore u svakidanju praksu.
LITERATURA
[1] DIREKTIVA 2000/60/EZ EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEA od 23.
listopada 2000. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u podruju
politike voda, (www.mvep.hr).
[2] DIREKTIVA 2007/60/EZ EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEA od 23.
listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, (www.mvep.hr).
[3] DIREKTIVA VIJEA 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o ouvanju prirodnih
stanita i divlje faune i fore, (www.mvep.hr).
[4] Konvencija o biolokoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity - CBD),
(NN-MU 6/96).
[5] Note by DG Environment: Towards better environmental options for food risk
management, European Commission, Directorate-General, Environment, Dg
Env D.1 (2011) 236452.
[6] Integrated Water Resources Management in Action. WWAP, DHI Water Policy,
UNEP-DHI Centre for Water and Environment. (2009).
OKRUGLI STOL
VIENAMJENSKI SUSTAVI UREENJA I
KORITENJA VODA I ZEMLJITA - STANJE I
RAZVOJNE ODREDNICE
Zdenko Mahmutovi, dipl.ing.gra.
a
,
mr.sc. Zlatko Pletikapi, dipl.ing.gra.
b
, eljko Pavlin, dipl.ing.gra.
c
SAETAK
Vienamjenskim sustavima ureenja i koritenja voda i zemljita ako su dobro
osmiljeni znaajno se poveava vrijednost prostora u njihovom okoliu i otvaraju se
nove mogunosti razvitka niza gospodarskih djelatnosti. Poveanje vrijednosti prostora
i otvaranje novih dugorono odrivih radnih mjesta velike su indirektne koristi od
ovih sustava koje njihovom izgradnjom dobiva cijela zajednica. Moe se dokazati da je
sukladno tome uee drave u njihovom pokretanju i opravdano i nuno, ali je zbog
njihovih specifnosti ulazak u takve poduhvate sloen i zahtijeva pripremu ne samo
s aspekta organizacije i voenja, ve i s aspekta njihovog usklaivanja s prostornim
uvjetima, ishoenja dozvola za gradnju, fnanciranja i kasnijeg koritenja. Upravo
zbog sloenosti i kompleksnosti ovakvih pothvata u njihovom osmiljavanju moraju
sudjelovati najkvalitetniji i najiskusniji kadrovi raznih specijalnosti.
KLJUNE RIJEI: Vienamjenski sustavi; Financiranje; Priprema projekata;
Pokretanje izgradnje
1. UVOD
Vienamjenski sustavi ureenja i koritenja voda i zemljita umjetni su zahvati
na prirodnim vodnim sustavima, koji omoguavaju ispunjavanje zadanih ciljeva
gospodarenja i upravljanja vodama i zemljitem na podruju njihovog obuhvata.
a
Elektroprojekt, A. Von Humboldta 4, Zagreb, 10000, Republika Hrvatska, zdenko.mahmutovic@elektroprojekt.hr
b
Elektroprojekt, A. Von Humboldta 4, Zagreb, 10000, Republika Hrvatska, zlatko.pletikapic@elektroprojekt.hr
c
Elektroprojekt, A. Von Humboldta 4, Zagreb, 10000, Republika Hrvatska, zeljko.pavlin@elektroprojekt.hr
Zdenko Mahmutovi, Zlatko Pletikapi, eljko Pavlin 82
Zadae takvih vienamjenskih sustava, koje su vezane uz upravljanje vodama i uz
neke aspekte koritenja prostora, daju im ulogu javnog dobra koje se stavlja u funkciju
razvitka. Te zadae ih tako ine i infrastrukturnim sustavima ili sustavima koji u naelu
omoguavaju proizvodnju dobara i usluga a da sami nisu dio proizvodnih procesa,
odnosno ine ih temeljem za razvitak drugih gospodarskih grana. Oni su uz to najee
znaajni prostorni zahvati, koji dugorono utjeu na okoli, vodena stanita i vrste,
te posebno na ivotne uvjete stanovnitva na utjecajnom podruju. U okviru takvih
sustava obino se rjeavaju i problemi vezani uz gospodarenje vodama i problemi
vezani uz gospodarenje zemljitem na njihovom irem utjecajnom podruju.
Posebno je meutim vano uoiti kako vienamjenska uloga takvih sustava nije
rezultat naknadno uoenih mogunosti, ve se one moraju osmisliti kao sastavni dio
projektnog rjeenja, a razliite korisnike potrebno je ukljuiti u sufnanciranje njihove
izgradnje i zatim u upravljanje takvim zahvatima.
Ovi sustavi prema tome su najee kapitalne investicije od javnog znaaja, koje
su potrebne naoj zajednici jer poveavaju zaposlenost stanovnitva, otvaraju nove
mogunosti razvitka, te poveavaju ukupni standard ivljenja i ukupnu vrijednost
naeg prostora. Zbog toga ovi sustavi neosporno zahtijevaju uee drave u njihovoj
pripremi i provedbi, pod slijedeim uvjetima:
da su sukladni strategijama razvoja i ureenja prostora Republike Hrvatske,
da omoguuju svekoliki razvoj gospodarstva i blagostanje stanovnitva,
da osiguravaju ukupni odrivi razvoj.
Njihovom izgradnjom ostvaruju se u potpunosti ili se stvaraju uvjeti za ostvarenje
slijedeih ciljeva:
vodoprivrednih - ureenje korita i obala; zatita stanovnitva i ljudskih dobara od
poplava; poboljanje vodoopskrbe; ureenje zaobalja; povienje vodostaja malih
voda; ustaljenje vodostaja podzemnih voda na prihvatljivom nivou;
energetskih - proizvodnja elektrine energije iz obnovljivog/neiscrpnog resursa
(vode) bez zagaenja okolia i tetnog djelovanja na zdravlje stanovnitva;
poljoprivrednih - stvaranje uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje,
navodnjavanje i odvodnju zemljita;
ekolokih - osiguranje i kontrola kvalitete ivotne sredine - vode, oneiivaa,
fore i faune, prostora posebne namjene; poticanje detaljnih istraivanja, opaanja
i prikupljanja razliitih podataka iz cijelog prostora promatranja, te kontrole svih
vrsta antropogenih utjecaja; postizanje povoljnijeg poloaja Hrvatske na tritu
CO
2
;
socioloko-demografskih - poboljanje uvjeta za socioloko-demografski razvoj kao
posljedica bolje urbanizacije, ureenja i zatite okolia i predviene infrastrukture
(izgradnja mostova i prometnica, razvoj i zatita izvorita podzemnih voda);
kulturolokih - trajna zatita i revitalizacija spomenika kulture; poticanje zatitnih
arheolokih istraivanja i nadzora;
83
urbanistikih - ureenje i koritenje prostora;
infrastrukturnih - razvoj i pouzdanost vodoopskrbe (razvoj vodovoda,
vodozatitnih zona) i cestovnih mrea, te razvoj naselja;
turistikih i sportskih - stvaranje uvjeta za razvoj turizma, sporta, razonode i
rekreacije; unapreenje ribolovstva i razvoj lovstva;
gospodarskih - koji osiguravaju posao domaim tvrtkama.
Bitno je naglasiti da planiranje i projektiranje vienamjenskih objekata zahtijeva
ukljuivanje strunjaka raznih struka ve u pripremi idejnih rjeenja, te zatim
njihovu aktivnu suradnju tijekom istraivanja i projektiranja, kako bi interesi svih
mjerodavnih korisnika sustava bili adekvatno i pravodobno zastupljeni. Kod ovakvih
objekata potrebno je imati u vidu da se radi o objektima stogodinjeg i duljeg trajanja,
ija eksploatacija kod neusklaenih rjeenja moe imati dugorone posljedice. U
takvim sluajevima ne samo da se radi o realnim opasnostima u vidu pogrenog
gospodarenja resursima, ve i o mogunosti nepotrebnog zamrzavanja znatnih
fnancijskih sredstava u projekte koji nemaju transparentno ekonomsko opravdanje.
Zato se ovakvi projekti moraju briljivo planirati, a istraivanja i ispitivanja u tome
imaju znaajnu ulogu.
Kako je rije o sustavima koji utjeu na razliite korisnike prostora u svom okruenju,
potrebno je kod njihove realizacije postii meusobnu suradnju veeg broja razliitih
i dravnih i gospodarskih institucija i lokalnih zajednica. injenica je kako Republika
Hrvatska praktino nema pozitivnih primjera i iskustava, a niti zakonske regulative
vezane uz realizaciju vienamjenskih sustava. Zato je osmiljavanje naina organizacije
provedbe ovakvih poduhvata jedan od kljunih elemenata za njihovu uspjenu
realizaciju.
2. METODOLOGIJA VREDNOVANJA PROJEKATA
Uspostava jedinstvenog metodolokog pristupa za vrednovanje i usporedbu
vienamjenskih sustava ureenja i koritenja voda i zemljita od kljunog je znaaja
za donoenje ispravnih odluka o opravdanosti ulaska u takve poduhvate. Jedinstvena
metodologija osigurava objektivnost u usporedbi takvih projekata, a ako je ona pri tome
utemeljena na ekonomskim kriterijima, tada se zbog koritenja trinih informacija
u vrednovanju takvih poduhvata dobiva i objektivnost u ocjeni opravdanosti njihove
provedbe i u ocjeni njegove dugorone odrivosti, naravno sukladno postojeim
odnosima na tritima kapitala, roba i usluga. Koritenje jedinstvene metodologije
vrednovanja ovakvih projekata utemeljene na ekonomskim kriterijima prilika je i za
osmiljavanje svih moguih koristi koje se postiu njihovim ostvarivanjem.
U velikom broju zemalja s razvijenim trinim gospodarstvom (SAD, Japan, vei
dio lanica EU), ali i u velikim investicijskim bankama (ukljuujui Svjetsku banku,
Europsku investicijsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj) uobiajeno je
koritenje ekonomskih metoda kod donoenja odluka o ulasku u sloene infrastrukturne
zahvate i u razne razvojne poduhvate, ali i kod razmatranja stratekih planova i naina
upravljanja resursima i kod pripremanja izmjena u zakonskoj regulativi.
Od takvih ekonomskih metoda najee se koristi tzv. analiza trokova i koristi (eng.
cost-beneft analysis) u okviru koje se kod valorizacije i ocjene projekta i planova
razmatraju svi trokovi njihove provedbe, kao i sve drutvene koristi, rasporeeni
kroz vrijeme koje odgovara razdoblju provedbe i koritenja realiziranog poduhvata.
To znai kako se ovom ekonomskom analizom obuhvaaju i gospodarski i socijalni
i ekoloki i vremenski aspekti projekata i planova. Odnosno, ovom je analizom
mogue razmatrati ispunjavanje svih drutvenih ciljeva u vremenskoj perspektivi, a
koje se eli ostvariti kroz realizaciju odabranih poduhvata, od utjecaj na gospodarstvo
do utjecaja na drutvene odnose i na okoli. Na temelju analize ukupnih trokova i
koristi poduhvata kroz vrijeme njegovog trajanja mogue je takoer rangirati projekte
i odrediti najpovoljnije u pogledu postizanja njihove drutvene opravdanosti.
Posebno se istie kako je vrednovanju ovakvih poduhvata vano pristupiti cjelovito i
sveobuhvatno, pa se svi trokovi i sve koristi koje se stvaraju kroz njihovu realizaciju
utvruju najopenitije kao:
trokovi izgradnje i koritenja zahvata ili sustava (Tz),
trokovi nadoknade izgubljenih prirodnih i drutvenih vrijednosti zbog
nepovoljnih utjecaja projekta (Ti),
trokovi izgubljenih vrijednosti buduih generacija zbog realizacije projekta (Tb),
neuporabne vrijednosti prostora koje se gube realizacijom projekta (Tv),
direktne koristi koje nastaju iz svih predvienih namjena zahvata (Dv),
indirektne koristi koje proizlaze iz prateih funkcija zahvata (Iv),
mogue koristi koje zahvat omoguava buduim generacijama (Mv),
neuporabne vrijednosti koje se dobivaju izgradnjom zahvata (Nv).
Ukoliko se analizom tako utvrenih trokova i vrijednosti koje se stvaraju, svedenih
diskontiranjem na prvu godinu razmatranja, uspostavi vrijednosni odnos:
Dv + Iv + Mv + Nv > Tz + Ti + Tb + Tv
smatra se kako je razmatrani projekt opravdan, odriv i da njegova realizacija daje
doprinos razvoju.
Tako se u sluaju vienamjenskih sustava moe takoer vrlo jasno pokazati kako
objedinjavanjem interesa pojedinanih korisnika u zajednikoj realizaciji zahvata
svaki od njih, ali i ukupno drutvo, ostvaruje viestruku korist. Odnosno, kako bez
povezivanja veeg broja korisnika u zajedniku investiciju niti jedan od njih sam za
sebe nee ostvariti optimalne ciljeve ili ih uope nee ostvariti.
Na kraju, ne smije se zanemariti niti znaaj izbora diskontne stope u provedbi
ekonomskih analiza, budui su nie diskontne stope upravo primjerene za vrednovanje
ovakvih i slinih zahvata od javnog interesa, a ne smije se zanemariti niti dugorona
funkcionalnost ovakvih sustava, koja im u ekonomskim razmatranjima daje prednost
pred proftabilnijim ali kratkoronim projektima.
85
3. VIENAMJENSKI SUSTAVI - STANJE
Neki od primjera realizacije vienamjenskih sustava u prolosti su sustavi koji koriste
hidroenergetski potencijal, ali se temelje i na ukljuivanju rjeenja za neke druge
aspekte ukupne problematike gospodarenja vodama i zemljitem. Tako, na primjer,
izgraeni sustavi:
na rijeci Cetini ukljuuju zatitu od poplava i pouzdanu vodoopskrbu turistikog
podruja Dalmacije i otoka u sunom razdoblju, te omoguuju razvoj poljoprivrede
zatiujui polja od poplava, te osiguravajui vodu za navodnjavanje;
na Lici i Gackoj ukljuuju zatitu od poplava te pouzdanu vodoopskrbu turistikog
podruja Primorja i otoka u sunom razdoblju;
na rijeci Dravi osiguravaju zatitu od poplava i kontroliranu odvodnju zaobalnih
voda, te stvaraju uvjete za navodnjavanje, vodoopskrbu, razvoj sporta, rekreacije i
izletnitva;
HE Vinodol i HE Gojak ukljuuju rjeenja vezana uz vodoopskrbu ire regije, a
stvaraju uvjete i za uzgoj riba, razvoj turizma, sporta rekreacije i izletnitva na
jezerima Lokvarka, Bajer i Sabljaci (gdje su ve izgraena i vikend naselja, te je
porasla vrijednost zemljita).
Primjer vienamjenskog poduhvata koji usprkos ukupnoj opravdanosti svih njegovih
namjena nije realiziran zbog izostanka dogovora njegovih buduih korisnika o ueu
u zajednikoj investiciji je projekt Zagreb na Savi.
Ovaj projekt Hrvatska je elektroprivreda razmatrala krajem prolog stoljea radi
energetskog koritenja hidropotencijala rijeke Save na potezu od granice s Republikom
Slovenijom do profla Rugvica istono od Grada Zagreba. Analiza trokova i koristi,
kao i fnancijska analiza ovog sustava pokazala je kako je takav pothvat energetski
nekonkurentan s aspekta poslovnih interesa Hrvatske elektroprivrede, odnosno da bi
trokovi koje bi elektroprivreda trebala snositi prilikom izgradnje cjelovitog sustava
kratkorono daleko nadmaili ostvarene koristi od proizvodnje elektrine energije.
Meutim, cjeloviti sustav ureenja i koritenja rijeke Save postavljen i razmatran u
Prethodnoj studiji izvodljivosti ureenja i koritenja rijeke Save od Republike Slovenije
do Rugvice (Elektroprojekt 2003.), namee potrebu uea i drugih korisnika ovog
sustava u ukupnoj investiciji, jer bez toga nema niti njegove realizacije. Ukratko,
zajednikim nastupom svi korisnici sustava postiu svoje ciljeve, a bez zajednikog
uea u investiciji svi ostaju prikraeni za mogue koristi.
Provedene analize ovakvog cjelovitog sustava u navedenoj studiji pokazale su da on
osigurava odrivi razvoj, da predstavlja u tehnikom pogledu ostvarivo rjeenje, te
da je s gospodarskog stanovita opravdani pothvat (ekonomska stopa prinosa 14%).
Neposredne interese za izgradnju sustava, obzirom na ciljeve koji se njime ostvaruju,
imaju najmanje ovi njegovi korisnici: Republika Hrvatska, Zagrebaka upanija i Grad
Zagreb, javna i komunalna poduzea, te vodoprivreda i elektroprivreda.
Istu sudbinu doivio je i vienamjenski hidrotehniki sustav Osijek koji se predviao
na potezu rijeke Drave uzvodno od Osijeka do Donjeg Miholjca. Ovim sustavom se
uz vodnogospodarske zadae (poveanje sigurnosti obrane od poplava, regulacija
vodotoka i odvodnja zaobalja) i proizvodnju elektrine energije od oko 0,24 TWh
godinje, predvialo bitno promijeniti sustav vodoopskrbe regije, osigurati bolje
plovidbene uvjete rijekom Dravom do Donjeg Miholjca u svim hidrolokim uvjetima
(ime se otvara mogunost razvoja luke u Beliu i otvaranje nove meunarodne
luke u Donjem Miholjcu), poveati sigurnost rada sustava navodnjavanja na oko
60.000 ha, poveati prihode od ribogojstva i ribarstva te omoguiti izgradnju
turistikih i portsko-rekreacijskih sadraja. Usprkos visokim trokovima uspostave
vienamjenskih elemenata sustava, zatite prirodnih vrijednosti prostora i poboljanja
komunalne infrastrukture u naseljima uz sami zahvat, najnovije su ekonomske
analize (Studija izvodljivosti VHS Osijek, Elektroprojekt 2007.) pokazale opravdanost
i dugoronu odrivost ovakvog poduhvata (ekonomska stopa prinosa vea od 6%).
Kanal Dunav - Sava nakon vie desetljea osmiljavanja uao je u fazu pripremnih
radova, pri emu su njegovoj prometnoj funkciji pridodane uloge u poboljanju uvjeta
proizvodnje hrane (sustavi navodnjavanja), u poboljanju uvjeta vodoopskrbe i u
stvaranju uvjeta za razvoj turizma i rekreacije. Osmiljene su i njegove dodatne uloge
u poboljanju ekologije uma i voda i zatiti voda, te u stvaranju niza indirektnih
koristi za lokalnu i iru zajednicu (zapoljavanje, poveanje vrijednosti zemljita,
poboljanje komunalne infrastrukture, zdravlja i educiranosti stanovnitva).
Sagledavanjem indirektnih i moguih koristi iz podruja prometa i razvoja prateih
stratekih djelatnosti takoer se poveava opravdanost ovog zahvata, unato znaajnim
ulaganjima. Ekonomske analize provedene u nekoliko navrata (Graevinski fakultet,
CM Expert, Elektroprojekt) sve su pokazale dugoronu odrivost i isplativost ovog
poduhvata (ekonomska stopa prinosa kree se u rasponu od 8 do 14%).
4. MOGUI IZVORI FINANCIRANJA
Projekti koji se pokau drutveno opravdanim za realizaciju, te prema ekonomskim
pokazateljima najbolje rangiranima, jo uvijek ne znai i da su provedivi, jer je prije
ulaska u takve poduhvate potrebno znati koji su izvori novanih sredstava za njihovu
provedbu.
Pripremivi ozbiljno i profesionalno projekte prepoznate i osmiljene kao bitna
podruja za ostvarivanje vlastitog koncepta razvoja, Republika Hrvatska mora
potraiti partnere za njihovo fnanciranje, a time i ostvarenje. Mogue adrese su:
a) Vlastiti (preostali) izvori akumulacije u okviru pojedinih organiziranih sustava,
gdje se prikupljaju sredstva za odravanje i razvoj pojedinih vitalnih segmenata
javne infrastrukture. Upravljanje ukupnom imovinom javnog sektora esto nije
stavljeno u funkciju razvoja ukupnog drutva, te predstavlja neiskoriteni kapital
koji bi se uz paljive analize i uz kontrolu mogao realizirati i za pokretanje novog
investicijskog ciklusa.
87
b) Regionalna i kohezijska politika EU koja se ostvaruje kroz EU fondove, odnosno
kroz strukturne i kohezijske fondove, Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)
- namijenjen investicijama za smanjenje razvojnog dispariteta meu regijama, a
potie regionalni razvoj, gospodarski rast, zatitu okolia, izgradnju infrastrukture,
mjere smanjenja rizika od raznih nepogoda i sl., Europski socijalni fond (ESF) -
u fokusu ima kadrovski razvoj vezan uz poveane zahtjeve adaptivnosti rada do
izjednaavanja ansi uz socijalno ukljuivanje, Kohezijski fond EU sufnancira
projekte transeuropske prometne mree, zatite okolia, energije (obnovljivi
izvori), prometa i sl. Mogu ga koristiti zemlje s BDP-om niim od 90% prosjeka
EU-a.
c) Meunarodne fnancijske institucije gdje se prvenstveno misli na krug banaka
na razini Europe i EU (EBRD, EIB) koje su u svojem djelovanju okrenute
sufnanciranju razvojnih projekata ove vrste, te na koritenje sredstava Svjetske
banke i za to specijaliziranih partnerskih adresa (IBRD, IFC, UNDP) kojima je
takoer bitna komponenta djelovanja ulagati u podruja odrivog razvoja.
Projektni ciklus koritenja sredstava EU fondova obuhvaa 5 faza (Slika 1.), a to su:
Faza 1: Programiranje - defniranje strategije pomoi EU pojedinoj dravi. Temelji
se na a.) programskim dokumentima Europske komisije, i b.) nacionalnim
stratekim dokumentima koji defniraju prioritete u pojedinim sektorima. Na
ovom mjestu posebno je za spomenuti Strateko-energetski plan EU. Plan je
vezan uz Program europske industrijske inicijative za to EU e osigurati i
fnancijsku potporu.
Faza 2: Identifkacija - nakon to je uspostavljen opi okvir pomoi EU. Faza 2 ovisi
o kapacitetima drave korisnice pomoi jer se ovdje identifciraju konkretne
mjere/projekti za koje se trai (su)fnanciranje EU. Ovdje se ocjenjuju
projektni prijedlozi pri emu su vrlo korisne Predstudije izvodljivosti.
Predstudije izvodljivosti su osnova za odluku koju opciju dalje razraivati
nakon konzultacija s potencijalnim i zainteresiranim dionicima projekta.
Faza 3: Formulacija - Priprema se detaljna projektna i natjeajna dokumentacija.
Europska komisija ocjenjuje podnesene dokumente koji ukljuuju operativni
prijedlog projekta i zahtjev za fnanciranjem.
Faza 4: Provedba - Provedba projekata. Dogovorena fnancijska sredstva e se
iskoristiti tako da se ispuni svrha pojedine mjere, te kako bi provedena mjera
pridonijela nekom opem, zajednikom cilju.
Faza 5: Evaluacija - Dostignua projekta se vrednuju.
U defniranju pomoi kod sufnanciranja vidljiv je kljuan znaaj Faze 1 i Faze 2. Pri tome
je za Fazu 1 potrebno raspolagati relevantnim nacionalnim stratekim dokumentima
koji defniraju prioritete u pojedinim sektorima, a za Fazu 2 Predstudijama i Studijama
izvodljivosti. Ovo potvruje potrebu redefniranja nacionalne energetske strategije i
izradu nune projektne dokumentacije, studija utjecaja na okoli i prirodu i studija
izvodljivosti za preostale hidroenergetske zahvate a koji su svi ujedno i vienamjenski
sustavi, jer ih bez toga nee biti mogue kandidirati za ovaj oblik fnanciranja.
Slika 1. Projektni ciklus koritenja EU fondova

5. UVJETI ZA USPJENU PROVEDBU RAZVOJNIH PROJEKATA
5.1 Prostorni uvjeti i kakvoa provedbe
Kako bi se ovakvi sustavi to bolje pripremili za pokretanje, nuno je osigurati i druge
uvjete znaajne za njihov razvoj, a koji su vezani uz pozicioniranje zahvata u prostoru,
odnosno uz usklaivanje zahvata s prostornim uvjetima, uz rjeavanje imovinsko-
pravnih i koncesijskih odnosa, te uz uvjete ishoenja lokacijskih dozvola. Uz ove
aspekte treba uzeti u obzir i zakonske aspekte kojima se osigurava kvaliteta njihove
realizacije, a posebno u smislu osiguranja kvalitete pripreme i voenja projekta,
kvalitete radova i opreme, te sustava nadzora, jer o tome takoer u velikoj mjeri ovisi
uspjenost provedbe ovakvih projekata.
5.1.1 Prostorni uvjeti
Visoko razvijena i dobro organizirana drutva nastoje kod osmiljavanja sustava
zatite prirode usvojiti takva prostorna ogranienja i uvjete zatite koja nee smetati
kapitalnim investicijama i gospodarskom razvoju, pod uvjetom njihovog uklapanja
u preuzete meunarodne obveze i postizanja optimalne razine ulaganja za dobivanje
maksimalne razine zatite i sigurnosti. Tako se npr. relativno male povrine teritorija
razvijenih drava stavljaju pod institucionalnu zatitu (zatiena prirodna i kulturna
batina, zatieni izvori pitke vode), ali su s druge strane drave tako organizirane da
89
aktivno sudjeluju u razvoju naselja i gospodarskih subjekata u smislu zatite okolia i
zatim kontinuirano nadziru provedbu propisanih mjera. Razlog tome je smanjivanje
izravne odgovornosti drave za ouvanje okolia i prirode i prenoenje tih obveza
na gospodarstvo i lokalne zajednice, ali na nain da su one usklaene sa stratekim
ciljevima zatite prostora, a njihova provedba strogo nadzirana i u sluaju nepotivanja
zadanih uvjeta strogo kanjavana. Pri tome su razina demokratskog razvoja i
organiziranosti javnih institucija najee obrnuto proporcionalni povrinama koje
se stavljaju pod zatitu, to je vidljivo i iz primjera tzv. nacionalnih ekolokih mrea
u zemljama EU, pri emu stare lanice EU15 imaju manje povrine pod zatitom u
odnosu na nove lanice EU12 (Tablica 1).
Hrvatska se po veliini obvezujue zatienih podruja na oko 9% svog teritorija
(ukupno 10 nacionalnih parkova i 12 parkova prirode) nalazi u europskom prosjeku,
ali po veliini podruja stavljenog pod posebnu zatitu (podruja tzv. nacionalne
ekoloke mree, koja ulaskom u EU postaje tzv. Natura 2000) na oko 45% ukupnog
kopnenog teritorija daleko nadmauje bilo koju od zemalja lanica EU. injenica je
kako bi si specifnim pristupom kod odreivanja podruja posebne zatite Republika
Hrvatska ulaskom u EU mogla stvoriti viestruke trokove, a posebno s aspekta
izgradnje javne infrastrukture i kapitalnih projekata od nacionalnog interesa, u koje
ulaze i vienamjenski vodnogospodarski sustavi.
Tablica 1: Udio povrina nacionalnih teritorija zemalja EU
stavljenih pod neki od oblika zatite prirode
KOPNENO PODRUJE MORSKO PODRUJE UKUPNO
POVRINA
TERITORIJ
A F
NAC.

NATUR
A 2000
F
K-2000
F
K-
2000
/
F
NAC.

Preklapanj
e SPA i
SCI
Preklapanj
e SPA i
SCI
NATUR
A 2000
F
M-2000
Preklapanj
e SPA i
SCI
Preklapanj
e SPA i
SCI
BROJ
MJEST
A
NATUR
A 2000
F
U-2000

(km
2
) (km
2
) % (km
2
) % (km
2
) (km
2
) % (km
2
)
EU15 3.205.960 514.559 16,0
5
103.952
22,20
112.085 36.386
32,46
20.253
626.780
EU12 1.084.168 214.696 19,8
0
60.765
28,30
17.876 5.203
29,11
4.578
231.592
EU27 4.290.148 729.429 17,0
0
164.930
22,59
129.982 41.590
32,00
24.831
859.411
HRVATSK
A
56.594 25.373 44,8
3
7.527
29,84
12.107 5.736
47,38
1.137
37.480
SCI (Sites of Community Interest)podruja obvezujueg statusa zatite (nacionalni
parkovi, parkovi prirode)
SPA (Special Protection Areas)podruja posebne zatite (nacionalna ekoloka
mrea)
U tom se smislu predlae:
uskladiti po posebnom postupku u meuvremenu usvojene prostorne planove nieg
reda sa Strategijom i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske ukoliko
su u njima izostavljeni predvieni strateki koridori i lokacije infrastrukturnih i
slinih zahvata od javnog interesa,
uskladiti prijedlog Nacionalne ekoloke mree, prije nego ona postane mrea
Natura 2000, s u Strategiji i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske
predvienim stratekim koridorima i lokacijama infrastrukturnih i slinih zahvata
od javnog interesa.
Takoer se smatra opravdanim odreene vienamjenske projekte proglasiti projektima
od javnog interesa za nau dravu. Proglaenjem vienamjenskih projekata projektima
od javnog interesa stvoriti e se takoer zakonska osnova za brzo i sigurno rjeavanje
imovinsko-pravnih odnosa na lokacijama samih zahvata.
Na kraju, a s obzirom na znaaj vienamjenskih projekata za dugoroni razvoj
Republike Hrvatske i s obzirom na oekivano uee drave u njihovoj pripremi
opravdano bi bilo, ali iskljuivo za takve zahvate, produiti zakonske rokove u kojima
vrijede zakljuci o provedenim postupcima o ocjeni utjecaja takvih zahvata na okoli
i prirodu i zakonske rokove u kojima vrijede lokacijske dozvole.
5.1.2 Osiguranje kakvoe pripreme projekata
Kakvoa pripreme studijsko-projektne dokumentacije znaajan je preduvjet za
provedbu razvojnih projekata kao to su vienamjenski sustavi. Zato se njihova
izrada treba u naelu povjeriti najboljim i najiskusnijim projektantima, s dobrim
i potvrenim referencama, s primjerenim potencijalom raspoloivih strunjaka
traenih specijalistikih znanja i vjetina, te s dobrom organizacijskom i materijalnom
podrkom.
Zato se predlae tvrtke za pripremu studijsko-projektne dokumentacije vezane uz
ovakve sustave traiti preko javnih nadmetanja za usluge prema kriterijima Svjetske
banke i FIDIC-a koji su se pokazali najboljima u podruju javnih nabava intelektualnih
usluga (u ovom sluaju za projektiranje, konzalting i nadzor). Prema tim kriterijima
cijene usluga kod izbora najboljih ponuditelja morale bi imati minimalnu ulogu, a
kod sloenih projekata taj bi kriterij cijene trebao biti i potpuno izostavljen (Slika 2),
npr. na nain da se ve u samim uvjetima nadmetanja odrede raspoloiva sredstva za
navedenu uslugu.
91
5.2 Upravljanje provedbom i praenje provedbe projekata
Za uspjenu provedu projekata ovog tipa potrebno je takoer:
odrediti nositelja projekata,
predvidjeti nain nadgledanja njegove provedbe,
postaviti organizacijsku shemu provedbe, ukljuujui i administrativnu podrku.
Nositelji pojedinih infrastrukturnih projekata, kao i vienamjenskih sustava, ovisno o
njihovom karakteru, opsegu, planiranim resursima, proimanju, odnosno utjecaju na
okoli mogu biti, ali ne iskljuivo:
Javno poduzee u 100% dravnom vlasnitvu,
(Javno) poduzee u mjeovitom vlasnitvu drave i lokalne samouprave,
Javno-javno-partnerstvo ili Javno-privatno-partnerstvo, gdje je nositelj projekta
jedan od partnera,
Privatna tvrtka.
Za nositelja projekata treba odrediti njegove obveze, te razraditi pravila/nain i
sadraj njegovog djelovanja (aktivnosti kao zadae rasporeene kroz vrijeme, trajanje
Izvor: BIMILACI 2001 Report; Te 2001 Biennial Meeting between International
Lending Agencies and the Consulting Industry (BIMILACI ) was held at the World
Bank, Washington DC, USA, on 17-18 May
Slika 2. Dijagram uvjeta za izbor ponuditelja intelektualnih usluga
i redoslijed aktivnosti, nadlenosti za njihovu provedbu i potrebnu raspoloivost
resursa (ljudskih i materijalnih).
Posebno je potrebno razraditi uvjete praenja provedbe projekata (praenje
provedbe zadanog opsega, postizanja zadanih ciljeva, troenja resursa) koji mora
biti u nadlenosti tijela neovisnog o nositelju zahvata. Treba razraditi i upravljanje
projektima, kako sa strunog, tako i s fnancijskog i vremenskog aspekta.
Za uspjenost pripreme i provedbe projekata nuno je i neophodno upravljanje
projektom postaviti u skladu s najviim zahtjevima. Upravljanje projektom, kao
fundamentalna aktivnost provedbe projekta, prije svega je upravljanje rizicima
projekta, gdje se mora trajno i kontinuirano kontrolirati djelovanje projektnih timova,
izdanost raspoloivih i pristupanih resursa, te promjene u okolini projekta.
5.3 Edukacija
ak i uz rjeenja za sve prethodno razmatrane provedbene uvjete, ovakvi poduhvati
moraju u obzir uzeti jo jedan vaan preduvjet za uspjenu provedbu: raspoloivost
strunog i motiviranog kadra koji bi vodio njihovu realizaciju. Posebno je u sluaju
ovih projekata vaan struni profl graditeljske struke, kakav se u naelu i koluje u
naim visokokolskim ustanovama.
Meutim, osim strukovnih znanja za ovakve e projekte od posebnog znaaja biti i
neka specifna znanja iz podruja ekonomije, prava, zatite okolia i pojedinih drugih
tehnikih struka. Zato se u vrijeme pokretanja projekata mora raditi u timovima
strunjaka razliitih specijalnosti, te istovremeno, kroz dodatno kolovanje, kroz
uvoenje novih predmeta na pojedinim visokokolskim obrazovnim institucijama
i kroz kontinuirano obrazovanje iskusnih strunjaka, poveavati brojnost kadrova
sposobnih za voenje sloenih projekata (od izrade projektne dokumentacije do
nadzora i izvoenja).
Pri tome je od posebnog znaaja i predstavlja apsolutni prioritet znaajno poveanje
educiranih strunjaka koji su u mogunosti voditi pripremu i aplikaciju projekata za
fondove EU, te za pristup povoljnim kreditima razvojnih banaka.
ZAKLJUAK
Izradu dokumentacije do razine potrebne za ishoenje lokacijskih dozvola i izradu
studija izvedivosti treba fnancirati iz javnih izvora. Drava u tim projektima mora
prepoznati i jasno defnirati i svoje interese, ne samo kako bi se odluila za modele
njihova fnanciranja, nego i radi ocjene potrebe svojeg daljnjeg udjela u investiciji,
osobito to se ostvarenjem takvih projekata stvaraju za dravu znaajne dodatne
koristi: otvaranje novih radnih mjesta, poveanje vrijednosti prostora, poveanje
poreznih prihoda.
Potrebno je prioritetno razmotriti mogue intervencije u nacionalno zakonodavstvu
kojim se reguliraju prostorni odnosi, zatita okolia i zatita prirode kako bi se uklonila
93
neka vrlo stroga prostorna ogranienja vezana za sloene zahvate i sustave koja se ne
primjenjuju ni u zemljama EU-a.
Takoer se predlae razmotriti i usvojiti iskustva zemalja u okruenju koje su sline
programe realizirale nakon donoenja posebnih zakona.
LITERATURA
[1] L. Douglas James & Robert R. Lee (1971): Economics of Water Resources
Planning, McGraw-Hill Book Company
[2] Alvin S. Goodman (1984): Principles of Water Resources Planning, Prentice-
Hall, Inc., Englewood Clifs, New Jersey
[3] E. Kuiper (1971): Water Resources Project Economics, Butterworth&Co,
London,
[4] E.S. Goodstein (1999): Ekonomika i okoli, Drugo izdanje, Mate, Zagreb,
[5] Paul L. Samuelson, William D. Nordhaus (2000): Ekonomija, Petnaesto izdanje,
Mate (McGraw-Hill),
[6] E.B. Barbier, M. Acreman & D. Knowler (1997): Economic Valuation of
Wetlands: A Guide for Policy Makers and Planners, Te Ramsar Library, Ramsar
Convention Bureau, (Internet adresa: www.ramsar.org /lib_val_e_6.htm)
[7] A.P. Tirlwall (1993): Growth and Development, Macmillan,
[8] J. Loomis&G. Helfand (2001): Environmental Policy Analysis for Decision
Making, Kluwer Academic Publishers,
[9] E. Helland-Hansen, T. Holtedahl, K.A. Lye (1995): Hydropower Development,
Vol. 3nvironmental Efects, Norwegian Institute of Technology,.
[10] W.A. Hall&J.A. Dracup (1970): Water Resources Systems Engineering, McGraw-
Hill
[11] Chris Head (2000): Financing of Private Hydropower Projects, World Bank
Discussion Paper No.420,
[12] V.H. Heywood, R.T. Watson (1995): Global Biodivesity Assessment, UNEP,
Cambrige University Press,
[13] H. Stretton, L. Orchard (1994): Public Goods, Public Enterprise, Public Choice,
MacMillan Press,
[14] Randall J.F. Bruins& Matthew T. Heberling (2005): Economics and Ecological
Risk Assessment, Application to Watershed Management, CRC Press,
[15] R.K. Linsley & J.B. Franzini1979: Water Resources Engineering, McGraw-Hill,
[16] D. Fereti, . Tomii, D. kanata, N. avlina, D. Subai (2000): Elektrane i
okoli, Element, Zagreb,.
[17] D.J. Pannell, S.G.M. Schillizzi (2006): Economics and the Future, Elgar Publishing
Ltd.,
[18] D.I.Trotman-Dickenson (1996): Economics of the Public Sector, MacMillan
Press,
[19] Proposed Practices for Economic Analysis of River Basin Projects (Green
Book), US Inter-Agency Committee on Water Resources, Subcommittee on
Evaluation Standards, 1958
[20] Studija utjecaja na okoli Vienamjenskog kanala Dunav-Sava, Elektroprojekt,
2008.
[21] Studija opravdanosti i izvodljivosti Vienamjenskog hidrotehnikog sustava
Osijek, Elektroprojekt, 2007.
[22] Prethodna studija izvodljivosti ureenja i koritenja rijeke Save od granice s R.
Slovenijom do Rugvice, Elektroprojekt, 2003.
[23] Studija opravdanosti izgradnje vienamjenskog kanala Dunav-Sava, Ekonomska
i fnancijska evaluacija projekta, CM Expert, 2006.
[24] Program razvojnih projekata R. Hrvatske, HKIG, 2010.
OKRUGLI STOL
ZATITA OD POPLAVA NA SLIVU SAVE -
STANJE I RAZVOJNI PROJEKTI
Lidija Kratofl, dipl.ing.
a
, Vesna Tusi, dipl.ing.
b
,
Draen Budii, dipl.ing.
c
, mr.sc. Arijana Seni
d
,

