Subota

www.glassrpske.com i nedjeqa
25. i 26. jul 2009.
Broj 11.964
Godina LXVI

Cijena
0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWA LUKA

VIJESTI Novi ministar DRU[TVO Svi uxbenici SVIJET Policija u

bezbjednosti u kwi`arama Wu Xersiju
BiH bi}e {irom uhapsila
poznat do Srpske iza gradona~elnike,
utorka nedjeqe rabine...
strana 5. strana 6. strana 19.

FOTO: CROPIX

Izvla~ewe nastradalih iz voza

Te{ka saobra}ajna nesre}a u mjestu Rudine kod Splita

U izlijetawu voza poginulo

{est, povrije|eno 55 qudi
Nagibni voz se kretao na relaciji Zagreb- U Ministarstvu inostranih poslova BiH i u Policija raspola`e informacijom da je u
Split i isko~io iz {ina u 12.08 ~asova, Ministarstvu unutra{wih poslova Hrvatske vozu bilo 90 putnika, iako pojedini mediji
izme|u stanica Labin Dalmatinski i Ka{tel nisu mogli da potvrde da li je u nesre}i bilo izvje{tavaju da je prodato 110 karata. Me|u
Stari. Poginuli tri mu{karca i tri `ene nastradalih dr`avqana BiH putnicima bilo i djece
strana 3.
Poslije dugogodi{we borbe porodice Stoji} na sudovima
DANAS Kvalifikacije za Evropsku ligu u fudbalu

Rukometnoj
legendi
vra}en stan
Stoji}ima stan vra}en poslije odluke
Komisije za stambena pitawa Vlade
Srpske da prihvati zahtjev Milanka Evropsko ~udo
Niki}a za otkaz ugovora o zakupu
stana u Doboju strana 7.
Porodica Stoji} zove se Slavija
strane 42. i 43.
2 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

Sudije Ustavnog suda RS treba da prekinu godi{we odmore da bi se razmatrao

Vijesti dana Poslovnik o radu Suda.

Edin Rami}, predsjednik Kluba Bo{waka u Vije}u naroda RS

MUP Republike Srpske Oli Ren, evropski komesar za pro{irewe o BiH

Zemqa sa OHR-om
Paso{ za dva dana u
posebnim situacijama
BAWA LUKA - Ministarstvo civilnih poslova i komuni-
kacija BiH donijelo je uputstvo o izdavawu putnih isprava u
roku kra}em od predvi|enog na osnovu kojeg podnosilac za iz-
davawe paso{a ima pravo da prilikom podno{ewa zahtjeva
tra`i weno izdavawe u roku kra}em od 30 dana, izjavila je u
petak Srni portparol MUP-a RS Mirna [oja.
ne mo`e u Evropu
Ustavne reforme nisu preduslov za zatvarawe OHR-a, ni za aplikaciju za
Ona je navela da nadle`ni organi izdaju putnu ispravu u ro-
ku od 48 ~asova od momenta podno{ewa zahtjeva ako je rije~ o ~lanstvo u EU, istakao Ren, koji se zbog iznenadne bolesti nije obratio
lije~ewu u inostranstvu, bolesti ili smrti ~lana u`e poro- poslanicima i delegatima Parlamenta BiH
PI[E: @EQKA DOMAZET

FOTO: GLAS SRPSKE

dice, a o ~emu je podnosilac zahtjeva du`an da dostavi potre-
bne dokaze. glasss@teol.net
- Cijena putne isprave izdate na ovaj na~in ista je kao i ci- SA RA JE VO - Zemqa sa
jena izdavawa u redovnom postupku - istakla je [oja. visokim predstavnikom ne
mo`e da postane kandidat za
Komisija za spoqne poslove BiH ~lanstvo u Evropskoj uniji, a
ustavne reforme nisu predu-
Bez rasprave o stawu slov za zatvarawe Kancela-
rije visokog predstavnika
diplomatske mre`e (OHR), ni za aplikaciju za
SARAJEVO - Komisija za Predsjedni{tva BiH o stawu i ~lanstvo u EU.
spoqne poslove Predstavni- razvoju DKP mre`e, kako bi Naveo je to evropski ko-
~kog doma Parlamenta BiH u Informacija iz ove oblasti me sar za pro {i rewe Oli
petak je zakqu~ila da se jo{ bila potpuna. Ren u govoru koji je u petak
nisu stekli uslovi za kvalite- I Komisija za spoqnu i trgo- trebalo da pro~ita pred po-
tnu raspravu o Informaciji vinsku politiku, carine, sao- sla ni ci ma i de le ga ti ma
Ministarstva inostranih po- bra}aj i komunikacije Doma Par la men tar ne skup {ti ne
slova BiH o stawu i razvoju di- naroda u petak je usvojila BiH, ali se ni je obra tio
plomatsko-konzularne mre`e. zakqu~ak kojim predla`e da se zbog iznenadne bolesti.
Iz Parlamentarne skup{ti- odgodi rasprava i dopune in- Ren navodi da BiH ipak
ne BiH je saop{teno da Komi- formacije o stawu i razvoju ne}e mo}i u EU sa postoje}im
sija zbog toga tra`i stav DKP mre`e. Ustavom i da OHR ne}e mo}i
da vodi BiH tamo gdje ona
`eli da stigne. Oli Ren
- Ne postoji na~in da se
kvazi-protektorat pridru`i ispuni uslove za zatvarawe zna~iti smawewe interesa istakao da ono {to BiH tre-
EU. Niti }e se aplikacija OHR-a ove jeseni i ako re- me|unarodne zajednice nego ba da ispuni nije te{ko, ve}
za ~lanstvo EU razmatrati forme u vezi sa EU dobiju upravo suprotno. Evropska je dnos ta vno tre ba da bu de
dok god je OHR aktivan. To na ubrzawu, on da }e ciq komisija i Kancelarija spe- ura|eno.
je pitawe politi~ke zrelos- otpo ~iwawa pris tu pnih cijalnog predstavnika pos- - Tu je, prije svega uvo-
ti i liderstva, a ne samo pi- pre go vo ra sa EU mo }i da taju jedno. To }e, u stvari, |ewe biometrijskih paso{a,
tawe ko sjedi za stolom kada pos ta ne mo gu} u sqede }im bi ti naj ve }a kan ce la ri ja te mjere za{tite protiv ko-
se pregovara - navodi se u godinama. Naglasio je da se EU. Visoki predstavnik EU rupcije. BiH mora da napra-
Renovom govoru dostavqenom BiH ne }e mo }i po klo ni ti za spoqnu politiku i bezbje- vi iskorak u borbi protiv
poslanicima i delegatima. kandidatski status. dnost Havijer Solana i ja or ga ni zo va nog kri mi na la,
Do dao je da, ako BiH - Zatvarawe OHR-a ne}e in sis ti ra mo na to me da i da unaprijedi grani~nu kon-
drugi ~lanovi me|unarodne trolu i u~ini jo{ mnogo to-
zajednice budu wen dio - ka- ga za boqu po li cij sku
INCKO `e Ren. reformu - stoji u Renovom
Mitropolit Nikolaj
govoru.
Mitropolit Nikolaj i Rajmond de Kordona Visoki predstavnik u BiH BiH kasni za drugim OHR NE]E Naglasio je da BiH mo`e
Valentin Incko i Oli Ren zemqama u regionu. Napo- mo}i da vodi BiH tamo da dobije bezvizni re`im za
Boqa politi~ka usaglasili su se u ~etvrtak
uve~e da bi ukidawe viznog
ri usmjereni na uvo|ewe
novih paso{a i usvajawe
gdje `eli da stigne sve wene gra|ane, kandidat-
ski status u EU i u~ini neop-
situacija u BiH re`ima za gra|ane BiH bio potrebnih zakona i drugih Dodao je da }e EUFOR i hodno za prikqu~ewe EU.
veoma pozitivan pomak i mjera se ne preduzimaju do- EUPM ostati i da EU ne}e Ren je u petak trebalo da
SARAJEVO - Wegovo visokopreosve{tenstvo mitropo- da politi~ari u BiH moraju voqno brzo. Politi~ari tolerisati bilo kakve pri- se sas ta ne sa ~la no vi ma
lit dabrobosanski Nikolaj ocijenio je u petak u razgovoru da obezbijede ispuwavawe vrlo dobro znaju da je is- jetwe suverenitetu i terito- Predsjedni{tva BiH i pred-
sa ambasadorom Italije u BiH Rajmondom de Kordonom da je svih uslova. puwavawe uslova osnovni rijalnom integritetu BiH. sjedavaju}im Savjeta minista-
politi~ka situacija u BiH boqa, ali da se ne razvija potre- - Mjesecima smo upozora- faktor napredovawa ka EU Kada je rije~ o ukidawu ra BiH Nikolom [piri}em,
bnom brzinom, javila je Srna. vali politi~ke lidere da - rekao je Incko. viza za gra|ane BiH, on je ali su ti susreti otkazani.
Nikolaj je istakao da veliki doprinos u stabilizaciji i
poboq{awu prilika u BiH daju crkve i vjerske zajednice u
BiH, saop{teno je iz Mitropolije dabrobosanske. Zavr{ena plenarna sjednica oba doma Parlamenta BiH
Mitropolit je upoznao gosta sa trenutnom situacijom u
kojoj se nalazi pravoslavni narod na podru~ju Mitropolije
dabrobosanske u FBiH, istakav{i da je ona boqa nego {to
Od 169 ostvarena 64 prioriteta
je bila neposredno nakon okon~awa posqedweg rata u BiH, SARAJEVO - Od 169 pre- {kog dokumenta uglavnom su Evrop skog par tner stva, komisija za evropske inte-
ali da jo{ nije na zadovoqavaju}em nivou. dvi |e nih akti vnos ti iz shva }e ne na po gre {an na - Pri vre me nog spo ra zu ma, gracije PSBiH te predlo`i-
Akcionog plana realizaci- ~in. Do ku ment evrop skog odnosno Sporazuma o stabi- la odre |e ne zakqu ~ke.
www.glassrpske.com je prioriteta iz dokumenta partnerstva treba posmatra- lizaciji i pridru`ivawu te Ko mi si ja je po dr`a la i
Evrop sko par tner stvo za ti kao na{ glavni strate- Plan akti vnos ti za is- Akcioni plan za ispuwavawe
Koliko je vremena trebalo da pro|e pa da se postigne prvo polugodi{te ove godi- {ki pra vac - re kao je puwavawe preostalih obaveza preostalih obaveza iz Mape
dogovor da strane sudije i tu`ioci napuste bh. pravo- ne u potpunosti je realizo- [pi ri} na ple nar noj sje - iz Mape puta za liberaliza- puta za liberalizaciju vi-
su|e. Nadamo se da wihov ostanak u sektoru ratnih vano wih 64 ili 39 odsto, a dnici Parlamentarne skup- ciju viznog re`ima za gra|a- znog re`ima, s tim da se pre-
zlo~ina ne}e doprinijeti da se zlo~ini nad Srbima ne 105 je na pri je dlog na dle - {tine BiH. ne BiH. dla`e da Savjet ministara
procesuiraju. Email:nebojsa-mprt@yahoo.com `nih institucija prolongi- Pred sta vni ~ki dom i blagovremeno, a najkasnije
rano. Dom naroda Parlamentarne PARLAMENT do kraja avgusta, u parlamen-
Svaki dan smo svjedoci raznih tragedija na putevima, Izja vio je to u pe tak skup{tine BiH su na zaje- razmatrao dokumenta tarnu proceduru dostavi sve
po selima, centrima gradova... Zar to nije znak da predsjedavaju}i Savjeta mi- dni~koj sjednici razmatra- Savjeta ministara BiH zakone iz preostalih obaveza
qudski faktor na svakom mjestu treba vi{e da vodi nistara BiH Nikola [pi- li do ku men ta Sa vje ta iz Ma pe pu ta, ~i ji je rok
ra~una o svojim postupcima? ri}. ministara BiH u vezi sa re- Ova dokumenta prethodno usvajawa 30. septembar.
Email: tiho_bled@gmail.com - Obaveze iz ovog strate- ali za ci jom pri ori te ta iz je razmatrala i Zajedni~ka @. D.
 GLAS SRPSKE 25 i 26. jul 2009. 3

Slu~ajevi smijewenih zvani~nika bi}e rije{eni zatvarawem OHR-a

BAWA LUKA - Svi slu~ajevi smijewenih politi~ara i
funkcionera u Bosni i Hercegovini bi}e rije{eni za-
tvarawem Kancelarije visokog predstavnika (OHR),
izjavio je u petak Srni portparol OHR-a Oleg Mili-
{i}.
- Visoki predstavnici u Bosne i Hercegovine do sada
su smijenili 187 funkcionera.
Za pojedince kojima je zabraweno u~estvovawe u ja-
vnom `ivotu, ta zabrana ostaje na snazi sve dok visoki
predstavnik ne odlu~i druga~ije - rekao je Mili{i}.

Vijesti
Du{an Igwatovi}
Mladi}
interes
Srbije
BEO GRAD - Di re ktor
srpske kancelarije za sa-
radwu sa Ha{kim tribuna-
lom Du {an Igwato vi}
izja vio je u pe tak da je
Te{ka saobra}ajna nesre}a u mjestu Rudine kod Splita okon~awe saradwe sa Ha-
{kim tri bu na lom ha -

U izlijetawu voza poginulo p{ewem i isporu~ivawem

dvojice preostalih bjegu-
naca Ratka Mladi}a i Go-
ra na Hayi}a u ve li kom

{est, povrije|eno 55 qudi interesu Srbije, prenosi

Beta.

Radovan Karaxi}

FOTO: CROPIX
Poginuli Norve{ka
tri mu{karca i Belgija
i tri `ene. tra`e vrijeme
U MIP-u BiH HAG - Vla de Nor ve {ke
i MUP-u i Bel gi je za tra `i le su
Hrvatske do da tnih 30 da na za ra -
zmatrawe zahtjeva Radova-
nisu mogli na Ka rayi}a da mu
da potvrde dostave dokumenta o nele-
galnom naoru`avawu bo-
da li se me|u sanskih muslimana 1995.
nastradalim i is tra ga ma o gra na ti -
nalaze rawima sarajevske pijace
Mar ka le, sa op {te no je
dr`avqani petak u Hagu.
BiH Razlozi za dodatnim vre-
Mjesto nesre}e
menom su odsustvo osobqa
PRIREDIO: GORAN OBRADOVI] ko~io je iz {ina u 12.08 ~a- ja ko tres ti. Mi slim da su `ba za spasavawe, vatrogasci se nalazi pola kilometra is- tokom qetweg raspusta i
gorano@glassrpske.com sova izme|u stanica Labin prva dva vagona isko~ila iz i Hitna pomo}, ukratko, sve pred mjesta nesre}e, otkazale postavqen ekstremno kra-
Dalmatinski i Ka{tel Sta- {ina. Poletio sam u vazduh, a raspolo`ive slu`be za pomo} su mu ko~nice. Jurilo je 100 tak rok, prenosi Tanjug.
SPLIT, SARAJEVO - U
iskakawu nagibnog voza iz ri. Poginuli su tri mu{kara- mom prijatequ zabio se komad stradalima sa {ireg podru- kilometara na ~as, a zaustavi-
{i na u mjes tu Ru di ne kod ca i tri `e ne, ja vi li su stakla u rame. Dobro se osje- ~ja. Mjesto nesre}e nadlije- lo se tek kada je naletjelo na Sud BiH
hrvatski mediji. }am, ali ne znam {ta je sa mo- tao je je dan he li kop ter, a voz. Sre }om, u tom uda ru
Splita u petak je poginulo
{est, a povrije|eno je 55 pu- Klini~ka bolnica Split jim prijateqem koji je tu u spa si oci ma po sao ote `a va stawe nije znatno pogor{ano. Pritvor
tnika, od kojih osam te{ko. je u opsadnom stawu. Na vi- bolnici - rekao je Aksel He- nepristupa~an teren. Na pruzi je u tom trenutku bi- optu`enim za
jest o nesre}i ispraznili su neson (19) iz [vedske. lo nekoliko spasilaca i ve-
U Ministarstvu inostra-
sve operacione sale i orga- Policija raspola`e in- TRE]A liki broj pripadnika medija.
“Kori}ane“
nih poslova BiH i u Minis-
tarstvu unutra{wih poslova nizovali prihvat povrije|e- formacijom da je u vozu u tre- nesre}a na - Na istom mjestu se 1996. SA RA JE VO - Sud BiH
Hrvatske do zakqu~ewa ovog nih. Pozvali su qekare koji nut ku ne sre }e bi lo 90 istom mjestu dogodila velika nesre}a u ko- odredio je u petak pritvor
bro ja “Gla sa Srpske“ ni su su na godi{wem odmoru da im putnika, iako pojedini medi- joj su poginule 33 osobe - kazao Zoranu Mari}u, Sa{i Ze-
mogli da potvrde da li je u do|u u pomo}. ji izvje{tavaju da je prodato Vozilo “Hrvatskih `eqe- je ka{telanski gradona~elnik ~e vi }u i Ra do sla vu Kne -
ne sre }i bi lo nas tra da lih - Krenuo sam iz [vedske 110 karata. Me|u putnicima znica“ upu}eno u pomo} izle- Jo{ko Berket, dodaju}i da je `e vi }u, op tu `e ni ma za
dr`avqana BiH. na odmor u Hrvatsku sa dva je bilo dosta turista, a bilo tjeloj kompoziciji zamalo je sre}a {to je voz, prije nego ratne zlo~ine po~iwene u
Nagibni voz se kretao na prijateqa. Sve je bilo u redu je i djece. iza zva lo jo{ ve }u ne sre }u. {to se zaustavio na rubu pro- Jaj cu i na Ko ri }an skim
relaciji Zagreb-Split i is- dok se voz odjednom nije po~eo Na terenu su Gorska slu- Dolaskom na nizbrdicu, koja valije, udario u nekoliko sti- sti je na ma 1992. go di ne.
jena, ~ime je izbjegnuta gora Mari}u, Ze~evi}u i Kne-
tragedija. `evi}u pritvor je odre|en
POGRE[NE NORME Mje{tani uz prugu krive na prijedlog Tu`ila{tva
“Hrvatske `eqeznice“ zbog BiH, javio je BIRN.
Ugledni wema~ki sudski vje- ma i da postoje sumwe da su lo {eg odr`a vawa, jer se
{tak za velike `eqezni~ke ne- ra|eni prema pogre{nim nor- izme|u te dvije velike nesre-
sre}e Vatroslav Grubi{i} mama koje su nedovoqne, zbog }e dogodila i tre}a, kada je
GP BiH
upozorio je prije pet godina ~ega postoji velika opasnost na is tom mjes tu izle tje la Prijedor~anin
da nagibni vozovi “H@“ nisu od `eqezni~kih nesre}a sa ka- `eqezni~ka kompozicija sa uhap{en,
testirani na hrvatskim pruga- tastrofalnim posqedicama. cisternom.
pa pu{ten
SARAJEVO - Pripadni-
ci Gra ni ~ne po li ci je
BiH uhap si li su u no }i
Turski komandosi Na mladi}a ispaqeno Oli Ren zbog gripa izme |u ~et vrtka i pet ka
zarobili pirate vi{e hitaca iz vozila izgubio glas na grani~nom prelazu Ra-
ANKARA - Turski komandosi zarobili su pet pi- BEOGRAD - Marko Vuko- BRISEL - Evropski komesar za pro{irewe Oli Ren ~a Ran ka Bol tu (45) iz
rata u Adenskom zalivu, gdje se nalaze u sklopu mi- bratovi} (24) rawen je u pe- otkazao je u petak sastanke u Sarajevu i vratio se u Bri- Prijedora zbog sumwe da
sije NATO za borbu protiv piratstva kod obale tak is pred svo je ku }e u sel zbog gripa, izjavio je zvani~nik Evropske komisije je po~inio ratni zlo~in
Somalije, saop{tila je u petak turska vojska. Kraji{koj ulici u Zemunu. agenciji Rojters. pro tiv ci vil nog sta no -
U saop{tewu se navodi da su komandosi uz pomo} Na wega su nepoznati napa- Isti zvani~nik rekao je da Ren ne mo`e da govo- vni{ tva, sa zna je Srna.
helikoptera do{li do sportskog ~amca dok su se pi- da~i iz automobila ispalili {est metaka, a zatim ri i da nije u pitawu virus novog gripa tipa A Bol ta je pri ve den u Sud
rati pripremali da napadnu jedan brod, prenosi pobjegli u nepoznatom pravcu, prenose agencije. (H1N1). Zvani~nik je napomenuo da je Ren trebalo BiH u Sarajevu, gdje je dao
Srna. Somalijski pirati, koji djeluju du` strate- Vukobratovi} je zbrinut u bolni~kom centru “Be- da u BiH zavr{i trodnevnu posjetu Balkanu i da se izjavu, poslije ~ega je pu-
{kog pomorskog puta izme|u Azije i Evrope, uzeli `anijska kosa“ i van `ivotne je opasnosti. Vukobra- obrati Parlamentu, ali da to nije mogao da u~ini, {ten ku}i.
su do sada vi{emilionske otkupe za otete brodove u to vi}, ko ji je pri je ne ko li ko da na pu {ten iz jer je izgubio glas. Ren je posjetio Crnu Goru, Ma- G. O.
Indijskom okeanu i Adenskom zalivu. pritvora, sa drugom je i{ao u pravcu svoje ku}e. kedoniju i Srbiju.
4 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

FOTO: GLAS SRPSKE

Komentar dana

Pi{e:
@eqka
DOMAZET

Odlazak tutora
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Sudu i Tu-
`ila{tvu BiH koji je ve}inom glasova usvojio
Savjet ministara, ako bude usvojen u Parlamen-
tu BiH, omogu}i}e stranim tu`iocima i sudija-
ma u odjeqewima za ra tne zlo ~i ne u tim
institucijama da i u naredne tri godine nasta-
ve rad u BiH.
Os ta li ma man -
Rad stranih dat is ti ~e 31.
decembra ove godi- Atif Dudakovi}
sudija bi}e
ne.
ograni~en Pred sta vni ci Poslije emitovawa snimaka na kojima Atif Dudakovi} nare|uje strijeqawe
samo na ratne RS u vi{e navra-
zlo~ine, ali
ni tu ne}e mo}i
da djeluju kao
do sada. BiH
ta su upozoravali
na to da je u~inak
me |u na ro dnih su -
di ja i tu `i la ca
Staviti ta~ku na
mora kona~no
da se oslobodi
tutorstva i da
sama radi
minoran, odnosno
da su imali samo
vi so ke pla te i
ni ka kve re zul ta -
sve ratne zlo~ine
Ako me|unarodna zajednica ne procesuira Atifa Dudakovi}a, RS }e morati da
te.
i donosi U Odjeqewu za prona|e izlaz “iz tog }orsokaka“, rekao Ristovi}
odluke ra tne zlo ~i ne PRIREDILA: MARINA ^IGOJA `rtve - istakao je Ristovi}. podi`e optu`nice od kraja Armije RBiH Dudakovi} navo-
Sud BiH na optu- marinacigoja@glassrpske.com On je rekao da Vlada RS 2004. godine. dno je ve} godinama pod istra-
`eni~kim klupama nalazili su se iskqu~ivo Srbi BAWA LUKA - Ako me|u- raspola`e dokazima i materi- - Svi materijali koji se gom Tu `i la{ tva BiH, a
i poneki Hrvat. narodna zajednica poslije jalima da su po~iwena stravi- sada pojavquju moraju da budu prijavu za ratne zlo~ine pro-
Me|u me|unarodnim sudijama i tu`iocima nala- svih snimaka zlo~ina pripa- ~na zlo dje la nad srpskim predati tu`ila{tvima na po- tiv wega su jo{ prije tri go-
zili su se i oni koji su iza sebe u svojim zemqama dnika Petog korpusa Armije narodom. dru ~ju biv {e Ju go sla vi je - di ne po dni je li ta da{wi
ostavili debele afere koje im nisu zasmetale da RBiH ne procesuira koman- objasnila je ona. predsjednik i premijer RS
dijele pravdu u BiH. KAVRAN:
danta tog korpusa Atifa Du- bez komentara Srna saznaje da Tu`ila{- Dragan ^avi} i Milorad Do-
Sa druge strane, bo{wa~ki zvani~nici su se zala- dakovi}a, RS }e morati da tvo BiH posjeduje snimke na dik.
gali da se u punom kapacitetu produ`i mandat prona|e izlaz “iz tog }orso- - Dokazni materijal u vezi kojima se vidi i ~uje kako ko- Na pi tawe da li se od
svim me|unarodnim sudijama i tu`iocima. kaka“. sa Atifom Dudakovi}em i ob- mandant Dudakovi} nare|uje vlasti BiH o~ekuje da postu-
Dobije li prijedlog koji je usvojio Savjet minis- Izjavio je to u petak minis- javqeni snimci samo potvr|uju ubijawe dvojice zarobqenika, pi na na~in kako je ranije
ta ra BiH po dr{ku Par la men ta, nas ta vi }e se tar rada i bora~ko-invalidske ~iwenicu da me|unarodna za- a video-zapis dostavqen Tu- u~i ni la Srbi ja u slu ~a ju
wihov rad, ali u daleko mawem kapacitetu nego za{tite RS Rade Ristovi}. jednica mora jednom da stavi `ila{tvu BiH mnogo je {iri “[korpioni“, Kavran je od-
{to su to ~inili prethodnih pet godina. Ristovi} je, komentari{u- ta~ku na ratne zlo~ine, tako od snimka emitovanog u medi- govorila da Tribunal ne ko-
Wihov rad bi}e ograni~en samo na ratne zlo~i- }i snimke iz 1994. godine koje da svi koji su ih po~inili za jima. men ta ri {e is tra ge do
ne, ali ni tu ne}e mo}i da djeluju kao do sada. su objavile televizije u RS, a to odgovaraju - istakao je Ris- Pen zi oni sa ni ge ne ral podizawa optu`nice.
Nijedan od me|unarodnih sudija ne}e vi{e mo}i na kojima Dudakovi} nare|uje tovi}.
da se na|e na rukovode}im funkcijama, {to }e uve- ubistvo dva vojnika u Iza~i}u, Portparol Tu`ila{tva
liko pravosudne institucije u BiH da dovede pod rekao Srni da svi koji su po- Ha{kog tribunala Olga Ka- BORS
doma}e okriqe. ~inili ratne zlo~ine u BiH vran je istakla da je vidjela
Mora, naravno, BiH kona~no da se oslobodi tu- moraju za to da odgovaraju i da medijske izvje{taje o novom U Bora~koj organizaciji RS `ila{tvo BiH i glavni tu-
torstva i da kona~no sama radi i donosi odluke. budu izvedeni pred lice prav- snimku ratnog zlo~ina u BiH, pitaju {ta je jo{ potrebno `ilac Milorad Bara{in
Me|utim, iako nema sumwe u to da u BiH ima su- de. ali nije `eqela da komenta- da se objavi od mnogobroj- da napokon privedu kraju
dija i tu`ilaca koji se podrobno razumiju u pravo - Dosada{wa praksa prema ri{e da li je rije~ o materi- nih dokaza protiv “re`ise- trogodi{wu istragu pro-
i pravdu i da je wihovo znawe vjerovatno ve}e od kojoj su samo Srbi procesu- ja lu ko ji ve} po sje du je ra horor filmova Atifa tiv ~ovjeka koji, ne tre-
znawa wihovih kolega iz inostranstva, postavqa irani za ratne zlo~ine nije Tribunal. Dudakovi}a pa da nadle`ni pnuv{i, nare|uje ubistva,
se pitawe da li svi oni racionalno razmi{qaju i dobra, pogotovo ako se ima na Kavranova je podsjetila da u BiH po~nu da rade posao strijeqawa, uni{tavawe
pravilno vagaju pravdu i nepravdu. umu ~iwenica da je u BiH vo- Tu`ila{tvo u Hagu, u skladu za koji su debelo pla}eni.” srpske imovine - pitaju u
Na to pitawe za sada nema odgovora i jo{ ga ne- |en gra|anski rat i da su pri- sa strategijom za okon~awe - [ta treba da urade Tu- BORS-u.
}emo saznati. padnici sva tri naroda bili mandata Ha{kog tribunala, ne
Za sada }e u procesuirawe ratnih zlo~ina i daqe
biti ukqu~eni strani tu`ioci i sudije, a koliko Klub Bo{waka o Ustavnom sudu Republike Srpske
}e to biti dobro ili ne, ostaje nam da vidimo.
Tra`e da sudije prekinu odmor
BAWA LU KA - Klub delegatima bo{wa~kog naro- je}u naroda RS Sta{a Ko{a- Klub Srba poslije godi{wih
Simo Tu{evqak, Bo{waka u petak je na sje- da razgovaraju o Poslovniku rac pozvao je u petak Klub odmora predlo`iti izmjene
dnici zakqu~io da sudije Us- Ustavnog suda RS. Bo{waka da po{tuje i pri- i dopune Poslovnika Vije}a
koordinator Tima ta vnog su da RS tre ba da Pred sje dnik Klu ba mjewuje Ustav RS i zatra`io naroda RS, da bi ono bilo
MUP-a RS za ratne pre ki nu ko le kti vni go - Bo{waka Edin Rami} rekao da po~nu da razmatraju akta funkcionalni dio zakonoda-
zlo~ine di{wi odmor i da zajedno sa je da ova situacija zaslu`uje ko ja je usvo ji la Na ro dna vnog sistema RS.
pre ki de go di{wih odmo ra skup{tina RS u vezi sa za- - Vije}u naroda `elimo
i da je “Poslovnik u dijelu {titom vitalnih nacional- da obezbijedimo punu fun-
Dostavili 30 video-snimaka o zlo~inima Petog korpusa Tu-
ko jim se re gu li {e pi - nih interesa. kcionalnost, a ne da ono bu-
`ila{tvu BiH. tawe odlu ~i vawa o de mjesto gdje }e se na bazi
Sudije me ri tu mu dvo tre - KO[ARAC: politi~kih stavova stopira-
Milorad }in skom ve }i nom Bo{waci treba da ti odre|eni projekti - ista-
ne us ta van, zbog po{tuju Ustav RS kao je Ko{arac.
Bara{in, Sudija Ustavnog suda RS Milorad ~ega su na neza- Ko{arac smatra da svi
Ivo{evi} rekao je da su se sudije i konit na~in do- Ko{arac smatra da Klub klubovi u Vije}u naroda mo-
glavni tu`ilac predsjednik Ustavnog suda RS Mirko ne se ne odlu ke Bo{waka ni je tre ba lo da raju da rade i doprinose de-
Tu`ila{tva BiH Zovko u petak usaglasili da povodom Us ta vnog su da tra`i prekid odmora, jer Us- mo krat skom na pret ku RS,
zakqu~ka Kluba Bo{waka u Vije}u na- RS”. tavni sud ima legitimno pra- {to prestankom rada Klub
Ne vodimo istragu putem televizijskih snimaka. roda RS ne}e biti prekida kolekti- Pred sje dnik vo na godi{wi odmor. Bo{waka ne ~ini.
vnog godi{weg odmora. Kluba Srba u Vi- Ko{arac je najavio da }e @. B.
 GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 5

Savjet ministara razmatra prijedlog SDA za nasqednika Tarika Sadovi}a Marijana Popovi}
Ostavke u pravosu|u
Novi ministar zbog malih primawa
SARAJEVO - Tokom pro{le i ove godine 32 sudije i doda-
tne sudije iz cijele BiH podnijeli su ostavke, jer nisu za-

poznat do utorka dovoqni nov~anim naknadama koje su primali za svoj rad,

izjavila je Srni portparol Visokog sudskog i tu`ila~kog
savjeta (VSTS) Marijana Popovi}.
Ona je rekla da je ostavke pro{le godine podnijelo 27, a
U Savjetu ministara, po Ustavu BiH, ne mo`e da bude zastupqeno vi{e od dvije pet sudija i dodatnih sudija ove godine.
- Zbog istog razloga ostavke je ranije podnijelo 11 tu`i-
tre}ine ministara iz FBiH, tako da se u slu~aju dvojice predlo`enih kandidata laca i 11 stru~nih saradnika, dok su u ovoj godini ostavku
prakti~no kr{i Ustav, istakao Branko Doki} do sada podnijeli jedan tu`ilac i ~etiri stru~na saradni-
ka - navela je Popovi}eva.
Ona je podsjetila da je predsjednik VSTS Miodrag Novko-
vi} vi{e puta isticao da plate, koje za 80 odsto nosilaca
pravosudnih funkcija iznose 2.400 KM, nisu mijewane pet
godina.

SDS
Protiv produ`ewa mandata
stranih sudija i tu`ilaca
BAWA LUKA - Srpska de-
mokratska stranka o~ekuje da
}e poslanici Saveza nezavi-
snih so ci jal de mo kra ta u
Par la men tu BiH odba ci ti
prijedlog zakona kojim se do
2012. produ`ava mandat stra-
nim sudijama i tu`iocima u
odjeqewu za ratne zlo~ine
Suda BiH, saop{teno je u pe-
tak iz SDS-a.
Skan da lo zno je, sma tra
SDS, podr`avati nastavak
pra vnog i po li ti ~kog na -
siqa nad Srbima optu`enim
pred Sudom BiH i ostanak
stranih tu`ilaca i sudija u
vrijeme kada je po ko zna koji
put potvr|eno da Tu`ila{-
tvo i Sud BiH skrivaju doka-
ze i {tite od odgovornosti
Atifa Dudakovi}a.
- BiH mora dokazati da je
sposobna samostalno da fun-
kcioni{e i ne postoji nijedan
razlog za{to bi ostali strani
tu`ioci i sudije - navodi se u
saop{tewu ove stranke.

Tarik Sadovi} uputio pismo Nikoli [piri}u
PI[U: @EQKA BA[I]
zbasic@glassrpske.com
@EQKA DOMAZET
glasss@teol.net
BAWA LUKA - Konsul-
tacije na nivou Savjeta mi-
nistara BiH o predlo`enim
kandidatima za ministra
bezbjednosti BiH su u toku, a
naj ka sni je do utor ka bi }e
poznato da li }e tu funkci-
ju da preuzme Halid Gewac
ili Senad [epi}.
Izjavio je to u petak za
“Glas Srpske“ pred sje dnik
SDA Sulejman Tihi}.
Poslanik PDP-a u Par-
lamentu BiH Branko Doki}
ka`e da se, me|utim, otvara
novi problem, jer u Savjetu
mi nis ta ra BiH, po Us ta vu
BiH, ne mo `e da bu de zas -
tupqeno vi{e od dvije tre}i-
ne ministara iz FBiH, tako
da se u slu~aju dvojice pre-
dlo`enih kandidata prakti-
~no kr{i Ustav.
- Sadovi} se ra~unao kao
ministar iz RS jer je iz Tre-
biwa. Koliko mi je poznato,
predlo`ena dva kandidata su
iz FBiH - istakao je Doki}.
Tihi} ovu situaciju obra-
zla`e ~iwenicom da se na de-
set ministara u Savjetu mi-
nistara BiH ne mo`e mate-
mati~ki po{tovati princip
dvije i jedne tre}ine i da se
zbog toga ova imenovawa ne
bi mogla posmatrati kao kr-
{ewe Ustava.
SADOVI]:
Dom naroda nije
odlu~ivao o smjeni
[ef Klu ba po sla ni ka
SNSD-a Drago Kalabi} rekao
je da je SDA poru~eno da se
politika stranke mora pro-
mijeniti kada je rije~ o radu
ministra bezbjednosti BiH.
- Mi nis tar stvo bez bje -
dnosti mora da postane mi-
nistarstvo svih gra|ana BiH,
a ne da je koncipirano na et-
ni~kom kriterijumu, gdje kqu-
~ne pozicije dr`e Bo{waci -
ka`e Kalabi}.
Sadovi} je uputio u petak
pismo rukovodstvu Parlamen-
tarne skup{tine BiH i pred-
sje da va ju }em Sa vje tu mi ni-
stara BiH Nikoli [piri}u
u kojem tra`i pismeno oba-
vje{tewe da li je zakonito
smijewen.
Sadovi} u pismu proslije-
|enom medijima podsje}a da je
[piri} 17. jula donio odluku
o smjeni, koju je Predstavni-
~ki dom Parlamenta potvrdio
na sjednici odr`anoj 22. jula.
SQEDE]I ALKALAJ
“Glas Srpske“ saznaje od
izvora bliskog Savjetu minis-
tara da se smjena ministara
na nivou BiH ne}e zaustaviti
Drago Kalabi}
Sporna odluka
Savjeta ministara
SARAJEVO - [ef Kluba poslanika Saveza nezavisnih
FOTO: GLAS SRPSKE
socijaldemokrata u Parlamentu BiH Drago Kalabi} rekao
- S obzirom na to da je je da je za poslanike ove stranke sporna odluka Savjeta mi-
po Us ta vu BiH Par la ment nistara BiH kojom se u Odjeqewu za ratne zlo~ine Suda
BiH dvodoman i na preciznu BiH omogu}ava produ`ewe mandata me|unarodnih sudija i
tu`ilaca.
odredbu ~lana 15. Zakona o
Sa vje tu mi nis ta ra BiH i - U svakom slu~aju za nas je to sporna odluka. ^iwenica je
~lana 2. Odluke predsjedava- da je ona pomak u odnosu na ono {to je bilo. Najve}ih zlo-
ju}eg Savjeta ministara ne- upotreba jeste bilo u drugim odjeqewima. Ona pravi odre-
ophodno je da i Dom naroda |eni pomak, ali }e sve to za nas uvijek biti sporno dok bude
Par la men ta BiH do ne se anga`mana stranih sudija - izjavio je Kalabi} Srni.
odluku o potvrdi smjene mi-
nistra, kako bi ona stupila
na snagu - naveo je Sadovi}.
On na po miwe da Dom
naroda Parlamenta BiH do
sa da na dne vnom re du ni je
imao odluku o potvr|ivawu
Odluke Predstavni~kog do-
ma o smje ni mi nis tra bez -
bjednosti.
samo na Tariku Sadovi}u i da
bi sqede}i na redu mogao da
bude ministar inostranih po-
slova BiH Sven Alkalaj. Nedeqko Mitrovi}

Nikola [piri}, predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH

Ostanak sudija kompromisno rje{ewe
SARAJEVO - Predsjedava-
ju}i Savjeta ministara BiH
Ni ko la [pi ri} re kao je u
petak u Sarajevu da je prili-
kom prijedloga izmjena i do-
pu na za ko na o Su du i
Tu`ila{tvu BiH Savjet mi-
nistara BiH napravio kom-
promisno rje{ewe.
On je kazao da strane su-
di je i tu `i oci od sqede }e
godine mogu da ostanu samo u
drugostepenom postupku u ve-
zi sa predmetima ratnih zlo-
~ina, jer je rije~ o “te{koj i
slo`enoj“ temi u BiH.
- BiH mo ra da ra zvi ja
svo je ka pa ci te te za bor bu
protiv organizovanog krimi-
nala i korupcije. Ako ostanu
strane sudije i tu`ioci, to
nam se za godinu mo`e vrati-
ti kao bumerang. Mo`e se do-
goditi da nam Brisel ka`e
da BiH ima inostrane sudije
i tu`ioce u svom sistemu i
da zbog toga nismo spremni i
kompetentni za sqede}i isko-
rak - naglasio je [piri}.
BiH MORA
da razvija
svoje kapacitete
Dodao je da “moramo sami
da preuzimamo ingerencije u
svim oblastima“.
- Ako budemo u situaciji
da sve za nas rade drugi, pos-
tavi}e se pitawe {ta je to
dr`ava BiH i {ta je sa we-
nim re for ma ma - re kao je
[piri} izra`avaju}i nadu
da }e Par la ment po dr`a ti
ovo rje{ewe.
On je dodao da, ako Par-
lament prona|e boqi dogo-
vor, i to }e Savjet ministara
BiH pozdraviti, a da bi naj-
go re rje {ewe za BiH bi lo
vra}awe na po~etak.
@. D.
Otkazati gostoprimstvo
stranim sudijama
BAWA LUKA - Predsjednik
Organizacije porodica za-
robqenih, poginulih boraca
i nes ta lih ci vi la RS Ne -
deqko Mitrovi} o~ekuje da }e
srpski poslanici prilikom
izja{wavawa u Parlamentu
BiH odbaciti Prijedlog za-
kona kojim se do 2012. produ-
`ava mandat stranim sudijama
i tu`iocima u odjeqewu za
ratne zlo~ine Suda BiH.
Mitrovi} je rekao da su za
ovu organizaciju neprihva-
tqivi u Savjetu ministara
BiH utvr|eni prijedlozi iz-
mjena zakona o Sudu i Tu`i-
la{ tvu BiH, ko ji ma se pr-
odu`ava mandat me|unarodnih
sudija i tu`ilaca do kraja
2012. godine, ali samo onim u
Apelacionom odjeqewu u pre-
dmetima ratnih zlo~ina.
- Porodice srpskih `rtava
nisu zadovoqne radom stranih
sudija i tu`ilaca i komple-
tno Suda i Tu`ila{tva BiH -
istakao je Mitrovi}.
6 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

Borba protiv degradacije zemqi{ta

BAWA LUKA - Konvencija za borbu protiv degradacije Ovo je zakqu~eno u Bawoj Luci na trodnevnoj Konferen-

Dru{tvo zemqi{ta trebalo bi da zauzme zna~ajnije mjesto i da se

{to vi{e mobili{u finansijski resursi od privatnih
preduze}a i drugih koji naru{avaju `ivotnu sredinu i
uni{tavaju zemqi{te kako bi se taj problem rije{io.
ciji zemaqa centralne i isto~ne Evrope. Konferencija je
odr`ana u svrhu pripreme za devetu konferenciju ze-
maqa potpisnica Konvencije Ujediwenih nacija za borbu
protiv degradacije zemqi{ta. M. ^.

FOTO: S. ILI]
Potvr|en tre}i slu~aj novog gripa u RS
Prvi slu~aj prenosa sa
~ovjeka na ~ovjeka u BiH
BAWA LUKA - U Republici Srpskoj u petak je zvani~no
potvr|en tre}i slu~aj virusa novog gripa tipa A H1N1, a radi
se o osobi koja je iz kontakta zara`ena tim virusom, odnosno to
je prvi slu~aj interhumanog prenosa infekcije tog virusa u RS.
- Hospitalizovani pacijent, koji boluje od infekcije virusom
novog gripa tipa A, osje}a se dobro - ka`u u Ministarstvu.
Iz Instituta za virusologiju “Torlak“ u Beogradu Ministar-
stvu zdravqa i socijalne za{tite RS u petak je potvr|eno da je
uzorak brisa grla i nosa, koji je poslat iz Klinike za infekti-
vne bolesti Klini~kog centra Bawa Luka na kona~nu potvrdu,
pozitivan na prisustvo virusa nove gripe tipa A H1N1.
Prvi slu~aj novog gripa tipa A u RS zabiqe`en je 29. juna,
drugi slu~aj 19. jula, a tre}i 22. jula. M. ^.

Ministarstvo rada Srpske

Radnike treba za{tititi
od visokih temperatura
BAWA LUKA - Ministar gi na ~in za {ti te ra dni ke
rada i bora~ko-invalidske od visokih temperatura.
za {ti te Re pu bli ke Srpske Ristovi} je rekao Srni da
Rade Ristovi} uputio je apel u~estale vru}ine koje su pri-
poslodavcima, ~iji radnici sutne posqedwih nekoliko
zbog prirode posla rade na dana na podru~ju RS uti~u na Dio kwiga ve} stigao
otvorenom, da preduzmu mje- zdravqe qudi, posebno onih
re za{tite zdravqa radnika koji su zbog obaveza prema Zavod za uxbenike i nastavna sredstva Isto~no Sarajevo
mogu}om preraspodjelom ra- poslu na otvorenom izlo`e-
dnog vremena ili da na dru- ni suncu.
U kwi`arama svi
uxbenici iza nedjeqe
Za u~enike petih razreda kwige ko{taju 70 maraka, a sa literaturom za engleski
jezik zavisno od izdava~a cijena je 88,85, 90,30 ili 90,50 maraka
BAWA LUKA - Drugi dio osnovce ni`e nego one koje je zikom Kembriy. Najskupqi su kompleti
kwiga za u~enike osnovnih navelo Ministarstvo obrazo- Iz Zavoda za uybenike i uybenika za u~enike osmih ra-
{kola u Republici Srpskoj u vawa RS u odgovoru na pitawa nastavna sredstva Isto~no Sa- zreda koji ko{taju 149,50 mara-
kwi`are bi trebalo da sti- “Glasa Srpske“. rajevo navedeno je da za u~eni- ka, a ako im se doda uybenik za
gne idu}e sedmice, rekli su u U Zavodu navode da je cije- ke pe tih razreda kwige engleski jezik onda se govori
Zavodu za uybenike i nastavna na kompleta uybenika za u~e- ko{taju 70 maraka, a sa litera- o iznosu od 169.80, 172 ili 179
sredstva Isto~no Sarajevo. nike prvih razreda 18 maraka, turom za engleski jezik zavi- maraka.
Iz Zavoda za uybenike i dok }e za budu}e u~enike dru- sno od izdava~a cijena je 88,85, Cijena kompleta uybenika
nastavna sredstva Isto~no Sa- gih razreda biti potrebno iz- 90,30 ili 90,50 maraka. za u~enike devetih razreda je
Robna ku}a “Boska“ rajevo saop{teno je da su cije- dvojiti 77 maraka. Za u~enike 132 marke, a sa potrebnom li-
ne uybenika za ovogodi{we tre}eg razreda kwige ko{taju CIJENE teraturom za engleski jezik
Imenovan Nadzorni i 64 marke, a sa uybenikom za en- na pro{logodi{wem komplet ko{ta 154,95, 154,50
gleski jezik, u zavisnosti od nivou ili 161,50 maraka.
formiran Upravni odbor Engleski izdava~a, kompleti kwiga ko- Ministarstvo prosvjete i
BAWA LUKA - Na Skup{tini akcionara robne ku}e {taju 77,35, 84,30, odnosno Za {esti razred cijena kulture RS, odnosno Vlada RS,
“Boska“, odr`anoj u petak, imenovan je novi Nadzorni Kwige za engleski jezik za 79.50 maraka. kompleta uybenika je 139 ma- za prve i druge razrede os-
odbor i po prvi put formiran Upravni odbor. u~enike osnovnih {kola u Komplet kwiga za u~enike raka. Sa kwigama za engleski novnih {kola obezbijedilo je
Ovo je prva Skup{tina akcionara od kada je “Bosku“ pre- RS dolaze od ~etiri izda- ~etvrtih razreda ko{ta 72 jezik ona je 160,80, 161,50 ili besplatne uybenike.
uzeo novi vlasnik konzorcijum “Delta-Zekstra“ va~a, a to su Oksford, Za- marke, odnosno 90,85 maraka, 162 marke. Za budu}e sedmake Iz Zavoda za uybenike i
^lanove Upravnog odbora ~ine Du{ica Miqkovi}, Ivana vod za uxbenike, Kembrix ako se koristi Zavodov uybe- roditeqi }e za komplet kwiga nastavna sredstva Isto~no Sa-
Bara} i Petar Rakovi}, i svi su iz “Delta Zekstre“, dok su u te za u~enike od {estog do nik za engleski jezik, 92,30 ko- morati izdvojiti 110 maraka rajevo saop{teno je da su ovo-
Nadzorni odbor izabrane Ratka Wegovan, Milena Torbica devetog razreda postoji i {ta komplet sa uybenikom za plus iznose za uybenike en- godi{we cijene uybenika za
iz “Delta-Zekstre“ i Dragica Popratin iz Fonda PIO RS. uxbenik za engleski jezik engleski jezik Oksford i gleskog jezika koji ko{taju sve godine zadr`ane na pro-
Sve ove izmjene u sqede}em periodu bi}e registrovane u sudu. beogradskog izdava~a. 92,50 maraka sa engleskim je- 29,50, 22,50 ili 22.95 maraka. {logodi{wem nivou.
Predsjednik Sindikata “Boske“ Branka Gosti} je istakla da
se mali akcionari nisu odazvali u velikom broju ovoj skup- Ministarstvo finansija RS o parama MMF-a
{tini. D. S.

