Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 2

Kvin Mek-Klaskijeva metoda minimizacije funkcije

Kvin - Mek Klaskijeva metoda Za vie od etiri promenljive, Karnoove mape postaju izuzetno zamrene. Sa pet promenijivih, potrebne su dve mape 16 16, pri emu bi jedna mapa trebalo da bude preko dru!e u tri dimenzije kako bi se prikazali susedni kvadrati. Za est promenijivih potrebno je etiri 16 "16 tabela u etiri dimenzije# $ru!aiji pristup je tehnika sa kori%enjem tabela, poznata pod nazivom Kvin - Mek Klaskijeva metoda. &vu metodu mo!u%e je ispro!ramirati na raunaru kako bi se se dobio automatski alat za pravljenje upro%enih 'ulovih izraza. Kvin - Mek Klaskijevu metodu najbolje je objasniti pomo%u primera. (zmite, na primer, slede i izraz) *'+$ , *'+$ , *'+ $ , *'+$ -t- *'+$ , *'+$ , *'+$ , * ' +$ .retpostavimo da je ovaj izraz razvijen iz tabli/e istinitosti. 0elimo da napravimo najprostiji izraz po!odan za implementa/iju sa prekidakim kolima. .rvi korak je konstruisati tabelu u kojoj svaki red od!ovara jednom od elemenata proizvoda u ovom izrazu. 1lementi se !rupiu sa!lasno broju komplementarnih promenijivih. $ru!im reima, poinjemo od elementa bez komplementarnih promen2jivih, ako takav postoji, zatim sve elemente sa jednom komplementarnom promenljivom i tako redom. ( tabeli '.3 prikazan je spisak za izraz koji koristimo kao primer, sa horizontalnim linijama kojima se naznaava !rupisanje. Zbo! jasno%e, svaki element predstavljen je jedini/om za svaku promenljivu bez komplementarne vrednosti i nulom za svaku komplementarnu promenljivu. .otom, !rupiemo elemente sa!lasno broju jedini/a koje sadr4e. ( koloni indeks data je od!ovaraju%a de/imalna vrednost, koja nam treba za ono to sledi. Slede%i korak je pronala4enje svih parova elemenata koji se razlikuju samo u jednoj promenljivoj, to jest, sve parove elemenata koji su isti osim to!a da je neka promenljiva u jednom elementu jednaka 5 i jednaka 2 u dru!om elementu. Zbo! naina na koji smo !rupisali elemente, mo4emo poeti od prve !rupe i porediti sve elemente iz prve !rupe sa svim elementima iz dru!e !rupe. .osle to!a, poredimo sve elemente dru!e !rupe sa svim elementima tre%e !rupe i tako redom. Kad !od prona6ete preklapanje, pored svih elemenata stavite znak potvrde, pove4ite taj par uklanjanjem promenljive koja se razlikuje izme6u ta dva elementa i to to dobijete dodajte u novi spisak. 7ako, na primer, elementi *'+$ i *'+$ ovakvim povezivanjem daju *'+. &vaj postupak se nastavlja sve dok se eela prvobitna tabela ne ispita. 8ezultat je nova tabela sa slede%im unosima) *+$ *'+ '+$ v- *'+ *'$v*'$v- *+$ '+$v9ova tabela je or!anizovana po !rupama, kao to je naznaeno, onako kako je uobliena i prva tabela. .otom se dru!a tabela obra6uje na isti nain kao i prva. 7o jest, elementi koji se razlikuju po samo jednoj promenljivoj se obele4avaju i pravi se novi element za tre%u tabelu. ( ovom primeru, tre%a tabela koja se dobija sadr4i samo jedan element) '$. ( optem sluaju, ovaj postupak bi se nastavio sve dok se ne dobije tabela u kojoj nema preklapanja. ( ovom sluaju, za to su nam bile potrebne tri tabele. .o zavretku postupka koji smo upravo opisali, odstrani %emo ve%inu mo!u%ih elemenata odre6eno! izraza. 1lementi koji nisu odstranjeni koriste se za konstruisanje matri/e, kao to je prikazano u tabeli '.6. Svaki red u ovoj matri/i od!ovara

jednom od elemenata koji nisu odstranjeni :nisu imali znak potvrde; u svim tabelama koje smo do sada koristili. Kolone od!ovaraju elementima u prvobitnom izrazu. Znak < smeten je u svim prese/ima redova i kolona u kojima je element iz reda "usa!laen" sa elementom iz kolone. 7o jest, promenljive koje postoje u elementu iz reda imaju istu vrednost kao i promenljive koje postoje u elementu iz od!ovaraju%e kolone. .osle to!a, zaokru4ite sve znakove < koji su jedini u pojedinim kolonama. * zatim naertajte kvadrati% oko svako! znaka < u svim redovima u kojim postoji zaokru4eno <. *ko u svim kolonama imamo po jedan zaokru4en znak < ili znak < u kru4i%u, zavrili smo posao, a oni elementi u redovima iji je znak < oznaen sainjavaju sveden izraz. .rema tome, u naem primeru, konani izraz je) *'+ , *+$ , *'+ , * +$ ( sluajevima kada u nekim kolonama nema ni kru4ni/a ni kvadrati%a, potrebno je uraditi jo neto. ( sutini, dodajemo elemente u redove dok sve kolone ne budu obuhva%ene. .onovimo ukratko nain na koji Kvin - Mek Klaskijeva metoda radi kako bismo se uverili da time posti4emo ono to nam treba. .rva =aza ovo! postupka je sama po sebi jasna. 9jome se uklanjaju nepotrebne promenljive u elementima proizvoda. .rema tome, izraz *'+ , *'+- je ekvivalentan izrazu *' poto) *'+ , *'+ > *':+ , +; > *' .osle uklanjanja promenijivih, ostaje nam izraz koji je oi!ledno ekvivalentan prvo bitnom izrazu. Me6utim, u tom izrazu mo!u postojati suvini elementi, ba kao to smo tra4ili suvine !rupe u Karnoovoj mapi. .akovanjem u obliku matri/e obezbe6ujemo da su svi elementi iz prvobitno! izraza obuhva%eni i da je to ura6eno na takav nain da se to je vie mo!u%e smanji broj elemenata u konanom izrazu.

You might also like