mr.sc. Marina Barbali
e
SAETAK
U radu je prikazano aktualno stanje obrane od poplava na slivu Save u Republici
Hrvatskoj. Opisana je koncepcija rjeavanja zatite od velikih voda, njen razvoj
tijekom godina, do sada izgraeni objekti, dana je procjena uspjenosti do sada
izvedenih radova te je dan prikaz dugoronih ciljeva. Opisane su aktualnosti na tom
podruju: izrada karata rizika od poplava, novosti u informatizaciji pri provoenju
mjera obrane, izrada novih prognostikih modela, planiranje izgradnje obrambenih
objekata i potekoe koje se pri tome pojavljuju te je dan popis objekata koji su u
realizaciji.
KLJUNE RIJEI: Sliv Save; Zatita od poplava; Planovi
1. UVOD
Poplave Save i njenih pritoka i danas, nakon desetljea ustrajnih napora da se one
obuzdaju, ostaju izazovna zadaa vodnog gospodarstva, a prolazak velikih voda prati
se, uprkos tehnikim i organizacijskim dostignuima, sa strepnjom i neizvjenou.
Rjeenje zatite od poplava u njenom centralnom toku, postavljeno prije etrdesetak
godina, svojim sveobuhvatnim sagledavanjem i suvremenim pristupom sukladno
europskoj vodnoj politici zatiti stanovnitvo i vrijednosti, ali istovremeno dati vodi
prostora, danas je uzoran, pozitivni primjer.
a
Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb, 10000, Republika Hrvatska, lidija.kratofl@voda.hr
b
Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb, 10000, Republika Hrvatska, vesna.tusic@voda.hr
c
Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb, 10000, Republika Hrvatska, drazen.budisic@voda.hr
d
Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb, 10000, Republika Hrvatska, arijana.senic@voda.hr
e
Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb, 10000, Republika Hrvatska, marina.barbalic@voda.hr
Lidija Kratol, Vesna Tusi, Draen Budii, Arijana Seni, Marina Barbali 96
Planiranje i izgradnja objekata obrane od poplava, najava i upozorenje pojave velikih
voda, organizacija i provoenje obrane od poplava, danas su na slivu Save na visokoj
razini, a strunjaci ukljueni u ovu djelatnost iskusni su i vrlo struni te odani ovom
plemenitom poslu.
Danas se pojavljuje sve vie zahtjeva za koritenjem prostora Save i njenih voda, a
obrana od poplava doprinosi sigurnosti raspolaganja ovim prirodnim bogatstvom.
Meunarodni karakter Save daje svim aktivnostima posebnu teinu te su one podlone
dodatnoj procjeni.
2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE SLIVA SAVE KOJE UTJEU NA
FORMIRANJE VELIKIH VODA
Rijeka Sava, ukupne povrine od 95.551 km
2
i ukupne duljine od 945 km, jedna je od
najveih pritoka Dunava. Povrina dijela savskog sliva koji se nalazi u Hrvatskoj iznosi
25.770 km
2
(27,0 % ukupne slivne povrine), a duljina njenog toka kroz Hrvatsku
iznosi 510 km i velikim dijelom tvori dravnu granicu s Bosnom i Hercegovinom
(313 km).
Na slivu Save isprepliu se maritimno-jadranski i kontinentalno-panonski termiki
i pluviometriki sustav. Za maritimni je reim karakteristina pojava maksimalnih
oborina u listopadu i studenom, a za kontinentalni maksimum oborina u lipnju.
Uoava se dosta pravilno opadanje oborina od zapada prema istoku, to je indirektno
posljedica promjene reljefa. Prosjena godinja oborina na ulasku Save u Hrvatsku je
1.540 mm, a na izlazu 1.150 mm.
Na ulazu u Hrvatsku Sava ima bujini karakter s izuzetno velikim razlikama izmeu
minimalnih i maksimalnih protoka. Najvei protok Save na ulaznom proflu Jesenice
zabiljeen za vrijeme velikog vodnog vala 2010. godine iznosio je 3.792 m
3
/s to je
oko 90 puta vei protok od apsolutno najmanjeg na tom proflu. Splotenjem vodnih
valova u velikim nizinskim retencijama srednjeg Posavlja i smanjenjem pada dna
rijeke, bujini karakter rijeke postupno opada. Na izlaznom proflu upanja najvei
protok od 4.161 m
3
/s zabiljeen je 1970. godine, pa je omjer apsolutnih ekstrema
znaajno manji, oko 27.
Zbog velikih dotoka s brdskih zapadnih dijelova sliva Save (sliv Save u Sloveniji)
i desnoobalnih pritoka, prostranih dolina nizinskih vodotoka, velikih gradova
i vrijednih dobara na potencijalno ugroenim povrinama te zbog nedovoljno
izgraenog i odravanog zatitnog sustava, poplave potencijalno ugroavaju oko 19%
sliva rijeke Save (slika 1).
97
Slika 1. Podruje sliva rijeke Save s prikazom prirodnih nizinskih poplavnih podruja
3. OBRANA OD POPLAVA
3.1. Naela obrane od poplava na slivu Save
Iako su prvi radovi na zatiti od poplava u slivu Save zapoeli jo u devetnaestom
stoljeu, do sredine ezdesetih godina prolog stoljea pristup rjeavanju zatite od
poplava ugroenih podruja svodio se na radove kojima se tite samo najugroeniji
dijelovi sliva. Tek nakon katastrofalnh poplava Zagreba, Karlovca i Siska pristupilo
se cjelovitom i sveobuhvatnom rjeavanju problematike obrane od poplava na slivu.
Osnovno rjeenje prezentirano je u Studiji regulacije i ureenja rijeke Save u Jugoslaviji,
1972. godine. Tim je rjeenjem predvieno da se negativne posljedice gubitaka dijela
prirodnih poplavnih povrina uslijed graenja nasipa uz Savu saniraju ureenjem
nizinskih retencija i ekspanzijskih povrina. Na ostalim podrujima predviena je
zatita zaobalja obrambenim nasipima kojima bi veliki gradovi bili branjeni od 100
do 1.000-godinje velike vode, manja naselja od 50 do 100-godinje velike vode, a
poljoprivredne povrine od 25 do 50-godinje velike vode.
Iako je originalno rjeenje nastalo prije etrdeset godina, ono je zbog svog cjelovitog
i sveobuhvatnog sagledavanja problematike te zbog suvremenog pristupa sukladno
novoj europskoj vodnoj politici (zatiti stanovnitvo i vrijednosti, ali istovremeno
dati vodi prostora).
Nizvodno od Gradike je sustav zatite ve bio defniran izgraenim savskim nasipima,
pa je usvojen postulat da bilo kakvi radovi i zahvati na podruju Srednjeg Posavlja ne
smiju pogorati stanje velikih voda na donjem dijelu toka Save.
Temeljem takvog rjeenja, u razdoblju do 1980. godine izvedeni su znaajni terenski
radovi, procijenjeno je da je dovreno oko 40% svih radova predvienih projektom, a
nakon toga uglavnom su prestale graevinske aktivnosti na razvoju sustava.
Na osnovi prikupljenih iskustava i studijskih analiza, u meuvremenu je predloena
modifkacija poetnog rjeenja. Dok je prvobitno rjeenje predvialo ove prostore s
potpunom kontrolom velikih voda, izmijenjeno rjeenje ponudilo je sljedee bitne
promjene:
- proirenje poplavnih povrina u Lonjskom polju,
- slobodno protjecanje rastereenih velikih voda du Mokrog polja,
- snienje maksimalnih dubina vode u retencijama.
Sljedea vana promjena odnosila se na dizajniranje i funkcioniranje kanala Lonja
- Strug, koji je bio planiran du Lonjskog i Mokrog polja u duini od 105 km. U
izmijenjenom rjeenju se koriste ve izgraeni dijelovi kanala (poetna i zavrna
dionica), ali se odustaje od daljnje gradnje tog glomaznog objekta, s visokim popratnim
nasipima. Prirodni vodotoci Lonjskog odnosno Mokrog polja koriste se za transport
uputenih voda i postupno punjenje retencijskih prostora. Time se postie povratak
na gotovo prirodni reim teenja kroz retencijske prostore u zaobalju Save.
U novije vrijeme poplavne nizine Lonjskog i Mokrog polja, prepoznate su kao
posebno zanimljiv i vaan dio prirodnoga okolia. Proglaenjem dijela tog prostora
Parkom prirode, pokazan je interes Republike Hrvatske za ouvanjem ove jedinstvene
zajednice prirodnih i kulturnih vrijednosti, razvijanih kroz stoljea tradicionalnog
naina ivota lokalnog stanovnitva. Bioloka svojstva ovog podruja karakterizira
fora tipina za nizinska i poplavna podruja te fauna s posebno bogatim ptijim
fondom, od kojih je veliki broj ugroenih i zatienih meunarodnim konvencijama.
Polazei od tih vrijednosti, predloene su brojne mogue modifkacije pojedinih
dijelova zatitnoga sustava, kojima se ele zatititi okoline vrijednosti prostora, bez
negativnih posljedica na lokalne ivotne i gospodarske prilike. Izmeu ostalog, radi
se o sljedeim prijedlozima:
- zadravanje podruja Odranskog polja i Zelenika u prirodnom vodnom reimu,
- poveanje poplavnog prostora retencije Kupina i Lonjskog polja,
- ostavljanje prirodnih veza rijeke Save i Mokrog polja na uu Trebea i na
nezatienoj dionici uzvodno od Stare Gradike,
- zadravanje dijela poplavnih povrina uz rijeku Savu uzvodno od Zagreba,
- ureenje pozajmita materijala prema ekolokim i estetskim standardima.
3.2. Izgraenost obrambenog sustava i postignuti stupnjevi zatite
Postojei sustav zatite od poplava na slivu Save sastoji se od velikoga broja
regulacijskih i zatitnih vodnih graevina. Uz vodotoke I. reda ukupno je izgraeno
oko 1.600 km, a uz vodotoke II. reda 200 km obrambenih nasipa koji omoguuju
razliite razine zatite zaobalja od poplava. U suradnji s ostalim korisnicima voda i
zemljita dosad su izgraene vienamjenske akumulacije ukupnog volumena od 73
hm
3
te brdske retencije ukupnog volumena 2,5 hm
3
, a dijelom je formirano 5 velikih
99
nizinskih retencija na slivu Save (Lonjsko polje, Mokro polje, Kupina, Zelenik i
Jantak) ukupnog volumena od oko 1.590 hm
3
. Izgraene su distibucijski objekti
ustave Prevlaka i Trebe te preljevi Jankomir i Koutarica koje omoguuju distribuciju
velikih voda u retencijske prostore. Mrea kanala je prilino razvijena. Izgraena su
tri velika oteretna kanala (Odra, Lonja - Strug i Kupa - Kupa) ukupne duljine od oko
65 km, spojni kanali Zelina - Lonja - Glogovnica - esma i Ilova - Pakra, te ukupno
oko 530 km lateralnih kanala za prikupljanje brdskih voda uz branjena podruja.
Slika 2. Postojei sustav zatite od poplava na slivu Save
Procjenjuje se da su izvedenim radovima na zatiti od poplava poplavne povrine, koje
su u prirodnim uvjetima zauzimale gotovo 500 000 ha (slika 1) smanjene za oko 70 %.
U nastavku se daje prikaz po poplavnim podrujima Save i njenih veih pritoka.

Sliv Poplavna povrina (ha) Zatiene povrine (ha) Nezatiene povrine (ha)
Sava 329900 261100 65600
Sutla 730 730
Krapina 10510 3500 7010
esma 54740 19200 35540
Ilova 13930 11600 2330
Orljava 16300 4750 11550
Una 2220 2220
Kupa (bez Gline) 60570 14340 46230
Glina 5260 5260
Ukupno 494160 316710 174250

Najvie je napravljeno na zatiti od velikih voda Save. Nezatieno je ostalo samo
podruje uz Savu uzvodno od Zagreba prema slovenskoj granici (5.700 ha) na kojem
su obrambeni nasipi samo dijelom izgraeni. Oko 70 % ukupne duine nasipa uz
rijeku Savu i njene pritoke do uspornog djelovanja savskih voda zadovoljava kriterij
nadvienja od 1,20 m nad mjerodavnom 100-godinjom velikom vodom. Ostali dijelovi
imaju niu razinu sigurnosti od potrebne. Radi se o starim nasipima, izvedenim po
drugaijim kriterijima zatite - kraim dionicama lijevog savskog nasipa od Trebea do
Dubrovaka te kraim dionicama desnog savskog nasipa uzvodno od Siska. Navedene
dionice planiraju se rekonstruirati, a za neke je ve izraena projektna dokumentacija.
Podruje od 59.900 ha ine retencijski prostori za prihvat poplavnih voda (Lonjsko i
Mokro polje, Opeka, Trstik i Zelenik).
Na podruju grada Zagreba visina nasipa je takva da osigurava zatitu od 1.000-
godinje velike vode Save. No usprkos izgraenih 19 brdskih retencija, dijelovima
grada Zagreba prijeti opasnost od medvednikih bujica. Dosadanjim radovima
postignuta je zatita od 20 do 50-godinjih velikih voda.
Ukupno potencijalno plavljeno podruje na slivovima veih pritoka, kod pojave
100-godinjih velikih voda, pokriva povrinu od 1.643 km
2
. Svega 36 % podruja je
zatieno, a na ostalim dijelovima zatitni objekti ili nisu jo izgraeni ili im je stupanj
zatite znatno manji - uglavnom je postignuta zatita od 5 do 25-godinje velike vode.
Veinom su zatiena samo vea naselja i prometnice, dok se poljoprivredne povrine
i dalje uestalo plavljene.
3.3. Provoenje mjera obrane od poplava
Ope je poznato da samo graevinsko rjeenje nije dovoljno za pouzdanu obranu
od poplava. Istog reda znaaja su i operativne mjere obrane od poplava. Operativna
obrana od poplava provodi se prema Dravnom planu obrane od poplava (Narodne
Tablica 1. Stanje zatienosti po slivovima
101
novine, br. 84/10), a ustrojena je po vodnim podrujima, branjenim podrujima,
sektorima i dionicama.
Sliv Save obuhvaa dva sektora: sektor C koji obuhvaa podruje gornje Save i sektor
D koji obuhvaa podruje srednje i donje Save. Koordinaciju redovne i izvanredne
obrane od poplava izmeu pojedinih sektora obavlja Glavni centar obrane od poplava,
ime se usklauje obrana od poplava na prirodnom slivu.
Za efkasnu provedbu operativne obrane, u svim fazama njene aktivnosti, posebno
je vaan sustav veza; od poetnih faza prikupljanja hidrometeorolokih podataka u
slivu do koordiniranja i rukovoenja u provoenju mjera obrane od poplava. Nakon
velikih teta uzrokovanih poplavama 60-tih godina hrvatsko vodno gospodarstvo je uz
graevinske i studijske radove na Savi odluilo investirati sredstva u projekt te izvedbu
vlastitog sustava za prikupljanje hidrolokih podataka. Danas sustav pokriva cijelu
Hrvatsku i broji 123 automatskih vodomjernih postaja (AVS), od ega se 66 postaja
nalazi na slivu Save. Treba rei da je u tijeku automatizacija 13 postaja, a oekuje se da
e u sljedeoj godini biti automatizirano jo tridesetak postaja to e omoguiti uvid
u trenutno stanje vodostaja na svim postajama znaajnim za provoenje operativnih
mjera obrane.
Slika 3: Prikaz postojeih i planiranih AVS-a na slivu Save
Podaci se pohranjuju u informacijskom sustavu voda, a dostupni su i na na web-
stranici Hrvatskih voda, teletekstu Hrvatske televizije te na mobilnim telefonima.
U informacijskom sustavu voda prikupljaju se i podaci o vodostajima i protocima sa
19 dojavnih postaja u Sloveniji, to je posebno vano za prognoziranje vodnog vala na
sektoru Gornja Sava.
Treba rei da je prikupljanje i obrada hidrometeorolokih podataka i izrada prognoza i
upozorenja za potrebe obrane od poplava u nadlenosti Dravnog hidrometeorolokog
zavoda. Budui da navedena institucija izvrava samo, i tek u novije vrijeme, obveze
vezane za meteoroloke podatke i prognoze, hidroloke prognoze rade se u Hrvatskim
vodama.
Problemi koji su se pojavili tijekom poplave u rujnu 2010. godine ukazali su na potrebu
aktualizacije postojeih prognostikih izraza. Upravo to je bio razlog da se pristupilo
izradi noveliranog izraza na temelju velikog broja novo zabiljeenih visokovodnih
situacija. Na primjeru vodomjerne postaje Jasenovac na Savi, metodom viestruke
linearne regresije dobiveni su prognostiki izrazi do 24 sata unaprijed. Na slici je
dan usporedni prikaz prognoziranih i zabiljeenog vodnog vala iz studenog 2010.
godine.
Slika 4: Usporedba prognoziranih vodnih valova i verifkacijskog vodnog vala
500
520
540
560
580
600
620
640
660
680
700
720
740
760
0 24 48 72 96 120 144 168 192 216 240 264
vrijeme - sati
v
o
d
o
s
t
a
j

-

c
m
21.11.2010. - 29.11.2010.
prognozirano 4 sata
prognozirano 12 sati
prognozirano 24 sata
U visokoj fazi dovrenosti je aplikacija Obrana od poplava, koja e uz aktualne
informacije o oborinama i vodostajima, davati i sve podatke o provoenju mjera
obrane, te biti velika pomo kod izvjeivanja i donoenja odluka. Aplikacija sadri i
bazu svih do sada zabiljeenih vodostaja od strane Hrvatskih voda.
4. PROCJENA RIZIKA OD POPLAVA
4.1. Napravljene procjene
Smjernice europske Direktive o poplavama, Republika Hrvatska uklopila je u svoje
zakonodavstvo i postupno ih uvodi u provedbenu praksu u pristupu rjeavanju
problema zatite od poplava. Prije stupanja na snagu Direktive o poplavama, tijekom
2003. i 2004. izraene su studije procjene rizika od poplava za sliv Orljave i sliv
Krapine, poetkom 2011. god. zavrene su studije procjene rizika od poplava na slivu
esme i Ilove, a 2012. godine izraena je procjena rizika od poplava na slivu Kupe.
103
Slika 5. Dijelovi sliva rijeke Save na kojima su izraene studije procjene rizika od poplava
Izraene studije rizika od poplava dale su procjenu poplavnih rizika, s topografjom i
koritenjem zemljita, opisom znaajnijih poplava u prolosti za koje su postojali zapisi
i procjenu moguih tetnih posljedica buduih poplava. U studijama procjene rizika
od poplava na slivu Ilove, esme i Kupe (neto detaljnije) poplavni rizik je promatran
kao kombinacija vjerojatnosti poplavnih dogaaja i njihovih tetnih posljedica.
U studiji Sustav obrane od poplava Srednjeg Posavlja - aktualizacija rjeenja, izraen
je matematiki simulacijski model Srednjeg posavlja koji moe posluiti kao dobra
podloga za procjenu rizika od poplave na podruju obuhvata, a mogue ga je i proiriti
i na nizvodne dionice Save. Modelirano podruje pokriva povrinu od oko 2.700
km
2
, a modelom je simuliran rad sustava Srednje posavlje kod razliitih sluajeva
generiranja velikovodnih valova i kod razliitih povratnih razdoblja. Analiziran je
maksimalni kapacitet postojeeg sustava zatite od poplava i njegove kritine dionice.
Za neizgraeni dio sustava (dionica Save od Podsuseda do Jesenica) prikazane su
povrine koje se izlijevanjem Save iz korita plave, kao i dubine poplavnih voda.
Obzirom da je sliv Save meunarodnog karaktera i dio je sliva rijeke Dunav, analize
procjene rizika od poplava provode se i u sklopu Meunarodne Komisije za sliv
rijeke Save (ISRBC) i Meunarodne Komisije za zatitu rijeke Dunav (ICPDR), ija je
Hrvatska lanica.
4.2. Daljnje aktivnosti
Pristup procjeni poplavnih rizika na nivou drave, pa tako i na slivu Save, nije
ujednaen, u smislu propisane metodologije i naina procjene poplavnih rizika te se
stoga i izraene studije razlikuju u razini i detaljnosti obrade, nainu prikaza rezultata
i pristupu problematici.
U skladu s Direktivom o poplavama, potrebno je defnirati kriterije (sukladno tome i
metodologiju) na osnovu kojih e se izdvojiti podruja koja su pod znaajnim rizikom
od poplava kako bi rezultati analiza bili meusobno usporedivi na cijelom vodnom
podruju, odnosno na nivou drave za sva vodna podruja. Do kraja 2013. god. za
podruja koja su pod znaajnim rizikom potrebno je izraditi detaljnije karte opasnosti
od poplave koje e osim prikaza opsega poplave, prikazati i dubinu vode ili vodostaj
i eventualno brzinu i protok za odabrane scenarije i karte rizika od poplave koje e
prikazivati broj pogoenog stanovnitva, ugroene gospodarske aktivnosti, instalacije
koje bi mogle prouzroiti zagaenje, zatiena podruja i drugo, za odabrane
scenarije. Na temelju takvih karata potrebno je do kraja 2015. godine izraditi planove
upravljanja rizicima od poplava na razini vodnog podruja kao dokumente koji e
prikazati rezultate provedenih analiza, planirane mjere i nain njihove primjene i
fnanciranja.
Jedna od potekoa prilikom izrade studija rizika od poplava na koje su nailazili
izraivai bila je kvaliteta i dostupnost podloga potrebnih za izradu studija, kao
to je postojanje dovoljno detaljnog opisa znaajnih poplava u prolosti i njihovih
posljedica te kvaliteta hidrolokih, geodetskih, prostornih i drugih podloga i
podataka (snimljeni popreni profli vodotoka, nedovoljna tonost digitalnog modela
terena, nedovoljan broj hidrolokih postaja sa dovoljno dugakim nizovima kvalitetnih
podataka, pogotovo o protocima, nedovoljan broj meteorolokih postaja i nedostupnost
podataka o kratkotrajnim kinim intervalima za hidroloko modeliranje, podaci o
koritenju zemljita i vrijednosti i znaaju pojedinih objekata - procjena teta i drugo)
o emu e se morati voditi rauna prilikom izrade detaljnih karata opasnosti i karata
rizika za ona podruja za koja se smatra da postoje znaajni rizici od poplava.
Suvremeni pristup zatiti od poplava zasniva se na upravljanju rizicima od poplave
to osim defniranja rizika od poplava kao kombinacije vjerojatnosti poplavnih
dogaaja i njihovih tetnih posljedica po ljude, gospodarstvo i okoli zahtijeva i
primjenu kombinacije graevinskih (izgradnja objekata zatite od poplava i slino)
i negraevinskih mjera (prognoziranje, sustavi obavjetavanja, dojave i upozorenja,
procedure prilikom poplavnog dogaaja, evakuacija, osiguranja imovine, prostorno
planiranje, informiranje i educiranje stanovnita o postojanju rizika i ponaanju
za vrijeme poplave i sl.). Takav cjeloviti pristup treba biti multidisciplinaran i
interdisciplinaran, a za prekogranine vodotoke nuna je meunarodna suradnja.
Na primjeru poplave zaobalnih podruja uz rijeku Savu, uslijed proboja i preljevanja
savskih nasipa, koja se dogodila u rujnu 2010., vidljivo je da je prilikom procjene rizika
od poplava potrebno uzeti u obzir i postojanje rizika na podrujima koja su zatiena
105
sustavom obrane od poplave te u analizu ukljuiti i procjenu rizika od otkazivanja
elemenata obrane od poplave. Treba biti svjestan da rizik na podrujima zatienim
nasipima i drugim objektima takoer postoji, iako manji nego da tih nasipa uope
nema.
4.3. Primjena studija procjene rizika od poplava
Kod nas dosad nije bilo uvrijeeno poplavne rizike prikazivati na nain kako je to
predvieno Direktivom o poplavama tj. kao kombinaciju vjerojatnosti poplavnih
dogaaja i njihovih tetnih posljedica (odnosno rizik od poplava = oekivane godinje
tete od poplava) i trebati e vremena da takav pristup zaista i zaivi u naoj studijskoj
i projektnoj dokumentaciji i provedbenoj praksi.
Pristup analizi rizika u skladu s europskom Direktivom o poplavama i podaci o
ukupnim prosjenim tetama koje se mogu oekivati na nekom podruju u jednoj
godini (rizik od poplava) predstavlja znaajnu podlogu u odluivanju i upravljanju
rizicima od poplave i odluivanju o buduem investiranju i uincima odabranih
mjera, kao i openito u odluivanju o smjeru razvoja pojedinog drutva i investiranju
i raspodjeli dravnih sredstava.
Tako se godinje koristi razliitih mjera obrane od poplava mogu izraziti kroz
smanjenje prosjenih godinjih teta uslijed izgradnje sustava i provedbe mjera obrane
od poplave u odnosu na prosjene godinje tete koje bi nastale u prirodnim uvjetima
bez izgraenog sustava i provedenih mjera obrane od poplava. Dobiveni podaci mogu
opravdati i pokazati efekte pojedinih mjera zatite od poplava te pokazati koliko su
one efkasnije na jednom slivu, a manje efkasne na drugom slivu i slino.
Dosad izraene studije procjene rizika od poplava nale se svoju primjenu u postupcima
procjene utjecaja na okoli pojedinih objekata zatite od tetnog djelovanja voda, kao
podloga koja daje podatke o postojanju znaajnih rizika od poplava na odreenom
podruju ili pokazuje primjerice da li se planirani ureaj za proiavanje nalazi u
podruju ugroenom poplavama.
Studije slue i kao podloga za planove Dravne uprave za zatitu i spaavanje koja sve
ee trai podatke o poplavnim rizicima za pojedina podruja.
Podaci iz studija alju se i meunarodnim komisijama za sliv Dunava (ICPDR) i rijeke
Save (Savska komisija) za potrebe procjene poplavnih rizika na slivovima rijeke Save
i Dunava.
Procjene rizika od poplava trebaju biti temelj planova koji e za podruja pod
znaajnim (neprihvatljivim) rizikom defnirati mjere koje je potrebno provesti u cilju
smanjenja poplavnih rizika na prihvatljivu razinu kao i nain njihovog provoenja i
fnanciranja.
5. SADANJE AKTIVNOSTI NA PLANIRANJU IZGRADNJE OBJEKATA
ZATITE OD POPLAVA
5.1. Problemi pri planiranju i realizaciji objekata zatite od poplava
Djelatnost zatite od tetnog djelovanja voda, uz redovno godinje odravanja voda,
obuhvaa i projektiranje i graenje kapitalnih objekata. Realizaciji ovih objekata
prethode brojni, sloeni i dugotrajni postupci, s neoekivanim preprekama. Najee
se radi o:
- problemima oko rjeavanja imovinsko pravnih poslova, gdje se kao osnovni
problem pojavljuje nesreeno stanje u katastrima i zemljinim knjigama,
- nezadovoljstvu vlasnika estica predloenom otkupnom cijenom, to zahtijeva
ponovljena vjetaenja,
- u zadnje vrijeme pojavljuju se sluajevi da se lokalno stanovnitvo suprostavlja
izgradnji objekata, konkretno radi se o jednoj akumulaciji i jednoj retenciji,
- albama na postupak javne nabave, to, zbog sporog rjeavanja Dravne komisije,
produuje postupak, pa ak dovodi do odustajanja od realizacije tekue godine,
- dugotrajnim postupcima procjena utjecaja objekta na okoli i estim vraanjima
studija na doradu bez sutinskih razloga,
- isti problem, dugo trajanje, pojavljuje se u postupcima ishoenja lokacijske dozvole
i dozvola za gradnju,
- nepotivanju ugovorenih rokova za izradu projektne dokumentacije,
- donoenjem Plana upravljanja vodama i Plana nabave Hrvatskih voda u proljetnim
mjesecima i zatim dugotrajnim procedurama javne nabave, ime se ugovaranja
radova i usluga odgaaju do ljeta i gubi dragocijeno vrijeme,
- estim promjenama zakonske regulative.
Sve nabrojano razlog je da se godinji Plan upravljanja vodama na poziciji Kapitalni
rashodi i transferi u podruju zatite od tetnog djelovanja voda, obino ne uspijeva
realizirati u punom iznosu.
5.2. Projekti koji su u realizaciji
U izgradnji su:
- nasipi uz Kupu i Koranu na podruju Gornjeg Mekuja, kod Karlovca, koji e tititi
ureaj za proiavanje od poplavljivanja, ukupne duine 4,3 km,
- juni nasip retencije Lonjsko polje, duine 8 km,
- preljev Palanjek na savskom nasipu,
- obaloutvrda Save kod Siska, kod naselja Palanjek,
- regulacija rijeke Pakre duine 2,8 km.
Ishoene su dozvole za gradnju i priprema se javna nabava za:
107
- obaloutvrde Save u titaru i Mlaki,
- desnog savskog nasipa od Sunjskog Selita do ua Graduse, nizvodno od Siska,
duine 10 km,
- praga u koritu rijeke Gline u Glini.
U tijeku je izrada projektne dokumentacije za oko dvadesetak objekata, preteno
rekonstrukcija ili izgradnje nasipa, regulacija vodotoka, sanacije obala veih vodotoka
izgradnjom obaloutvrda, izgradnje pragova za suzbijanje erozije dna, ali i u funkciji
izgradnje malih hidroelektrana, te nekoliko retencija i akumulacija.
5.3. Retencije i akumulacije kao poseban nain zatite od tetnog djelovanja
voda
Izgradnja brana na vodotocima, kojima se velike vode zadravaju te u relativno duljem
vremenu, u reduciranoj veliini, isputaju u nizvodni dio vodotoka, u posljednje
vrijeme sve se vie koristi u naoj hidrotehnikoj praksi. Nazivamo ih retencijama i
jedina im je namjena obrana od poplava nizvodnog podruja. Mogunost koritenja
ovih objekata u druge svrhe, na primjer, vodoopskrbu, navodnjavanje, oplemenjivanje
malih voda u sunim razdobljima ili rekreaciju, dodatno potie njihovo planiranje
i realizaciju. Trajno zadravanje vode za dodatne namjene pretvara retencije u
akumulacije.
Na razini studija analizirano je u slivu Save nekoliko stotina potencijalnih profla za
gradnju brana. Openito se moe rei da ne postoje idealne lokacije koje bi zahvatile
veliki dio sliva vodotoka i imale utjecaj na vee podruje. Preostaju one koje imaju
uglavnom lokalno znaenje, a tek izgradnjom veeg broja retencija u pojedinim
slivovima moe se dobiti eljeni uinak.
Velike poplave 2009. i 2010. godine te dugotrajna sua 2011. i 2012. godine aktualizirali
su pitanje planiranja i izgradnje ovih objekata. Navode se aktualni projekti:
- upravo je dovrena izgradnja retencije Vrbova, na istoimenom vodotoku, pritoku
Londe. To je, nakon akumulacije Londa, koja je izgraena 2008. godine,
drugi takav objekt u slivu Orljave. Postojea akumulacija Londa izgraena
je u prvoj fazi, a planirane su ukupno 3 faze. Svaka nova faza znai i poveanje
mogunosti akumuliranja vode, koja e se koristiti za navodnjavanje nizvodnih
poljoprivrednih povrina. U izradi je glavni projekt 2. faze. U pripremi je poetak
izrade dokumentacije za trei objekt u slivu, akumulaciju Kamensko, koja e imati
i funkciju u vodoopskrbi Poetine,
- za retencije: Planiki Jarek i Martin Breg, vanih za smanjenje rizika od poplave
Dugog Sela, ishoene su dozvole za gradnju, takoer i za retencije Burnjak i
Smiljanova Graba u Hrvatskom zagorju,
- u sljedee dvije godine oekuje se ishoenje dozvola za gradnju retencija: Burdelj,
Miletinac, Glogovica i Ogulin.
U izradi projektne dokumentacije su jo i akumulacije: Polojac, Breznica, Preslatinci
i Berak. Akumulacija Polojac je na podruju Kutine, Breznica i Preslatinci u slivu
Zapadnog lateralnog kanala Bi polja, a Berak u slivu Bosuta.
Najvei objekt u ovoj skupini je akumulacija umetlica, vienamjenski objekt s
funkcijom zatite od poplava i vodoopskrbe Pakraca i Lipika. Ishoena je graevinska
dozvola, a ove godine zapoela je gradnja pristupne ceste. Osnovni objekt je brana,
visine 43 metra, ijom se gradnjom formira jezero potencijalne zapremine do
maksimalnog nivoa od 2.933.000 m
3
. Procjenjena vrijednost izgradnje 1. faze je 93
milijuna kuna.
Navedeno je dvadeset objekata, to smatramo impozantnom brojkom, a nadajmo se
da e svi biti i izgraeni.
6. DUGORONI PLANOVI I CILJEVI
6.1. Ciljevi djelatnosti obrane od poplave
Cilj koji se u ovoj djelatnosti eli postii je zatita ljudi i materijalnih dobara od tetnog
djelovanja voda, odnosno postizanje gospodarski opravdanih stupnjeva zatite radi
ostvarenja preduvjeta za odrivi gospodarski razvoj. Principi zatite na slivu Save su
sljedei:
- prioritetno se brane vei gradovi i naselja, a zatim i manja naselja,
- nadalje: infrastrukturni objekti,
- te poljoprivredne povrine.
Vanost podruja, odnosno veliina potencijalne tete odreuje stupanj zatite, ona
dakle, postaje ekonomska kategorija.
Vremenski redoslijed realizacije projekta preferira dva momenta:
- da se to prije osiguraju gradovi u poplavnom arealu od poplava i
- da se prilikom svake gradnje povea retencijska sposobnost podruja uz srednji tok
Save, kako bi se uz poboljanje uvjeta obrane od poplave neposrednog podruja
postiglo i poboljanje u donjem toku Save.
U posljednjih dvadesetak godina obnovljena je veina vodnih graevina oteenih
u ratu, a najvea panja posveena je rekonstrukciji i izgradnji savskih nasipa te
se nastojalo postii traenu, 100-godinju sigurnost na cijelom toku. Dovrena je
cijela obrambena linija na branjenim podrujima Brodska Posavina i Bi - Bosut,
a na ostalim podrujima pripremljena je dokumentacija za gradnju ili se izrauje
projektna dokumentacija. Vrlo je malo dionica savskih nasipa na podruju srednje i
donje Save koje jo treba rekonstruirati. Uz to, izgradnjom sjevernog i junog nasipa
retencije te preljeva Palanjek, koji je u izgradnji, poveala se funkcionalnost retencije
Lonjsko polje.
Na kupskom podruju jo je uvijek nerijeena zatita gradova Ogulina i Karlovca,
pa se ove dvije lokacije mogu smatrati prioritetnima za rjeavanje. Dok se za Ogulin
109
izrauje glavni projekt brane na Dobri, kojom e se zadrati velike vode, za Karlovac
je predvieno rjeenje fnancijski vrlo zahtijevno, pa se realizacija stalno odgaa.
6.2. Dugoroni planovi
Osnovni dokument kojim su defnirani ciljevi, aktivnosti i mjere u podruju ureenja
vodotoka i zatita od tetnog djelovanja voda je Strategija upravljanja vodama
donesena 2008. godine. Njome se predvia sadanju funkcionalnost zatite od poplava
na vodama I. i II. reda podii na razinu od 87% do kraja 2023. godine, a 100% do
kraja 2038. godine. Procjenjuje se da za potpuno postizanje ovog cilja treba uloiti
3,8 milijarde kuna. Ako to usporedimo s ovogodinjim Planom upravljanja vodama,
vidimo da je na poziciji Kapitalnih rashoda i transfera u podruju zatite od tetnog
djelovanja voda, koja obuhvaa projektiranje i izgradnju, predvieno samo 29 milijuna
kuna, dok bi prema Strategiji to trebalo iznositi oko 190 milijuna kuna godinje. Za
redovno odravanje i obnavljanje vodotoka, vodnih graevina i vodnog dobra ove je
godine planirano 150 milijuna kuna, dok se Strategijom predvia godinje ulaganje
od oko 500 milijuna kuna.
Prema lanku 37. Zakona o vodama, meu planskim dokumentima upravljanja
vodama je i Viegodinji program gradnje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina
i graevina za melioracije, a u tijeku je njegova izrada za razdoblje do 2017. godine.
Problematika planiranja najbolje se moe vidjeti u estim izmjenama Plana nabave, a
ve nekoliko mjeseci nakon donoenja Plana upravljanja vodama, dolazi do potrebe
njegove izmjene. Brojne okolnosti utjeu na provedbu pojedinog projekta, pa su,
zapravo, rijetki oni sa sretnim ishodom.
6.3. Planiranje hidroenergetskih objekata s aspekta zatite od poplava
Ponovno je pokrenut projekt izgradnje hidroelektrana na zagrebakom podruju,
pa je ve u tijeku i javni natjeaj za izradu koncepcijskog rjeenja i idejnih rjeenja
graevina, a investitor je Hrvatska elektroprivreda. Iz projektnog zadatka je vidljivo
da se ovime namee teza da se izgradnjom ovih objekata ujedno postie rjeenje
zatite od poplava, emu se treba usprotiviti, jer je ono ve postignuto i dostignuto,
ali zahtijeva stalno odravanje i usavravanje. Upravo zbog forsiranja zajednike
gradnje HE Podsused s HEP-om, ve tridesetak godina se eka izgradnja nasipa na
samoborskom i zapreikom podruju. Hrvatske vode su konano bile prisiljene
samostalno ui u realizaciju ovih graevina.
U trideset godina, koliko se ovaj prijedlog pojavljuje, izmjenjen je veliki broj
varijanti, kako broja elektrana, tako i njihovih lokacija. Zadnji prijedlog je u tom
smislu radikalan, njime su znaajno izmjenjene lokacije elektrana, a njihov broj je s 4
narastao na 6. Utjecaj ovog rjeenja na obranu od poplava oituje se u funkcioniranju
oteretnog kanala Odra i to na nain da on preuzima sve vode vee od radnog protoka
elektrana, koji e se, ovisno o rjeenju, kretati u rasponu od 500 do 800 m
3
/s. To znai
da se umjesto 1.000-godinjeg protoka od 1.500 m
3
/s, prema sadanjem, izvedenom
rjeenju, kapacitet kanala mora poveati na oko 4.000 m
3
/s. Nije potrebno posebno
objanjavati o kakvom je poduhvatu rije, ali mogu se naslutiti veliki problemi u
realizaciji.
Treba napomenuti i to da kanal nije nedovren kako ga se poelo tretirati, jer je
Rjeenjem o utjecaju objekata obrane od poplava sustava Srednje posavlje ostavljeno
Odransko polje u poplavnom reimu, odnosno proglaeno retencijom, a novim
rjeenjem odustalo se od daljnje izgradnje kanala prema prvobitnom rjeenju. Kanal,
dakle, nije nedovren, on je, takav kakav je, uklopljen u novo, ekoloki prihvatljivije
rjeenje (poveanje poplavnih povrina u skladu s europskim direktivama o prirodi).
ZAKLJUAK
U radu su opisana prirodna obiljeja sliva Save i formiranje velikih voda s maksimalnim
protocima koji prelaze 4.000 m
3
/s. Izgraen sustav obrane od poplava Save i njenih
pritoka s 1.800 kilometara nasipa i nizinskim retencijama kapaciteta 1.590 hm
3
jo
nije u potpunosti zatitio zaobalje, ali postotak zatienosti od 70% je zadovoljavajui.
Sustav se odrava i obnavlja, dograuju se novi objekti, postoji, dakle, kontinuitet
radova, kojem je nepovoljna fnancijska situacija ograniavajui element.
U pripremi ili realizaciji je velik broj projekata, bilo u planovima, projektiranju ili
izgradnji, a paralelno se rade i studijski poslovi, analize, matematiki modeli, procjene
rizika od poplava i dugoroni planovi.
Na podruju aktivne obrane od poplava u izradi je aplikacija kojom e se modernizirati
provoenje obrane od poplava, a u tijeku je i javna nabava za radove automatizacije
etrdesetak hidrolokih postaja, mjerodavnih u provoenju mjera obrane od
poplava.
Posljednje dvije sune godine na slivu Save, potedile su nas od velikih voda, nadamo
se da emo ove, neizbjene pojave, doekati pripremljeni i izvriti zadau koja nam je
povjerena, a to je zatita svih graana od poplava.
111
LITERATURA
[1] European Commission, (2007.), Directive 2007/60/EC of the European Parliament
and of the Council of 23 October 2007 on the assessment and management of
food risks
[2] Hrvatske vode, Izvjea o provedenim mjerama obrane od poplava na vodnom
podruju sliva rijeke Save
[3] Strategija upravljanja vodama, (Narodne novine, broj 91/08)
[4] Hrvatske vode, (2011.), Nacrt viegodinjeg programa gradnje regulacijskih i
zatitnih vodnih graevina i zatitnih vodnih graevina za melioracije
[5] Hrvatske vode, (2001.), Vodnogospodarska osnova Hrvatske, Hidrologija sliva
Save
[6] VPB d.d., (2010.), Sustav obrane od poplava Srednjeg Posavlja - aktualizacija
rjeenja, za naruitelja: Hrvatske vode, Zagreb
[7] VPB d.d., (2005.), Sustav obrane od poplava Srednjeg posavlja, Analiza visokovodnog
reima Save, za naruitelja: Hrvatske vode, Zagreb
112
OKRUGLI STOL
ZATITA OD POPLAVA NA PRIMORSKO-
ISTARSKIM SLIVOVIMA - STANJE I RAZVOJNI
PROJEKTI
Ljiljana Pavleti, dipl.ing.gra.
a
, Goran Petrovi,dipl.ing.gra.
b
SAETAK
U radu je dan prikaz karakteristika hidrografske mree na primorsko-istarskim
slivovima s osvrtom na stanje sadanjih sustava za zatitu od tetnog djelovanja voda.
Zbog nedovoljnog stupnja zatite od poplava istie se potreba za analizom efkasnosti
postojeih sustava i postavljanjem cjelovitih rjeenja za ukupni sliv pojedinih
vodotoka. Naglaava se potreba usvajanja novog pristupa i koncepcija u skladu sa
Okvirnom direktivom o vodama Europske unije i Direktivom o poplavama. U radu
se daje pregled aktivnosti i stanja razvojnih projekata zatite od poplava na podruju
primorsko-istarskih slivova.
KLJUNE RIJEI: Poplave; Sustavi zatite; Koncepcije; Razvojni projekti
1. UVOD
Povrina koju obuvaa podruje primorsko-istarskih slivova iznosi 11.700 km
2
, a
teritorijalno pripada trima upanijama - Istarskoj, Primorko-goranskoj i Liko-
senjskoj.
Podruje pripada Jadranskom i Crnomorskom slivu, a karakteristino je po veoma
razvijenoj hidrografskoj mrei. Evidentirana duina vodotoka iznosi 6.460 km, od
ega 560 km otpada na vodotoke 1. reda.
a
Hrvatske vode, ure porera 3, Rijeka, 51.000, Republika Hrvatska, pavletic@voda.hr
b
Hrvatske vode, ure porera 3, Rijeka, 51.000, Republika Hrvatska, goran.petrovic@voda.hr
Ljiljana Pavleti, Goran Petrovi 114
Prosjena godinja oborina se kree od 850 mm u Primorju do 2.400 mm za podruje
Gorskog kotara. Mjesena raspodjela oborina znatno varira, te uzrokuje oborinski
reim s velikim oscilacijama u protokama tijekom godine. Praktiki su svi vodotoci,
vodotoci bujinog karaktera, s niskim vrijednostima protoka u ljetnom periodu (pa
ak i do presuivanja) i visokim vrijednostima protoka u zimskom periodu
primjer: Q
sr.god.
( Mirna-P.Porton ) = 7 m
3
/s
Q
max
= 220 m
3
/s
Zbog ovakvih hidrolokih uvjeta i kod pojave visokih protoka odnosno velikih voda,
vrlo su uestale poplave.
2. POSTOJEI SUSTAVI OBRANE OD POPLAVA
Za zatitu od poplava provodili su se regulacijski radovi ve poetkom prolog stoljea,
da bi izgradnja sustava za zatitu od tetnog djelovanja voda, bila vrlo intenzivna
70-desetih godina. Na vodotocima 1. reda, od ukupne duine 560 km, regulirano je
186,70 km vodotoka. U okviru regulacijskih radova izvedeni su brojni hidrotehniki
objekti u cilju smanjenja brzine teenja u koritu, redukcije velikih vodnih valova ili
stabilizacije korita, dok je dio hidrotehnikih graevina izveden u cilju zadravanja
nanosa i osiguranja bolje protone moi korita vodotoka. Takvih objekata je veliki
broj i smjeteni su u uzvodnijim dijelovima slivova, u zonama produkcije nanosa.
Zbog konfguracije terena, geoloke podloge i bujinog karaktera vodotoka, problem
erozije je veoma prisutan na podruju primorsko-istarskih slivova.
Izgraenost sustava za obranu od poplava je najvea na podruju Istarske upanije,
Slika 1. Podruje primorsko- istarskih slivova
Vodnogospodarski odjel
za slivove sjevernoga
Jadrana
115
gdje su osim naselja branjena i podruja sa razvijenom poljoprivredom. Tako je na
podruju sliva rijeke Mirne ija duina vodotoka i obuhvatnih kanala iznosi 100
km izgraeno oko 120 km nasipa. Na podruju sliva rijeke Rae na ukupnoj duini
vodotoka i obuhvatnih kanala od 68 km, izgraeno je 44 km nasipa.
Na podruju Primorsko-goranske i Liko senjske upanije izgraenost sustava je
manja, a uglavnom su regulirani dijelovi vodotoka uz naselja.
Postojei sustavi se kvalitetno odravaju, dograuju i obnavljaju korita vodotoka,
odnosno bujica. Stanje vodnih graevina je dobro, a potrebno je poraditi na izgradnji
novih vodnih graevina.
Provoenju obrane od poplava na vodnom podruju primorsko-istarskih slivova,
zbog bujinog karaktera pridaje se podjednaka panja za vode I. i II. reda. Ustrojeni
su centri obrana od poplava po slivnim podrujima, koji su opremljeni potrebnim
sustavima govornih i vizuelnih veza, te potrebnom dokumentacijom.
Posebno, kao vanog imbenika treba istai postojanje AVS (automatske vodomjerne
stanice) sustava, koji omoguuje dobivanje podataka, prijenosom telemetrijskim
sustavom odmah. Taj nain dojave podataka pokazao se dobrim, te ga treba
proirivati, odnosno nadograivati. Proirenje se u prvom redu odnosi na podruje
Gorskog kotara i Like. AVS sustav instaliran na vodotocima povezan je radi prijenosa
podataka telemetrijskim putem s centrom obrane od poplava vodnogospodarskog
odjela, odnosno s Glavnim centrom obrane od poplava Hrvatskih voda.
Za provoenje obrane od poplava, a sukladno Zakonu o vodama doneen je Dravni
plan obrane od poplava, kao i Odluka o popisu voda I. reda. U roku od godinu
dana izraen je i Glavni provedbeni plan obrane od poplava (objavljen na internet
stranicama Hrvatskih voda). Nakon toga prilo se donoenju planova nieg reda
(provedbeni plan obrane od poplava branjenih podruja) ija je izrada u tijeku.
2.1. Analiza funkcioniranja postojeih sustava
Dosadanji sustavi obrane od poplava sastojali su se uglavnom od regulacijskih radova
ureenja korita i izgradnje nasipa, a bili su dimenzionirani na maksimalne protoke
20 do 100-godinjeg povratnog perioda. Meutim, novijim hidrolokim analizama
je utvreno da su maksimalni protoci potcijenjeni, pa tako u sadanjim hidrolokim
uvjetima, postojea korita mogu prihvatiti maksimalne protoke niih povratnih
perioda od predvienih. Primjerice za dimenzioniranje i kasnije izvoenje korita na
dionici Mirne kod Buzeta, koriten je 100-godinji maksimalni protok od 80 m
3
/s,
dok se novim hidrolokim analizama utvrdilo da 100-godinji maksimalni protok za
isti profl iznosi 178 m
3
/s.
Jo drastiniji primjer razlike u hidrolokim podacima predstavljaju podaci za profl
akumulacije Botonega. Maksimalni 100-godinji protok koriten za dimenzioniranje
akumulacije bio je procijenjen sa 120 m
3
/s, dok prema novim hidrolokim analizama,
100-godinji maksimalni protok za isti profl iznosi 287 m
3
/s.
S druge strane u posljednjih petnaestak godina uestale su poplave uzrokovane
vodnim valovima i veih povratnih perioda od 100 godina.
Poplave na slivovima sjevernog Jadrana traju uglavnom 2 do 3 dana i uzrokuju velike
materijalne tete (izuzetak ini Liko podruje s duim trajanjem poplava).
Obzirom da se kroz hidroloke proraune za odreene slivove utvrdilo da kapaciteti
korita ne mogu prihvatiti predviene velike vode, prilo se sustavnoj analizi ugroenih
slivova.
2.2. Koncepcije sustava obrane od poplava
Efkasnost sustava obrane od poplava moe se postii:
- regulacijskim radovima u koritu kojima e se osigurati protok velikih voda
odreenog povratnog perioda (izgradnja nasipa, ureenje vodotoka, iskop kanala),
- nizinskim retencijama za rastereenje velikih voda u vrijeme njihove pojave,
- retencijama u slivu za prihvat velikih vodnih valova iz dijela sliva i
- kombinacijom ovih radova.
Dosadanji sustavi obrane od poplava temeljili su se uglavnom na izvoenju
regulacijskih radova - produbljavanjem i proirenjem korita te nadvienjem nasipa.
Provoenje ovakve koncepcije sa proirenjem postojeih korita, postaje sve tee na
podrujima guste naseljenosti (to je postao naroito izraen problem u zapadnoj
Europi). Izvoenjem ovakvih radova, vrlo esto se ugroava okoli o emu treba voditi
posebnu brigu u skladu s Okvirnom direktivom o vodama, a to je ugraeno i u novi
Zakon o vodama.
Jedan od znaajnih parametara na osnovu kojeg se daje ocjena ekolokog stanja
voda (u skladu sa Direktivom) je i hidromorfoloki parametar. Ovim parametrom
procjenjuje se utjecaj objekata za zatitu od poplava i zatitu od erozije na foru i faunu
u vodotocima i obalnoj zoni vodotoka. Tako, brojni hidrotehniki objekti, kao to su
pregrade na vodotocima, predstavljaju prepreke i mijenjaju prirodni reim teenja to
se negativno manifestira na ihtiofaunu naroito u periodu pojave malih voda. Takoer
i odravanje korita vodotoka sa potpunim ienjem vegetacije koje pozitivno utjee
na propusnu mo korita, ugroava stanita riba, vodozemaca i ptica. Stoga e analizi
utjecaja postojeih sustava obrane od poplava na okoli trebati posvetiti posebnu
panju.
Za postizanje uinka u obrani od poplava izgradnjom nizinskih retencija ili koritenjem
prirodnih retencija (depresija), potrebno je osigurati velike povrine koje e se plaviti.
Takvih prostora u dolinama vodotoka na podruju primorsko-istarskih slivova ima
vrlo malo (izuzev podruja Like).
Najbolji uinak u obrani od poplava na podruju primorsko-istarskih slivova, je
provoenje koncepcije izgradnje retencija u uzvodnijim dijelovima sliva. Retencijama
117
se prihvaa vodni val, a istjecanje iz retencija se dimenzionira na koliinu koju
nizvodno korito moe prihvatiti. Izgradnjom retencija, postie se osiguranje od
poplava na nizvodnim dijelovima vodotoka za koji nije potrebno provoditi nove
regulacijske radove sa proirenjem korita (osim moda na pojedinim dionicama).
Teenje iz retencija je kontrolirano i ne remeti se prirodno teenje to je znaajno za
foru i faunu vodotoka.
2.3. Pristup izradi projekata sustava
Za svaki sliv koji je ugroen tetnim djelovanjem voda, utvruje se potreba za
izgradnjom novih sustava obrane od poplava za podruja gdje tih sustava nema ili
potreba za dogradnjom postojeih sustava kojima nije osiguran dovoljni stupanj
zatite od poplava.
Nakon sustavne analize problematike zatite od tetnog djelovanja voda, postavlja
se koncepcija i izrauju se varijantna rjeenja i to na razini idejnih rjeenja za cijeli
promatrani sliv. Nakon odabira optimalne varijante kree se u daljnje projektiranje
pojedinih objekata unutar odabranog sustava (idejni i glavni projekti).
Daljnja faza izgradnje utvruje se prema prioritetima, a ovisi i o provedenim
predradnjama kao to su izrada studija o utjecaju na okoli, ishodovanju lokacijske i
graevinske dozvole, te rjeavanju imovinsko-pravnih poslova.
Naravno da su na podruju primorsko-istarskih slivova, trenutano u realizaciji
razliite faze projektiranja ili izvoenja to je prikazano na sljedeim grafkim
prilozima.
3. RAZVOJNI PROJEKTI ZATITE OD POPLAVA - KONCEPCIJE I
STANJE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
3.1. Istarska upanija
a) Obrana od poplava na slivu Mirne
Izgradnjom 3 retencije (ili 2 retencije i 1 vienamjenske akumulacije) na uzvodnom
dijelu sliva, osigurati e se dolina Mirne od plavljenja 100-godinje velike vode.
Izuzetnu ulogu u obrani od poplava ima vienamjenska akumulacija Botonega
izgraena 1988. godine. U akumulaciji se prihvaa i reducira 1.000-godinji vodni val,
ime se postie znatna redukcija velikih voda na podruju srednje i donje Mirne. Na
slivu akumulacije predviena je izgradnja jo 2 retencije za prihvat nanosa, a u cilju
sprijeavanja donosa nanosa u akumulaciju i smanjenja zaplavnog prostora, te u cilju
poboljanja kakvoe vode u akumulaciji.
b) Obrana od poplava na slivu Pazinskog potoka
Izgradnjom retencije Lipa na istoimenom vodotoku prihvatiti e se ukupni 100-
godinji vodni val iz sliva, ime e se reducirati maksimalni protoci na Pazinskom
potoku.
Slika 2. Razvojni projekti zatite od poplava na slivu Mirne
Slika 3. Razvojni projekti zatite od poplava na slivu Pazinskog potoka
119
c) Obrana od poplava na slivu Umakog potoka
Izgradnjom retencije Ljubljanija na Umakom potoku, reducirati e se maksimalni
protoci i zatititi grad Umag od velike vode 100-godinjeg povratnog perioda.
Slika 4. Razvojni projekti zatite od poplava na slivu Umakog potoka