Ameri~ki univerzitet u BiH

Studije na jezicima u BiH
BAWA LUKA - U ciqu do-
prinosa razvoju visokog obra-
zovawa na podru~ju Tuzlanskog
kantona Ameri~ki univerzi-
tet u BiH (AUBiH), uz sagla-
snost vla de Tu zlan skog
kantona i resornog Minis-
tarstva obrazovawa, nauke,
kulture i sporta od ove godi-
ne organizuje i studije na je-
zicima koji su u slu`benoj
upotrebi u BiH.
U saop{tewu AUBiH se na-
vodi da ovaj Univerzitet na
taj na~in `eli pomo}i nasto-
jawima vlade Tuzlanskog kan-
tona da obezbijedi uslove za
sve svr{ene sredwo{kolce
koji se `ele upisati na studij
visokog obrazovawa, a bez do-
datnog buyetskog optere}ewa.
M. ^.
Investicije u skladu sa zakonom
BAWA LUKA - Trenutno
raspolo`iva sredstva MMF-a,
koja su dozna~ena Republici
Srpskoj, bi}e investirana u
skladu sa Zakonom o investi-
rawu javnih sredstava, te u re-
dovnu buyetsku potro{wu u
skladu sa usvojenim rebalansom
buyeta za 2009. godinu, kazali
su u Ministarstvu finansija
RS.
MMF }e, nagla{avaju u
Ministarstvu, kvartalno pra-
titi izvr{ewe dogovorenih
kvantitativnih kriterijuma, a
u septembru i oktobru predsta-
vnici MMF-a izvr{i}e revi-
ziju ispuwenosti obaveza
preuzetih po programu.
DRUGA
tran{a u decembru,
tre}a u martu
- Ukoliko se utvrdi da se
obaveze koje su preuzete reba-
lansom sprovode kao i da su sve
preuzete obaveze usvojene i u
parlamentarnim procedurama,
povla~ewe druge tran{e pre-
dvi|eno je u decembru 2009. go-
FEDERACIJA BIH
Premijer FBiH Mustafa
Mujezinovi} rekao je u petak
u Sarajevu da }e benefici-
rane penzije u Federaciji
BiH biti smawene za deset
odsto kako bi se napravile
u{tede i mogla aktivirati
dine, a tre}e u martu 2010. go-
dine - dodali su u Ministar-
stvu finansija. D. S.
sredstva iz stend-baj aran-
`mna sa MMF-om. Mujezino-
vi} je pojasnio da se
zakonom o na~inu ostvari-
vawa u{teda u FBiH ne}e
pla}ati komisije koje se fi-
nansiraju iz buxeta

BAWA LUKA - Ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite RS
Rade Ristovi} potvrdio je Srni da su u posqedwe vrijeme u~iweni
brojni i vrlo pozitivni pomaci u primjeni Zakona o profesional-
noj rehabilitaciji, osposobqavawu i zapo{qavawu invalidnih li-
ca. Kod poslodavaca koji su izvr{ili prijavu, zaposleno je 3.016
Poslije dugogodi{we borbe porodice Stoji} na sudovima
Rukometnoj legendi
iz Doboja vra}en stan
Stoji}ima stan vra}en poslije odluke Komisije za stambena pitawa Vlade RS da prihvati zahtjev
Milanka Niki}a za otkaz ugovora o zakupu stana u Doboju, koji je godinama bio predmet spora
izme|u Niki}a i Stoji}a
PI[U: SLOBODAN PUHALO
krozrs@glassrpske.com
MARINA ^IGOJA
marinacigoja@glassrpske.com
DO BOJ - Pe to ~la noj
po ro di ci ru ko me tnog re -
prezentativca biv{e Ju -
goslavije Gorana Stoji}a
iz Do bo ja, po sli je de se -
to go di{weg po vla ~ewa
po su do vi ma, vra }en je
stan koji je pripadao Go-
ranovom ocu.
Sto ji }i ma je stan vra -
}en po sli je odlu ke Ko mi -
si je za stam be na pi tawa
Vlade RS da prihvati zah-
tjev Mi lan ka Ni ki }a za
otkaz ugovora o zakupu sta-
na u Do bo ju, ko ji je go di -
na ma bio pre dmet spo ra
izme|u Niki}a i Stoji}a.
Go ra no ve ne voqe po ~e -
le su 1996. go dine, poslije
smrti wego vih ro di teqa,
ka da se on sa po ro di com
vratio iz gar sowere ruko-
metnog kluba u stan na ko-
ji je, prema porodi~nom i
stam be nom za ko nu, imao
pravo na otkup i nasqe|i-
vawe.
Me |u tim, stan ko ji je
bio vla sni{ tvo Sa ve znih
carina SCG preko no }i je
Zahvalnost
- Iskrenu zahvalnost
`elim da uputim “Glasu
Srpske“ na korektnom
i profesionalnom iz-
vje{tavawu o ovom slu-
~aju u proteklom
periodu - rekao je Mi-
lanko Niki}.
Logora{i dobili najmla|eg ~lana
BAWA LUKA - Savez lo-
gora{a Republike Srpske u
pe tak je do bio naj mla |eg
~lana, sedamnaestogodi{wu
Vawu Savi}.
- Vawa Savi} je ro|ena 6.
ju na 1992. go di ne u lo go ru
Ra{}ani kod Tomislavgrada.
Tamo je nau~ila pri~ati, ho-
da ti, pri ~a ge ne ral ni se -
kretar Saveza logora{a RS
Obrad Bubi}.
On ka `e da je u pe tak
kom ple tna po ro di ca Sa vi}
dobila ~lanske karte Save-
Pozitivni pomaci u zapo{qavawu invalida
pri pao Ca ri ni Re pu bli ke
Srpske, a potom Upravi za
in di rek tno opo re zi vawe.
Rje {ewe o do dje li sta na
do bio je prvo Sa vo Vu ko -
vi}, a zatim Milanko Ni -
ki}.
STAN
treba da se
renovira
Niki} je rekao da je je-
dnos tra no ot ka zao ugo vor
o zakupu stana i da ga je ko-
misiji predao 29. juna ove
go di ne, iako je, ka `e, do -
bio posqedwi spor koji se
vodio u Ustavnom sudu BiH.
- Ovo sam ura dio zbog
pri tis ka i pris tra snog
iz vje {ta vawa po je di nih
elek tron skih i pi sa nih
me di ja, kao i zbog ne kih
dru gih ra zlo ga - re kao je
“Glasu Srpske“ Niki}.
Go ran Sto ji} is ta kao
je da je sa Ko mi si jom, 22.
ju la ove go di ne, sklo pio
ugo vor o za k u pu sta na u
uli ci Fi li pa Vi{wi}a
iz ko jeg je de lo `i ran na
uli cu kra jem de cem bra
pro{le godine.
- Od ta da smo `i vje li
kod oca moje supruge u Do -
boju, ali jo{ uvi jek ne mo-
`emo da se vratimo u stan
koji je nenamje{ten i po-
trebno mu je temeqno re-
no vi rawe - na gla sio je
Stoji}.
Do dao je da su se on i
wegova po rodica za svo to
vrijeme zlopatili.
U nas to jawima da na
su du do ka `e da pra vo na
ra spo la gawe ovim sta-
nom ima Vla da, a ne Re -
Savez logora{a Republike Srpske
za logora{a Srpske.
Vawa, wena starija ses-
tra @a na ( ro |e na 1988),
wiho vi ro di teqi Je li ca i
Pero i baka Darinka od 18.
aprila 1992. pa sve do 29. ju-
na 1993. go di ne bi li su u
zloglasnom logoru Ra{}ani.
VAWA
ro|ena 1992. godine
u logoru Ra{}ani
Danas, 17 godina posli-
je, Vawa sa roditeqima, ses-
invalidnih lica od kojih je direktno posredstvom Fonda zaposleno
wih oko 1.000 za koja se stimulativna sredstva obezbje|uju putem
javnih prihoda u iznosu od 3.500 do 5.000 KM, dok je poslodavac
obavezan da invalidno lice zapo{qava najmawe dvije godine i
pla}a doprinose u visini oko 30,6 odsto na bruto platu radnika.
Goran Stoji} sa djecom
pu bli ~ka ca ri na, odno s-
no Up ra va za in di rek t-
no opo re zi vawe, ka `e,
vje ro va tno ni ka da ne bi
uspio da ni je proqetos,
za je dno sa su pru gom Mla -
trom i bakom `ivi na Flo-
ridi.
- Porodica Savi} razmi-
jewena je 29. juna 1993. godi-
ne. Prvo su odvezeni u luku
Plo~e, potom su brodom pre-
ba~eni u Zeleniku, u Crnoj
Gori. Tamo im je re~eno da
se sami sna|u. Brzo poslije
toga Savi}i su se zaputili u
Sjediwene Ameri~ke Dr`a-
ve gdje i danas `ive - nagla-
sio je Bubi}.
Savez logora{a Republi-
ke Srpske, sa sje di {tem u
denkom, razgovarao sa pre -
mi je rom RS Mi lo ra dom
Dodikom.
- Tada smo mu poka zali
svu potrebnu dokumentaci-
ju kojom raspola`emo i od
Bawoj Luci, koji je osnovan
20. de cem bra 2002. go di ne
ima bli zu 50.000 ~la no va,
TORTURE
U junu 1992. godine u logoru
Ra{}ani je bilo 243 lica,
a od wih je bilo 75 dje~aka
i djevoj~ica u dobi do 16
godina, dok je wih 114 bilo
starijih od 60 godina. U lo-
goru Ra{}ani tada je bora-
vila 51 `ena, a trojica
GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 7
FOTO: ARHIVA
ta da se kao stra na u sud -
skom spo ru po ja vi la i
Vla da, ko ja je {ti ti la
svoj interes. Tek ta da Ni-
ki} i ostali su se povukli
- ka`e Stoji}.
ali je sa svim si gur no da
~lan stvo Vawe Sa vi} ima
posebnu te`inu. T. P. Y.
mu{karaca bila su sposo-
bna za vojnu slu`bu.
- Prema rije~ima mnogih,
tamo je bila velika tortu-
ra, a mu{karci su bili
mnogo vi{e maltretirani
nego `ene - naglasio je
Obrad Bubi}.
Vijesti
Manzuranis
Podr{ka
preduze}ima
BIJEQINA - Gr~ki am-
basador u BiH Prokopijus
Manzuranis upoznao je u pe-
tak privrednike regije Bije-
qina o mo gu }nos ti ma i
na~inima kori{}ewa sred-
stava od tri miliona evra
kao granta namijewenog BiH
po Helenik planu za obnovu
Balkana, prenijela je Srna.
Na ovaj na~in, rekao je, `ele
podr`ati privatne investi-
cije.
Livno
Smawewe
plata za 14
odsto
LIVNO - Zbog veoma lo-
{eg puwewa kantonalnog
buyeta u prvih {est mjeseci
ove go di ne ne op ho dno je
smawewe plata buyetskih
korisnika za 14 odsto, izja-
vio je ministar finansija
Livawskog kantona An te
Krajina, prenijela je Srna.
On je naveo da }e se odluka
o smawewu plata primjewi-
vati od 1. jula do kraja godi-
ne, sa ~ime se predstavnici
Sindikata, koji predstav-
qaju najve}i broj buyetskih
korisnika u kantonu, nisu
slo`ili.
Sarajevo
Smatraju da
je prekr{en
zakon
SARAJEVO - Samostalni
sindikat dr`avnih i poli-
cijskih slu`benika i zapo-
slenih u institucijama BiH
(SPOS) saop{tio je u petak
da je Savjet ministara BiH
prekr{io vi{e zakona pre-
dlagawem zakona o izmjena-
ma i do pu na ma Za ko na o
platama i naknadama u in-
stitucijama BiH, prenijela
je Srna.
Novi “polo”
“Ekolo{ki
sertifikat“
BAWA LUKA - Novi “po-
lo” dobitnik je “Ekolo{kog
sertifikata“ kojim dokazuje
svoju istaknutu ekolo{ku
prihvatqivost, saop{teno je
u petak iz “Folksvagena”.
Osnovu ovog seritfikata,
kojom se odlikuju sva “Fol-
ksva genova” vo zi la ~i ne
eko lo {ki re zul ta ti ko ji
pokazuju kako je novi “folks-
vagen polo” ne samo {ted-
qivi ji i emi tu je mawu
koli~inu {tetnih gasova
od prethodne generacije, ve}
i tokom `ivotnog ciklusa
pokazuje boqe ekolo{ke ka-
ra k te ris ti ke, is ti ~u u
“Folksvagenu”. M. ^.
 8 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

Odbornici napustili sjednicu SO [ekovi}i

[EKOVI]I - Odbornici SO [ekovi}i usvojili su u petak nistarstva finansija RS. Odbornici opozicije smatraju da

Kroz RS odluku o rebalansu buxeta u iznosu od 2.250.000 maraka,

{to predstavqa umawewe za oko 120.000 KM u odnosu na
prvobitno usvojeni buxet op{tine. Na~elnik op{tine Sne-
`an Soki} rekao je da je rebalans ura|en uz saglasnost Mi-
je trebalo do}i do rigoroznijeg “rezawa“ buxeta, a nezado-
voqni ovim ishodom i time {to se, kako su istakli, wihovi
prijedlozi ignori{u, odbornici SNSD-a i odbornik SPO
napustili su zasjedawe prije glasawa o rebalansu. G. P.

Dom kulture u Loparama

FOTO: ARHIVA
Za opremawe
interijera 137.000 KM
LOPARE - Na~elnik op{tine Lopare Rado Savi} izjavio
je u petak nakon razgovora sa ministrom prosvjete i kultu-
re Republike Srpske Antonom Kasipovi}em da }e Vlada RS
u fazama pomo}i opremawe interijera Doma kulture u Lo-
parama, za {ta je potrebno 137.000 maraka, javila je Srna.
Savi} je istakao da }e Dom kulture na povr{ini od 1.100
kvadratnih metara imati salu sa 180 mjesta, prostor za bi-
blioteku, galeriju, spomen-sobu i prostor za mlade sa In-
ternet klubom. Dodao je da je sa ministrom Kasipovi}em
dogovoren i nastavak zajedni~ke akcije na opremawu sani-
tarnih ~vorova i obezbje|ewu pitke vode u svim {kolama na
podru~ju Lopara koje poha|a oko 1.200 u~enika.
Savi} je podsjetio da je do sada u izgradwu Doma kulture,
koja je po~ela 2002. godine, ulo`eno oko 700.000 maraka, dok I mawe op{tine imaju
je Vlada iz Razvojnog programa RS izdvojila 295.000 KM. centar za dnevni boravak

Skup{tina op{tine Ribnik
Usvojen rebalans buxeta
RI BNIK - Odbor ni ci
Skup{tine op{tine Ribnik,
na sjednici u petak usvojili
su rebalans buyeta op{tine
Ri bnik za 2009. go di nu u
iznosu od 2.874.267 maraka,
{to je za osam odsto mawe od
planiranog. Na sjednici je
dogovoreno i da se iz sred-
sta va za za {ti tu `i vo tne
sredine izdvoji 5.000 maraka
za projekat za{tite izvora
rijeke Sane, a od sredstava za
kulturu 2.500 maraka za liko-
vnu ko lo ni ju ko ja }e se
odr`atu na izvoru Sane.
FOTO: D. KEREZOVI
Djeca sa posebnim potrebama u Doboju nemaju gdje da se dru`e
- Mi smo i do sada imali
restriktivan buyet te je ve-
oma te{ko na}i prostora za
Nedostaje centar
smawewe tro {ko va. Mje re
{tedwe smo spro vo di li i
prije. Morali smo planira-
ti 25.000 maraka za pla}awe
duga iz 1998. godine po iz-
za dnevni boravak
To {to nemamo centar za dnevni boravak djece sa posebnim potrebama, velika je
vr{enim sudskim rje{ewima zamjerka op{tinskom rukovodstvu, jer u Doboju ima 150 takve djece, kojima je
- rekao je na~elnik op{tine
Ri bnik Ne |o Sto ja ko vi}. dru`ewe nasu{na potreba, rekao Rajko Todorovi}
Odbor ni ci su usvo ji li i PI[E: SLOBODAN PUHALO op{tinskom rukovodstvu, jer ca - ka`e predsjednik Udru- On o~ekuje da }e reali-
plan investicija za 2009. go- puhalo@teol.net `ewa porodica djece sa po- zacijom Akcionog plana za
u do boj skoj op {ti ni ima
di nu pre ma ko me }e u in - DOBOJ - Op{tina Doboj 150 ta kve dje ce, ko ji ma je sebnim potrebama u Doboju osmijeh djece sa posebnim
frastrukturu biti ulo`eno nije obezbijedila prostor za dru`ewe nasu{na potreba. Rajko Todorovi}. po tre ba ma, ko ji je u pe tak
oko 4.300.000 maraka. V. K. dnevni centar neophodan Osim smje{taja, koga nema pre zen to van, ovaj pro blem
U DOBOJU

djeci sa posebnim potreba- ni na{e udru`ewe, veliki biti rije{en.

ma, iako ga mnogo mawe sre-
dine posjeduju.
- To je velika zamjerka
PROJEKAT
Akcioni plan za osmijeh
djece sa posebnim potreba-
ma sprovodi Edukativno-
resursni centar u saradwi
sa Centrom za socijalni
Kotor Varo{ rad, Domom zdravqa, Cen-
Po~iwe izgradwa trom za mentalno zdravqe,
O[ “Sveti Sava“ i udru-
kanalizacije
KOTOR VARO[ - Izgradwa prve faze gradske kanalizaci- Boqi uslovi za mali{ane u obdani{tu “Majka Jevrosima“ u [ekovi}ima
je u Kotor Varo{u po~ela je u petak potpisivawem ugovora sa
preduze}em “Niskogradwa“ Lakta{i u vrijednosti od 1.042.153
maraka, rekao je na~elnik op{tine Nedeqko Kne`evi}.
Vrti} dobio centralno grijawe
Ukupna vrijednost projekta izgradwe kanalizacije iznosi [EKOVI]I - Ustanova
4.985.000 maraka, od ~ega je Razvojni program RS obezbije- za pred{kolsko obrazovawe i
dio 3.585.000 maraka, Ministarstvo za izbjeglice i rase- vaspitawe “Majka Jevrosi-
qena lica }e izdvojiti 400.000 maraka, a obaveza op{tine ma“ u [ekovi}ima u petak je
je milion maraka. Kne`evi} je istakao da izgradwa gradske dobila centralno grijawe,
kanalizacije predstavqa kapitalni projekat za op{tinu i pa }e 32 mali{ana, koliko
da bi trebalo da bude zavr{ena idu}e godine. Kne`evi} je u ih je trenutno zbrinuto u toj
petak potpisao i ugovor sa bawolu~kim Gra|evinskim pre- us ta no vi, od na re dne zi me
duze}em “Progres-gradwa“ o sanaciji stanova za povratni- boraviti u toplim prostori-
ke, koje }e biti obnovqene u roku od 90 dana. D. K. jama.
To im je obezbijedila re-
Prijedor gionalna jedinica EUFOR-a
iz Bratunca, koja je u Austri-
STRUJA osim u Kozarcu zbog reduk- ji prona{la i animirala do-
Uredno snabdijevawe elektri- cije. na to ra spre mnog da ulo `i
~nom energijom. novac u izgradwu novog sis-
POLICIJA tema centralnog grijawa.
PORODILI[TE Evidentirana jedna saobra- Kapetan Herman Lajcin-
Ro|ena dva dje~aka i jedna }ajna nezgoda sa materijal- ger rekao je da je novac za iz-
djevoj~ica. nom {tetom, jedno gradwu sistema u visini od
naru{avawe javnog reda i mi- 12.200 maraka obezbijedila
VODA ra i jedno krivi~no djelo- austrijska Korporacija za ra-
Uredno snabdijevawe vodom, kra|a. zvoj nauke i kulture.
- Zadovoqni smo {to smo
pro blem je i ne dos ta tak ima 150 djece sa - Krajwi ciq spro vo -
sredstava. @ivimo od dona- posebnim potrebama |ewa ovog je dno go di{weg
cija, a to je zaista malo nov- programa je upravo otvarawe
For mi rawe dne vnog dnevnog centra za djecu sa
centra za djecu bilo bi od posebnim potrebama, koji je
izuzetnog zna~aja, jer bi se Doboju i te kako potreban -
u wemu mali{ani dru`ili, rekla je direktor Centra za
`ewima “Toper“ i porodi- radili i socijalizovali se. socijalni rad u Doboju Ra-
ca djece sa posebnim po- - Osim toga, u tom cen- dmila Mlinarevi}.
trebama. Evropska unija i tru bi takva djeca sa rodi- Ona je istakla da }e po-
organizacija “Save the teqima mogla i da predahnu tpisivawem memoranduma o
Children“ finansijski po- izme|u ~asova, po{to mnogi saradwi vi{e u~esnika bi-
dr`avaju ovaj projekat - re- dolaze na nastavu iz rural- ti izra|en ela borat ko jim
nih sre di na. Je dnos ta vno, }e biti utvr|eno koliko je
kla je koordinator
projekta Ru`a Urumovi}. nemaju slobodnog kutka - re- sredstava potrebno za otva-
kao je Todorovi}. rawe takvog centra.
pomogli da obdani{te mo`e
nesmetano da funkcioni{e
i da dje ca u pri kla dnim
uslovima mogu da u~e i pri-
premaju se za osnovno obrazo-
vawe - rekao je Lajcinger.
Obdani{te se do sada za-
grijavalo na struju, {to je
iziskivalo velike mjese~ne
tro {ko ve ko je ta us ta no va
nije bila u stawu da pokriva.
DONACIJA
vrijedna 12.200
maraka
- Zbog nagomilanih dugo-
vawa obdani{tu je u febru-
aru ove godine iskqu~ena
struja, pa je to bio signal
qudima u EUFOR-u da prite-
Neboj{a Peji} i Herman Lajcinger FOTO: G. PERI]
knu u pomo} - ka`e direktor za dva mjeseca. Obavili smo i probu i sis-
obdani{ta Neboj{a Peji}. - Montirana je kotlovni- tem odli~no funkcioni{e -
Dodao je da je posao zavr{en ca i kompletne instalacije. rekao je Peji}. G. P.
 GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 9

Buxet op{tine Petrovo mawi za devet odsto

PETROVO - Rebalansom buxeta op{tine Petrovo, koji op{tinskog Odjeqewa za privredu, finansije i dru{-
je usvojen na sjednici u petak, sredstva u op{tinskoj tvene djelatnosti Vukadin Blagojevi}, jeste cjelokupna
kasi smawena su za 9,41 odsto, odnosno sa prvobitno situacija u kojoj su se na{le jedinice lokalne samou-

FOTO: N. SIMI]
planiranih 3.036.200 maraka na 2.886.200 maraka. prave, a koja je prouzrokovana padom planiranih pri-
Razlog za izradu rebalansa, kako je pojasnio na~elnik hoda od indirektnih poreza. S. L.

Nekada uspje{na preduze}a “Enterijer“ i “Bosanka“ pred nestankom

Biv{i privredni
giganti na rasprodaji
Skup{tina povjerilaca “Enterijera“ donijela odluku o raspisivawu tre}eg nadmetawa
za prodaju nekretnina i pokretne imovine. Objavqivawe pismenih ponuda odr`a}e se
25. avgusta. Tre}a licitacija “Bosanke“ bi}e odr`ana 31. avgusta
PI[E: SLOBODAN PUHALO
puhalo@teol.net
DOBOJ - Najve}i izvo-
znik u Doboju do prije neko-
li ko go di na, Fa bri ka
namje{taja “Enterijer“ i
najve}i proizvo|a~ sokova u
BiH prije rata “Bosanka“,
pred nes tan kom su, jer su
stavqeni na veliku raspro-
daju.
- Skup{tina povjerilaca
“En te ri je ra“ do ni je la je
odluku o raspisivawu tre}eg
nadmetawa za prodaju nekre-
tni na i po kre tne imo vi ne
slobodnom pogodbom, siste-
mom zatvorenih koverata. Ja-
vno otvarawe i objavqivawe
pismenih ponuda odr`a}e se
25. avgusta - ka`e ste~ajni
upravnik Lazo \ur|evi}.
Za{titna cijena za proda-
ju ne kre tni na i po kre tne
imovine iznosi 1,5 miliona
maraka. Vrijednost fabrike
prije deset godina, u trenutku
objavqivawa privatizacije,
bila je 3,2 miliona maraka, a
kupac ve}inskog paketa akcija
bio je Bo{ko ]u}i}, koji u
Wema~koj radi gotovo tri de-
cenije. Poslije ste~aja, 354
radnika “Enterijera“ upu}eno
je na biro rada.
PROPALA
dva poku{aja
prodaje preduze}a
Vrijednost “Bosanke“ bi-
la je znatno ve}a, 12 miliona
maraka. Na licitaciji koja je
odr`ana 1. juna po~etna cije-
na iznosila je 7.726.909 mara-
ka. Ni ta, ni licitacija od 2.
jula nisu uspjele. Tre}a lici-
tacija bi}e odr`ana 31. avgus-
ta, a po~etna cijena }e biti
mawa za 30.000 maraka.
“Bosiqak“ iz Dervente
Igrama promovi{u
obi~aje i tradiciju
DERVENTA - ^lanovi Kulturno-umjetni~kog dru{tva
mladih “Bosiqak“ iz Dervente gostovali su u Tesli}u, u
okviru manifestacije “Tesli}ko qeto 2009“.
Publika prisutna u tesli}koj dvorani Sredwo{kolskog
centra u`ivala je u koreografijama Derven}ana, igrama iz
Bradine, Kosovskog Pomoravqa, igrama iz Poni{avqa i iz
okoline Vrawa.
Predstavnici “Bosiqka“ iz Dervente boravili su nedavno
i u Bugarskoj, gdje su u~estvovali u projektu Evropske unije
pod nazivom “Bliski bez granica“, a po~etkom avgusta “Bo-
siqak“ }e nastupiti i na Me|unarodnom festivalu fol-
klora u Mrkowi} Gradu. N. S.
Doboj
PORODILI[TE nesre}a.
Ro|ene dvije djevoj~ice.
STRUJA
POLICIJA Redovno napajawe elektri-
Registrovano jedno krivi~no ~nom energijom.
djelo, naru{avawa javnog re-
da i mira nije bilo. Dogodi- VODA
Fabrika namje{taja “Enterijer“ FOTO: S. PUHALO la se jedna saobra}ajna Redovno snabdijevawe vodom.
 10 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

Prijateqstvo srpskog i norve{kog naroda

ROGATICA - Na~elnik op{tine Rogatica Radomir Jovi- - Sporazumom je predvi|eno da se podr`e i aktivnosti na
~i} i predsjednik Dru{tva srpsko-norve{kog prija- obezbje|ewu bratimqewa op{tine Rogatica i komune
teqstva u Republici Srpskoj Gordana Vukovi} potpisali Brekstad u Norve{koj. Time }e se produbiti prijateqstvo
FOTO: B. MAJSTOROVI]

su ovih dana sporazum o saradwi, s ciqem efikasnijeg norve{kog i srpskog naroda koje je davno za~eto - rekla je
rada op{tine i Dru{tva. predsjednica Dru{tva Gordana Vukovi}. S. M.

Stanovnici Vi{egrada nemaju gdje da se rashlade tokom qeta

Dvije rijeke, a
Mala hidroelektrana “Vlasenica“
Obiqe`ili
60 godina rada
grad bez pla`e
Prilikom izgradwe hotela “Vilina vlas“ postojao projekat kojim je bila
VLASENICA - Republika Srpska mora da sa~uva energetsku predvi|ena izgradwa otvorenog bazena, ali nije bilo sredstava. Ni poku{aj
samostalnost u mjeri u kojoj je to mogu}e i potrebno, ali da pri
tome otvori vrata za strate{ke partnere koji `ele da ula`u u izgradwe bazena kod gradskog stadiona na Rzavu nije urodio plodom
na{ energetski sistem i imaju dobre namjere.
Ovo je u ~etvrtak u Vlasenici istakao ministar industrije, PI[E: RADOJE TASI]
tasatv@gmail.com
energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac, na sve~anosti po-
vodom obiqe`avawa 60 godina rada male hidroelektrane “Vlase- VI[EGRAD - Iako Vi-
nica“, najstarije proto~ne elektrane u RS. Puhalac je dodao da }e {egrad le`i na u{}u dvije
“Elektroprivreda RS” imati posebno zna~ajne poduhvate sa rijeke, Drine i Rzava, nema
Srbijom, i to naro~ito u gorwem i sredwem toku Drine, a onda ure |e nu grad sku pla `u ni
kada se uka`e potreba uvoditi i strate{kog partnera. otvoreni bazen. Stanovnici
^estitaju}i zaposlenima u Radnoj jedinici “Elektrodistribu- ove op{tine ve} dugo ~ekaju
cija“ Vlasenica vrijedan radni jubilej, Puhalac je istakao da je da im se ispuni davno dato
“fasciniran objektom koji je pravqen u pro{lom vremenu, a efe- obe }awe i na pra vi mjes to
kti su vidqivi i desetinama godina kasnije“. G. P. za kupawe u qetnim mjese-
cima.
Zvornik Bilo je vi{e poku{aja da
se izgradi bazen u ovom mjes-
POLICIJA VODA tu, ali su svi bili bezuspje-
Nije po~iweno nijedno krivi- Dio potro{a~a zbog ~i{- {ni.
~no djelo, javni red i mir nije }ewa rezervoara na Grobni- Prilikom izgradwe hote-
naru{avan, a nisu evidenti- cama bez vode, a neredovno la “Vi li na vlas“ u Vi {e -
rane ni saobra}ajne nezgode. snabdijevawe vodom imao i grad skoj bawi pos to jao je
STRUJA odre|en broj potro{a~a u projekat kojim je bilo pre- Divqa pla`a na rijeci Rzav FOTO: R. TASI]
Sva trafo podru~ja pod napo- Srpskoj varo{i zbog kvara dvi|eno da se pored zatvore- olim pij skih di men zi ja, na samo do izravnawa terena gdje na objektu su iz nepoznatih
nom. na pumpi. nog izgradi i otvoreni bazen mjestu gdje je kopana sedra za je on trebalo da bude. razloga prekinuti i na tom
izgradwu mosta Mehmed-pa{e mjes tu sa da ras te ko rov i
Sokolovi}a.
NIJE {ibqe.
SREDWA [KOLA - Projektovani bazen sa planirana izgradwa U op{tinskom Odjeqewu
"PETAR II PETROVI] WEGO[" termalnom bawskom vodom ni- gradskog kupali{ta za ur ba ni zam tvrde da tre -
[EKOVI]I je mogao da se izgradi jer su nutno ne postoji nijedan pro-
Broj 336/09. nedostajala sredstva za ovu na- Ponovni poku{aj izgra- jekat izgradwe gradskog kupa-
Datum, 24.7.2009. mje nu, pa je iz gra |en sa mo dwe bazena, ovaj put kod grad- li{ta.
mawi bazen u samom objektu skog stadiona na Rzavu 2003. Zbog sve ga ovog ku pa ~i
Na osnovu Pravilnika o izvo|ewu ekskurzija, izleta i {kole u prirodi hotela - ka`e biv{i ugosti- godine, nije urodio plodom, spas od qetnih vru}ina tra`e
("Sl. glasnik RS", broj 113/07), a prema Zakonu o javnim nabavkama ("Sl. teqsko-turisti~ki radnik Du- iako je ta da{wi di re ktor na divqim pla`ama Rzava, ko-
glasnik RS", broj 48/04), [kolski odbor S[ "Petar II Petrovi} Wego{" {ko Andri}. preduze}a “HE na Drini“ Mi- je su udaqene i do 20 kilome-
Rukovodstvo “Viline vla- lo van Mar ja no vi}, ozna ~io tara od Vardi{ta. U Drini se
[ekovi}i donio je odluku obavje{tewa za si“ po ku {a lo je po sli je po~etak radova na temeqima malo ko kupa, jer je ova rijeka,
posqedweg rata da nastavi iz- ovog rekreativno-sportskog za razliku od Rzava, hladnija i
gradwu bazena, ali se stiglo objekta. Gra|evinski radovi opasnija za pliva~e.
JAVNI POZIV
Zavr{ena obuka upravqawa malim ~amcima
UGOVORENI ORGAN
1. Sredwa {kola "Petar II Petrovi} Wego{"
Ul. Branka Radi~evi}a bb
Diplome dobilo 20
75450 [ekovi}i
Kontakt osoba: Ilija Ne|i}, direktor
telefon: 056/653-235
grani~nih policajaca FOTO: S. SAVI]

ZVORNIK - [ef Ti ma
PREDMET JAVNOG POZIVA: USLUGE EKSKURZIJE ZAVR[NIH obalske stra`e SAD Anto-
RAZREDA nio Brino uru~io je u petak
diplome za 20 grani~nih po-
- Osmodnevna ekskurzija za [paniju po~etkom septembra 2009. godine
licajaca BiH, Srbije i Crne
Ili Gore koji su zavr{ili obuku
- Osmodnevna ekskurzija u Prag po~etkom septembra 2009. godine pod na zi vom “Na pre dna te -
Ili hnika upravqawa malim ~am-
- Osmodnevna ekskurzija za Crnogorsko primorje cima za kormilare“.

USLOVI U^E[]A U PONUDI JA^AWE

- Izjava kao dokaz ispuwenosti uslova iz ~lana 23. Zakona o javnim regionalne
nabavkama i ~lana 3. Pravilnika o izvo|ewu izleta, ekskurzija i {kole u saradwe
prirodi.
- Pravo na obavqawe profesionalne djelatnosti. Pored ja~awa me|uagen-
ROK PRIJEMA PONUDA: 15 dana od dana objavqivawa. cij ske i re gi onal ne sa -
Ponude se dostavqaju na gore navedenu adresu u originalu i zape~a}enoj radwe, ko ja je je dan od
koverti na kojoj treba napisati "Ponuda za ekskurziju - ne otvarati". osnovnih ciqeva obuke, po-
laznici su stekli specifi-
Ponude koje ne budu sadr`avale tra`ene uslove i podatke iz tenderske doku-
~na znawa i vje {ti ne o
mentacije ne}e se razmatrati. provo|ewu pretraga na vodi
DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA: [kola, 17. avgusta 2009. go- i u ~amcima, spasavawu qudi
dine u 12 ~asova. ili vu~i ~amaca.
Dodjeli diploma prisus-
[KOLSKI ODBOR tvo va li su i na ~el nik op -
Uru~ivawe diploma
{tine Zvornik Zoran Steva-
no vi}, na ~el nik Odjeqewa
za kon tro lu gra ni ce pre ma
BiH Gra ni ~ne po li ci je
Srbije Dejan Ili}, glavni
in spe ktor u Gra ni ~noj po -
liciji BiH Mugdin Vranac
i vi{i inspektor iz Grani-
~ne po li ci je Srbi je Ivan
Bogojevi}. Vranac je ocije-
nio da se ra di o izu ze tno
zna ~aj noj obu ci te izra zio
o~ekivawe da }e oni koji su
je pro{li ste~ena znawa mo-
}i da ugrade u naredne akti-
vnosti. Obuka je trajala od
13. do 24. ju la na Zvor ni -
~kom jezeru. S. S.
 GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 11

Posjeta manastiru Ostrog

BILE]A - Vi{e od 300 ~lanova Udru`ewa guslara i vnostima, a na jednodnevni izlet do manastira Os-
epskih pjesnika “Vojvoda Vlatko Vukovi}“ iz Bile}e trog, udaqenog oko 100 kilometara, i{li su ~lanovi
posjetili su manastir Ostrog u Crnoj Gori. guslarske i folklorne sekcije, kao i ~lanovi izvor-

FOTO: ARHIVA
Predsjednik Udru`ewa @arko Koprivica istakao je nih pjeva~kih grupa i orkestara i pjeva~i narodnih
da je rije~ je o redovnim godi{wim planiranim akti- pjesama. [. A.

U selu Pridvorici, gdje je 1942. godine ubijeno 180 Srba

Obnovqena crkva
Svetog kneza Lazara
Hram podignut 1935. godine. Usta{e crkvu sru{ile kada su svi stanovnici srpskog
sela Pridvorice pobijeni. Obnova po~ela na Vidovdan prije tri godine
PI[E: RATOMIR MIJANOVI]
krozrs@glassrpske.com
GACKO - U selu Pridvo-
rici, udaqenom oko 40 kilo-
metara od Gacka, obnovqena
je crkva Svetog kneza Laza-
ra. U ovom selu, na “krvavi
Bo`i}“ 1942. godine, usta-
{ke jedinice fa{isti~ke
NDH i muslimani iz okol-
nih sela na svirep na~in po-
bili su kompletno srpsko
stanovni{tvo, oko 180 mje-
{tana.
Trudom mje{tana ovog se-
la i ne ima ra Vu la Sko ka,
hram je podignut 1935. godine.
Usta{e su ovu crkvu sru{ile
kada su svi stanovnici srp-
skog sela Pridvorice pobije-
ni. Ro dbi na po bi je nih ovu
crkvu obnovila je poslije ra-
ta, ali po{to u selu niko nije
`ivio i popravka nije ura|e-
na kvalitetno, krov se opet
uru{io. Ponovna obnova po-
~ela je na Vidovdan 2006. go-
dine. Sanirani su zidovi i
crkva je pokrivena.
U Pri dvo ri ci, se lu u
blizini izvora rijeke Nere-
tve, usta{e su 1942. godine po-
Crkva Svetog kneza Lazara
bile odrasle, `ene, djecu i
starce. Neki od tih, nevino
stradalih srpskih mu~enika,
ubi je ni su va tre nim ili
hladnim oru`jem, a ostali
stradali zapaqeni su u {ta-
lama.
OBNOVA
po~ela 2006. godine
Posmrtni ostaci sahra-
weni su tek poslije privre-
me nog oslo bo |ewa ove
teritorije, 17. aprila 1942.
godine, u dvije grobnice po-
OSVE[TAWE
Osve{tawe crkve Svetog kneza
Lazara bi}e obavqeno u ne-
FOTO: R. MIJANOVI]
red hra ma u ovom se lu. U
kriptu hrama posmrtni os-
taci ovih mu~enika prenese-
ni su 29. no vem bra 2008.
godine.
Iako je od “krvavog Bo-
`i}a“ pro{lo gotovo 70 go-
di na, u Her ce go vi ni jo{
uvijek `ivi sje}awe na ne-
vino stradale Pridvor~ane
i wihovu mu~eni~ku smrt.
rovqeni episkop Atanasije.
Osve{tawe hrama i sveta arhi-
Humanost u Isto~noj Hercegovini
Sve vi{e dobrovoqnih
davalaca krvi
BILE]A - U isto~nohercegova~kim op{tinama sve je
vi{e dobrovoqnih davalaca krvi, a me|u onima koji se
prvi put upisuju na spisak humanista najvi{e je u~enika
sredwih {kola.
[ef Slu`be za transfuzijsku medicinu u Trebiwu dr
Dragan [arenac isti~e da je pro{le godine sakupqeno oko
1.140 doza, {to je za oko 40 doza vi{e nego u 2007. godini.
Krv je sakupqena u dobrovoqnim akcijama u op{tinama
Trebiwe, Bile}a, Gacko i Qubiwe.
- Sakupili smo dovoqne koli~ine dragocjene te~nosti za
transfuziolo{ko lije~ewe pacijenata, pa nikada nije do-
{lo u pitawe staro pravilo da krv ~eka pacijenta, a ne pa-
ci jent krv. Po se bno ra du je po da tak da je do bro voqno
davala{tvo krvi sve popularnije me|u mladima, posebno me-
|u maturantima sredwih {kola - isti~e dr [arenac. Pla-
nirano je da se, u saradwi sa Crvenim krstom, ove godine
sprovede ukupno 37 akcija dobrovoqnog davala{tva krvi, a
o~ekuje se da }e broj sakupqenih doza biti na pro{logo-
di{wem nivou, {to je dovoqno da se podmire potrebe Op-
{te bolnice u Trebiwu. [. A.
Dabarsko i Fatni~ko poqe
Kosidba u toku
BILE]A - U kra{kim po- cegovine kosidba djeteline
qima, Dabarskom i Fatni- za vr{e na je pri je mje sec.
~kom, na podru~ju bile}ke i Uprkos dobrom rodu, mnogi
berkovi}ke op{tine, u toku sto~ari nisu sakupili do-
je kosidba. Zahvaquju}i ~es- voqne zalihe sijena, jer im
tim ki {a ma pro te klog ~este ki{e nisu dozvolile
proqe}a i po ~et kom qeta, da pokupe poko{eno.
trave za ko{ewe je bilo kao Prema nekim procjenama,
rijetko kada. na oko 4.700 hekta ra u Da -
Sto ~a ri sa tog po dru ~ja barskom i Fatni~kom poqu,
ta ko }e sa ku pi ti do voqne
zalihe hrane svojim stadima
bi }e sa kupqeno vi {e od
14.000 to na, odno sno oko
za narednu zimu. Na ostalim 1.400 vagona veoma kvalite-
parcelama u tom dijelu Her- tnog sijena. [. A.
FOTO: ARHIVA

djequ, 26. avgusta, a svetu arhi- jerejska liturgija po~e}e u deset,

jerejsku liturgiju slu`i}e poslije ~ega }e biti odr`an is-
episkop zahumsko-hercegova~ki i torijski ~as, kulturno-umjetni~ki
Posmrtni ostaci primorski Grigorije i umi- program i trpeza qubavi.
pobijenih Srba

Zbriwavawe vi{e~lanih porodica u Bile}i

Izgradwa pet ku}a pri kraju

BI LE ]A - Pet bi le -
}kih porodica sa ~etvoro i
vi{e djece najkasnije za mje-
sec useli}e u nove ku}e ~ija
je gradwa pri kraju i tako
ko na ~no do bi ti sop stve ni
krov nad glavom.
Ku }e se pra ve u na se-
qima Ku la i Zla ti {te, a
sred stva su obe zbi je di la
Vla da Re pu bli ke Srpske i
bile}ka op{tina. Op{tina
je obezbijedila zemqi{te
i in fras tru ktu ru, a
dwa ku}a za vi{e~lane po-
rodice u nekim op{tinama
ve} zavr{ena, a do kraja go-
dine bi}e izgra|ene u svim
NOVAC
obezbijedila Vlada
i op{tina
vom “^etiri plus“. Namjera
je bi la da se po mo gne tim
po ro di ca ma i da se na taj
na~in podstaknu i drugi da
imaju vi{e djece, {to bi za
krajwi rezultat imalo pove-
}awe na ta li te ta, ko ji je u
ozbiqnom padu - istakao je
Arsi}.

Qetovawe Trebiwe
Vla da po kri va sve op{tinama. Arsi} dodaje da Ka`e da su u dobroj mje-
os ta le tro {ko ve su takve porodice dobijale ri u to me i us pje li, pa su
gradwe. pomo} i druge vrste, pogoto- wihov pri mjer sli je di le PORODILI[TE Uredno snabdijevawe.
Trinaestoro bile}ke djece iz vi{e~la- Pred sje dnik vo kada je rije~ o kupovini mnoge op{tine. Ro|ena jedna djevoj~ica.
nih porodica otputovalo je protekle se- Udru`ewa rodi- kwiga i odje }e i obu }e za - Da nas u Re pu bli ci VODA
dmice na qetovawe u Kumbor. Sa wima teqa sa ~etvoro djecu. Srpskoj 54 op {ti ne ima ju HITNA POMO] Snabdijevawe uredno.
je oti{ao i vaspita~. Oni }e u tom crno- i vi{e djece Re- - Bile}a je prvo mjesto u udru`ewa te vrste. U fazi Slu`ba hitne pomo}i pregle-
gorskom primorskom mjestu boraviti de- pu bli ke Srpske Srpskoj u kome je osnovano osni vawa su i udru `ewa u dala 28 pacijenata. VATROGASCI
vet dana besplatno, a tro{kove snosi @ar ko Ar si} Udru`ewe roditeqa sa ~e- [am cu, Mo dri ~i i Bi je- Imali dvije intervencije, gasili
Javni fond za dje~iju za{titu RS. rekao je da je gra- tvoro i vi{e djece pod nazi- qini - isti~e Arsi}. [. A. STRUJA po`ar u Mosta}ima i Gorici.
12 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

Barel blizu 70 dolara

LONDON - Cijene nafte u petak su porasle prema granici od Barel sirove nafte na tr`i{tu u Wujorku prodaje se za 67

Biznis 70 dolara, poslije ja~awa svjetskih berzi, slabqewa kursa

dolara i nove nade u oporavak svjetske privrede.
Barel brent nafte za isporuke u septembru poskupio je za 38
centi i sada ko{ta 69 dolara i 63 centa.
dolara i 42 centa, poslije rasta za 26 centi. Pad vrijednosti
dolara uticao je na rast cijena, po{to sirova nafta postaje
jeftinija za kupce koji koriste ja~e valute, {to stimuli{e po-
tra`wu.