d) Obrana od poplava na slivu Rae
Izgradnjom retencija na slivu Karbunskog potoka (najveoj pritoci Rae) prihvatiti
e se vodni valovi u slivu, to e imati pozitivni efekt u reduciranju maksimalnih
protoka na Rai. Dodatna redukcija velikih voda rijeke Rae, predvia se izgradnjom
pregrade i formiranjem rasteretne kazete na utoku obuhvatnog kanala broj 2 u Rau.
Koncepcijska i idejna rjeenja za cijeli sliv Karbunskog potoka i Obuhvatni kanal broj
2, su izraena.
3.2. Primorsko-goranska upanija
a) Obrana od poplava na slivu Rjeine
Poplave u naseljima uz vodotok Rjeinu, poplave u junom dijelu Grobnikog polja, te
opasnost od poplava za sam grad Rijeku, uvjetovale su potrebu za analizom ukupnog
sliva Rjeine.
Stoga se prilo izradi koncepcijskih varijantnih rjeenja kojima e se komparirati
mogunost zatite od poplava sa provedbom novih regulacijskih radova u vodotocima
ili sa izgradnjom potrebnih retencija u slivu. Idejno rjeenje je u izradi, a odabrati e
se tehniko-ekonomski optimalna varijanta koja e uvaavati i zatitu okolia.
b) Erozija i obrana od poplava na slivu Dubraine - Slani potok
Intenzivna erozija u slivu uzrokuje donos nanosa u korito, a ime se smanjuje propusna
mo korita i poveava rizik od poplava. Vrlo intenzivna erozija uzrokovala je i klizanje
terena uslijed ega je dolo do stvaranja pukotina na objektima naselja u slivu. Ovaj
problem limitira irenje i razvitak naselja u slivu. Stoga je u provedena analiza stanja
te postavljena koncepcija (idejno rjeenje) za sanaciju i ureenje cijelog sliva Slanog
potoka.
Slika 5. Razvojni projekti zatite od poplava na slivu Rae
121
c) Obrana od poplava na otoku Cresu
Za sprijeavanje poplave u samom gradu Cresu predvia se izgradnja 2 retencije.

Slika 6. Razvojni projekti zatite od poplava na slivovima Rjeine i Dubraine

Slika 7. Razvojni projekti zatite od poplava na otoku Cresu
d) Obrana od poplava na slivu Lokvarke
Na slivu Lokvarke predvia se izgradnja vienamjenske akumulacije Kri - vodoopskrba
i obrana od poplava naselja Lokve.

Slika 8. Razvojni projekti zatite od poplava na slivu Lokvarke
3.3. Liko-senjska upanija
a) Obrana od poplava na podruju upanije
U cilju kompleksnog sagledavanja problematike zatite od tetnog djelovanja voda,
izraena je studija Procjena rizika od poplava za sve slivove u Liko-senjskoj
upaniji, a temeljem koje e se usmjeravati daljnje aktivnosti.
b) Obrana od poplava na slivu Like
Katastrofalne poplave u 2010. godini, aktualizirale su pitanje mogunosti obrane od
poplava na slivu Like. Akumulacijom Kruica nije mogue prihvatiti vodne valove
rjeeg reda pojavljivanja i zatititi naselja nizvodno od akumulacije. Procijenjeno je,
da se u vrijeme poplava 2010. godine, preko brane prelilo oko 450 milijuna m
3
vode,
to se postojeom akumulacijom nije moglo prihvatiti niti da je bila prazna u vrijeme
pojave velikih voda. Izgradnjom akumulacije Kosinj (nizvodno od brane Sklope)
potopio bi se Kosinj sa okolnim selima, dok bi se od poplava mogla zatititi sela na
podrujima Kosinjskog Bakovca i Lipovog polja.
Meutim i dalje bi ostao problem poplavljivanja u uzvodnijim dijelovima sliva
Like. Jedno od najugroenijih je i ire podruje Gospia. U cilju zatite od poplava
123
uzrokovanih vodama Novice i Bogdanice, potrebno bi bilo izgraditi dvije akumulacije
vee zapremine, kojima bi se mogli prihvatiti veliki vodni valovi, a ujedno bi sluile za
prihranjivanje akumulacije Kruica, za potrebe energetike. Ovakvim akumulacijama
utjecalo bi se na redukciju maksimalnih protoka i na proflu brane Sklope. U tijeku je
izrada idejnog rjeenja retencije/akumulacije Bruanka.
U prijanjim godinama je izraen idejni projekt akumulacije Tisovac, za potrebe
navodnjavanja i obranu od poplava.
Slika 9. Razvojni projekti zatite od poplava na slivu Like

ZAKLJUAK
Postojei sustavi obrane od poplava se u skladu sa stupnjem ugroenosti odravaju i
nadograuju, a to predstavlja kontinuirani posao od projektiranja do izvoenja.
Meutim u posljednjih petnaestak godina, zbog klimatskih i posljedino hidrolokh
promjena, javljaju se kratkotrajnije ali i intenzivnije poplave. Stoga se u svjetlu novih
saznanja prilo preispitivanju efkasnosti postojeih sustava. Pri tome treba analizirati
cjelokupne ugroene slivove, postavljajui koncepciju zatite od tetnog djelovanja
voda. Pri izradi rjeenja potrebno je koristiti i ugraivati nova saznanja i usvajati nove
pristupe.
Tako e biti potrebno usvojiti i izraivati Planove upravljanja poplavnim rizicima,
a u skladu sa europskom Direktivom o poplavama. Ovom Direktivom potrebno je
utvrditi tetne posljedice ne samo po stanovnitvo i gospodarske aktivnosti, nego i
po okoli, i to za razliite hidroloke scenarije. Za ovako izraena varijantna rjeenja
izraditi e se trokovi za predviene mjere. Tek analizom i usporedbom trokova i
koristi mogue je utvrditi optimalno rjeenja za obranu od poplava.
Ovakav pristup je nov i razlikuje se od dosadanjih, pa stoga, da bi se mogli izraivati
Planovi upravljanja poplavnim rizicima, potrebno je im prije zapoeti sa pripremnim
radnjama kao to su izrada geodetskih i hidrogeolokih podloga, novih hidrolokih
podloga, prikupljanje podloga vezanih za okoli, te primjeniti matematike modele
teenja. Pri izradi Planova upravljanja poplavnim rizicima biti e potrebno ostvariti i
suradnju s raznim institucijama te osigurati aktivno sudjelovanje javnosti.
Tek s ovakvim cjelovitim pristupom i kompleksnim analizama moe se osigurati
odgovarajua zatita od poplava, za stanovnitvo, gospodarstvo i okoli.
LITERATURA
[2] Strategija upravljanja vodama (Narodne novine, broj 91/08)
[4] Odluka o Popisu voda 1. reda (Narodne novine, broj 79/10)
[5] European Commission, (2007.), Directive 2007/60/EC of the European Parliament
and of the Council of 23 October 2007 on the assessment and management of
food risks
[6] Studijska i projektna dokumentacija iz arhive Hrvatskih voda
OKRUGLI STOL
ZATITA KRKIH POLJA OD POPLAVA U
DALMACIJI - PRIMJER IMOTSKO - BEKIJSKO
POLJE
dr.sc. Igor Ljubenkov
a
, Berislav Glava, dipl.ing.
b
,
ivko Barbari, dipl.ing.
c
SAETAK
U svrhu zatite Imotsko-Bekijskog polja od poplava, od sredine XX. stoljea do danas
napravljeno je vie hidrotehnikih objekata (akumulacije, retencije, tuneli i dr.) ime
se sigurnost od poplava znatno poveala. Meutim, jo uvijek se javljaju povremene
poplave na odreenom dijelu polja. Polje je tipino krko s vrlo sloenim hidrolokim
i hidrogeolokim odnosima, to je karakteristino i za ostala polja u kru. Osim toga,
ono se ubraja u tzv. presjeene sustave, jer se rasprostire na teritoriju dviju drava
- Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U radu su opisani melioracijski radovi
izvedeni do danas u polju i na slivu te su dane smjernice za daljnje aktivnosti. Takoer,
izneseni su tehniki, organizacijski i vodnogospodarski problemi Imotsko-Bekijskog
polja s kojima se struka suoava, a koji su prisutni i na drugim krkim poljima u
Dalmaciji.
KLJUNE RIJEI: Dalmacija; kr; polje; Poplava, Vodno gospodarstvo
1. UVOD
Polje u kru moe se defnirati kao udubljenje u karbonatnom masivu, s plodnim
tlom i relativno blagim padom. Na krkim poljima prisutni su brojni hidroloki i
hidrogeoloki oblici kao to su stalni i povremeni izvori, stalni i povremeni vodotoci,
ponori, estavele i dr. s vrlo sloenim i promjenjivim hidrolokim odnosima (Jelavi,
a
GRAD INVEST d.o.o., Moseka 52, Split, 21.000, Republika Hrvatska, igor.ljubenkov@grad-invest.hr,
b
Hrvatske vode, Vukovarska 35, Split, 21.000, Republika Hrvatska, berislav.glavas@voda.hr
c
Hrvatske vode, Vukovarska 35, Split, 21.000, Republika Hrvatska, zivko.barbaric@voda.hr
Igor Ljubenkov, Berislav Glava, ivko Barbari 126
1982.; Bonacci, 1987.).
Polja u kru javljaju se u brojnim dijelovima svijeta, a najee u mediteranskim
zemljama, meu kojima se najvei broj klasinih krkih polja javlja u dinarskom
gorju, koje pokriva gotovo polovicu teritorija Republike Hrvatske (Istra, Kvarner,
Lika, Dalmacija). Grad Karlovac priblino dijeli krke prostore Republike Hrvatske
od ostalih. U dinarskom kru polja predstavljaju podruja u kojima su najpovoljniji
uvjeti za ivot. Najee su izduena u jednom smjeru (SZ - JI), okruena su golim
i ponegdje nepristupanim kamenitim terenima, a pokrivena su plodnim tlom.
Povrine polja u dinarskom kru iznose od 10 ha do 10.000 ha. Iako su relativno mala
po povrini, ova polja imaju ogromnu socijalnu i ekonomsku ulogu.
Na podruju Dalmacije, june Hrvatske regije, ima barem 100-tinjak krkih polja, od
ega njih jedanaest ima povrinu veu od 1.000 ha, a to su: Imotsko-Bekijsko, Sinjsko,
Vransko, Liansko, Petrovo, Vrgorsko, Kosovo, Konavosko, Hrvatako, Rastok i
Korlatsko. Gotovo sva polja u dinarskom kru su povremeno izloena plavljenju u
hladnom i vlanom dijelu godine (od listopada do travnja), iako su na nekim od njih
do sada izvedeni znaajni melioracijski radovi. Iznimka je tek Sinjsko polje na kojem
je u potpunosti zavrena zatita od vanjskih voda i sustav odvodnje.
Poplave stvaraju veliku materijalnu tetu, posebno u poljoprivredi. Stoga je ovjek
oduvijek vrio brojne zahvate u poljima s ciljem poboljanja hidrolokog reima, kako
bi se smanjio prostorni obuhvat i trajanje poplava. Najprije su to bili neki manji zahvati,
kao npr. poveanje kapaciteta ponora, regulacija vodotoka i slino. S tehnolokim
razvojem zahvati i objekti postaju sve vei i sloeniji. Od sredine XX. stoljea do danas
napravljeni su brojni hidrotehniki objekti ime se generalno stanje na dalmatinskim
krkim poljima znatno popravilo. U pogledu zatite od poplava to su:
- akumulacije;
- retencije;
- tuneli;
- nasipi;
- kanali;
- crpne stanice.
Osim toga program zatite od poplava obuhvaa i radove kao to su:
- regulacija vodotoka;
- ienje i ureenje prirodnih ponora.
Prema hidrolokom reimu dotoka i istjecanja vode iz polja u kru razlikuju se etiri
tipa polja: a) zatvoreno, b) uzvodno otvoreno, c) nizvodno otvoreno i d) uzvodno i
nizvodno otvoreno polje, a detaljno su opisana u literaturi (Bonacci, 1987.; Bonacci,
2005.). Na podruju Dalmacije nalazimo sve navedene tipove. Ovisno o tipu polja
provodili su se i melioracijski radovi. Tako je melioracija zatvorenih i uzvodno
otvorenih polja zapoela poveanjem odvodnih kapaciteta kao npr. izgradnja tunela
127
na nizvodnom kraju polja (npr. Imotsko-Bekijsko, Vrgorsko, Konavosko i Rastok).
Kod polja otvorenih u pravcu otjecanja postoji otvoreni vodotok ili rijeka koji odvode
izvorske i oborinske vode s topografskog sliva polja nizvodno, najee kroz uski
kanjon s ogranienim kapacitetom proputanja vode (npr. Sinjsko polje, Hrvatako
polje i dr.). Poplave su se javljale u kraim ili duim intervalima kada kapacitet
vodosprovodnika nije bio dovoljan da propusti sve vode.
Bez obzira na sve do sada napravljeno na dalmatinskim krkim poljima i njihovim
slivovima, jo uvijek postoje podruja koja su ugroena od poplava i trae odgovarajuu
zatitu. Posebnu panju kod daljnjeg rjeavanja ovog problema trebalo bi posvetiti:
- optimalnom koritenju vodnih resursa, kako bi se postigla odgovarajua zatita
polja i dobara u kinom dijelu godine, ali i sauvala voda za njeno koritenje u
sunom dijelu godine te;
- voditi rauna o ekolokim potrebama i standardima, kako bi se postigao
kompromis svih sudionika, jer poplave imaju gospodarsku, socijalnu i ekoloku
vanost.
U ovom e se radu iznijeti problematika zatite od poplava Imotsko-Bekijskog polja.
To je najvee krko polje u Dalmaciji i ima odreene specifnosti u odnosu na druga
polja. Meutim, na ovom se polju vodno gospodarstvo susree sa brojnim problemima
i zadaama koji vrijede i za druga krka polja. Stoga, iskustvo i znanje steeno na
Imotsko-Bakijskom polju moe svakako pripomoi i kod zatite drugih krkih polja.
2. PRIKAZ IZVEDENIH VODNOGOSPODARSKIH RADOVA I
POSTOJEEG STANJA NA SLIVNOM PODRUJU IMOTSKO-
BEKIJSKOG POLJA
2.1. Opis polja
Najvee dalmatinsko polje je Imotsko-Bekijsko polje s povrinom od 9.500 ha, od kojih
se 4.400 ha nalazi u Republici Hrvatskoj (RH), a preostalih 5.100 ha u susjednoj Bosni
i Hercegovini (BiH). Zapadni dio polja, visinski izmeu 254 i 280 m n.m. pripada
RH, a istoni dio visinski izmeu 249 i 266 m n.m. pripada BiH. Polje se, zajedno sa
pripadajuim vodnogospodarskim objektima ubraja u tzv. presjeene sustave. To
je zapravo jedna prirodna i hidrotehnika cjelina koja se prostire na teritoriju dvije
drave (slika 1). Ujedno ovo je polje gornji horizont Ljubukog polja (BiH), polja
Rastok (BiH i RH) i Vrgorskog polja (RH), zbog ega ima vanu hidroloku ulogu i
utjecaj na njih (slika 2).
Imotsko-Bekijsko polje je tipino zatvoreno tj. uzvodno otvoreno krko polje. Polje se
prihranjuje povrinskim vodama koje donosi bujica Suvaja (Riina) na sjeverozapadni
rub polja te preko brojnih krkih izvora smjetenih uglavnom po sjevernom rubu
polja (Opaac, Krenice, Slavi, Grudsko vrilo i dr.). Glavni i jedini stalni vodotok
u polju je rijeka Vrljika duine toka 18,3 km, od izvora Opaac u sjeverozapadnom
dijelu polja do ponora Sajinovac u jugoistonom dijelu polja (slika 1). U prirodnim
uvjetima odvodnja Imotsko-Bekijskog polja odvijala se iskljuivo preko ponora
(ponornih zona), razasutih uglavnom po junom rubu polja (Nuga, Kongora, Bilo
polje, Prispa, Baran i dr.). Kada kapacitet proputanja ponora nije bio dovoljan, polje
je plavilo. Najugroenije podruje od poplava je juni dio polja (Nuga), koji je ujedno
i najnii (249 m n.m.) pa sve oborinske i izvorske vode otjeu prema njemu.
Hidroloke prilike na podruju Imotsko-Bekijskog polja prate se na hidrolokim
stanicama: Proloac na Suvaji i natapnom kanalu, Opaac na Vrljici i natapnom kanalu,
Kamenmost na Vrljici i Sija u RH te Grudsko vrilo i Nuga u BiH. Hidroloke prilike
su uobiajene kao i za cijelu Dalmaciju s maksimumom u zimskom te minimumom u
ljetnom razdoblju. Detaljan prikaz hidrolokih obiljeja i hidrogeolokih istraivanja
moe se nai u literaturi (Bojani i sur., 1981.; Marijanovi, 2001.; Deba, 2010.).
Slika 1. Sliv Imotsko-Bekijskog polja s izgraenim objektima
129
2.2. Objekti obrane od poplava
Prvi izgraeni, a ujedno i najznaajniji objekt za zatitu od poplava Imotsko-Bekijskog
polja je tunel Petnjik. Izgradnja tunela zapoela je prije Drugog svjetskog rata, a
zavren je i puten u rad 1951. Stvarni kapacitet tunela je oko 40 m
3
/s. Tunel slui
za evakuaciju voda iz podruja Nugla na nii horizont u korito Tihaljine, koja dalje
nastavlja svoj tok pod imenom Mlada i Trebiat do uljeva u Neretvu. Do izgradnje
ovog tunela, polje je plavilo gotovo svake godine. Tako je najvea zabiljeena poplava
prije izgradnje tunela bila u zimskom razdoblju 1934./35. pri emu je maksimalni
Slika 2. Hidrografski sustav Riina - Vrljika - Tihaljina - Trebiat s krkim poljima
obuhvat poplave bio 5.333 ha (56% polja), a ukupno trajanje oko 6,5 mjeseci (slika
3).
Nakon toga, 1956. zavrene su dvije retencije Rastovaa na slivu Riine i Proloko
blato na zapadnom rubu polja. Nadalje akumulacija Riice izgraena je 1989., a
zatim su izvedene akumulacija Tribistovo (1990.) i brana IGM (1994.) na slivu
Riine. Dosadanja izgradnja objekata u ovom vodnogospodarskom sustavu zavrava
2004. kada je putena u rad HE Pe Mlini, iji je dovodni tunel poloen paralelno uz
tunel Petnjik. U pogledu zatite od poplava Imotsko-Bekijskog polja, nakon tunela
Petnjik, najvaniju ulogu ima akumulacija Riica (slika 4). Ova akumulacija nije
ispunila oekivanja po pitanju osiguranja dovoljnih koliina vode za navodnjavanje.
Projektirana je na volumen od 35,2 x 10
6
m
3
, meutim nikada se nije u cijelosti
napunila. Razlog tome su gubitci procjeivanja iz same akumulacije, ali i smanjeni
dotoci sa sliva Riine u odnosu na projektnu dokumentaciju. Ipak, nakon izgradnje
ove akumulacije dodatno su se ublaili maksimalni vodni valovi i na taj nain
poveala zatita od poplava samoga polja. Tako je nakon izgradnje akumulacije Riica
zabiljeena najvea poplava u sijenju 2010. s kotom vodnog lica 256,74 m n.m. pri
emu je bilo poplavljeno 2.676 ha (28% polja), a pripadajua koliina vode 57 x 10
6
m
3

(slike 3 i 5). Trajanje poplave bilo je svega 23 dana.
Slika 3. Maksimalni vodostaji na retenciji Nuga u razdoblju 1926.-2011.
242.0
244.0
246.0
248.0
250.0
252.0
254.0
256.0
258.0
260.0
262.0
1
9
2
6
/
2
7
1
9
2
9
/
3
0
1
9
3
2
/
3
3
1
9
3
5
/
3
6
1
9
3
8
/
3
9
1
9
4
1
/
4
2
1
9
4
4
/
4
5
1
9
4
7
/
4
8
1
9
5
0
/
5
1
1
9
5
3
/
5
4
1
9
5
6
/
5
7
1
9
5
9
/
6
0
1
9
6
2
/
6
3
1
9
6
5
/
6
6
1
9
6
8
/
6
9
1
9
7
1
/
7
2
1
9
7
4
/
7
5
1
9
7
7
/
7
8
1
9
8
0
/
8
1
1
9
8
3
/
8
4
1
9
8
6
/
8
7
1
9
8
9
/
9
0
1
9
9
2
/
9
3
1
9
9
5
/
9
6
1
9
9
8
/
9
9
2
0
0
1
/
0
2
2
0
0
4
/
0
5
2
0
0
7
/
0
8
2
0
1
0
/
1
1
Godina
H

(
m

n
.
m
.
)
Hmax = 260.18 mnm
1934/35
F = 5333 ha
V = 194 mil. m
3
Hmax = 258.58 mnm
1959/60
F = 4097 ha
V = 120 mil. m
3
Hmax = 256.74 mnm
2009/10
F = 2676 ha
V = 57 mil. m
3
T
U
N
E
L

P
E
T
N
J
I
K
A
K
.