FOTO: AGENCIJE
ZVANI^NA KOTACIJA
Sredwi Promet Vrijednost
Dioni~ko dru{tvo kurs dionica

BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO 14.18 1.19 5,025.00

KOTACIJA FONDOVA
Zvani~ni Promet Vrijednost
Dioni~ko dru{tvo kurs dionica
" "
IF BIG INVEST. GR. D.D. SARAJEVO 4.75 0.71 3,123.22
IF BONUS D.D. SARAJEVO 3.23 -5.00 620.16

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE

Sredwi Promet Vrijednost
Dioni~ko dru{tvo kurs dionica
BH TELEKOM D.D. SARAJEVO 20.49 0.30 29,341.50
ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO 6.19 -2.16 990.90
ENERGOPETROL D.D. SARAJEVO 14.00 16.57 140.00
ENERGOINVEST TAT D.D. SARAJEVO 1.30 -10.34 390.00
HIDROGRADWA D.D. SARAJEVO 4.35 1.16 326.25 Dobri rezultati najve}ih privreda u Evropi
JP ELEKTROPRIVREDA BiH D.D. SARAJEVO 23.89 0.56 32,825.97
RMU BANOVI]I D.D. BANOVI]I 49.92 5.10 70,157.56 Poslije o{trog pada evropske privrede na po~etku godine

Popu{ta recesija u
[IPAD KOMERC D.D. SARAJEVO 4.52 -4.32 2,994.60
JP HT D.D. MOSTAR 12.04 0.07 5,489.38
POBJEDA RUDET D.D. GORA@DE 5.50 0.00 8,728.50

zemqama evrozone
“Tojota“
Gubitak na tr`i{tu
Sjeverne Amerike
DETROIT - “Tojota“ o~e kuje da }e zabiqe`iti gubi- Analiti~ari smatraju da je evrozona pregrmjela najgoru krizu. Ipak, ne o~ekuju
tak na tr`i{tu Sjeverne Ameri ke iako }e vje rovatno wen brzi oporavak kao u SAD-u
pro da ti vi {e auto mo bi la u Sjediwenim Ameri~kim
Dr`avama od res tru ktu ri sa nog “Yene ral mo tor sa“, BERLIN - U 16 zemaqa kivali da }e porasti na 45 Analiti~ari smatraju da indeks u julu porastao ~et-
izja vio je u pe tak zva ni ~nik ja pan ske fir me Jo {i mi ~lanica evrozone u ovogo- bodova. ti podaci pru`aju jo{ jedan vrti mjesec zaredom, na naj-
Inaba, prenijela je Srna. di{wem julu zabiqe`en je To ipak ne zna ~i da do kaz da je evro zo na pre - vi{i nivo u proteklih devet
Inaba, novi predsjednik i direktor “Tojotinog“ pro- mawi od o~e ki vawa pad uslu`ni sektor u evrozoni grmjela najgoru krizu. Ipak, mjeseci od 87,3 boda.
dajnog odjeqewa u SAD, rekao je da se nada da }e po slo- akti vnos ti u in dus trij - raste, nego da recesija popu- ne o~ekuju wen brzi opora- Ipak savjeti sti`u da i
vawe na ovom tr`i {tu po no vo pos ta ti pro fi ta bil no skom i uslu `nom se kto ru, {ta. vak kao u SAD-u. daqe vaqa biti na oprezu.
to kom sqede }e fis kal ne go di ne, ko ja po ~iwe u apri lu {to je jo{ jedan znak da se Na de da }e bri tan ska Kao i u SAD-u, ulaga~i
2010. godine. evropska privreda vjero- I DAQE privreda uskoro po~eti opo- na tr`i{tima kapitala po-
va tno sta bi li zu je po sli je treba biti ravak izbrisao je podatak o tra`i}e potvrdu najnovijih
Tomislavgrad o{trog pada po~etkom go- oprezan pa du wenog bru to do ma }eg o~i tawa in de ksa u po slo -

Vjetroelektrana
dine. proi zvo da u dru gom ovo go - vnim izvje{tajima evropskih
Mar kit, fir ma za pru - Sli~na poboq{ana sli- di{wem tro mje se ~ju za 0,8 kompanija za prvu polovinu
`awe finansijskih infor- ka pristi`e i iz proizvo- odsto u odnosu na prethodno godine.
u Mesihovini macija, objavila je u petak da
je wen indeks menayera na-
dnog se kto ra u evro zo ni,
gdje je indeks menayera na-
tromjese~je.
Wema~ki indeks poslo-
Ameri~ke kompanije do-
sad su izvijestile o zaradama
TO MI SLAV GRAD - Bu - Hrvat ske za je dni ce Her - ba ve, ko ji mje ri po slo vnu bave porastao s junskih 42,6 vne op ti mis ti ~nos ti Ifo za prvu polovinu godine da
du }a vje tro elek tra na u ceg-Bo sne“ iz Mos ta ra aktivnost, za uslu`ni sektor na 46 bodova u julu. Wegov ukazuje da je najgore pro{lo su uglavnom iznad tr`i{nih
Me si ho vi ni na po dru - Dalibor Marin~i}, preni- u evro zo ni u ju lu dos ti gao rast bio je ve}i od 43,5 bo- i za najve}e privrede evrozo- o~e ki vawa, oja ~av {i na de
~ju op {ti ne To mi slav grad jele su agencije. 45,6 bodova, poslije juna 44,7 do va ko li ko su o~e ki va li ne - Wema~ku. Ifo institut ulaga~a da je najve}a svjetska
ima }e 22 vje tro tur bi ne Ma rin ~i} re kao da bi bodova. Ekonomisti su o~e- ekonomisti. objavio je da je wegov Ifo privreda na putu oporavka.
snage po dva megavata ili turbine budu}e vjetroelek-
ukupnu snagu od 44 megava- trane u Tomislavgradu tre- Institut za me|unarodne finansije
ta, izja vio je pred sta vnik
in ves ti to ra Ja vnog pre -
du ze }a “Elek tro pri vre da
balo da budu postavqene na
lo ka ci ji od Mrko do la do
Omerovi}a.
Banke prihvataju o{triju regulativu
WUJORK - Vode}e svjet- se otklonile rawivosti siste- mi, upozoriv{i da bi pretje- bi to bila “pogre{ka“ koja bi
“Erikson“ ske banke priznale su da je po- ma - rekao je prvi ~ovjek Doj~e rana regulativa mogla prigu- mogla poremetiti konkuren-
ja ~a na re gu la ti va nu `na s ban ke i pred sje dnik IIF-a {i ti ino va ci je ko je su u ciju na tr`i{tima. IIF isto-
Pove}ani prihodi obzirom na nehajan odnos pre-
ma riziku zbog kojeg se wihov
Yozef Akeramn. On je istakao
da povratak na staro za wih ne
proteklim decenijama bile
glavni motor rasta svjetske
dobno priznaje da }e banke
morati povisiti visinu re-
STOK HOLM - [ved ski te le ko mu ni ka ci ji gi gant sektor u oktobru pro{le godi- dolazi u obzir. privrede. Kritikom je tako zervi kapitala kako bi se u
“Erikson“ izvijestio je u petak o pove}awu prihoda u dru- ne na{ao na ivici ponora, SAD i Evrop ska uni ja popra}ena `eqa ameri~kog budu}nosti boqe za{titile
gom tromjese~ju 2009., dok mu se neto dobit smawila zbog pokazao je najnoviji izvje{taj upravo usvajaju krupne reforme predsjednika Baraka Obame da od kriza. Ali, bankarski lobi
tro{kova restrukturirawa i tro{kova zajedni~kih kompa- Instituta za me|unarodne fi- sistema za regulaciju finan- ameri~ka centralna banka na- upozorava da vaqa izbjegavati
nija, ukqu~uju}i “Soni Erikson“. nansije (IIF), predstavqen u sijskog sektora a na~elno su metne o{triju regulativu gru- pretjerano krut pristup zah-
Neto dobit, nakon gubitaka i tro{kova restrukturirawa, Wujorku. usaglasile pristup tom proble- pi “sis tem ski va `nih“ tjevima vezanim za rezerve i
smawila se za 61 odsto na 106,6 miliona dolara, dok su - Priznajemo da su potre- mu na aprilskom samitu G20. ba na ka ~i ji bi slom mo gao likvidnost i voditi ra~una o
prihodi porasli 11 odsto. bne dalekose`ne reforme re- IIF se odupro prijedlozi- ugroziti cijeli Volstrit. U prilikama u svakoj pojedinoj
gulative i industrije kako bi ma najdalekose`nijih refor- IIF-ovu se izvje{taju isti~e da banci.

FTSE 100 INDEX MEMBERS DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS

Naziv kompanije Cijena Promjena Naziv kompanije Cijena Promjena
VODAFONE GROUP 119.4 2.5 MICROSOFT CORP 23.67 -1.89
ROYAL BK SCOTLAN 42.28 1.06 BANK OF AMERICA 12.73 0.04
LLOYDS BANKING 78.12 1.97 CISCO SYSTEMS 21.88 -0.02
BARCLAYS PLC 315 4.15 GENERAL ELECTRIC 11.94 -0.01
COMPASS GROUP 314.5 -11.75 INTEL CORP 19.26 -0.22
 GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 13

Mawa zarada Majkrosofta

SIJETL - Korporacija Majkrosof, najve}i proizvo|a~ kompjuter- posqedwem kvartalu 2007. godine ona je iznosila ~etiri mili-
skog softvera na svijetu, objavila je da su joj zarada i prodaja jarde i 300 miliona dolara. U istom periodu, prodaja je oslabi-
pale za 29 odsto u odnosu na prognoze analiti~ara. la za 17 odsto. Ukupna godi{wa zarada Majkrosofta bila je
SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Prosje~na Promjena Promet
U posqedwa tri mjeseca pro{le godine, ~ista zarada Majkro- ne{to vi{e od 13 milijardi dolara, a prognoze su bile da }e Naziv emintenta
cijena
softa iznosila je ne{to vi{e od tri milijarde dolara. U biti na nivou od 14 milijardi i 370 miliona dolara.
Република Српска - измирење ратне штете 2 33,82 -1,74 12.285,86
Република Српска - измирење ратне штете 1 34,15 -1,68 11.600,81
Podaci zavoda za zapo{qavawe Srpske i FBiH za juni ove godine Хидроелектране на Требишњици а.д. Требиње 0,32 0,00 6.307,20
Тржница а.д. Бања Лука 1,05 -1,87 4.935,00
1,16 0,87 3.028,76

U RS tri puta mawa Телеком Српске а.д. Бања Лука

Република Српска - стара девизна штедња
NLB развојна банка а.д. Бања Лука
87,00
94,00
0,00
0,00
2.925,29
470,00

stopa nezaposlenosti
Konkretnim vidovima nov~ane pomo}i predstavnici Vlade RS mnogo su pomogli Naziv emintenta
FONDOVI
Prosje~na Promjena Promet
cijena

ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука 4,70 0,00 0,00
preduze}ima i na taj na~in im omogu}ila da nastave sa zapo~etim i ustaqenim ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука 4,05 0,00 0,00
radovima i bez otpu{tawa radnika, naglasio Tomi} ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука 4,19 7,16 83,80
PI[E: VEDRANA KULAGA ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука 3,47 -5,96 347,00
vedranak@glassrpske.com ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука 8,15 5,84 3.260,00
ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина 0,06 1,72 213,64
BAWA LUKA - Nezaposle- ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале 2,70 0,00 0,00
nost u Republici Srpskoj je u ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука 4,50 0,00 648,00
junu u odnosu na maj porasla za ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука 5,40 0,00 0,00
323 lica ili 0,23 odsto {to je ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука 2,10 0,00 0,00
skoro tri puta mawe u pore- ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина 1,10 0,00 0,00
|ewu sa Federacijom BiH gdje ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука 4,50 0,00 0,00
je u junu evidentirano pove- ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука 2,75 0,00 55,00
}awe broja nezaposlenih od 4,58 0,66 901,32
ЗИФ Zepter фонд а.д. Бања Лука
0,62 odsto ili za 2.114 lica.
U junu se na evidenciji Za- “Audi“
voda za zapo{qavawe RS nala-
zilo ukupno 138.170, dok je u
Fe de ra ci ji BiH ta ci fra
Proslavili
344.025 lica.
Vr{ilac du`nosti dire-
100. ro|endan
ktora Zavoda za zapo{qavawe BAWA LUKA - “Audi“ je 16. jula proslavio svoj 100. ro-
RS Bo{ko Tomi} istakao je da |endan uz dvije svjetske premijere a to su obra}awe Save-
na podru~ju RS nije do{lo do zne kancelarke Angele Merkel, prezentacija novog “audi A5
zna~ajnijeg pove}awa stope ne- sportblack“ i nastup kineskog pijaniste Lang Langa, saop-
zaposlenosti kad se pogleda {teno je u petak
ukupan broj lica koji se nalaze iz “Audi ja“. U
na evidenciji Zavoda. “Au di ju“ is ti ~u
Postoje}i podaci ukazuju da je ovaj jubilej
Nema znatnijeg pove}awa nezaposlenosti FOTO: GLAS SRPSKE
na pozitivnu situaciju, jer se obiqe`en nizom
ove godine o~ekivalo da }e bi- sa evidencije i to je za 17 od- slenosti iz anketne radne sna- On je podsjetio da je Vlada doga|aja a do kra-
ti zaposleno mnogo mawe ra- sto mawe u odnosu na isti pe- ge je 20,50 odsto. RS pro{le godine izdvojila ja mjeseca preos-
dnika zbog svjetske ekonomske riod pro{le godine, dok je u vi{e od 13 miliona maraka za talo je nekoliko
krize i trenutnog stawa na FBiH 35.426 osoba {to je za TOMI]: podsticaje pri zapo{qavawu, i n te r e sa n t n i h
tr`i{tu rada u odnosu na pro- 26,58 odsto mawe nego u prvih Podaci pokazuju {to je sprije~ilo znatnije po- doga|aja.
{lu godinu. {est mjeseci pro{le godine. ve}awe broja lica na eviden- M. ^.
pozitivnu situaciju
Prema podacima entites-
Rezultati APEAL studije
Tomi} je rekao da je tako- ciji Zavoda za zapo{qavawe.
kih zavoda za zapo{qavawe, u zvana administrativna stopa Takvom stawu su, prema To- - Za zapo{qavawe pripra-
RS je u prvih {est mjeseci ove
godine zaposleno 12.078 lica
nezaposlenosti u RS iznosi
oko 34 odsto, a stopa nezapo-
mi}evim rije~ima, uveliko do-
prinijele mjere i aktivnosti
vnika izdvojeno je sedam mili-
ona i 600 hiqada maraka i pet “Hyndai Genesis“
Vlade RS.
- Kon kre tnim vi do vi ma
miliona za zapo{qavawe de-
mobilisanih boraca i lica u
najboqe vozilo
PRIHOD nov~ane pomo}i predstavnici ~ijim porodicama nema niti BAWA LU KA - Pre ma studija sprovodi istra`i-
Vlade RS mnogo su pomogli jednog zaposlenog ~lana - naveo posqedwim re zul ta ti ma vawe o vo zi lu za prvih 90
Zavod za zapo{qavawe RS prvih {est mjeseci lani. preduze}ima tekstilne i ko- je Tomi} i dodao da su i na po- APEAL studije koju provo- dana kori{}ewa a ukqu~e-
ostvario je prihod u prote- Me|utim, uo~en je trend `arske industrije, izvoznim dru ~ju RS vidqivi tra go vi di “J.D. Power&As so ci ates“ ni su svi va`ni elementi,
klih pola godine za 11 od- smawewa broja korisnika, organizacijama i brojnim dru- ekonomske krize jer je, uprkos Hyndai Ge ne sis pro gla {en do toga {te se kupcu svi|a,
sto ve}i od planiranog. {to bi ako se nastavi tako gim i na taj na~in im omogu}i- za sada jo{ uvijek pozitivnoj je naj boqim vo zi lom u a {ta ne, preko dizajna vo-
Pored toga nov~ana nakna- do kraja godine mogla zna- la da nastave sa zapo~etim i slici cjelokupne situacije, u se gmen tu mid si ze pre mi um, zila i wegovih mogu}nosti,
da u pomenutom periodu je ~ajno da poboq{a finan- us taqenim ra do vi ma i bez prvih {est mjeseci do{lo do sa op {te no je u pe tak iz pa do izgleda i performan-
za 77 odsto ve}a nego za sijsku situaciju Zavoda. otpu{tawa radnika - naglasio smawewa broja zaposlenih sa Hjundaija. si samog vozila.
je Tomi}. evidencije Zavoda. Ka ko je na ve de no APE AL M. ^.
Ameriken ekspres
KURSNA
Pala dobit za 48 odsto
VA[INGTON - Ameri- dolara, {to predstavqa pad od iznosila je 27 centi, {to je u
Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 25. 7. 2009. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)
LISTA
~ka kompanija “Ameriken ek- 48 odsto na godi{wem nivou. skladu s o~ekivawima Rojter-
Oznaka za devize Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
spres“ zabiqe`ila je sna`an Dobit od teku}ih operacija sovih analiti~ara. Ukupni Zemlja za devize
i efekt. valutu za devize za devize za devize
pad dobiti u drugom tromjese- posrnula je na 342 miliona prihodi ustuknuli su 18 od-
~ju, zbog tro{kova restruktu- do la ra ili de vet cen ti po sto na 6,1 milijardu dolara. EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
rirawa, kreditnih gubitaka i dionici, u odnosu na 660 mi- Poslije objave izvje{taja, Australija AUD 1 1.120393 1.123201 1.126009
slabije potro{we korisnika liona dolara godinu ranije. dionice “Ameriken ekspre- Kanada CAD 1 1.266268 1.269442 1.272616
Hrvatska HRK 100 26.608571 26.675259 26.741947
kreditnih kartica, prenijeli Ako se izuzmu stavke po- sa“ u petak su posrnule pet
^e{ka R. CZK 1 0.076592 0.076784 0.076976
su portali, Kvartalna neto do- vezane sa otplatom dr`avne odsto u kasnom trgovawu na Danska DKK 1 0.262057 0.262714 0.263371
bit iznosila je 337 miliona po mo }i, do bit po di oni ci Volstritu. Ma|arska HUF 100 0.731813 0.733647 0.735481
Japan JPY 100 1.445998 1.449622 1.453246
Litvanija LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864
Norve{ka NOK 1 0.220196 0.220748 0.221300
[vedska SEK 1 0.184060 0.184521 0.184982
[vajcarska CHF 1 1.282080 1.285293 1.288506
Turska TRY 1 0.924617 0.926934 0.929251
ZIF BLB - profit a.d. IF Bors invest fond a.d. V. Britanija GBP 1 2.250219 2.255859 2.261499
Bawa Luka Bawa Luka USA USD 1 1.371294 1.374731 1.378168
Srbija RSD 100 2.096458 2.101712 2.106966
Cijena (KM) Promjena Cijena (KM) Promjena Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com
4,19 7,16% 3,47 -5,96%
 14 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

Prijave zbog vrije|awa i prijetwi

FO^A - Policijska stanica Fo~a podnijela je u ~etvrtak U Centru javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo su dodali da
Hronika prekr{ajne prijave protiv M. V. (18) i O. D. (18), jer su u
kafi}u “Putnik“ naru{avali javni red i mir me|usobnim
vrije|awem i prijetwama.
je policija iz Pala podnijela u ~etvrtak prijave protiv M.
L. (75), M. G. (67) i M. M. (66) zbog me|usobnih sva|a i ne-
pristojnog pona{awa. G. O.

FOTO: S. ILI]
Gradi{ka
Izgorio prilikom
paqewa strwi{ta
GRADI[KA - Trivo Babi} (58) iz Gradi{ke smrtno je
stradao u ~etvrtak poslijepodne u nasequ Rovine kod Gra-
di{ke, prilikom paqewa strwi{ta, saop{teno je u petak u PORTIR
CJB Bawa Luka.
Starje{ina Profesionalne vatrogasne jedinice Gradi- se nedavno
{ka Goran Stojakovi} izjavio je da je ovaj tragi~ni doga|aj razveo
posqedica neopreznosti prilikom paqewa povr{ine pod
strwi{tem, ali i ekstremno visoke temperature i promjene
pravca vjetra.
- To je prouzrokovalo da se mu{karac na|e u vatrenom
obru~u, gdje se ugu{io od dima i plamena - objasnio je Sto-
jakovi}. G. O.

Rogatica
Na|ena mrtva `ena
RO GA TI CA - Du {an ka
Lu gowa (74) pro na |e na je
mrtva u petak ujutru u selu
Sjeme}, dvadesetak kilome-
tara udaqenom od Rogatice.
Pokojnica je `ivjela sama u
putarskoj ku}i koja se nala-
zi pored regionalnog puta.
Na lice mjesta iza{li su
radnici Policijske stani-
ce u Rogatici i qekar Doma
zdravqa Wego{ Trivkovi},
koji je za “Glas Srpske“ re-
kao da je starica umrla pri-
rodnom smr}u, zbog izliva
krvi u mozak, prije najmawe
tri-~etiri dana, a zna se da Pravni fakultet u Bawoj Luci
se lije~ila od pove}anog kr-
vnog pritiska. Na Pravnom fakultetu u Bawoj Luci prona|eno tijelo Drage [.
S. M.

Portir se objesio
FOTO: GLAS SRPSKE

u holu fakulteta
Be`ivotno tijelo Drage [. prona{la ~ista~ica koja je, kad je u petak ujutru do{la
na posao, odmah obavijestila policiju. Prijateqi nastradalog rekli da su
porodi~ni problemi uzrok ove nesre}e
PI[E: GORAN OBRADOVI] javne bezbjednosti Bawa Lu- koji je zaposlen na ovom fa- - Kada sam do{la na po-
gorano@glassrpske.com
ka. kultetu - naveli su u polici- sao, vi dje la sam da ne {to
BAWA LUKA - Drago [. Wegovo be`ivotno tije- ji. nije u redu, a kada su mi ko-
Akcija “Planta`a 2009“ kod [amca (42) iz Krupe na Vrbasu u pe- lo prona{la je ~ista~ica ko- Prijateqi nastradalog lege rekle {ta se dogodilo
Prona|eno 19 tak ujutru objesio se u holu ja je u petak ujutru do{la na istakli su da su porodi~ni ni sam mo gla da vje ru jem.

stabqika konopqe
bawolu~kog Pravnog fakul- posao i odmah je o tome oba- problemi uzrok ove nesre}e. Drago je bio veoma vrijedan
teta, u kojem je bio zaposlen vijestila policiju. i uvijek je bio spreman da
kao portir, saop{teno je u U Cen tru ja vne bez bje - RADNE KOLEGE nam svima pomogne. Zaista
[AMAC - Policija iz [amca je u ~etvrtak u mjestima Centru dnosti Bawa Luka saop{ti- imaju samo rije~i ne znam {ta ga je natjeralo
Batku{a i Obudovac kod [amca prona{la i posjekla 19 li su da im je u pe tak oko da to uradi - ispri~ala je
stabqika indijske konopqe u okviru akcije “Planta`a
hvale za pokojnika
sedam ~asova prijavqeno kroz suze vidno uznemirena
2009“, potvr|eno je u petak u CJB Doboj. da je je dna oso ba iz - - Drago [. nedavno se ra- radnica Pravnog fakulte-
Akcija je izvedena u ~etvrtak u poslijepodnevnim ~asovima, vr{ila samoubistvo zveo, a kada je na{ao djevoj- ta.
a zasad indijske konopqe visine od 40 do 150 centimetara Studenti na Pravnom fakul- ku, ni ko u po ro di ci ni je Wegove kolege ka`u da
prona|en je na dva privatna posjeda u Obudovcu i Batku{i. tetu. htio da ga podr`i i stalno im nije jasno za{to je to ura-
- U jednom slu~aju radi se o M. A. (32) iz Batku{e, dok se Grupa studenata, koja se u petak - Policija i su mu govorili da treba da je dio, jer nikada nije pri~ao o
o licu koje je uzgajalo konopqu na drugoj parceli jo{ uvijek ujutru zatekla na Pravnom fakul- de `ur ni tu `i - ostavi, jer ona nije za wega - svojim problemima.
prikupqaju podaci - rekao je zamjenik komandira Policij- tetu, rekli su da su poznavali lac odmah su dodao je Dragin prijateq, ko- - Da je rekao da ima ne-
ske stanice [amac Branislav Pavlovi}. Dragu [. i da im je `ao {to se iza{li na lice ji nije htio da se predstavi. kih problema, svi bismo mu
“Glas Srpske“ saznaje iz izvora bliskog istrazi da je lice ovako ne{to desilo, jer je rije~ o mjesta Vi dno po tre se ne ra dne pomogli, jer je on uvijek bio
sa inicijalima M. A. iz Batku{e Milan Aleksandrovi}. dobrom ~ovjeku. i utvrdili da kolege ka`u da jo{ ne mogu da dobar prema svima - rekli su
D. O. se ra di o D. [. vjeruju u to {to se dogodilo. oni.

Odbrana predlo`ila da optu`eni svira u sudu

PI[E: @EQKA DOMAZET
glasss@teol.net
SA RA JE VO - Od bra na
Damira Crwanija, optu`e-
nog za tros tru ko ubis tvo
po ro di ce Si ta ri ca u Beo -
gradu, predlo`ila je u pe-
tak Sud skom vi je }u
Kantonalnog suda u Saraje-
vu da dopusti Crwaniju da
ne{to odsvira na klavija-
turama.
Crwanijev advokat Mu-
hidin Kapo rekao je na nas-
tav ku su |ewa da je wegov
brawenik li ce ko je vo li
muziku i koje je zara|ivalo
no vac ba ve }i se mu zi kom,
zbog ~ega ne mo`e da se do-
vodi u vezu sa takvim zlo~i-
nom, a po go to vo da ga
po~ini.
- Crwani je zbog qubavi
prema muzici i{ao na kon-
cert “Rolingstonsa“ u Beo-
grad 14. juna 2007. godine,
kada je i ubijena tro~lana
porodica Sitarica - ista-
kao je Kapo.
KAPO:
Optu`eni Crwani
voli muziku
Dodao je da je odbrana,
po red psi hi ja trij skog vje -
{ta~ewa optu`enog, predlo-
`i la da Crwani sud skom
vije}u predstavi svoju kwigu
“Ispovijest trostrukog ubi-
ce“, koju je napisao u zatvo-
ru, a u ko joj opi su je
kriti~ni doga|aj.
- Na klu pu za svje do ke
odbrana namjerava da pozove
sa mog Crwani ja, wego vu
maj ku, oca i tet ku, kao i
prve kom{ije ubijenih koje
su ~ule nekoliko pucweva u
no }i ka da su ubi je ni
Crwanijev tetak Zoran, tet-
ka Gordana i ro|aka Zorica
Sitarica - rekao je Kapo.
Do dao je da op tu `e ni
tvrdi da je ubistvo po~inio
Dejan Ramovi}, momak ubije-
ne Zorice.
O prijedlogu odbrane 10.
avgusta izjasni}e se tu`i-
lac Dragan ^orlija, poslije
~ega }e Sudsko vije}e, kojem
pred sje da va su di ja Da li da
Bur zi}, odlu ~i ti da li }e
uva`iti prijedloge odbra-
ne.
 GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 15

Te`e povrije|ena `ena u Dubravi kod Gradi{ke Policija

GRADI[KA - Rudmira Malkovi} zadobila je te`e tjelesne po- U toj nesre}i u~estvovali su automobil “audi 80” kojim je
vrede u saobra}ajnoj nesre}i koja se u ~etvrtak dogodila u mjes- upravqao Alija Rajkovi} i vozilo “BMW“, za ~ijim up-
tu Dubrave kod Gradi{ke, saop{teno je u petak iz Centra javne ravqa~em je bio Darko Pan~a, potvr|eno je u bawolu~koj
bezbjednosti Bawa Luka. policiji. G. O.

Naseqe Bukre{ u Bijeqini Vijesti

Doboj
Na putu prona|ena mrtva Izvje{taj zbog
ugro`avawa
bezbjednosti
osmogodi{wa djevoj~ica
Tek poslije obdukcije bi}e poznato da li je Ivona B. umrla prirodnom smr}u ili od povreda koje je
DOBOJ - Policija iz Do-
boja podnijela je u ~etvrtak
Okru`nom tu`ila{tvu Do-
zadobila prilikom pada sa bicikla. Djevoj~ica navodno nastradala tako {to ju je prilikom pada boj dva izvje{taja o izvr{e-
nim kri vi ~nim dje li ma
u grudni ko{ ubola `ica od korpe na biciklu pro tiv N. ]. (23) iz Je -
lawske kod Doboja i R. M.
FOTO: O. STJEPANOVI]

(40) iz Trbuka kod Doboja,

zbog sumwe da su izvr{ili
krivi~no djelo ugro`avawa
bezbjednosti, saop{teno je u
petak iz CJB Doboj. G. O.

Gradi{ka
Otu|ene
bankovne
kartice
GRADI[KA - Gradi{~a-
nin R. M. pri ja vio je po -
liciji u ~etvrtak da mu je
DJEVOJ^ICA tog da na u ugos ti teqskom
nije davala obje ktu ne po zna to li ce
ukralo nov~anik sa banko-
znakove `ivota vnim karticama, saop{te-
no je u petak iz CJB Bawa
Luka. G. O.

PI[U: OLIVERA STJEPANOVI]
krozrs@glassrpske.com
GORAN OBRADOVI]
gorano@glassrpske.com
BIJEQINA - Osmogo-
di{wa Ivona B. preminula je
u ~etvrtak oko 16.20 ~asova
pod jo{ nerazja{wenim okol-
nostima, dok je vozila bicikl
na putu Bijeqina-Amajlije u
bijeqinskom nasequ Bukre{,
saop{teno je u petak u CJB
Bijeqina.
Niko od stanovnika naseqa
nije vidio {ta se dogodilo i
kako je djevoj~ica preminula, a
weno tijelo prona{ao je pro-
laznik.
De`urni qekar Vesna Le-
ji} rekla je da je djevoj~icu u
Slu`bu hitne pomo}i Bijeqina
dovezao slu~ajni prolaznik,
ali da ona nije davala znakove
`ivota.
- Poku{ali smo da je o`i-
vimo, ali je ve} bilo kasno i
djevoj~ici nije bilo pomo}i -
Slu`ba hitne pomo}i kazala je Leji}eva i dodala da
Mjesto gdje je prona|ena djevoj~ica
je jedino preostalo da konsta-
tuju smrt.
Tek poslije obdukcije bi}e
poznato da li je Ivona B. umrla
prirodnom smr}u ili od
posqedica povreda koje je zado-
bila prilikom pada sa bici-
kla.
DJEVOJ^ICU
u bolnicu odvezao
prolaznik
Djevoj~ica je navodno nas-
tradala tako {to ju je prili-
kom pada u grudni ko{ ubola
`ica od korpe koja se nalazila
na biciklu.
Slu`ba hitne pomo}i
KOM[IJE
U nasequ gdje je `ivjela Ivona
niko ne mo`e da se pomiri s
tim da je vi{e nema.
- To dijete je moglo da poslu`i
drugoj djeci za primjer. Bila
odmah je o ovom doga|aju obavi-
jestila bijeqinsku policiju
~iji su pripadnici po dojavi
iza{li na lice mjesta.
- Na mjestu gdje je prona|e-
na djevoj~ica ne postoje trago-
vi drugih u~esnika u
saobra}aju, pa se pretpostavqa
da je nije udario automobil -
rekli su u policiji.
O tragediji je obavije{ten
i de`urni tu`ilac koji je na-
lo`io istragu o okolnostima
nesre}e.
Kako saznajemo, djevoj~ica,
~iji su roditeqi razvedeni,
`ivjela je sa bakom i djedom u
nasequ Bukre{, a wena majka
radi u [vajcarskoj.
je veoma draga i uvijek vesela
i nasmijana, uprkos ~iwenici
da `ivi bez roditeqa. Svima
}e nam nedostajati - ispri~ao
je kom{ija kroz suze.
Bawa Luka
Obijen podrum
BAWA LU KA - V. G. iz
Bawe Luke prijavio je po-
liciji da mu je nepoznato
lice provalilo u podrum u
ulici Sr|e Zlopogle|e, re-
kli su u petak u CJB Bawa
Luka. Uvi|ajem je utvr|eno
da je pro val nik odva lio
bra vu, u{ao u po drum i
ukrao ga snu bo cu, ra dio
CD kasetofon i dva zvu -
~nika. G. O.
Bawa Luka
Nastradala
biciklistkiwa
BAWA LUKA - Marijana
An |el ko vi} (45) iz Bawe
Luke zadobila je te`e tjele-
sne povrede kada ju je u ~et-
vrtak oko 22 ~a sa u uli ci
Kwaza Milo{a, dok je vozi-
la bi cikl, auto mo bi lom
udario Alen Kuruzovi}, sa-
op{teno je u petak iz CJB
Bawa Luka. G. O.

Uhap{eni prilikom kra|e Ukradena vozila iz Doboja Mostarac osumwi~en za

drva kod Tesli}a
TESLI] - Pripadnici Policijske stanice Tesli}
uhapsili su I. K. (42) i M. G. (34) iz [eri}a kod Zenice
zbog kra|e ve}e koli~ine drva, saop{teno je u petak iz
Centra javne bezbjednosti Doboj.
Policijska patrola zatekla je wih dvojicu kako kradu
drva u {umi na Vu~ijoj planini kod Tesli}a, kojom up-
ravqa [umsko gazdinstvo “Borja“ Tesli}.
- Patrola je zatekla {umokradice u trenutku kada su ka-
mionom marke “zastava“, vlasni{tvo I. K., sa utovarenim
bukovim ogrevnim drvetom krenuli prema odredi{tu - na-
veli su u tesli}koj policiji. G. O.
zavr{avala u Hercegovini
SARAJEVO - Policija u Doboju utvrdila je da ukradeni
automobili iz dobojskog regiona zavr{avaju na auto-otpa-
dima u zapadnoj Hercegovini, zbog ~ega su slu`benici Fe-
de ral ne upra ve po li ci je pre tre sli pet auto-otpa da na
podru~ju [irokog Brijega i Posu{ja, te uhapsili Zlatka
Zeqka (40) i Ivu Gali}a (39), obojica iz [irokog Brijega.
Ovo je agencijama izjavio portparol Federalnog MUP-a
Robert Cvrtak, dodaju}i da je akcija sprovedena na osnovu
razmjene informacija sa MUP-om RS.
Policija je u akciji prona{la saobra}ajne dozvole, ca-
rinske deklaracije, alat za prepravqawe brojeva na automo-
bilima...
krijum~arewe heroina
[IBENIK - [ibenska policija osumwi~ila je 33-go-
di{weg dr`avqanina BiH iz Mostara za krivi~no djelo
zloupotrebe opojnih droga, javile su ju~e agencije.
Mostarca su sa 35-godi{wakom iz Qubu{kog, u automo-
bilu “reno klio“ bh. oznaka, u srijedu u 22.28 ~asova na
izlazu sa autoputa kod [ibenika presreli policajci.
U futroli za nao~are prona{li su mu pet grama hero-
ina, a u automobilu ve}u koli~inu novca u ukupnom iznosu
od oko 2,5 hiqada KM. Detaqnim pretresom automobila
prona|en je paket sa 150,4 grama heroina. U {ibenskoj po-
liciji naveli su da je rije~ o najve}oj koli~ini prona|e-
nog heroina u 2009. godini.
16 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

Zakon o preregistraciji stranaka iskasapi}e politi~ku scenu

Srbije. Od 600 registrovanih stranaka, od Nove godine realno je

Srbija da se o~ekuje da politi~ki pre`ivi 40 do 50 stranaka. Upravo ovaj

zakon bio je razlog za osnivawe nove socijlademokratske stranke u
Srbiji u oktobru ili novembru.

Meho Omerovi}, potpredsjednik SDP

Protest radnika “Ikarbusa“

Tra`e zaostale plate
BEOGRAD - Oko 300 radnika “Ikarbusa“ protestovalo je
u petak ispred sjedi{ta Vlade Srbije sa zahtjevom da im
se isplate zaostale plate, javile su agencije.
Posqedwu platu dobili su u februaru i to minimalac.
Kako ka`u, minimalne zarade dobijaju posqedwih osam mje-
seci, ta~no od kada je ve}inski vlasnik postala ruska kom-
panija “Avotodetal - servis“. Od tada nemaju nijedan novi
ugovor za proizvodwu.
Ra~un “Ikarbusa“ blokiran je zbog dugova koji prema{uju
sedam miliona evra, tako da nema ni tehni~kih mogu}nosti
za isplatu zarada radnicima koji su u generalnom {trajku,
tvrde radnici.
Is to vre me no, ge ne ral ni di re ktor “Ikar bu sa” Sre }ko
Nijem~evi}, izjavio je da je podnio ostavku, po{to novi
vlasnik kompanije nije obezbijedio poslove za tu beograd-
sku fabriku autobusa.

Malovi}eva i Holder dogovorili saradwu u oblasti pravosu|a FOTO: ARHIVA

Ministar pravde Sne`ana Malovi} u radnoj posjeti SAD

Povodom nacionalnog praznika u Egiptu
Prijem kod ambasadora
BEOGRAD - Povodom naci-
onalnog praznika u Egiptu,
dr`ao je ideju da Beograd bu-
de doma}in 50. Samita Nes-
Zajedno u borbi
proslave 57 godina revolu-
cije, u Beogradu je egipatski
ambasador Ali Galal Basi-
oni priredio prijem, kojem
vrstanih 2011. godine.
- To svi pozdravqamo, a po-
sebno mi u Egiptu, jer imamo
tradicionalno dobre odnose
protiv kriminala
Sa Sjediwenim Dr`avama dogovorena intenzivnija saradwa u borbi protiv
su pri sus tvo va li pred sje - sa va{om zemqom. Pru`aju
dnik Srbi je Bo ris Ta di}, nam se brojne mogu}nosti pr- transnacionalnog organizovanog kriminala, trgovine narkoticima i qudima,
srpski {ef diplomatije Vuk o{irewa saradwe izme|u ze- izjavila ministar pravde Sne`ana Malovi}
Jeremi}, zvanice iz politi- maqa ~lanica i Srbije, jer
~kog i kulturnog `ivota Sr- dijelimo zajedni~ke princi- BEO GRAD - Mi nis tar vni tu `i lac Sje diwenih namjeravaju u budu}nosti. je razmotreni svi vidovi sa-
bije, kao i predstavnici di- pe i vrijednosti - rekao je pravde Sne`ana Malovi} u Ameri~kih Dr`ava, ocijeni- Malovi}eva je rekla da radwe, a Holder je izrazio
plomatskog kora. Ali Galal Basioni, ambasa- Va{ingtonu je sa ameri~kim la veoma uspje{nim i kon- je dobila uvjeravawa da }e `equ da do|e u Beograd - ka-
Egi pat ski am ba sa dor po - dor Egipta u Srbiji. ministrom pravde Erikom struktivnim. SAD pru`iti svu potrebnu zala je Malovi}eva, koja o~e-
Holderom dogovorila inten- pomo} kako bi Srbija istra- kuje da }e do nove razmjene
Prokupqe zivniju saradwu dvije zemqe SRBIJA jala na tom putu. mi{qewa do}i uskoro.
Hvatawe pasa lutalica u borbi protiv transnaci-
onalnog organizovanog kri-
lider zapadnog
Balkana
Tokom razgovora, kako je
rekla Malovi}eva, nagla{e-
Ministar pravde o~ekuje
da }e sastanci sa pravosu-
PROKUPQE - Zdravstveni centar “Toplica“ iz Pro- minala, koji podrazumijeva no je da je Srbija lider zapa- dnim zvani~nicima dr`ave
kupqa u saradwi sa JKP “Gradska ~isto}a“, sprovodi akci- trgo vi nu nar ko ti ci ma i - Razgovarali smo o re- dnog Balkana, a na ovo mje- Te ne si i pred sta vni ci ma
ju hvatawa pasa lutalica koji su se nastanili u bolni~kom qudima, javio je RTS. formi pravosu|a u Srbiji i s to je stavqaju svi ko ra ci Ministarstava spoqnih po-
krugu i ~esto napadaju medicinsko osobqe i pacijente. To se odnosi i na pedo- borbi protiv organizovanog koji se u zemqi preduzimaju slova i pravde SAD dopri-
Portparol Zdravstvenog centra u Prokupqu Jelena Panto- filiju, borbu protiv tero- kriminala i korupcije - re- na re for mi pra vo su |a i u nijeti daqem unapre|ewu i
vi}, rekla je Srni da se psi lutalice kre}u u ~oporima i rizma i visokotehnolo{kog kla je Malovi}eva i dodala borbi protiv organizovanog ukupnih odnosa dvije zemqe.
napadaju pacijente i medicinsko osobqe. kriminala, naglasila je mi- da je ameri~kog kolegu obavi- kriminala i korupcije. Malovi}eva je ju~e zavr-
- Poseban problem javqa se no}u kada se vr{e konsultacije nistar pravde. jestila o svim koracima na - Dogovorili smo se da {ila petodnevnu radnu po-
na odjeqewima pa zdravstveni radnici sa velikim rizikom Malovi}eva je sastanak tom planu koje su vlasti Sr- organizujemo jo{ jedan sasta- sjetu SAD na poziv ameri-
pretr~avaju kroz bolni~ki krug, strepe}i od pasa lutalica - sa Holderom, koji je i vrho- bije preduzele, i o onome {to nak na kome }e biti detaqni- ~kog ministarstva pravde.
objasnila je Pantovi}eva.
Sjednica Vlade Srbije
DOBRA
VIJEST KRAGUJEVAC
Na pijacama u Kragujevcu
Grupa za pomo} najugro`enijim
BEO GRAD - Vla da je sprije~i daqa radikalizaci- najboqi na~in da se preven- Republici Srbiji.
IVAWICA ne kontroli{e se ispra- usvojila zakqu~ak o potrebi ja {trajkova. tivno djeluje i sprije~i daqa Kako je precizirano, ta
vnost gqiva od kojih se dio formirawa radne grupe za - Problemi na koje smo radikalizacija protesta i da strategija predstavqa plan
Javno preduze}e “Srbija- nelegalno prodaje, re~eno
{ume“ u okviru akcije prevazila`ewe problema u nai{li u mnogim {trajkovi- se tamo gdje postoji prostor, za uspostavqawe i razvoj sve-
je agenciji Beta u JP “Grad- ostvarivawu prava zaposle- ma i protestima i zahtevima iza|e u susret zahtjevima ra- obuhvatnog i efikasnog sis-
“O~istimo Srbiju“, organi- ske tr`nice”. Na kragujeva-
zovalo je uklawawe otpada nih tokom krize, javio je B92. radnika, pokazali su da je to dnika. te ma in ter ne fi nan sij ske
~kim pijacama dozvoqen je Radna grupa }e u roku od multisektorski posao i on kontrole u javnom sektoru, s
na podru~ju [umskog gaz- samo promet gqiva, koje se SPRE^AVAWE
dinstva “Golija“ Ivawica. 30 da na pri pre mi ti mje re mora da bude formulisan kroz ciqem dobrog upravqawa i
proizvode u registrovanim koje }e omogu}iti efikasnu u~e{}e vi{e ministarstava. legalizacije za{tite javnih sredstava, bez
Akcija je realizovana na radwama.
Daji}kom jezeru, gdje se pri- pomo} dr`ave najugro`eni- Va`no je u~e{}e ministar- {trajkova obzira na wihov izvor, kao i
je dva dana okupio veliki jim u uslo vi ma kri ze. Mi - stava ekonomije, unutra{wih zbog usagla{avawa sa zahtje-
broj izletnika. nis tar ra da i so ci jal ne poslova, kao i Ministarstva Usvojena je i Strategija vima za vo|ewe pregovora o
LO[A po li ti ke Ra sim Qaji} za pravde - navodi Qaji}. razvoja interne finansijske pri dru `i vawu Evrop skoj
VIJEST B92 ka `e da je ciq da se On obja{wava da je ovo kontrole u javnom sektoru u uniji.

Zbog nepo{tovawa suda
15 mjeseci zatvora
[e{eq osu|en zbog objavqivawa imena za{ti}enih svjedoka u svojoj kwizi. Tu`ilac Brus Makfarlejn
zatra`io da [e{equ bude izre~ena zatvorska kazna do ~etiri mjeseca
BEOGRAD - Ha{ki tri-
bunal u petak je osudio Vo-
ji sla va [e {eqa na 15
mje se ci za tvo ra za ne po -
{tovawe suda, po{to je u
svo joj kwizi obje lo da nio
identitet tri za{ti}ena
svjedoka, javile su agencije.
Sudsko vije}e predsjeda-
vaju }eg sudi je O Gon Kvon
na lo `i lo je, ta ko |e, [e -
{equ da kwigu, ~iji naslov
Tri bu nal vo di kao po -
vjerqiv, povu~e sa svog sajta
i da o to me do 7. av gus ta
oba vi jes ti Se kre ta ri jat
Tribunala.
PRAVNI
fundamentalizam
na djelu
Sud je utvrdio da je [e-
{eq svjesno prekr{io odlu-
ke su da o za {ti ti
iden ti te ta tri svje do ka u
procesu koji se protiv wega
Otkriven heroin na grani~nom prelazu Gradina
BEOGRAD - Pripadnici MUP-a Srbije i Grani~ne
policije otkrili su na grani~nom prelazu Gradina,
na ulazu u Srbiju iz Bugarske, 19.648 grama hero-
Presuda Ha{kog tribunala Vojislavu [e{equ
[E[EQ
ima pravo
na `albu
vodi po optu`nici za ratne
zlo ~i ne nad ne srbi ma u
Hrvatskoj, Vojvodini i BiH
1991-93.
Tribunal je krajem janu-
ina upakovanog u 38 paketa, koji je bio skriven u pu-
tni~kom vozilu marke “audi A6”, saop{teno je iz
MUP-a Srbije.
ara optu`io [e{eqa za ne-
po{tovawe suda, a su|ewe je
odr`ano 29. maja.
Tu`ilac Brus Makfar-
lejn je zatra`io da [e{equ
GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 17
FOTO: ICTY
`eni za ratne zlo~ine pred
Tribunalom koji je tokom su-
|ewa bio optu`en za nepo-
{to vawe su da. Li de ru
radikala se odvojeno sudi za
ra tne zlo ~i ne po ~iwene u
Hrvatskoj, Vojvodini i Bo-
sni i Hercegovini od 1991.
do 1993. godine.
Presudom Vojislavu [e-
{equ za nepo{tovawe suda
Ha{ki tribunal je pokazao
pravni fundamentalizam na
djelu i poru~io [e{equ da
ne smije da se brani, ocije-
nio je da nas {ef [e -
{eqevog pra vnog ti ma za
odbranu Zoran Krasi}.
- Ovo je jo{ jedan od do-
kaza da je Ha{ki tribunal
[e{eq negirao
navode optu`nice sud za Srbe. Sudije su jasno
po sla le [e {equ po ru ku -
bude izre~ena zatvorska ka- nemoj da se brani{ - rekao
zna do ~etiri mjeseca. [e- je Krasi}.
{eq je na su |ewu ne gi rao Kra si} je pot vrdio da
navode optu`nice. [e{eq ima pravo na `albu
[e{eq je jedini optu- i da }e se `aliti.
Vijesti
Aleksandar Vu~i}
Kampawa
protiv SNS-a
BEOGRAD - Zamjenik pred-
sjednika Srpske napredne
stranke Aleksandar Vu~i}
op tu `io je De mo krat sku
stranku da organizuje medij-
sku kampawu u kojoj se fun-
kcioneri SNS-a dovode u
vezu sa kriminalom. Vu~i} je
na konferenciji za novinare
rekao da u kampawi protiv
SNS-a u~estvuje i Srpska ra-
dikalna stranka, a da su ti
napadi na napredwake orga-
nizovani kako bi se umawila
wihova popularnost.
Jeremi} - Davutoglu
Razgovori
o Sanxaku
NOVI PAZAR - Poslije je-
dno ~a so vnih raz go vo ra sa
turskim kolegom Ahmetom
Davutogluom u Novom Pazaru,
{ef srpske diplomatije Vuk
Jeremi} izjavio je da posti-
gnuto jedinstveno gledawe na
pro ble me ko ji pos to je u
Sanyaku. Jeremi} je naglasio
da je ovo “zna~ajan dan“ po-
{to su se mi nis tri dvi je
zemqe prvi put sas ta li u
Sanyaku.
18 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

Kad sam ja bio gradona~elnik, komaraca nije bilo, ali va`no je

Region znati re}i “molim“ i “hvala“.
Anto \api}, biv{i
gradona~elnik Osijeka

Hrvatski oficir u Avganistanu Predsjedni~ki izbori u Hrvatskoj

Optu`be za
nedoli~no pona{awe Vesna Pusi}
kandidat HNS-a
Iz stranke sve do zadweg trenutka dolazile kontradiktorne informacije, pa se tako
~as moglo neslu`beno doznati da je Pusi}eva, a u drugom trenutku da je ^a~i} kandidat
ZAGREB - Hrvatska na-
ro dna stran ka je u pe tak
objavila da je kandidat te
ZAGREB - Hrvatski oficir koji slu`i u mirovnoj misi- stranke na predsjedni~kim
ji ISAF u Avganistanu vra}a se ku}i ranije zbog optu`bi za izbo ri ma sqede }e go di ne
seksualno uznemiravawe na koje se nadre|enima potu`ila pred sje dnik Klu ba zas tu -
pripadnica hrvatskog kontingenta, javqaju hrvatski mediji. pnika u Saboru Vesna Pu-
Povla~ewe je prva mjera koja se preduzima protiv problema- si}. Protivkandidat joj je
ti~nih oficira. bio predsjednik HNS-a Ra-
Komandir ~ete, star 39 godina, koji je bio smje{ten u Ma- di mir ^a ~i}, ja vi li su
zar-e-[arifu, navodno je i ina~e problemati~nog pona{awa. hrvatski mediji.
Na wega su se `alile djevojke iz wema~kog kontingenta. Iz stranke su sve do zad-
Zasad je odgovoran samo za kr{ewe stege i nedoli~no po- weg trenutka dolazile kon-
na{awe prema Zakonu o slu`bi u Oru`anim snagama, a o tradiktorne informacije,
pokretawu postupka za wegovu eventualnu krivi~nu odgovor- pa se tako ~as moglo neslu-
nost odlu~i}e wegov nadre|eni - komandant hrvatskog kon- `beno doznati da je Pusi}e-
tingenta Martin Star~evi}. va, a u drugom trenutku da je
^a~i} kandidat. Kriterijum
po kom se biralo izme|u ova
Bolnica u Novoj Gorici dva na jis ta knu ti ja li ca
Zabrana posjeta HNS-a je popularnost prema

zbog novog gripa

anketama.
UVIJEK
QUBQANA - Bol ni ca u Zaposleni u bolnici u No- “pucala“ na
Novoj Gorici je, do daqeg, po- voj Gorici su se zbog toga, spoqnu politiku
tpuno zabranila posjete paci- ali i zbog jedne osobe koja Vesna Pusi} i Radimir ^a~i} FOTO: AGENCIJE
jentima, zbog sve ve}eg broja je zara`ena novim gripom, HNS je stranka koja je na san da postane premijer. Iako postoje prijedlozi uslovqavali provo|ewem is-
qudi zara`enih novim gri- uprkos preporukama nadle- izborima 2000. godine kan- Pusi}eva je uvijek “puca- da qevica izme|u svojih kan- tra`ivawa o popularnosti.
pom u Sloveniji, javio je B92. `nih da ne dolazi, do{la na didovala pobjednika - Stje- la“ na spoqnu politiku, pa didata, u skladu sa popular- Tek ako bi istra`ivawe
Broj oboqelih od no vog ra ni je za ka za ni pre gled u pana Mesi}a, koji trenutno se tako {u{kalo da je SDP-u no{}u, izabere jednog, HNS pokazalo da SDP-ov kandidat
gripa, virusa H1N1, u Slo- bol ni cu i ti me ugro zi la odra|uje svoj drugi mandat. 2007. godine kao predsjedni- se ne sla`e s tom idejom. Do Ivo Josipovi} najboqe koti-
veniji je porastao na 88, a zdravqe ostalih radnika i ^a ~i} je do sa da obavqao ca HNS-a uslovqava la po - sa da je na qevi ci si gur na ra u javnosti, ostale dvije
od to ga je sa mo u po dru ~ju pacijenata u bolnici. funkciju ministra gra|evi- dr{ku u koaliciji zamjenom kandidatura IDS-ovca Da- stranke podr`ale bi wega i
oko Nove Gorice oboqelo 40 Samo dvoje od 88 oboqelih narstva, a nedosawani mu je za mjesto {efa diplomatije. mi ra Ka ji na i SDP-ov ca odrekle se svojih kandidata.
osoba, odnosno 40 |aka koji je grip dobilo u Sloveniji, Ive Josipovi}a, a naga|a se
su se nedavno vratili sa ek- ostali su virus donijeli sa i o samostalnom izlasku na
skurzije u Gr~koj. putovawa po inostranstvu. izbore pora`enoga na unu- Kajin
tar stra na ~kim izbo ri ma Predsjedni~ki kandidat
Crna Gora SDP-a Qube Jur~i}a. IDS-a Damir Kajin ve} je
Poslije nedavnog sastan- rekao da je spreman povu}i
Igor Jovovi} ka ~elnika tih triju strana- svoju kandidaturu u intere-
ka u Kastvu re~eno je kako je
ambasador u Srbiji mogu}e da na predsjedni~ke
su pobjede zajedni~kog lije-
vog kandidata, dok je stav
POD GO RI CA - Am ba sa dor Crne Go re u Srbi ji bi }e izbore iza|u s jednim kandi- narodwaka ostao nedore-
Igor Jovovi}, saznaju podgori~ki elektronski mediji. datom, ali HNS i IDS su to ~en po tom pitawu.
Jovovi} je po~etkom devedesetih bio ambasador u Etiopi- Sastanak opozicionih ~elnika u Kastvu

HDZ prodao ~uveni blindirani BMW Ive Sanadera

ji, a zatim je radio kao savjetnik u Ministarstvu spoqnih
poslova Crne Gore.
Bio je predstavnik Crne Gore pri Paktu stabilnosti jugo-
isto~ne Evrope, kao i ambasador dr`avne zajednice Srbije
i Crne Gore u Finskoj.
Crna Gora nema ambasadora u Beogradu od 9. oktobra pro-
{le godine.
DOBRA
VIJEST
PRIMO[TEN
Po`ar na podru~ju Primo-
{tena, koji je planuo u petak
u prvim jutarwim ~asovima,
vatrogasci su lokalizovali,
izvijestila je u petak ujutro
Dr`avna uprava za za{titu
i spasavawe. Na predjelu
Marina Lu~ice vatra je za-
hvatila travu i nisko ra-
sliwe na povr{ini od oko
{est hektara.
PAG
Nepoznati je po~inilac u
~etvrtak poslijepodne na
Pagu sa parkirali{ta ukrao
vozilo marke “audi 6“.
Automobil je bio wema~kih
nacionalnih oznaka, u vla-
sni{tvu 48-godi{weg
dr`avqanina Srbije. Mate-
rijalna {teta iznosi oko
50.000 kuna.
LO[A
VIJEST
Stranka izgubila velike pare
ZAGREB - HDZ je ovih dana kona~no
dovr{io prodaju ~uvenog Sanaderovog
blindiranog BMW-a, pri ~emu je stran-
ka izgubila ogroman novac, ~ak 2.700.000
kuna.
Krajem marta izbila je velika afera
kad je javnost doznala da je HDZ, zanema-
ruju}i recesiju u koju je Hrvatska ve} to-
nula, svom lideru nabavio skupocjenu
limuzinu, a glavni sekretar ve}inske
stranke Branko Ba~i}, koji se na toj du-
`nosti nalazi dvadesetak dana, obavi-
jestio je hrvatske medije da je upravo on
zavr{io posao vra}awa srebrne BMW
sedmice wema~kom proizvo|a~u.
- Zavr{ili smo to. Jo{ u aprilu smo
vratili automobil, a sada su nam iz
BMW-a uplatili novac. Nemamo {ta da
tajimo, vje{tak je auto procijenio na
196,5 hiqada evra i toliko smo dobili.
To je objektivno najboqa cijena {to smo automobil akviziciju preuzeo pred kraj
je mogli posti}i - ka`e Ba~i}. 2008. godine, to zna~i da je HDZ za ~eti-
ZA ^ETIRI ri mjeseca, koliko se biv{i premijer
wim koristio, izgubio 2.700.000 kuna.
mjeseca izgubqeno
Toliko je oti{lo zbog amortizacije, a
730.000 evra BMW-u je vrijednost smawio i wegov
BMW je kupqen po~etkom pro{le slu`beni voza~ koji je u februaru u Mo-
godine po principu staro za novo, za kricama, gdje su se susreli hrvatski i
wega je stranka dala stari BMW, koji je slovenski premijeri Ivo Sanader i Bo-
tada bio procijewen na 50 hiqada evra, rut Pahor, ogrebao automobil o `ardi-
i jo{ je dopla}eno 280 hiqada evra, is- weru s cvije}em i o{tetio ga.
pri ~ao je Ba ~i} de taqe tran sa kci je
izme|u HDZ-a i BMW-a.
Na cifru {to je Ba~i} navodi, HDZ
je, naravno, platio i sve ostalo, tako da
su ukupni tro{kovi automobila narasli
na 4.200.000 kuna. Javnost je tu brojku sa-
znala na osnovu ra~una osigurawa {to
ga je objavio jedan portal.
S obzirom da je Sanader svoj novi
 GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 19

TOP STORIES CNN

^etiri osobe su poginule kada se heli- slu`ba prve pomo}i. Helikopter, koji je

Svijet kopter u no}i sa ~etvrtka na petak sru-

{io na autoput na zapadu ameri~ke
dr`ave Merilend, saop{tila je lokalna
saobra}ao na komercijalnom letu i u ko-
jem su bile ~etiri osobe, zapalio se na-
kon pada.