R
I
I
C
E
RETENCIJA NUGA
POPLAVA
NEMA POPLAVE
Hsr = 256.83 mnm
Hsr = 253.88 mnm Hsr = 253.46 mnm
U cijelom proteklom razdoblju izvedeni su brojni melioracijski kanali u samome polju
te regulacija vodotoka. Osnovni melioracijski objekti (na HR dijelu polja) su: rijeka
Vrljika (13 km), bujica Suvaja (4 km u polju), kanal Sija (7 km). Glavni odvodni kanali
(objekti II reda) su: ipovaa (6,5 km), Glavina - Vrljika (5,5 km), Runovia jaruga
(4,1 km), Dovice (2,1 km) i Bajer (3,0 km). Detaljni melioracijski objekti (kanali III i
IV reda) bili su izvedeni po cijelom polju u ukupnoj duini oko 100 km. Meutim, dio
tih kanala danas je uniten ili zaputen.
131
Osim detaljno opisanih poplava na junom dijelu polja, postoji i nekoliko manjih
zona na kojima se povremeno javljaju plavljenja. To je zapadni rub polja povrine oko
25 ha, neposredno uz retenciju Proloko blato na potezu na kojem nije izveden nasip.
Takoer, nekoliko zona u sjevernom dijelu polja u Vinjanima ukupne povrine oko
30 ha.
Slika 4. Akumulacija Riice
Slika 5. Poplava Imotsko-Bekijskog polja (sijeanj 2010.)
2.3. Navodnjavanje
Navodnjavanje polja se obavlja preko glavnog natapnog kanala. To je otvoreni kanal
duine 19,1 km, od ega je 14,7 km betonski, a preostalih 4,4 km zemljani. Ovim
kanalom voda tee gravitacijski od korita Suvaje do granice s BiH. Glavni natapni
kanal je prema projektnoj dokumentaciji predvien kroz cijelo polje sve do istonog
ruba polja. Korisnici zahvaaju vodu s manjim crpkama direktno iz kanala. Za
navodnjavanje koristi se voda iz akumulacije Riice (uglavnom) i manjim dijelom s
izvorita Opaac. U dosadanjim uvjetima akumulacija Riice nije mogla osigurati
dovoljne koliine vode za navodnjavanje cijelog polja. Meutim, izgradnjom natapnog
kanala 1980-tih te sanacijom kritinih dionica kanala izgraenih 1950-tih, u zadnjih
nekoliko godina, omogueno je navodnjavanje do 2.000 ha sa zahvaanjem vode iz
kanala.
2.4. Problemi u upravljanju vodnim resursima
Jedna od bitnih karakteristika Imotsko-Bekijskog polja, kao i svih naih krkih polja
je prevelika rascjepkanost parcela. Procjenjuje se da je prosjena veliina parcele
Imotsko-Bekijskog polja oko 1.000 m
2
, prema emu je ukupan broj parcela na cijelom
polju oko 95.000, odnosno oko 41.000 na hrvatskom dijelu polja. Takvo katastarsko
stanje, ali i nesreeni imovinski odnosi znatno oteavaju koritenje i upravljanje
cjelokupnim sustavom te ograniavaju daljnji razvoj melioracijskog sustava.
Druga specifnost Imotsko-Bekijskog polja je to se ono ubraja u tzv. presjeene
sustave. Rije je vodnogospodarskom sustavu koji je presjeen dravnom granicom
izmeu Republike Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine. Za kvalitetno i uspjeno
upravljanje takvim sustavom neophodna je suradnja institucija obje drave.
3. PRIJEDLOG BUDUIH AKTIVNOSTI ZA ZATITU OD POPLAVA I
GOSPODARENJE VODAMA
S aspekta gospodarenja vodama na podruju Imotsko-Bekijskog polja dva su
najznaajnija hidroloka problema:
- povremeno plavljenje odreenih dijelova polja te;
- nedovoljne koliine vode za navodnjavanje poljoprivrednih povrina.
Navedeni problemi imaju direktni utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, zbog ega
je proizvodnja nestabilna i reducirana, a gospodarstvo trpi velike tete.
3.1. Hidrotehniki objekti
U dosadanjim planovima upravljanja vodnim resursima cjelokupnog sliva Vrljika -
Tihaljina - Trebiat, kroz suradnju institucija i strunjaka iz vodnog gospodarstva RH i
BiH utvreno je koje objekte treba izgraditi kako bi se poboljalo koritenje voda (JVP,
133
1995.; Hrvatske vode, 1996.; Pejakovi i sur., 2003.). to se tie, najviih horizonata
ovog sustava, koji obuhvaa sliv Riine i Imotsko-Bekijsko polje, te neposrednog
nizvodnog horizonta, sliv Tihaljine, planirana je izgradnja novih objekata:
- akumulacija Klokun;
- izvedba obodnih kanala u sjevernom dijelu Imotsko-Bekijskog polja;
te sanacija i/ili nadogradnja postojeih objekata u svrhu poveanje njihovih
kapaciteta, a to su:
- akumulacija Tribistovo II faza (sliv Riine);
- akumulacija Riice;
- retencija Nuga (Bilo polje);
- retencija Proloko blato;
- glavni dovodni kanal.
Dananja akumulacija Tribistovo na gornjem toku Riine (BiH) s volumenom od
4,95 x 10
6
m
3
odgovara I fazi. Planirano je poveanje volumena na 9,0 x 10
6
m
3
(II
faza). Ova akumulacija ima vienamjensku ulogu, a to su: vodoopskrba Posuja i
okolnih mjesta, zatim zatita od poplava te koritenje voda za navodnjavanje Posuko-
Virskog polja.
Projektirani volumen akumulacije Riica je 35,2 x 10
6
m
3
(RH). Od njezine izgradnje
(1989.) do danas nikada se nije napunila. Dotok u akumulaciju varira od 5,0 do 24,5
x 10
6
m
3
, a prosjeno je oko 12,5 x 10
6
m
3
. Ova bi akumulacija trebala imati kljunu
ulogu za razvoj navodnjavanja na podruju Imotsko-Bekijskog polja. U tom smislu
potrebno je rijeiti tehnike probleme, a to su sanacija gubitaka iz akumulacije te
regulacija Riine uzvodno od akumulacije u svrhu poveanja dotoka. Osim toga,
postoje i organizacijski problemi, a to je organizacija poljoprivredne proizvodnje na
podruju polja, defniranje krajnjih korisnika i dr. Takoer je neophodno rjeavanje
imovinsko-pravnih odnosa. Jedna od mogunosti je tzv. interesno udruivanje,
gdje se parcele okrupnjavaju, a vlasnici pojedinih parcela postaju suvlasnici
novoformiranih poljoprivrednih tabli s idealnim vlasnikim udjelom. Za bolje
koritenje voda akumulacije mogua je i izgradnja male HE Riica, ije bi se vode
nakon hidroenergetskog koritenja trebale upustiti u sustav navodnjavanja.
Postojea retencija Nuga je prirodna depresija u junom dijelu polja u Drinovcima
(BiH). Njezin volumen je promjenjiv i oito nije dovoljan s obzirom da se i dalje
javljaju poplave. Jedan od razloga je i to to nizvodni tok (Tihaljina, Mlada, Trebiat)
nema dovoljan kapacitet, posebno na podruju Ljubukog polja. Kad nastupe mjere
obrane od poplava du Mlade (Trebiata) odvodni tuneli Petnjik i dovod na HE se
zatvaraju pa dolazi do plavljenja junog dijela Imotsko-Bekijskog polja. Rjeavanje
ovog problema tj. poveanje kapaciteta retencije treba rjeavati zajedno s planiranom
novom akumulacijom Klokun.
Akumulacija Klokun predviena je rijeci Tihaljini (BiH) oko 1.700 m nizvodno od
istoimenog izvora. To bi trebala biti vienamjenska akumulacija za: navodnjavanje
Ljubukog (oko 4.000 ha) i Vrgorskog polja (oko 3.000 ha) i polja Rastok (oko
1.700 ha), zatim za obranu od poplava nizvodnih podruja (Ljubuki), ali isto tako
i samoga Imotsko-Bekijskog polja jer e omoguiti bre pranjenje voda iz retencije
Nuga. Nadalje mogue je i energetsko koritenje voda (HE Klokun) te vodoopskrba.
Predvieni ukupan volumen akumulacije je 24,5 x 10
6
m
3
.
Nasip uz retenciju Proloko blato izveden je djelomino u duini oko 1,0 km, izmeu
kanala Sija i korita Suvaje. Na preostalom sjevernom dijelu, duine oko 1,1 km nasip
nije izveden pa se predlae njegova izvedba ime bi se poveao kapacitet retencije te
ujedno zatitio zapadni rub polja od poplava. Proloko blato je zatieni krajobraz
pa eventualne budue vodnogospodarske radnje i aktivnosti trebaju biti u skladu s
vaeim propisima i zakonima zatite prirode.
Tijekom 1980-tih godina izraen je projekt navodnjavanja Imotsko-Bekijskog polja,
koji se bazira na distribuciji akumuliranih voda iz akumulacije Riice, gravitacijskim
glavnim dovodnim kanalom kroz polje. Navodnjavanje je predvieno da se odvija
preko etiri crpne stanice (Proloac, Vinjani, Boljava i Krenica) kao etiri zasebna
tlana podsustava. Do danas je izgraen samo betonski (14,7 km) i zemljani (4,4 km)
kanal. Otvoreni gravitacijski kanal se nije pokazao kao najpovoljnije rjeenje jer je
omoguavao krau vode, njegovo pregraivanje i ometanje koritenja nizvodnim
korisnicima i drugo, pa stoga treba razmotriti i varijantu njegovog zatvaranja. U
meuvremenu je napravljena novelacija projekta navodnjavanja hrvatskog dijela
polja prema kojem su istaknute i druge mogunosti razvoja sustava navodnjavanja.
U cilju zatite sjevernih rubnih dijelova polja predviena je i izgradnja odreenih
obodnih kanala s kojima bi se sakupile brdske vode te poveao stupanj zatite od
poplava samoga polja.
Osnovni melioracijski objekti Imotsko-Bekijskog polja (I. i II. reda) su u relativno
dobrom stanju. Melioracijski vodotoci su ureeni na nain da je zadrano prirodno
korito, a zatitni i regulacijski objekti su izvedeni samo mjestimino radi postizanja
i osiguranja povoljnih hidrolokih prilika. Glavni odvodni kanali se iste i odravaju
redovito.
Prirodni ponori imaju znaajnu ulogu za odvodnju poplavnih voda polja i
prihranjivanje podzemlja. Naalost, dio tih ponora u dananjim uvjetima je zatrpan,
zbog ega je njihova funkcija znatno umanjena ili prekinuta. Stoga, posebnu panju
treba dati ienju i ureenju ponora i vraanju u njihovo prirodno stanje.

3.2. Suradnja RH - BiH
Na temelju zajednikih interesa izmeu SR Hrvatske i SR Bosne i Hercegovine
donesena su i potpisana dva dokumenta - Dogovor i Sporazum iz 1982., koji ine
temeljne dokumente suradnje i obaveza dananjih dviju samostalnih drava Republike
Hrvatske (RH) i Bosne i Hercegovine (BiH) (JVP, 1995.; Hrvatske vode, 1996.). To su:
135
Dogovor o nainu i uvjetima ureenja i koritenja voda na podruju sliva Trebiat i
Sporazum o nainu izgradnje i osiguranju sredstava za izgradnju objekata, uvjetima
ureenja i koritenja voda i objekata, kao i nainu upravljanja objektima i vodama u
podruju rijeke Trebiat.
Dogovorom i Sporazumom defniran je interes svake Republike posebno po objektima,
nain osiguranja novanih sredstava, dinamiki plan izgradnje, nositelji investitorskih
poslova, nain rjeavanja imovinsko-pravnih poslova, nain upravljanja, gospodarenja
i odravanja izgraenih objekata, kao i prava koritenja voda iz akumulacija i
proizvodnju elektrine energije (JVP, 1995.; Hrvatske vode, 1996.; Pejakovi i sur.,
2003.).
Od potpisivanja dokumenata (1982.) do danas, prvenstveno zbog nedostatka
fnancijskih sredstava nije potivana planirana izgradnja objekata. Osim toga, u
meuvremenu je dolo do promjene gospodarskih i politikih okolnosti, bitno
drugaijih od 1980-tih.
U zadnjih nekoliko godina odrano je 12 sastanaka potpovjerenstava vodnog
gospodarstva RH i BiH kako bi se nastavile aktivnosti koje su prekinute 1990-
tih godina, s ciljem ureenja vodnogospodarskih odnosa dviju drava. to se tie
Imotsko-Bekijskog polja ono je sastavni dio sliva rijeke Trebiat za kojeg je planirana
izrada Ugovora o zajednikom fnanciranju radova odravanja vodnih graevina
od zajednikog interesa u slivu rijeke Trebiat. Takoer, predviena je i novelacija
Ugovora o nainu i uvjetima ureenja, koritenja i zatite voda sliva rijeke Trebiat.
ZAKLJUAK
Od sredine XX. stoljea do danas izgraeni su brojni objekti za koritenje voda i za
zatitu od tetnog djelovanja voda, kako na samome podruju Imotsko-Bekijskog
polja tako na pripadajuem gornjem horizontu tj. slivu Riine s kojega vode povrinski
i podzemno dotjeu u polje. Time se znaajno poboljalo stanje, tako to se znatno
poveala sigurnost obrane od poplava, smanjile su se tete u poljoprivredi i vodnom
gospodarstvu, a dobile su se i znatne rezerve vode za vodoopskrbu i navodnjavanje.
Meutim, pored svega napravljenog dio poljoprivrednih povrina je i danas izloen
povremenom plavljenju u zimskom i sui u ljetnom razdoblju.
Stoga vodnogospodarski sustav Imotsko-Bekijskog polja treba i trai daljnji razvoj
koji se bazira na jo boljem i kvalitetnijem koritenju vodnih i prirodnih resursa te
njihovu zatitu. U tom smislu predlaemo da prioritetni objekti i aktivnosti budu:
- poveanje kapaciteta korita Tihaljina - Mlada - Trebiat i to posebno kritine dionice
na podruju Ljubukog polja;
- izgradnja akumulacije Klokun;
- sanacija gubitaka akumulacije Riice;
- nastavak radova na izgradnji, rekonstrukciji i sanaciji kanalske mree;
- rjeavanje imovinsko-pravnih odnosno okrupnjavanje parcela, zadruivanje i
slino.
Za rjeavanje navedenih zadaa neophodan je angaman odgovarajuih institucija i
strunjaka na vie razina, od ministarstava, uprava pa do krajnjih korisnika. Takoer,
nuna je i daljnja suradnja dviju drava - RH i BiH te usklaivanje interesa s novim
gospodarskim, socijalnim i ekolokim prilikama, zahtjevima i trendovima.
LITERATURA
[1] Bojani, L., Ivii, D., Bati, V. (1981): Hidrogeologija Imotskog polja s osvrtom na
znaaj u regionalnom smislu, Geoloki vjesnik, 34, 127-135.
[2] Bonacci, O. (1987): Karst Hydrology, Springer Verlag, 173.
[3] Bonacci, O. (2005): Odvodnja polja u kru na primjeru Vrgorskog polja, Prirunik
za hidrotehnike melioracije, III. Kolo, Knjiga 2, 193-223.
[4] Deba, T. (2010): Odreivanje otjecanja na slivu rijeke Riine, Suvaje i Matice,
Magistarski rad, Graevinsko-arhitektonski fakultet, Split.
[5] Gere, D. (2005): Vodni resursi i navodnjavanje u priobalju i krkom zaleu
Hrvatske, Prirunik za hidrotehnike melioracije, III. Kolo, Knjiga 2, 23-68.
[6] Jelavi, A. (1982): Priroda kra i krkih polja, Institut za jadranske kulture i
melioraciju kra, Split, 168.
[7] JVP (1995): Zapisnik sa meurepublikog sastanka, Split.
[8] Hrvatske vode (1996): Sliv rijeke Trebiat - informacije o igraenim i planiranim
vodoprivrednim objektima u slivu, Split.
[9] Marijanovi, A. (2001): Obrana od poplava Imotsko-Bekijskog polja, Hrvatska
Vodoprivreda, 102, 44-45.
[10] Pejakovi, B., Barbari, ., Glava, B. (2003): Hidromelioracijsku ureenje krkih
polja u slivu rijeke Trebiat, Simpozij Voda u kru slivova Neretve, Cetine i
Trebinjice, Neum, 613-626.
OKRUGLI STOL
ISKUSTVA U PRIPREMI PRETHODNIH
(PRELIMINARNIH) PROCJENA POPLAVNIH
RIZIKA
dr.sc. Mladen Petriec, prof. v. k.
a
,
Renata Vidakovi uti, mag.ing.aedif.
b
SAETAK
Za dalmatinske slivove, u okviru vie studija, provedene su analize s ciljem identifkacije
podruja potencijalno ugroenih poplavama s procjenom posljedica. Poplavama
ugroena podruja utvrena su na temelju topografskih podloga, povijesnih podataka
o poplavama, analizama stanja i ocjenom rada sustava zatite od poplava te rezultata
hidrolokih analiza. Preliminarne procjene granica plavljenja provedene su za tri
razine vjerojatnosti pojave poplavnih voda, poplave vrlo male vjerojatnosti (priblino
odgovaraju 1.000-godinjoj velikoj vodi), poplave male vjerojatnosti (priblino
odgovaraju 100-godinjoj velikoj vodi), poplave velike vjerojatnosti (velike vode
koje se mogu javiti prosjeno jednom godinje). Za utvrena potencijalno plavljena
podruja identifcirani su naini koritenja i namjene prostora, kao podloge za
procjenu moguih posljedica plavljenja. Podaci o namjeni i nainu koritenja prostora
su preuzeti iz prostorno planske dokumentacije upanija i digitalne baze CORINE
LAND CAVER 2000. Procjene ukljuuju ugroenost stanovnitva, gospodarske
tete, mogunosti zagaenja okolia, plavljenje zatienih podruja te posljedice na
kulturnom nasljeu.
KLJUNE RIJEI: Dalmatinski slivovi, Velike vode, Procjene poplavnih rizika
a Tehniko veleuilite u Zagrebu, Vrbik 8, Zagreb, 10.000, Republika Hrvatska, mladen.petricec@tvz.hr
b Institut za elektroprivredu i energetiku, Ulica grada Vukovara 37, Zagreb, 10.000, Republika Hrvatska,
renata.sutic@ie-zagreb.hr
Mladen Petriec, Renata Vidakovi uti 138
1. UVOD
U cilju smanjivanja nepovoljnih uinaka poplava, kao ekstremnih hidrolokih pojava,
Europski parlament i Vijee su 23. listopada 2007. godine usvojili Direktivu o procjeni
i upravljanju poplavnim rizicima (Direktiva 2007/60 EZ Europskog parlamenta i
vijea). Direktiva poblie odreuje sadraj dijela Plana upravljanja rijenim slivom
odreenog Okvirnom direktivom o vodama (Water Framework Directive EU 2000/60/
EC), koji se odnosi na mjere za ublaavanje nepovoljnog djelovanja poplava.
Prvi korak u analizama na smanjivanju nepovoljnih uinaka poplava su, prema
navedenim dokumentima, prethodne (preliminarne) analize za smanjenje nepovoljnih
uinaka poplava, koje ukljuuju identikaciju granica plavljenja za odabrane
hidroloke dogaaje i hidraulike uvjete s procjenom moguih teta i nepovoljnih
posljedica za zdravlje ljudi, okoli, kulturnu batinu i gospodarske aktivnosti.
U radu su prikazana iskustva i metodologija primijenjena kod preliminarnih procjena
poplavnih rizika na slivovima podruja Dalmacije u razdoblju 2006. do 2011. godine,
koje su izraene samostalno u Institutu za elektroprivredu i energetiku u Zagrebu ili
u suradnji s drugim tvrtkama.
2. ZNAAJKE SLIVA I POTENCIJALNO UGROENOG PODRUJA
2.1. Prirodne znaajke i sustavi zatite od poplava
Prirodne znaajke slivnog podruja, povijesni podaci o poplavama te razvoj i
izgraenost sustava zatite od poplava su osnovni pokazatelji za razumijevanja
poplavnih procesa i znaajki poplavnih valova.
Osim klimatskih, hidrografskih i geolokih parametara u okviru svakog istraivanja
prikupljeni su i sistematizirani povijesni podaci o poplavama. Posebno su znaajni
bili podaci o zabiljeenim maksimalnim vodostajima, odgovarajuim meteorolokim
uvjetima, kao i detaljniji podaci o poplavnim valovima (hidrogrami, nivogrami).
Stanje izgraenosti i nain rada sustava zatite od poplava osim to remeti prirodnu
genezu hidrolokog niza izravno utjee na veliine poplavnih voda. Procjena utjecaja
velikih aktivnih sustava zatite od poplava (akumulacija) se temeljila na pravilnicima
upravljanja vienamjenskim akumulacijama (Cetina, Neretva), odnosno retencijama
(Imotsko-Bekijsko polje). Zatitne vodne graevine ili njihovi dijelovi tijekom godina,
esto su sanirani, rekonstruirani ili dograivani bez sustavne evidencije. U tim
sluajevima su se uvaavale procjene predstavnika nadlenih institucija ili graana
prikupljene tijekom terenskog obilaska. Na slici 1. prikazan je zatitni zid u Kominu
uz Neretvu, gdje se procjene djelovanja kod razliitih vodostaja temelje na terenskim
podacima.
139
U pojedinim sluajevima, procjena poplavnih razina i potencijalnih teta se temelji na
podacima operativne obrane od poplava, to je posebno znaajno za podruje Donje
Neretve s nizom zatitnih nasipa i objekata, te sloenim sustavom odvodnje.
S posebnom panjom je analizirana dokumentacija s podacima o moguim
nepovoljnim promjenama i utjecaji u budunosti. S jedne strane su to klimatske
promjene, odnosno njihov utjecaj na ekstremne hidroloke pojave, a s druge strane
aktivnosti na slivu. Kao primjer takvih promjena moe se navesti podruje Donje
Neretve, na ije poplavne dogaaje s jedne strane utjecaj ima reim rada akumulacija,
a s druge eventualne aktivnosti na smanjenju postojeih uzvodnih retencijskih
mogunosti (svojstava) na uzvodnom toku rijeke Neretve.
2.2 Stanje i planovi koritenje prostora
U prvom koraku su analizirane granice potencijalno ugroenog podruja te defnirana
naselja. Naseljem se smatra cjelovit prostor sa strukturom grada, sela ili drugog
oblika stanovanja, koji sadri i pratee funkcije i sadri izgraeni i neizgraeni dio
naselja. Kroz terenski obilazak potencijalno ugroenog podruja provjeravano je
stanje izgraenosti, te su identifcirani znaajniji potencijalno ugroeni objekti. Za
ilustraciju, na slici 2. prikazan je prostorni raspored opina i naselja na irem podruju
Imotskog polja.
Slika 1. Podruje desne obale Neretve u Kominu (prosinac 2010.)
Za identifkaciju koritenja i namjene prostora, potencijalno ugroenog poplavama,
koriteni su u najveoj mjeri tekstualni i kartografski prikazi iz prostorno planske
dokumentacije upanija. Osim toga, analizirani su podaci o zemljinom pokrovu
temeljem digitalne baze CORINE Land Cover 2000 Hrvatska (CLC). Iz prostorno
planske dokumentacije preuzeti su podaci o uvjetima koritenja i namjeni prostora
po skupinama i temama, te podaci o naseljima i stanovnitvu, infrastrukturnim
objektima i zatienim prostorima. U tablici 1., na primjeru Imotskog polja, dani su
podaci o koritenju prostora i potencijalnoj ugroenosti ovisno o nadmorskoj visini.
Slika 2. Opine i vea naselja potencijalno ugroenog podruja na slivu Imotskog polja
141
255 256 257 258 259 260 265 270 275
ume ha 0,42 2,03 2,25 8,53 17,01 30,83 50,64 86,36
1 ha 19,30 341,84 772,71 1182,57 1482,37 1696,60 2115,46 2429,84 3055,47
2 ha 13,59 33,99 48,47 57,13 84,13 170,21 214,42 268,15
3 ha 8,56 12,23 17,44 55,39 114,98 184,69 235,01 322,87
4 ha 0,03 0,23 0,4 0,45 2,97 10,31 16,44
5 ha 2,05 6,77 18,54
Gospodarska namjena - proizvodna ha 1,60 19,66 23,58
Gospodarska namjena - turistika ha 6,71 6,81 6,81 6,81 6,81 10,66 10,66 10,66
Graevinska podruja ha 0,02 0,30 0,69 6,37 23,92 133,96 225,04 357,45
Povrine za razvoj i ureenje naselja ha 8,45 25,92 41,68 57,92 74,62 121,63 179,23 224,59
Dravna cesta km 0,08 0,42 3,82 5,00 5,44
upanijska cesta km 0,93 7,61 12,83 16,95
Lokalna cesta km 0,64 1,55 2,83 4,10 6,02 8,89 12,78 19,10
Ceste - planirano Planirana upanijska cesta km 1,11 1,47 1,63
DV 10 kV km 0,60 1,15 1,65 2,54 6,68 15,09 20,98
DV 35 kV km 0,10 2,46 2,69
KB 10 kV km 0,87 3,50
Prijenos - planirani dalekovodi DV 110 kV km 0,63 1,30 1,53
DV 110 kV km 0,10 0,26 2,28 5,04 5,80
DV 220 kV km 0,20 2,54
DV 400 kV km 1,99
Vodoopskrbni cjevovodi Magistralni cjevovod km 1,38 2,15 2,82 4,11 9,06 15,52 23,48
Plinovod Magistralni plinovod km 0,11 2,28 2,58
postojei km 0,17 0,67 1,04 2,61 11,70 16,39 18,94
planirani km 0,64 1,55 2,78 3,61 4,53 5,10 5,10 5,10
Nasipi km 4,48
Kanali km 1,78 4,60 9,69 12,30 13,45 16,56 18,14 18,35
TS 10 kV kom 1 1 8 19 24
TS 35 kV kom 1
Vodozahvati Izvorite Opaac kom 1 1
Crpne stanice Crpna stanica Opaac kom 1 1
Automatske centrale podrune centrale kom 1 1 1 1 2 3 3 4
Pota Jedinica potanske mree Runovii kom 1 1 1
Mjerno redukcijska stanica Mjerno redukcijska stanica plinovoda kom 1
Posebni ihtioloki rezervat Vrlika ha 40,27 51,72
Zatieni krajolik Proloko blato ha 472,65
Arheoloki lokalitet kom 1 2 3 5
Civilna graevina kom 1 1
Etnoloka graevina kom 1
Industrijska graevina kom 1 2 4 5 5
Sakralni spomenik kom 1 3
Oranice ha 8,41 211,16 429,38 535,31 572,09 642,43 746,90 787,03 875,13
Panjaci ha 27,93 90,24 142,31 176,90 211,06 239,24 307,60
Vinogradi ha 10,44 151,23 357,18 616,23 873,27 1069,24 1504,81 1856,30 2492,10
Osnovne skole
Runovii, Zmijavci, Glavina Donja
D.Proloac, Grubine, Riice
Sportske udruge D.Proloac, Runovi
Vrtici D.Proloac, Runovi, Zmijavci
Grupa Podgrupa Podjela
Jed.
mjere
Podrucja
Graevine - objekti
Poljoprivreda-bonitet
Namjena zemljita
Nadmorska visina (m n. m.)
Javne i drutvene
djelatnosti
Infrastrukturni
sustavi i mree
Poljoprivreda
koritenje
Ceste - postojee
Distribucija - postojei vodovi
Prijenos - postojei dalekovodi
Zatita prostora
Koritenje
i namjena prostora
Svjetlovodi
Distribucija - postojei objekti

Tablica 1. Koritenje prostora i potencijalna ugroenost u funkciji nadmorske visine
CLC Hrvatske je koritena za identifkaciju kategorija trenutnog stanja pokrova
zemljita, prema meunarodno usvojenoj nomenklaturi, kao to je prikazano u tablici
2. gdje su takoer dane plavljene povrine ovisno o nadmorskoj visini.
3. ODREIVANJE POPLAVNIH RAZINA
U okviru izrade preliminarnih procjena poplavnih rizika, obradama i analizama
raspoloivih hidrolokih podataka posveena je posebna pozornost i svi rezultati su
elaborirani u okviru posebne knjige. Osnova za hidroloke obrade i analize je HIS
2000, hidroloka baza podatka Dravnog hidrometeorolokog zavoda Republike
Hrvatske.
Predmetnim analizama obuhvaene su sve hidroloke stanice na slivu (pa i izvan sliva
ako su njihovi podaci koriteni za analizu velikih voda). U cilju to vee pouzdanosti,
osobita je panja posveena analizama protonih krivulja i rezultatima vodomjerenja.
Na taj su nain odreeni mjerodavni nizovi vodostaja i protoka, za koje su utvreni
osnovni statistiki pokazatelji od znaaja za procjenu poplavnih rizika (uestalosti,
trajanja, maksimalni vodostaji i protoci karakteristinih povratnih razdoblja). Na
odabranim proflima vodotoka analizirani su zabiljeenih poplavni valovi (obino
dva do tri razliita poplavna dogaaja), koji su po volumenu i trajanju usporeeni sa
sintetikim vodnim valovima razliitih povratnih razdoblja.
Tablica 2. Pokrivenost zemljita Imotskog polja prema CORINE Land Caver 2000.
255 256 257 258 259 260 265 270 275
Gradska podruja 112 - Nepovezana gradska podruja 3,45 7,70 11,94 17,46 29,77 70,76 112,26 156,02
221 - Vinogradi 11,52 201,72 428,91 735,27 1001,89 1214,61 1554,93 1766,51 2066,64
223 - Maslinici 189,36
Panjaci 231 - Panjaci 0,60
242 - Kompleks kultiviranih parcela 7,94 158,45 382,20 501,30 567,33 627,02 732,03 820,06 1043,08
243 - Preteno poljodjelska zemljita
s veim podrujima prirodne vegetacije
8,76 25,71 117,89 215,89 326,14
311 - Bjelogorina uma 1,31 1,90 2,06 2,36 2,61 12,53 31,50 64,54
313 - Mjeovita uma 1,76 4,87
323 - Sklerofilna vegetacija 1,25
324 - Prijelazno podruje ume
- zaratanje, grmiasta uma
0,19 0,40 4,87 8,06 14,34
Kopnene movare 411 - Kopnene movare 62,42
Kopnene vode 512 - Vodene povrine 186,59
364,93 820,71 1250,57 1597,99 1900,12 2493,01 2956,04 4115,85
Pokrivenost povrina u ha
Nadmorska visina (m n.m.)
Grupa Podgrupa
Ukupne povrine:
Stalni nasadi
Raznovrsna
poljodjelska
zemljita
ume
Grmlje i travnjaci

143
Kao dio hidrolokih obrada za vanije pritoke provedena je analiza korelacijske
zavisnosti velikih voda.
Slika 3. Hidroloke stanice na podruju Donje Neretve ukljuene u analize
Na slici 3. dan je prikaz analiziranih hidrolokih stanica za potrebe procjene poplavnih
rizika na podruju Donje Neretve.
Osim statistikih obrada mjerodavnih nizova protoka ili vodostaja (podaci na
lokacijama hidrolokih stanica), za procjenu mjerodavnih poplavnih razina uvaeni
su i utjecaji uspora (akumulacijskih jezera i/ili mora) te procjene protoka ili vodostaja
na dionicama s reguliranim reimima teenja. Za odreivanje poplavnih razina nisu
koriteni hidrauliki modeli ve je procjena razina provedena na temelju tokastih
podataka o vodnim razinama, jednostavnim hidraulikim proraunima, te podacima
prorauna vodnih lica iz raspoloive dokumentacije. Takoer su koriteni i podaci
zapisnika Slube za obranu od poplava Hrvatskih voda.
Na vodotocima s pouzdanim nizovima protoka temeljem statistikih obrada
maksimalnih godinjih protoka odabrani su mjerodavni protoci, odnosno tokaste
vrijednosti vodostaja.
Uvaene su temeljne zakonitosti teenja u otvorenim tokovima i lokalne znaajke
od utjecaja na vodna lica (nagla promjena geometrije, pragovi, mostovi i slino).
Karakteristian primjer utjecaja lokalnih promjena vidi se na slici 4., za poplavne
razine u rijeci rnovnici.
Na dijelovima vodotoka ili tokovima na kojima ne postoje mjerenja protoka (podruje
Donje Neretve) defniranje vodostaja karakteristinih povratnih razdoblja se temeljilo
na statistikim obradama nizova vodostaja. Kod odabira mjerodavnih poplavnih
razina konzultirani su i povijesni podaci o poplavama.
Kod odreivanja poplavnih razina na uima vodotoka, posebno su analizirane visine
i duljine utjecaja uspora mora (Cetina, Jadro, rnovnica, Neretva). Uvaavajui
statistike obrade pojava plime i veliine moguih valova (ovisno o priobalnim
uvjetima) te odgovarajuih protoka (ukoliko se odreuju), odabrane se karakteristine
usporne razine, koje su uveane temeljem procjene utjecaja moguih klimatskih
promjena.
Karakteristine poplavne razine na dijelovima vodotoka pod uspornim djelovanjem
akumulacijskih jezera (Perua, ale, Pranevii) izraene su na temelju vaeih
pogonskih pravilnika za upravljanje hidroenergetskim objektima u poplavnim
uvjetima uz napomenu da u okviru analize nisu uzete u obzir mogue akcidentne
situacije.
Obzirom na opisanu metodologiju, pouzdanost i mogunost provedbe statistikih
obrada, moe se zakljuiti da usvojene poplavne razine samo priblino odgovaraju
strogim statistikim pokazateljima. Radi toga su usvojene poplavne razine tretirane
da priblino odgovaraju odreenim statistikim veliinama. Kao temeljna usvojena su
tri karakteristina povratna razdoblja (vjerojatnosti pojavljivanja):
I. Poplavne razine koje priblino odgovaraju velikim vodama 2-godinjeg povratnog
razdoblja, odnosno prosjene velike vode ili radna kota u akumulacijskim
jezerima. Potencijalno ugroene povrine izvan akumulacijskih jezera se tretiraju
kao esto plavljene (velika vjerojatnost).
Slika 4. Poplavne vode rnovnice
145
II. Poplavne razine koje priblino odgovaraju velikim vodama 100-godinjeg
povratnog razdoblja, odnosno maksimalnoj uspornoj koti akumulacijskog jezera.
Potencijalno ugroene povrine se tretiraju kao rijetko plavljene (mala ili srednja
vjerojatnost).
III. Poplavne razine koje priblino odgovaraju velikim vodama 1.000-godinjeg
povratnog razdoblja i maksimalnoj moguoj koti u akumulacijskim jezerima.
Potencijalno ugroene povrine se tretiraju kao vrlo rijetko plavljene (vrlo mala
vjerojatnost).
Slika 5. Poplavne granice Cetinsko-Pakog i Vrlikog polja