Vijesti
Spektakularna hap{ewa u Wu Xersiju

Politi~ari i rabini iza

Rusija
Stradalo
20 qudi

re{etaka
Dramati~ne scene hap{ewa rabina
WUJORK - Dvo go -
di{wa istraga operacije
prawa novca u podru~ju oko
Wujorka, posebno u saveznoj
dr`avi Wu Yersi, pretvo-
rila se u jednu od najve}ih
i najspektakularnijih se-
ri ja ha p{ewa u is to ri ji
Wu Yersija, a u sklopu we
su uha p{e na tri gra do na -
~el ni ka, de se ti ne lo kal -
nih zva ni ~ni ka, pet
rabina i mu{karac iz Bru-
kli na ko ji je op tu `en za
pro da ju qud skih or ga na u
Izrael, javile su agencije.
Agenti FBI uhapsili su
44 osobe u ~etvrtak ujutro po
lokalnom vremenu, stvaraju}i
dramati~nu scenu pri kojoj
Cijelu operaciju omogu}io jedan dou{nik
su rabine obu~ene u tradici-
onalnu odje}u odvodili u po-
li cij ski auto bus. Me |u
uhap{enim politi~arima su
~lanovi obje velike ameri-
~ke stranke, Demokratske i
Republikanske.
Ci je la ogro mna ope ra -
cija bila je temeqena na je-
dnom je di nom dou {ni ku,
koji je tokom dvije godine
uspio da skupi stotine sati
vi deo i audio ma te ri ja la.
Me |u snim ci ma se is ti ~u
ko men ta ri no vog gra do na -
~el ni ka gra da Ho bo ke na u
Wu Yersiju, Pitera Y. Ka-
marana Tre}eg,
ko ji se
hva li da
}e pobijediti na lokalnim
izbo ri ma odr`a nim pro -
{log mjeseca “~ak i ako ga
optu`e za uzimawe
FOTO: AGENCIJE
Agenti FBI uhapsili su 44 osobe u
~etvrtak ujutro po lokalnom vremenu.
Me|u uhap{enim politi~arima su
~lanovi obje velike ameri~ke stranke,
Demokratske i Republikanske
PRODAVAC BUBREGA
Posebno je zanimqiv slu~aj
Levija-Izhaka Rozenbauma
iz Bruklina, poznatog u lo-
kalnim krugovima pod na-
dimkom “prodavac
bubrega“, koji je navodio
qude da odu u Izrael i
mita“ u vrijednosti od oko
25.000 do la ra, jer je ve}
“osigurao“ glasove Hispa-
noamerikanaca, Italijana i
penzionera.
PRALI NOVAC
putem humanitarnih
organizacija
Tu`ioci su rekli da je
hap{ewe rezultat dugotrajne
operacije koja je u pro{los-
ti ve} u zatvor odvela ve}i
broj politi~ara u Wu Yer-
siju. Naveli su kako je dou-
{nik FBI-ja 2007. po~eo da
skupqa podatke o prawu nov-
ca izme|u Wujorka, Wu Yer-
sija i Izraela.
Uhap{eni rabini su ko-
ristili humanitarne orga-
nizacije povezana sa svojim
prodaju bubreg za 10.000
dolara, a onda ilegalno
napla}ivao izraelskim pa-
cijentima ~ak 160.000 do-
lara za organe. Priznao je
da se tim poslom bavio ~ak
10 godina.
si na go ga ma ka ko bi pra li
no vac ste ~en ne za ko ni tim
po slo vi ma. Ko god je htio
pra ti no vac pre ko wih,
uplatio bi ~ek u korist or-
ganizacije, i dobio novac,
umawen za pet do deset odsto
koliko su preduzetni rabi-
ni uzimali za svoje usluge.
Trag prawa novca brzo je
doveo dou{nika do korumpi-
ranih slu`benika, od gradi-
teqskih inspektora, preko
qudi u kancelarijama pros-
tornog planirawa, pa sve do
zdravstvenih radnika i po-
liti~ara.
Dou{nik FBI-ja svima je
davao mito u vrijednosti od
10 do 15 hiqada dolara, a ve-
lik dio tog novca kori{}en
je u kampawama za lokalne
izbore.
MOSKVA - Dvadeset qudi u
petak je poginulo na jugu Ru-
sije u sudaru putni~kog auto-
bu sa i ka mi ona, ja vi le su
ruske novinske agencije pozi-
vaju}i se na zvani~nike slu-
`bi za vanredne situacije.
Nesre}a se dogodila kada se
autobus direktno sudario sa
cisternom za gorivo u ju`nom
regionu Rostov, oko 1.200 ki-
lometara ju`no od Moskve.
Itar-Tas pre no si da je 19
qudi poginulo na licu mjesta,
nedaleko od sela Samarskoje,
dok je jedna osoba preminula
naknadno u bolnici.
Indonezija
Tempirana
bomba
YAKARTA - Bomba otkrive-
na u sobi na 18. spratu luksu-
znog in do ne zij skog ho te la
trebala je eksplodirati prije
eksplozija dviju kobnih bom-
bi, kojima je ubijeno devet, a
raweno vi{e od 50 qudi. Dva
dana prije eksplozije bomba-
{i samoubice provjerili su
sobu 1808 na 18. spratu hotela
“Mariot“, u kojoj je kasnije
prona|ena i deaktivirana
bomba. Bomba je bila tempi-
rana za eksploziju na gorwem
spratu prije prve eksplozije u
predvorju hotela, koja se dogo-
dila u 7:47.
Turska
Uhap{eno 200
islamista
ISTANBUL - Turska po-
li ci ja uhap si la je go to vo
200 osoba pod sumwom da su
~la no vi za brawene isla -
mis ti ~ke or ga ni za ci je
Hizb ut-Tahrir u paralel-
nim racijama sprovedenim
u 23 pro vin ci je {i rom
zemqe. Tako|e su konfisko-
vana brojna dokumenta koje
se povezuju sa tom islamis-
ti ~kom gru pom. Or ga ni za -
cija Hizb ul-Tahrir zala`e
se za ujediwewe svih musli-
mana u panislamsku dr`avu
- kalifat, ali miroqubi-
vim sredstvima.

DOBRA
VIJEST
KINA
Bakijev ponovo izabran za Produ`en mandat misije
Oko 600 spasilaca u petak
predsjednika Kirgizije UN u Nepalu su otkopavali kamewe i
BI[KEK - Kirgistanski predsjednik Kurmanbek Bakijev Savjet bezbjednosti UN produ`io je za jo{ {est mjeseci SAD blato golim rukama u poku-
ponovo je u petak izabran u drugom mandatu na predsjedni- mandat svoje misije u Nepalu i naveo da }e uskoro postavi- {aju da prona|u oko 50
~kim izborima u Kirgistanu dobiv{i 89,7 odsto glasova, ti uslove za postepeno povla~ewe. Ameri~ki Stejt department nestalih poslije klizi{ta
prema djelimi~nim rezultatima koji se odnose na 30 odsto ^lanice Savjeta bezbjednosti su jednoglasno usvojile re- saop{tio je da predsjednik na jugozapadu Kine. U klizi-
prebrojanih listi}a, objavila je izborna komisija. zoluciju 1879, ~ime se do 23. januara 2010. produ`ava man- SAD Barak Obama ne ra- {tu u planinskoj provinciji
Pobjeda Bakijeva, koji je na vlast do{ao 2005. nakon `es- dat misije UN u Nepalu. zmatra uvo|ewe ekonomskih Se~uan `ivote su izgubile
tokih demonstracija koje su uslijedile zbog la`irawa re- U rezoluciji se navodi da je sada{wa misija privremena sankcija prema Izraelu s ~etiri osobe, kada je buji-
zultata, o~ekivala se u ovoj biv{oj sovjetskoj republici, i ne}e biti beskona~no u Nepalu. ciqem da se okon~a iz- ca zahvatila grupu radnika
koja na svojoj teritoriji ima rusku i ameri~ku bazu, preno- Vlada u Nepalu je pozvana da preduzme neophodne mjere u gradwa u jevrejskim nase- koji su gradili put du` rije-
si AFP. oblasti kontrole naoru`awa. qima na okupiranoj ke Dadu.
Me|utim, prije zatvarawa glasa~kih kancelarija, opozici- UN su bile pozvane da u~estvuju u mirovnom procesu u Ne- Zapadnoj obali.
ja je objavila da ne namjerava da prihvati rezultate koje ona palu poslije sporazuma postignutog 21. novembra 2006. godi-
LO[A
smatra la`iranima. ne izme|u maoista i drugih partija. VIJEST
20 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

Nata{a Kampu{ Priznawe Brajana Nila Vinasa, biv{eg pripadnika “Al-Kaide”

^isti ku}u

FOTO: AGENCIJE
svog otmi~ara
BE^ - Nata{a Kampu{ provodi dosta vremena u ku}i ko-
Namjeravao
ju je posjedovao Volfgang Priklopil, wen otmi~ar koji ju je
oteo kao desetogodi{wakiwu na putu prema {koli u martu
1998. godine. Osam godina ju je dr`ao zato~enu u podrumu, a
nekoliko ~asova po{to je Nata{a napokon uspjela da pobje-
gne iz wegove ku}e, Priklopil se ubio baciv{i se pod voz.
da postane
Nata{a je otmi~arevu ku}u kupila prije godinu dana, a odne-
davno, tvrde susjedi, u woj provodi jako puno vremena, ~isti je
i ure|uje, a u dvori{tu, pod suncobranom, se odmara i ~ita.
bomba{
Belgija
Iz zatvora pobjegli
samoubica Brajan Nil Vinas

helikopterom
Vinas priznao krivicu za u~estvovawe u
ubistvima ameri~kih dr`avqana i za davawe materijalnih dokaza “Al-Kaidi“,
BRISEL - ^etvorica za- pravde rekao je da niko nije koja ga je potom poslala na vojni~ki trening
tvorenika su pobjegli ukra- povrije|en i da zatvorenici
de nim he li kop te rom iz nisu pobjegli iz dijela za- WUJORK - Brajan Nil povezan, a CNN je do skra}ene kri vi cu za u~es tvo vawe u objasnio je Vinas, dodav{i da
za tvo ra u oko li ni bel gij - tvora s najvi{im stepenom Vinas, 26-godi{wi Wujor~a- verzije intervjua uspio da do|e ubis tvi ma ame ri ~kih je ubrzo po{to je postao puno-
skog grada Bri`a. obezbje|ewa. nin koji je u januaru optu`en preko belgijskog advokata. dr`avqana i za davawe mate- pra vni ~lan or ga ni za ci je,
Mediji su javili da su bje- Belgijski mediji su, me|u- za pomagawe “Al-Kaidi“, bio UHAP[EN rijalnih dokaza “Al-Kaidi“, upitan da postane bomba{ sa-
gunci odletjeli u grad Alter, tim, javili da je me|u bjegun- je spreman da postane bom- koja ga je potom poslala na moubica, na {ta je pristao.
ba{ samoubica te organiza-
u Pakistanu vojni~ki trening. Zatim je poslan u Pakistan na
gdje su oteli crni “mercedes“ cima jedan od najopasnijih
i opqa~kali benzinsku pumpu bel gij skih kri mi na la ca, cije. Ali, kako prenosi CNN, U dokumentu na francus- Vinas je priznao u~estvo- dodatnu edukaciju, jer su mu re-
prije nego {to su pobjegli A{raf Sekaki, koji ima 16 re~eno mu je da }e prije toga kom jeziku detaqno je opisano vawe u na pa du na ame ri ~ku kli da treba boqu vjersku po-
daqe u pravcu belgijske obale. osuda za nasiqe, te za otmice trebati vi{e vjerske pouke. ka ko je Vi nas pu to vao iz vojnu bazu u Avganistanu 2008. uku prije “zadatka“.
Por tpa rol mi nis tar stva zbog ucjena. Vinas je u martu dao izjavu Wujorka u Pakistan, gdje je godine, a navodno je i “Al-Ka-
belgijskim tu`iocima o tero- uhap{en, te {ta je radio dok je idi“ dao in for ma ci je o
Predsjedni~ki izbori u Indoneziji risti~koj akciji s kojom je bio bio tamo. U januaru je priznao wujor{kom tranzitnom siste- Obuka
mu i `eqe zni ~koj pruzi na
Judhojono pobjednik Long Ajlendu.
Vinas je 2004. godine pre-
Na vojnim vje`bama je
u~io kako da rukuje pje-
YAKARTA - Susilo Bambang Judhojono i slu`beno je po- {ao s katolicizma na islam, a {adijskim naoru`awem,
bjednik predsjedni~kih izbora koji su odr`ani u Indone- s “Al-Kaidom“ se povezao tri upoznao se s eksplozi-
ziji 8. jula, potvrdila je u petak izborna komisija. godine kasnije u Pakistanu, vima, te nau~io kako da
Prema kona~nim podacima, Judhojono je dobio 60,8 odsto gla- dok je u septembru 2007. godine se obu~e kao bomba{
sova, odnosno, za wega je glasalo skoro 74 miliona glasa~a. bio odre |en za po kre tawe samoubica. Na kraju
Wegovi protivnici, biv{a predsjednica Megavati Sukarno- yihada u Avganistanu. obuke proglasili su ga
putri i potpredsjednik Jusuf Kala, dobili su 26,8 i 12,4 od- - Nije bilo potrebno po- spremnim za napade na
sto glasova. Predstavnici Sukarnoputri i Kale odbili su da tpisati dokumente ili u~es- Amerikance, NATO i
u~estvuju na plenarnoj sjednici izborne komisije jer smatraju tvovati u ceremoniji da biste baze u Avganistanu.
da to tijelo jo{ mora da razmotri wihove prigovore. Vinas odao informacije o wujor{kom tranzitnom sistemu pos ta li ~lan “Al-Ka ide“,

Sedam osoba poginulo u
jakim olujama u Poqskoj
Vjetar odnosio krovove, ru{io {upe, obarao drve}e i elektri~ne vodove, te su hiqade qudi ostale
preko no}i bez struje. U austrijskoj op{tini Braunau ~ak na 70 kvadratnih kilometara uni{teno
mno{tvo krovova i prozora
VAR[AVA - Sedam oso-
ba je poginulo, a desetine
qudi je te{ko povrije|eno u
jakim olujama koje su u no}i
sa ~etvrtka na petak zahva-
tile ju`ne i centralne di-
je lo ve Poqske, javqaju
poqski mediji.
Gradovi i sela u [lezi-
ji, Velikopoqskom, Lo|skom
i Mazovjeckom vojvodstvu li-
~i li su u pe tak uju tro na
scenu poslije bitke - vjetar
je odnosio krovove, ru{io
{upe, obarao drve}e i elek-
tri~ne vodove, te su hiqade
qudi ostale preko no}i bez
struje.
EVAKUISANI
putnici broda “MS
Admiral Tegetof“
U cijeloj zemqi te{ko su
povrije|ene 34 osobe, saop-
{tio je portparol dr`avne
va tro ga sne stra `e Pa vel
Front~ak.
Mno{ tvo po vri je |e nih
Poqaka bli`i se trocifre-
nom broju, a me|u wima je i
petogodi{wi dje~ak iz Leg-
wice, koga je vjetar kao igra-
~ku podigao uvis.
Sli~no nevrijeme zahva-
ti lo je po sli je dva da na
U Austriji padao grad veli~ine jajeta
Jediwewe koje ubija novi grip
TAJPEJ - Nau~nici Na-
cionalnog univerziteta Taj-
va na su obja vi li da su
uspje{no sintetizovali he-
mijsko jediwewe koje u vaz-
duhu uni{tava viruse novog
i pti~jeg gripa, javio je Ta-
njug.
Taj van ski stru~waci
preporu~uju da se jediwewe
pod nazivom “virusbom“ do-
da je sa pu ni ma ili da se
wime na ta pa ju za {ti tne
mas ke, tvrde }i da je ovo
sredstvo efikasnije od al-
kohola i deteryenata, koji
brzo isparavaju. Nova hemi-
kalija se zadr`ava na kvaka-
ma, tastaturama i mobilnim
telefonima dva dana, a na
rukama pet minuta.
Vremenske nepogode i daqe haraju Evropom
Nevrijeme polupalo i automobilska stakla
tropskih vru}ina od 36 ste- Grom je udario i u auto-
peni i susjednu ^e{ku. busku stanicu u Bratkovica-
Za sada je jedina `rtva ma u cen tral noj ^e {koj i
75-godi{wa `ena iz Libere- povrijedio 13-godi{weg dje-
ca na sjeveru zemqe, koju su
~aka.
na{li mrtvu u parku pod po- Olujno nevrijeme na 15
lomqenim te{kim granama mjesta u ^e{koj oborilo je
drve}a. drve}e i grane na `eqezni-
~ke {ine i zaustavilo vozo-
ve, dok vatrogasci ne raskr~e
teren.
Poslije velikih vru}ina
jako nevrijeme je nanijelo ve-
liku {tetu u pojedinim dije-
lovima Austrije.
Jak vjetar, obilne pada-
vine i grad zahvatili su po-
kra ji ne Sal cburg, Gorwu
Aus tri ju, Dowu Aus tri ju i
Be~.
Oluja sa gradom lomila je
krovove i drve}e, {to je uti-
calo i na saobra}aj.
U Gorwoj Austriji grad
Otkri}e nau~nika iz Nacionalnog univerziteta Tajvana
Profesor Lin [iming, napomenuo da je neophodna
ko ji je pre dvo dio stru ~ni nezavisna provjera novog de-
tim, opi sao je he mi ka li ju zinfekcionog sredstva, uka-
kao jednostavno organsko je- zu ju }i is to vre me no na
diwewe sintetizovano u la- zadivquju}e rezultate ekspe-
boratoriji. rimenata.
Ispi ti vawa pre pa ra ta
ZADIVQUJU]I
na `ivotiwama nisu potre-
rezultati bna, s obzirom na to da “vi-
eksperimenta rusbom“ uni{tava viruse u
On me|utim nije `elio vazduhu, a ne u organizmu,
da otkriva detaqe, uz obra- navodi elektronsko iz-
zlo`ewe da je u toku paten- dawe “compulenta.ru“.
ti rawe no vog pre pa ra ta u Do sa da je po
Tajvanu i SAD. bro ju smrtnih
Za dezinfekciju prosto- is ho da obo-
ri je od vi ru sa do voqno je qelih od no -
30-300 promila ove materi- vog gri pa
je, tvrdi profesor Lin. Ve li ka Bri -
Direktor tajvanskog cen- ta ni ja, sa 30
tra za kontrolu bolesti je slu ~a je va, na prvom
je najvi{e pogodio op{tinu
Braunau, gdje je ~ak na 70 kva-
dratnih kilometara uni{-
teno mno{tvo krovova i pro-
zora.
Sli ~no, ma da u mawoj
mjeri, dogodilo se i u Velsu,
Lincu, Pergu i Feklabruku.
I u Be~u i Dowoj Austriji
do ranih jutarwih ~asova va-
trogasci su morali da poma-
`u gra |a ni ma, a, za sad se
{teta ne mo`e ni procije-
niti.
Nevrijeme je u Be~u poki-
dalo vi{e vodova za tramva-
je, is ko ri je ni lo drve }e i
nanijelo {tetu na javnoj ras-
vjeti.
Usqed nevremena je o{te-
}en i brod “MS Admiral Te-
getof“, koji se u petak ujutro
na{ao na obali. Brod je, kako
je saop{teno, o{te}en i 250
mjestu u Evropi i na {es-
tom u svijetu. Po broju um-
rlih me |u za ra `e ni ma
vi ru som H1N1 pred -
wa~e SAD, sa
236 smrtnih
GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 21
FOTO: AGENCIJE
pu tni ka je mo ra lo da bu de
evakuisano na obalu.
Najmawe dvije osobe po-
ginule su u po`arima koji su
usqed talasa vru}ina zahva-
ti li Sar di ni ju, dok se na
desetine qudi otrovalo di-
mom.
Vru }i ne su za hva ti le i
jug Francuske, a u okolini
Mar seqa iz go re lo je oko
1.300 hektara rastiwa, ali
nije bilo `rtava.
Vatrogasci
Hiqade vatrogasaca
radile su tokom ~itave
no}i sa ~etvrtka na pe-
tak na osloba|awu
saobra}ajnica, ispum-
pavawu vode iz podru-
ma i pokrivawu
krovova ku}a.
slu ~a je va, a sli -
je de Ar g en -
ti na (137),
Meksiko
(121), Ka na da
(45) i ^i le
(44 slu~aja).
Vijesti
^ile
Snijeg u
pustiwi
EL SALVADOR - Jedno od
najsuvqih mjesta na svijetu,
~ileanska pustiwa Atakam,
ovih da na pre kri ve na je
snijegom. Rudarski gradi}
El Salvador je pod snijegom
debqine pola metra, pa su
tako qudi putovali i po ne-
koliko stotina kilometara
da bi vidjeli rijedak pri-
zor. Swe`ne padavine dove-
le su do zatvarawa nekoliko
luka i puteva. Vlada ^ilea
preduzela je sve mjere da bi
putni pravci, koji su nepro-
hodni od utorka ponovo bi-
li osposobqeni.
[vedska
Sudar dva
trajekta
STOKHOLM - Najmawe 15
osoba je povrije|eno, me|u
kojima pet te{ko, kada su se
u magli sudarila dva traje-
kta u Balti~kom moru, kod
obala [vedske. Spasila~ke
slu`be su saop{tile da se u
dva trajekta koji saobra}aju
izme|u {vedskog kopna i os-
trva Gotland nalazilo uku-
pno 1.870 pu tni ka i 95
~lanova posade. Trajekti su
se sudarili u blizini luke
Ninashamn, a pet te{ko po-
vrije|enih osoba preneseno
je u bolnicu.
Francuska
Radwe rade
nedjeqom
PARIZ - Francuska skup-
{tina je odobrila zakon ko-
jim se dozvoqava ve}em broju
radwi da budu otvorene ne-
djeqom, uprkos protestima
sindikata. Senat je usvojio
nacrt zakona sa 165 glasova
"za", pre ma 159 pro tiv, a
dowi dom skup{tine ga je
usvojio 15. jula. Ovim se
okon~ava vi{emjese~na ras-
prava koja se vodila u zemqi
oko za{tite radnika, pri-
vrednog rasta i potrebe da
se ima dan za odmor. Prema
novom zakonu, radwe u Pa-
rizu, Marsequ i Lilu i u
odre|enim turisti~kim zo-
nama ima}e prava na vi{e
fleksibilnosti, odnosno da
budu otvorene i nedjeqom.
Britanija
Kolicima
pregazio
staricu
SENDAUN - Bizarna ne-
sre}a dogodila se u mjestu
Sendaun u Velikoj Britani-
ji, u kojoj je starac iznad 70
godina svojim elektri~nim
kolicima pregazio 90-go-
di{wu staricu te pobjegao s
mjesta doga|aja. “Na wu je
naletio mu{karac u svojim
70-im godinama i udario ju
elek tri ~nim ko li ci ma.
Unesre}ena `ena prevezena
je u bolnicu, gdje joj se pru-
`a qekarska pomo} zbog te-
{kih po vre da“, re kao je
portparol policije.
22 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

Kultura Orhan Pamuk,

ISTANBUL
Milorad Pavi},
POSLEDWA QUBAV
U CARIGRADU

FOTO: G. [URLAN
“Mermer i zvuci“
Ve~e sa Vladimirom
Pi{talom
ARAN\ELOVAC - Aran|elovac je
bio 32. grad u ko ji je kwi`e vnik
Vla di mir Pi {ta lo na pro pu to -
vawu kroz Srbiju i promociji svo-
jih kwiga boravio na poziv Smotre
umetnosti “Mermer i zvuci“, javqa
Tanjug.
Dobitnik NIN-ove nagrade za ro-
manesknu trilogiju “Tesla, portret
me|u maskama“, pisac ~ija je kwiga
“Milenijum u Beogradu“ u{la me|u
pet najboqih djela na stranom jeziku u konkurenciji za
uglednu francusku kwi`evnu nagradu “Femina“ i koga do-
ma}a kritika jo{ nije prepoznala 2001. godine kada je sa
istim romanom u{ao prvi put u naju`i izbor za NIN-ovu
nagradu, bere sada lovorike svog plodonosnog rada.
Iako je kwi`evni kriti~ar i urednik izdava~ke ku}e
“Agora“ Nenad [apowa ukazao na specifi~nost Pi{talo-
vog slikovnog pisma kroz vi{e kwi`evnih djela, ipak je
najvi{e bilo rije~i o nagra|enom romanu, iz koga je autor u
vi{e navrata ~itao odabrane cjeline.
Sa otvarawa izlo`be
Prijedorsko kulturno qeto Izlo`ba Emila Kana u Narodnom pozori{tu RS
Portreti na {etali{tu
Duh Peterburga
na fotografijama
Ova izlo`ba doprinosi o~uvawu postoje}ih i razvoju novih kulturnih veza izme|u
srpskog i ruskog naroda. Temeqni ciq umjetnosti je stvarawe atmosfere radosti
i uzajamnog razumijevawa, rekao Neboj{a Zubovi}
PRIJEDOR - U okviru ma- `da jedna od najslo`enijih PI[E: VAWA [TRBAC iz opusa ovoga umjetnika. o~uvawu postoje}ih i razvoju qepoti sa Venecijom, a ono po
ni fes ta ci je “Pri je dor sko sli kar skih dis ci pli na i vanjas@glassrpske.com
- Emil Kan je ~lan Ruske novih kulturnih veza izme|u ~emu se niti jedan grad ne mo-
kulturno qeto“ na gradskom imamo sre}u da u na{em muzeju BAWA LUKA - Izlo`ba akademije umjetnosti i maj- srpskog i ruskog naroda, i na- `e mjeriti s wim su bijele
{etali{tu ju~e je organizova- imamo bogatu kolekciju por- fotografija umjetnika iz stor umjetni~ke fotografije. dam se da }e ovakvi susreti no}i.
na jo{ jedna izlo`ba na otvo- treta, po~ev od na{ih prvih Rusije Emila Kana, “Peter- Pripada avangardi peterbur- biti {to brojniji i masovni- - Ova kav grad, u svom
re nom. Ri je~ je o izlo `bi {kolovanih slikara Popovi- burg, bijele no}i bijeli da- {ke umjetnosti - rekao je o ji. Temeqni ciq umjetnosti je najqe p{em svje tlu, pred -
slika iz Umjetni~ke zbirke }a, [vraki}a, Mitrinovi}a, ni“, otvorena je u ~etvrtak umjetniku predsjednik Udru- stvarawe atmosfere radosti stavqa se ve~eras Bawoj Lu-
Muzeja Kozare pod nazivom pa do Miqu{a, Ilija{evi}a, uve~e u holu Narodnog pozo- `ewa srpsko-ruske zajednice i uzajamnog razumijevawa - re- ci, kroz fotografije Emila
“Portreti“ . Marjanovi}a, a to je ~itava ri{ta Republike Srpske. Savo Cvjetinovi}. kao je ~lan Saveza scenskih Ka na. Ovo je prvi ko rak
Direktor ove kulturne usta- jedna plejada slikara koji }e Pred velikim brojem za- stvaralaca, glumac Neboj{a uspostavqawa saradwe sa Ru-
nove Milenko Radivojac pot- svojim djelom ispri~ati pri- SANKT PETERBURG
in te re so va nih, izlo `bu je Zubovi}. sijom i ovim gradom. Drugi
vrdio je da je ovo izvor iz ~u o tom slikarskom `ivotu sve~ano otvorio ministar ra-
u najqep{em Ristovi} je naglasio da se korak bi}e predstavqawe RS
umjetni~ke kolekcije portreta od po~etka 20. vijeka pa do da- da i bora~ko-invalidske za- svjetlu Sankt Peterburg po kulturi u San kt Pe ter bur gu -
koja broji oko 100 slika. nas u gradu na Sani - rekao je {tite Republike Srpske Rade Dodao je da je suvi{no bi- mo`e mjeriti sa Parizom, po zakqu~io je Ristovi}.
- Ovoga puta smo se opredi- Radivojac. Ristovi}. lo {ta govoriti o wegovim
jelili za portret koji je mo- S. T. - Ko za prijateqa ne bi fotografijama, jer one same
htio imati ovakav grad, pred govore vi{e od rije~i. CRNO-BIJELA ZIMA
“Samertajm“ festival ~ijom qepotom zastaje dah. Ve- Organizator izlo`be u
lika imena poput Tolstoja, Bawoj Luci je Savez scenskih Fotografije Emila Kana ra- zimski pejza`i Hrama Hrista
Benson odsvirao kraj Pu{kina, koji su `ivjeli i stvaralaca Republike Srpske, |ene su u crno-bijeloj tehni- Spasiteqa, Kijevskog hrama,
radili u Sankt Peterburgu, u saradwi sa Udru`ewem srp- ci, koloru i tehnici sepija, Ermita`a, Zimskog dvorca i
odredila su put ovome mjestu - sko-ruskog prijateqstva i Ko- koju predstavqa odre|ena mostova Peterburga. Djela
istakao je Ristovi}. mi te tom za kul tu ru San kt nijansa sme|e boje koju ~esto sa ove izlo`be nastala su u
Posjetioci imaju priliku Peterburga. koriste grafi~ari. Me|u periodu od 2002. do 2007.
da pogledaju 55 fotografija - Ova izlo`ba doprinosi fotografijama dominiraju godine.

“Dani pozori{ta“ u Mrkowi} Gradu

Komedije mladih stvaralaca

MRKOWI] GRAD - U
mrkowi}kom Domu kulture od
BEOGRAD - Koncertom ameri~kog yez i fank gitariste 28. jula do 3. avgusta odr`a}e
Yorya Bensona, u prepunoj dvorani Centra “Sava“, zavr{en se “Da ni po zo ri {ta Mr-
je “Samertajm festival“, koji je u okviru pet koncerata od kowi} Grad“. Na ovoj mani-
po~etka jula okupio najzna~ajnija imena svjetskog yeza i blu- festaciji u Mrkowi} Gradu
za, javio je RTS. nastupi}e tri pozori{na an-
Mnogobrojna publika svih generacija je u Centru “Sava“ sa sam bla, ko ji }e se qubi te-
odu{evqewem pozdravila nastup poznatog ameri~kog gitaris- qima teatra u gradu podno
te Yorya Bensona i igrala uz jedan od najve}ih wegovih hito- Lisine predstaviti sa ~eti-
va “Give Me The Night“. U toku dva sata, koliko je koncert ri pozori{ne predstave.
trajao, Benson je izveo najpopularnije numere: “Nothing Gona - Prve ve ~e ri, 28. ju la
change My Love For You“, “Breezing“, “Nature Boy“, “Kisses In nas tu pi }e Dram ski stu dio
The Moonlight“ i druge. “Daske“ iz Lakta{a sa pred-
stavom “Policajac“. Ta pred-
stava progla{ena je za naj-
boqu na ^et vrtom
internacionalnom festiva-
lu u Lakta{ima. Ve~e kasni-
je, Grad sko po zo ri {te iz
na{eg grada izve{}e pred-
stavu “Jesi li do{ao da me
vidi{“, koja je progla{ena
za naj boqu pred sta vu na
Osmom festivalu omladin-
skih po zo ri {ta Re pu bli ke
Srpske - rekao je re`iser u
Grad skom po zo ri {tu Mr-
kowi} Grad Du{an Bili}.
TRI
pozori{na
ansambla
On na po miwe da }e se
mrkowi }kim qubi teqima
teatra 30. jula predstaviti
Po zo ri {te “Dis” iz Bawe
Lu ke autor skim pro je ktom
Du{ana Joki}a, predstavom
“Kako sam od seqa~ine na-
pravio umjetnika“.
Ta komedija progla{ena
je za najboqu monodramu iz
Republike Srpske na Inter-
nacionalnom festivalu FA-
MA u Beogradu.
“Da ne po zo ri {ta Mr-
kowi} Grad 2009“, 3. avgusta,
zavr{i}e predstavom “]uti
i plivaj“ ~lanovi Gradskog
pozori{ta iz Mrkowi} Gra-
da, a rije~ je o farsi o braku
i qubavi. Ina~e, sve predsta-
ve igra}e se u pozori{noj sa-
li Doma kulture u 20 ~asova.
S. D.
 GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 23

Otkrivene nepoznate Mocartove kompozicije

BE^ - Dvije do sada nepoznate kompozicije Volfganga Amade-
usa Mocarta otkrivene su nedavno, saop{tila je me|unarodna
fondacija “Mocarteum“, a prenosi Beta.
Fondacija sa sjedi{tem u Salcburgu navela je da su ta, do sa-
da nepoznata djela, komponovana za klavir i saop{tila da }e
vi{e detaqa objaviti na prezentaciji u Salcburgu 2. avgusta.
Mocart je kao dijete po~eo da svira klavir, a sa pet godina i
da komponuje. Komponovao je vi{e od {est stotina djela, od
opera do kamerne muzike, horskih kompozicija i klavirskih
koncerata.

Beogradski letwi festival okupio svjetske umjetnike Vijesti

“Ledeno doba 3”
Performansi i Rekordna
gledanost

oslikavawe zgrada
“Prakti~nu“ korist Belefa vide}e ove godine stanari tih zgrada jer su fasade pre nego {to su ih
BEO GRAD - Ho li vud ski
animirani film “Ledeno
doba 3: Dinosaurusi dola-
ze“, sinhronizovan na srp-
ski je zik, za tri se dmi ce
prikazivawa u bioskopima u
umetnici uzeli pod svoje prethodno morale da budu pripremqene, pa su popuwene rupe, naneta Srbi ji po gle dao je 51.101
odgovaraju}a podloga, da bi boje u narednih deset godina zadr`ale sve`inu posjetilac, saop{tio je dis-
tributer “Tak”, a prenijela
Beta. Prema podacima “Ta-
ka“ zakqu~no sa 22. julom,
nove avanture mamuta Meni-
ja, qenivca Sida, sabqastog
tigra Dijega i ostalih `i-
votiwa “Ledenog doba 3”,
samo u tre}oj sedmici pri-
kazivawa privukle su 9.677
bioskopskih gledalaca.

Ukra{avawe fasade
PI[E: JELENA MILANOVI]
kultura@glassrpske.com
BEOGRAD - Beogradski letwi
festival (Belef) uskoro }e spusti-
ti zavese, a Beogra|anima i wiho-
vim gostima osta}e, pored se}awa
na pozori{ne predstave, i modne
revije i pet murala na stambenim
zgradama u centru grada.
Fa sa de zgra da na op {ti na ma
Stari grad, Savski venac i Vra~ar, u
okviru projekta “Super zid”, oslika-
Mural
Projektom “Super zid” Telenor
fondacija, koja taj “poklon“ pri-
prema prestonici zajedno sa Be-
lefom, nastavi}e da obnavqa
mural kao umetni~ki izraz i pod-
sti~e razvoj umetnosti u javnom
prostoru, pa }e Srbija, uz novih
pet, sada imati ukupno 19 murala
koji }e krasiti fasade zgrada.
Bawalu~ki qetwi festival
Ve~e sa Matijom Be}kovi}em Zlato “Najsre}nijoj djevojci“
BAWA LUKA - Kwi`evno ve~e sa
Matijom Be}kovi}em bi}e odr`ano na
tvr|avi Kastel u utorak, 28. jula, u 20
~asova u okviru Bawalu~kog qetweg
festivala.
Publika na Kastelu ima}e priliku
da u`iva u `ivotopisu, poeziji i re-
citalima ovoga srpskog pjesnika.
Karte za kwi`evno ve~e zaintereso-
vani }e mo}i da kupe na prodajnim
mjestima u Narodnom pozori{tu Repu-
blike Srpske i na Trgu Krajine.
Be }ko vi} je za vr{io Fi lo lo {ki
}e, pored doma}ih savremenih ume-
tnika Biqane \ur|evi} i Vladimira
Pe ri }a, i po zna ti mu ra lis ti iz
inostranstva, poqska tro~lana ume-
tni~ka grupa “M-City“ i Italijani
Valerio Beruti i Blu, koji va`i za
zvezdu svetske muralne scene.
Mural na 25 metara visokoj zgra-
di na Vra~aru bi}e i najve}i “po-
sao“ \ur|evi}eve.
“Prakti~nu“ korist Belefa vi-
de}e ove godine stanari tih zgrada
jer su fasade pre nego {to su ih ume-
tnici uzeli pod svoje prethodno mo-
ra le da bu du pri premqene, pa su
popuwene rupe, naneta odgovaraju}a
podloga, da bi boje u narednih deset
godina zadr`ale sve`inu.
Krajem jula trebalo bi da bude
zavr{en prvi mural, a onda }e jedan
za drugim, kako budu zavr{avani, bi-
ti predstavqeni i ostali i wihovi
autori u Mekenzijevoj 42, Mile{ev-
skoj 57, Durmitorskoj 16, Osnovnoj
fakultet u Beogradu na grupi za jugo-
slo ven sku i op {tu kwi`e vnost i
~lan je Srpske akademije nauka i ume-
tnosti.
Wegovi prozni i poetski tekstovi
prire|ivani su za pozori{te i izvo-
|eni na doma}im i stranim scenama.
Za svoje pjesni{tvo Be}kovi} je do-
bio brojne nagrade, a za poemu “]era-
}emo se jo{“ dobio je nagrade “Zlatni
bes tse ler“, “Jo van Du ~i}“ i “La za
Kosti}“.
V. [.
{koli “Petar Petrovi} Wego{“ u
Resavskoj i jedna, koja }e na insisti-
rawe umetnika Blua, ostati nepozna-
ta javnosti.
BRITANSKA
trupa privukla
pa`wu javnosti
Da moderno vreme nosi i moder-
nu umetnost dokaza}e se jo{ jednom
na ovogodi{wem festivalu. Jedna od
najve}ih zvezda “public art“-a Mark
Yenkins koristi selotejp za prav-
qewe skulptura, koje su ovog puta in-
spirisane Beogradom, a lokacije }e
odrediti sam umetnik po{to obi|e
grad.
I dok Beogra|ani, turisti i po-
setioci glavnim gradskim trgom {e-
taju izme|u figura od terakote, oda-
vno ve} odoma}ene u Knez Mihailo-
voj ulici, ali i izlozima nekada{we
Robne ku}e, britanska trupa “Natural
Festival evropskog filma na Pali}u
PALI] - Film “Najsre}nija dje-
vojka na svijetu“, rumunskog redi-
teqa Radua @udea, osvojio je na-
gradu “Zlatni toraw“ za najboqe os-
tvarewe prikazano na 16. festivalu
evropskog filma na Pali}u, javio
je Mondo.
Pali}ki “Toraw“ za najboqu re-
`i ju pri pao je re di tequ fil ma
“Rusija 88” Pavelu Bardinu, dok je
specijalna nagrada za toleranciju,
koju me|unarodni `iri kritike do-
djequje u fes ti val skoj se le kci ji
FOTO: A. AN\I]
theatre company“ svoje performanse
izvela je i na Adi Ciganliji i bo-
emskoj ~etvrti - Skadarliji.
U interakciji sa publikom per-
formansi, koji su imali definisa-
ne samo likove, odre|ene karaktere,
ne ka da i ne obi ~ne po put van ze -
maqca, ali i stvarne i `ivotne kao
{to su ne ves ta ili pros ti tut ka,
“izazivali“ su prolaznike da zajedno
pri~aju pri~u. Uspeha su, naravno,
imali, jer su poznati {irom sveta,
postoje jo{ od 1970. godine, a svoje
duhovite performanse na otvorenom
izvodili su na gostovawima u ~ak 66
zemaqa.
Specifi~an stil, zasnovan na
ekscentri~nim likovima i vizuel-
nom humoru, ~ini da ta trupa preva-
zilazi kulturne i jezi~ke barijere.
^lanovi ove trupe animirali su
beogradsku publiku tri puta, na Adi,
Skadarliji i Trgu Republike. Belef
se zavr{ava 31. jula.
“Paralele i sudari“, pripala fil-
mu “Zift“ bugarskog rediteqa Javo-
ra Gardeva.
Specijalno priznawe me|unaro-
dnog `i ri ja pri pa lo je fil mu
“Moskva, Belgija“ belgijskog redi-
teqa Kristofa van Rompea.
Tom filmu je dodijeqena i nagrada
`irija kritike Fipresci Srbija.
Specijalno priznawe me|unarodnog
`irija kritike pripalo je filmu
“Neko me ipak ~eka“ Marka Novako-
vi}a.
Bile}a
Nova kwiga
[}epana
Aleksi}a
BILE]A - U izdawu “Sv-
e ta kwige“ iz Beo gra da
ovih dana iz {tampe je iza-
{la nova kwiga novinara i
pisca [}epana Aleksi}a iz
Bile}e, pod nazivom “Tur-
ski drum“. Kako ka`e autor,
ovo djelo, koje neki ocjewuju
kao ro man, a dru gi kao
zbirku povezanih pripovje-
daka, na neposredan i poma-
lo duhovit na~in govori o
`ivotu na prostorima Is-
to~ne Hercegovine u vrije-
me turske i austrougarske
vladavine. “Turski drum” je
Aleksi}evo peto prozno os-
tvarewe do sada. R. Mi.
“Mr~evci 2009“
Izlo`ba
slika
LAKTA[I - Art koloni-
ja “Mr~evci 2009“, koja se
odr`ava od ponedjeqka u ra-
sadniku “Tamaris“ u Mr~ev-
cima pored Lakta{a, bi}e
zatvorena ve~eras (subota).
Tokom proteklih nekoliko
dana na ovoj koloniji, koja
se odr`ava po ~etvrti put,
stvaralo je devet vajara i
slikara iz Gr~ke, Makedo-
ni je, Re pu bli ke Srpske i
Hrvatske. Na ve~era{wem
zatvarawu, prisutni }e ima-
ti pri li ku da po gle da ju
izlo`bu radova nastalih to-
kom ovih pet dana. V. [.
Laguna
"Dodir tla"
BEOGRAD - Preko debitan-
tskog romana “Mati pirin-
~a“ kwi`evnice malajskog
porijekla Rani Manike, koji
je postao svjetski bestseler,
i doma}a publika se srela sa
wenim imenom, a sada je isti
iz da va~ “La gu na“ obja vio
wen dru gi ro man “Do dir
tla”, javqa Tanjug.
24 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 25

Uhvatio policajac lopova u kra|i, pa ga lopov upita: licajac uhvati istog lopova, a ovaj mu opet ka`e: Mujo kopa rupu, a Haso odmah za- radite! Dva Crnogorca na bazenu pa se kao orao.
- Da li mogu da odem za~as do one pekare, umrije}u - Ajde molim te, pusti me da odem do one pekare, umri- trpava. Nailazi kom{ija i ka`e Oni mu odgovaraju: jedan popeo na vrh, a drugi na po- - [to, je li zbog moje atletske

Razbibriga gladan?
- Idi, ali odmah da se vrati{ - re~e policajac.
Lopov iskoristi {ansu i pobjegne. Sutradan isti po-
je}u gladan.
- ^uj ti, nisam ja od ju~e, ti ostani tu, a ja }u oti}i do
pekare - re~e policajac!
im:
- Qudi, nema logike u tome {to
- Ima logike, samo nema Ibre da
postavi cijevi, ajde ti svojim putem!
lovinu skakaonice. Ovaj dowi po-
gleda prema gore i re~e:
- Au, Milune, odavde izgleda{
gra|e?
- Ma, ne budalo, nego zbog tih
tvojih orlovskih noktiju.