Izmeu I. i III. razine su prema zahtjevu interpolirane i druge poplavne razine,
najee je to bila 20 i 50-godinja velika voda.
Na slici 5. dan je prikaz triju karakteristinih poplavnih razina za potencijalno
ugroeno podruje rijeke Cetine uzvodno od akumulacijskog jezera Perua.
4. PROCJENA POSLJEDICA POPLAVA
Opseg i nain procjene negativnih utjecaja poplavnih dogaaja se temeljio na
preporukama Direktive o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima, tako da su procjene
ukljuile:
- stanovnitvo i tete na urbaniziranim podrujima;
- infrastrukturne graevine i gospodarske aktivnosti;
- objekte koji prema IPPC direktivi mogu uzrokovati zagaenja;
- zatiena podruja; te
- ostale informacije od znaaja za podruje potencijalno ugroeno poplavama.
Budui da preliminarna analiza poplavnih rizika predstavlja prvi korak, kojim se
identifcira podruje rizika od poplava, procjene posljedica su temeljene uglavnom
na rezultatima terenskog obilaska, podacima iz upanijskih prostornih planova,
statistikih publikacija, te ostalih javno objavljenih dokumenata.
4.1. Ugroenost stanovnitva
Broj ivotno ugroenih stanovnika od poplava na nekom podruju ovisi o vie
parametara. Postojeim metodama procjene mogue je uzeti samo najznaajnije, od
kojih se posebno istie gubitak funkcije elemenata sustava zatite od poplava (ruenje
brane ili nasipa). Za procjenu opasnosti za ivot stanovnitva koritena je metoda
opisana u literaturi (Integrated Project FLOOD site, Sixth Framework EU), u kojoj
se ugroenost ivota stanovnitva na poplavnom podruju temelji na sljedeim
parametrima:
- znaajkama poplava (brzina, dubina);
- izloenosti poplavi (znaajkama poplavnog podruja);
- ranjivosti stanovnitva;
- poduzetim mjerama za ublaavanje poplava (prognoziranje, uzbunjivanje,
mogunostima evakuacije).
Potrebno je napomenuti da sposobnost pojedinca da ostane neozlijeen u poplavi ovisi
ne samo o brzini i dubini vode nego i o njegovoj teini, visini, kondiciji, temperaturi
vode, plivajuem nanosu i mnogim drugim faktorima. Na osnovu opsenih istraivanja
usvojene su granine vrijednosti umnoka dubine i brzine za ocjenu ugroenosti ljudi
na poplavnom podruju, koje su dane na slici 6.
Parametri izloenost i ranjivost su meusobno povezani i u najveoj mjeri zavise od: (i)
koritenja poplavnog zemljita, (ii) prisutnosti posebno ranjivih skupina stanovnitva,
(iii) konstruktivnim znaajkama graevina.
147
Kod kvantifkacije na poplavama ugroenim podrujima koriteni su u najveoj mjeri
podaci o koritenju zemljita (urbane sredine, infrastrukturni objekti, poljoprivredne
povrine), znaajkama poplava (dubine i brzine vode), te ranjivosti stanovnitva
(bolnice, domovi za starije osobe, vrtii, kole i slino. U tablici 3. dan je primjer
procjene ugroenosti ivota stanovnitva za potencijalno ugroeno podruje
Hrvatakog polja uz rijeku Cetinu.
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
3.5
4
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4
v (m/s)
h (m)
GRANICA EKSTREMNOG RIZIKA
GRANICA VISOKOG RIZIKA
GRANICA SREDNJEG RIZIKA
EKSTREMNI
VISOKI
SREDNJI
NISKI
d
u
b
i
n
a

v
o
d
e

brzina vode (m/s)
Slika 6. Granine vrijednosti poplavnih rizika za ivot stanovnitva
Tablica 3. Procjena izloenosti stanovnitva i opasnosti po ivot na podruju Hrvatakog polja
Vjerojatnost poplave Broj izloenih stanovnika Opasnost po ivot
Vrlo mala 13 Mala
Mala 11 Mala
Velika 4 -
4.2. Materijalne tete
Analizama su obuhvaene tete na urbaniziranim podrujima, na infrastrukturnim
graevinama te tete vezane za gospodarske aktivnosti.
Kod procjene teta na stambenim objektima koriteni su podaci prostorno planske
dokumentacije za utvrivanje prostornog obuhvata naselja, a podaci popisa
stanovnitva za procjenu broja stanovnika i znaajki stambenog fonda. Na temelju
provedenih analiza za svako potencijalno ugroeno urbanizirano podruje utvrivani
su parametri prikazani u tablici 4. na primjeru Imotskog polja.
Tablica 4. Analizirane znaajke urbanih dijelova podruja Imotskog polja
Na temelju podataka iz tablice 4., odreenim prema utvrenim poplavnim granicama,
topografskim podlogama i procjenom znaajki poplava, utvreni su ulazni parametri
za procjenu teta na stambenim objektima.
ZNAAJKE URBANIH DIJELOVA GRADOVA I OPINA*
Opina/
Grad
Urbane
povrine
naselja
(km
2
)
Broj
stanovnika
Broj
osoba
Prosjena
stambena
povrina
Broj stanova
po m
2

Broj
osoba po
stanu
Broj
osoba po
km
2

Runovici 4.6 743 2 555 71.8 162 3.4 556
Zmijavci 2.6 500 2 033 83.1 189 4.1 767
Podbablj
e
6.8 1 224 4 781 79.2 180 3.9 703
Imotski 5.5 2 454
10
065
73.4 448 4.1 1839
Ukupno
(bez
Imotskog)
14.0 2467 9 369 77.8 176 3.8 667
* - prema popisu stanovnitva iz 2001. godine
Slika 7. Parametri za procjenu teta na stambenim objektima
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
teta
h (m)
HOWAS S PODRUMOM UKUPNO
HOWAS BEZ PODRUMA UKUPNO
HOWAS S PODRUMOM - GRAEVINA
HOWAS S PODRUMOM OPREMA
HOWAS BEZ PODRUMA GRAEVINA
HOWAS BEZ PODRUMA OPREMA
d
u
b
i
n
a

tete
Za procjenu iznosa ukupne tete i visine plavljenja koriteni su podaci iz HOWAS baze
podataka (stvarno utvrene tete nakon poplava u Saveznoj Republici Njemakoj)
svedene na prosjenu vrijednost maksimalne tete od 5.000 kn/m
2
stambene povrine
(oko 700 eura/m
2
). Usvojene krivulje dubine plavljenja i postotka od ukupne tete
prikazane su na slici 7. Veliine teta u funkciji dubine plavljenja za karakteristine
10065
Podbablje
149
poplavne dogaaje na dijelu Imotskog polja se vidi na slici 8.
Slika 8. tete na urbaniziranim podrujima na dijelu Imotskog polja
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
0
5
0
0
0
1
0
0
0
0
1
5
0
0
0
2
0
0
0
0
2
5
0
0
0
3
0
0
0
0
3
5
0
0
0
4
0
0
0
0
4
5
0
0
0
5
0
0
0
0
teta (10
3
kuna)
D
u
b
i
n
a

(
m
)
vrlo mala vjerojatnost
mala vjerojatnost
velika vjerojatnost
Procjene teta na infrastrukturnim objektima se temelje na analizi stanja izgraenosti
i najee su to prometnice, elektroprijenosni sustavi, elektrodistribucijski objekti,
komunalni objekti, vodne graevine (nasipi i crpne stanice) i slino. Procjene visine
teta su dane u ovisnosti od dubine plavljenja pojedine graevine ili objekta. Prema
ekspertnoj procjeni postotak teta kod prometnica raste linearno do jedan metar dubine
plavljenja, nakon ega poprimaju puni iznos. Usvojena maksimalna jedinina teta
(kn/m
2
) na prometnicama je jednaka prosjenoj jedininoj vrijednosti izvanrednog
odravanja dravne ceste (kn/m
2
) za pojedinu upaniju, prema Programu graenja i
odravanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine (Narodne novine, broj
3/2005).
Za elektroenergetsku mreu je pretpostavljeno da tete ne nastaju do razine plavljenja
od 5 m iznad nivoa terena odnosno do visine provodnika. Ukoliko je ovaj nivo
premaen teta je potpuna i iznosi 550 kn/m (struna procjena na osnovu podataka s
web stranice Energetskog instituta Hrvoje Poar).
tete za gospodarske aktivnosti na potencijalno ugroenom podruju proizlaze iz
prevladavajue aktivnosti.
tete na poljoprivrednim povrinama se odreuju prema vrstama kulturama,
prinosima (Godinja izvjea o stanju poljoprivrede, nadleno Ministarstvo)
i jedininim cijenama poljoprivredne proizvodnje (Godinja izvjea Trino
informacijskog sustava u poljoprivredi, nadleno Ministarstvo). U literaturi postoji
niz modela koji opisuju tete na pojedinim poljoprivrednim kulturama u ovisnosti
o trenutku, trajanju, intenzitetu i ostalim znaajkama poplava. U ovoj preliminarnoj
fazi tete na poljoprivrednim kulturama su odreivane na temelju procijenjene dubine
plavljenja i procjene najee vremena pojavljivanja poplava i priblinog trajanja.
Grafki prikazi teta u poljoprivrednoj proizvodnji za podruje Sinjskog polja u
ovisnosti od vjerojatnosti poplave prikazani su na slici 9.
Slika 9. Potencijalne poplavne tete u poljoprivredi na Sinjskom polju
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
6,5
7,0
0
1
0
0
0
2
0
0
0
3
0
0
0
4
0
0
0
5
0
0
0
6
0
0
0
7
0
0
0
8
0
0
0
9
0
0
0
1
0
0
0
0
1
1
0
0
0
1
2
0
0
0
1
3
0
0
0
1
4
0
0
0
1
5
0
0
0
teta (10
3
kuna)
D
u
b
i
n
a

(
m
)
vinogradi-poplava vrlo male vjer.
vinogradi-poplava male vjer.
oranice-poplava vrlo male vjer.
oranice-poplava male vjer.
Jedan od znaajnijih problema u ovoj fazi istraivanja je bila procjena materijalnih
teta kod industrijskih pogona. Na razmatranim podrujima oni su dosta rijetki
i uglavnom su zatieni topografskim smjetajem ili nasipima, tako da materijalne
tete u veini sluajeva nisu bile znaajne. Ipak za pretpostaviti je da e utvrivanje
vrijednosti i teta na ovim pogonima predstavljati znaajan problem.
4.3. Ostale posljedice poplava
Posljedice oneienja izazvanog poplavama
Prema Direktivi o integriranom spreavanju i nadzoru zagaenja (IPPC, 96/61/EU)
u analize potencijalnih rizika od poplava potrebno je ukljuiti i sljedee objekte
(pogone):
1. Energetika (postrojenja snage vee od 50 MW, rafnerije, koksare,).
2. Proizvodnja i prerada metala (proizvodnja sirovog eljeza i elika, prerada metala,
ljevaonice, prerada plastinih materijala i slino).
3. Industrija minerala (cementare, proizvodnja stakla, proizvodnja keramikih
proizvoda i slino).
4. Industrijska proizvodnja tvari ili skupina tvari putem kemijske prerade.
151
5. Gospodarenje otpadom (postrojenja za zbrinjavanje otpada, postrojenja za
spaljivanje komunalnog otpada, odlagalita otpada i slino).
6. Druge djelatnosti (koje mogu dovesti do zagaenja kao to su klaonice, bojenje
vlakana, kaflerije i slino).
Za svako ugroeno podruje su identifcirani navedeni objekti (pogoni), te ekspertno
procijenjene i opisane mogue posljedice plavljenja.
Posljedice na zatienim podrujima
Popis zatienih podruja proizlazi iz Okvirne direktive o vodama (EU 2000) koja
ukljuuje:
- podruja namijenjena za zahvaanje vode za ljudsku potronju,
- vode namijenjene zatiti gospodarski vanih vodenih vrsta,
- vode namijenjene rekreaciji, ukljuujui i podruja odreena za kupanje,
- podruja osjetljiva na nutrijente, ukljuujui i podruja oznaena kao ranjive zone
ili osjetljiva podruja,
- podruja namijenjena zatiti stanita ili vrsta gdje je odravanje ili poboljanje
stanja voda vaan imbenik u njihovoj zatiti.
Posljedice poplava su struno procijenjene i opisane za svako zatieno podruje.
Posljedice na kulturnom nasljeu
Podaci o dobrima kulturnog nasljea preuzeti su iz prostornih planova upanija.
Posljedice poplava su za svako kulturno dobro procijenjene prema kriterijima danim
u tablici 5.
Tablica 5. Kriteriji za procjene posljedica poplava na kulturno nasljee
Posljedice poplava Opis
EKSTREMNA Poplava vrlo vjerojatno moe unititi ili znaajnije otetiti graevinu
VISOKA Poplava vjerojatno moe znaajnije otetiti graevinu
SREDNJA Poplava vjerojatno moe prouzroiti oteenja manjeg stupnja
NISKA Poplava nema bitnog utjecaja
Identifkacija graevina koje se ubrajaju u kulturno nasljee odreena je temeljem
podataka iz prostorno planske dokumentacije. Odabir stupnja ugroenosti proveden
je prema usvojenim kriterijima i ekspertnoj ocjeni stupnja ugroenosti. Na primjer,
u Imotskom polju kao kulturno nasljee identifcirane su etiri mlinice i jedno
arheoloko nalazite kasnoantike bazilike. U tablici 6. prikazan je nain procjene
opasnosti koja je utvrena samo kod poplava vrlo male vjerojatnosti.
Tablica 6. Procjena ugroenosti kulturnog nasljea - dio Imotskog polja
Opina Naziv Vrsta
Maksimalna
dubina (m)
Posljedica poplave
Zmijavci Kasnoantika bazilika
Arheoloki
lokalitet
3 EKSTREMNA
Podbablje Mlinica Markilua 0,25 NISKA
Mlinica Tumbas
(ogia)
0,25 NISKA
Mlinica Petrovia 3 EKSTREMNA Zmijavci
Mlinica ogi-
Mrkonji
Industrijska
graevina
5 EKSTREMNA
5. SINTEZA POPLAVNIH TETA
Za sagledavanje ukupnih teta koje mogu uzrokovati poplave daje se ilustrativni prikaz
prema udjelu pojedinih vrsta teta. Na primjeru procijenjenih teta od plavljenja
Imotskog polja prikazanom na slici 10., daje se prikaz teta za tri odabrane vjerojatnosti
plavljenja. Dominiraju tete na poljoprivrednim aktivnostima i urbaniziranom
podruju. Za poplave male i velike vjerojatnosti najvei dio teta je na vinogradima i
iznosi vie od 70% ukupnih teta. Manji dio teta, od oko 15 - 18% otpada na oranice.
Kod poplava vrlo male vjerojatnosti 60% procijenjenih teta otpada na naselja. Ostale
tete se praktino mogu smatrati zanemarivim.
Slika 10. Ukupne procjenjene tete potencijalnih poplava na podruju Imotskog polja
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
POPLAVA VRLO MALE
VJEROJATNOSTI
POPLAVA MALE VJEROJATNOSTI POPLAVA VELIKE VJEROJATNOSTI
1
0
6

k
n
ORANICE
VINOGRADI
ELEKTRINA MREA
CESTE
NASELJA
153
Za ilustraciju je na slici 11. prikazan udio teta pojedine gospodarske aktivnosti u
ukupnim tetama.
Slika 11. Udio pojedinih vrsta teta u ukupnim tetama na podruju Imotskog polja
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
POPLAVA VRLO MALE
VJEROJATNOSTI
POPLAVA MALE VJEROJATNOSTI POPLAVA VELIKE
VJEROJATNOSTI
ORANICE
VINOGRADI
ELEKTRINA MREA
CESTE
NASELJA
Na slici 12. dan je prostorni prikaz iznosa specifnih teta na gospodarskim
aktivnostima (oranice, vinogradi) i urbaniziranim podrujima (tete na stambenim
graevinama i opremi) za poplave male vjerojatnosti (priblino 100-godinje
velike vode). Vidljivo je da su najvee specifne tete na rubnim, urbaniziranim
podrujima.
Slika 12. Procjena iznosa specifnih poplavnih teta na Imotskom polju
ZAKLJUAK
U radu je dan prikaz naina i metode za utvrivanje granica i posljedica potencijalnih
poplava. Na temelju izraene studijske dokumentacije mogue je izdvojiti podruja
bez opasnosti od plavljenja, kao i preliminarne granice plavljenja za nekoliko razina
vjerojatnosti. Kao temeljne usvojene su tri razine vjerojatnosti plavljenja od velike
vjerojatnosti (priblino 2-5-godinjeg povratnog razdoblja), preko male vjerojatnosti
(priblino 100-godinja velika voda) do vrlo male vjerojatnosti (priblino 1.000-
godinja velika voda). Utvrene granice plavljenja za pojedine vjerojatnosti se temelje
na hidrolokim obradama protoka ili vodostaja (podruje Donje Neretve). Na uima
vodotoka granice plavljenja su odreene temeljem statistikih obrada mjerenja
razina mora, podataka o izloenosti valovima i utjecaju plime. Kod akumulacijama
reguliranih vodostaja i protoka (akumulacija Perua, Hrvatako i Sinjsko polje),
uvaeni su usvojeni pravilnici upravljanja hidroenergetskim objektima u poplavnim
uvjetima. Obradama nisu obuhvaene granice plavljenja u sluaju prelijevanja ili
ruenja nasipa ili brana.
155
Sve obrade vezane za prostor koriste GIS tehnologiju, a temeljna podloga za utvrivanje
i prikaz poplavama ugroenih podruja (nain koritenja i granice plavljenja) je bila
mjerila 1 : 5.000. Na taj nain, za sva slivna podruja dobivaju se inicijalne podloge
za daljnje aktivnosti s konanim ciljem uspostave planova upravljanja poplavnim
rizikom.
Usvojena metodologija za procjenu posljedica plavljenja se temelji na preporukama
Direktive o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima vezanim uz preliminarne obrade
poplavnih rizika. Posljedice poplava se temelje na podacima o namjeni i koritenju
zemljita preuzetim iz prostorno planske dokumentacije upanija i digitalne baze
CORINE LAND CAVER 2000. Predloena metodologija i naini procjene posljedica
poplava daju uvid u tete na plavljenom podruju, posebno na urbaniziranim
podrujima, infrastrukturnim objektima i poljoprivrednoj proizvodnji.
Moe se zakljuiti da je na temelju preliminarnih procjena poplavnih rizika na podruju
Dalmacije stvorena dobra struna podloga za daljnje aktivnosti na defniranju vaee
metodologije, izradi karata rizika od poplava i planova upravljanja poplavama.
LITERATURA
[1] Building models to estimate loss of life for food events, (2004.): Sixth Framework
EU projects Integrated Project FLOOD site.
[2] CORINE LAND COVER 2000 HRVATSKA, Ministarstvo zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva.
[3] Okvirna direktiva o vodama EU, (2002.) - englesko-hrvatska verzija, Hrvatske
vode.
[4] Preliminarna procjena poplavnih rizika na slivu Imotsko-Bekijskog polja, Institut
za elektroprivredu i energetiku, Zagreb, 2009.
[5] Preliminarna procjena poplavnih rizika na slivovima Cetine, Jadra i rnovnice,
Institut za elektroprivredu i energetiku, Zagreb, 2009.
[6] Preliminarna procjena poplavnih rizika na podruju Donje Neretve, Institut za
elektroprivredu i energetiku, Zagreb, 2011.
[7] Procjena i upravljanje poplavnim rizicima, Direktiva 2007/60/EZ Europskog
parlamenta i vijea od 23. listopada 2007.
156
OKRUGLI STOL
ZATITA OD BUJINIH POPLAVA SUSTAVOM
RETENCIJA
prof.dr.sc. Neven Kuspili, dipl.ing.gra.
a
,
asis. Kristina Potoki, dipl.ing.gra.
b
, asis. Gordon Gilja, dipl.ing.gra.
c
SAETAK
Za smanjenje opasnosti od poplava bujinim vodama esto se kao tehnika mjera
koriste retencije kao pojedinane graevine ili u okviru sustava vie graevina.
Iznalaenje mjerodavnih oborina temeljem kojih se dimenzioniraju retencije
sloenije je to je sloeniji sustav. Pri tome je jedan od kljunih elemenata korektno
izraen simulacijski model koji daje vjerodostojne prognoze nailazeeg vodnog vala.
U radu je prikazana metoda odreivanja opasnosti od poplava vezano uz vjerojatnost
pojave pojedinih kinih dogaaja. Dan je primjer analize na sloenom slivu potoka
Medveak, kao dijela sustava odvodnje brdskih voda Medvednice za zatitu grada
Zagreba od bujinih poplava. Kao rezultat simulacijskog modela prema predloenoj
metodi dobivena je procjena opasnosti od poplava za izgraeni sustav retencija na
podruju sliva Medveaka.
KLJUNE RIJEI: HEC - HMS, Retencija; Otjecanje; Vodni val; Opasnost od
poplava
1. UVOD
Koritenje retencija, kao tehnikog rjeenja zatite od bujinih poplava, vrlo je
esto u hidrotehnikoj praksi. Prema defniciji, retencije su ureeno podruje u
slivu vodotoka predvieno za vremenski krae zadravanje vode u svrhu zatite od
poplava. Njima se regulira vodni reim vodotoka. Prema raspoloivom prostoru,
a
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26, Zagreb, 10.000, Republika Hrvatska, kuspa@grad.hr
b
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26, Zagreb, 10.000, Republika Hrvatska, kpotocki@grad.hr
c
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26, Zagreb, 10.000, Republika Hrvatska, ggilja@grad.hr
Neven Kuspili, Kristina Potoki, Gordon Gilja 158
kapacitetu korita vodotoka nizvodno od retencije te hidrolokim znaajkama sliva
oblikuju se i dimenzioniraju graevine koje ine retenciju. Zahtjev je da retencija bude
dimenzionirana tako da sigurnost od pojave poplave u nizvodnom podruju dosegne
neki povratni period. Jedna od osnovnih dilema je vezana uz pitanje na to treba
vezati taj povratni period, da li na oborinu ili na vodni val koji se javlja u koritu. Zbog
razloga nelinearne veze oborina - otjecanje ne radi se o istoj pojavi, jer oborina jednog
povratnog perioda ne daje vodni val istog povratnog perioda. Dodatnu sloenost
tome problemu daje injenica da za isti povratni period postoji niz oborina razliitog
trajanja i intenziteta.
Iznalaenje oblika vodnoga vala odreenog povratnog perioda za vodotoke gdje postoje
mjerenja protoka zadaa je koja za rezultat ima sigurno najvjerodostojniji podatak.
No u praksi emo nai vrlo malo primjera gdje imamo dovoljno veliki broj mjerenja
temeljem kojih bi mogli matematikom obradom odrediti mjerodavne vodne valove.
ak tovie uglavnom nemamo nikakva mjerenja. Tada nam jedino preostaje odabir
mjerodavne kie odreenog povratnog perioda kao ulazni parametar koji emo koristiti
za odreivanje projektnog vodnog vala. Iako se ini zadaa jednostavna, to i nije.
Problem je u tome da je transformacija oborine u otjecanje zajedno s transformacijom
vodnog vala u retenciji izrazito nelinearni proces, pogotovo u sloenim sluajevima
gdje se obrana od bujinih poplava rjeava sustavom retencija.
2. HIDRAULIKI PRORAUN RETENCIJE
Uinak retencije se oituje smanjivanjem maksimalnog protoka koji prolazi vodotokom
na nizvodnom podruju i produljivanjem trajanja velikih voda (isti volumen vode se
kroz vodotok proputa dulje vrijeme). Hidrauliki proraun retencija je nestacionarni
problem. Pojednostavljenje prorauna mogue je uz zanemarivanje utjecaja teenja
kroz retencijski prostor, pa se moe napisati jednadba kontinuiteta:
W
9
4 4
L]
VU
XO
VU
'
'
,
(1)
gdje su:
- Srednji protok dotjecanja u retenciju u vremenskom intervalu
- Srednji protok otjecanja iz retencije u vremenskom intervalu
- Promjena volumena vode u retenciji u vremenskom intervalu
- Vremenski diskretizacijski interval.
XO
VU
4
L]
VU
4
9 '

W '

u W ' ,
W '
,

W '
,

159
Ukoliko uvedemo diskretizaciju po vremenu, jednadba (1) moe se napisati u
obliku:
Slika 1. Defnicijska skica rada retencije
W
9 9 4 4 4 4
L L
L]
L
L]
L
XO
L
XO
L
'
1 1 1
2 2

gdje su:
- protok vode koja utjee u retenciju u trenutku i,
- protok vode koja utjee u retenciju u trenutku i+1,
- protok vode koja istjee iz retencije u trenutku i,
- protok vode koja istjee iz retencije u trenutku i+1,
- volumen vode u retenciji u trenutku i,
- volumen vode u retenciji u trenutku i+1,
- indeks vremenskog intervala.
(2)
Prebacivanjem na lijevu stranu nepoznate veliine, a na desnu stranu poznate veliine,
jednadba (2) prelazi u oblik:
(3)
'

'

L]
L
L XO
L
XO
L
L]
L
L
4
W
9
4 4 4
W
9 2
) (
2
1 1
1
Nepoznate veliine vezane su zakonom istjecanja iz retencije, dok su poznate veliine
defnirane podacima iz ulaznog hidrograma i iz prethodnog koraka u proraunu.
Ulazni hidrogram predstavlja zakonitost promjene protoka u vremenu vodnog vala
koji ulazi u retencijski prostor.
Proraun uinka retencije kao rezultat mora dati izgled izlaznog hidrograma, odnosno
zakonitost promjene protoka u vremenu vodnog vala koji izlazi iz retencije u nizvodni
vodotok. Da bi se uz pomo jednadbe (3) mogla obaviti ta zadaa, moramo imati
niz defniranih zakonitosti, odnosno funkcijskih veza izmeu volumena retencije,
vodostaja u retenciji, povrine retencije i protoka izlaza iz retencije.
XO
L
4
XO
L
4
1

L]
L
4

L]
L
4
1

L
9

1 L
9

L

3. PRORAUN UINKA SUSTAVA RETENCIJA NA SLOENIM
SLIVOVIMA
Proraun retencijskog uinka kod sloenih slivova vrlo je zahtjevna zadaa. Razlog
je u tome to je uobiajeni kriterij za odreivanje dimenzije retencije maksimalni
protok izlaza iz retencije odreenog povratnog perioda. Openito je, kada govorimo
o slivovima, odnosno vodotocima na njima, unaprijed nemogue odrediti koja e kia
fksnog PP i intenziteta, a razliitog trajanja, dati vei protok na pojedinim mjestima
na vodotoku.
S druge strane krajnji nam je cilj odrediti opasnost od poplava. Metoda odreivanja
opasnosti od poplava sastoji se od vie koraka. Prvenstveno treba odrediti kritina
mjesta na slivu na kojima je primijeena smanjena propusnost korita. Ta mjesta
nazivamo kritinim tokama (KT) ili kritinim dionicama. Na tim mjestima (ili
dionicama) potrebno je odrediti kapacitet korita.
Nadalje treba izraditi hidroloko-hidrauliki model sliva, unutar kojeg su defnirani
svi njegovi elementi (karakteristike sliva, povrine, hidrografska mrea sa svim
elementima korita vodotoka, retencije na slivu i njihove hidraulike znaajke,
hrapavosti svih elemenata, itd.).
Dalje se provede hidroloko - hidrauliki prorauni vodnih valova na kritinim
tokama, za razne intenzitete i trajanja kia. Treba varirati kie razliitih trajanja i
intenziteta pri emu se svakoj od navedenih kinih situacija pridruuje povratni
period odreen odnosom intenzitet-trajanje-povratni period (ITP krivulje) kako bi
se za svaki povratni period odredila kia koja daje maksimalni protok na pojedinim
tokama na vodotoku.
Iz dobivene veze povratnih perioda i pripadnih maksimalnih protoka, moe se, na
temelju poznatog kapaciteta korita na kritinim tokama, odrediti stupanj premaenja
kapaciteta korita na pojedinoj kritinoj toki.
Navedenu metodu najbolje je prezentirati na primjeru koji se daje u nastavnom
poglavlju.
4. PRIMJER PRORAUNA KOD SLIVA POTOKA MEDVEAK
Temeljem objanjene metode nainjen je primjer prorauna na slivu potoka
Medveak u Zagrebu. Prvenstveno je bilo potrebno izraditi model cijeloga sliva sa
svim geometrijskim i hidraulikim parametrima. Na slici 2. dan je shematski prikaz
sliva, na kojem su prikazani svi vodotoci, svi podslivovi i meuslivovi, sve retencije i
mjesta identifcirana kao kritine toke. Na kritinim tokama defnirani su kapaciteti
korita vodotoka (Tablica 1.), odnosno vrijednosti protoka koji jo moe proi koritom
a da ne doe do izlijevanja vode. Za svaki vodotok odreeni su njegovi geometrijski
parametri (popreni profl, uzduni pad, duljina) te hidrauliki parametar hrapavosti.
Podslivovi i meuslivovi defnirani su sa svojim fzikim karakteristikama (povrina,
oblik, pad, propusnost, hrapavost, ). Retencije su odreene svim funkcijskim
161
vezama izmeu volumena retencije, vodostaja u retenciji, povrine retencije i protoka
izlaza iz retencije.
Slika 2. Shema sliva potoka Medveak

Kritine toke na slivu odreene su kapacitetom korita (Tablica 1.).
Tablica 1: Kapaciteti korita na kritinim mjestima
KRITINA
TOKA
KAPACITET
KORITA
[m
3
/s]
KT1 10
KT2 12
KT3 20
KT4 11
KT5 4
KT6 14
KT7 8
KT8 8
KT9 28
KT10 60
Sljedea priprema podataka sastoji se u defniranju oborina za koje e se obavljati
prorauni. Oborine su odreene familijom ITP krivulja (Slika 3.).
Slika 3. ITP krivulje za grad Zagreb, 1B podruje
0,00
0,20
0,40
0,60
0,80
1,00
1,20
1,40
1,60
1,80
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250
t [min]
i

[
m
m
/
m
i
n
]
PR 10
PR 20
PR 50
PR 100
PR 1000
Iz defniranih familija ITP krivulja odabran je set podataka za koje e se izraditi
hidroloko - hidrauliki proraun. Pri tome treba uzeti u raun dovoljno veliki broj
podataka kako bi se mogli dobiti relevantni podaci kao rezultat prorauna. Koji puta
nee biti mogue otprve izabrati reprezentativni set podataka za sliv, ve e se podaci
morati nadopunjavati. Za konkretan primjer odabran je set podataka prikazan u
tablici 2.
Tablica 2. Odabrane situacije oborina iz ITP krivulja za proraune

povratni
period
[godina]
trajanje oborina [min]
10 60 90 120 150 180 240 330 480
20 60 90 120 150 180 240 330 420 480
50 60 90 120 150 180 240 330 420
100 60 90 120 150 180 240 330 420
1000 30 60 90 120 150 180 240 330
163
Funkcijske veze izmeu volumena retencije, vodostaja u retenciji, povrine retencije
i protoka izlaza iz retencije dobivene su temeljem geometrijskih i hidraulikih
karakteristika retencija.
Slika 4. Situacija i presjek brane Lagvi
5. REZULTATI PRORAUNA
Redoslijed provedene analize sastoji se od sljedeih koraka:
Za kritine toke se za razliite kine situacije izrade hidrogrami (svaki hidrogram
odgovara jednoj kii jednog trajanja i jednog povratnog perioda), primjer na slici
6.,
Izrade se krivulje najveih maksimalnih vrijednosti protoka iz hidrograma za
razliite povratne periode i trajanja kie (za svaku kritinu toku), primjer na
slikama 7. i 8.,
Iz krivulja najveih maksimalnih vrijednosti protoka oitaju se najvee vrijednosti
za pojedini povratni period i izrade zavisnosti PP-Qmax (za svaku KT) , primjer na
slici 9.,
Iz tih se krivulja za kapacitet korita oita pripadajui povratni period. Inverzna
vrijednost povratnog perioda predstavlja vjerojatnost da e doi do izlijevanja vode
iz korita.
Nastavno e biti prikazani rezultati prorauna, odnosno samo dio najzanimljivijih
prikaza koji ilustriraju cijeli postupak.
Slika 5. Prikaz izlaznih rezultata za retenciju Lagvi (krivulje vremenske promjene volumena
i vodostaja u retenciji, hidrogrami ulaza i izlaza iz retencije) kod kie PP 10 godina i trajanja
180 minuta
165
Slika 6. Neki od hidrograma za kritinu toku KT10 kod kia razliitih trajanja i PP
3.92 4.07 4.21 4.28 4.34 4.41 4.44 4.42
4.1
4.28
4.64 4.63 4.61
4.3 4.44 4.54 4.63
4.83
13.36
15.99
13.78
4.67
12.04
17.49
21.5
18.45
15.46
7.29
26.6
37.18
38.04
34.69
29.36
23.83
4.58
4.49
4.45
4.36
4.39
4.55
3
8
13
18
23
28
33
38
0 60 120 180 240 300 360 420 480
t [min]
Q

[
m
3
/
s
]
PP 10
PP 20
PP 50
PP 100
PP 1000
0
2
4
6
8
10
12
14
0 60 120 180 240 300 360 420 480
t [min]
Q

[
m
3
/
s
]
PP 10
PP 20
PP 50
PP 100
PP 1000
TREND ZA Q
MAX
PP
Slika 7. Krivulje najveih maksimalnih vrijednosti protoka iz hidrograma za razliite povratne
periode i trajanja kie (za kritine toke KT1 i KT6)
Slika 8. Krivulje najveih maksimalnih vrijednosti protoka iz hidrograma za razliite povratne
periode i trajanja kie (za kritinu toku KT10)
17,7
22,5
25,48 25,45 25,33
24,27
22,13
19,48
24,69
30,67
31,48 31,32
29,77
28,09
25,36
24,06
22,72
34,96
39,91
38,85
37,42
35,49
43,7
49,97
43,77 43,6
46,41
44,3
42,26
53,73
66,95
58,21
49,19
70,75
77,77
111,17
117,59
108,26
92,69
76,08
0
20
40
60
80
100
120
0 60 120 180 240 300 360 420 480
t (min)
Q