Od tra~a do istine
Nata izmamila uzdahe
Sastojci
(za 4 osobe)
Priprema HOROSKOP
1. ]ure}i file zare`ite po du`ini, ali ne do Cijene u KM Ovan Vaga
Holivudska starleta Pamela Anderson, koja je posqedwih 1 kg }ure}eg kraja. S lijeve i s desne strane filea no`em dubqe
dana bila glavna tema u Crnoj Gori, pala je u zaborav kada se }uretina 11
filea zare`ite i file otvorite kao kwigu. Natucite ga ~e- ( 21.3 - 20.4 ) ( 24.9 - 23.10 )
na bazenu luksuznog hotela “Splendid“ u Be~i}ima pojavila 2 ka{i~ice ki}em za meso i natrqajte “vegetom“. blitva 0,5
pjeva~ica Nata{a Bekvalac. Mu{ki dio gostiju poprili~no se Eteri~na uqa citrusa, za~ina 2. Blitvu i mrkvu skuvajte. Va`ni su vam komu- Prijateqi i nehoti-
mrkva 0,3
uzbudio u trenutku kad je zgodnoj Nati iz oskudnog kupa}eg kos- kao {to su limun, na- 300 g blitve 3. Mrkvu nare`ite na kockice, a blitvu usitnite nikacija i intelektualni ce mogu da vas povrijede jer
tima sjevnula izvajana zadwica. 150 g mrkve ili nasjeckajte u elektri~noj sjeckalici. za~ini 0,3 interesi. Pozovite qude ste vi vrlo osjetqivi i emo-
ranxa i limeta, kola-
- Kada je Nata{a izlazila iz bazena, nastala je prava po- malo soli 4. Malo posolite, dodajte parmezan, biber, pre- parmezan 0,8 koji su vam potrebni i oni tivno nestabilni. Va{ par-
~ima daju posebnu
metwa me|u mu{kim dijelom prisutnih, mada su je i pripadni- 40 g naribanog zlu ( hqebne mrvice) i sve dobro izmije{ajte. }e se rado odazvati va{em tner vam mo`e pomo}i da
aromu, a tek bijelom uqe 0,3
ce qep{eg pola dobro odmjerile. Neki od gostiju kri{om su parmezana 5. Naribane korice limuna, naranxe i limete pozivu. Ovo je dobro vrije- povratite samopouzdawe i
mesu `ivine, u ovom
mobilnim telefonom `eqeli da ovjekovje~e ovaj prizor, a po- biber stavite na vru}u tavu bez masno}e. Dodajte per{un, citrusi 0,9 me za po~etak nove veze – razumijete sebe. On je re-
slu~aju }uretine? Uz
jedini nisu mogli da zatvore svoje vilice dok je Da~ina supru- 1 ka{ika izgwe~eni bijeli luk, te kratko propr`ite i ohladi- ako ste slobodni. Odgovo- alan, {to se za vas ne bi
dodatak lisnatog i per{un 0,4
ga kraj bazena wihala preplanulo zmijsko tijelo - izjavili su prezle te. rite na e-mail. moglo re}i.
neki od o~evidaca. korjenastog povr}a za
4 ka{ike uqa 6. Pripremqeni file prema`ite filom od blitve.
S obzirom na to da filovawe, boqe ne
7. Dodajte mrkvu i pospite pripremqenom za~in- Bik [korpija
je nakon poro|aja po- mo`e biti. Za pripre-
Za za~insku smjesu: skom mje{avinom.
novo dotjerala liniju, mu rolata od }ure}eg ( 21.4 - 20.5 ) ( 24.10 - 22.11 )
8. File savijte, a krajeve pri~vrstite ~a~kalica-
vojvo|anska {e}erle- filea po ovom recep-
tu za ~etiri osobe,
korica
limuna,
ma. CIJENA Sve osobe koje
ma mamila je uzdahe i
raspaqivala ma{tu potrebno je oko 90 korica
9. Puwen rolat zamotajte u alu-foliju premazanu
uqem, stavite u kalup, podlijte vodom i pecite u
RU^KA vam se pojavquju u
O~ekuje vas izne-
nadni prosperitet u poslo-
korpulentnih Crnogo- minuta. naranxe, rerni zagrijanoj na 200 stepeni Celzijusa oko 50 ovom periodu vama nisu za- vima koji mogu biti vezani
raca, ali se ona nije korica minuta. nimqive. Puni ste elana i za inostranstvo ili visoko
pretjerano obazirala
na to, ve} je u stilu
prave kokete le`ala
na stomaku i mahala
Rolat od
2

2
limete,
ka{ike
nasjeckanog
per{una
~ena bijelog
10. Pred kraj pe~ewa skinite foliju i jo{ kratko
zapecite.
11. Pe~en rolat malo ohladite, maknite ~a~kalice
i nare`ite na kri{ke, pa ga poslu`ite uz kuvano po-
14,5 energije jer vas ispuwava
aktivan dru{tveni `ivot.
Razgovarajte vi{e sa qudi-
ma jer }ete najqep{e tre-
obrazovawe. Novac vam je
glavna preokupacija jer
stalno mislite da ga nema-
te dovoqno koliko biste
no`icama kao da ne
primje}uje da je svi
}ure}eg filea luka
vr}e. nutke imati u qubavi. htjeli.

prisutni odmjeravaju Blizanci Strijelac

od glave do pete.
( 21.5 - 21.6 ) ( 23.11 - 21.12 )

Osvje`ewe na bazenima
Sudoku
U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu
razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.
Razbijeno koqeno, ogrebotine i pokoji razbijeni nos ~este su povrede qeti na
bazenima, a sve se to doga|a zbog neopreznosti ili naguravawa za vrijeme igre.
Stoga je potreban oprez i pridr`avawe pravila pona{awa na bazenima
Za vrijeme {kolskog ra-
spusta i vrelih qetwih dana
djeca u gradu mogu da se ras-
hlade sladoledom, ledenim ~a-
jem, odmarawem u hladu ili
kupawem na bazenu. Va`no je
da su tu prijateqi, krema za
sun~awe, kapa ili {e{iri}
za glavu.
Evo nekoliko korisnih
savjeta stru~waka i pravila
pona{awa za one koji na ba-
zen idu sa ili bez roditeqa,
kako bi u`ivancija bila si-
gurna i kako bi sami ili uz
pomo} roditeqa odabrali naj-
boqe odredi{te!
Pravila pona{awa na ba-
zenu:
Razbijeno koqeno, ogrebo-
tine i pokoji razbijeni nos
~este su povrede na bazenima.
Sve se to doga|a zbog neopre-
PETAR BULAT, ERP, VOJVODINA, POLKA, MOTORI], ENIO, POLIVA^I, KOMPLIKACIJA, AMATER, ZAK, RT. znos ti ili na gu ra vawa za
RJE[EWE: EVARISTA, A, MUMU, TEKAN, KOSMONAUT, KARLO PONTI, IJ, ATERTON, KLANA, I, MA, LOM, S, MEC, PANO, ABDULAH, RG, vrijeme igre.
Prije odlaska na bazen
ili kupali{te pro~itajte i
zapamtite nekoliko pravila
kako biste izbjegli neugo-
dnosti i suze.
VA@NO
je biti svjestan
opasnosti od utapawa
Prilikom ulaska na bazen
pro~itajte pravila i provje-
rite gdje se nalaze spasioci,
jer ako ste na kupawe do{li
bez roditeqa, budite ipak u
wihovoj blizini.
Qeti na bazenima vlada
gu`va, pa budite na oprezu.
Pridr`avajte se zabrane ska-
kawa ako ona postoji i pripa-
zi te na mla |u dje cu ili
starije osobe ukoliko se na-
laze u va{oj blizini.
Pri je ska kawa u ba zen
obavezno provjerite dubinu
vode. Izbjegavajte skokove na
glavu.
U pauzi kupawa zasladite
se vo}em. Odaberite lubenicu,
ona je idealna qetwa poslas-
tica.
Ako niste izvrsni pliva-
~i, uvijek nosite leptiri}e
ili dasku za plivawe koja }e
vam biti od velike pomo}i
kad se umorite.
Ne zaboravite na vodu za
pi}e. Obavezno popijte barem
~a{u vode nakon svakog ku-
pawa.
U vodenim parkovima bu-
dite strpqivi i ~ekajte svoj
red na toboganima. Prilikom
naguravawa mogla bi se dogo-
diti nezgoda.
Ne zaboravite na kremu za
sun~awe sa za{titnim fakto-
rom i kapu ili {e{iri} za
glavu.
Izbjegavajte boravak na
suncu izme|u 12 i 16 ~asova. U
to vrijeme potra`ite neku
sportsku aktivnost u hladu.
I jo{ jedna va`na stvar,
budite svjesni potencijalne
opasnosti od utapawa. Kupaj-
te se u blizini roditeqa, a
kada osjetite umor iza|ite iz
vode, okrijepite se zdravom
pitkom vodom, sendvi~em ili
vo}em.
Na kraju zabavnog qetweg
dana na bazenu po~astite se
sladoledom!
Mogli biste do}i u
sukob sa prijateqima ili
qudima iz svoje okoline.
Mo`da ste se pomalo zasi-
tili jedni drugih, napravite
malu pauzu u dru`ewu. Po-
mozite ~lanovima svoje po-
rodice da prevazi|u lo{
period.
Rak
( 22.6 - 21.7 )
Imate potrebu da
izrazite svoje mi{qewe i
da vas qudi saslu{aju.
Obavezuje vas i optere}uje
dru`ewe sa rodbinom koje
vam oduzima dosta slobo-
dnog vremena. Odmarajte
se vi{e i mentalno i fizi-
~ki.
Lav
( 22.7 - 22.8 )
Kona~no vam dola-
zi novac koji opravdano
o~ekujete i koji ste zaradi-
li. Obradova}e vas po-
voqne vijesti iz
inostranstva. I pored ne-
suglasica koje imate sa
partnerom, va{e samopouz-
dawe je na visokom nivou.
Djevica
( 23.8 - 23.9 )
Tajanstvena vari-
janta koju ho}ete da zapo-
~nete bi mogla biti
razotkrivena. U ovom pe-
riodu vi sami privla~ite
promjene. Sve {to `elite
mo`ete da postignete unu-
tra{wim mirom i harmo-
nijom.
U`ivate u poslu ko-
jim se bavite, ali mislite da
va{a okolina nema sluha za
va{e novotarije. Nespora-
zumi do kojih zbog toga dola-
zite }e se ubrzo
razrije{iti, ali }ete vi os-
tati u neku ruku nezado-
voqni. Rekreirajte se.
Jarac
( 22.12 - 20.1 )
Ukqu~ite sve uku-
}ane u dogovor oko zaje-
dni~kog novca, nekretnina
ili nasqedstva. Opu{te-
niji na~in komunikacije bi
vam vi{e prijao. U va{oj
ku}i vlada dobra atmosfe-
ra jer ste vi zadovoqni
sobom.
Vodolija
( 21.1 - 19.2 )
Veliki izdaci koje
imate na poslovnom planu
mogu biti opasni za va{ fi-
nansijski polo`aj. Budite
oprezni i povla~ite samo
sigurne poteze. Nejasni ste
svojim prijateqima i svojim
kolegama jer niste otvoreni
prema wima.
Ribe
( 20.2 - 20.3 )
Mogu}i su kratko-
trajni nesporazumi sa
partnerom jer nemate isti
sistem vrijednosti. Fi-
nansijska situacija nije je-
dino mjerilo stvari,
dopustite da se stvari
odvijaju svojim tokom.
Oraspolo`ite se.
26 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA
Bawa Luka 10 dje~aka 6 djevoj~ica

Bawolu~anin Nikola Kowik u~estvovao na svjetskoj smotri mladih fizi~ara

GRADSKI
VODI^ Meksiko i Olimpijada
uspomena za sva vremena
Zadovoqan sam onim {to sam pokazao u konkurenciji najboqih mladih fizi~ara svijeta. Nisam stigao
Va`ni telefoni do nekog odli~ja, ali treba re}i i to da je bila izuzetno jaka konkurencija, rekao Nikola Kowik
Informacije 1185
Hitna pomo} 124, 230- 620 PI[E:MARIJANA MIQI]
Vatrogasci 123 marijanam@glassrpske.com
CJB 122, 337-100 Maturant op{teg smjera
Ta~no vrijeme 1373 bawolu~ke Gimnazije Niko-
Meteorolo{ka stanica
la Kowik zahvaquju}i svom
307-943
znawu i rezultatima na ta-
S.O.S telefon 1264
(Linija za pomo} `rtvama
kmi~ewu u BiH, u~estvovao
nasiqa u porodici) je na Me|unarodnoj olimpi-
jadi fizi~ara u meksi~kom
bolnice gradu Madeiri od 11. do 19.
jula.
Paprikovac 342-100 - Zadovoqan sam onim {to
Poliklinika 247-333 sam pokazao u konkurenciji
najboqih mladih fizi~ara
ordinacije svijeta. Nisam stigao do ne-
kog odli~ja, ali treba re}i i
Deamedik 309-221 to da je bila izuzetno jaka
Euromedik 219-111 konkurencija. Ja sam jedini
Intermedik 216-661 koji je predstavqao Republiku
Jelena 324-310 Srpsku, dok su ~etiri u~enika
Firena 437-222 pred stavqali Fe de ra ci ju
BiH. Iako se na kraju takmi-
apoteke ~ewa nije pravio ekipni po-
"Nova" 218-264
redak, rekli su nam da smo
bili me|u najboqima, kao i da Nikola Kowik (drugi zdesna) sa reprezentativcima Srbije u gradu Maja FOTO: GLAS SRPSKE
"Neven" 281-017
je me|u 72 zemqe koje su u~es-
"Tempo" 310-044 {to se sa tim zadatkom uop{te trama koje predstavqaju najvi- gra|evine drevnih Maja - ka- ~ke dr`ave Jukatan i grada
tvovale na takmi~ewu, ekipa
iz Kine bila najuspje{nija - i nije susretao u svom dosa- {i stepen takmi~ewa i okup- zao je Kowik. Madeire bio poprili~no na-
prevoz istakao je Kowik. da{wem radu. qaju naj boqe fi zi ~a re iz Mladi Bawolu~anin pose- poran.
Ocjewuju}i svoje nastupe, - @ao mi je {to se nisam cijeloga svijeta. Po{to sam bno isti~e vr{wake iz Srbije. - Pu to va li smo 24 ~asa
Autobuska stanica 315-355 - Imali su fenomenalne preko Pariza, Meksiko Siti-
Kowik je naglasio da je dobre i prije plasirao za takmi- upisao fakultet, ne}u vi{e
@eqezni~ka stanica 301-229 rezultate i osvojili su pre- ja... Me|utim, kada je ~ovjek
rezultate ostvario na prakti- ~ewe na Me|unarodnoj olim- biti u prilici da nastupam
Aerodrom Bawa Luka 535-210 gr{t medaqa. Stvarno su po- mlad i u dobrom dru{tvu, sve
~nom i teorijskom dijelu, ali pijadi fizi~ara. Sada imam na takmi~ewima tog tipa - re-
Biletarnica (centar) 315-867 ka za li vrhun sko znawe. Sa se lako podnosi. U Meksiku
nije “kiksao“ na eksperimen- iskustva i znao bih kako i kao je Kowik.
wima sam se, kao {to rekoh, i sam vidio neke stvari koje sam
taxi talnom dijelu takmi~ewa po- {ta da radim na takvim smo- KOWIK najvi{e dru`io. Kontakti su ranije mogao da posmatram sa-
"A" taksi 1500
jedini u~esnik ostvareni, jer ja nastavqam mo na televiziji. Bio sam na
Bawalu~ki taksi 1544 iz Republike Srpske obrazovawe na beogradskom koridi, upoznao dio meksi~ke
Bel taksi 1550 On je istakao da je prili- Fakultetu za fiziku, odsjek za i kulture Maja, a iznad svega
Euro taksi 1555 kom boravka u Meksiku najvi- eksperimentalnu i teorijsku je bilo dru`ewe sa vr{waci-
Maksi taksi 1551 {e vre me na pro vo dio sa fiziku - istakao je Kowik. ma iz svih dijelova zemaqske
Patrol taksi 1533 u~enicima iz Srbije i Bugar- Pri~a da je put do meksi- kugle - rekao je Kowik.
Ideal taksi 1545 ske.
Mobil taksi 1566 - Sa wima sam se dru`io,
prije svega, zbog sli~nosti ZAHVALNOST
hoteli jezika kojim govorimo, a po-
red wih mnogo vremena sam Za Nikoline izuzetne rezulta- - Zahvaqujem i sponzorima
"Bosna" 215-681 pro vo dio sa u~e ni ci ma iz te iz fizike velike zasluge “Sim-impeksu“ i preduze}u
"Palas" 218-723 Indije i Gruzije. Meksikan- pripadaju profesoru fizike u “Tamaris“, te “Hidropneuma-
"Ideja" 217-444 ci su nas odu{evili gosto- bawolu~koj Gimnaziji Rodoqubu tiku“ koji su mi obezbijedili
"Vidovi}" 217-217; 245-800 primstvom. Pokazali su nam Bavrli}u i profesoru dr Si- finansijsku pomo} za deseto-
"Cezar" 326-400 sve svo je zna me ni tos ti, a ni{i Igwatovi}u sa Priro- dnevni boravak u Meksiku -
"Grand" 380-105 naj vi {e su nas odu {e vi le dno-matemati~kog fakulteta. rekao je Kowik.
Bawolu~anin osjetio ~ari koride
"Meriot" 222-870;
217-801
REPERTOAR
inspekcija BIOSKOPI termin: 22:10 ~asova u Bawoj Luci 1869-2009“
Sanitarna 244-475 MULTIPLEKS “PALAS“ PRORO^ANSTVO - triler Stalna izlo`bena postavka
Tr`i{na 348-710 HARI POTER I POLUKRVNI PRINC re`ija: Aleks Projas Muzeja RS “Od praistorije
Inspekcija rada 348-730 uloge: Daniel Redklif, Ema Vodston uloge: Nikolas Kejx, ^endler Ken- do savremenog doba“ i multimedijal-
Prosvjetna 466-346 termini: 16:30, 19:30, 22:30 ~asova tberi na izlo`ba “Jasenovac“
Komunalna 306-464 LEDENO DOBA 3: DINOSAURUSI termini: 19:45, 22:15
LTG GALERIJA
Republi~ka uprava za DOLAZE - animirani U okviru “Demo festa“ u terminu od
inspekcijske poslove 213-624 glasove posudili: Nikola \uri~ko, 17:00 prikaza}e se sqede}i filmovi Izlo`ba djela Salvadora Dalija
Republi~ki devizni Isidora Mini}, Goran Jefti}, Voja za koje je ulaz besplatan: Izlo`ba eminentnih umjetnika sa
inspektorat 300-434 Brajovi} (the SHINE A LIGHT Rolling Stones) - prostora biv{e Jugoslavije
termini: 16:15, 18:15, 20:15 ~asova Martin Scorsese - 25. jul
U IGRI (STATE OF PLAY) MAMMA MIA - 26. jul GALERIJA UDAS
kvarovi re`ija: Kevin Mekdonald Izlo`ba Olivere [ipke,
Prijava kvarova 300-384 uloge: Rasel Krou, Ben Aflek, Helen Mi- MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE “Odjeci“ otvorena do
Kvarovi na telefonima 1275 ren, Rej~el Mekadams, Robin Vrajt Pen “Trapisti~ka opatija Marija Zvijezda 1. avgusta
 GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 27

Tr`nica
crveni luk 1,2 - 1,5 paprike 1 - 1,2 zelena salata 2,5 - 3 {qive 1 kupine 2
bijeli luk 5 tikvice 0,5 - 1 orasi 13 - 16 kru{ke 1,5 - 1,8 maline 6
krompir 0,7 - 0,8 pasuq 3-7 gro`|e 2,5 - 4 banane 1,8 - 2 naranxe 2,5
mrkva 1 - 1,5 paradajz 1 nektarine 1,8 - 2,5 limun 2,50 lubenice 0,3 - 0,5
kupus 0,5 - 0,6 krastavci 0,5 - 0,7 breskve 1,3 - 1,5 jabuke 1,5 - 2,5 gqive 2 - 4,5

FOTO: GLAS SRPSKE

GRADSKE VIJESTI
U septembru pla}awe
parkinga SMS-om
Usluga pla}awa parkinga putem SMS-a trebalo bi
da bude obezbije|ena gra|anima Bawe Luke najkasnije
do septembra, istakao je {ef Odsjeka za parkinge i ga-
ra`e u Administrativnoj slu`bi grada Branimir Pa-
pi}.
- Naru~eno je 15 aparata za naplatu koji }e biti pos-
tavqeni u one dijelove grada za koje se procijeni da je
potrebno. Treba re}i i to da je Odsjek za parkinge i
ga ra `e na pla tom par kin ga pro {le go di ne za ra dio
2.370.000 KM, a da na kraju ove godine o~ekuje prihod od
tri miliona KM. Na podru~ju grada ukupno ima 2.355
parking mjesta, od kojih prvoj tarifnoj zoni pripada
1.096, dok u drugoj zoni ima 1.259 mjesta - rekao je Pa-
pi}.
Papi} je podsjetio da parkirawe u prvoj zoni za sat
vremena ko{ta jednu KM, cjelodnevna parking karta
Radosav iznosi pet KM, a mjese~na 100 KM. U drugoj tarifnoj
Grbi} zoni sat vremena ko{ta 0,50 KM, dok je cjelodnevna
parking karta tri KM, a mjese~na 40 KM.
Novi obrt u slu~aju “Tr`nica“ S. T.

Radosav Grbi}
ostaje direktor
Zvao me Zoran Mastilo i rekao da je on voqan da se sve vrati na po~etno stawe,
odnosno na stawe prije nelegalno zakazane Skup{tine 3. juna, rekao Radosav Grbi}
PI[E: DARKO GRABOVAC
darkog@glassrpske.com
Radosav Grbi} bi}e vra-
}en na funkciju direktora
bawolu~ke “Tr`nice“, a do
obrta je do{lo zbog promje-
ne stava ~lana Nadzornog
koji nismo imali svog pred-
sta vni ka u upravqa ~kim
strukturama, pripremali smo
se da putem suda doka`emo da
je Skup{tina koja je odr`a-
na 3. juna, kada je smijewen
Upravni odbor, bila nele-
mawinskog dijela akcionara
ne pro|e proceduru organa
“Tr`nice“ .
- Bili smo rije{eni da
sazovemo Skup{tinu, o~eku-
ju}i da na toj skup{tini ne-
ma mo ve }i nu, ali bi ta ko
Koncert @eqka
Samarxi}a 28. jula
Koncert “Kojim dobrom,
mila moja“ pop pjeva~a @e-
qka Samaryi}a bi}e odr-
`an u utorak 28. jula u 20
~a so va u Vo de nom par ku
“Akvana“. Nastup }e biti
odr`an u okviru Bawolu-
trebalo da poni{ti odluku ~kog muzi~kog qeta.
o smjeni UO, jer je ta ta~ka - Kon cer ti @eqka Sa -
nezakonito uvr{tena u dne- maryi}a uvijek su puni li-
vni red. jepih emocija, pa tako o~e-
Grbi} isti~e da }e tra- kujemo da }e biti i ovaj put
`i ti od Skup {ti ne akci - i da }e wegov nastup obi-
ona ra da se sve vra ti u
qe`iti koncertnu sezonu u
na{em gradu - rekao je di-
rektor agencije koja je or-
ganizator koncerta, “Queen
estrade“, Zoran \uri}.
Svi zainteresovani mogu
da kupe karte za Samaryi}-
ev koncert, po cijeni od de-
set maraka, na prodajnim
mjestima na Trgu Krajine i
na bla gaj ni akva par ka
“Akvana“.
V. [.

FOTO: GLAS SRPSKE

odbo ra “Tr`ni ce“, ina ~e galno zakazana, ka`e Grbi}. ispo {to va li pro ce du ru i prvobitno stawe.
direktora Fonda PIO, Zo- sve mogli da predamo na sud. - Zna~i da ostajem dire-
rana Mastila. MAWINSKI U me |u vre me nu se ja vio ktor “Tr`nice”, jer su odlu-
- Zvao me je Zoran Masti- akcionari `eqeli Mastilo i predlo`io mi da ke nelegalno izabranog UO
lo i rekao da je voqan da se pravdu putem suda se sve vra ti na po ~e tno nezakonite. Jo{ 2006. godi-
sve vrati na po~etno stawe. stawe, ka`e on. ne tra`io sam od UO da me
Mi akcionari u mawini, ko- On isti~e da se nije mo- Grbi} ka`e da bi vanre- razrije{e du`nosti, da ako
ji imamo 45 odsto kapitala, a glo i}i na sud dok zah tjev dna Skup {ti na akci ona ra im tre bam, mo gu da ra dim
ne{to drugo, da zbog godina
i mog zdravqa nisam u stawu
da nosim teret posla. Nisu
htjeli da ~uju da napu{tam
direktorsku funkciju upra-
vo oni koji me sada smjewuju,
jer je tada bio u izgradwi
objekat “Tr`nice“ u Bawoj
“Preko ograde“ na
Luci - ka`e on. kupawe u “Akvanu“
Otkako postoje bazeni u Bawoj Luci uvijek su poje-
Mastilo dinci pronalazili na~in da u|u, a da pri tome ne
Poku{ali smo u petak da plate kartu. Nekada se i{lo “preko ograde“ na starom
stupimo u kontakt sa di- bazenu “Incela“, a danas u Vodeni park “Akvana“, o ~e-
rektorom Fonda PIO i mu svjedo~i i ova fotografija.
~lanom Nadzornog odbo- O~igledno je visoka cijena ulaznice od sedam konver-
ra “Tr`nice“ Zoranom tibilnih maraka primorala ovu djevojku i jo{ tri wene
Mastilom, ali on nije od- koleginice da mimo pogleda ~uvara “upadnu“ u “Akvanu“.
govarao na na{e tele- Mo`da bi gradska Skup{tina koja je odredila tako
fonske pozive. visoku cijenu ulaznica, mogla da promijeni svoju odlu-
ku i omogu}i mladima, ali i onim starijim sa ne{to
“pli}im buyetom“ da se osvje`e na bazenima ovog vode-
MATI^NI URED nog parka. Vjerovatno bi i posjeta bila boqa.
D. G.
Ro|eni: Umrli: Goj ko (Mi li vo je) Ma li}, ro |en
Marija Srdi}, k}i Gorana i Na- 1939. godine; Branko (Kosta) Bran- PA@WA
ta{e; Sara Zekanovi}, k}i Branka i Du{an (Mla|en) Milojevi}, ro- ko vi}, ro |en 1921. go di ne; \u ra|
Sawe; Damjan Gligori}, sin Davora |en 1949. godine; \or|o (Mirko) Ra- (Milo{) Todorovi}, ro|en 1946. go-
i Martine; Marija Vukajlovi}, k}i do{, ro |en 1930. go di ne; @iv ko dine; Nikola (Branko) Brki}, ro|en Tezga bez papira
Du{ana i Nikoline; Marija Kesi}, (Trivo) Andulajevi}, ro|en 1934. go- 1951. go di ne; Bra ne (Mi lan) Komunalna policija identi- Privremena tezga je morala
k}i Mi{e i Mirjane; Pavle Maca- dine; Milica (Nedeqko) Juriq, ro- Vrawe{, ro|en 1948. godine; \uro fikovala je jedno lice koje da bude uklowena, a slijedi
novi}, sin Jugoslava i Nedeqke; Pa- |ena 1956. godine; Danka (Vukosav) (Marko) Mijatovi}, ro|en 1939. go- je u parku “Mladen Stojano- izdavawe prekr{ajnog nalo-
vle Reqi}, sin Aleksandra i Dijane. Ma rin ko vi}, ro |e na 1932. go di ne; dine. vi}“ zauzelo javnu povr{inu ga.
u svrhu nelegalne prodaje. S. A.
 28 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

IDEOLOGIJA NOVOG DOBA

Feqton (Politi~ke ideje Novog doba) (11)
FOTO: ARHIVA

Politi~ko tijelo koje
~ine svi qudi na ovoj
planeti sli~no je
hologramu ~iji svaki dio
sadr`i sve informacije
koje ~ine potpunu sliku.
Pojedinci koji ~ine to
tijelo istovremeno
predstavqaju planetu
u cjelini
Nema vi{e sredwe
pozicije niti “prelazne
faze“ izme|u domena
sopstvene li~nosti i
planetarne fuzije. Javni
prostor koji se nalazi
izme|u li~nog domena
i Globalnog mozga
takore}i je ispra`wen
Pojedinci dijelovi
planetarnog holograma
MI[EL LAKROA
Zahvaquju}i preobra`aju li~nosti pojedi-
naca, sam rat kao pojava }e i{~eznuti: “S tim
novim obrascem, tvrdi Merilin Ferguson,
rat }e postati nemogu}.” Polaze}i od toga na-
~ela, sekta Transcendentalna meditacija pre-
dlo `i la je 1991. pred se dni ku Bu {u
organizovawe kolektivne meditacije kako bi
se zaustavio rat u Zalivu. @ak Kasterman, ru-
kovodilac jednog veoma poznatog centra za li-
~ni razvoj, izjavio je u vezi sa ameri~kim
planom za ostvarivawe Novog svetskog poret-
ka: “Samo li~ni preobra`aj pojedinca mo`e
dovesti do Novog poretka od koga se toliko
mnogo o~ekuje.”
Kako objasniti toliki zna~aj promene li-
~nosti? Odakle joj mo} da izaziva promene u
spoqnom svetu? Obja{wewe nalazimo u odno-
su dela i celine, ~oveka i kosmosa, o kome go-
vori holizam. Politi~ko telo koje ~ine svi
qudi na ovoj planeti sli~no je hologramu ~iji
svaki deo sadr`i sve informacije koje ~ine
potpunu sliku.
[irewe svijesti
Pojedinci koji to telo ~ine istovremeno
su delovi tog ogromnog planetarnog hologra-
ma i svaki od wih predstavqa planetu u celi-
ni. Svaki ~ovek ima, dakle, pravo da ka`e: “Ja
predstavqam rezime celokupnog kosmosa“ i
treba samo da zaroni u svoje unutarwe bi}e
kako bi otkrio ne samo kqu~ sveop{teg sa-
znawa ve} i mo} da uti~e na tu celinu. Prema
teoriji mikrokosmi~kog ~oveka, brinuti se o
sebi zna~i brinuti se o svetu.
Ideologija
Autor poku{ava da objasni da }e Novo doba bi-
ti ideologija 21. vijeka. [ta }e se to desiti u
21. vijeku. Pisac iznosi na vidjelo totalitarni
karakter svijeta i za{to se qudi opredjequju za
takvu budu}nost. Nastoji da objasni da Novo do-
ba donosi dosta neizvjesnosti i opasnosti za
svakog ~ovjeka pojedina~no, kao i za dru{tvo u
cjelini. U ~emu se i za{to Novo doba suprot-
stavqa kulturi nastaloj tokom vjekova.
Lako je predvideti posledice koje nastaju
kao rezultat takvog stanovi{ta. Neodoqiva
snaga vu~e politiku Novog doba ka uskoj sfe-
ri pojedina~nog bi}a. Ni{ta vi{e ne mo`e
da zaustavi srqawe u solipsizam. Holizam
podsti~e ~oveka na povla~ewe i sav politi-
~ki i dru{tveni `ivot dostojan tog naziva
progla{ava mrtvim. Ako u unutarwem bi}u
zavlada na~elo promene, ~emu u~e{}e u ja-
vnim raspravama, delawe, trud? O~igledno je
da anga`ovawe pojedinca na meditaciji po-
vla~i za sobom neaktivnost u politici i
gra|anskom dru{tvu. U meri u kojoj se “svest
{iri“, politi~ko i dru{tveno poqe smawuju
se poput {agrinske ko`e. Od pojma gra|ani-
na ne ostaje mnogo. Jer gra|anin je osoba koja
ne gubi iz vida ~iwenicu da je razli~it od
drugih i svest o toj razli~itosti omogu}ava
mu da se anga`uje u bitnim politi~kim akti-
vnostima, poput rasprave, pregovarawa, nas-
tojawa, pravqewa kompromisa.
O~igledno je da ideja, koja je pod nazivom
polis nastala pre skoro dve i po hiqade godi-
na u staroj Gr~koj, s dolaskom Novog doba
nestaje. Sa holisti~kog stanovi{ta, nema,
{tavi{e, nikakvog smisla prou~avati dru{-
tvene odnose zasnovane na ugovoru me|u gra-
|anima. Novo doba nam, dakle, jo{ jednom
pokazuje da ono u na{em dru{tvu vr{i prven-
stveno ideolo{ku funkciju: dok, s jedne
strane, opravdava prekomernost li~ne kultu-
re, s druge ulep{avawem prikriva neke ten-
dencije koje podrivaju savremenu demokratiju
tako {to podsti~e qude na politi~ko uz-
dr`avawe.
SINTEZA INTEGRALNOG
individualizma i
integralnog kolektivizma
Gea predstavqa drugo politi~ko na~elo
Novog doba. Tako su dve krajnosti povezane.
S jedne strane, imamo pojedince oslobo|e-
ne politi~kih stega koji smatraju da vi{e
ne podle`u obavezama dru{tvenog ugovora.
S druge strane, tu je ogromno poqe plane-
tarne svesti nastalo koagulacijom pojedi-
na~nih svesti. ^udna sinteza integralnog
individualizma i integralnog kolektivi-
zma!
Sve se de{ava kao da se Novo doba, ~im je
otrglo pojedince od fragmentarnog politi-
~kog delovawa, `uri da ih ubaci u veliki ko-
tao Globalnog mozga.
Planetarni ~ovjek
A izme|u te dve krajnosti ne ostaje vi{e
ni{ta! Nema vi{e sredwe pozicije niti
“prelazne faze“ izme|u domena sopstvene li-
~nosti i planetarne fuzije. Javni prostor ko-
ji se na la zi izme |u li ~nog do me na i
Globalnog mozga takore}i je ispra`wen.
Oblast politike prestaje da postoji. Gra|a-
nin sa svojom tradicijom, kulturom, domovi-
nom, pripadnostima, du`nostima, nestaje,
kako bi wegovo mesto zauzeo novi Homo politi-
cus, planetarni ~ovek, du{om i telom u slu-
`bi Gee.
Postavqaju}i sjediwavawe u Geu kao osno-
vno na~elo novog qudskog poretka, Novo doba
u potpunosti planetarizuje politiku. A to,
prirodno, vodi ka podsticawu stvarawa usta-
nova na planetarnom nivou. Globalnom mozgu
treba obezbediti organe odlu~ivawa, up-
ravqawa, administracije, drugim re~ima,
svetsku vladu. Samo svetska vlada bi}e u
stawu da upravqa onim {to se u literaturi
Novo doba rado naziva “vasionskim brodom
Zemqa“ (lepa stru~na metafora, uostalom...)
Treba napomenuti da su te ideje zajedni~ke ve-
likom broju vo|a sekti. Wihov ciq je stva-
rawe svetskog upravnog saveta za planetarna
pitawa koji }e ~initi li~nosti i sekte na
vi{em nivou svesti. Na ne{to sli~no naila-
zimo kod pokreta World Goodwill (Dobra voqa
na svetskom planu) ~iji program sadr`i kom-
binaciju ideje o svetskoj vladi i najave blis-
kog povratka Hrista na Zemqu. Politi~ko
ujediwewe sveta pod kapom religijskog mesi-
janstva...
Kako bi se suo~ilo s dana{wim proble-
mima, Novo doba sawa o duhovnoj aristokrati-
ji nalik na onu u Platonovoj Dr`avi, o
magistraturi tajnih dru{tava, o planetarnoj
sinarhiji.
Ako sutra do|e do stvarawa svetske vlade,
woj }e, kako bi obezbedila legitimitet, kao
oslonac biti potrebna ideologija i svi su iz-
gledi da }e to biti ideologija Novog doba...
(Nastavi}e se)

25. jul 1261. 25. jul 1817. 26. jul 1875.

Pad Ubijen Karl

Latinskog
carstva
1261 - Nikejski vladar Mihailo Osmi je u Kon-
Mihailo Osmi Paleolog stantinopoqu krunisan za
vratio Konstantinopoq, cara kao rodona~elnik
sru{io Latinsko i obno- posqedwe romejske dinas-
vio Romejsko carstvo. S tije. Latinsko carstvo se
prestola je zba~en Jovan smatralo direktnim
^etvrti, {to je bio kraj nasqednikom Rimskog car-
Latinskog carstva uspos- stva i wemu su “de jure“
tavqenog 1204. godine u bile podlo`ne sve druge
^etvrtom krsta{kom ratu. krsta{ke dr`ave.
vo`d
Kara|or|e
1817 - Vo|a Prvog srpskog wegovu glavu turskom sulta-
ustanka \or|e Petrovi} Ka- nu. Kara|or|e je tvorac prve
ra|or|e, odmah po povratku slobodne srbijanske dr`ave
u otaxbinu iz Rusije, ubijen poslije pada Srbije 1459.
je u zoru u Radovawskom Lugu pod tursko ropstvo i rodo-
kod Velike Plane. na~elnik kraqevske dinasti-
Kara|or|e je ubijen prema je Kara|or|evi}. U
nalogu kneza Milo{a Obre- Austrijsko-turskom ratu bio
novi}a. Milo{ je potom, kao je hajduk, zatim trgovac u To-
dokaz vjernosti, poslao poli.
Gustav
Jung
1875 - Ro|en je {vajcar- kolektivno nesvjesno, kao
ski psihijatar Karl Gustav jedan od uticaja na nasta-
Jung, osniva~ analiti~ke nak i razvoj li~nosti. U
ili kompleksne psihologi- po~etku je smatrao da je to
je, u kojoj se razlikuju dva kolektivno nesvjesno ka-
sloja podsvjesnog - indivi- rakteristi~no za svaki
dualno i kolektivno. Bio narod, ali je u svojim ka-
je jedan od najoriginalni- snijim radovima odbacio
jih mislilaca dvadesetog to nacionalno tuma~ewe
vijeka. Razvio je termin kolektivno nesvjesnog.
OGLASI GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 29

AKCIONARSKO DRU[TVO ZA PROIZVODWU

PRERADU I PROMET DERIVATA NAFTE
RAFINERIJA UQA MODRI^A

REPUBLIKA SRPSKA Broj: 01-4993/09

MINISTARSTVO FINANSIJA Modri~a, 24.7.2009. godine
Trg Republike Srpske 1, Bawa Luka, tel: 051/339-155, 051/339-179, faks: 051/339-655, E-mail: mf@mf.vladars.net
Broj: 06.01/120-237/09 Na osnovu ~lana 30. stav 2. Statuta Akcionarskog dru{tva za proizvodwu, preradu
Dana: 24.7.2009. godine
Na osnovu ~lana 82. Zakona o Republi~koj upravi ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 118/08) a
i promet derivata nafte Rafinerija uqa Modri~a a.d. direktor "Rafinerije uqa
u skladu sa ~lanom 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske Modri~a" a.d. raspisuje
("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 25/03) i Odlukom Vlade Republike Srpske i raspisivawu
javnog konkursa za izbor ~lana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivawe broj: 04/1-012-2-
283/09 od 26.2.2009. godine i Odluke o izmjeni Odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor ~lana Up-
OGLAS
ravnog odbora Uprave za indirektno oporezivawe broj: 04/1-012-2-283/09 od 26.2.2009. godine o prodaji motornih vozila
("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 61/09), Ministarstvo finansija Republike Srpske
raspisuje I
Putem javne licitacije prodaju se motorna vozila:
JAVNI KONKURS 1. Putni~ko vozilo "{koda felicija" GLX 1,6, benzinac, 55 kW, 1598 cm³, godina
za izbor i imenovawe jednog ~lana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivawe
proizvodwe 2001., registrovano do 21.3.2010. godine. Vozilo je u voznom stawu (is-
Raspisuje se javni konkurs za izbor i imenovawe jednog ~lana Upravnog odbora Uprave za indirektno
oporezivawe pravno). Po~etna cijena vozila je 3.600 KM.
A) OP[TI USLOVI
2. Kombi - teretno "new turbo rival" 49.10 HDFFK, dizel, 76 kW, 2800 cm³, godina
Svaki kandidat za izbor i imenovawe ~lana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivawe mora proizvodwe 2003., registrovano do 30.4.2010. godine. Vozilo je u voznom stawu (is-
da ispuwava slede}e op{te uslove: pravno). Po~etna cijena vozila je 8.000 KM.
- da je stariji od 18 godina,
- da nije stariji od 65 godina na dan imenovawa,
3. Teretno vozilo "zastava 79,14 L", dizel 102 kW, 5681 cm³, godina proizvodwe
- da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini ( bilo na nivou 1994., registrovano do 4.2.2010. godine. Vozilo je u voznom stawu (ispravno).
dr`ave ili entiteta) kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Republici Srpskoj Po~etna cijena vozila je 6.000 KM.
u periodu od tri godine prije dana objavqivawa upra`wene pozicije, II
- da nije osu|ivan za krivi~no djelo i prekr{aje iz oblasti finansijskog poslovawa,
- da mu nije pravosna`nom presudom izre~ena mjera bezbjednosti zabrane vr{ewa poslova iz Licitacija }e se obaviti 30.7.2009. godine u prostorijama preduze}a Rafinerije
nadle`nosti nadzornog odbora, uqa Modri~a a.d. Modri~a ul. Vojvode Stepe Stepanovi}a br. 49 s po~etkom u 12
- da se na wega ne odnosi ~lan IX ta~ka 1. Ustava BiH, ~asova.
- da ne obavqa du`nost u politi~koj stranci, da ne u~estvuje u politi~kim aktivnostima, te da nije
~lan organa zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti, III
- da ne obavqa du`nost ili vr{i aktivnosti koje dovode do sukoba interesa kako je propisano odred- Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja prije po~etka licitacije up-
bama ~lana 5. Zakona o spre~avawu sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske ("Slu`beni late depozit u visini od 10% od po~etne licitacione cijene predmetnog vozila na
glasnik Republike Srpske" br. 73/08) i ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovaw-
ima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" br. 25/03). `iro ra~un broj: 562-011-00002370-24 kod NLB Razvojne banke ili na blagajni
Rafinerije uqa Modri~a a.d.
B) POSEBNI USLOVI
- visoka stru~na sprema (VII stepen), zavr{en ekonomski fakultet finansijskog smjera ili pravni IV
fakultet, U~esnik na licitaciji koji ponudi najvi{u licitacionu cijenu, a zatim odustane
- posjedovawe stru~nih i profesionalnih znawa iz oblasti indirektnog oporezivawa, od potpisivawa kupoprodajnog ugovora, ne potpi{e i uplati kupoprodajnu cijenu
- poznavawe sadr`aja i na~ina rada Upravnog odbora,
Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova: koju je izlicitirao u roku od 8 dana, gubi pravo na povrat depozita.
1. biografiju sa podacima o kretawu u slu`bi Ostalim u~esnicima licitacije upla}eni depozit se vra}a odmah po zavr{etku
2. ovjerenu kopiju diplome licitacije.
3. uvjerewe o radnom iskustvu ( kopija radne kwi`ice)
4. uvjerewe o dr`avqanstvu ( ne starije od 6 mjeseci) V
5. izvod iz mati~ne kwige ro|enih ( ne stariji od 6 mjeseci) Prije po~etka licitacije saop{ti}e se sve potrebne informacije i pravila, a
6. ovjerenu fotokopiju li~ne karte vozila se mogu pogledati neposredno prije licitacije od 10 do 12 ~asova.
7. uvjerewe o nevo|ewu krivi~nog postupka
8. potpisanu izjavu o ispuwavawu op{tih uslova alineja 3, 4, 5, 6, 7 i 8.
Svi kandidati koji ispuwavaju op{te i posebne uslove podlije`u javnom testirawu. DIREKTOR
Javno testirawe podrazumijeva razgovor - intervju sa ~lanovima izborne komisije. Dr Pero Dugi}
O vremenu i mjestu javnog testirawa svi kandidati }e biti blagovremeno obavije{teni.
Rok za podno{ewe prijava na konkurs je 15 dana od dana raspisivawa javnog konkursa u "Slu`benom
glasniku Republike Srpske", dnevnom listu "Glas Srpske" Bawa Luka, "Fokus" i "Press".
Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqivawa.
Prijave sa dokazima dostavqaju se li~no ili putem po{te na adresu:
Ministarstvo finansija
Trg Republike Srpske 1.
78000 Bawa Luka
Sa oznakom "ZA KONKURS"
Neblagovremene prijave i prijave sa nepotpunom dokumentacijom, ne}e se uzimati u razmatrawe.
MINISTAR
Aleksandar Yombi}

U skladu sa ~lanom 4. st. 1. i 4. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Sl. glasnik

RS " br. 65/08), VASIQEVI] (Trivo) BLAGOJE iz Modri~e, Milo{evac 220, Modri~a,
JMBG 1110963123004, objavquje