(
m
3
/
s
)
PP 10
PP 20
PP 50
PP 100
PP 1000
1. TREND ZA Q
MAX
PP
2.TREND ZA Q
MAX
PP
167
Treba prokomentirati postojanje lokalnih ekstrema na krivuljama za PP 100 i PP
50 godina (Slika 8.), to nam ukazuje na potrebu provoenja prorauna za dovoljan
broj trajanja kie, kako ne bi sluajno zbog neke utede u vremenu promaili pravi
maksimum i zbog toga izveli krive zakljuke.
Konano, nakon svih provedenih analiza potrebno je kapacitetu korita pridruiti
pripadajui povratni period i odrediti vjerojatnosti da e doi do izlijevanja vode iz
korita. U tablici 3. prikazani su rezultati te analize za prikazani primjer.
Slika 9. Zavisnost najveih maksimalnih vrijednosti protoka za pojedini povratni period:
PP-Qmax (za KT10)
Qmax-PP na izlazu
25,48
31,48
49,97
66,95
117,59
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
120
10 100 1000
PP (god)
Qmax (m3/s)
75
Tablica 3. Zakljuni rezultati analize sliva potoka Medveak za prikazani primjer
KRITINA
TOKA
KAPACITET
KORITA
[m
3
/s]
PP
[godina]
VJEROJATNOST
KT1 10 32 0,0313
KT2 12 25 0,0400
KT3 20 18 0,0556
KT4 11 26 0,0385
KT5 4 7,5 0,1333
KT6 14 >1000 >0,0010
KT7 8 24 0,0417
KT8 8 5 0,2000
KT9 28 63 0,0159
KT10 60 75 0,0133
Iz tablice 3. se moe vidjeti da, osim na kritinoj toki KT6, ne dobivamo potrebnu
sigurnost od plavljenja na kiu PP>100 godina ni na jednoj od preostalih 9 kritinih
toaka. Na temelju ove analize zakljuuje se da postojei sustav retencija obavlja samo
djelomino svoju funkciju i nema dostatnu sigurnost od kia povratnih perioda 100
godina.
Na kraju treba zakljuiti da je za prikazani primjer bilo potrebno provesti veliki broj
prorauna za:
5 povratnih perioda (10, 20, 50, 100 i 1.000 godina),
8 trajanja kie (iz raspona 30, 60, 90, 120, 150, 180, 240, 330, 420 i 480 min),
10 kritinih toaka na slivu,
to ukupno iznosi 5 x 8 x 10 = 400 prorauna. Broj provedenih prorauna je bio
potreban samo za jednu geometriju retencija. Proporcionalno broju varijantnih
rjeenja poveava se i broj potrebnih analiza i on moe dosegnuti stvarno veliki broj.
No ta nas injenica nikako ne smije obeshrabriti i pokolebati u procesu iznalaenja
najboljeg tehnikog rjeenja sa aspekta zatite od poplava.
ZAKLJUAK
Procjena opasnosti od poplava je vrlo sloen postupak, zbog niza imbenika koje
je mogue svrstati u dvije kategorije. Prva kategorija je opasnost pojave hidroloki
nepovoljnog dogaaja, a druga kategorija je vezana uz pouzdanost funkcioniranja
sustava. U ovome radu dana je metoda procjene samo dijela opasnosti vezanog uz
pojavu hidroloki nepovoljnog dogaaja u sluaju primjene retencija kao tehnike
mjere zatite od poplava.
Openito je, kada govorimo o slivovima, odnosno vodotocima na njima, unaprijed
nemogue odrediti koja e kia fksnog PP i intenziteta, a razliitog trajanja, dati
vei protok na pojedinim mjestima na vodotoku. Prikazanom metodom mogue
je relativno tono odrediti koja kia daje najnepovoljniju situaciju na pojedinim
tokama branjenog podruja. Svakoj toj kii pridruen je povratni period, odnosno
vjerojatnost pojave. Usporedbom s kapacitetom korita dobiva se veliina opasnosti
od poplava. Takvi podaci vrijedni su pokazatelj za strateku odluku planera o potrebi
izgradnje ili dogradnje sustava za zatitu od poplava za pojedina podruja.
169
LITERATURA
[1] Hydrologic Modeling System; Technical Reference Manual, March 2005,
Approved for Public Release - Distribution Unlimited.
[2] Hydrologic Modeling System; Users Manual, Version 2.1, January 2001, Approved
for Public Release- Distribution Unlimited.
[3] Hydrologic Modeling System; Applications Guide, December 2002, Approved for
Public Release- Distribution Unlimited.
[4] Primijenjena hidrologija, Dionis Srebrenovi, Tehnika knjiga Zagreb, 1986.
[5] Applied hydrology, Ven Te Chow, McGraw-Hill Book Company, New York,
1988.
[6] Analiza dostignutog stupnja sigurnosti od poplava bujinih voda grada Zagreba.
izgradnjom retencija i daljnje planiranje sustava, (2005) Hidroinenjering,
Zagreb
[7] IDVOZG - Izmjene i dopune Vodoprivredne osnove grada Zagreba (1992).
[8] NOVAK., K., KUSPILI, N., KUNTEK, D., The Flood Risk Analysis of Areas
Defended by Retention System, Proceedings of 10th International Symposium on
Water Management and Hydraulic Engineering, ibenik, Croatia, 4-9 September
2007.
170
OKRUGLI STOL
HRVATSKO - JAPANSKI PROJEKT O
POPLAVAMA I KLIZITIMA: ZNANSTVENE
AKTIVNOSTI I PRIMJENA REZULTATA
prof.dr.sc. Nevenka Oani
a
, prof.dr.sc. eljko Arbanas
b
,
prof.dr.sc. Snjeana Mihali Arbanas
c
, Ivana Suanj
d
, mr.sc. Elvis ic
e
,
Igor Rui
f
, Nevena Dragievi
g
SAETAK
Glavne aktivnosti istraivaa u okviru znanstvenog hrvatsko-japanskog projekta
Identifkacija rizika i planiranje koritenja zemljita za ublaavanje posljedica klizanja
i poplava u Hrvatskoj su istraivanja pojava poplava, blatnih tokova i aktivnih klizita
uz uspostavu monitoringa, zatim uspostava sustava ranog upozoravanja za poplave i
klizita prilagoenog hidrolokim i geolokim uvjetima u Hrvatskoj i defniranje zona
hazarda primjenom metoda za procjenu osjetljivosti i hazarda na osnovi lokalnih
geolokih uvjeta. Konani cilj zajednikog istraivanja je razvoj mjera za ublaavanje
rizika koje bi se primjenjivale u sustavu prostornog ureenja. Diseminacija rezultata
istraivanja i njihova praktina primjena predstavljat e doprinos za lokalne i
a
Graevinski fakultet, Sveuilite u Rijeci, Radmile Mateji 3, Rijeka, 51.000, Republika Hrvatska,
nevenka.ozanic@gradri.hr
b
zeljko.arbanas@gradri.hr
c
Rudarsko-geoloko-nafni fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Pierottijeva 6, Zagreb, 10.000, Republika Hrvatska,
snjezana.mihalic@rgn.hr
d
ivana.susanj@gradri.hr
e
elvis.zic@gradri.hr
f
igor.ruzic@gradri.hr
g
Graevinski fakultet, Sveuilite u Rijeci, Radmile Mateji 3, Rijeka, 51.000, Republika Hrvatska, nevena.
dragicevic@gradri.hr
Nevenka Oani, eljko Arbanas, Snjeana Mihali Arbanas, Ivana Suanj, Elvis ic, Igor Rui, Nevena Dragievi 172
regionalne zajednice koje su izravno ili neizravno ugroene poplavama rijeka i bujica
te klizitima.
KLJUNE RIJEI: Poplave; Hazard; Klizita; Sustavi ranog upozoravanja; Zoniranje
hazarda.
1. UVOD
Projekt Identifkacija rizika i planiranje koritenja zemljita za ublaavanje posljedica
klizanja i poplava u Hrvatskoj (Risk Identifcation and Land-Use Planning for Disaster
Mitigation of Landslides and Floods in Croatia) pokrenut je 2008., kada je izabran na
natjeaju kao jedan od projekata u programu Znanstveno i tehnoloko istraivako
partnerstvo za odrivi razvoj (Science and Technology Research Partnership for
Sustainable Development, SATREPS) kojeg fnanciraju Japanska agencija za znanost
i tehnologiju (Japan Agency for Science and Technology-JST) i Japanska agencija za
meunarodnu suradnju (Japan International Cooperation Agency-JICA). U okviru
SATREPS programa omogueno je zajedniko istraivanje japanskih i hrvatskih
znanstvenika, a iz programa se fnanciraju trokovi meunarodne razmjene
istraivaa i donira se oprema za implementaciju aktivnosti projekta. Japanske
partnerske institucije u projektu su Sveuilite u Niigati (Te Research Center for
Natural Hazards and Disaster Recovery), Sveuilite u Kyotu (Disaster Prevention
Research Institute, DPRI) i neproftna organizacija Meunarodni konzorcij za klizita
(International Consortium on Landslides, ICL). Projekt je sufnanciran i nadziran
od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH. Hrvatske partnerske
institucije u projektu su tri hrvatska sveuilita, Sveuilite u Rijeci (Graevinski
fakultet), Sveuilite u Zagrebu (Rudarsko-geoloko-nafni fakultet i Agronomski
fakultet) i Sveuilite u Splitu (Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije), kao i
Hrvatski geoloki institut. Predviena vrijednost projekta je 4 milijuna USD, duljina
trajanja projekta 5 godina, a u njemu sudjeluje priblino 15 istraivaa iz Japana, te
20-tak iz Hrvatske. Voditelj projekta s japanske strane je prof.dr.sc. Hideaki Marui
iz Sveuilita u Niigati, a voditelj s hrvatske strane je prof.dr.sc. Nevenka Oani sa
Sveuilita u Rijeci. U okviru ovog projekta provode se meunarodna istraivanja
koja se bave procjenom i ublaavanjem hazarda i rizika od poplava i klizita u
Hrvatskoj. Jedan od glavnih ciljeva projekta je analiza geohazarda i razvoj smjernica
za primjenu rezultata projekta u sustavu prostornog ureenja. Aktivnosti projekta
provode se na pilot podrujima koja se nalaze u blizini gradova gdje su smjetena tri
partnerska hrvatska sveuilita, u Rijeci, Zagrebu i Splitu. U okviru projekta provode
se vie grupa istraivanja i analiza: 1) identifkacija i kartiranje klizita, 2) sustavni
sloeni monitoring klizita, 3) ispitivanje fzikih i mehanikih svojstava tala i stijena,
4) modeliranje dinamike klizanja tla, 5) modeliranje propagacije poplavnih valova i
blatnih tokova; 6) kontinuirani monitoring toka sedimenata, 7) zoniranje osjetljivosti
i hazarda klizanja, 8) uspostavljanje sustava ranog upozoravanja i 9) razvoj mjera
ublaavanja rizika kroz sustav prostornog ureenja. Aktivnosti projekta organizirane
173
su u tri radne grupe. Cilj ovoga rada je dati kratak prikaz aktivnosti projekta kao i
praktinu primjenu rezultata istraivanja s posebnim naglaskom na aktivnosti radne
grupe za poplave i bujice.
U okviru Radne grupe za klizita (WG1) provoditi e se aktivnosti sustavnog
sloenog monitoringa klizita u realnom vremenu, laboratorijske analize uzoraka
tla te numerike analize ponaanja klizita u statikim i dinamikim uvjetima na
odabranim klizitima. Laboratorijsku opremu, ukljuujui novo razvijeni prstenasti
aparat za izravno smicanje, sofware za analize stabilnosti klizita i opremu za sustave
sveobuhvatnog monitoringa klizita donirati e Vlada Japana.
U okviru Radne grupe za poplave i bujice (WG2) provoditi e se aktivnosti sustavnog
opaanja meteorolokih i hidrolokih parametara na predvienim slivnim podrujima
i koritima vodotoka (rijekama, bujicama i bujinim podrujima) u realnom vremenu,
numerike i hidroloke analize mjerenih parametara, te izrada simulacijskih modela
poplava, bujica, blatnih tokova i teenja na analiziranim podrujima za potrebe izrade
sustava ranog upozoravanja na spomenute pojave, a sve prilagoeno hidrolokim i
geolokim uvjetima u Hrvatskoj. Neophodnu mjernu i istraivaku opremu, sofware-
ske programe, te opremu za sustave meteorolokih i hidrolokih opaanja u najveem
e dijelu donirati Vlada Japana za potrebe analize odabranih istranih podruja u
okolici Rijeke i Splita. Dio opreme osigurao je Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci.
Aktivnostima Radne grupe 3 (WG3) obuhvaen je razvoj inventara klizita pomou
tehnika daljinskih istraivanja (Colombo et al. 2005, Harp et al. 2010) te razvoj metoda
analize i zoniranja hazarda klizanja (Chcon et al. 2006, Van Westen et al. 2008, Fell
et al. 2008). Sofver i hardver, kao i ulazne podatke, koji ukljuuju stereo parove
avionskih snimaka, digitalne modele visina, podatke LiDAR-a (eng. Light Detection
and Ranging) i satelitske snimke, donirat e Vlada Japana. Aktivnosti projekta koje
slijede su primjena rezultata projekta (karata i digitalnih podataka) u jedinicama
lokalne uprave, u obliku uputa za primjenu u sustavu prostornog ureenja i gradnje.
U studenom 2010., te u prosincu 2011. godine u Hrvatskoj su organizirane znanstvene
radionice projekta sa svrhom diseminacija rezultata projekta izmeu lanova
projekta, ali i znanstvenika iz drugih institucija iz regije. Radionice su doprinijele i
uspostavljanju regionalne suradnje, to je znaajno za odrivost rezultata projekta i
nakon to on zavri u oujku 2014. godine.
2. AKTIVNOSTI PROJEKTA KOJE SE ODNOSE NA MONITORING
KLIZITA I RAZVOJ SUSTAVA ZA RANO UPOZORAVANJE (WG1)
Cilj radne grupe za klizita (WG1) je uspostaviti metodologiju sustavnog sloenog
monitoringa u realnom vremenu aktivnih znaajnih klizita u Hrvatskoj na
osnovi postojeih rezultata istraivanja dopunjenih novim in situ i laboratorijskim
istraivanjima i analizama ponaanja klizita. Nova in situ i laboratorijska istraivanja
i rezultati monitoringa omoguiti e odgovarajue 3D analize ponaanja odabranih
klizita, koje bi ukazale na mogui hazard i rizik od daljnjeg razvoja klizanja u
nepovoljnim uvjetima i ponovljenim pojavama uzroka klizanja (eng. triggering
factors). Rezultati uspostavljenog sustava monitoringa trebali bi ukazati na
efkasnost i adekvatnost uspostavljenog sustava i potrebe modifkacije sustava u
slinim uvjetima. Pri tome se uspostavljeni sustavi monitoringa ne bi koristili samo
u istraivake svrhe, ve bi uspostavljanje sustava monitoringa slijedila i uspostava
sustava ranog upozorenja na mogue opasnosti kao posljedice daljnjeg pokretanja
klizanja. Uspostavljeni sustav ranog upozoravanja omoguio bi slubama za krizne
situacije lokalnih zajednica, na kojima su smjetena promatrana klizita, koritenje
sustava monitoringa i podataka o ponaanju klizita te odgovarajue intervencije
za prevenciju opasnosti ili odgovarajue naznake o potrebnim mjerama evakuacije
i zatite stanovnitva i materijalnih dobara. S obzirom na postojee stanje sustava
ranog upozoravanja i djelovanja slubi za krizne situacije, uspostava sustava svakako
predstavlja i znaajno unaprjeenje u uspostavljanju sustava u sluaju pojava sloenih
situacija izazvanih prirodnim nepogodama.
Pri povoenju numerikih 3D analiza ponaanja odabranih klizita na novim in situ
i laboratorijskim ispitivanjima materijala iz kliznih tijela odabranih klizita, znaajnu
e ulogu imati ispitivanje tla u prstenastom aparatu za izravno smicanje (Sassa et al.
2003; Sassa et al. 2004; Okada et al. 2004; Fukuoka et al. 2006) posebno razvijenom za
ispitivanje tla u statikim i dinamikim lokalnim uvjetima na odabranim klizitima
u Hrvatskoj. Rezultati dobivenih ispitivanja tla u prstenastom aparatu za izravno
smicanje trebali bi omoguiti provoenje analiza koje e ukazati na razvoj i propagaciju
kliznog tijela nakon ponovnih nastanka opasnosti (hazard) koje slijede iz reaktivacije
analiziranih klizita u statikim i dinamikim uvjetima (Sassa et al. 2010).
U okviru istraivanja Radne grupe za klizita (WG1) odabrana su dva pilot podruja
istraivanja karakteristina po tipu i znaajkama klizita, izuzetno znaajna s obzirom
na sadanji i mogui socijalni utjecaj na drutvenu zajednicu (Mihali et al. 2010a).
Klizite Grohovo, viestruko reaktivirano klizite u zaleu grada Rijeke, tipino je za
klizita na finim kosinama, s viestrukim posljedicama u povijesti, kao i vjerojatnim
potencijalnim hazardom za grad Rijeku u budunosti (Benac et al. 2005). Klizite
Kostanjek u Podsljemenkoj zoni odabrano je zbog svoje veliine, nastalih oteenja
i mogueg rizika pri daljnjem razvoju klizanja, a isto predstavlja uzrok znaajnih
ogranienja u razvoju grada Zagreba (Ortolan 1996.).
3. AKTIVNOSTI PROJEKTA KOJE SE ODNOSE NA RADNU
GRUPU ZA POPLAVE I BLATNE TOKOVE (WG2)
Radna grupa za poplave i bujice (WG2) planira mjerenjem i analizom podataka o
meteorolokim, hidrolokim i geolokim uvjetima izraditi simulacijske modele teenja
(poplavni valovi i blatni tokovi), te razviti sustav ranog upozorenja na analiziranim
pilot podrujima u Hrvatskoj. Uspostava sustavnog monitoringa u realnom vremenu
175
na analiziranim podrujima temeljiti e se na postojeim rezultatima istraivanja
dopunjenih novim istraivanjima i rezultatima analiza.
U okviru in situ i laboratorijskih hidrotehnikih istraivanja, predviena je
instalacija mjerne opreme za prikupljanje meteorolokih podataka, prvenstveno o
kratkotrajnim intenzivnim oborinama, tlaku zraka, relativnoj vlazi zraka i drugo, te
mjerne opreme za prikupljanje hidrolokih podataka i razina podzemne vode i drugo.
Osim novoprikupljenih podataka koristiti e se i povijesni nizovi vremenskih serija
meteorolokih i hidrolokih podataka (nadlene institucije). Laboratorijski istrani
radovi obuhvatiti e izradu fzikalnih modela i simulaciju teenja za razliite scenarije
pojava poplava i blatnih tokova.
Rezultati uspostavljenog sustava meteorolokog i hidrolokog monitoringa trebali
bi ukazati na efkasnost i adekvatnost uspostavljenog sustava i potrebe eventualne
modifkacije istog u slinim uvjetima. Osim u istraivake svrhe, uspostavljeni sustavi
monitoringa omoguili bi slubama za krizne situacije lokalnih zajednica koritenje
podataka i sustava monitoringa za odgovarajue intervencije za prevenciju opasnosti
ili za odgovarajue naznake o potrebnim mjerama evakuacije i zatite stanovnitva i
materijalnih dobara. S obzirom na postojee stanje ovakvih sustava ranog upozoravanja
i djelovanja slubi za krizne situacije, uspostava ovakvih sustava predstavlja i znaajno
unaprjeenje u uspostavljanju sustava u sluaju pojava sloenih nepovoljnih situacija
izazvanih prirodnim nepogodama.
Sustav monitoringa predvien je u realnom vremenu. Uspostavljeni sustav omoguiti
e stalni prijenos mjerenih podataka u kontrolni centar i javno dostupnu prezentaciju
monitoringa. Kontinuirani monitoring i stalni prijenos podataka, zajedno s izraenim
simulacijskim modelima omoguiti e uspostavu sustava ranog upozoravanja na
opasnost od poplava i pojave bujinih provala, te njihovu koincidenciju s pojavom
klizita (Grohovo, Slani potok). U okviru istraivanja Radne grupe za poplave i bujice
(WG2) odabrana su za sada etiri pilot podruja istraivanja i to tri u Rijeci i jedan
u Splitu. Nastavno e biti detaljnije opisane znaajke pilot podruja u okolici Rijeke
i na njima predviena istraivanja u okviru projekta. Naime, na tim je podrujima
veim dijelom instalirana oprema, zapoeta su pojedina mjerenja u oujku 2010. i
napravljene su osnovne hidroloke analize.
3.1. Sliv Rjeine nizvodno od klizita Grohovo
Rjeina je vodotok kojemu glavninu protoka ine vode njezina jakog krkog izvora koji
je smjeten na nadmorskoj visini od 325 m n. m. Ukupna duljina vodotoka Rjeine
iznosi 18,63 km, povrina neposrednog sliva oko 54 km
2
, a ukupna povrina slivnog
podruja s koje se izvor Rjeine i povremena izvorita na podruju Grobnikog polja
prihranjuju je viestruko vea (slika 1.).
Slika 1. Granica sliva Rjeine
Rjeina ima nekoliko pritoka, od kojih je najznaajnija Suica - povremeni lijevoobalni
vodotok koji prikuplja vode s Grobnikog polja, te utjee u Rjeinu uzvodno od
akumulacije Valii. Na donjem dijelu toka neposredno u urbanom dijelu Rijeke u
Rjeinu utjeu i preljevne vode izvora Zvir (2,5 m n. m.) - glavnog rijekog izvorita
koje se u punoj mjeri koristi za potrebe javne vodoopskrbe u razdobljima smanjenih
izdanosti i presuivanja izvora Rjeine. Vode Rjeine dijelom se i energetski koriste u
HE Rijeka. Od 1968. godine. u uporabi je brana Valii (na stacionai 7+460 km), kote
praga preljeva od 225,5 m n. m.) s pripadajuim dnevnim kompenzacijskim bazenom
volumena 0.7 milijuna m
3
, odakle se voda skree na postrojenje Hidroelektrane Rijeka
(Benac et al. 2005.).
Rjeina je tipian krki vodotok koji svoj tok zapoinje u vidu jakog krkog vrela.
Srednji godinji protok izvora Rjeine iznosi 7,76 m
3
/s. Izvor u ljetnim mjesecima
povremeno potpuno presuuje dok njegov maksimalni protok iznosi preko 100 m
3
/
s, a na analiziranom hidrolokom proflu Grohovo oko 250 m
3
/s (Rubini, Oani
1997.).
Iako Rjeina ima odlike vodotoka u kru, pojave velikih voda mogu biti znaajne. Tako
je kao posljedica izuzetno intenzivne kie u slivu, dana 19. listopada 1898., formiran
katastrofalni poplavni val Rjeine s grubo procijenjenim maksimalnim protokom od
preko 1.000 m
3
/s, odnosno znaajnije veim od proraunatog za 100-godinji povratni
period. Zbog toga je u razdoblju 1898. - 1908. (za vrijeme austrougarske uprave ovim
podrujem) uzvodno od mosta Paac pa do brane Valii izgraen niz konsolidacijskih
stepenica da bi se ublaile posljedice poplava.
U okviru Radne grupe za poplave i bujice (WG2) predvieno je da se nakon
prikupljanja meteorolokih, hidrolokih te podataka dobivenih od Radne grupe za
klizita (WG1), naprave matematiki i fzikalni modeli za razliite scenarije kretanja
poplavnih vodnih valova, kretanja tla i kamenog materijala zajedno s vodom po
177
koritu Rjeine - sve do sredita grada Rijeke ukljuujui i mogue scenarije posljedica
tih aktivnosti. Za realizaciju spomenutih istraivanja i modeliranja neophodna
je uspostava sustava za motrenje i biljeenje neophodnih parametara u realnom
vremenu i to ombrografa, limnigrafa, satelitskih radara, mjeraa protoka (na temelju
Doppler-efekta), piezometara za praenje razina podzemne vode i drugo. Koristiti e
se i do sada prikupljeni povijesni podaci sa postojeih meteorolokih i hidrolokih
postaja, kao i postojei ve izvedeni hidrotehniki i drugi mjerni objekti na lokaciji
Slika 2. Mjerni kanali i pozicije na kojima e biti ugraena mjerna oprema za mjerenje
hidrolokih parametara
Slika 3. Izvedeni hidrotehniki objekti koji e se koristiti za mjerenje protoka povrinskih
obalnih voda
(slike 2. i 3.).
U okviru rada Radne grupe za klizita WG1 biti e uspostava sloenog integriranog
sustava monitoringa u realnom vremenu koji e biti instaliran i uspostavljen na
klizitu Grohovo. Rezultati tih mjerenja i analiza biti e koriteni takoer i kao ulazni
podatak za hidrotehnika modeliranja moguih scenarija teenja poplavnih valova
i bujinih tokova, te pojava raznih opasnosti za ljudske ivote i materijalna dobra
opisana u ranijim poglavljima. Rezultat e biti 3D hidrauliki matematiki i fzikalni
modeli modeli za odreivanja hazarda i rizika moguih buduih pojava i propagacije
velikih vodnih valova u koritu Rjeine.
3.2. Sliv rijeke Dubraine
Sliv rijeke Dubraine nalazi se u sredinjem dijelu Vinodolske doline. Izdvojena je
geografska cjelina istonog kvarnerskog prostora. U geografskom smislu Vinodol je
jedinstvena prostorna cjelina izmeu Kriia na sjeverozapadu i Novog Vinodolskog
Slika 4. Situacijski poloaj sliva rijeke Dubraine
na jugoistoku te primorja uz Vinodolski kanal (Arbanas et al. 2011.) (slika 4.).
Na podruju Vinodolske doline nalaze se dva glavna vodotoka koja se ulijevaju
u Jadransko more i to Dubraina u Crikvenici i Novljanska Riina u Novom
Vinodolskom. Sliv Dubraine je svojom neposrednom povrinom i vodnom bilancom
najvei i najznaajniji vodotok (Rubini 2010.).
Sliv Slanog potoka povrine je oko 2 km
2
. Prua se od 50 do 700 m n. m. (slika 5.).
Donji dio sliva povrine 0,9 km
2
prekriven je fiom, te ini glavninu povrinskog
otjecanja. Gornji dio sliva je veinom krka zaravan sa koje su otjecanja zanemariva.
Zbog toga su koefcijenti otjecanja Slanog potoka raunati sa povrinom sliva od 0,9
km
2
, koja odgovara povrini prekrivenoj fiom. U zoni kontakta fia i kra nalazi
se vie preljevnih izvora koji ine glavninu vodne bilance u sunom razdoblju. Sliv
Slanog potoka je primjer kombiniranog djelovanja erozije. Popratne pojave oko arita
179
erozije, kao i u njemu samom, brojna su klizita kao posljedica troenja matinih
stijena finoga kompleksa i pretvaranja stijene u inenjersko tlo. Zahvaena povrina
je veliine oko 3 km pa su ugroena okolna naselja Belgrad, Baretii, Griane i
Kamenjak, te okolne ceste. Retencije su gotovo u potpunosti ispunjene nanosom,
uglavnom muljem.
Na slivnom podruju dolazi do premreavanja stijenskih pukotina kroz koje prodire
padalinska voda. Posljedica je razrahljivanje i razgradnja stijena, kao i njihovo
postupno pretvaranje u inenjersko tlo. Tako nastao deluvijalni materijal ima svojstvo
deformabilnosti plastinim teenjem, posebice kada je saturiran vodom. U odreenim
okolnostima te naslage su nestabilne pa nastaju klizita slina onima na drugim
lokacijama u Vinodolskoj dolini. Unato brojnim mjerama sanacije provodenih
tijekom cijelog 20. stoljea i dalje je izraen proces sveope degradacije terena pa se
navodi da stanje poprima svojstva trajne elementarne nepogode (Benac et al., 2009.).
Srednji nagib sliva je 22%, nagibi se kreu u rasponu od 5% do 100% (slika 5.), to
sliv karakterizira kao veoma strm i pogodan za procese erozije. Vrijeme koncentracije
Slika 5. Karta nagiba sliva Slanog potoka u slivu Dubraine
sliva po Kirpichu je 15 minuta. Ako se razmotri dio sliva na finoj podlozi srednji
nagib sliva je 19%, vrijeme koncentracije je 9 minuta.
U sklopu istraivanja u okviru WG2 uspostavljena su stalna mjerenja vodostaja na
dva hidroloka profla (Slani potok i izvor Dubraine) sa minutnom frekvencijom
mjerenja vodostaja. Vodostaji su mjereni tlanim sondama Mini Diver proizvoaa
Schlumberger Water Services. Atmosferski pritisak je kompenziran podacima
prikupljenim ureajem Baro Diver. Oborine su mjerene ureajem OTT-pluvio,
razluivosti mjerenja intenziteta oborina do jedne minute. Na slici 6 prikazane su
lokacije postavljene opreme. Udaljenost kiomjerne postaje od sliva Slanog potoka je
osam kilometara to moe uzrokovati odreena odstupanja izmjerenih od stvarnih
oborina u slivu. U daljnjim fazama projekta postavit e se vei broj meteorolokih,
oborinskih i hidrolokih stanica ovisno o potrebama, te satelitski radar koji e biti
instaliran na zgradu Graevinskog fakulteta u Rijeci i pokrivati sva tri pilot podruja.
Slika 6. Lokacije postavljanja mjerne opreme i prikaz mjernih profla
Kako su uzroci nestabilnosti padina u slivu Dubraine u veini sluajeva inenjerska
svojstva tala nastalih troenjem, geomorfoloki procesi (fuvijalna erozija noica
padina) i fziki procesi (intenzivna kratkotrajna oborina), spomenute su pojave i
najei inicijator pojave klizanja i blatnih tokova. Planira se napraviti detaljan digitalni
elevacijski model terena ireg podruja vodotoka Dubraine i Slanog potoka kao
podloga za izradu numerikog modela propagacije blatnog toka na slivu Dubraine
(primjena metode konanih elemenata - FLO-2D, SOLVEC, SICONOS, LGMC-90).
Cilj je dobiti prikaz terena u digitalnoj formi, te numeriki model teenja u slivu.
Podloga je to za izradu sustava za rano uzbunjivanje koji bi bio od koristi Hrvatskim
vodama i lokalnoj zajednici.
3.3. Sliv bujice Moenika Draga
Sliv bujinog vodotoka Moenika Draga povrine je oko 11 km
2
, a prostire se od
kote 0 m n. m. do 1.300 m n. m. uz srednju nadmorsku visinu sliva od 563 m n. m.
Sliv karakterizira veliki pad terena, posljedica ega su znaajna povrinska otjecanja
pri intenzivnim oborinama, te erozijski procesi u slivu. U koritu bujice nalaze se
vee koliine vuenog nanosa. Veina nanosa producira se iz podruja naputenog
kamenoloma, dok manji dio nanosa nastaje erozijskim procesima u slivu bujice.
Godine 1999. izvedena je regulacija bujice uzvodno od ceste Rijeka - Pula u sklopu
koje je napravljena pregrada u svrhu zadravanja bujinog nanosa. Akumulacijski dio
objekta (V = 1200 m
3
) bio je zapunjen nanosom nakon dvije godine.
Godinje procjene produkcije vuenog nanosa kreu se izmeu 450 do 675 m
3
,
(Hrvatske vode, 1988.). U sluaju oborina veeg inteziteta, mogue je da se akumulacija
relativno brzo popuni nanosom, te prenoenje nanosa preko pregrade i propagacija
kroz regulirani dio bujice. Na kraju i do akumuliranja nanosa na samom uu bujice.
Mjesto Moenika Draga locirano je 15 km sjeverozapadno od Rijeke uz samo ue
bujinog vodotoka (slika 7.).
181
Slika 7. Situacija sliva bujice Moenika Draga
Nadaleko je poznato po alu koje je simbol mjesta i okosnica turistike ponude.
Donoeni je nanos prije regulacije prirodnim nainom dohranjivao alo, te je nakon
izgradnje hidrotehnike pregrade dolo do znaajnog smanjenja koliine povrine
ala to se pokualo kompenzirati umjetnom dohranom ala. Umjetna dohrana je
skupa, ali i nepovoljna za ekosistem okolnog podmorja zbog velikog udjela zemljanog
materijala. Kako je zbog izgradnje hotela Mediteran ue vodotoka u more poploeno
i prenisko, pitanje je vremena kada e se dogoditi znaajnija poplava samog naselja
Moenika Draga (slika 8.).
Slika 8. Ue bujice Moenika Draga u more u blizini hotela Mediteran
Veih problema moglo bi biti u sluaju koincidencije intenzivnih kratkotrajnih
oborina na slivnom podruju bujice, posljedica kojih mogu biti znaajno vee protoke
u koritu bujice s povienim razinama mora i valovima koji se ulaze u sam kanal
bujice, te mogu dodatno smanjiti poticajni kapacitet vodotoka. Potencijalno mogue
akumuliranje nanosa na uu dodatno bi nepovoljno utjecalo na poplavu urbanih
podruja u slivu bujice. Do sada su zabiljeena plavljenja podruje Moenike Drage,
ali kao posljedica istjecanja podzemnih voda (slika 9).
Slika 9. Plavljenje naselja Moenika Draga 1998. godine
Jedan od ciljeva ovog dijela istraivanja je procjena opasnosti poplavljivanja mjesta
Moenika Draga, te razvoj konceptualnog modela zatite od poplave sa moguom
propagacijom i akumulacijom vuenog nanosa, te utjecaj izgradnje hidrotehnikih
objekata na alo. Naime, izgradnjom objekata obrane od poplave zaustavljen je pronos
vuenog nanosa, a time i prirodna dohrana ala, to ve dokazano predstavlja velik
problem na slinim lokalitetima u obalnom podruju Hrvatske (Baka - Krk, Beli -
Cres, Makarska, Bol - Bra).
U sklopu projekta predvieno je istraivanje mehanizama taloenja bujinog nanosa,
uvjeta njegova taloenja u koritu vodotoka, alu ili pak djelovanje mora na njegovo
kretanje. U posljednje vrijeme uestalo je plavljenje obalnih podruja zbog podizanja
morskih razina, pojave ekstremno visokih morskih razina (aquae alte), te koincidencije
visokih morskih razina sa velikim protokama bujinih vodotoka. Namjera je
proraunati trend ekstremnih morskih razina, te prognozirati njihove vrijednosti za
odreena povratna razdoblja. Na osnovu mjerenja intenziteta oborina i hidrolokih
parametara (slika 10.) biti e proraunat maksimalni protok bujice Moenika Draga
na vie hidrolokih profla, te odreeni koefcijenti otjecanja u ovisnosti o promjeni
mjerodavnih hidrolokih parametara (veliina sliva, godinje doba, stanje tla,
prijanje oborine.). Postavljenjem mjernih ureaja (sedimentnih zamki) pokuati
e se utvrditi propagacija vuenog sedimenta u ovisnosti o hidrolokim parametrima.
Slika 10. Lokacije postavljanja mjerne opreme na pilot podruju Moenka Draga
183
Predvieno je takoer i istraivanje erodirane povrine sipara u samom slivu bujice -
praenje u realnom vremenu 3D tehnologijom, obradom sa odgovarajuim sofverom
i foto aparatom. Predviena je izrada vie simulacija za sluaj da doe do odrona i
pokretanja sipara i stvaranja umjetne brane u koritu bujice, pojave blatnih tokova,
pronosa nanosa kroz korito, te propagacija nanosa po obali (slika 11.).
Slika 11. Erodirana povrina sipara u slivu bujice Moenika Draga
4. AKTIVNOSTI PROJEKTA KOJE SE ODNOSE NA KARTIRANJE
KLIZITA I ANALIZE HAZARDA KLIZANJA (WG3)
U okviru aktivnosti Radne grupe za kartiranje hazarda i razvoj uputa za primjenu u
prostornom planiranju (WG3) planiraju se sljedee skupine aktivnosti: izrada inventara
klizita, izrada tematskih karata uzroka klizanja, analiza i zoniranje osjetljivosti i
hazarda klizanja, kreiranje karata hazarda za primjenu u urbanistikom planiranju
i upravljanju u kriznim situacijama i izrada uputa za primjenu karata osjetljivosti
na klizanje i karata hazarda klizanja (Mihali et al. 2010b). Pilot podruja odabrana
su na temelju sljedeih kriterija: (i) prirodni uvjeti u kojima klizita nastaju, a koji
su posljedica geoloke grae i morfolokih uvjeta koji utjeu na postanak klizita;
(ii) potencijalni gubici koje klizita mogu prouzroiti, a koja je posljedica naina
koritenja zemljita.
U obalnom podruju Hrvatske klizanju su najvie podlone padine u slivovima u
Primorsko-goranskoj upaniji. Klizite Grohovo (veliine oko 22 km
2
), zajedno sa
susjednim klizitima predstavljaja visok rizik zbog toga to potencijalno moe ugroziti
tok rijeke, branu Valii i urbanizirani dio grada Rijeke. Sliv rijeke Dubraine (veliine
43,5 km2) nalazi se u istoj upaniji i u istoj morfostrukturnoj jedinici, a karakteriziran
je plitkim klizitima i intenzivnoj eroziji povrinskih naslaga. Urbanizirana podruja
u ovom slivu relativno su rijetko zastupljena, ali je degradacija krajolika pokretanjem
masa tla i stijena visoka. Tree pilot podruje je breuljkasto podruje grada Zagreba,
tzv. Podsljemenska zona. Podsljemenska zona (veliine 180 km2) je gusto naseljeno
podruje s relativno malim i plitkim klizitima koja uglavnom ugroavaju stambene
objekte. Poveana urbanizacija ove zone bez primjene stratekih mjera za ublaavanje
rizika klizanja uzrokuje znaajne ekonomske trokove za lokalnu upravu, ali i za
graane.
Konceptualni model za istraivanje uspostavljen je prema opim zahtjevima za
zoniranje hazarda (Carrara et al. 1992), koji ukljuuju: (1) kartiranje klizita na
podruju istraivanja; (2) identifkaciju i kartiranje seta geolokih, morfolokih i
antropogenih faktora (vrsta stijene, geoloka graa, hidrogeoloki uvjeti, geometrija
padine i pokrov zemljita) koji su neizravno povezani s nestabilnostima padina; (3)
procjenu relativnog utjecaja ovih faktora na nastanak sloma kosine; i (4) klasifkaciju
podruja na domene razliitih stupnjeva hazarda.
Karte zoniranja i karte hazarda prilagodit e se potrebama pojedinih skupina korisnika
iz lokalne i nacionalne administracije. Metodologija zoniranja i koritenja karata
hazarda predloit e se u vidu odgovarajuih uputa.
5. DISEMINACIJA I ODRIVOST REZULTATA PROJEKTA
Diseminacija rezultata istraivanja je neizostavni sastavni dio aktivnosti hrvatsko-
japanskog projekta, kako bi se osigurala distribucija i primjena rezultata projekta.
Uz objavljivanje znanstvenih lanaka, poglavlja u knjigama i izvjetaja projekta, s
rezultatima istraivanja potrebno je upoznavati i ostale interesne skupine iz lokalne
uprave, kao i graane ugroene klizitima. Sustavan prijenos informacija i znanja
potencijalnim korisnicima osigurava se kontinuiranom suradnjom s predstavnicima
lokalnih i regionalnih upravnih tijela koji su ukljueni u strateko planiranje i razvoj,
prostorno ureenje i gradnju, upravljanje u kriznim situacijama, kao i s Hrvatskim
vodama (Mihali and Arbanas, 2012).
Tijekom razdoblja trajanja projekta planira se provedba nekoliko konferencija i
radionica. U 2010. godini odrana je Prva radionica projekta u Dubrovniku, a 2011.
druga u Rijeci, na kojima su sudjelovali hrvatski i japanski lanovi projekta, kao i
znanstvenici i strunjaci iz susjednih zemalja. Organizacijom radionica inicirana je
regionalna suradnja, jer su znanstvenici s hidrotehnikog, geotehnikog i geolokog
podruja, koji se bave hazardima i rizicima klizanja i bujica, imali priliku razmijeniti
iskustva prezentiranjem svojih radova i istraivanja. Na radionicama su sudjelovali
znanstvenici iz 11 zemalja regije.
Diseminacijom rezultata projekta iroj znanstvenoj zajednici stimulira se suradnja
izmeu institucija u regiji. Promatrano iz perspektive projekta, uspostavljanjem
regionalne mree istraivakih institucija osigurat e se odrivost rezultata projekta na
nain da e se znanje i metodologije razvijene tijekom projekta primjenjivati i nakon
njegova zavretka. Istraivaki centri, uspostavljeni tijekom projekta, postat e sredita
edukacije za usavravanje iz podruja naprednog monitoringa klizita i razvoja sustava
ranog upozoravanja. Novi resursi na hrvatskim znanstvenim institucijama posluit e
znanstvenoj zajednici u regiji.
185
ZAKLJUAK I PRAKTINA PRIMJENA REZULTATA PROJEKTA
Glavni cilj istraivanja klizita u okviru projekta Identifkacija rizika i planiranje
koritenja zemljita za ublaavanje posljedica klizanja i poplava u Hrvatskoj je
istraivanje aktivnih klizita uspostavljanjem sustava monitoringa (WG1), istraivanje
mogunosti pojave poplavnih voda i bujinih provala - blatnih tokova (WG2), razvoj
odgovarajuih sustava ranog upozoravanja (WG1 i WG2), izrada inventara klizita
(WG3) i zoniranje osjetljivosti i hazarda klizanja (WG3). Konaan cilj obje radne grupe
(WG1 i WG 3) je razvoj mjera za ublaavanje rizika klizanja kroz sustav prostornog
ureenja, gradnje i upravljanja u kriznim situacijama.
Kao pilot podruja WG1 odabrana su dva klizita, razliita s obzirom na specifne
preduvjete klizanja i na pokretae klizanja (geoloki uvjeti i povijest kretanja
nestabilnosti): klizite Grohovo u zaleu grada Rijeke i klizite Kostanjek u gradu
Zagrebu. Oba ova klizita su vana zbog toga to znaajno utjeu na razvoj podruja
na kojemu se nalaze. Klizite Grohovo je tipino klizite nastalo na granici finih i
karbonatnih formacija stijena. Ono je tijekom svoje povijesti prouzroilo znaajne
tete viestrukim aktiviranjem u povijesti, a danas predstavlja visok hazard i rizik od
potencijalnog reaktiviranja. Klizite Kostanjek je smjeteno u jugozapadnom dijelu
Podsljemenske zone u Zagrebu. Nakon aktiviranja klizita 1963. godine, razvoj
klizanja tijekom posljednjih 50 godina potpuno je zaustavio razvoj ovog dijela grada.
Gradnja novih graevina i rekonstrukcija postojeih je zabranjena. Osim toga, veina
postojeih kua iziskuje visoke trokove za odravanje zbog kontinuiranog oteivanja
uslijed kretanja klizita. Hazard i rizik na klizitu Kostanjek je visok zbog proirivanja
klizita i pomaka, a posebice u dinamikim uvjetima, prouzroenim potresom.
Analize ova dva klizita provest e se na temelju rezultata integriranog sustava
monitoringa u realnom vremenu, a uspostava sustava ranog upozoravanja omoguit
e daljnji urbani razvoj. Uspostavljanje ovih sustava, zajedno s edukacijom javnosti i
koritenjem sustava od strane lokalne i regionalne uprave, trebalo bi demistifcirati
predrasude o klizanju kao nepoznatoj, opasnoj pojavi, a lokalnoj zajednici e
omoguiti da ivi s klizitem.
Radna grupa WG2 odabrala je etiri pilot podruja koja su razliita po hidrolokim
i geolokim karakteristikama, ali dijelom i po moguim posljedicama: sliv Rjeine
nizvodno od profla klizita Grohovo, sliv rijeke Dubraine i sliv bujice Moenika
Draga, sva na rijekom podruju, te sliv Sutina Karakaica koji nije obraivan u ovom
radu. Velike vode sa spomenutih pilot podruja mogu znaajno utjecati na razvoj
podruja na kojemu se nalaze. Naime, velike vode rijeke Rjeine, rijeke Dubraine
i bujice Moenika Draga mogu prouzroiti (a u povijesti ve i jesu) znaajne tete
na nizvodnijim urbanim podrujima (Rijeke, Crikvenice i Moenike Drage), te
predstavljaju visok rizik od moguih buduih pojavljivanja. Hidrotehnike analize
na spomenutim pilot podrujima istraivanja provest e se na temelju rezultata
integriranog sustava monitoringa u realnom vremenu, a uspostava sustava ranog
upozoravanja omoguit e sigurno funkcioniranje postojeih urbanih podruja i
njihov daljnji razvoj.
Rezultati WG3, u obliku inventara klizita i karata osjetljivosti na klizanje, odnosno
hazarda klizanja, imaju jo veu primjenu u lokalnoj i regionalnoj upravi. Karte
klizita, koje ukazuju na lokacije prolih i dananjih klizita, kao i na relativni
potencijal buduih kretanja, koristit e se kao osnovne karte za donoenje odluka
o ogranienjima namjene zemljita, za razvoj preventivnih mjera u ranim fazama
graenja, te za razvoj mjera ublaavanja gubitaka od klizanja kroz planove upravljanja u
kriznim situacijama. Karte zoniranja hazarda klizanja, prilagoene raznim skupinama
korisnika, su vane zbog toga to e unaprijediti sustav prevencije i ublaavanja
rizika uvoenjem ili novih mjera ili poboljanjem postojeih mjera u gradu Zagrebu
i Primorsko-goranskoj upaniji. Hrvatsko-japanski znanstveno-istraivaki projekt
prua znanstvenicima priliku da ostvare izravnu socijalnu dobrobit za hrvatsko
drutvo praktinom primjenom rezultata svojih znanstvenih istraivanja.
Izravni korisnici bilateralnog hrvatsko-japanskog projekta su tri hrvatska sveuilita
(Sveuilite u Rijeci, Sveuilite u Zagrebu i Sveuilite u Splitu) i Hrvatski geoloki
institut. Rezultati projekta takoer e biti podijeljeni s ostalim interesnim skupinama,
relevantnim institucijama (Hrvatske vode), organizacijama i pojedincima, od kojih su
najvaniji stanovnici ugroeni klizitima na pilot podrujima (u Podsljemenskoj zoni
grada Zagreba, u slivu Rjeine i Dubraine u Primorsko-goranskoj upaniji), lokalne i
regionalne uprave i znanstvenici i strunjaci iz susjednih zemalja. Diseminacija rezultata
ukljuivat e publiciranje rezultata, organizaciju radionica i suradnji tijekom trajanja
projekta. Odrivost rezultata projekta osigurana je s osnivanjem Jadransko-balkanske
mree za klizita (Adriatic-Balkan Network of ICL), regionalne istraivake mree
pri Meunarodnom konzorciju za klizita (International Consortium on Landslides,
ICL) (Mihali et al. 2012). Prijenos znanja u iroj regiji odvijati e se provoenjem
regionalnih istraivanja i izgradnjom znanstvenih kapaciteta za ublaavanje rizika
klizanja, a sve za dobrobit drutva i okolia cijele Jadransko-balkanske regije.
LITERATURA
[1] Arbanas ., Benac . and Dugonji S. 2011. Dynamic and Prediction of future
behavior of the Grohovo Landslide. Proceedings of the 1. Workshop of the Project
Risk identifcation and Land-Use Planning for Disaster Mitigation of Landslides
and Floods in Croatia. Dubrovnik, November 2010. (in press).
[2] Benac ., Arbanas, ., Jurak, V., Otri, M. and Oani, N. 2005. Complex
landslide in the Rjeina River valley (Croatia): origin and sliding mechanism.
Bulletin of Engineering Geology and the Environment 64(4): 361-371.
[3] Benac ., Dugonji S., Arbanas ., Otri M. and Jurak V. 2009. Te Origin of
Instability Phenomena Along Te Karst-Flysch Contacts. Proceeding of ISRM
International Symposium Rock Engineering in Dif cult Ground Conditions: Sof
Rock and Karst. October, 2009, Cavtat, CRC Press, Boca Raton-London-New
York- Leiden. 757-761.
187
[4] Carrara, A., Cardinali, M. and Guzzetti, F. 1992. Uncertainty in assessing landslide
hazard and risk. ITC Journal, 2: 172-183.
[5] Chcon, J., Irigaray, C., Fernndez, T., and El Hamdouni, R., 2006. Engineering
geology maps: landslides and geographical information systems. Bulletin of
Engineering Geology and the Environment, 65:341-411.
[6] Colombo A., Lanteri L., Ramasco M. and Troisi C. 2005. Systematic GIS-based
landslide inventory as the frst step for efective landslide-hazard management.
Landslides 2: 291-301.
[7] Fell R., Corominas J., Bonnard C., Cascini L., Leroi E. and Savage W.Z. 2008.
Guidelines for landslide susceptibility, hazard and risk zoning for land use
planning. Engineering Geology 102: 85-98.
[8] Hrvatske vode. 1998. Ureenje bujice Moenika Draga - gornji tok, arhiva
Hrvatskih voda VGO Rijeka.
[9] Mihali S., Arbanas ., Krka M. and Dugonji S. 2010a. Japanese-Croatian
bilateral project Risk identifcation and land-use planning for disaster mitigation
of landslides and foods in Croatia - pilot areas. In: Horvat, M. (ed.) Proceedings
of 4th Croatian geological congress. ibenik, Croatian geological institute,
Zagreb, 170-171.
[10] Mihali S., Arbanas ., Krka M., Dugonji S. and Feri, P. 2010b. Landslide
hazard maps and early warning systems aimed at landslide risk mitigation.
Proceedings of Croatian platform for risk and catastrophe reduction, Zagreb, 18-
22.
[11] Mihali S, Arbanas (2012) Te CroatianJapanese Joint Research Project on
Landslides: Activities and Public Benefts. In: Sassa K, Rouhban B, Briceno S, He
B (eds) Landslides: Global Risk Preparedness. Springer Verlag, pp 345-361.
[12] Mihali S, Arbanas , Miko M, Abolmasov B (2012a) Te ICL Adriatic-Balkan
Network: scientifc background, opportunities and challenges for regional
cooperation. In: Sassa K, Takara K, He B (eds) Proc IPL Symposium, 20 Jan 2012,
Kyoto, Japan. ICL, Kyoto, pp 27-37.
[13] Ortolan . 1996. Development of 3D engineering geological model of deep
landslide with multiple sliding surfaces (Example of the Kostanjek Landslide).
PhD thesis. Faculty of mining, geology and petroleum engineering, University of
Zagreb, Zagreb.
[14] Rubini, J., Oani, N.: Prirodne hidroloke znaajke povrinskih vodnih pojava
upanije primorsko-goranske, 1997. Hrvatske vode - VGO Rijeka.
[15] Rubini, A., Oani, N.: Hidrologija sliva Dubraine // Zbornik radova
Graevinskog fakulteta Sveuilita u Rijeci - XIII / Jeleni, Gordan (ur.). Rijeka:
Digital point tiskara d.o.o., 2010. Str. 33-68.
[16] Sassa K., Wang G. and Fukoka H. 2003. Performing undrained shear tests on
saturated sands in a new intelligent type of ring shear apparatus. ASTM Geotech
Test J 26(3): 257-265.
[17] Sassa K., Fukuoka H., Wang G. and Ishikawa N. 2004. Undrained dynamic-loading
ring-shear apparatus and its application to landslide dynamics. Landslides, 1:
7-19.
[18] Sassa K., Nagai O., Solidum R., Yamazaki Y. and Ohta H. 2010. An integrated
model simulating the initiation and motion of earthquake and rain induced rapid
landslides and its application to the 2006 Leyte landslide. Landslides, 7: 219-236.
Zahvala
Istraivanja prezentirana u ovom radu dio su znanstvenog projekta Hidrologija
osjetljivih vodnih resursa u kru (114-0982709-2549) kojeg podravaju Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i sporta i Hrvatske vode. Takoer dio istraivanja je proveden
u sklopu meunarodnog hrvatsko-japanskog znanstvenog projekta Identifkacija
rizika i planiranje koritenja zemljita za ublaavanje posljedica klizanja i poplava u
Hrvatskoj .
OKRUGLI STOL
VODNI PUTOVI - STANJE I RAZVOJNE
ODREDNICE
Lidija Hubalek, dipl.ing.gra.
a
,

Ljiljana Klasanovi, dipl.ing.gra.
b
SAETAK
Vodni putovi su dio unutarnjih voda na kojima se odvija plovidba. Vanost unutarnje
plovidbe u Europi je u konstantnom poveanju prijevoza robe povezivanjem
unutarnjih plovnih putova sa eljeznikim i short-sea prometnim sustavima, ime
se omoguuje pristupana, ekonomina, sigurna i ekoloki prihvatljiva alternativa
neodrivoj i zaguenoj cestovnoj mrei. U radu e biti rijei o sustavu vodnih putova
u Europi, trenutnom stanju hrvatskih vodnih putova, te o buduem stanju hrvatskih
vodnih putova odnosno o planiranim projektima na vodnim putovima u Republici
Hrvatskoj.
KLJUNE RIJEI: Vodni putovi; Unutarnja plovidba; Plovila; Hidrotehnike
graevine
1. UVOD
Gledajui povijest razvoja prometa na unutranjim vodama, moemo ustvrditi da je
to jedan od najstarijih vidova prometa uope. Ovaj promet je vrlo star iz razloga to su
rijeke i jezera bile prve povoljne komunikacije na kojima je primitivni ovjek mogao
uz skromna tehnika sredstva i ograniene spoznajne mogunosti vriti kretanje
i obavljati odreeni vid prometanja. I danas ovaj oblik prometa ima niz prednosti
pred ostalim vrstama kopnenog prometa, prvenstveno zbog mogunosti masovnijeg
i jefinijeg prijevoza.
Pribliavanjem Hrvatske ulasku u Europsku uniju nastojimo svoju prometnu
politiku uskladiti s europskom, pri emu je posebno prepoznata vanost i prednosti
a
Agencija za vodne putove, Parobrodarska 5, Vukovar, 32000, Republika Hrvatska, lidija.hubalek@vodniputovi.hr
b
Agencija za vodne putove, Parobrodarska 5, Vukovar, 32000, Republika Hrvatska, ljiljana.klasanovic@vodniputovi.hr
Lidija Hubalek, Ljiljana Klasanovi 190
transporta unutarnjim plovnim putovima. Budui da je temeljni problem unutarnje
plovidbe u Hrvatskoj bilo vrlo loe stanje pojedinih plovnih putova, te vrlo lo ili
gotovo nepostojei sustav odravanja i obiljeavanja, 2003. godine temeljem Zakona
o plovidbi unutarnjim vodama (Narodne novine, broj 19/98, 151/03) osnovana
je Agencija za plovne putove unutarnjih voda sa sjeditem u Zagrebu sa ciljem da
bude krovna organizacija koja se bavi ovom problematikom. Donoenjem Zakona o
plovidbi i lukama unutarnjih voda (Narodne novine, broj 109/07 i 132/07) Agencija
mijenja naziv u Agencija za vodne putove i sjedite joj se seli u Vukovar.
Zadae Agencije su:
gradnja i ureenje plovnih putova;
priprema i izvrenje planova tehnikog odravanja;
osposobljavanje postojeih plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe
onesposobljenih zbog elementarnih nepogoda i drugih iznimnih dogaaja;
obiljeavanje plovnih putova;
unapreenje i razvitak sustava za nadzor, kontrolu i upravljanje plovnim putovima;
kontrola i praenje stanja plovnih putova;
davanje suglasnosti i prethodnih miljenja za pitanja rijenog prometa.
Valja napomenuti da se u ovom radu naglasak stavio na budue i planirane projekte
na vodnim putovima Republike Hrvatske. Razlog tome proizaao je iz glavne
problematike vodnih putova - nedovoljna razvijenost i zapostavljenost - koje su
posljedica ratnih zbivanja u Hrvatskoj devedesetih godina prolog stoljea, nakon
ega je poeo polagan oporavak 1999. godine. Iako promet unutarnjim plovnim
putovima raste prosjenom godinjom stopom od 10%, udio ove vrste prometa u
ukupnom teretu koji se preveze u Hrvatskoj jo uvijek je samo 0,3 %. U Europskoj
uniji se predvia poveanje prijevoza robe za 30 - 50 % do 2015. godine.
2. SUSTAV PLOVNIH PUTOVA U EUROPI
itava duina unutarnjih plovnih putova u Europi, koji se koriste za prijevoz i
plovidbu, iznosi otprilike 29.000 kilometara. Otprilike 14.000 kilometara klasifcirani
su kao plovni putovi IV. klase ili vie. U naelu, na tim plovnim putovima mogu je
komercijalni prijevoz.
Plovni put sastoji se od:
dionica koje slobodno teku - bez brana;
dionica reguliranih branama;
kanala;
dionica koje protjeu kroz jezera.
191
Mreu europskih plovnih putova moemo podijeliti na etiri glavna koridora (Slika 1.):
Rajnski koridor;
Dunavski koridor;
Koridor Istok - Zapad;
Koridor Sjever - Jug.
Slika 1: Karta europskih vodnih putova sa 4 glavna koridora (Izvor: INE)
SOUTH - EAST
EAST - WEST
RHINE
NORTH - SOUTH
Prema odluci komisije ministara prometa Europe, unutarnji plovni putovi razvrstani
su u 7 klasa (Tablica 1.).
3. HRVATSKI RIJENI PROMET
Rijeni promet u Republici Hrvatskoj dio je europskog prometnog sustava. Europski
je trend preusmjeravanja robnih tokova (pogotovo za rasute terete) na unutarnje
plovne putove, jer je prijevoz rijenim putem jedan od najrentabilnijih, te je ekoloki
najprihvatljiviji nain transporta ako se uzmu u obzir eksterni trokovi zbog najnie
vrijednosti odnosa visine tih trokova i transportnog uinka (Slika 2.). Taj odnos je za
plovila samo 7,3 za 1.000 t/km ukoliko uzmemo u obzir trokove nezgoda, otrovna
isputanja, buku, klimatski utjecaj kao glavne vrste eksternih trokova.
Neuravnoteenost razvitka i postojanje uskih grla na vodnim putovima predstavljaju
glavni problem veoj popularnosti ovog naina prijevoza. Ovaj problem treba se
rjeavati koordinirano na razini Zajednice, pa je stoga vano da Hrvatska aktivno
sudjeluje u implementaciji akcijskog plana.
Tablica 1: Klase plovnih putova (Izvor: Savska komisija)

193
4. HRVATSKI VODNI PUTOVI - TRENUTNO STANJE
Trenutno stanje hrvatskih vodnih putova preuzeto iz Strategije razvitka rijenog
prometa u Republici Hrvatskoj 2008. - 2018. (Narodne novine, broj 65/08) prikazano
je na slici 3.
Slika 2: Udio eksternih trokova po pojedinim nainima prijevoza (Izvor: Via Donau)
Slika 3: Hrvatski vodni putovi - trenutno stanje; izvor: Strategija razvitka rijenog prometa u
Republici Hrvatskoj 2008. - 2018. (Narodne novine, broj 65/08)
Klasifkacija hrvatskih unutarnjih plovnih putova defnirana je Pravilnikom o
razvrstavanju i otvaranju plovnih putova na unutarnjim vodama (Narodne novine,
broj 77/11) i prikazana je u tablici 2.
Tablica 2 : Tablica razvrstavanja vodnih putova unutarnjih voda Republike Hrvatske; Izvor:
Pravilnik o razvrstavanju i otvaranju vodnih putova na unutarnjim vodama (NN, broj 77/11)
Rijeka Vrsta vodnog puta/dionica rijeke
Duljina vodnog
puta (rkm)
Klasa
vodnog puta
MEUNARODNI VODNI PUTOVI
DUNAV
1.295500 (Ilok) - 1.433000
(Batina)
137,50 VI.c klasa
SAVA
210800 (Racinovci) - 313700
(Slavonski Samac)
102,90 IV. klasa
313700 (Slavonski Samac) -
338200 (Oprisavci)
24,50 III. klasa
338200 (Oprisavci) - 371200
(Slavonski Brod - grad)
33,00 IV. klasa
371200 (Slavonski Brod - grad) -
594000 (Sisak - Galdovo)
222,80 III. klasa
DRAVA
0000 (Usce Drave) - 14000 (Osijek
luka Nemetin)
14,00 IV. klasa
14000 (Osijek luka Nemetin) -
55450 (Belisce)
41,45 III. klasa
55450 (Belisce) - 70000 (drzavna
granica s Madarskom)
14,55 II. klasa
KUPA
0000 (usce u Savu) - 5900 (usce
Odre)
5,90 I. klasa
UNA
0000 (usce u Savu - 4000 (Tanac) 4,00 II. klasa
4000 (Tanac) - 15000 (Hrvatska
Dubica)
11,00 I. klasa
Ukupna duljina medunarodnih vodnih putova 611,60 km
MEUDRZAVNI VODNI PUTOVI
DRAVA 70000 - 198600 128,6 II klasa
Ukupna duljina medudrzavnih vodnih putova 128,60 km
KLASIFICIRANI DRZAVNI VODNI PUTOVI

SAVA
594000 (Sisak) - 662000 (Rugvica) 68,00 II. klasa
662000 (Rugvica) - 715000
(Bregana - drzavna granica sa
Slovenijom na desnoj obali)
53,00 I. klasa
KUPA
5900 (Usce Odre) - 161500 (Ozalj -
brana HE Ozalj)
155,60 I. klasa
Ukupna duljina klasificiranih drzavnih vodnih
putova
276,60 km
UKUPNA DUL1INA KLASIFICIRANIH VODNIH PUTOVA 1016,80 km
195
Ukupna duljina sadanjih i planiranih vodnih putova u Hrvatskoj je 1016,8 km, od
ega je 601,2 km uvrteno u mreu europskih vodnih putova od meunarodnog
znaaja. Opi parametri za odreivanje klasa unutarnjih vodnih putova u Europi
odreeni su UN/ECE klasifkacijom vodnih putova iz 1992. godine (Tablica 1), koja je
prihvaena AGN ugovorom iz 1996. godine. Prema AGN ugovoru u sustav europskih
vodnih putova (E-vp) uvrteni su vodni putovi prikazani u tablici 3.
Tablica 3: Hrvatski vodni putovi uvrteni u mreu europskih vodnih putova po AGN-u
Oznaka plovnog puta Plovni put - dionica Potrebna klasa prema
AGN-u
Duljina (km)
E 80 Rijeka Dunav od
Batine do Iloka
VI. c 137,5
E 80-08 Rijeka Drava od usca
do Osijeka
IV. 22,0
E 80-10 Buduci
Visenamjenski kanal
Dunav - Sava od
Vukovara do Samca
V. b 61,5
E 80-12 Rijeka Sava od
Racinovaca do Siska
IV. 380,2
Ukupna duljina (km) 601,2
5. HRVATSKI VODNI PUTOVI - BUDUE STANJE
Budue stanje hrvatskih vodnih putova preuzeto iz Strategije razvitka rijenog prometa
u Republici Hrvatskoj 2008. - 2018. (Narodne novine, broj 65/08) prikazano je na
slici 4.
Planira se ureenje plovnih putova na rijekama u skladu s deklariranim klasama u
AGN sporazumu, te aktivnosti na pripremi gradnje Vienamjenskog kanala Dunav
- Sava (Tablica 4).
Slika 4: Hrvatski vodni putovi - budue stanje; Izvor: Strategija razvitka rijenog prometa u
Republici Hrvatskoj 2008. - 2018. (Narodne novine, broj 65/08)
Tablica 4: Plan unapreenja hrvatskih vodnih putova
Plovni put Sadasnje stanje Buduce stanje
Dunav VI. c klasa VI. c klasa
Drava od usca do Osijeka IV. klasa IV. klasa
Drava od Osijeka do Belisca III. klasa III. klasa
Drava od Belisca do
Ferdinandovca
II. klasa II. klasa
Sava od Racinovaca do
Slavonskog Samca
IV. klasa IV. ili V. a klasa
Sava od Slavonskog Samca
do Slavonskog Broda
III. do IV. klasa IV. ili V. a klasa
Sava od Slavonskog Broda
do Siska
III. klasa IV. ili V. a klasa
Visenamjenski kanal Dunav
Sava
nije izgraden V. b klasa
197
6. PLANIRANI PROJEKTI NA VODNIM PUTOVIMA U REPUBLICI
HRVATSKOJ
6.1. Ureenje vodnog puta i regulacijski radovi na rijeci Dunav (od rkm 1.380
do 1.433)
Promatrani potez rijeke Dunav smatra se kritinim dijelom Dunava kroz Republiku
Hrvatsku u pogledu stabilnosti rijenog korita, uvjeta plovidbe, te pronoenja nanosa
i leda (Slika 5.).
Slika 5: Dionica Dunava od 1.380 - 1.433 rkm sa planiranim zahvatima (Izvor: Hidroing, d.o.o.)

Zbog uestalog pomjeranja rijene matice dolazilo je do naizmjeninog ruenja
desne i lijeve obale Dunava na predmetnom potezu. Iz tog su razloga tijekom prolog
stoljea na tom rijenom potezu izvoeni regulacijski radovi, neto intenzivnije u
razdoblju od ezdesetih do poetka devedesetih. Radovi su obavljani radi stabilizacije
obale i korita, te radi omoguavanja nesmetane plovidbe. Zbog privremene okupacije
tog podruja tijekom ratnih zbivanja u devedesetim, te zbog nedostatka fnancijskih
sredstava, izostali su radovi tehnikog odravanja predmetne dionice, a posljedice
neodravanja odrazile su se na stanje korita i obala, gdje su evidentirana progresivna
oteenja nastala uslijed erozijskih djelovanja naroito visokih voda, a koja posebno
prijete desnoj obali Dunava, odnosno prostoru Parka prirode Kopaki rit.
Dunav na ovom podruju ima veliku ulogu za Park prirode Kopaki rit, jer prihranjuje
to podruje vodom i defnira vodni reim.
U cilju osiguranja odgovarajueg vodnog reima, te zatite od daljnjeg erodiranja
obala i neeljenih morfolokih promjena korita Dunava nuna je sanacija predmetnog
poteza u vidu regulacijskih graevina kojima bi se osigurala stabilnost obala i korita,
propusnost korita za vodu, nanos i led, te odravanja plovnih uvjeta meunarodnog
plovnog puta.
Agencija za vodne putove zapoela je rjeavanje samo dijela problema vezanog
uz ovaj dio Dunava kroz radove urne sanacije prema projektu urne sanacije
regulacijskih vodograevina na desnoj obali rijeke Dunav na potezu od rkm 1.405 do
rkm 1.407 u cilju stabilizacije obale, tehnikog odravanja i meunarodnog plovnog
puta izraenom od strane projektne tvrtke Hidroing, d.o.o. Osijek, a prema kojem
je predviena sanacija dva T-pera, jedne paralelne gradnje i obaloutvrde. Radovi na
urnoj sanaciji zapoeti su 2005. godine i nastavljeni su i sljedeih godina. Studija
o utjecaju na okoli za dio Dunava od ua Drave u Dunav do Maarske granice je
izraena, te je u tijeku postupak procjene zahvata na okoli.
6.2. Zimovnik u Opatovcu (rkm 1.314)
Trenutano na podruju Republike Hrvatske ne postoji niti jedan zimovnik na
unutarnjim plovnim putovima koji bi omoguio sklanjanje brodova za vrijeme pojave
leda na plovnim putovima ili neke druge izvanredne situacije uslijed koje dolazi do
prekida plovidbe.
Na rkm 1.314 rijeke Dunav u rukavcu Dunava izmeu Opatovake ade i naselja
Opatovac, na meunarodnom vodnom putu VI. c klase, planira se izgradnja prvog
zimovnika u Republici Hrvatskoj koji e omoguiti pristajanje brodova i boravak
brodova u vrijeme kad nije mogua plovidba Dunavom (Slika 6.).
Slika 6: Dionica Dunava na 1.314 rkm s planiranim zahvatima
(Izvor: Hidroing, d.o.o.)
199
Izgradnja zimovnika obuhvaa izgradnju obalnih graevina, privezne opreme,
pomonih graevina i ureenje akvatorija. Zimovnik e biti opremljen svom
potrebnom infrastrukturom.
Predviena duljina obaloutvrde je oko 700 m i u zimovniku e biti omoguen smjetaj
23 plovila standardnih dimenzija 76,5 x 11,4 m.
Prema miljenju ministarstva nadlenog za zatitu okolia i zatitu prirode, predmetni
zahvat u prostoru ne nalazi se na popisu zahvata u prostoru za koji se provodi postupak
procjene utjecaja na okoli, ali je za zahvat potrebno provesti glavnu ocjenu zahvata
na ekoloku mreu, te je u tijeku izrada Studije glavne ocjene zahvata za ekoloku
mreu.
6.3. Ureenje vodnog puta na rijeci Dunav kod Sotina - izgradnja objekata
sigurnosti plovidbe (rkm 1.322)
Dunav kod naselja Sotin prijeti odnoenjem izrazito ruevne niske desne obale, a to
bi za posljedicu moglo imati potkopavanje i uruavanje visoke obale, te ugrozilo samo
naselje, a zbog irenja korita stvara se sprud koji oteava plovidbu. Ovim projektom
rijeila bi se zatita obale od uruavanja izgradnjom regulacijskih objekata odnosno
jedne paralelne gradnje i dva T-pera (Slika 7.).
Izraen je idejni projekt te je 19. rujna 2011. godine izdana lokacijska dozvola.
Obavljeni su geomehaniki istrani radovi, te je u tijeku izrada glavnog projekta.
Slika 7: Dionica Dunava izmeu 1.321- 1.324 rkm s planiranim zahvatima
(Izvor: Hidroing, d.o.o.)
6.4. Obnova i unapreenje plovnog puta rijeke Save
Plovni put rijeke Save klasifciran je kao meunarodni plovni put IV. klase plovnosti
od dravne granice s Republikom Srbijom (rkm 211) do Siska (rkm 594). Trenutno
plovni put ne udovoljava uvjetima IV. klase plovnosti, odnosno ne omoguava
nesmetanu plovidbu kroz 300 dana u godini za plovila sa maksimalnim gazom od 2,5
m (Slika 8.).
Slika 8: Dionica rijeke Save od Siska do Slavonskog Broda (Izvor: Agencija za vodne putove)
Prema idejnom projektu unapreenja plovnosti na Savi, potrebno je obnoviti 46
postojee vodograevine (obaloutvrde i pera), te izgraditi 137 novih vodograevina
(obaloutvrde, pera i pragovi). Obnovom postojeih i izgradnjom novih pera smanjiti
e se irina vodnog puta, poveati dubina, odnosno koncentrirati e se tok rijeke
prema plovnom putu. Planira se izgradnja pragova na dnu rijeke kojima bi se povisile
razine vode, iskapanje materijala na mjestima manjih dubina zbog poveanog nanosa,
te obnova postojeih i izgradnja novih obaloutvrda koje e sprijeiti eroziju obala.
Cilj projekta je unapreenje plovnog puta rijeke Save na meunarodni plovni put
IV. klase. Prema AGN Sporazumu (Sporazum o Europskim plovnim putovima od
meunarodnog znaenja), plovni put rijeke Save je klasifciran kao plovni put IV.
klase plovnosti. U tijeku je natjeaj za izbor glavnog projektanta za izradu glavnog
i izvedbenog projekta, koji e se fnancirati od strane IPA fonda Europske unije,
komponente III.a.
6.5. Izgradnja Vienamjenskog kanala Dunav - Sava
Trenutno ne postoji nikakva veza izmeu Save i Dunava osim preko ua Save kod
Beograda, to znatno produava plovidbu iz Save prema zapadnoj Europi (Slika 9.).
Povezivanjem Dunava i Save skratio bi se plovni put iz Save Dunavom uzvodno za
417 km i nizvodno za 85 km. Glavne funkcije Vienamjenskog kanala Dunav - Sava
(VKDS) su: plovidba, odvodnja i navodnjavanje uz oplemenjivanje malih voda
201
Vanost VKDS-a kao plovnog puta:
- Integrira hrvatske plovne putove;
- Skrauje put Dunav - Jadran za 417 km u smjeru zapada i 85 km u smjeru istoka;
- Proiruje rijenu magistralu Rajna - Dunav i VII. pan-europski koridor na rijeku
Savu;
- Poveava ekonomski uinak unutarnjoj plovidbi povezujui sjeveroistonu
Hrvatsku s Bosnom i Hercegovinom, sjeverozapadom i sjeveroistokom Europe.
Izgradnjom VKDS-a omoguilo bi se povezivanje 580 km dugog prometnog koridora
Podunavlje - Jadran koje je planirano:
plovnim putom rijeke Dunav,
kanalom Dunav-Sava,
rijekom Savom do Siska / Zagreba,
dvokolosjenom prugom do luke Rijeka,
eljeznikom prugom kroz BiH do luke Ploe (Slika 10.).
Slika 9: Situacijski prikaz Vienamjenskog kanala Dunav - Sava (Izvor: VPB, d.d.)
Trasa kanala duine 61,4 km hidrografski je veim dijelom poloena uim
podrujem ili koritom rijeke Vuke, Bosuta, Bia i Berave. Veim dijelom prolazi
preko poljoprivrednog zemljita i koritima prirodnih vodotoka, a manjim dijelom
zemljitem pod umskom vegetacijom. Tehnike karakteristike kanala su sljedee:
Dubina kanala je najmanje 4 m;
irine dna kanala od 34 do 70 m;
Visina slobodnog gabarita ispod donjeg ruba mosne konstrukcije 9,1 m.
Zbog sloenosti zahvata, u tehnikom i fnancijskom pogledu, predviena je izgradnja
kanala u etiri faze. Svaka faza predstavlja zaokruenu hidrotehniku cjelinu, koja
moe funkcionirati samostalno do nadogradnje u sljedeoj fazi.