OBAVJE[TEWE
o sticawu akcija
"KOMO" A.D. Modri~a, Svetosavska bb, Modri~a na osnovu kojih nastaje obaveza objavqi-
vawa ponude za preuzimawe, odnosno kupovine svih akcija sa pravom glasa.
Datum sticawa akcija emitenta je 22.7.2009. godine.
VASIQEVI] (Trivo) BLAGOJE iz Modri~e, Milo{evac 220, Modri~a, JMBG
1110963123004, na dan objavqivawa ovog obavje{tewa vlasnik je 569.244 akcija emitenta
"KOMO" a.d. Modri~a koje su redovne akcije klase "A" pojedina~ne nominalne vrijednosti od
1,00 KM, {to predstavqa 569.244 glasova u skup{tini emitenta ili 34,9998% od ukupnog
broja glasova.
Ponudilac izjavquje da }e ponudu za preuzimawe objaviti u roku pod uslovima i na na~in
koji je propisan Zakonom o preuzimawu akcionarskih dru{tava.
za VASIQEVI] BLAGOJA
"BOBAR BANKA" AD Bijeqina
Odjeqewe za poslovawe sa HOV
"Bobar Broker"
30 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE
Oglasi
KU]E
PRODAJA
Prodajem ku}u 8h7, useqiva na tri
eta`e (P+S+P) sa gra|evinskom
dozvolom, iza {kole u Prije~anima.
Tel. 065/351-000 i 051/428-008
Prodajem ku}u na autoputu izme|u
“Ideal” pumpe i “Termo klime”, tel.
38765531923.
U Omarskoj prodajem dvije ku}e, 30
dunuma zemqe i {ume, cijena po do-
govoru, tel. 065/075-646.
Prodajem brvnaru, pored vode, u
Slavi}koj, tel. 065/631-613.
Prodajem ili izdajem u Trnu uz
cestu veliku ku}u na sprat 600 m 2
stambenog prostora, sa 400 m 2
poslovnog prostora i 3.000 m 2
oku}nice, sve ogra|eno, hitno, tel.
065/636-545; 065/939-969.
Prodajem ku}u u ulici Te{ana Po-
drugovi}a - Debeqaci, tel. 051/424-
270.
Prodajem komfornu ku}u na placu
od 1.850 m 2 , uz Babi}u rijeku u
[u{warima, ~etiri km od bawe
Slatina, tel. 065/655-166.
Prodajem u Vrbawi kod {kole dvije
ku}e i ~etiri placa ukupno 2.650 m2
zemqe, cijena 150.000 KM, tel.
065/516-927.
Prodajem ku}u u Visokom, tel.
38765911318, 051/462-822.
Prodajem nedovr{enu ku}u u Trnu
kod "Pe{tana" na placu od 600 m2, tel.
065/560-386; 065/596-526.
Prodajem imawe prema Sara~ici,
dvije ku}e, zidana {tala, devet
dunuma zemqe s vo}wakom, mogu}a za-
mjena za stan, tel. 051/275-124;
065/243-032.
Prodajem prelijepu komfornu ku}u
u Vara`dinu sa gara`om, dvori{tem,
centr. grijawem, plinom, sa sedam
soba, u centru grada kod stadiona ili
mijewam za odgovaraju}e u Bawoj
Luci, hitno i povoqno, tel. 065/636-
545; 065/939-969.
Prodajem ku}u na sprat sa dva stana
po 80 m 2 , sa dvori{tem, gara`om
po~etak ulice Jovice Savinovi}a,
hitno i povoqno, tel. 065/636-545;
065/939-969.
Prodajem ku}u na Lau{u, povoqno,
tel. 065/519-188.
Presa~e, ul. Te{ana Podrugovi}a,
prodajem ku}u 10 h 9 sa prate}im ob-
jektima, na placu 2.700 m 2 , cijena
170.000 KM, tel. 065/935-191.
Prodajem ku}u na sprat s
potkrovqem i oku}nicom oko 900 m2,
ogra|eno pod vo}em, grijawe, preko
puta "Glasa" Hiseta, tel. 065/636-545;
065/939-969.
Prodajem ili mijewam nekretnine
u Prijedoru za Bawa Luku, tel.
065/624-061.
Prodajem ku}u u Rami}ima, na devet
dunuma zemqe, cijena 50.000 evra
(mo`e i zamjena za stan u B. Luci),
tel. 065/935-191.
Prodajem ku}u u Travniku sa placem
od 12.000 m 2 na [ari}a brdu, tel.
065/671-089.
Mijewam ku}u u Kuqanima - Bawa
Luka, za stan u gradu. Sve po dogov-
oru, tel. 051/386-487.
Prodajem dvije totalno sanirane
ku}e, gara`a, ogra|eno, sa placem od
3.500 m, kod petqe, asfalt, struja,
voda, useqivo odmah, ul. Blagoja
Parovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-
969.
Prodajem pod Star~evicom ku}u 10 h
9 (P + 1 + M), novogradwa, samo
pokrivena na placu od 700 m2, sa stru-
jom i vodom, cijena 170.000 KM, tel.
066/165-323.
Prodajem u Prije~anima useqivu
ku}u 8,5 h 9,5 (PR + 1 + M), novo-
gradwa, plac 500 m 2 , voda, struja,
septi~ka, cijena 70.000 KM, tel.
065/371-611.
Prodajem ku}u prizemnicu 93 m2
na placu 343 m2 , ul. M. Drage Ba-
jalovi}a 18, Buyak 1, cijena 110.000
KM, tel. 051/453-617.
Prodajem uz svaki dogovor ku}u na
sprat + posl. prostor - pekara s
dvori{tem, zgradom sa placem od
500 m2 kod "Alibabe", ul. Koste Vo-
jnovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-
969.
Prodajem ku}u u Novakovi}ima
B.L. 550 m2 zemqe 1/1 ul. Jovana Bi-
jeli}a 84, tel. 065/460-655.
Prodajem dvije ku}e na placu od
2.000 m 2 , iza “Incela”, ul.
Vladislava [kari}a, zavr{en regu-
lacioni plan, cijena 145.000 KM,
tel. 065/935-191.
Prodajem ku}u sa placem 650 m2,
MZ Ada, Peti prigradski put, tel.
065/530-578.
Prodajem ku}u na sprat sa dva
poslovna prostora, gara`om i
oku}nicom 500 m2 u Krfskoj ulici,
papiri 1/1, odmah useqiva, hitno i
povoqno, tel. 065/636-545; 065/939-
969.
Prodajem ku}u spratnicu,
prizemqe + sprat + potkrovqe, tri
stana + gara`a, na 300 m 2
zemqi{ta, ul. Ranka [ipke, Pa-
prikovac, tel. 063/904-603.
Prodajem u centru Trna spratnicu
sa dvije gara`e, centralno grijawe,
na placu od 500 m2, cijena 120.000
KM, tel. 065/671-420.
Hitno i povoqno prodajem ku}u u
Bawoj Luci, tel. 065/671-420.
Prodajem ku}u sa podrumom i use-
qivom dvori{nom zgradom na placu
od 1.200 m2, ul. Srpskih rudara 27,
Lau{, cijena 120.000 KM, tel.
065/935-191.
Prodajem ku}u na sprat sa
potkrovqem, tri trosobna stana s
gara`om, oku}nicom 330 m 2 , cen-
tralno grijawe, kod Zavoda dis-
trofi~ara u ulici Dr Velimira
^ovi}a, papiri 1/1, useqiva odmah,
tel. 065/636-545; 065/939-969.
Prodajem ku}u, novogradwa, na
Pavlovcu. Hitno, tel. 065/519-188.
Prodajem ku}u na Petri}evcu,
povoqno, tel. 065/511-121.
Prodajem ku}u na Petri}evcu,
povoqno, tel. 065/549-687.
Prodajem ku}u u Biha}u mo`e zam-
jena za Bawu Luku, tel. 065/894-894;
051/305-597.
Prodajem u Lijevoj Novoseliji uz
glavni put spratnicu 10 h 10 u
prizemqu, poslovni prostor i jed-
nosoban stan na placu 1.000 m2, ci-
jena 120.000 KM, tel. 065/671-420.
Prodajem stariju ku}icu na 1.400
m2 placa, Sara~ica, 435 uz glavni
put, cijena 50.000 evra, tel. 065/935-
191.
Prodajem kod Zavoda
distrofi~ara na Paprikovcu ku}u
(P + 1 + M) sa gara`om i grijawem
u odli~nom stawu na placu 330 m2,
cijena 330.000 KM, fiksno, tel.
066/165-323.
Prodajem ku}u 9 h1 0, nedovr{ena
novogradwa, prizemqe poslovni
prostor, sprat i potkrovqe stanovi,
tel. 051/317-719.
Prodajem ku}u, prizemnica, 10 h
12 m sa gara`om, centralno gri-
jawe, ure|ena, namje{tena, novo-
gradwa, na 650 m 2 zemqi{ta u
Lakta{ima, naseqe Lug ili mije-
wam za stan u Bawoj Luci uz do-
govor, tel. 065/511-121.
Prodajem hitno dvije ku}e 120 m2 u
ulici Gavrila Principa sa
oku}nicom od 500 m 2 i 1.000 m 2 ,
povoqno uz cestu, tel. 065/636-545,
065/939-969.
Prodajem ku}u, 50 m 2 stambenog
prostora, sanirana sa dvori{tem
120 m2, u ulici Gavrila Principa,
hitno, tel. 065/636-545, 065/939-969.
Prodaje se povoqno ku}a sa
oku}nicom u Du{anovu cijena povo-
qna, tel. 065/585-908.
Prodajem ku}u na Petri}evcu, ci-
jena 160.000 evra, tel. 065/631-613.
Gradi{ka-Drageqi prodajem
imawe, ku}a sa prate}im objektima,
struja, gradska voda, asfalt,
oku}nica 25 dunuma, tel. 065/569-
294.
Prodajem nedovr{enu ku}u s
potkrovqem, 9h8 s placem, 1.000 m2 -
Lakta{i, tel. 460-736; 066/472-583.
Prodajem ku}u 10h10, prva plo~a,
sa 3.000 m2 zemqi{ta, voda, struja,
put, u ul. 1300 kaplara br. 65, tel.
061/241-527.
Prodajem ku}u u Biha}u, mo`e i
zamjena za Bawu Luku, tel. 065/833-
676; 051/305-597.
Prodajem ku}u, ul. Trive Amelice
17, na parceli 400 m2, cijena 350.000
KM, tel. 051/318-239.
Ku}u u Karanovcu, 9h8, P+S+P na
500 m2 oku}nice prodajem ili mije-
wam za mawi stan u Bawoj Luci,
tel. 051/212-357.
Prodajem pola ku}e, dupleks, novo-
gradwa, veliki dnevni boravak,
ni{a, tri sobe, balkon, dva WC-a,
centralno grijawe, demit fasada,
120 m 2 , cijena 158.000 KM sa
tro{kovima prepisa, tel. 065/572-
929.
Prodajem ku}u u Bawoj Luci, ek-
skluzivno sre|enu, poslije auto-
{kole “Volan”, tel. 065/566-207,
051/219-124.
Prodajem ku}u i placeve u
Kuqanima br. 56, tel.
051/368-269; 00385 35 371-637;
000004 G.
Prodajem vi{e ku}a
razli~itim lokacijama u Bawoj
Luci, tel. 065/566-207, 051/219-124.
Prodajem useqivu ku}u u Trnu,
ulica Petra Ko~i}a, na placu od
600 m2, tel. 065/560-386, 065/596-526.
Prodajem ku}u u centru Bawe
Luke, tel. 065/056-482.
Prodajem na po~etku Star~evice,
ku}u sa dva stana od po 90 m 2 i
poslovnim prostorom od 70 m 2 ,
novija gradwa sa gra|evinskom
dozvolom, tel. 066/288-676.
Prodajem ku}u u Trnu kod Robora,
nova gradwa, sa poslovnim pros-
torom, tel. 063/118-488.
Prodajem ku}u na 350 m2 placa,
ul.Sanska br. 32, tel. 051/277-158.
IZDAVAWE
Izdajem namje{tenu ku}u sa
dvori{tem i garsoweru sa poseb-
nim ulazom u Novoj varo{i, tel.
065/176-140; 351-548.
ZAMJENA
Mijewam ku}u - visoka prizem-
nica, gra|ena 2004. godine, na placu
od 500 m2, za stan u B. Luci, tel. 387
65/785-526.
STANOVI
PRODAJA
Prodajem stan 62 m 2 ul. Sime
Matavuqa 2. Tel. 065/656-571
Prodajem jednosoban stan 37 m2 u
Boriku, @ivojina Mi{i}a, hitno,
tel. 065/636-545; 065/939-969.
Prodajem stan 42 m2, prvi sprat,
novija gradwa, Rosuqe Bawa Luka,
tel. 38765572829.
Prodajem jednosoban stan 43 m2 ,
tre}i sprat, Star~evica, tel.
38765628226.
Prodajem kod restorana ogwi{te
saniran stan, 58 m 2 , na prvom
spratu, 1.800 KM/m 2 , i 73 m 2 na
prvom spratu, saniran, 1.900 KM/m2,
tel. 387 65/785-526.
Prodajem dvosoban stan 40 m 2 ,
drugi sprat, lift i garsoweru 28 m2
na istom spratu, zgrada u izgradwi,
Bawa Luka, Borik, Kne`opoqska
Oglase, reklame www.glassrpske.com
i ~ituqe DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWALUKA
mo`ete predati
dopisni{tvu
GLASA SRPSKE
ulica, tel. 38765518567.
Prodajem stan 36 m2 u Tuzl i(Lip-
nica), 25.000 KM, tel. 38765376343,
061-616-901.
Prodajem jednosoban stan, 45 m2,
tre}i sprat, kompletno saniran,
ure|en, naseqe Star~evica, tel.
063/904-603.
Prodajem dvosoban stan na
Star~evici 55 m2, tre}i sprat ulica
Kosovke Djevojke, hitno, tel.
065/636-545; 065/939-969.
Prodajem u ulici Svetog Save
dvosoban stan, novogradwa 75 m 2 ,
tre}i sprat, lift, cijena 2.500
KM/m2, tel. 065/516-927.
Prodajem trosoban stan, 84 m 2 ,
prvi sprat, saniran, visoki strop,
na pogodan za mirnu djelatnost - kance-
larije, ordinacije i sl., tel.
065/511-121.
Prodajem dvosoban stan, 61 m 2 ,
tre}i sprat, odmah useqiv naseqe
Ante Jaki}a, Centar, tel. 063/904-
603.
Prodajem baraku 64 m 2 u
Buxaku, renovirana, demit Marije Bursa}, cijena 3.000 KM/m2,
fasada, centralno grijawe, tel. 065/935-191.
klima, satelistska TV,
ADSL, useqiva, tel. 065/720- Prodajem u \ure \akovi}a na
500; 051/225-410; 000018 G. Hisetima dvosoban stan 62 m, drugi
sprat, cijena 1.900 KM/m 2 , tel.
065/371-611.
Hitno i povoqno u nasequ \ure Prodajem na Paprikovcu dvosoban
\akovi}a, Ko~i}ev vijenac, proda- stan, 56 m2, prizemqe, ekstra ren-
jem dvosoban stan, 62 m 2 , drugi oviran, luksuzno namje{ten, sa
sprat, lift, u odli~nom stawu, tel.
066/165-323.
gara`om, cijena 120.000 KM, tel.
066/165-323.
Prodajem stan u strogom centru +
Prodajem stan, 69 m2, u cen-
zidanu gara`a - papiri uredni, tel.
tru Bawe Luke, novogradwa,
065/986-453.
useqiv u oktobru, tel. 065/140-
Izdajem stan 46 m2, balkon, naseqe
033; 000018 G.
Sunce, renoviran, klimatizovan,
kuhiwa namje{tena, drugi sprat, ci-
Hitno prodajem jednoiposoban, jena 350 KM + re`ije, tel. 066/173-
kompletno renoviran, 37 m2 + po- 963.
drum u Obili}evu (prvi sprat), tel. Prodajem u Boriku, ul. Mi{e Stu-
065/811-161. para, trosoban stan, tre}i sprat, 92
Prodajem u Boriku dvosoban stan, m 2 , fasadna cigla, cijena 200.000
63 m 2 , tre}i sprat, cijena 2.300 KM, tel. 065/371-611.
KM/m2, tel. 065/516-927. Prodajem u “Malba{i} zgradi”
Prodajem jednosobne stanove 47 m2 kod Medicinske elektronike,
VP i 48 m2, prvi sprat, novogradwa, trosoban stan, 90 m 2 , peti sprat,
useqiv, naseqe `ute zgrade, tel. lift, sa gara`nim mjestom 18 m2,
065/511-121.
useqiv u avgustu ove godine, tel.
Prodajem namje{ten stan 44 m2 u 065/516-927.
ul. Josipa Pan~i}a, tel. 065/543-891. Prodajem stanove jednosobane, 33
Prodajem trosoban stan povr{ine m 2 i 38 m 2 , tre}i sprat, i
75 m 2 u ul. V. Mom~ila u Bawoj dvoiposoban 60 m 2 , tre}i sprat
Luci, tel. 065/543-891. novogradwa, useqivo u oktobru 2009.
Prodajem dvosoban stan, 53 m 2 , godine, naseqe Lau{, tel. 065/511-
121.
Bawa Luka, Milo{a Obili}a 52/V,
cijena 120.000 KM, tel. 065/881-644. Prodajem nov odmah useqiv jed-
nosoban stan 34 m 2 , na drugom
Prodajem stan, 64 m2, drugi sprat,
spratu u Kozarskoj ulici, kod hotela
ul. Krfska 114, Obili}evo, tel.
“Meriot”,, tel. 066/165-323.
065/620-322.
Prodajem svih veli~ina gotove Prodajem renoviran jed-
stanove i stanove u izgradwi na noiposoban stan 37 m 2 + podrum,
prvi sprat, Obili}evo, tel. 065/811-
vi{e lokacija, tel. 066/165-323.
161.
Prodajem stan u centru grada, 69
m 2 , dva balkona, tre}i sprat, ul. Prodajem dva mawa stana u Mej-
OGLASI
danu, prvi sprat, Kalemegdanska
ulica, hitno, tel. 065/636-545;
065/939-969.
Prodajem stan 59 m2, prvi sprat, u
Bawoj Luci, naseqe Rosuqe, ul.
Vo`dova~ka, tel. 051/300-477.
Prodajem dvoiposoban stan 67 m2,
Bawa Luka, u centru kod ETF-a, ren-
oviran potpuno, cijena 2.350 KM/m2,
tel. 065/512-000.
Prodajem jednosoban stan, 48 m 2 ,
peti sprat, novogradwa, useqiv u de-
cembru 2009. godine, naseqe `ute
zgrade, Petri}evac, tel. 065/511-121.
Prodajem na Rebrovcu jednosoban
stan 41 m2, prvi sprat u izgradwi use-
qiv u septembru ove godine, tel.
065/371-611.
Prodajem sre|en, trosoban kom-
foran stan 79 m 2 u Novoj varo{i,
Masarikova ulica, prvi sprat, hitno
i povoqno, tel. 065/636-545; 065/939-
969.
Prodajem trosoban stan 69 m2, tel.
065/621-017.
Prodajem dvosoban stan u Bron-
zanom Majdanu 52 m 2 cijena 25.000
evra, tel. 065/400-885.
Prodajem garsoweru 21 m2, strogi
centar, ~etvrti sprat, Bawa Luka,
tel. 065/011-433.
Prodajem trosoban stan 86 m 2 ,
naseqe Sunce u ulici Svete kraqice
Jelene, drugi sprat, hitno, tel.
065/636-545; 065/939-969.
Prodajem ili mijewam za mawi u
“Pentagonu” troiposoban stan 100 m2,
{esti sprat, potpuno renoviran, sa
upotrebom gara`nog mjesta, tel.
065/516-927.
Prodajem u centru grada stanove na
drugom spratu od 55 m2 i na ~etvrtom
spratu, hitno, tel. 065/636-545;
065/939-969.
Prodajem dvosoban stan 63 m 2 na
Star~evici, Ogwena Price, ~etvrti
sprat, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-
969.
Prodajem jednosoban stan s
poslovnim prostorom na Star~evici
hitno, cijena povoqna, tel. 065/636-
545; 065/939-969.
Prodajem u nasequ G. Lorke,
prizemqe, dvosoban stan, 49 m2, tel.
065/516-927.
Prodajem dva stana, jedan mawi
trosoban 72,5 i ve}i stan od 90 m2 u
ul. Nikole Pa{i}a, hitno, tel.
065/636-545; 065/939-969.
Prodajem nov useqiv dvosoban stan
pov{ine 44 m 2 ul. M.Jugovi} (kod
fakulteta) sa ostavom, tel. 065/524-
505.
Prodajem trosoban stan u Boriku,
dva lifta, hitno i povoqno, tel.
065/636-545; 065/939-969.
Prodajem trosoban stan 85 m2, tre}i
sprat, u Sime Miqu{a, komplet ren-
oviran, cijena 1.850 KM/m 2 , tel.
065/524-505.
Prodajem nov useqiv trosoban stan,
64 m 2 , ul. Stepe Stepanovi} (kod
fakulteta), cijena 2.050 KM/m 2 sa
PDV-om, tel. 065/524-505.
Prodajem za gotovinu na Rebrovcu
dobro o~uvan dvosoban stan, 62 m 2 ,
~etvrti sprat, odmah useqiv, cijena
70.000 evra, tel. 066/165-323.
Prodajem u ulici Majke Jugovi}a
kod Studentskog doma nov dvosoban
stan povr{ine 66 m2, ~etvrti sprat,
lift, cijena 2.600 KM/m 2 , tel.
065/371-611.
Hitno prodajem stan u Novoj
Varo{i povr{ine 38 m2, tel. 065/933-
484.
Prodajem dvosoban stan 57m2, drugi
sprat iza SUP-a, naseqe ^aire, tel.
065/922-163.
Prodajem jednosoban polunamje{ten
stan u Boriku, tel. 065/671-924.
Zagreb, prodajem stan u centru
grada 39 m2, novoadaptiran, blindi-
rana vrata, cijena povoqna, tel.
00385955356805.
Povoqno izdajem prazan dvosoban
stan, Qubice Mrkowi} 8, Bawa Luka,
tel. 051/355-960.
Prodajem stan povr{ine 30 m 2 u
Obili}evu, ~etvrti sprat, tel.
066/235-326.
Prodajem stan na Hisetima, ul.
\ure \akovi}a, 52 m2, prvi sprat, tel.
066/235-816.
Prodajem dvosoban komforan
stan, 58 m2 , Bulevar Cara Du{ana u
Centru, ili mjewam za mawi uz do-
govor, tel. 065/636-545.
Prodajem stan, 86 m 2 , ~etvrti
sprat, lift, totalno saniran, u
Krfskoj ulici, hitno, tel. 065/636-
545; 065/939-969.
Prodajem ili mijewam stan 75 m2 u
ul. \ure \akovi}a, za sli~an u
Boriku, Bawa Luka, tel. 051/306-949.
Prodajem stanove od 31,44,
58,75,55, 46,64,47,52,38,51,53,71 i
56,2 m2 na razli~itim lokacijama,
tel. 065/566-207,051/219-124.
Prodajem dvosoban stan, 55 m 2 ,
prvi sprat, naseqe Vrbas u Bugojnu,
tel. 00381 21/63-328-16.
Prodajem baraku, 64 m2, 1/1,
u ul. Marka Lipovca,
Lazarevo, cijena po dogovoru,
tel. 066/209-200; 065/329-
777;000022 G.
Prodajem u `utim zgradama nov
odmah useqiv stan 49 m 2 , tre}i
sprat, lift, tel. 065/371-611.
Prodajem stan 34 m2 izme|u pri-
vatnog univerziteta i kasarne
"Kozara" cijena 1.600 KM/m 2 sa
PDV, tel. 066/122-122.
Prodajem jednosoban stan u cen-
tru, renoviran, povoqno ili mije-
wam za Igalo, tel. 065/870-004.
Prodajem stan u Boriku, ul. Kor-
duna{ka 76 m2, ~etvrti sprat, tel.
066/235-816.
Prodajem na Star~evici kod
restorana "Ogwi{te" trosoban stan
73 m2, prvi sprat, totalno renovi-
ran, tel. 066/165-323.
Prodajem dvosoban stan 56 m 2 u
Novom Sadu kod `eqezni~ke stan-
ice, tel. 065/311-302.
Prodajem na Bulevaru trosoban
stan 75 m2, drugi sprat, tel. 066/165-
323.
Prodajem dvosoban stan 55 m 2 ,
prvi sprat, naseqe Vrbas u Bugojnu,
tel. 003812163328-16.
Prodajem trosoban stan 69 m 2 ,
tel. 065/621-017.
Prodajem stan 110 m2 komforan u
Gunduli}evoj, klimatizovan, halo-
gena rasvjeta, ameri~ki plakari pet
metara - hitno, tel. 065/637-545.
Prodajem trosoban stan u Bawoj
Luci, ul. N. Pa{i}a - zgrada Penta-
gon, tel. 065/381-102.
Prodajem dvosoban stan 58 m 2 u
Boriku, @ivojina Mi{i}a, tel.
065/636-545.
Prodajem stan 40 m 2 , ulica
Kozarska, Bawa Luka, tel. 066/782-
684, 065/355-029.
Prodajem stan 105 m 2 , u
Gunduli}evoj ulici, halogena sv-
jetla, klimatizovano, ameri~ki
plakar 5 m, cijena 2000 KM/m2, tel.
065/636-545.
Prodajem stan 42 m2, Alipa{ino
poqe, preko puta televizije, tel.
065/042-058,051/212-051.
Prodajem stan 62 m 2 , ul. Sime
Matavuqa br.2, Bawa Luka, tel. 065/
656-571.
ZAMJENA
Mijewam dva jednosobna stana u
Boriku za dvosoban, tel. 066/776-
188.
Mijenam trosoban stan 82 m 2 u
Tuzli (Br~anska malta), za
odovaraju}i stan ili poslovni pros-
tor u Bawoj Luci, tel. 065/524-505.
Mijewam dvosoban stan, 66 m 2 ,
drugi sprat, u kuli kod {kole Nova
varo{, za trosoban u centru, prvi-
drugi sprat, uz doplatu, tel. 051/307-
514; 303-038; 065/180-753.
Mijewam dvosoban stan povr{ine
66 m2, drugi sprat u Kuli, kod {kole
u Novoj varo{i, za trosoban u Cen-
tru uz doplatu, tel. 051/307-514; 303-
038; 065/180-753.
IZDAVAWE
Izdajem jednosoban namje{ten
stan u Centru, privatna ku}a, zvati
od 10 do 16 ~asova, tel. 065/758-849.
Izdajem stan u Bawoj Luci (sprat
ku}e), ul. Vo`dova~ka, potpuno
namje{ten, centralno grijawe, TV
kablovska, tel. 051/303-688, 065/635-
009.
Izdajem mawu garsoweru za stu-
denta ili studentkiwu u ul. Du{ka
Ko{~ice 10, tel. 051/211-471;
066/139-071.
Izdajem namje{tenu garsoweru u
Rosuqama, tel. 065/988-590.
Izdajem jednosoban polu-
namje{ten stan u Obili}evu,
tel. 065/284-178; 0000022 G.
Izdajem namje{ten dvosoban stan
u Centru, tel. 051/465-131,065/305-
254.
Izdajem namje{ten jednosoban
stan sa centralnim grijawem u ul.
Koste Jari}a, tel. 065/679-057.
Izdajem stan studentima na
Petri}evcu, povoqno, tel. 051/354-
656.
Izdajem jednosoban stan, privatna
ku}a, poseban ulaz, Paprikovac,
zvati poslije 17 ~asova, tel. 051/305-
988.
Izdajem namje{ten jednosoban
stan u Gradi{ci, ul. Vidovdanska
60, tel. 051/485-997; 065/354-873.
Izdaje se namje{tena garsowera -3
kreveta zasebno ulaz u Novoj
varo{i. Bawa Luka, tel. 065/620-
595; 065/560-936.
Izdajem ve}i dvosoban stan u
strogom centru kod {kole Ivo
Andi}, s centralnim grijawem na
du`i period, tel. 065/636-545.
Izdajem namje{tenu garsoweru u
Rosuqama, Bawa Luka, tel. 065/988-
590.
Izdajem trosoban namje{ten stan
na Novom Beogradu na du`i period,
tel. 066/165-323.
Izdajem prazan dvosoban stan
blizu centra grada, privatna ku}a,
poseban ulaz, ulica Mom~ila
Popovi}a 9, tel. 051/466-248.
Izdajem jednosoban nenamje{ten
stan na po~etku Lau{a, tel.
38765386283, 051 281-690.
Izdajem nov jednosoban stan, ci-
jena 400+re`ije, tel. 065/517-351.
Izdajem nov namje{ten jednosoban
stan, cijena 400 KM + re`ije, tel.
065/517-351.
Izdajem u Boriku jednosoban
namje{ten stan, tel. 066/165-323.
Izdajem renoviran namje{ten
stan, 45 m2, u Boriku kod “Tempa”,
cijena 400 KM + re`ije, tel.
065/621-948.
Izdajem namje{tenu ve}u gar-
soweru kod Gimnazije, tel. 066/226-
278.
Izdajem namje{tenu sobu za samce
u Buxaku br 3 - Lazarevo, preko puta
“Zoki komerca” ul. Kwaza Milo{a
45 A, tel. 051/327-050.
Izdajem garsoweru na Pobr|u, tel.
065/836-036.
Izdajem trosoban namje{ten stan
2. sprat u strogom centru kod Filo-
zofskog fakulteta slobodan od 10.7,
tel. 065/636-545.
Izdajem ku}u polunamje{tenu, Jo-
vana Du~i}a na du`i period, tel.
065/636-545.
Izdajem dvosoban namje{ten stan
u Centru, tel. 051/465-131,
065/305.254.
Izdajem povoqno prazan dvosoban
stan u ul. Qubice Mrkowi} 8 Bawa
Luka, tel. 355-960.
Izdajem dvosoban stan, poseban
ulaz, Pionirska 38, kod fakulteta,
tel. 454-016.
Izdajem prazan jednosoban stan
poseban ulaz, tel. 051/216-625.
Izdajem dvosoban namje{ten stan
+ gara`a, kod `eqezni~ke stanice,
cijena 250 KM, tel. 066/410-329.
Izdajem jednosoban stan ul.
Bo`idara Axije br 12, tel. 281-491.
POTRA@WA
Mladom bra~nom paru potreban
nov potpuno namje{ten dvosoban
stan veli~ine od 55 do 60 m 2 na
du`i period, tel. 066/288-676.
Bawa Luka stan do 45m2, u zgradi,
namje{ten, zaposlenim osobama,
tel. 065/921-815.
Ozbiqnoj osobi potreban
namje{ten jednosoban stan u novo-
gradwi sa gara`om na du`i period.
GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 31
Prednost Rebrovac i Borik, tel.
38765973638.
PONUDA
Hitno potebna jedna ili dvije
cimerke u stanu bez gazda u Boriku,
tel. 065/910-287.
POSLOVNI
PROSTORI
PRODAJA
Izdajem poslovni prostor sa
skladi{tem kod prijedorske petqe
na glavnoj cesti, tel. 38765430337.
Izdajem kancelarijski prostor 66
m2, tri kancelarije, kod stare auto-
buske, gr~ka 17, tel. 38765186503.
Prodajem skladi{te 300 m2, plus
kancelarijski prostor, na placu
2.000 m2, u blizini carine u Bawoj
Luci. Idealno za predstavni{tva,
tel. 38765520502, 065/526 860.
Izdajem ili prodajem dvije hale u
Glamo~anima, asfaltiran parking,
viqu{kar, upotrebna dozvola, ek-
stra lokacija, tel. 38765514070,
065/528-882,051/319-792.
Izdajem nov poslovni prostor, 35
m2, Kraqa Petra Drugog
Kara|or|evi}a 34 A. Upotrebna
dozvola, kancelarija, tel.
38765493227, 065 845 926.
Izdajem poslovni prostor pogodan
za prodaju vozila, servisirawe,sto-
vari{te raznih roba povr{ine
3.000 m 2 , na glavnoj cesti u Trnu,
tel. 38765539888.
Prodajem 86 m 2 prodajnog
poslovnog prostora + 20 m 2
skladi{nog prostora, novogradwa,
ul. Srpska, tel. 065/511-121.
Prodajem na putu za B. Majdan na
po~etku Sara~ice ozidan i
pokriven vi{enamjenski objekat 43
h 14 m na placu od 1.300 m 2 sa
vlastitim ve}im parkingom. Pogo-
dan za svadbeni salon ili
proizvodwu, cijena 360.000 KM, tel.
065/371-611.
Prodajem pored autoputa poslovni
prostor, 1.000 m2, na placu od oko
6.000 m 2 , sa upotrebnom dozvolom,
ozbiqni kupci }e dobiti dodatne
informacije usmeno, tel. 065/371-
611.
Izdajem poslovni prostor
povr{ine 130 m2 u ulici Me{e Se-
limovi}a br. 12, Bawa Luka, tel.
065/847-111.
Prodajem poslovni prostor blizu
centra Bawe Luke, pov{ine 40 m2,
tel. 065/649-653.
Prodajem u Rosuqama sre|en
kafi}, sa inventarom, 52 m2, cijena
6.000 KM/m2, tel. 065/516-927.
Prodajem poslovne prostore od 80
m2, 150 m2 i 200 m2, odmah useqive, u
prizemqu stambenih zgrada, tel.
065/371-611.
Prodajem hale kod “Incela” i u
Trnu, cijena povoqna, tel. 065/631-
613.
Prodajem halu povoqno, tel.
065/511-121.
Prodajem kancelarijski
prostor, 20 m2, drugi sprat, u
centru grada, tel. 065/140-
033; 000019 G.
Prodajem poslovni prostor u Ro-
suqama 80 m 2 , opremqen za ambu-
lantu, tel. 063/118-488.
Prodajem poslovni prostor u cen-
tru grada 85 m2, sa ostavom i park-
ing mjestom u novoj gradwu, tel.
065/566-207, 051/219-124.
Prodajem poslovni prostor od 15
m 2 , namje{ten, frizerski salon,
Dositeja Obradovi}a 1, tel. 065/847-
111.
KUPOVINA
Tra`im da kupim u Centru
poslovni prostor do 20 m2 za kance-
lariju, tel. 065/631-613.
IZDAVAWE
Izdajem namje{tenu kancelariju,
20 m 2 , u Centru, povoqno, tel.
065/631-613.
Izdajem nov poslovni prostor
18,5 m2 pogodan za kancelariju ili
predstavni{tvo, cijena 300 KM
+re`ije Lakta{i, tel. 065/488-077.
Izdajem poslovni prostor, kance-
larija, 17,5m2, strogi centar Bawa
Luka, klima, bezbjedonosi sistem,
upotrebna dozvola, tel. 065/902-804.
Izdajem kancelarijski poslovni
prostor u prizemqu zgrade
povr{ine oko 60 m 2 , ure|en,
namje{ten ul I.F.Juki}a, Centar,
tel. 065/904-603.
Izdajem poslovne prostore za
apoteku i ordinaciju na Petri}evcu
kod `utih zgrada, tel. 065/565-919.
Izdajem kancelariju, 20 m2, luk-
suzno opremqenu, u u`em centru
grada, cijena 200 evra + re`ije,
tel. 065/631-613.
Izdajem poslovni prostor u ul.
Bulevar Cara Du{ana 9 i 11
povr{ine 193 m2 u strogom centru
B.Luke, tel. 065/847-111.
Izdajem poslovni prostor 20 ili
40 m2 za spec. prodavnicu ili pred-
stavni{tvo u Wego{evoj 55a Bawa
Luka, tel. 065/530-030.
Izdajem poslovni prostor, kance-
larije za predstavni{tvo, u Centru,
luksuzno opremqen namje{tajem,
veoma povoqno, povr{ina 100 m 2 .
Cijena 1.000 m 2 /mjese~no, tel.
051/216-666; 065/703-880; 065/443-163.
Izdajem poslovni prostor mu{ki
frizerski salon namje{ten 15 m2,
ul. Dositeja Obradovi}a br. 1 u
B.Luci, tel. 065/847-111.
U centru grada veoma povoqno iz-
dajemo dvije kancelarije i 60 m 2
skladi{ta, tel. 051/213-013; 065/567-
436.
Izdajem vrlo povoqno
novoizgra|eni vi{enamjenski pros-
tor, 80 m2 u ul. Mla|e ]usi}a bb -
Drakuli}, tel. 065/063-311.
Izdajem poslovni prostor 32 m2,
na po~etku Kuqana, tel. 065/354-774.
Izdajem kancelarijski prostor 55
m2, sa upotebnom dozvolom u strogom
centru Bawe Luke (Jevrejska ulica),
tel. 065/902-567.
Izdajem ili prodajem poslovni
prostor 60m2 Jovana Ra{kovi}a 16 -
Lau{, tel. 065/744-263.
Izdajem povoqno 100m2 prostora
za skladi{te ili zanatski rad
Moslova~ka 12, Bawa Luka, tel.
051/308-084, 066/642-376.
Izdajem lijepo ure|en poslovni
prostor za autodijelove na tranzitu,
tel. 065/510-156.
Izdajem luksuzno namje{tenu
kancelariju na Star~evici, sa
re`ijama 200 KM, tel. 065/512-035.
Izdajem kancelarijski poslovni
prostor povr{ine oko 20 m 2 u
poslovnom centru Hani{te kod
kafe bara "Eks", tel. 065/511-121.
Izdajem poslovni prostor iza
Bulevara, ima izlog 12 m 2 , tel.
066/235-816.
Izdajem poslovni prostor u cen-
tru grada 70 m2, tel. 063/118-488.
Izdajem poslovni prostor kod
“Eko ideje”, Me{e Selimovi}a br.
12, tel. 065/847-111.
Izdajem poslovni prostor 32 m2,
Stepe Stepanovi}a bb , 100 m
udaqen od studentskog doma, prostor
ima vi{enamjensku dozvolu, tel.
066/749-718.
Izdajem poslovni prostor ul. Bule-
var Cara Du{ana br. 11 u strogom
centru povr{ine 193 m 2 , tel.
065/847-111.
Izdajem kancelarijski prostor 50
m2 ( tri kancelarije), prizemqe kod
apoteke 1. maj, ul. Milana Tepi}a
27, tel. 065/729-212.
Izdajem lokal u PC "Ekvator" 18
m2, vi{enamjenski, tel. 065/917-520;
065/533-354.
Izdaje se lijepo ure|en poslovni
prostor za auto-dijelove na tranz-
itu, tel. 065/510-156.
Izdajem povoqno frizerski
salon, 20 m2, povoqan za sve namjene,
u Novoj varo{i, ul. Stevana
Mokrawca 40, tel. 312-881.
Izdajem vi{e kancelarija, tel.
065/631-613.
POTRA@WA
Tra`imo poslovni prostor do 50
m2 u Gospodskoj ulici, tel. 066/651-
108.
32 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE
GARA@E
PRODAJA
Prodajem zidanu gara`u u Centru,
sa urednim dokumentima, u ul. Cara
Du{ana, Bawa Luka, tel. 066/122-087.
Prodajem dva drvena objekta u
Lakta{ima, dimenzija 3h5 m, cijena
700 i 500 KM, tel. 051/313-191;
066/342-862.
Prodajem zidanu gara`u u ulici
Tarasa [ev~enka, Nova varo{, tel.
065/566-207, 051/219-124.
Prodajem zidanu gara`u u centru, sa
gra|evinskom dozvolom i urednim
dokumentima, Bulevar, ul. Cara
Du{ana, tel. 066/122-087.
PLACEVI
PRODAJA
Prodajem placeve u blizini
Lova~kog bara, Prije~ani, 1/1, grad-
ska voda, struja, kanalizacija, tel.
38765161284, 051 355 896.
Prodajem dva placa 1.000 m2 i 850 m2
u Kuqanima iznad kasarne. Papiri
1/1, tel. 38765543499.
Prodajem plac u Lakta{ima u
blizini bazena, dozvoqena gradwa,
tel. 38765493216, 051-351-478.
Prodajem tri placa, u Prije~anima
iza {kole, od 450 do 500 m 2 , Tel.
065/351-000, 051/428-008
Prodajem u Lakta{ima gra|evin-
ski plac, veli~ine 600 m2 sa urban-
isti~kom dozvolom, tel. 065/236-631.
Prodajem plac u Drago~aju kod
igrali{ta, 470 m2, papiri 1/1, tel.
065/462-366.
Prodajem 1.900 m 2 zemqi{ta u
nasequ Motike, povoqno, tel.
065/511-121.
Prodajem 2.000 m2 zemqe u Krupi na
Vrbasu iznad Mlinova, 1/1
vlasni{tvo, tel. 065/456-965, 065/487-
926,051/216-067.
Prodajem 1.650 m2 zemqe kod {kole u
Motikama, pored potoka, cijena
30.000 KM, tel. 065/516-927.
Prodajem povoqno 3.000 m2 zemqe
u Drakuli}u mo`e i parcela dozvo-
qena gradwa, tel. 065/926-
261,051/381-249.
Prodajem plac u Bawoj Luci, tel.
065/671-420.
Prodajem zemqi{te 1.800 m2 u Debe-
qacima, prilaz asfaltom, cijena
osam KM/m2, tel. 051/437-934; 065/763-
941.
Prodajem plac - zemqi{te, 1.750 m2
i {umu 2.100 m2 na Kr~maricama, tel.
051/437-934; 065/763-941.
Prodajem placeve u ul. Blagoja
Parovi}a, dozvoqena gradwa,
vlasni{tvo 1/1, tel. 065/279-619.
Prodajem palc 1.800 m2 u Kuqanima
na glavnom putu - po regulacionom
planu predvi|ena gradwa dvije ku}e,
tel. 051/437-934; 065/763-941.
Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu
i pored Vrbasa u Karanovcu, tel.
065/516-927.
Prodajem deset dunuma zemqe u
[u{warima, struja, voda, telefon,
asfalt, tel. 051/216-140; 065/310-057.
Prodajemu Drakuli}u zemqu
povr{ine 4.400 m2 uz asfalt, struja,
voda, cijena 65.000 KM, tel. 065/671-
420.
Prodajem osam dunuma zemqe u
Novoj Topoliâ 1/1, zvati od devet
do 20 ~asova, tel. 0038552/543-601.
Prodajem plac za halu sa UTU, tel.
065/671-420.
Prodajem 3.000 m2 placa na Jeli}u
brdu, Jakupovci - Lakta{i i plac od
1.000 m2 na Kr~maricama, Slatina,
blizina vode i struje, tel. 065/636-
545; 065/939-969.
Prodajem dva placa - livade od po
5 i 3 dunuma u centru Slatine,
struja, voda, telefon, tel. 051/588-
046.
Prodajem zemqu u Lukavici - I.
Sarajevo za izgradwu ku}e, tel.
065/329-392.
Prodajem 20 dunuma zemqe izme|u
`eqezni~ke pruge i magistralnog
puta B. Luka - Prijedor za industri-
jski pogon, tel. 051/317-719.
Prodaje se izuzetna gra|evinska
parcela, povr{ine 1.150 m 2 uz
Babi}a rijeku u [u{warima,
~etiri km od bawe Slatina, voda,
struja, ogra|eno, tel. 065/655-166.
Prodajem 2.000 m2 zemqe u Krupi
na Vrbasu iznad Mlinova, 1/1, tel.
051/216-067; 065/456-965; 065/487-926.
Prodajem vi{e placeva u Debe-
qacima, dozvoqena gradwa, i plac
od 4.000 m 2 , vi{e “Kosmosa”, ul.
@arka Zgowanina, hitno, ravnica,
tel. 065/636-545; 065/939-969.
Prodajem 1.600 m 2 zemqe u
Glamo~anima (Trivi}a brda),
vlasni{tvo 1/1, cijena po dogovoru,
tel. 051/501-432; 065/624-117.
Prodajem 2.000 m 2 zemqe pored
Toplane, predvi|ena poslovna
zgrada, cijena 220.000 evra, tel.
065/631-613.
Prodajem 2.000 m 2 zemqe u
Motikama, vl. 1/1, predvi|ena stam-
bena gradwa, telefon, struja, ci-
jena 15.000 evra, tel. 065/631-613.
Prodajem plac 500 m2 sa mawim ob-
jektom, Drago~aj, uz asfalt, 1/1, tel.
065/612-983.
Prodajem pored autoputa kod
“]ambele” 30.000 m2 zemqe, cijena
100 evra/m2, tel. 065/371-611.
Prodajem plac 2.200 m2 sa mawom
ku}om, Nova Topola, prema Srpcu,
tel. 051/304-914.
Prodajem plac na moru 454 m 2
Milna -Bra~, cijena povoqna, put,
struja, voda, papiri uredni, tel.
051/482-249;.
Aleksandrovac -prodaja placeva u
centru dozvoqena gradwa i
obezbje|eni UTU uslovi, tel.
065/397-088.
Prodajem povoqno plac 700 m 2 ,
dozvoqena gradwa, cijena po dogov-
oru, ul. Franca [uberta, Lau{, tel.
051/437-862.
Prodajem placeve u Krupi na Vr-
basu 200 m od izvora rijeke Krupe,
tel. 063/542-136.
Prodajem plac 600 m2, Pavlovac
(Lau{), mo`e i zamjena za auto uz
doplatu, tel. 066/742-581.
Prodajem 52.000 m2 zemqe u selu
Ra~i} -Biha} (obradiva, vo}wak,
{uma, izvor, vlasni{tvo 1/1, tel.
063/937-428.
Prodajem 30 dunuma zemqe i {ume
u komadu na Kr~maricama, tel.
065/623-554.
Prodajem dva placa na Kr~mari-
cama sa UT uslovima, tel. 065/623-
554.
Najqep{i plecevi pored rijeke,
cijena 1.000 KM po dunumu, tel.
588/150,065/964-929.
Prodajem povoqno placeve, 1/1,
Gorwe Motike, kod motela
“Brvnara”, tel. 065/789-138.
Prodajem tri dunuma zemqe na
Kr~maricama, tel. 065/564-720.
IZDAVAWE
Izdajem tri dunuma zemqe uz au-
toput preko puta "]ambele" struja,
voda i kanalizacija na placu, tel.
063/560-311.
KIOSCI
PRODAJA
Prodajem metalni nov kiosk 12 m2,
tel. 065/639-430.
Prodajem metalni kiosk 20 m 2
iza {kole “Milan Radman” Buxak,
tel. 066/253-216.
SOBE
IZDAVAWE
Izdajem sobu za studentkiwu u
Centru. Zvati od 9 do 11 ~asova, tel.
051/216-375.
Izdajem sobu za mu{karce kod Ze-
lenog mosta, tel. 065/429-544.
Izdajem namje{tenu soba u ul.
Kwaza Milo{a 45 A, Buyak 3, tel.
051/327-050.
U centru grada izdajem
dvokrevetnu sobu upotreba kuhiwe i
kupatila, tel. 065/660-459.
Izdajem namje{tenu sobu, poseban
ulaz, tel. 355-288.
Izdajem namje{tenu sobu u zgradi
u~enici ili studentkiwi, tel.
065/213-333.
Izdajem dvokrevetnu namje{tenu
sobu u Boriku za dvije osobe, tel.
065/896-449; 065/729-269.
Izdajem namje{tenu dvokrevetnu
sobu u Obili}evu, centralno gri-
jawe upotreba kuhiwe (djevojkama),
tel. 065/520-966.
Izdajem sobu studentkiwama ili
zaposlenim djevojkama, kuhiwa, ku-
patilo, u stambenoj zgradi kod Grad-
skog mosta, tel. 065/635-030.
Izdajem sobu sa dva le`aja studen-
tima mu{karcima, stan se nalazi
blizu fakulteta ima centralno gri-
jawe, upotreba kuhiwe i kupatila,
tel. 051/462-290.
Izdajem sobu studentima ili
sredwo{kolcima u centru Bawe
Luke, tel. 051/218-833.
Izdajem sobe za no}ewe na kra}i i
du`i period, nalazimo se kod zgrade
Vlade u Centru, tel. 065/900-365;
051/305-702.
VIKENDICE
PRODAJA
Hitno i povoqno prodajem
vikendicu, tel. 065/671-420.
Prodajem vikendicu u Slatini,
pored vode, tel. 065/631-613.
Prodajem nedovr{enu vikendicu
6h5 sa 5.250 m2 zemqi{ta i 6.400 m2,
{ume na Kr~maricama, tel. 051/437-
934; 065/763-941.
Prodajem vikendicu 8h6 p+p sa
1.500 m2 sa svim dozvolama u Sla-
tini - Babi}a brdo, tel. 051/437-934;
065/763-941.
Prodajem nedovr{enu ku}u -
vikendicu u ^elincu, tel. 066/297-
171.
Prodajem vikend ku}u 7h6 sa
pomo}nom zgradom i sa 750 m 2
zemqi{ta u Lakta{ima, naseqe
Lug, tel. 051/437-934; 065/742-267.
Prodajem vikendicu u Gorwoj
Slatin, struj, voda, asfalt, deset km
od Bawe Luke, tel. 065/767-888.
Prodajem devastiranu vikendicu
6h6 sa 950 m2 zemqi{ta - hitno i
povoqno u Velikom Bla{ku, tel.
051/437-934; 065/763-941.
Prodajem vikendicu, novogradwa,
4,6 h 6,5 m, samo pokrivena na
parceli 1.100 m2, pored vode, u Sla-
tini, cijena 17.500 evra, tel.
065/631-613.
Prodajem brvnaru 4 h 3, na parceli
1.850 m2, pored vode u Slavi}koj, ci-
jena 7.500 evra, tel. 065/631-613.
Prodajem nedovr{enu vikend ku}u
u ^elincu, tel. 066/297-171.
Prodajem vikendicu Slatina -
Lakta{i pored vode, cijena 8.000
evra, tel. 065/549-687.
Prodajem povoqno vi{e
vikendica i pleceva u Slatini i
okolini, tel. 588/150,065/964.929.
Prodajem vikendicu u Slatini,
cijena 8.000 evra, tel. 065/549-687.
MOTORNA
VOZILA
PRODAJA
Prodajem “mercedes” 200 D, 124,
g.p. 1990. u dobrom stawu, tel.
38765902799.
Prodajem kamper “fijat” 90g.p.
Mo`e zamjena za gra|u ili mawe
auto, tel. 38765513897, 065690093.
Prodajem “nisan patrol” 3.0,
pre{ao 48.000 km, 2003. g.p., roll-
barovi, nove gume ili mjewam za
mercedes, 4-matic ili za mawi auto,
tel. 38765513897.
Kupujem “fijat stilo” dizel, troja
vrata, tel. 38766343477.
Prodajem “ladu” 111, karavan 1,5
GTI, 2005, cijena 5.500 KM ili mi-
jewam, tel. 38765439354.
Prodajem kamper u odli~nom
stawu. Cijena po dogovoru, tel.
38765520502, 065/526 860.
Prodajem hitno “fijat punto”,
crni, dvoja vrata, air bag, cen-
tralna brava, elektro stakla, 1,2
benzin, o~uvan, tel. 38765433822.
“Ford orion”, dizel 1600,1987,
registrovan godinu dana, ~etvera
vrata, hitno - 2.550 KM, tel.
38765485955.
Prodajem “mercedes” E klase, CDI
270, metalik sivi, 2002. god.
proizvodwe, ful, cijena po dogov-
oru, tel. 063/722-161.
Prodajem VW “polo”, 1.9 SDI,
2004. god. pr., metalik crveni, tel.
063/722-161.
Prodajem putni~ki automobil
“audi” tip A 4, 2.0 TDI, proizveden
2005, ko`a, ful, novi model, met.
crni, pre{ao 60.000 km, cijena po
dogovoru, tel. 063/722-161.
Prodajem VW “golf 4”, godi{te
1998, ~etvoro vrata, cijena povoqna,
tel. 063/722-161.
Prodajem VW “pasat”, limuzina
TDI, proizveden 2003. godine, meta-
lik sivi, ful, cijena povoqna, tel.
063/722-161.
Prodajem “golf 2”, 88. godi{te,
registrovan do juna 2010. godine,
tel. 051/482-249.
Prodajem “alfa romeo”, 145,
OGLASI
proizveden 1.4.1998. godine, tel.
065528-320.
Prodajem “mercedes 190 E” god.
proizv. 90, benzinac, stranac u di-
jelovima, tel. 065/218-600.
Prodajem “reno klio”, tel.
066/649-313.
Prodajem “ford sijeru” 1,8 g.p.
1992. ugra|en plin, cijena 2.500
KM, tel. 065/464-171.
Prodajem “golf 3”, crni, benz-
inac, 1992. godina proizvodwe, reg-
istrovan do 3.6.2010. godine, tel.
065/582-345.
Prodajem “fijat bravo” 1,8, god-
ina proizvodwe 1996. klima, u do-
brom stawu cijena 5.000 KM
fiksno, hitno, tel. 314-143; 065/360-
079.
Prodajem “mercedes 123” xambo,
240 d, cijena 1.000 KM, tel. 065/976-
929; 065/878-979.
Prodajem “golf” turbo dizel, met-
alik sivi, 1988. godi{te, o~uvan,
cijena po dogovoru, tel. 065/848-865.
Prodajem “reno 21”, g.p. 1988. benz-
inac 1,7 cijena 2.500 KM, tel.
065/922-499.
Prodajem u dijelovima “mercedes”
190 dizel i190 benzinac, tel.
065/218-600.
“Mercedes” 124-200, dizel,
stranac, prodaje se u dijelovima,
tel. 065/218-600.
Prodajem “reno 11” g.p. 1985. nije
registrovan, cijena 650 KM, tel.
065/725-305.
Prodajem "reno klio" 1,4 72 kW 16
V benzin godina proizvodwe 2001.
metalik sivi - ful oprema reg. do
10/09, tel. 065/585-573.
Prodajem "fijat bravo"1,6 SX, 99
godi{te ili zamjena za mawe, tel.
063/220-776.
KUPOVINA
Kupujem registrovanog “jugo”, a
mo`e i neregistrovan ili malo
havarisan za dijelove, B. Luka, tel.
065/538-048.
PONUDA
Prodajem gliser sa prikolicom i
motor “yamaxu” 40 KS, tel. 065/927-
086.
DIJELOVI I OPREMA
Prodajem sve vrste retrovizora za
autobuse, kamione, kombi vozila i
xipove te kriva i rezana ogledala
sa ugradwom za putni~ke automo-
bile, farove za “golf” i “mer-
cedes”, tel. 065/538-048.
Prodajem prikolicu, nije reg-
istrovana, ima nosa~e i ceradu. Di-
menzije 140h100, cijena 250 KM,
tel. 065/519-217.
MA[INE I
ALATI
PRODAJA
Prodajem {iva}u ma{inu (dva ko-
mada) ANA, u ispravnom stawu, ci-
jena 100 KM, tel. 051/501-432;
065/624-117.
Prodajem mehani~ku prskalicu
sto litara sa dva brenera, cijena i
pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-
426.
Prodajem liniju za obradu metala,
malo upotrebqavano. Ima 12
ma{ina i garnitura. Kupac dobija
dugoro~an posao, tel. 066/174-794.
Prodajem mlin na trofaznu struju
ispravan cijena povoqna, tel.
OGLASI
051/553-589.
Prodajem pr`ionicu kafe ka-
paciteta 30 kg i mlin, tel. 066/408-
347.
Ma{ina za hemijsko ~i{}ewe dva
filt. 4era, tri rezervoara, zatvoreni
sistem, tel. 065/482-549.
Prodajem nove ma{ine za mqevewe
vo}a i povr}a, cijena i pla}awe po
dogovoru, tel. 051/532.426.
UGOSTITEQSTVO
PRODAJA
Prodajem kafi}, povoqno, tel.
065/511-121.
Prodajem kafi}, povoqno, tel.
065/549-687.
Prodajem kafi}, cijena 80.000 evra,
tel. 065/631-613.
Prodajem nov ugostiteqski
namje{taj, cijena i pla}awe po do-
govoru, tel. 051/532-426.
Prodajem kafe aparat "cibalia",
tel. 065/913-034.
POQOPRIVREDA
PRODAJA
Prodajem grajfer za utovar |ubra,
redi preko kardana, na traktoru, uvoz
iz Wema~ke, tel. 065/931-383.
Prodajem traktor xondir 2020, reg-
istrovan, tel. 065/931-383.
GRA\EVINARSTVO
PRODAJA
Prodajem dva prozora za ku}u, tel.
216-358; 066/137-133.
Prodajem armirano-betonske
stubove raznih du`ina, tel. 051/388-
094; 066/252-990.
Prodajem povoqno dva polovna
balkonska prozora od metala dimenz-
ija 3,30h1,30 m i jedan drveni
trokrilni dimenzija 2,20h1,30 m, tel.
065/707-190.
MUZIKA
PRODAJA
Iskusan muzi~ar tra`i djevojke
koje `ele da pjevaju na koncertima i
drugim zabavama - Bawa Luka, tel.
051/303-011.
APARATI ZA
DOMA]INSTVO
PRODAJA
Prodajem TA pe} 4, mali fri`ider
"gorewe", tel. 216-358; 066/137-133.
Prodajem fri`ider ispravan povo-
qno, tel. 214-039.
Povoqno prodajem zamrziva~ “obod”
210 l i fri`ider “gorewe”, tel. 217-
889.
NAMJE[TAJ
PRODAJA
Prodajem dva kau~a i dve velike
foteqe, o~avano, tel. 216-358;
066/137-133.
Prodajem drveni monta`ni regal,
cijena 120 KM, tel. 051/313-191;
066/342-862.
Prodajem povoqno sto i stolicu za
kompjuter, tel. 051/371-527,065/566-
527.
Prodajem TE pe}, tel. 065/682-
441,051/438-300.
USLUGE
OSTALO
Vr{im usluge
monta`e laminata,
(3 KM po m2)
i gotovih parketa
(5 KM po m2)
tel. 066/328-210
Ovla{teni prevodilac -
sudski tuma~ za ruski i en-
gleski jezik. Prijem dokume-
nata od 8 do 20, tel.
38766497868, 065/535820.
Vr{imo prevoz do sedam osoba na
relaciji Makarska i okolina -povo-
qno, tel. 38766770568.
Pronala`ewe podzemnih voda,
bu{ewe bunara, rad na podru~ju
Bawe Luke, Prijedor, Dubice,
Prwavora, Dervente, Gradi{ke - 20
godina iskustva, tel. 38765952183.
Usluge uplawena objekata, ci-
jepawa parcela i pokazivawa kao i
druge geodetske usluge na podru~ju
opstine Gradi{ka, tel. 38766267638.
Dajem instrukcije iz matematike
i elektrotehnike, tel. 38765632890,
051/218568.
VKV moler, brzo, kvalitetno i
povoqno, radi kompletan moleraj,
tel. 051/482-249;.
Organizaciji "Dobri
medo"potrebne odgovorne `enske
osobe radi ~uvawa djece, na du`i
period u Bawoj Luci, tel. 065/412-
112.
Radim kovane ograde, kapije i os-
talo od metala, tel. 051/463-329;
066/257-534.
Radim metalne ograde, kapije, nad-
stre{nice, zatvaram balkone i os-
talo od metala, tel. 051/463-329;
066/257-534.
[kola ra~unara “Giga Comput-
ers” organizuje sve vrste kurseva za
rad na ra~unarima. Organizujemo i
kurs za kwigovodstvo. Ulica Save
Mrkaqa 2, kod Biroa za
zapo{qavawe. Zvati svaki dan, tel.
051/213-088; 065/520-223.
Popravqam digitalne i analogne
fotoaparate-Miki, tel. 065/573-349.
VKV zidar radi kvalitetno i
odgovorno malterisawe, ~etiri
KM/m2, tel. 066850-695.
Tra`im hitno saradnike za
borbu protiv raznih vrsta nasiqa,
tel. 066/722-536.
Profesor matematike sa velikim
iskustvom priprema u~enike za
popravni ispit i studente matem-
atiku za jesewi rok, tel. 051/217-
260;; 065/837-295.
Profesor ruskog jezika vr{i pre-
vode svih vrsta tekstova, tel.
065/232-644.
Vr{im usluge registracije
doma}ih i stranih preduze}a i svih
promjena i uskla|ivawa regis-
tracije kao i ga{ewa firmi, tel.
065/589-077.
Prevodim sve vrste tekstova sa
wema~kog na srpski jezik i dajem
istrukcije iz wema~kog jezika, tel.
065/627-491.
Izvodim sve vrste masa`e i
kineziterapiskih procedura kod
hroni~nih i degererativnih stawa,
tel. 051/460-520; 066/268-938.
Pravimo pecane, kamine i
fontane, tel. 051/439-160.
Poliramo vozila, radimo na-
jsavremenijom opremom, dubinsko
prawe, tel. 051/439-160.
Profesor engleskog jezika daje
~asove i instrukcije, prevod tek-
stova i dokumenata, sudski tuma~ za
engleski jezik, tel. 065/938-401.
Ozbiqna gospo|a peglala bi ve{,
~uvala djecu, brinula o starijoj
`eni i sli~no, tel. 065/962-677;
065/305-892.
Radim sve hidro izolacije, radim
sve ravne krovove i popravke ravnih
krovova i radim podrume sa speci-
jalnom masom, tel. 065/426-134;
051/584-790.
Peglam ve{, ~istim poslovne pro-
store, ~uvam djecu i sli~no, tel.
051/488-811; 065/305-892.
Moler najpovoqnije kre~i, gle-
tuje, lakira stolariju i radijatore,
tel. 066/616-060.
Dajem ~asove na harmonici i sin-
tisajzeru, na programu su narodne
pjesme i kola, tel. 051/303-011.
Popravqam okvire nao~ara svih
vrsta brzo i kvalitetno, Aleja Sve-
tog Save br 16, tel. 051/318-227.
Profesor matematike sa velikim
iskustvom priprema u~enike za
popravni ispit i maturante za pri-
jemni ispit, tel. 051/217-260;
065/837-295.
Dajem ~asove matematike,
u~enicima i studentima, pripreme
za popravne i prijemne ispite i
takmi~ewa, tel. 051/465-553; 065/484-
667.
Vr{imo usluge ko{ewa, {i{awa
`ive ograde i ure|ewe vrta, tel.
065/636-623.
RAZNA ROBA
PRODAJA
Prodajem kreaciju “Eden-
skog vrta”, tel. 38765295080.
Prodajem harmoniku sa koferom,
E soprani, 120 basova, registri
sedam plus ~etiri, crna sa crvenim
mjehom - Bawa Luka, tel.
38765582485.
Prodajem ugaonu garnituru na
razvla~ewe, dimenzije 240x160 cm.
Kupqena prije dvije godine. Cijena
400 KM, tel. 38765567648.
Prodajem ma{inu za motawe lima,
tel. 38765542691.
Prodajem povoqno armaturne
mre`e, jelovu gra|u, betonske cijevi
i ostali gra|evinski materijal,
tel. 38765541743.
“Alfa” 146, benzin - plin, 1400
cc , 2000 g. p, ful oprema. Cijena
6.400 KM, tel. 38765497037.
Prodajem sto za kompjuter i moni-
tor, sto za balkon sa ~etiri sto-
lice, mawi sto za kuhiwu, palmu
visoku 1,5 m. Cijene po dogovoru,
tel. 051/315-548.
Kupujem vulkanizersku opremu,
tel. 065/512-035.
Prodajem wc {oqu, umivaonik,
tri ~esme, kadu, ormar za kupatilo
sa dva ogledala, tu{ bateriju sa cri-
jevom, tel. 216-358; 066/137-133.
Prodajem telefon-faks "samsung"
100 KM, i ra~unar pentium celeron
~etiri, 450 KM, tel. 051/467-003;
065/757-252.
Prodajem hrastovo bure 85 l, {ah
drveni, nov, tel. 216-358; 066/137-
133.
Prodajem grobnice betonske -
Pravoslavno grobqe u Boriku Bawa
Luka za 4, 6, 8,10, 12, 16, 18 mjesta,
tel. 065/973-605.
Prodajem nove drvene prozore
250h222 za izlog iz tri dijela jedna
vrata dva prozora, 136h186 sa tri
krila 173h58, 168, 58, 160h58,
140h58, tel. 065/342-713.
Prodajem polovne drvene prozore
190h135 sa aluminijskom roletnom,
158h77 sa aluminijskom roletnom,
140h77 sa aluminijskom roletnom,
167h200 sa aluminijskom roletnom,
tel. 065/342-713.
KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima),
putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD,
Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka
Tekst:
Telefon:
GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 33
Prodajem novi pi{toq, duga de-
vetka, sa municijom i dozvolom, tel.
065/882-626.
Prodajem fri`ider i zamrziva~,
“obod” i “baukneht”, prodajem i
cipelarnik od punog drveta, tel.
065/826-656.
Prodajem nove plasti~ne prozore
140h80, 58h37 i plasti~ne sa metal-
nim {tokom 158-95, tel. 065/342-713.
Prodajem sto za kompjuter, kao
nov, sto metalni okrugli ve}i sa
~etiri plu, foteqe, tepih vuneni
3h2 m polovan, palma vis. do 1,50 m,
tel. 051/315-548.
Prodajem povoqno polovan sobni
bicikl, tel. 065/792-983.
Prodajem pumpu za eta`no grijawe
i {poret "alfa" 20, tel. 355-288.
Prodajem trgova~ku vagu “libela”
do pet kg bez utega, cijena 150 KM,
tel. 065/519-217.
Prodajem 50 mlade jagwadi, tel.
065/698-388.
Prodajem automatsku ma{inu za
izradu ading i faks rolni, tel.
057/225-771.
Prodajem vagu do 100 kg sredwe
veli~ine, bojler od 100 l nov,
pi{toq 7,65 imam dozvolu, tel.
065/056-482.
Prodajem lampe za rasvjetu, visina
2 m, za dvori{te, tel. 065/913-034.
KUPOVINA
Kupujem vulkanizersku opremu,
tel. 065/631-613.
KU]NI
QUBIMCI
PRODAJA
Poklawam dvomjese~ne razno obo-
jene ma~i}e, tel. 065/566-996.
Prodajem doma}e ze~eve. Cijena
povoqna, tel. 38765668978, 051
381851.
PONUDA
Poklawam dvomjese~ne ma~i}e
raznih boja, tel. 065/566-996.
Poklawam male mace, tel. 065/539-
658.
ZAPO[QAVAWE
POTRA@WA
Kafe-slasticarni u Centru
potrebno osobqe, tel. 38765448058.
Potrebna osoba za administra-
tivne poslove,iskustvo,poznavawe
italijanskog, CV poslati na e-
mail:spm@teol.net, tel.
38765240914.
Predstavni{tvo, {irom svijeta
poznate kompanije, tra`i ambi-
ciozne, energi~ne, komunikativne
saradnike sa podru~ja Bawe Luke i
okoline, tel. 065/882-209; 065/882-
208.
Kompanija sa dugogodi{wim
iskustvom, tra`i saradnike plata
fiksna + procenat, SSS, posje-
dovawe vlastitog auta, zvati od
devet do 16 ~asova, tel. 065/792-645.
Ozbiqna `ena sredwih godina,
~uvala bi djecu, ~istila poslovne
prostore, a mo`e i rad na tr`nici,
tel. 065/801-429.
Tra`imo radnike za auto-praon-
icu, tel. 051/439-160.
Potrebna radnica za rad u
zlatari sa SSS i poznavawem rada
na ra~unaru, tel. 065/140-406.
Potrebne djevojke za rad na re-
cepciji hotela, po`eqno poznavawe
engleskog jezika, tel. 065/070-544.
TURIZAM
PRODAJA
Turisti~ka agencija "Hilandar"
organizuje pokloni~ko putovawe u
Ostrog 6.8.2009. u 20 ~asova sa trod-
nevnim boravkom na moru, tel.
051/465-210, 065/644-500.
Izdajem sobe i apartmane u
\enovi}ima, 50 m od mora, tel.
00382 69/204-128.
IZDAVAWE
Povoqno izdajem sobe u Tivtu, tel.
+387 32/671-580.
Povoqno apartmani i sobe u
Igalu, zvati ujutro i popodne, tel.
00382 31/335-144.
Preno}i{te u centru
Beograda ve} od 35 evra po
apartmanu (ne po osobi), tel.
+381 64/639-5944.
Izdajem sobe i apartmane u Bi-
jeloj iza hotela Delfin. Voda non
stop, parking, klima, tel. +382/88-
683-379; +382/69-079-527.
Izdajem apartmane u centru
Neuma, tel. 063/715-509.
LI^NI
KONTAKTI
PRODAJA
Poziv: Maturanti 1969. osnovne
{kole u D. Piskavici obiqe`avaju
40 godina 25.7.2009. u 17 ~asova u
{koli u D.Piskavici, tel. 065/011-
433.
Momak, 32 godine iz Bawe Luke,
visok, sme|. @eleo bi DA upozna
radi dru`ewa djevojk u ili us-
amqenu damu. Prednos Bawa Luka i
okolina. Prvi kontakt SMS ili
MMS., tel. 38765249031.
Mu{karac tra`i ni`u i la-
ganiju djevojk u za intimno i
diskretno dru`ewe. Molim SMS,
tel. 38766328424.
Ozbiqan usamqen mu{karac
`eli da upozna slobodnu `enu do
40 godina radi veze, molim
neozbiqne da se ne javqaju, tel.
38765845629.
Slobodan mu{karac 50 godina
`ivi u Norve{koj `eli da upozna
`ensku osobu od 45 godina radi
braka, tel. 00479 41/ 66-191.
Penzionisani udovac 68 godina,
Bawolu~anin, `eli da upozna slo-
bodnu `enu bez obaveza od 55 do 65
godina radi dru`ewa. Ostalo po
dogovoru, tel. 066/646-831.
34 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