Slika 10: Rijeni promet - Klase plovnih putova i rijene luke;
Izvor: Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske)
203
Prva faza obuhvaa 15 km dionice kanala izmeu 41+750 km i 59+100 km. Primarni
cilj je navodnjavanje poljoprivrednih povrina na podruju Bi-Bosutskog polja. Ostali
ciljevi su regulacija vodnog reima povrinskih i podzemnih voda na poljoprivrednim
povrinama i umskom kompleksu Spave, te povoljnije ekoloke prilike u vodotocima
u malovodnim situacijama. Korito kanala se realizira u reduciranim dimenzijama,
dubine do dva, a ne etiri metra.
Druga faza obuhvaa 21 km dionice kanala izmeu 0+000 km i 25+000 km. Najvea
je i najvanija dionica kanala. Primarni cilj je realizacija plovnog puta od Dunava do
Vinkovaca. Ostali ciljevi su upravljanje reimom voda na podruju Bi-Bosutskog
polja i osiguranje uvjeta za razvoj gospodarske zone kod Bradina i nove luke na kanalu
kod Vukovara. Realizacijom ove faze osigurat e se mogunost odvodnje velikih voda
Bi-Bosutskog polja i u Dunav pored postojee odvodnje u Savu. Time e se osigurati
i dovod vode iz Dunava u sustav Bi-Bosutskog polja radi oplemenjivanja malih
voda, navodnjavanja Bi-Bosutskog polja, a prema potrebi i navodnjavanja umskog
kompleksa Spava-Studva.
Trea faza obuhvaa 16,45 km dionice kanala izmeu 25+000 km i 41+750 km.
Primarni cilj je realizacija plovnog puta od Vinkovaca do Cerne. U ovoj fazi koja se
uglavnom izvodi po postojeim vodotocima Bosut, Bazja i Bi grade se pristanita u
Cerni i ustava Vezovac.
U etvrtoj fazi se izvodi puni profl kanala na prostoru koji se poklapa s dionicom I.
faze. U funkciji je konane uspostave plovnog puta od Dunava do Save.
U skladu s opisanim planom razvoja kanala uinjeno je sljedee: dovren je postupak
procjene utjecaja na okoli, doneen je prostorni plan posebnih obiljeja i u tijeku su
graevinski radovi na realizaciji prve faze (Hrvatske vode).
6.6. Rijeka Drava
Na rijeci Dravi godinama se izvode radovi osiguranja prokopa kod luke Tranzit u
Osijeku, koji imaju za cilj proirenje plovnog puta na projektiranu irinu. Izvoenje
ovih radova zaustavlja produbljenje dravskog korita u konkavi, te omoguuje
nesmetanu plovidbu (Slika 11.).
Za rijeku Dravu je 2008. godine usvojena Studija o utjecaju na okoli regulacijskih
radova na dionici od rkm 0+000 do rkm 56+000, te je izraen Idejni projekt ureenja
vodnog puta na dionici od rkm 0+000 do rkm 70+000. Projektom je predvieno
podii klasu dravskog plovnog puta na standardnu meunarodnu V.b klasu na dionici
od ua Dunava do luke Nemetin (14+000 rkm).
ZAKLJUAK
S obzirom da je prijevoz rijenim putevima najrentabilniji, te ekoloki najprihvatljiviji
nain prijevoza, Europska unija je kao jedan od glavnih ciljeva svoje Dunavske
strategije postavila poveanje rijenog prijevoza tereta za 20% do 2020. godine. Da
bi se postigao taj cilj, s jedne strane vodni putovi se moraju redovito odravati, dok
s druge strane realizacijom planiranih projekata treba ukloniti postojea uska grla.i
osigurati odgovarajue razine plovnosti.
LITERATURA
[1] Hidroing, d.o.o., (2010): Studija o utjecaju na okoli zahvata regulacijskih radova
na rijeci Dunav od 1.380 do 1.433 r.km, Osijek
[2] Hidroing, d.o.o., (2011): Idejni projekt zimovnika u Opatovcu, Osijek
[3] Hidroing, d.o.o., (2010), Ureenje vodnog puta rijeke Dunav kod Sotina 1.321 rkm
do 1.325 rkm, Osijek
[4] VPB, d.d. (2007): Ureenje vodnog puta rijeke Save i odreivanje rugulacijske linije
od Rainovaca do Siska, Zagreb
[5] VPB, d.d.; (2006): Studija etapnog razvoja vienamjenskog kanala Dunav - Sava,
Zagreb
[6] Graevinski fakultet Zagreb; Hidroing d.o.o., (2011): Praenje morfolokih
promjena na rijeci Dravi od rkm 12 do rkm 14 u cilju osiguranja plovnog puta
funkcionalnosti luke Tranzit, te izrada programa radova osiguranja prokopa u
2011. godini, Osijek
Slika 11: Prokop Nemetin (Izvor: Hidroing, d.o.o.)
205
Internet izvori:
Slika 1: http://www.inlandnavigation.eu/nl/how-to-use-waterways/network-and-
maps_12.aspx (18. kolovoza 2012.)
Tablica 1: http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/odluke_savske_
komisije/2009_decision_13-09_amendments_of_the_detailed_parameters_for_
waterway_classifcation/odluka_13-09_procisceni_tekst_detaljni_parametri_za_
klasifkaciju_plovnog_puta_bih_bos.pdf
(18. kolovoza 2012.)
Slika 2: http://www.donauschiffahrt.info/fleadmin/group_upload/5/Wissen/
Handbuecher/Handbuch_gesamt.pdf (22. kolovoza 2012.)
206
OKRUGLI STOL
ULOGA, ZNAAJ I SVRSISHODNOST
MELIORACIJSKE ODVODNJE U FUNKCIJI
ZATITE OD POPLAVA U HRVATSKOJ
prof.dr.sc. Dragutin Petoi
a
, prof.dr.sc. Josip Marui
b
, akademik Franjo
Tomi
c
, dr.sc. Ivan Musta
d
, mr.sc. Ivo Strievi
e
SAETAK
Odriva zatita od poplava nuan je preduvjet cjelokupnog razvitka. Hrvatsko
vodno gospodarstvo sukladno svojim mogunostima sustavno ulae velike napore
kako bi se dananje stanje zatite od poplava u Hrvatskoj unaprijedilo. U sustavnom
pristupu zatiti od poplava u Hrvatskoj znaajna uloga pripada i melioracijskoj
odvodnji. Odvoenjem suvinih voda u adekvatnom vremenskom razdoblju,
melioracijska odvodnja putem svojih mehanizama (sustava) utjee neposredno i
na zatitu odreenog podruja od poplava. Postojei hidromelioracijski sustavi na
razini Hrvatske mogu odvesti ukupnu koliinu suvinih poplavnih voda u vrijednosti
od 0,032 km
3
/dan, odnosno 0,32 10
8
m
3
/dan. Ukupna koliina retencije i otjecaja
putem hidromelioracijskih sustava odvodnje na razini Hrvatske je oko 0,279 km
3

ili 2,79 10
8
m
3
vode. Potrebnu uinkovitost izvedenih hidromelioracijskih sustava
za odvodnju u funkciji zatite od poplava u Hrvatskoj mogue je ostvariti samo uz
uvjet njihove dobre svrsishodnosti (funkcionalnosti). Valja meutim, naglasiti da na
tom planu izvedeni hidromelioracijski sustavi odvodnje imaju ozbiljnih problema.
U cilju zatite od poplava i unapreenja ruralnog prostora Hrvatske, neophodna
je revitalizacija hidromelioracijskih sustava odvodnje. Revitalizacijskim mjerama
a
Agronomski fakultet Zagreb, Svetoimunska cesta 25, 10.000 Zagreb, Republika Hrvatska, dpetosic@agr.hr
b
Graevinski fakultet Zagreb, Fra Andrije Kaia Mioia 26, 10.000 Zagreb, Republika Hrvatska, jmarusic@grad.hr
c
Agronomski fakultet Zagreb, Svetoimunska cesta 25, 10.000 Zagreb, Republika Hrvatska, fomic@agr.hr
d
Agronomski fakultet Zagreb, Svetoimunska cesta 25, 10.000 Zagreb, Republika Hrvatska, imustac@agr.hr
e
Agronomski fakultet Zagreb, Svetoimunska cesta 25, 10.000 Zagreb, Republika Hrvatska, stricevic@agr.hr
Dragutin Petoi, Josip Marui, Franjo Tomi, Ivan Musta, Ivo Strievi 208
utjecalo bi se na bolju svrsishodnost (funkcionalnost) i uinkovitost postojeih
sustava u zatiti od poplava, odnosno poboljanju proizvodnih uvjeta u biljnoj
poljoprivrednoj proizvodnji.
KLJUNE RIJEI: Uloga; Znaaj; Svrsishodnost; Melioracijska odvodnja; Suvine
vode; Poplava
1. UVOD
Odriva zatita od poplava nuan je preduvjet cjelokupnog razvitka. Hrvatsko vodno
gospodarstvo sukladno svojim mogunostima sustavno ulae velike napore kao bi se
dananje stanje zatite od poplava u Hrvatskoj unaprijedilo (Biondi i drugi, 2003).
U sustavnom pristupu zatite od poplava u Hrvatskoj znaajna uloga pripada i
melioracijskoj odvodnji. Tako hidromelioracijski sustavi odvodnje uz svoju temeljnu
zadau odravanja povoljnog vodozranog reima na uem podruju poljoprivrednog
zemljita sukladno zahtjevima suvremene poljoprivredne proizvodnje, utjeu i na
ire melioracijsko podruje u pravcu njegove cjelovite zatite i obrane od poplava
(Marui, 2003).
Od ukupnih povrina Hrvatske (5.654.526 ha), poljoprivredne povrine zauzimaju
55,5 % (3.137.114 ha), obradive povrine se prostiru na 63,5 %, dok neobradive na
oko 35,6 % poljoprivrednih povrina. U dananje vrijeme na ak oko 80 % obradivih
povrina mogu se povremeno pojaviti suvine vode, koje mogu znaajno ograniiti
uspjeh biljne proizvodnje na njima (Tomi i drugi, 2007).
Pored vane uloge u garanciji uspjeha biljne poljoprivredne proizvodnje, melioracijska
odvodnja putem svojih mehanizama utjee i na pojavu ublaavanja, odnosno potpunog
anuliranja poplava ueg i/ili ireg melioracijskog podruja.
Ovdje u prvom redu valja istaknuti ulogu povrinskih i podzemnih hidromelioracijskih
sustava za odvodnju, koji su u Hrvatskoj u potpunosti izgraeni na 724.740 ha,
odnosno 121.484 ha (Marui, 2007).
Realizaciju navedenih uloga, hidromelioracijski sustavi za odvodnju u Hrvatskoj mogu
ostvariti samo uz uvjet njihove dobre svrsishodnosti (funkcionalnosti). Meutim,
na tom planu sustavi su suoeni s ozbiljnim problemima (Petoi, 1993, 2003), pri
emu vei dio hidromelioracijskih sustava za odvodnju u Hrvatskoj zahtjeva urgentnu
primjenu neophodnih mjera u pravcu njihove revitalizacije (Petoi i imuni,
2007).
2. ULOGA MELIORACIJSKE ODVODNJE
Temeljna uloga melioracijske odvodnje je u prvom redu odvoenje suvinih
voda s odreenog melioracijskog podruja, odnosno reguliranje vodnog reima
hidromorfnih tala, sukladno zahtjevima suvremene poljoprivredne biljne proizvodnje.
Prioritetna tla za odvodnju na prostoru Hrvatske su movarno glejna tla, ritske
209
crnice, pseudoglej-glejna tla i pseudoglejna tla, koja ukupno zauzimaju povrinu od
782.824 ha (Husnjak, 2007). Meutim, odvoenjem suvinih voda u adekvatnom
vremenskom razdoblju, melioracijska odvodnja putem svojih mehanizama (sustava)
utjee neposredno i na zatitu odreenog podruja od poplava.
S aspekta hidrotehnike kao i agronomske struke u Hrvatskoj, u melioracijskoj odvodnji
razlikujemo sustave povrinske i/ili podzemne odvodnje. Prikaz hidromelioracijskog
sustava povrinske odvodnje, koji je najee koriten u rjeavanju problema suvinih
voda u dolini Save, prikazan je na slici 1.
Slika 1. Prikaz povrinske odvodnje otvorenim kanalima u srednjoj Posavini
Temeljna znaajka ovog sustava je da se suvina voda s odreenog melioracijskog
podruja odvodi putem mree otvorenih kanala. Kanali se prema svojoj funkciji
najee dijele na glavne odvodne kanale ili kanale prvog (I.) reda (slika 2.), sabirne
kanale ili kanale drugog (II.) reda, te detaljne kanale treeg i etvrtog reda (slika 3.).
Nije pravilo, ali se generalno smatra, da kanali I. i II. reda ine sustav osnovne, a kanali
III. i IV. reda, detaljne povrinske odvodnje.
Podzemna odvodnja u irokoj melioracijskoj praksi Hrvatske, generalno se
poistovjeuje sa sustavom cijevne drenae (slike 4. i 5.). Gledano s agronomskog
aspekta, ukoliko se ovaj sustav kombinira s dodatnim agromelioracijskim mjerama
(dubinskim vertikalnim rahljenjem tla i/ili krtinom drenaom), moe se govoriti i o
kombiniranom sustavu detaljne odvodnje (Tomi, 1987).
Slika 2. Prikaz melioracijskog vodotoka I. reda
Slika 3. Prikaz melioracijskog kanala IV. reda
211
3. ZNAAJ MELIORACIJSKE ODVODNJE
3.1. Izgraenost melioracijskih sustava odvodnje
Republika Hrvatska kao samostalna drava i/ili u sklopu bive drave uloila je
znaajna fnancijska sredstva u izgradnju hidromelioracijskih sustava odvodnje. Na
znaaj melioracijske odvodnje u Hrvatskoj upuuje ve i sama injenica vezana za
stupanj izgraenosti hidromelioracijskih sustava (tablica 1.).
Slika 4. Shematski prikaz tzv. otvorenog
drenanog sustava, s izljevom sisala u
otvorene kanale III. reda
Slika 5. Prikaz otvorenog drenanog sustava s
izljevom sisala u otvorene kanale IV. reda
Tablica 1. Prikaz izgraenosti hidromelioracijskih sustava odvodnje u Hrvatskoj
Stupanj izgraenosti hidromelioracijskih sustava
Povrinska odvodnja Podzemna odvodnja Slivna podruja
Potpuno Dijelom Potpuno Dijelom
Sava (ha)
(%)
348.363
48,1
107.164
33,0
71.213
58,6
7.280
26,8
Drava i Dunav
(ha) (%)
362.240
50,0
204.696
63,1
48.197
39,6
19.889
73,2
Primorje i Istra
(ha) (%)
1.760
0,2
3.035
0,9
1.760
1,5
0
Dalmacija (ha)
(%)
12.386
1,7
9.767
3,0
314
0,3
0
Ukupno Hrvatska
(ha)
724.749 324.662 121.484 27.169
Tako je prema navedenim pokazateljima (Marui, 2003) razvidno da su
hidromelioracijski sustavi za povrinsku odvodnju u potpunosti i dijelom u Republici
Hrvatskoj izgraeni na ukupno 1.049.411 ha, a za podzemnu odvodnju na 148.653
ha.
3.2. Osnovni pokazatelji hidromelioracijskih objekata za odvodnju
Intenzitet odvodnje suvinih voda s melioracijskog podruja putem hidromelioracijskih
sustava uvjetovan je njihovim osnovnim pokazateljima odnosno elementima. U tablici
2. dan je prikaz osnovnih pokazatelja hidromelioracijskih objekata za povrinsku i
podzemnu odvodnju na razini Hrvatske (Marui, 2003).
Tablica 2. Prikaz osnovnih pokazatelja hidromelioracijskih objekata za odvodnju u Hrvatskoj
Redni br. Vrsta hidromelioracijskog objekta Iskazana jedinica
1. Duljina glavnih vodotoka 6.594 km
2. Duljina melioracijskih kanala III. I IV. reda 26.357 km
3. Betonski cijevni propusti ( = 50 - 200 mm) 21.659 objekata
4. Betonski ploasti propusti otvora 200 - 1.000 cm 1.488 objekata
5.
Betonske i kamene stepenice visine 80 - 120
cm
1.050 objekata
6. Poluautomatski cijevni epovi ( = 50 - 200 cm) 508 objekata
7. Ostali hidromelioracijski objekti 1.466 objekata
8. Broj crpnih stanica 75 komada
9. Ukupna duljina PVC drenanih cijevi 57.687 km
3.3. Retencijska sposobnost hidromelioracijske odvodnje
Hidromelioracijski sustavi povrinske odvodnje posjeduju veliku sposobnost retencije
suvinih povrinskih-poplavnih voda unutar same kanalske mree, to moe znaajno
ublaiti ili u potpunosti anulirati poplavu na odreenom melioracijskom podruju
(tablica 3.).
Tablica 3. Procjena mogue retencije vode (km
3
)
u melioracijskim kanalima III. i IV. reda u Hrvatskoj
Slivna podruja
Duljina kanala
(km)
Prosjena
povrina
kanala (m
2
)
Retencija
vode
(km
3
)
Sava 14.862 9,4 0,139
Drava i Dunav 10.608 9,4 0,100
Primorje i Istra 282 9,4 0,003
Dalmacija 605 9,4 0,005
Ukupno
Hrvatska
26.357 9,4 0,247
Temeljem pokazatelja u tablici 3. vidimo da je ovisno od duljine i povrine
melioracijskih kanala za odvodnju na razini Hrvatske, samo unutar mree kanala III.
213
Tablica 4. Ukupne vrijednosti vika vode po slivnim podrujima -
viegodinji prosjek 1955. - 2004. godine
Raspored vika vode u mm po mjesecima Slivna podruja

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
God.
vrijed.
Sava 66 56 42 22 6 0 0 0 0 1 28 68 289
Drava i Dunav 61 52 30 12 0 0 0 0 0 0 7 36 198
Primorje i Istra 94 86 70 50 12 0 0 0 0 59 100 125 596
Dalmacija 90 72 57 28 0 0 0 0 0 0 67 110 424
Analizom prikazanih vrijednosti iz tablice 4., zapaamo da pojave sa znatnim
koliinama vika vode na svim slivnim podrujima valja oekivati tijekom mjeseci
sijenja, veljae, oujka, travnja, studenog i prosinca. Najvea koliina vika vode
tijekom godine moe se oekivati na slivnom podruju Primorja i Istre (596 mm),
slijede slivna podruja Dalmacije (424 mm), Save (289 mm) te Drave i Dunava (198
mm).
U tablici 5. data je procjena vrijednosti hidromodula odvodnje za otvorene kanale i
cijevnu drenau prema Maruiu, 1998.
Tablica 5. Procjena vrijednosti hidromodula odvodnje po slivnim podrujima Hrvatske
Hidromelioracijski sustavi odvodnje
Otvorenim kanalima Cijevnom drenaom
Kombinacijom cijevne
drenae i otvorenih kanala
q (l/s/ha) q (l/s/ha) q (l/s/ha)
Slivna
podruja
Projektni Mjerodavni Projektni Mjerodavni Projektni Mjerodavni
Sava 1,0 - 2,3 0,35 1,0 - 2,0 0,45 2,0 - 4,3 0,80
Drava i Dunav 1,0 - 2,3 0,50 1,0 - 2,0 0,50 2,0 - 4,3 1,00
Primorje i
Istra
1,0 - 3,5 0,65 1,0 - 2,5 0,50 2,0 - 6,0 1,15
Dalmacija 1,0 - 3,5 0,75 1,0 - 2,5 0,50 2,0 - 6,0 1,25
i IV. reda mogue retencirati (akumulirati) praktino 0,25 km
3
ili 2,5 10
8
m
3
suvinih
povrinskih-poplavnih voda.
3.4. Znaajke otjecanja u sustavu hidromelioracijske odvodnje
Pored velikih retencijskih sposobnosti, hidromelioracijski sustavi mogu u kratkom
vremenskom razdoblju odvesti znatne koliine suvine-poplavne vode s odreenog
melioracijskog podruja. Procjenu ukupne koliine vode (otjecanja) koju su
melioracijski sustavi u stanju odvesti izvan odreenog podruja u odreenom
vremenskom intervalu, valja temeljiti na vrijednostima mogueg vika vode i
mjerodavnim hidromodulima odvodnje. U tablici 4. data je procjena ukupne
vrijednosti vika vode (metoda po Tornthweitu) tijekom prosjene godine po slivnim
podrujima za razdoblje 1955. - 2004. godine (Petoi, 2002).
Proraun ukupnih koliina mogueg odvoenja (otjecanja) suvinih voda putem
hidromelioracijskih sustava po slivnim podrujima, izvren je na temelju mjerodavnih
vrijednosti hidromodula odvodnje (tablica 6.).
Tablica 6. Procjena mogueg otjecanja vika vode (km
3
/dan)
putem melioracijskih sustava odvodnje
Tablica 7. Utjecaj melioracijskih sustava odvodnje u zatiti od poplava u Hrvatskoj
Melioracijski sustavi odvodnje
Slivna podruja
Povrinska
odvodnja
Podzemna
odvodnja
Ukupno
Sava 0,0100 0,00300 0,0130
Drava i Dunav 0,0160 0,00200 0,0180
Primorje i Istra 0,0001 0,00008 0,0002
Dalmacija 0,0008 0,00001 0,0008
Ukupno
Hrvatska
0,0270 0,00510 0,0320
Iz prikazanih vrijednosti u tablici 6., moe se ustvrditi da postojei hidromelioracijski
sustavi na razini Hrvatske mogu odvesti ukupnu koliinu suvinih poplavnih voda u
vrijednosti od 0,032 km
3
/dan, odnosno 0,32 10
8
m
3
/dan.
Temeljem prorauna zajednikih vrijednosti retencijskih i odvodnih pokazatelja
hidromelioracijskih sustava odvodnje data je i procjena njihovog ukupnog utjecaja u
zatiti od poplava u Hrvatskoj (tablica 7.).
Melioracijski sustavi odvodnje
Slivna podruja
Retencija
(km
3
)
Otjecaj
(km
3
/dan)
Ukupno
(km
3
)
Anuliranje poplava visine
1,0 m na podruju
(ha)
Sava 0,1390 0,0130 0,1520 152,0
Drava i Dunav 0,1000 0,0180 0,1180 118,0
Primorje i Istra 0,0030 0,0002 0,0030 3,0
Dalmacija 0,0050 0,0008 0,0058 5,8
Ukupno Hrvatska 0,2470 0,0320 0,2790 279,0
Temeljem prikazanih vrijednosti valja zakljuiti da je ukupna koliina retencije i
otjecaja hidromelioracijskih sustava odvodnje na razini Hrvatske oko 0,279 km
3
ili
2,79 10
8
m
3
vode. U zatiti od poplava to je znaajna komponenta, kojom je mogue
anulirati poplave prosjene visine vode od 1,0 m na ukupnoj povrini od 279 ha.
4. SVRSISHODNOST MELIORACIJSKE ODVODNJE
Potrebnu uinkovitost izvedenih hidromelioracijskih sustava za odvodnju u funkciji
zatite od poplava u Hrvatskoj mogue je ostvariti samo uz uvjet njihove dobre
svrsishodnosti (funkcionalnosti). Valja meutim, naglasiti da na tom planu izvedeni
215
hidromelioracijski sustavi odvodnje imaju ozbiljnih problema, do te mjere da je
njihovo trenutano stanje u Hrvatskoj gotovo neodrivo.
Posljedice loeg gospodarenja s hidromelioracijskim sustavima (odravanje,
upravljanje, monitoring) su primjetne na svim slivnim podrujima. Veina sustava
je neuinkovita, a njihova svrsishodnost vrlo problematina (Petoi, 2003; Petoi i
imuni, 2007).
Slaba svrsishodnost sustava naroito je prisutna u segmentu povrinske detaljne
odvodnje (kanali III. i IV. reda) te podzemne odvodnje (drenae). U tablicama 8. i 9.
prikazani su pokazatelji potrebnog intenziteta odvodnje hidromelioracijskih sustava
na razini Hrvatske temeljenog na vrijednostima mjerodavnih hidromodula odvodnje
(tablica 5.).
Tako je na primjer iz tablice 8. vidljivo da je na slivnom podruju Save
hidromelioracijskom sustavu povrinske odvodnje otvorenim kanalima tijekom
prosjene godine, potrebno ukupno 95,6 dana, a podzemnom sustavu drenae 41,8
dana za odvodnju ukupnog vika vode, koji iznosi 2.890 m
3
po jednom hektaru
melioracijskog podruja.
Stvarni pokazatelji funkcionalnosti podzemnog sustava odvodnje - cijevne drenae
na slivnom podruju Save koji su dobiveni na temelju viegodinjih stacionarnih
istraivanja (Petoi, 1993, 2003), prikazani su u tablici 10.
Iz dobivenih viegodinjih pokazatelja je razvidno da je svrsishodnost cijevne drenae
na veini motrenih stacionara u dolini Save znatno manja od potrebne, to potvruju
srednje vrijednosti hidromodula odvodnje (q
x
), trajanje mokre faze tla (T.M.F.),
duljina trajanja rada sustava (R.S.) kao i vrijednosti koefcijenta otjecanja (Ko).
Na temelju viegodinjih istraivanja i dobivenih pokazatelja valja naglasiti da uzroke
slabe svrsishodnosti, posebice klasinog sustava cijevne drenae na slivnom podruju
Save treba traiti u: maloj uinkovitosti drenanog jarka s formiranjem svoda, loem
odravanju sustava u kombinaciji s otvorenim kanalima III. i IV. reda, neracionalnom
koritenju hidromelioriranog zemljita i neprimjerenoj povrinskoj sistematizaciji
proizvodne jedinice (slika 6.).
Slika 6. a) mali uinak drenanog jarka s formiranjem svoda; b) loe odravanje sustava;
c) neracionalno koritenje hidromelioriranog zemljita; d) loa povrinska sistematizacija
(ravnanje) tabli
217
M

J

E

S

E

C

I

I

I
I

I
I
I

I
V

V

X

X
I

X
I
I

G
o
d
i
n
j
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

S
l
i
v
n
a

p
o
d
r
u
j
a

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

S
a
v
a

6
6
0

2
1
,
8

5
6
0

1
8
,
5

4
2
0

1
3
,
9

2
2
0

7
,
3

6
0

2
,
0

1
0

0
,
3

2
8
0

9
,
3

6
8
0

2
2
,
5

2
8
9
0

9
5
,
6

D
r
a
v
a

i

D
u
n
a
v

6
1
0

1
4
,
1

5
2
0

1
2
,
0

3
0
0

6
,
9

1
2
0

2
,
8

0

0
,
0

0

0
,
0

7
0

1
,
6

3
6
0

8
,
4

1
9
8
0

4
5
,
8

P
r
i
m
o
r
j
e

i

I
s
t
r
a

9
4
0

1
6
,
8

8
6
0

1
5
,
3

7
0
0

1
2
,
5

5
0
0

8
,
9

1
2
0

2
,
1

5
9
0

1
0
,
5

1
0
0
0

1
7
,
8

1
2
5
0

2
2
,
3

5
9
6
0

1
0
6
,
2

D
a
l
m
a
c
i
j
a

9
0
0

1
3
,
9

7
2
0

1
1
,
1

5
7
0

8
,
8

2
8
0

4
,
3

0

0
,
0

0

0
,
0

6
7
0

1
0
,
4

1
1
0
0

1
6
,
9

4
2
4
0

6
5
,
4

S
r
e
d
n
j
a
k

z
a

H
r
v
a
t
s
k
u

7
7
8

1
6
,
7

6
6
5

1
4
,
2

4
9
8

1
0
,
5

2
8
0

5
,
8

4
5

1
,
0

1
5
0

2
,
7

5
0
5

9
,
8

8
4
8

1
7
,
5

3
7
6
8

7
8
,
3

3

M

J

E

S

E

C

I

I

I
I

I
I
I

I
V

V

X

X
I

X
I
I

G
o
d
i
n
j
e

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

S
l
i
v
n
a

p
o
d
r
u
j
a

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

V
.
V
.

m
3
/
h
a

R
.
S
.

d
a
n

S
a
v
a

6
6
0

9
,
5

5
6
0

8
,
1

4
2
0

6
,
2

2
2
0

3
,
2

6
0

0
,
9

1
0

0
,
2

2
8
0

4
,
0

6
8
0

9
,
8

2
8
9
0

4
1
,
8

D
r
a
v
a

i

D
u
n
a
v

6
1
0

7
,
0

5
2
0

6
,
0

3
0
0

3
,
5

1
2
0

1
,
4

0

0
,
0

0

0
,
0

7
0

0
,
8

3
6
0

4
,
2

1
9
8
0

2
2
,
9

P
r
i
m
o
r
j
e

i

I
s
t
r
a

9
4
0

9
,
6

8
6
0

8
,
7

7
0
0

7
,
0

5
0
0

5
,
0

1
2
0

1
,
2

5
9
0

5
,
9

1
0
0
0

1
0
,
0

1
2
5
0

1
2
,
6

5
9
6
0

5
9
,
9

D
a
l
m
a
c
i
j
a

9
0
0

8
,
3

7
2
0

6
,
7

5
7
0

5
,
3

2
8
0

2
,
6

0

0
,
0

0

0
,
0

6
7
0

6
,
2

1
1
0
0

1
0
,
2

4
2
4
0

3
9
,
3

S
r
e
d
n
j
a
k

z
a

H
r
v
a
t
s
k
u

7
7
8

8
,
6

6
6
5

7
,
4

4
9
8

5
,
5

2
8
0

3
,
0

4
5

0
,
5

1
5
0

1
,
5

5
0
5

5
,
3

8
4
8

9
,
2

3
7
6
8

4
0
,
0

3
T
a
b
l
i
c
a

8
.

P
r
o
c
j
e
n
a

p
o
t
r
e
b
n
o
g

i
n
t
e
n
z
i
t
e
t
a

o
d
v
o
d
n
j
e

h
i
d
r
o
m
e
l
i
o
r
a
c
i
j
s
k
o
g

s
u
s
t
a
v
a

o
t
v
o
r
e
n
i
h

k
a
n
a
l
a

u

p
r
o
s
j
e
n
o
j

g
o
d
i
n
i

(
r
a
z
d
o
b
l
j
e

1
9
5
5
.

-

2
0
0
4
.
)
T
u
m
a
:

V
.
V
.

=

v
i
a
k

v
o
d
e

(
m
3
/
h
a
)
;

R
.
S
.

=

r
a
d

s
u
s
t
a
v
a

(
d
a
n
i
)
T
a
b
l
i
c
a

9
.

P
r
o
c
j
e
n
a

p
o
t
r
e
b
n
o
g

i
n
t
e
n
z
i
t
e
t
a

o
d
v
o
d
n
j
e

h
i
d
r
o
m
e
l
i
o
r
a
c
i
j
s
k
o
g

s
u
s
t
a
v
a

p
o
d
z
e
m
n
e

o
d
v
o
d
n
j
e

-

c
i
j
e
v
n
e

d
r
e
n
a
e

u

p
r
o
s
j
e
n
o
j

g
o
d
i
n
i

(
r
a
z
d
o
b
l
j
e

1
9
5
5
.

-

2
0
0
4
.
)
T
u
m
a
:

V
.
V
.

=

v
i
a
k

v
o
d
e

(
m
3
/
h
a
)
;

R
.
S
.

=

r
a
d

s
u
s
t
a
v
a

(
d
a
n
i
)
S
t
a
c
i
o
n
a
r

T
l
o

O
B

(
m
m
)

K
o

T
.
M
.
F
.

(
d
a
n
)

V
.
V
.

(
m
m
)

R
.
S
.

(
d
a
n
)

g
o
d
.

(
m
m
)

%

o
d

V
.
V
.

D
r
e
n
a
n
o

i
s
t
j
e
c
a
n
j
e

q

m
a
x

D
r
e
n
a
n
o

i
s
t
j
e
c
a
n
j
e

q

x

G
o
d
i
n
a

R
a
v
n
i
c
e

P
o
t
o
k

H
i
d
r
o
m
e
l
.

p
s
e
u
d
o
g
l
e
j

H
i
d
r
o
m
e
l
.

p
s
e
u
d
o
g
l
e
j
-
g
l
e
j

9
7
7

7
0
4

0
,
2
3

0
,
2
2

1
3
0

7
0

3
0
6

1
2
0

1
1
1

1
5
9

2
4
0

1
5
5

7
8

1
2
9

2
,
4
3

1
,
2
3

0
,
2
0

0
,
0
9

1
9
8
9
.

R
a
v
n
i
c
e

P
o
t
o
k

S
t
r
u
e
c

H
i
d
r
o
m
e
l
.

p
s
e
u
d
o
g
l
e
j

H
i
d
r
o
m
e
l
.

p
s
e
u
d
o
g
l
e
j
-
g
l
e
j

H
i
d
r
o
m
e
l
.

a
m
f
i
g
l
e
j

6
6
4

6
9
4

6
9
4

0
,
3
3

0
,
1
3
5

/

1
2
0

2
0

7
0

1
6
3

1
3
6

1
3
6

7
7

9
7

1
5

2
2
6

9
4

2
0

1
3
8

6
9

1
5

2
,
4
3

1
,
2
3

0
,
3
3

0
,
3
2

0
,
0
6

0
,
1
3

1
9
9
0
.

R
a
v
n
i
c
e

L
u
g

P
o
t
o
k

S
t
r
u
e
c

H
i
d
r
o
m
e
l
.

p
s
e
u
d
o
g
l
e
j

H
i
d
r
o
m
e
l
.

a
m
f
i
g
l
e
j

H
i
d
r
o
m
e
l
.

p
s
e
u
d
o
g
l
e
j
-
g
l
e
j

H
i
d
r
o
m
e
l
.

h
i
p
o
g
l
e
j

8
3
2

8
3
2

8
6
1

8
6
1

0
,
2
8

0
,
2
3

0
,
3
6
5

/

8
0

9
0

1
1
0

8
0

2
5
2

2
5
2

3
1
0

3
1
0

9
0

5
9

2
1
9

2
6

2
3
1

1
9
4

3
1
4

2
5

7
9

7
7

7
7

1
0
1

2
,
7
7

5
,
5
1

1
,
5
9

0
,
4
0

0
,
2
3

0
,
2
8

0
,
1
6

0
,
1
4

1
9
9
1
.

(
I
.

-

I
X
.
)

T
a
b
l
i
c
a

1
0
.

P
o
k
a
z
a
t
e
l
j
i

f
u
n
k
c
i
o
n
a
l
n
o
s
t
i

c
i
j
e
v
n
e

d
r
e
n
a
e

n
a

s
l
i
v
n
o
m

p
o
d
r
u
j
u

S
a
v
e
T
u
m
a
:

O
B

-

g
o
d
.

o
b
o
r
i
n
a
,

/

n
i
j
e

m
j
e
r
e
n
o
;

K
o

-

g
o
d
i
n
j
i

k
o
e
f

c
i
j
e
n
t

o
t
j
e
c
a
n
j
a
;

T
.
M
.
F
.

-

t
r
a
j
a
n
j
e

m
o
k
r
e

f
a
z
e

u

s
o
l
u
m
u

0
-
3
0

c
m

d
u
b
i
n
e
;

V
.
V
.

-

v
i
a
k

v
o
d
e
;

R
.
S
.

-

r
a
d

s
u
s
t
a
v
a
219
5. POTREBA ZA REVITALIZACIJOM SUSTAVA
MELIORACIJSKE ODVODNJE
U cilju zatite od poplava i unapreenja ruralnog prostora Hrvatske, neophodna
je revitalizacija hidromelioracijskih sustava odvodnje. Revitalizacijskim mjerama
utjecalo bi se na bolju svrsishodnost (funkcionalnost) i uinkovitost postojeih sustava
u zatiti od poplava, odnosno poboljanju proizvodnih uvjeta u biljnoj poljoprivrednoj
proizvodnji.
Program cjelovitih radova na revitalizaciji sustava melioracijske odvodnje treba
uskladiti s Nacionalnim projektom navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim
zemljitem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV-om) i Programom ienja
i obnove detaljnih melioracijskih graevina za odvodnju i navodnjavanje, koje na
podruju Republike Hrvatske provode Hrvatske vode.
Valja dakle, naglasiti da se putem Hrvatskih voda provodi Program ienja i obnove
detaljnih melioracijskih graevina za odvodnju i navodnjavanje (kanali III. i IV.
reda) na podruju Republike Hrvatske. Tako je od ukupno 23.036,7 km detaljnih
melioracijskih kanala za odvodnju (kanali III. i IV. reda) zakljuno s 2011. godinom
obnovljeno 11.956,7 km ili 51,9 %.
Drimo da Program ienja i obnove navedenih graevina treba nastaviti dalje, ali
uz struni nadzor odnosno kontrolu. Na taj nain bi se izbjegle negativne pojave koje
su registrirane u prethodnim radovima kao to su oteenje i devastacija podzemnog
sustava cijevne drenae (slika 7.).
ZAKLJUAK
Prioritetne uloge melioracijske odvodnje su reguliranje vodnog reima hidromorfnih
tala, sukladno zahtjevima suvremene poljoprivredne biljne proizvodnje, kao i zatita
odreenog podruja od poplava.
Znaaj melioracijske odvodnje valja temeljiti na stupnju izgraenosti adekvatnih
povrinskih i podzemnih sustava, ija vrijednost ukupne retencije i otjecanja na razini
Hrvatske iznosi oko 0,279 km
3
ili 2,7910
8
m
3
vode.
Veliki dio izvedenih sustava povrinske i podzemne melioracijske odvodnje na svim
podrujima Hrvatske nema odgovarajuu svrsishodnost (funkcionalnost) i urgentno
zahtjevaju primjenu adekvatnih mjera revitalizacije.
Slika 7. Prikaz oteenja i devastacije sustava cijevne drenae u obnovi melioracijskih kanla
za odvodnju III. i IV. reda (Bojakovina, listopad 2010.)
221
LITERATURA
[1] Biondi, D., Milovi, B., Barbali, D. (2003): Sustavni pristup zatiti od poplava u
Hrvatskoj, Hrvatske vode, asopis za vodno gospodarstvo, br. 45., str. 445-458.
[2] Husnjak, S. (2007): Poljoprivredna tla Hrvatske i potreba za melioracijskim
mjerama, Zbornik radova HAZU, Melioracijske mjere u svrhu unapreenja
ruralnog prostora, str. 21-37, Zagreb.
[3] Marui, J. (1998): Utjecaj oborina na projektne elemente hidromelioracijskih
sustava za odvodnju, Zbornik sa znanstvenog skupa HAZU, Prilagodba
poljoprivrede i umarstva klimi i njenim promjenama, str. 93-100, Zagreb.
[4] Marui, J. (2003): Izgradnja i odravanje hidromelioracijskih sustava za odvodnju
u Hrvatskoj, Hrvatske vode, asopis za vodno gospodarstvo, br. 45, str. 433-444.
[5] Marui, J. (2007): Izgradnja, obnova i odravanje hidrotehnikih graevina za
zatitu od povrinskih voda u Hrvatskoj, Zbornik radova HAZU, melioracijske
mjere u svrhu unapreenja ruralnog prostora, str. 77-97.
[6] Petoi, D. (1993): Funkcionalnost sustava detaljne odvodnje u Posavini,
Disertacija, AFZ.
[7] Petoi, D. (2002): Odvodnja Studija, procjena stanja, uzroka i veliine pritiska
poljoprivrede na vodne resurse i more na podruju Republike Hrvatske, str. 120-
137, AFZ.
[8] Petoi, D. (2003): Funkcionalnost sustava detaljne odvodnje, Hrvatske vode,
asopis za vodno gospodarstvo, br. 45, str. 515-523.
[9] Petoi, D., imuni, I. (2007): Revitalizacija postojeih i koncepcija rjeavanja
novih sustava detaljne odvodnje, Zbornik radova HAZU, Melioracijske mjere u
svrhu unapreenja ruralnog prostora, str. 99-112, Zagreb.
[10] Tomi, F. (1987): Sistemi detaljne odvodnje za reguliranje suvinih voda u tlu,
Prirunik za hidrotehnike melioracije, I. kolo, knjiga 4, Detaljna mrea, str. 169-
238, Zagreb.
[11] Tomi, F., Romi, D., Maar, S. (2007): Stanje i perspektive melioracijskih mjera
u Hrvatskoj, Zbornik radova HAZU, Melioracijske mjere u svrhu unapreenja
ruralnog prostora, str. 7-20, Zagreb.
222
223
KAZALO AUTORA
A
1 R 14. Arbanas eljko 171
B
2 R 3. Barbali Darko 23
3 R 3. Barbali Sanja 23
4 R 9. Barbali Marina 95
5 R 11. Barbari ivko 125
6 R 2. Biondi Danko 9
7 R 3. Biondi Danko 23
8 R 9. Budii Draen 95
D
9 R 14. Dragievi Nevena 95
10 R 2. urokovi Zoran 9
G
11 R 13. Gilja Gordon 157
12 R 11. Glava Berislav 125
13 R 3. Grizelj imi Vesna 23
H
14 R 3. Holjevi Danko 23
15 R 15. Hubalek Lidija 189
I
16 R 4. Ilii Ivan 37
K
17 R 15. Klasanovi Ljiljana 189
18 R 1. Kurei Draen 1
19 R 1. Kos Elizabeta 1
20 R 9. Kratofl Lidija 95
21 R 13. Kuspili Neven 157
L
22 R 6. Lovri Zdenko 59
LJ
23 R 11. Ljubenkov Igor 125
M
24 R 8. Mahmutovi Zdenko 81
25 R 7. Markovi Davorin 75
26 R 16. Marui Josip 207
27 R 1. Mesari Ana 1
28 R 14. Mihali Arbanas Snjeana 171
29 R 5. Mikec Krunoslav 45
30 R 6. Mili Igor 59
31 R 16. Musta Ivan 207
O
32 R 14. Oani Nevenka 171
P
33 R 5. Pandi Kreo 45
34 R 10. Pavleti Ljiljana 113
35 R 8. Pavlin eljko 81
36 R 16. Petoi Dragutin 207
37 R 12. Petriec Mladen 137
38 R 10. Petrovi Goran 113
39 R 8. Pletikapi Zlatko 81
40 R 13. Potoki Kristina 157
R
41 R 14. Rui Igor 171
224
S
42 R 9. Seni Arijana 95
43 R 2. Sitar Silvija 9
44 R 16. Strievi Ivo 207
45 R 14. Suanj Ivana 171
T
46 R 5. Terek Borivoj 45
47 R 16. Tomi Franjo 207
48 R 7. Trenc Neven 75
49 R 9. Tusi Vesna 95
50 R 5. Tuti Vlasta 45
V
51 R 12. Vidakovi uti Renata 137
52 R 14. ic Elvis 171

www.hdon.hr
ISBN 978-953-7672-06-5

Zbornik Radova o Popavama

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbornik Radova o Popavama

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Okrugli stol

52 R 14. ic Elvis 171

You might also like