Tu`no sje}awe na Tu`no sje}awe na Tu`no sje}awe na Tu`no sje}awe na Tu`no sje}awe na Tu`no sje}awe na

NIKOLU NIKOLU QIQANU QIQANU NEDEQKA NEDEQKA

MACANOVI]A MACANOVI]A MACANOVI] MACANOVI] NOVAKOVI]A NOVAKOVI]A
An|elko Petkovi} sa porodi-
com Nemawa Petkovi} Nemawa Petkovi} An|elko Petkovi} sa porodicom Kuma Tatjana i \or|e An|elko Petkovi} sa porodicom
000004 A-1 M 000004 A-1 M 000004 A-1 M 000004 A-1 M 000004 A-1 M 000004 A-1 M
27.7.2009. godine navr{avaju se dvije godine od smrti
Tu`no sje}awe na dedu i svekra Tu`no sje}awe na dragog Tu`no sje}awe na dragog
Tu`no sje}awe na dragog oca,
dedu i svekra

DU[ANA
KO[^ICE

DU[ANA DU[ANA DU[ANA

Dana 26.7.2009. godine u 10 ~asova na Novom grobqu posjeti}emo DU[ANA
wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Unuk Pe|a, unuka Nina i snaha Qubomir i Branka sa porodica-
O`alo{}ena supruga Jeka Persa i Marko sa porodicama
Dragica Nedeqko sa porodicom ma
000025 A-6 G 000025 A-1 G 000025 A-1 G 000025 A-1 G 000025 A-1 G
Tu`no sje}awe na na{e drage roditeqe, baku i dedu Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 23.7.2009. go- Da na 27. ju la 2009. go di ne na -
dine, u 88. godini `ivota preminula na{a draga Tu`no sje}awe na dragog
vr{ava se {est tu`nih godina od
smrti na{e drage

DU[ANA
DOBRILE
MILANKO BRANKA (ro|. Predi})
Snaha Jovanka sa porodicom
1992 - 2009. 2003 - 2009. ZORKA (Ilije) 000025 A-1 G
RODI]
KOVA^EVI] Wen grob u Grad skom grobqu u
1922 - 2009. ^e lin cu po sje ti }e mo 26. ju la u Dana 25.7.2009. godine navr{a-
NOVAKOVI] Sa hra na }e se oba vi ti 25.7.2009. go di ne u 14 ~a so va na Grad skom 10.30 ~asova i odr`ati pomen. va se ~etrdeset tu`nih dana od
grobqu u Bawoj Luci. Weni najmiliji smrti na{eg dragog
O`alo{}eni: k}erke Nevenka, Radojka i Mira, sestra Jovanka, zet 001211 A-3 ^N
S qubavqu i tugom: k}erke Zorana i Mirjana, zetovi Dalibor i Mi- Slobodan, unu~ad Tatjana, Vujadin i Zorana, praunu~ad Jelena, Igor,
{o, unu~ad Vawa, Nikola, Vedran, Marko, Tibor i Jelena Boris i Uro{, porodice Kova~evi}, Nedimovi} i Kari} te ostala mno-
000024 A-9 G gobrojna rodbina, kom{ije prijateqi Tu`no sje}awe na dragu
000023 A-8 G

Dana 26.7.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg Dana 29.7.2009. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{e
dragog drage

MILANA
RANKA (Miladina)
KNE@EVI]A MI[I]A
SLA\ANU 1953 - 2009.
KECMAN Toga dana u 11.30 ~asova posje-
ti}emo wegovu vje~nu ku}u, po-
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na mjesnom Porodica Petkovi} lo `i ti cvi je }e i za pa li ti
grobqu u Rekavicama, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Poziva- 000002 A-1 G svije}e. Pozivamo rodbinu, pri-
mo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. jateqe i kom{ije da nam se pri-
O`alo{}eni: otac Rajko, majka Petra i sestra Zorana dru`e.
000022 A-6 G Tu`no sje}awe na dragu O`alo{}ena porodica
SLA\ANE 000017 A-4 G
U srijedu, 29. jula 2009. godine, navr{avaju se tri godine od smrti Dana 25.7.2009. godine navr{a-
na{eg dragog KECMAN va se tu `na go di na da na od
U nedjequ, 26.7.2009. godine, u 10 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, smrti na{eg dragog supruga i
polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. oca
Godine prolaze, a sje}awe i qubav }e vje~no trajati.
Tvoji mama, tata i sestra
000020 A-8 G SLA\ANU
Dana 27.7.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{e drage Porodica Loji}

000021 A-1 G
TATJANE NEDEQKA
RADE (Stole) JANKOVI] Tu`no sje}awe na dragu kumu ^ERGI]A
Toga dana u 10 ~asova posjeti}e-
KNE@EVI]A mo wegovu vje~nu ku}u.
Volimo te i ako te nema.
U subotu, 25. jula 2009. godine, u 10 ~asova na grobqu u Pavlovcu slu- Tvoji supruga Gospa i sin Da-
`i}emo parastos, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo U nedjequ, 26.7.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, niel
rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Ponosni smo {to polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i 000004 A-3 G
smo te imali, s ponosom te spomiwemo i od zaborava ~uvamo. kom{ije da nam se pridru`e.
Zahvalna porodica O`alo{}ena porodica Tu`no sje}awe na dragog sina
000018 A-8 G 000016 A-6 G TATJANU
Sje}awe na na{e drage JANKOVI]
In memoriam Tu`no sje}awe na moga jedinog i
dragog brata Kumovi Jovo, Branka i Nina
000007 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog brata i

ujaka NEDEQKA

MILKA RATKO Otac Milorad i majka Qubica

28.7.2004 - 28.7.2009. i 22.2.1985 - 28.7.2009. @EQKO
MOMIRA 000003 A-1 G
ZAJEC
VUKOVI] 25.7.1995 - 25.7.2009. (Lazara)
S qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na vas. Rafo
Va{i: Slobodan, Bo`ica, Bojan i Dragan 000006 A-1 G MALE[EVI]
000005 A-7 M 27.7.2004 - 27.7.2009. SLU@BA
Sestra Miqa sa porodicom NEDEQKA ^ITUQA
Tvoja Goga i Sawin tel: 051 / 223 - 210
000003 A-2 M 000003 A-1 G
 GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 35

Tu`nim srcem obavje{tavamo vas da je dana 23.7.2009. godine u 76. godini `ivota iznenada Posqedwi pozdrav na{oj dragoj baki Tu`nim srcem javqamo rodbini
preminula na{a draga supruga, majka, baka i prabaka i prijateqima da je dana
20.7.2009. godine u 70. godini
`ivota, nakon du`e bolesti
preminula na{a draga

MIRJANA
(Vida)
MARJANOVI]
MILENI 1939 - 2009.
MILENA Sahrana }e se obaviti
25.7.2009. godine u 14 ~asova na
SIMOVI] od wenih Marine, Vawe i Luke.
mjesnom grobqu Rogoqi - Nova
Topola.
Sahrana }e se obaviti u subotu, 25.7.2009. godine u 13 ~asova, na grobqu crkve Svetog Ilije u O`alo{}eni: sin Dejan, sestre
Rami}ima. 000005 A-8 G
Zdravka, Stojka, Mara i Sava te
O`alo{}eni: suprug Nikola, sinovi Miodrag i Milivoje, snahe Milena i Jadranka, unu~ad ostala rodbina, kom{ije i pri-
Marina, Vladimir, Mladen i Nikola, praunuk Luka, porodica Ikoni} te ostala mnogobrojna jateqi
Dana 26.7.2009. godine navr{ava se tu`na godina dana od smrti na{eg 000014 A-5 G
rodbina i prijateqi. voqenog supruga, oca i djeda
000005 B-2 G
Posqedwi pozdrav dragoj majci
Posqedwi pozdrav majci na{eg predsjednika prof. dr Miodraga
Simovi}a Posqedwi pozdrav dragoj priji

MIRJANI
MARJANOVI]
MILENI MILO[A
od sina Dejana.
od porodice Macura.
DOBRA[A 000014 A-1 G
000005 A-1 G U nedjequ, 26.7.2009. godine u 10.30, ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu
ku}u, zapaliti svije}e, polo`iti cvije}e i otkriti spomen plo~u.
MILENI Pozivamo sve koji su ga voqeli da nam se pridru`e. Dana 27.7.2009. godine
SIMOVI] Tu`no sje}awe na dragog tatu O`alo{}eni: supruga Zdravka, sin Zoran, k}erka Gordana sa navr{ava se ~etrdeset dana od
porodicama smrti mog dragog tate
000002 A-8 G
Kolektiv Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Najtu`nijih {est mjeseci od kada nije sa nama na{ voqeni sin i brat
000015 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragoj majci

MILO[A
RANKA
DOBRA[A
MIRJANI]A
Bog nam je uzeo tebe, a mi nismo
bili spremni na to koliko god da Ostavio si tragove koji se ne
boli, toliko i vi{e te voli tvoja bri{u, sje}awa koja ne blijede,
k}erka Gordana sa porodicom dobrotu i ~estitost koji se
pamte.
000013 A-3 G DADO Tvoj sin Dragan i snaha Danka

Tu`no sje}awe na dragog brata RA^I] 000021 A-4 G

Ne postoji zaborav, postoji samo qubav koju smrt ne prekida i na-

jqep{e uspomene na dane koje smo skupa do`ivjeli. Dana 27.7.2009. godine
MILENI Po~ivaj u miru An|ele. navr{ava se ~etrdeset dana od
Mama, tata, sestre Lea i Nina smrti na{eg dragog kuma
od sina Miodraga, snahe Milene i unuka Vladimira. 000016 A-8 G

000005 A-8 G Sje}awe na dragog

Posqedwi pozdrav dragoj majci
TOMU
Sestra Nada [krbi} sa porodi-
com

000019 A-2 G RANKA

Tu`no sje}awe na dragog
MILENI DANIJELA
od sina Milivoja, snahe Jadranke i unuka Mladena i Nikole.
Radomir, Stoja, Dejan i Zoran
MIRJANI]A
Dragi kume, hvala ti za sve
spomenare, za sve trenutke
provedene sa tobom, vje~no }e{
DADU ostati u na{im srcima.
Kumovi Kata i Boro
Dragi moj mali An|ele, ostade ti igra nedoigrana, ostade ti kwiga 000021 A-4 G
nepro~itana, u srcu tuga, na grobqu ti{ina, a u ku}i velika praznina.
Ne vidimo ti osmijeh, ne ~ujemo ti glas, ali osje}amo da si uvijek uz
nas. Tu`no sje}awe na dragog oca,
Tvoja baka Dosta, Miki i Nina dedu i punca
000016 A-8 G

000005 A-8 G 000006 A-1 G

Sje}awe na majku
Dana 25.7.2009. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti Tu`no sje}awe na dragog unuka Dana 26.7.2009. godine navr{ava se {est mjeseci od kako nas je zauvijek
na{eg dragog sina i brata napustila na{a draga

DANIJELA
RA^I]A JELENA ILIJU
\UR\EVI] TOMI]A
29.7.2008 - 29.7.2009.
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti DANIJELA Vrijeme ne lije~i tugu za tobom, ona je vje~na, `ivi{ u srcima onih K}erke Milena i Qiqana,
cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije koji te vole. unu~ad Jasna i Andrej, zet Dra-
da nam se pridru`e. Djed Mom~ilo Tvoji najmiliji: k}erka Vidosava, zet Vaskrsija, unu~ad Dragana, Dra- gan
O`alo{}eni: otac Jadranko, majka Slavica, djed Mom~ilo, sestre gan, praunu~ad i ostala tuguju}a porodica
Leontina i Nikolina 000006 A-6 G 000006 A-1 G 000038 A-6 G 000023 A-3 G
36 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

Navr{ilo se sedam tu`nih dana od kako nas je napustio na{ dragi Tu`no sje}awe na dragog
Dana 30. jula 2009. godine navr{i}e se godina dana od smrti na{eg
dragog supruga, oca i brata

VLADIMIRA
MITRAKOVI]A
25.7.2000-25.7.2009.

^EDE S qubavqu i po{tovawem

Tvoji supruga Dragica, sin Bo-
SAMARYIJE goqub sa porodicom, brat Ivan,
STEVAN (Gli{e) Dana 25. jula 2009. godine obiqe`i}emo ovaj dan i na seoskom grobqu sestre Qubica i Nada
u Bukova~i kod Bosanskog Petrovca, i u krugu porodice i prijateqa
STANIVUK preliti spomenik. 000027 A-3 G
Zahvalna porodica
000006 A-8 G
Tom prilikom posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u selu Prijani - Glamo~. Tu`no sje}awe na ujaka
Zahvaqujemo kumovima, ro|acima, prijateqima i kom{ijama koji u trenutku bijahu uz nas. i {urjaka
Dana 28.7.2009. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog
O`alo{}ena porodica i voqenog

000008 B-2 G
DMITRA
Dana 29.7.2009. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg
dragog Tu`no sje}awe na dragog VUJAKOVI]A

U nedjequ 26.7.2009. godine u 10 ~asova na grobqu u Kosijerovu, posje-

DMITRA
ti}emo wegovu vje~nu ku}u polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. VUJAKOVI]A
S qubavqu i po{tovawem porodica
000007 A-6 G
Porodica Radi{i}
Dana 27.7.2009. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{e drage 000008 A-2 G
supruge i majke
TOMISLAVA Tu`no sje}awe na dragog kuma
TOMISLAVA
STEVANDI]A
Nikada te ne}emo zaboraviti.
U subotu 25.7.2009. godine u 10.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu Sr|an, Veka, Brana i punica Du-
ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, ko- {anka
m{ije i prijateqe da nam se pridru`e.
S qubavqu tvoji najmiliji
000011 A-8 G 000011 A-4 G
@EQKA
Sje}awe na najvoqenijeg oca i supruga Tu`no sje}awe na dragog
STOJE kumovi @ivkovi}i
GALI] 000021 A-1 G
Toga dana posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti In memoriam
svije}e. Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e.
O`alo{}eni: suprug Slavko, sinovi Darko sa porodicom i Dalibor
000016 A-8 G

Tu`no sje}awe na dragog

TOMISLAVA
TOMISLAVA
Po~ivaj u miru dobri ~ovje~e.
@EQKO
Qubqeni na{, sveprisutan si u na{im `ivotima. Slavko i Slavica Luka~ sa poro-
Najvi{e te volimo. dicom Peca i Ankica
Tvoji Vesna, Branka i Bojan
000021 A-1 G
0000011 A-8 G 000011 A-4 G
Tu`no sje}awe na dragu sestru
Dana 26.7.2009. godine osam je godina te{ke `alosti i tuge za tobom
voqena moja k}erko Tu`no sje}awe na dragog brata

SLOBODANKA
- BOBA
(ro|. Keki})
BAVRLI]
Ka`u vrijeme lije~i prete{ke rane, nije istina mila moja }erko, jad,
bol i suze ne prestaju nikad za tobom.
Qubi te i voli tvoja `alosna mama Zora
000010 A-6 G
Dana 26.7.2009. godine osam je Dana 23.7.2009. godine navr{ava
godina kako moje voqene sestre se pet tu `nih go di na od smrti
nema sa nama na{eg dragog sina
TOMISLAVA
Osta}e{ vje~no voqen i nezabo-
ravqen u na{im srcima.
Brat Rade sa porodicom
@EQKA
25.7.1995 - 25.7.2009.
Otac Milan, k}erka Irena, supruga Vesna, sestra Cica i sestri~ina
Helena
000021 A-8 G DRAGIWU
STANIVUKOVI]
Dana 25.7.2009. godine navr{ava Dana 26.7.2009. navr{ava se godi- Sestra Qubica sa porodicom
se dvadeset godina od smrti na- na dana od smrti drage majke 000005 A-1 G
{eg dragog
Tu`no sje}awe na dragu majku i
baku

000011 A-4 G

Tu`no sje}awe na dragog brata BORISLAVA DRAGIWE

MARIJANCA STANIVUKOVI]
SLOBODANKE U nedjequ, 26.7.2009. godine u 11
- BOBE DALIBORA
~asova posjeti}emo wegovu vje~nu Tvo ja do bro ta i ple me ni ti lik DRAGIWU
ku}u na Joki}a grobqu, polo`iti ostaje nam utjeha i vje~na uspome-
(ro|. Keki}) BRKI]A cvije}e i zapaliti svije}e. na. STANIVUKOVI]
Wegovi najmiliji K}erka Miqka sa porodicom Sin Vid sa porodicom
BAVRLI] 000007 A-3 G 000005 A-3 G 000005 A-1 G
U nedjequ, 26.7.2009. godine u 11
Tu`no je bez tebe voqena moja ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu
sestro. ku}u, polo`iti cvije}e i zapali- DALIBORA
Tvo ji naj mi li ji, ses tra Spo - ti svije}e.
men ka, zet Ba kir, ses tri }i O`alo{}eni: otac Rajko i majka Sestra Dragana i zet Milivoj sa
Alen i Danijel Ranka porodicom
000010 A-4 G 000003 A-4 G 000003 A-1 G
 GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 37

Voqenom sinu i bratu Prije {est mjeseci napustila nas je na{a dobra i voqena sestra Tu`no sje}awe na dragu majku
Tu`no sje}awe na sina i brata

MILENKA STANKU
KR^MARA (ro|. Milinkovi})
BUDI[A
SA[I 16 godina pro|e, a tuga i bol su 2004-2009.
MARI]U vje~ni, dok `ivimo `ivje}e{ sa RADA Pet godina je pro{lo, a bol se
ne bri{e, {to daqe ide boli
nama.
Tvoj tata Savo, majka Beba, brat KEKI] sve vi{e i vi{e.
Dana 25.7.2009. godine je devetnaesti ro|endan koji obiqe`avamo Mladen i snaha Dijana Sin Zoran s porodicom
tugom i bolom. Dragi na{ Sa{a te{ko je `ivjeti sa velikom tugom i 000001 A-3 G 000032 A-3 G
bolom u du{i i neprestanom `eqom za Tobom. @ivi s nama, sestrama, u qubavi i pjesmama.
Tvoji tata Radenko, mama Ranka i sestra Adrina Sestre Milena i Nada sa porodicama
000012 A-8 G 000027 A-8 G Tu`no sje}awe na dragu majku
Tu`no sje}awe na sestri}a
Dana 26.7.2009. godine navr{ava se deset tu`nih godina od smrti na- Dana 27.7.2009. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{e
{eg dragog oca i djeda drage majke

MILORADA
TE[I]A
STANKU
(ro|. Milinkovi})
MILENKA BUDI[A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvi- 2004-2009.
je}e i zapaliti svije}e. Ujko Predrag, ujna Radmila i ses- @ivot je trenutak, a sje}awe
Porodica tra Danijela vje~no, bol nije u rije~ima i
000039 A-6 G 000001 A-1 G suzama, ve} u srcima u kojima
RADE }e{ ostati vje~no.
Posqedwi pozdrav KEKI] Sin Drago s porodicom
Posqedwi pozdrav Dana 25.7.2009. godine navr{ava 000032 A-3 G
U subotu, 25.7.2009. godine, u 11 ~asova odr`a}e se parastos u hramu
se sedam godina od smrti na{eg Hrista Spasiteqa, a potom posjetiti wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvi-
dragog Dana 26.7.2009. godine navr{a-
je}e i zapaliti svije}e. va ju se dvi je go di ne od smrti
Vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima. na{eg dragog
Tvoja k}erka Aleksandra i sin Pe|a
000026 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 24.7.2009. go-

dine u 83. godini `ivota, nakon kra}e bolesti, preminuo na{ dragi
MILENI
SIMOVI] MILENI MILIVOJA
SIMOVI] VUJI^I]A RADE
2002-2009.
Qubinko Mitrovi} sa porodi- BO@I]A
com
od Mla|e Novakovi}a sa porodi- Rado te se sje}a
com. sin @ivko sa porodicom. Tog da na po sje ti }e mo wego vu
000038 A-3 G 000037 A-3 G 000036 A-3 G vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i
zapaliti svije}e.
Supruga Zorka i sin @eqko
Posqedwi pozdrav Posqedwi pozdrav dragom kumu 00006 A-3 M
\URO (Todora)
Tu`no sje}awe na dragog
SAVATI]
Sahrana }e se obaviti u subotu, 25.7.2009. godine, u 16 ~asova na grobqu
"Sveti Pantelija" u Boriku.
O`alo{}eni: sinovi Miodrag i Boris, snahe Bratica i Gordana, unu-
MILIVOJE ~ad Dejan i Goran, bra}a Savo i Milorad sa porodicama te ostala mno-
VUJI^I] gobrojna rodbina, prijateqi i kom{ije
\URI 000031 A-8 G
MILENI 2002-2009.
SIMOVI] Dana 25.7.2009. godine pro{lo je od Slobodana sa porodicom. Posqedwi pozdrav dragom bratu Posqedwi pozdrav dragom OSTOJU
sedam godina tiho, kakav si i ti stricu (Novaka)
\eki} @eqko sa porodicom uvijek bio i takvog te se rado sje- 000031 A-1 G
}aju [UKALA
tvoji najmiliji i supruga Stanka 29.7.1996-29.7.2009.
Posqedwi pozdrav dragom
sa djecom. stricu
000038 A-3 G 000036 A-3 G Stojan, Bosa i Rada
000001 A-2 G
Tu`no sje}awe na dragog
Tu`no sje}awe na dragog kuma
\URI \URI
od brata Milorada.
od Dubravke sa porodicom.
DANIJELA 000031 A-1 G
\URI 000031 A-1 G
RA^I]A
od Darka sa porodicom.
Tu`no sje}awe na na{e drage
000031 A-1 G
Nismo te uspjeli sa~uvati od sudbine, ali }emo te vje~no ~uvati od @EQKA
zaborava i neizmjerno voqeti.
Tvoja tetka Jadranka, tetak Nenad, brat Dejan i sestra Dajana
Tu`no sje}awe na dragog BUZAYIJU
000034 A-6 G
U na {im srci ma i mi sli ma
`ivje}e{ vje~no.
Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav dragoj Tvo ji ku mo vi Mi lo{, Ve sna,
Neda i Maja
000036 A-2 G
MILO[A i DRAGU
RAJKA
BUZA^I]A
- MI]U MI[I]A
Si nov ka Du brav ka sa si no vi ma
Ogwenom i Nemawom
@IKI @IVANI 000033 A-1 G U subotu, 25.9.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wihovu vje~nu ku}u
na grobqu Ruji{ta, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo ro-
dbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e.
od tetke Ilinke, tetka Sretka, od porodice [ukalo. O`alo{}ena sestra Dragica
Bobana i Lare. 000029 A-9 G
000030 A-1 G 000035 A-1 G

SLU@BA ^ITUQA, tel: 051 / 223 - 210

38 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

Dana 26.7.2009. godine navr{ava se ~etrnaest godina od smrti na{eg Posqedwi pozdrav dragom stricu
dragog sina Posqedwi pozdrav dragom ocu

\URI
SAVATI]U

od sinovke Bebe, Branka, Ane, Tee, Oqe i snahe Vere.

000005 A-6 M
ALEKSANDRA \URI
SAVI]A SAVATI]U Posqedwi pozdrav dragom ocu

Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapa- od sina Miodraga, snahe Bratice i unuka Dejana.
liti svije}e.
O`alo{}eni: majka Vida i otac Milo{ 000039 A-8 G
000016 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom sinu
24.7.2009. godine u 42. godini `ivota nesretnim slu~ajem izgubio suprugu i ocu
`ivot na{ dragi

\URI
SAVATI]U
DRAGI od sina Borisa, snahe Gordane i unuka Gorana
DRAGI od oca Qube i majke Zore.
od supruge Veselke i k}erki Dra-
gane i Zvezdane. 000004 A-1 M 000039 A-8 G
DRAGO 000004 A-1 M

[ORMAZ Posqedwi pozdrav dragom bratu Posqedwi pozdrav dragom bratu Posqedwi pozdrav Posqedwi pozdrav dragoj
Sahrana }e se obaviti 25.7.2009. godine u 13 ~asova na grobqu u Kru- sestri
pi na Vrbasu.
O`alo{}eni: otac Qubo, majka Zora, supruga Veselka, k}erke Draga-
na i Zvezdana, sestre Nena i Beka sa porodicama i ostala rodbina i
prijateqi.
000004 A-8 M
Dana 26. jula 2009. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na-
{eg dragog

DRAGI DRAGI MILENI

JELENI
od sestre Nene i zeta Slavka. od sestre Beke i zeta Zvonka sa SIMOVI] od bra ta Mo m~i la sa po ro di -
000004 A-1 M djecom. od porodice Ni{evi}. com.
000004 A-1 M 000003 A-1 M 000001 A-1 M

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, kom{ijama i prijateqima da je

Posqedwi pozdrav dragom ujaku Posqedwi pozdrav dragom ujaku dana 24.7.2009. godine u 70. godini `ivota nakon kra}e bolesti pre-
minula na{a draga

RADOVANA
(Pavla) VERI]A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u u grobqu Tovla-
di}, Kotor Varo{, i odr`ati pomen.
Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e, a koristimo pri-
liku da zahvalimo rukovodstvu i radnicima preduze}a "Flor" ^eli- DRAGI DRAGI
nac na ukazanoj pomo}i. od sestri~ine Nata{e, Dragana i od sestri}a Dragana, Ivane, Ser-
O`alo{}ena porodica 001212 A-8 ^N Lane. geja i Alekse.
000004 A-1 M 000004 A-1 M
Tu`no sje}awe na dragog Tu`no sje}awe na dragog GROZDA
supruga i oca bratanca Posqedwi pozdrav dragom KOPRENA
Sahrana }e se obaviti dana 26.7.2009. godine u 15 ~asova na mjesnom
grobqu u Karanovcu.
O`alo{}eni: brat Du{an, snaha Nevenka, brati} Aleksandar i An-
gelina.
A-8 014574

Posqedwi pozdrav dragoj tetki Posqedwi pozdrav dragoj tetki

RADOVANA RANKA
Supruga Gordana, sin Sr|an i Tetka Quba i tetak Ne|o sa poro-
k}eri Nata{a i Neda dicom
001212 A-1 ^N 000040 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog Tu`no sje}awe na sestri}a
bratanca
DRAGI
GROZDI GROZDI
od kolektiva Pravnog fakulteta.
od Angeline, Ne|e, Nikole i od brati}a Aleksandra, Sanele
000004 A-8 M Luke. i Du{ana.
A-1 014574 A-1 014574

RANKA Tu`no sje}awe na sestri}a Posqedwi pozdrav dragom Tu`no sje}awe na dragog
RANKA KNE@EVI]A
Tetka Bjelica i tetak Ne|o sa
porodicom Ujak Ratko sa porodicom
000040 A-1 G 000002 A-1 M
Tu`no sje}awe na sestri}a
Tu`no sje}awe na sestri}a

RANKA DRAGI NE\U

Jo{ se nadamo da }emo te vidjeti
KNE@EVI]A od tetke Miqe i tetka Nedeqka. i ~u ti tvoj glas, jer si uvi jek
Ujak Ne|o sa porodicom imao lijepe rije~i za nas. Nika-
000002 A-1 M 000005 A-1 M
da te ne }e mo za bo ra vi ti. S
RANKA qubavqu i po{tovawem,
RANKA Tvoji Stan~i i Ra{o Popovi}
KNE@EVI]A KNE@EVI]A
Ujak Bo{ko sa porodicom Ujak Drago sa porodicom
000002 A-1 M 000002 A-1 M 000006 A-3 M
GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 39
40 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

Ja sam postizao 30 golova u sezoni i nisam kriv {to su Milan i Bar-

selona `eqeli da me kupe. Barselona svakog qeta tra`i Fabregasa,

Sport ali wemu navija~i nikada nisu okrenuli le|a.

Emanuel Adebajor, fudbaler Man~ester sitija

Vaterpolisti Srbije odigrali nerije{eno sa Australijom

FOTO: ROJTERS
Xerard oslobo|en optu`bi
Kapiten Liverpula Stiven Xerard oslobo|en je
optu`bi za u~e{}e u tu~i koja se desila 29. de-
cembra pro{le godine. Porota je donijela presu-
du da fudbaler Liverpula nije kriv za tu~u, kada
je di-xej u klubu “Lonx In“ dobio nekoliko udara-
ca od Xerarda i wegovih prijateqa.

Troicki predao me~

Srpski teniser Viktor Troicki predao je zbog Du{ko Pijetlovi}
povrede me~ ~etvrtfinala turnira u Hamburgu
Francuzu Poliju Anriju Matjuu, poslije samo Nismo igrali dobro, bez dogovora. Ni{ta nije izgubqeno, sti`e najbitniji deo
tri gema u prvom gemu, a jo{ se ne zna te`ina turnira. Da vidimo da li mo`emo da se izdignemo posle poraza od [panije i ovog
povrede.
remija, rekao Niki}
RIM - Va ter po lis ti U prvoj ~etvrtini je neka- do go vo ra. Ni {ta ni je iz - umjesto bolesnog Stefana
Srbije igrali su nerije{e- ko i i{lo, a u drugoj su Aus- gubqeno, sti`e najbitniji Mitrovi}a ekipi prikqu~i
no sa Australijom (8:8), u tralijanci uhvatili ritam. deo turnira. Da vidimo da li Petar Filipovi}.
tre }em ko lu Svjet skog Nametnuli su svoj stil igre, mo`emo da se izdignemo posle - U razgovoru mi je dire-
Fudbaleri SAD i Meksika izborili su pla- prvenstva u Rimu i tako za- bili agilniji. Tri puta su poraza od [panije i ovog re- ktor FINA Kornel Markulesku
sman u finale Konkakaf Zlatnog kupa u kojem uzeli drugu poziciju u grupi imali dva gola vi{e 5:3, 6:4, mija. Ne mogu da objasnim ra- rekao da na`alost Filipovi}
}e se u nedjequ u Wu Xersiju boriti za titulu “C”. 7:5. Po~etkom posqedweg nas- zlo ge lo {e igre. Dos ta ne mo`e da bude u timu na
{ampiona. “Jenkiji“ su u polufinalu savla- Za plasman u ~etvrtfina- tavka Niki} i Prlainovi} su gre{aka, lo{e smo delovali. svetskom prvenstvu. Trebalo bi
dali Honduras sa 2:0, dok su “sombrerosi“ po- le “delfini“ }e igrati pro- bili strijelci za vo|stvo 8:7, Nadam se da }emo uspeti da se da nam stigne i pismeno obra-
slije boqeg izvo|ewa penala eliminisali tiv pobjednika duela Italija koje je anulirao Valan iz pe- vratimo u normalu i da zai- zlo`ewe, ali je ve} i sada sve
Kostariku. Regularni dio zavr{en je 1:1. - Makedonija, koji se igrao u terca, 2,37 minuta do kraja. gramo kako znamo i umemo. jasno - rekao je tim lider
petak. - Nismo igrali dobro, bez Mo`da nas je poremetio kri- Srbije Nikola Kuqa~a.
terijum su|ewa, posebno Ita- U ostalim susretima tre-
Fudbalski klub Borac iz Bawe Luke ne}e u lijana, ali {ta je tu je - rekao
subotu odigrati utakmicu protiv Slobode u SRBIJA 8 je centar Srbije Slobodan
}eg kola postignuti su sqede-
}i re zul ta ti: gru pa “C”:
Novom Gradu. Lo{a finansijska situacija i Niki}.
nagomilani problemi }e po svemu sude}i AUSTRALIJA 8 Ka zah stan - [pa ni ja 5:11,
[PANIJA grupa “D”: SAD - Rumunija
poremetiti fini{ priprema “crveno-pla- (2:1, 1:2, 3:4, 2:1)
savladala 7:5, grupa “A”: Ju`na Afrika
vih“. BAZEN: “Foro Italiko“. Gledalaca: 500. Sudije: Filipo Gomez (Italija),
Gaetan Turkot (Kanada). Igra~ vi{e: Srbija 6 (4), Australija 6 (2). Peterci: Kazahstan - Ma|arska 5:15.
Srbija 1(0), Australija 1 (1). Srbija }e ostatak prven- Tabela
SRBIJA: Soro, Avramovi}, Goci} 1, Udovi~i} 1, Gak 1, D. Pijetlovi}, Niki}
1, Aleksi}, Ra|en, Filipovi} 3, Prlainovi} 1, G. Pijetlovi}. Selektor: De- stva igrati sa igra~em mawe u
1. [panija 3 3 0 0 35:24 9
jan Udovi~i}. timu, po{to me|unarodna pli- 2. Srbija
Foto dana AUSTRALIJA: Stenton, Kembel 2, Kliland, O’Haloran, Mitland 1, Koteril
2, Ri~ardson, Valan 3, Miler, Hojden, Bojd, Kvinliven. Selektor: Xon Foks.
va~ka federacija nije prihva- 3. Australija
3
3
1
1
1
1
1
1
37:22
32:28
4
4
0
tila zahtjev VS Srbije da se 4. Kazahstan 3 0 0 3 15:45

Svesni smo Partizanove snage

Nenad MIROSAVQEVI],
fudbaler APOELA
“Da}u sve od sebe da APOEL
elimini{e Partizan i tako se
po drugi put uzastopno vratim
iz Beograda kao pobednik“
Mehani~ar ekipe Braun GP provjera gume pred isku{ewa ko-
ja o~ekuju wegov tim na trci za Veliku nagradu Ma|arske, ko-
ja se vozi na stazi Hungaroring kraj Budimpe{te.
Uvek mi je drago kad igram protiv nekog
srpskog kluba, ali mi je malo ~udno da dve
godine zaredom put za prolaz u slede}u fazu
tra`imo u prestonici Srbije.
@ao mi je {to jedna od ove dve ekipe
mora da ispadne iz daqeg takmi~ewa, ali
takav je fudbal. Iskreno, da}u sve od sebe u
predstoje}e dve utakmice da APOEL eli-
mini{e Partizan i tako se po drugi put
uzastopno vratim iz Beograda kao pobe-
dnik.
Svi u klu bu smo sve sni Par ti za no ve
snage i kvaliteta koji poseduje, pa nam je
svima jasno da ne}e biti lako eliminisa-
ti jednu takvu ekipu. Wihova najve}a snaga
le`i u kolektivu, a od pojedinaca bih is-
takao veznog igra~a Almamija Moreiru, koji
je, prema mom mi{qewu, idejni tvorac i
pokreta~ svih akcija “crno-belih“. Parti-
za no vi na pa da ~i o ko ji ma imam naj boqe
mi{qewe ne bi bili to {to jesu da im
Portugalac ne servira lopte.
Ovde na Kipru se ose}am sjajno. Navija-
~i me vole, u klubu me po{tuju, a ja im vra-
}am po ve rewe do brim igra ma. Pro {le
sezone sam bio jedan od najzaslu`nijih za
osvajawe titule, pa je uprava odlu~ila da
produ`i ugovor sa mnom na jo{ dve godine.
Dobro poznajem navija~e u Srbiji, kako
“grobare“, tako i “delije“. Me|utim, moram
priznati da Kiprani ne zaostaju mnogo za
Srbima. Navija~i APOELA su pravi fana-
tici, koji navijaju svih 90 minuta, bez ob-
zi ra na re zul tat. Na sta di on do la ze u
velikom broju, posebno na evropskim uta-
kmicama, pa mogu da ka`em da “crno-bele“
o~ekuje pakao na stadionu u Nikoziji, kada
budu gostovali.
 GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 41

Velika nagrada Ma|arske na programu ovog vikenda Klupsko prvenstvo u kajaku i kanuu
Sti`e 200 u~esnika
FOTO: ROJTERS

ZVORNIK - Na Zvorni~kom jezeru ovog vikenda bi}e od-

r`ano drugo me|unarodno klupsko prvenstvo u kajaku i
kanuu na mirnim vodama.
Organizator je Kajak-kanu-rafting klub Drina i Kajaka-
{ki savez BiH. O~ekuje se u~e{}e petnaestak ekipa iz Re-
publike Srpske, Federacije BiH i Srbije sa vi{e od 200
u~esnika. Takmi~ewa }e se odvijati u konkurenciji mla|ih
i starijih kadeta, juniora, kao i seniora u mu{koj i `en-
skoj konkurenciji.
Pokroviteq prvenstva je Skup{tina op{tine Zvornik, a
odr`avawe prvenstva su pomogli brojni sponzori. D. G.

Kontrolna ko{arka{ka utakmica

Trijumf Crnogorki
TRE BIWE - Ka det kiwe
Crne Gore su po tre}i put
po bi je di le re pre zen ta ci ju
BiH (57:47), koja se u Tre-
biwu priprema za Evropsko
prvenstvo B divizije.
Pri mje tan je lo{ odnos
KSBiH prema mladim sele-
kci ja ma. Ova ka det ska ~ak
ni je do bi la ni dre so ve za
ja vne nas tu pe, pa dje voj ke
igraju u pancirima i maji-
cama razli~itog dizajna.
^. M.

BiH 47
CRNA GORA 57
Haime Alguersuari
(17:14, 9:7, 11:17, 10:19)
DVORANA: O[ Sveti Vasilije Ostro{ki. Gledalaca: 50. Sudije: Maja
Mi}unovi} (Trebiwe), Miqan Kova~evi} (Trebiwe).
BiH: Xombeta 8. Borenovi} 2, [o{i} 6, Mili} 4, Stankovi}, Ikano-
vi}, Toma{evi} 9, Trumbi} 2, Mar~eta, Solo, Xeba 4, Surlan 10, Vuko-
ti} 2, Sko~aji}. Selektor: Milorad Nada`din.
CRNA GORA: Jovanovi}, Grdovi} 1, Tur~inovi} 14, Veli~kovi}, Rako-
vi}, Ku`eq 8, Dobrovi}, Mujovi}, Nikpaqevi} 3, Vu~eti} 19, Katni},
Braun GP i Red Bul ponovo glavni favoriti za trijumf, ali }e im ovog puta ozbiqna Milo{ev 12. Selektor: Mirko Baleti}.

prijetwa biti Ferari, Reno i Meklaren, uz standardno dobre Tojotu i Vilijams
PRIPREMIO: DEJAN MARI]
dejanm@glassrpske.com
MO \O ROD - Po sli je
dva le de na vi ken da na
Sil ver sto nu i Nir nbur -
gringu, karavan “formule
1” seli se u vrelu Ma|ar-
sku, gdje je na programu de-
seta trka {ampionata.
U Bri ta ni ji i Wema -
~koj piloti Red Bula Mark
Ve ber i Se bas ti jan Fe tel
maksimalno su iskoristili
po boq{awa na bo li du
“RB6“, ali i hladno vrije-
HAIME ALGUERSUARI
Mladi {panski voza~ Ha-
ime Alguersuari u Ma|ar-
skoj }e debitovati u
bolidu Toro Rosa, te tako
postati najmla|i pilot u
istoriji “formule 1” sa
19 godina i 125 dana. Eki-
me, te ostvarili dva dvos-
truka trijumfa i ukqu~ili
se u borbu za lovore.
S druge strane, najve}i
rival Braun GP muku je mu-
~io sa gu ma ma. Na pret ho -
dne dvi je trke Yen son
Ba ton i Ru bens Ba ri ke lo
ni su uspi je va li da do ve du
pneumatike do radne tempe-
ra tu re i wiho ve per for -
man se na glo su pa le.
Me|utim, ovog puta to ne}e
bi ti slu ~aj. Eki pa Ro sa
Brauna za Ma|arsku je spre-
pa od wega ne o~ekuje sen-
zacionalne rezultate na
uvodnim trkama, ali
~iwenica da }e “STR4“ bi-
ti znatno poboq{an, mo-
gla bi da donese pozitivna
iznena|ewa.
mila mnoga poboq{awa na
bolidu, kojem i te kako od-
govaraju tropske temperatu-
re, pa nas na pis ti u
Mo |o ro du za is ta o~e ku je
pravo usijawe.
FERARI,
Meklaren i
Reno u trci za vrh
Ali, ne sa mo zbog in -
ten zi vne bor be vo de }eg
dvojca, nego i zbog ~iweni-
ce da se jo{ nekoliko timo-
va mo`e umije{ati u borbu
za vrh. Ferari je u Monaku
bio kompetentan, a po{to je
Hungaroring vrlo sli~nih
ka ra kte ris ti ka, “crve ni“
bi, uz na javqeni “ap dejt“,
mogli prijatno da iznena-
de.
Reno je u Nirburgringu
oscilirao, ali serija naj-
br`ih kru go va Fer nan da
Novogradska teniserka u Rusiji
Alonsa u fini{u trke do-
voqno go vo ri o wego vom
Novakovi}eva
potencijalu. Meklaren je u
Wema~koj predstavio paket
zadovoqila
po boq{awa ko ja su “ra di - NOVI GRAD - Teniserka Slobode Marijana Novakovi}
la“, a uz to, aerodinami~ke zadovoqila je ostvarenim na pojedina~nom prvenstvu
ma ne “stri je la“ na Hun ga - Evrope za igra~ice do 16 godina odr`anom u Moskvi. Iako
}e 28. septembra napuniti 15 godina, novogradska nada u
ro rin gu ne }e to li ko do }i
do izra`aja, {to ih svrsta- konkurenciji 128 rivalki plasirala se me|u 32 najboqe, a u
va u krug kandidata za vrh. dublu sa Tuzlankom Anitom Husari} stigla je do ~etvrtfi-
Vilijams i Tojota uvi- nala. Rezultati u Rusiji vrijedni su pa`we ukoliko se zna
jek su pri vrhu, pa ne treba da Novakovi}eva radi u te{kim uslovima, a da ove godine
da za ~u di ako i ovog pu ta nije dobila nijednu obe}anu stipendiju namijewenu talen-
pomije{aju ra~une vode}im, tovanim sportistima, a pomo} op{tine Novi Grad je bar do
Fors Indija }e te`iti da sada izostala. N. \.
nas ta vi po zi ti van trend,
Toro Roso u Ma|arsku sti-
`e sa Red Bu lo vim “pa ke -
tom“ iz Silverstona, dok je
BMW Za uber ne po zna ni ca
za sve.
Kva li fi ka ci je se vo ze
u su bo tu od 14 ~a so va, a u
istom terminu je trka, dan
kasnije.

Finalni turnir Svjetske lige u odbojci

Amerikanci predali krunu
BEOGRAD - Pro{logo-
di{wi osva ja ~i Svjet ske
li ge, odboj ka {i Sje di-
wenih Dr`a va, do `i vje li
su dru gi po raz na fi nal -
nom tur ni ru, ovog pu ta od
Rusije (0:3), te su tako pre-
dali krunu, bez boda, ali i
seta.
Me~ je tra jao sat i 18
Brazilci su u grupi “F”
os tva ri li po bje du nad Ku -
bom i na ja vi li po hod na
osmu ti tu lu. “Ka ri oke“ su
prepustile rivalu drugi set,
a u svim ostalim su bili ub-
jedqivi - 3:1 (25:18, 23:25,
25:17, 25:19).
Ku ba je prvog da na ta -
kmi~ewa bila boqa od Ar-
SAD 0
RUSIJA 3
(22:25, 22:25, 23:25)
DVORANA: Beogradska arena. Gledalaca: 1.150. Sudije: Osamu Sakaide Milan Jawu{evi}
(Japan), Kun-Tae Kim (Ju`na Koreja).
SAD: Runi 14, Patak 8, Li 6, Lemburn, Loman, Sukso, Hajn 3, Smit, Hof 2, Igokea Partizan ja~a redove
Jawu{evi} prvo
Stenli 6, Hansen 3, Jablonski, Tuzinski 8, Reft. Selektor: Alan Knajp.
RUSIJA: Poltavski 6, Sivo`elez, Grankin 1, Kazakov 3, Tetjukin 9, Bere-

mi nu ta, “ba }u {ke“ su kon -
tro li sa le igru i na kra ju
zaslu`eno do{le do sigur-
nog trijumfa (25:22, 25:22,
25:23).
BRAZIL
lako
sa Kubom
U petak nave~e igran je
du el Srbi ja - Ru si ja, ~i ji
po bje dnik je obe zbi je dio
prvo mjesto u grupi “E”.
gentine (3:1), pa su Brazilci
u posqedwem me~u grupe, koji
je tako|e igran u petak, juri-
li prvo mjesto pred polufi-
na le pro tiv obje kti vno
znatno slabije reprezentaci-
je Argentine.
poja~awe
`ko 13, Samsoni~ev, Kalinin, Asta{enkov, Volkov 8, Verbov, Mihajlov
12, Kule{ov 2, Janutov. Selektor: Danijele Bawoli.
KUBA 1 ALEKSANDROVAC - Na- Borac Nektar i Hercegovac.
jave ~elnika Igokee Parti- - Postigao sam dogovor sa
BRAZIL 3 zana da }e u sqede}oj sezoni ~elnicima kluba. Zadovoqan
potpuno renovirati ekipu i sam uslovima i sada preosta-
(18:25, 25:23, 17:25, 19:25)
prven stve no se okre nu ti je samo da do|em u Aleksan-
DVORANA: Beogradska arena. Gledalaca: 750. Sudije: Bela Hobor (Ma- mla|im i doma}im igra~ima, drovac i potpi{em ugovor -
|arska), Frans Loderus (Holandija).
KUBA: Leon 10, Alvarez, Leal 13, Dalmo, Gutierez, Kameho 1, Sepeda po~ele su da se obistiwuju. istakao je Jawu{evi}.
3, San~ez 5, Bel 1, Simon 12, Ijerezuelo 1, Dominiko 4, Diaz 1. Sele- Ta ko je sa radwu sa Ale - Pored wega, blizu potpisu
ktor Samjuel Orl Blekvud. ksandrov~anima ve} dogovo- su jo{ tri igra~a. To su Go-
BRAZIL: Rezende 5, Karbonera, Dos Santos, Neve{ 17, @iba 7, En-
dre{ 17, Santos, Alve{ 10, Tavare{, Santana 6, Do Nasimento, Sat- rio Milan Jawu{evi}, koji ran Filipovi}, Novak Po-
kamp 15, Da Silva. Selektor: Bernardo Rezende. je pro{le sezone nastupao za povi} i Stefan Fekete.
42 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

Veli~anstvenom igrom tim iz Isto~nog Sarajeva eliminisao

Pi{e:
Slavko
BASARA
Vjerovali smo u sebe, nismo klonuli ni
jednog trenutka, pa ni onda kada smo SLAVIJA 3 (1)
Inat i voqa ostali bez sedam igra~a u odnosu na ALBORG 1 (0)
Fudbalski klub Slavija je sinonim za uspjeh. Kada
se izgovara ime ovog kluba, to ubudu}e mora da bude s pro{lu sezonu, rekao Erbez STRIJELCI: 1:0 Kutalia u 35, 2:0 \ermanovi} u 48, 2:1 Johanson u 51,
du`nim po{tovawem i respektom. PI[U: SLAVKO BASARA 3:1 [}epanovi} u 90 + 3. minutu. Stadion: Olimpijski stadion “Ko{evo“ u
Ne sa mo u Srpskoj i BiH, ve} i ci je loj Evro pi! basara@glassrpske.com Sarajevu. Gledalaca: 2.000. Sudija: Andrea de Marko (Italija) 7. @uti kar-
toni: Kutalia, Regoje (Slavija), ^anko, P. Kristensen, Johanson (Alborg).
Skromna Slavija, “tim s ledine“ kako je mnogi zovu, GORAN IVANKOVI] SLAVIJA: Lu~i} 7, Lackanovi} 7, Regoje 7,5, Arsenijevi} 8, Stankovi}
vinula se u evropske visine. Bez prepotencije, upor- gosa@bih. net.ba 7,5, Simi} 7,5, Radowa 7, [}epanovi} 7, Todorovi} 7 (od 46. minuta Vuksa-
nim radom, ujediwenom pame}u iskrenih sportskih ISTO^NO SARAJEVO -
novi} 6,5, od 90. minuta [e{lija -), Kutalia 8, \ermanovi} 7,5 (od 80. mi-
nuta I. Radovanovi} -). Trener: Du{ko Petrovi} (Zoran Erbez).
radnika i velikom `eqom za dokazivawem. Slavija je fudbalsko ~udo! ALBORG: Zaza 6, Bogelund 6 (od 68. minuta D. Kristensen -), Gardsoe 6, L.
Slavija je svjetsko fudbalsko ime! Tim kojeg mnogi Tim iz Isto~nog Sarajeva Nilsen 6, Johansen 6, ^anko 6, Due 6 (od 68. minuta P. Kristensen -), Johan-
`ele da okarakteri{u kao periferan i anoniman vinuo se u evropske visine son 6,5, Kurt 6, Holm 6 (od 73. minuta Trejsi -), Enevoldsen 6. Trener: Ma-
inatom i `eqom za uspjehom i dokazivawem stvo- gnus Person.
eliminisav{i danski Al- IGRA^ UTAKMICE: Branislav Arsenijevi} (Slavija) 8.
rio je ~eli~nu voqu uspjeha. Kako druga~ije objasniti borg, pro{logodi{weg u~e-
vrhunsku predstavu protiv Alborga? Ekipe koja je snika Lige {ampiona. klupske istorije koja traje 101 vi{e od 180 minuta – ka`e
mnogo skupqa, bogatija, poznatija, uobra`enija... Izabranici Zorana godinu i izborila dvome~ {ef stru~nog {taba Slavije
Fudbal je |avoqska igra, sama lopta |avoqska na- Erbeza su poslije dan- protiv slova~kih Ko{ica. Zoran Erbez.
prava, pa zato mo}niji i bogatiji uvijek i ne mogu skih 0:0 na Olimpijskom Osim toga, fudbaleri iz Is- Prvi strateg Sarajlija
da pobijede. Da se u fudbalu sve unaprijed zna - pa stadionu “Ko{evo“ u to~nog Sarajeva najboqi su potom isti~e:
ne bi bio fudbal. ~etvrtak uve~e savladali ambasadori svog grada i Repu- - Vjerovali smo u sebe, ni-
I najva`nija sporedna stvar na svijetu! ekipu koja je pro{le se- blike Srpske! smo klonuli ni jednog trenutka,
Rezultati Slavije ne smiju da ostanu nezapa- zone remizirala sa slavnim - Pri~e da se radi o ja- pa ni onda kada smo ostali bez
`eni. Ovo je trenutak da klub dobije moderno Man~ester junajtedom - 3:1. kom rivalu, o finansijskom sedam igra~a u odnosu na pro-
spor tsko zdawe na ko jem }e mo }i da igra Pored pobjede, Sarajlije su gigantu u odnosu na nas, ti- {lu sezonu. Poja~ali smo se
evropske utakmice. Ujedno bi to bio i prvi prepotentnim gostima o~ita- mu ko ji je pro {le go di ne sa nekoliko fudbalera iz ni-
stadion u Srpskoj sa UEFA kreiterijumima. li istinsku fudbalsku lekci- igrao vi{e nego zapa`enu `e ra zre dnih klu bo va. Za -
Vlada Srpske je ve} pomogla klubu. Ali uspje- ju iz savremenog fudbala i ulogu u Ligi prvaka su isti- dr`a li smo psi ho lo {ku
ni te i pri hva ta li smo ih stabilnost, imali smo kvali-
si Sla vi je mo ra ju da bu du na{ fu dbal ski izborili plasman u tre}e ko-
kao takve. Ali nismo dozvo- tetne, rekao bih odli~ne pri-
brend. Dru{tvo mora da prona|e istinske lo kvalifikacija za Evropsku
lili da nas upla{e. Mnogi preme na Tjenti{tu, potom u
vrijednosti u vremenu sveop{teg haosa i gu- ligu.
su bili sumwi~avi da mo`e- Austriji. Pakleno smo radi-
bitka odre|enih vrijednosnih standarda! Ovim trijumfom Slavija
Zoran je ispi sala nove stranice mo ne {to os tva ri ti osim li i maksimalno dobro se
Slavija je napravila ~udo! I gleda daqe u budu- Erbez poraza i eliminacije, ali fizi~ki spremili. Sve nas
}nost s jasnim vizijama. U realizaciji istih po-
tre bna je i po mo} lo kal ne za je dni ce, dr`a ve, GOL, GOL, GOL... mi smo se isprsili i nismo
dozvolili mo}nom Alborgu
je to ohra bri lo da se bez
kom ple ksa uhva ti mo u ko -
dru{tva, iskrenih prijateqa. Srpska ima {ansu da da se zadr`i na evro sceni {tac sa ja kim Al bor gom.
na vjekovnoj istoriji Slavije izgradi svoj sportski 1:0, Kutalia (35. minut):
brend! Akcija Slavije tekla je te~no po desnoj strani. Brani-
slav Arsenijevi} je idealno centrirao, a Levon Kutalia
Incident poslije utakmice jo{ qep{e sa nekih {est metara sko~io izme|u dva od-
brambena igra~a gostiju i glavom pogodio gol Danaca.
Napadnuti navija~i 2:0, \ermanovi} (48. minut):
NAVIJA^I Slavije iz Han Pijeska napadnuti su po- U uvodu drugog dijela bilo je 2:0. Igrao se 48. minut ka-
slije utakmice na “Ko{evu“ od strane huligana na uli- da je Arsenijevi} vratio loptu do Dejana \ermanovi}a, a
ca ma Sa ra je va, ne da le ko od sta di ona. Na pa da ~i su ovaj sa nekih 14 metara pogodio dowi desni ugao. Lopta
sa~ekali dva kombija u kojima su se nalazili igra~i FK se od stative odbila u mre`u.
Han Pijesak. Prvi automobil je kamenovan odmah po po-
lasku sa parkinga stadiona “Ko{evo“, dok se drugi na- 2:1, Johanson (51. minut):
{ao na meti razbojnika u neposrednoj blizini ameri~ke Danci su se vratili u igru u 51. minutu. Kasper Boge-
ambasade. lund je prevario Ivana Stankovi}a, ubacio loptu s desne
- ^im smo krenuli sa parkinga, na semaforu nas je sa- strane, a Andreas Johanson pored uspavane odbrane Sla-
~ekala grupa huligana koja je kamewem i metalnim {ip- vije glavom pogodio mre`u Mladena Lu~i}a. Bio je to
kama udarala po na{em kombiju. Zahvaquju}i spretno{}u identi~an pogodak onome iz 35. minuta.
voza~a izbjegli smo pravi lin~. Iako su stakla polupana,
najva`nije je da nije bilo povrije|ene djece - rekao je 3:1, [}epanovi} (90 + 3. minut):
trener FK Han Pijesak Rade Terzi}. Sve dileme otklowene su u sudijskoj nadoknadi. Arseni-
jevi} je bacio loptu iz auta u {esnaesterac gostiju, sa~e-
Ivica Osim bio na “Ko{evu“ kao ju je Vu~ina [}epanovi} i glavom pospremio u mre`u
Doma}in boqe igrao za kona~nih 3:1 i veliko slavqe.
Dejan \ermanovi}
IVICA Osim, legendarni kvalitetan, jer ga je Slavija u
trener @eqezni~ara i biv{i tome onemogu}ila. Primije-
selektor Jugoslavije, gledao je tio sam da tim iz Isto~nog Gruzijski internacionalac Levon Kutalia sre}an, ali...
susret Slavija - Alborg. Po- Sarajeva igra boqe lopte od
slije 90 minuta nije krio ra-
dost zbog trijumfa doma}ina:
- Danci su u Sarajevo stigli
Danaca. Izabranici trenera
Zorana Erbeza su to na naj-
boqi na~in demonstrirali
Razgovor prije odlaska
KOM PLE TNA eki pa je bno sre}an bio je strijelac izuzetnu formu i onda je nor- na javquju no vi raz go vor sa
puni samopouzdawa i potcije- na terenu - istakao je popu-
odi gra la fan tas ti ~no, te - prvog gola Levani Kutalia, malno {to je ekipa veliki mnom. Ko zna, mo`da i osta-
nili su Slaviju. Nismo mogli larni “[traus“ sa “Grbavi-
{ko je bilo koga izdvojiti koji je Sarajlijama otvorio optimista pred dvome~ sa Ko- nem da dam svoj doprinos pro-
da vidimo koliko je Alborg ce“.
kao po je din ca. Ipak, po se - put ka pla sma nu u na re dnu {icama - kazao je Gruzijac. tiv slova~kog tima. Vidje}emo
Nagrada iz UEFA
rundu Evropske lige. Od sre-
LUCERN – ostao je zagonetan Kutalia.
}e je skinuo dres i “po `u- Gruzijac je izuzetno va`an
i Sivaspor
Zarada 90.000 evra tio“.
- Naravno da sam sre}an za `ele Gruzijca
{araf u timu Zorana Erbeza,
{to se vidjelo i protiv Dana-
Za prolazak u tre}e kolo kvalifikacija Evropske lige prikazanu dobru partiju, ali, Pred duel s Dancima Ku- ca kojima je unosio nemire po
(nekada{wi Kup UEFA) Fudbalski klub Slavija }e od ipak mi je na prvom mjestu ko- talia je donio odluku da na- lijevoj strani.
Evropske federacije inkasirati 90.000 evra. Klupsko ruko- lektiv. Zatresao sam mre`u je- pusti redove Slavije. Kako smo saznali za ovog
FOTO: V. STOJAKOVI]

vodstvo je odlu~ilo da tre}inu tih sredstava podijeli igra- dnom, ubrzo imao sjaj nu - Ne znam sad poslije sve- fudbalera se interesuju {vaj-
~ima kao premiju za eliminaciju danskog predstavnika. priliku da to ponovim, ali ga {ta je najboqe. Bio sam do- carski Lucern i turski Siva-
Od tih sredstava }e, po svemu sude}i, biti i pla}eno iz- ponavqam. Va`no je da smo nio ~vrstu odluku da napustim spor. Interesovawe je pokazao
najmqivawe Olimpijskog stadiona “Ko{evo“ za me~ s Al- sru {i li mo }ni Al borg, a Slaviju poslije susreta s Al- i Zriwski. Ali Kutalia pre-
borgom i tro{kovi utakmice koji se kre}u blizu 10.000 mawe ko je asistirao ili ko je borgom. Te{ko je da }u je pro- vashodno `eli da se vrati ku-
maraka. Levon Kutalia zatresao mre`u. Pokazali smo mi je ni ti, ali ~el ni qudi }i, u Gruziju.

pro{logodi{weg u~esnika Lige {ampiona
Fudbaleri Slavije
Ako smo u Dan skoj ima li
sre}e {to doma}in nije is-
ko ris tio ne ko li ko zre lih
prilika, na “Ko{evu“ se to
ne mo`e re}i. Sve je bilo
vrhunski. Za ovaj uspjeh sve
strukture kluba zaslu`uju po-
hvale, a posebno igra~i koji
Dragan Kulina, predsjednik Slavije, odu{evqen
^ovjek koji je najavio uspon
Dragan Kulina
su na terenu ostvarili rezul-
tat.
Erbez ne dozvoqava eufo-
riju poslije ubjedqive pobjede
i eliminacije Danaca, jer
previ{e vremena za slavqe ne-
ma. Ve} u ~etvrtak wegov tim je
doma}in Ko{icama.
DANCI
stigli u Sarajevo
prepotentni
- Podvig je ostvaren. Me-
|utim, dani vrtoglavo prolaze
i ne smijem dozvoliti eufo-
riju. Da joj nema mjesta znaju to
dobro igra~i. ^eka ih novi
ispit koji `elimo opet uspje-
{no da diplomiramo. Jednom
rije~ju, iako ubjedqiv, trijumf
nas ne smije uquqkati. Mora-
mo {to prije da zaboravimo
taj rezultat. Za na{e dobro.
Sve aktivnosti su ve} od ju~e
usmjerene ka slova~kom timu,
potrebno je sakupiti {to vi-
{e informacija. Sigurno je
da nas ~eka opet kvalitetan
rival, ali, zar u ovom trenutku
ima laganih. Potvrdili smo
protiv Danaca da je fudbal
igra, niko ne bi trebalo da se
PRI MA LI su igra ~i
i ~la no vi stru ~nog {ta ba
~estitke, ali nisu izosta-
le ni ~ovjeku koji je prije
ne{to vi{e od desetak go-
di na obe }a vao da }e Sla -
vi ja zai gra ti na evro
sce ni i biqe`i ti do bre
re zul ta te. Mno gi su ta da
vrtjeli sumwi~avo glavom,
ali ri je ~i pred sje dni ka
Dragana Kuline su dobile
podlogu.
- U Slaviji se sve radi
planski i idemo postepeno
ko rak po ko rak. San o
Evropi smo ostvarili pri-
pla{i - veli {ef struke Sa-
rajlija.
O duelu protiv Slovaka
Erbez je jo{ dodao:
- Trudi}emo se opet da na-
dmudrimo protivnika i poku-
{a}emo da zabiqe`imo dobar
rezultat. Pa i ako se desi da
ispadnemo, mjesta velikom ra-
zo~arewu ne smije da bude. Po-
red li~nog i klupskog uspjeha,
ovo je uspjeh bh. fudbala. @ao
mi je {to su zavr{ili takmi-
~ewe [iroki Brijeg i Zriw-
ski, ali naredne sezone, nema
sumwe, da }e rezultati na{ih
klubova na evro sceni biti
jo{ boqi – zakqu~io je Erbez.
Svoj posao opet je kapi-
tenski odradio iskusni Bojan
Regoje:
- Obe}ali smo bespo{te-
dnu borbu. Nismo bili glasni
u najavama, pobijedi}emo Al-
AMBIJENT
Navija~i Slavije na “Ko{e-
vu“ bili su za ~istu desetku.
Slavija je imala podr{ku sa
tribina, sve je bilo organi-
zovano na visokom nivou i
je dvi je go di ne igrawem
dva kola u Intertoto kupu,
nas ta vi li ove go di ne i
na{ je plan da stvo ri mo
tim za velika djela koji }e
svake godine nastupati na
me|unarodnoj sceni. Uspjeh
Slavije treba da raduje sve
nas u klu bu, ali i sve u
BiH. Fu dbal u BiH ide
uzlaznom linijom, a i}i }e
uz po dr{k u i po mo} jo{
kru pni jim ko ra kom pre ma
mo}nijim evropskim klubo-
vima - kazao je Kulina.
Po tom je prvi ~o vjek
pre mi jer li ga {a iz Is to -
FOTO: V. STOJAKOVI]
borg sa dva ili tri gola ra-
zlike. Ali da }emo izginuti
na terenu za svaku loptu, mogli
smo svakom re}i direktno u
lice. Tako je i bilo. Nagrada
za trud je stigla. Jeste zasluga
nas igra~e najve}a, ali kako
zaboraviti na{e navija~e koji
su nas nosili i bili dvanaes-
ti igra~. Hrabro }emo igrati
i protiv Ko{ica, pa neka u
vite{koj borbi pobijedi boqi.
Lavovski dio posla na
sredini terena odradio je Go-
ran Simi}:
- Ovo je nagrada za sav na{
ulo`eni trud. Eliminacijom
Alborga pokazali smo da ima-
mo i evropski potencijal. Bez
obzira {to nas je napustilo
sedam igra~a tokom qeta, pot-
vrdili smo da nismo slu~ajno
vice{ampion i osvaja~i Kupa
BiH.
imala je sve uslove da bude
dobar doma}in. S tribina se
~ulo i “Srbija! Srbija!” po-
slije golova koje je postizao
tim iz Isto~nog Sarajeva.
~nog Sa ra je va is ta kao i
ovo:
ZA FUDBAL
BiH dolaze
boqi dani
- Fu dbal BiH ~e ka ju
boqi dani. Osim toga, ovo
je sport koji gradi mosto-
ve prijateqstva i drago mi
je da je na{ us pjeh u Dan -
skoj pro pra }en grom kim
apla uzom i na “Ko {e vu“
ka da je igra lo Sa ra je vo –
re kao je Dra gan Ku li na
tvo rac mo der ne, evrop ske
Slavije.
GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 43
REZULTATI
Revan{ susreti 2. kola kvalifikacija
Olimpi Rustavi - LEGIJA 0:1 (prvi me~ 0:3)
([alakovski 8)
DINAMO TBILISI - Metalurg Lijepaja 3:1 (1:2)
(Mereba{vili 18, 63, Ka{ja 53 - Rafalskis 49)
Dinaburg - BNEI JEHUDA 0:1 (0:4) (Atar 32)
KARABAH - Rozenborg 1:0 (0:0)
(Sadigov 45+1)
MTZ Ripo - METALURG DOWECK 1:2 (0:3)
(^eolin 15 - Mguni 35, Mhitarijan 85)
OFK PETROVAC - Anortozis 3:1 (1:2)
(Dragi}evi} 15, Ratkovi} 76, 102 - Kacavakis 45+3)
RABOTNI^KI - Kruzejders 4:2 (1:1)
(Bo`inovski 20, Ze Karlos 35, 79, Petkovski 84
- Ovens 69, Doneli 90+3)
Ganyasar - NAC BREDA 0:2 (0:6)
(Lurling 14, De Graf 34)
Valeta - SENT PATRIKS 0:1 (1:1)
(O’Brajen 80)
LAHTI - Nova Gorica 2:0 (0:1)
(Litmanen 66, Pires Vijera 79)
Flora - BRONDBI 1:4 (1:0)
(Kasimir 80 - Jalov 28, Farnerud 35, Holmen 45,
Kristijansen 90+2)
Helsinki - VETRA 1:3 (1:0)
(Kamara 3 - Grigalevi~ijus 27, Jankauskas 30, Moroz 81)
Kaunas - SEVOJNO 1:1 (0:0)
(Fridrikas 76 - Vujovi} 48)
POLONIJA - Juvenes 4:0 (1:0)
(Sarva{ 10, 65, Mir`ejevski 45, ^abalski 54)
Da~ija Ki{iwev - @ILINA 0:1 (0:2)
(Oravec 47)
Halada{ - ELFSBORG 0:0 (0:3)
Iskra - ^ERNO MORE 0:3 (0:1)
(Manolov 25, 54, D. Georgiev 60)
Larisa - REJKJAVIK 1:1 (0:2)
(Cigas 28 - G. Sigurdson 75)
MAKABI NETAWA - Slijema 3:0 (0:0)
(Samja 58, Ezra 84, Saba 89)
RANDERS - Suduva 1:1 (1:0)
(Leimonas autogol 17 - Luk{is 58)
Santa Koloma - BAZEL 1:4 (0:3)
(Dos Santos penal 43 - [treler 12, Gelabert 15,
Alvarez autogol 40, Almarares 88)
SLAVEN - Milano 8:2 (4:0)
(Poredski 24, Vru~ina 45, Tepuri} 61, 74, Vojnovi} 78, 88,
Gregurina 80, Juri} 81 - Stojanovi} 59, Alimi 75)
TROMSO - Dinamo Minsk 4:1 (0:0)
(Knarvik 28, 90+1, Martinovi~ autogol 76, Moldskred 89
- Mbanangoje 83)
Spartak Trnava - SARAJEVO 1:1 (0:1)
(Dole`aj 19 - Jahovik 88)
VADUZ - Falkirk 2:0 (0:1)
(Nol 24, Bur`mejer 105)
Ujpe{t - STEAUA 1:2 (0:2)
(Vasko 82 - [ekeqi 58, Gr`elak 66)
DERI SITI - Skonto 1:0 (1:1)
(Diri 57)
GALATASARAJ - Tobol 2:0 (1:1)
(Sarp 64, Servet ^etin 90+2)
GENT - Naftan 1:0 (1:2)
(El Ganasi 54)
Tor{avn - OMONIJA 1:4 (0:4)
(Jesperesen 56 - Konstantinu 27, 66, 78, Vencel 90+1)
Vlaznija - RAPID BE^ 0:3 (0:5)
(Hofman 66, 90+2, Majerhofer 76)
RIJEKA - Diferdan` 3:0 (0:1)
(Ceri} 20, An. [arbini 24, Ah. [arbini 64)
[iroki Brijeg - [TURM 1:1 (1:2)
([ili} 64 - Jant{er 41)
SLAVIJA - Alborg 3:1 (0:0)
(Kutalia 35, \ermanovi} 48, [}epanovi} 90+3
- Johanson 51)
CRVENA ZVEZDA - Rudar Velewe 4:0 (1:0)
(Bodanovi} 37, Jevti} 74, 90+4, Kadu 85)
MADERVEL - Fqamurtari 8:1 (0:1)
(Marfi 16, 19, 34, Slejn 25, Forbs penal 28, 50,
Ha~inson 38, Mekhju 72 - Ro{i 64)
Fram - SIGMA 0:2 (1:1)
(Hubnik 47, Otepka 57)
Bangor siti - HONKA 0:1 (0:2)
(Pustinen 39)
HELSINGBORG - Zestafoni 2:2 (2:1)
(Ekstrand 90+3, Sundin 100 - Dvali 29, Gela{vili 32)
PAKO[ FEREIRA - Zimbru 1:0 (0:0)
(Kristijano 84)
44 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

FOTO: GLAS SRPSKE

Beogra|ani
Parovi tre}eg kola zablistali u
duelu protiv
Rudara iz Velewa

FK Ko{ice (Slova~ka)

Slavija (BiH) - Ko{ice (Slova~ka)

Helsingborg ([vedska) - Sarajevo (BiH)
Fredrikstad (Norve{ka) - Leh Poznaw (Poqska)
Rijeka (Hrvatska) - Metalist Harkov (Ukrajina)
Gent (Belgija) - Roma (Italija)
Vaslui (Rumunija) - Omonija (Kipar)
Geteborg ([vedska) - Hapoel Tel Aviv (Izrael)
PSV (Holandija) - ^erno More (Bugarska)
Metalurg Doweck (Ukrajina) - Qubqana (Slovenija)
Eduardo de Fiori Mende{ Kadu (Crvena zvezda)
Valerenga (Norve{ka) - PAOK (Gr~ka)
APOP (Kipar) - Rapid Be~ (Austrija) Najva`nije je biti pametan kad se gubi, a bi}e i toga jer je sezona duga. Ne treba
Honka (Finska) - Karabah (Azerbejxan) igra~ima da im di`emo spomenike posle svake pobede, rekao Petrovi}
Vaduz (Lihten{tajn) - Slovan Liberec (^e{ka) BEOGRAD - Trener Crve- tigli su tri gola - Aleksan- - Bio je moj skaut tamo i - Mladi igra~i su bili
ne zvezde Vladimir Petro- dar Jevti} dva i Mendes Kadu preneo mi je izve{taj da mo`e previ{e pod utiskom ambijen-
Sent Patriks (R. Irska) - Krila Sovjetov (Rusija)
vi} Pi`on pohvalio je svoje jedan. da se igra sa wima. Dobro je ta. Plan je bio da ne primimo
Randers (Danska) - Hamburger (Wema~ka) fudbalere poslije pobjede od {to se revan{ igra u Beogra- gol u prvom poluvremenu da bi
Tromso (Norve{ka) - Slaven Koprivnica (Hrvatska) 4:0 nad Rudarom iz Velewa u SQEDE]I du - kazao je Petrovi}. se Zvezda unervozila. To se
drugom kolu kvalifikacija protivnik Dinamo Tre ner Ru da ra Ma ri jan nije desilo. Mlade glave nisu
Brondbi (Danska) - Legija Var{ava (Poqska) za Ligu Evrope. On je rekao Pu{nik rekao je da su wegovi izdr`ale pritisak. Najvi{e
Tbilisi
Vojvodina (Srbija) - Austrija Be~ (Austrija) “da im ne treba dizati spome- mladi igra~i bili previ{e mi je `ao {to nismo pokaza-
CSKA Sofija (Bugarska) - Deri siti (R. Irska) nike posle svake pobede“. - Bio je pravi trenutak da pod utiskom atmosfere i sta- li vi{e pred Beogra|anima.
- Shvatili su ozbiqnost ih poka`emo publici. Da smo diona i da su zato boja`qivo Kristalno zaslu`ena pobeda
Steaua (Rumunija) - Madervel ([kotska) si tu aci je. Imam sve mawe to uradili ranije, mo`da bi po~eli utakmicu. Zvezde - rekao je Pu{nik.
@ilina (Slova~ka) - Hajduk Split (Hrvatska) proble ma i na trenin zi ma, sagoreli u `eqi, ali ve} su u
Braga (Portugalija) - Elfsborg ([vedska) ali sve je lepo dok se pobe|uje. konkurenciji za prvi tim -
Najva`nije je biti pametan rekao je trener Zvezde. CRVENA ZVEZDA 4 (1)
Aberdin ([kotska) - Sigma (^e{ka) kad se gubi, a bi}e i toga jer “Crveno-bijeli“ }e u tre-
Rabotni~ki (Makedonija) - Odense (Danska) je sezona duga. Ne treba da im }em kolu igrati protiv Dina- RUDAR (VELEWE) 0 (0)
di`emo spomenike posle sva- ma iz Tbilisija, protivnika
Sevojno (Srbija) - Lil (Francuska)
ke pobede - rekao je Petrovi}. za koga je Petrovi} ve} po~eo STRIJELCI: 1:0 Bogdanovi} u 37, 2:0 Jevti} u 74, 3:0 Kadu u
Petrovac (Crna Gora) - [turm Grac (Austrija) Dvojica novih igra~a pos- da se sprema. 85, 4:0 Jevti} u 90. minutu. Stadion: Crvene zvezde u Beogradu.
Gledalaca: 15.000. Sudija: Maksim Laju{kin (Rusija). @uti kar-
Fenerbah~e (Turska) - Honved (Ma|arska)
I{arana benzinska pumpa ton: Pokleka (Rudar).
Bnei Jehuda (Izrael) - Pako{ Fereira (Portugalija) CRVENA ZVEZDA: Pavlovi}, Ninkov, Tutori}, \or|evi},
Klub Bri` (Belgija) - Lahti (Finska) DOBOJ - Policija iz Doboja identifikovala je u ~etvrtak A. D. Igwatijevi}, Savio, Bogdanovi} (od 80. minuta Nikoli}), Isah,
(25) iz Bawe Luke, B. E. (20) iz Gradi{ke maloqetnog S. D. iz Lazeti} (od 76. minuta Kadu), Leki}, Perovi} (od 69. minuta
Atletik Bilbao ([panija) - Jang bojs ([vajcarska) Bawe Luke, koji su sprejom ispisali grafite na zidu benzinske Jevti}). Trener: Vladimir Petrovi}.
Rejkjavik (Island) - Bazel ([vajcarska) pumpe “OMV” u Doboju, saop{teno je u petak iz CJB Doboj. RUDAR (VELEWE): Savi}, Sulejmanovi}, Stojni} (od 53. minu-
Galatasaraj (Turska) - Makabi Netawa (Izrael) Navedena lica iza{la su iz autobusa koji se kretao iz prav- ta Jeseni~nik), Cipot, Pokleka, Tolimir, Pra{nikar (od 42.
ca Prijedora i koji je prevozio navija~e Crvene zvezde na minuta Trifkovi}), Golob, Omladi}, Me{i}, Kolsi (od 46. mi-
Dinamo Tbilisi (Gruzija) - Crvena zvezda (Srbija) fudbalsku utakmicu u Beogradu. nuta Renato). Trener: Marijan Pu{nik.
Polonija Var{ava (Poqska) - NAC Breda (Holandija)
Fudbaleri Sevojna iznenadili litvanski Kaunas

Misli okrenute prema Lilu

Vetra (Litvanija) - Fulam (Engleska)

Prve utakmice tre}eg kola

kvalifikacija za Ligu Evrope na
rasporedu su 30. jula, a revan{i 6. avgusta. SE VOJ NO - Fu dbal ski kacija za Ligu Evrope. leli smo da do|emo do Fran- stoje}i dvome~ sa Lilom:
klub Sevojno ostvario je is- U prvom me~u u Beogradu cuske, uspeli smo u tome i sa- - Lil je veliki favorit,
to rij ski us pjeh. Srpski Sevojno i Kaunas odigrali su da nam os ta je da sle de }e naravno. Bori}emo se, da}emo
prvo li ga{ je na pre mi jer - bez golova. Idu}i protivnik nedeqe napravimo spektakl - sve od sebe, `elimo da igra-
Prijateqska fudbalska utakmica srpskog tima bi}e francuski rekao je trener Qubi{a Sta- mo i da se takmi~imo. Sevoj-
Kom{ijski remi
nom izlasku na evropsku sce-
nu uspio da sru {i prvu Lil. Sevojno }e biti doma- menkovi} agenciji Beta. no je pokazalo da se ne pla{i
prepreku. Tim Qubi{e Sta- }in 30. jula, a 6. avgusta }e favorita i mogu da ka`em da
LA KTA [I - Kon trol na jem. Ovo je najrealniji is- menkovi}a Piskavca remizi- gostovati u Francuskoj. SEVOJNO }emo u~initi sve da pro|emo
utakmica izme|u fudbalera hod poslije svega vi|enog za rao je na gostovawu Kaunasu - Ovo je svakako velika pro{lo zahvaquju}i u sqede }e ko lo.
Lakta{a i prvoliga{a Slo- 90 minuta. (1:1) {to mu je, uz postignut stvar, Se voj no ve} dve uta - golu u gostima Znam da nije la-
ge iz Trna zavr{ena je remi- D. P. gol, bi lo do voqno za pla - kmice nije izgubilo u Evro- ko, u stvari go-
sman u tre}e kolo kvalifi- pi. U`iveli smo se sada, `e- O uta kmi ci u Ka una su tovo nemogu}e,
prvi strateg finaliste Lav ali mi smo mn-
LAKTA[I 1(0) Kupa Srbije je rekao: ogo napredova-
SLOGA (T) 1(1) KAUNAS 1(0) - Ima li smo je dnu-dve li i `elimo da
{anse u prvom poluvreme- igramo.
STRIJELCI: 0:1 Kremenovi} u 19, 1:1 Baki} u 67. minutu.
SEVOJNO 1(0) nu. Za drugo smo se dogo-
vorili da postignemo
Stadion: Lakta{a. Gledalaca: 100. Sudija: Du{ko Bundalo STRIJELCI: 0:1 Vujovi} u 48, 1:1 Fridrikas u 76. minutu. gol u prvih pet minuta
(Lakta{i). Stadion: Steponas i Darijus Girenas u Kaunasu. Gledalaca:
LAKTA[I: Ba{a, Drqa~a, Joki}, Trivi}, Ojdani}, N. Ili}, 5.000. Sudija: Meir Levi (Izrael). @uti kartoni: Suwarevi}
i uspeli smo u tome.
Risti}, Vukovi}, Z. Mati}, W. Mati}, Baki}. Jo{ su igrali: R. Po sle smo psi ho lo -
(Sevojno), Vicijus, Vaikasas, Jouzaitis (Kaunas). {ki pali, pa se vodi-
Ili}, \elmi}, Mirkovi}, Karaxi}. Trener: Milan Milano- KAUNAS: L. Vertelis, Vaikasas, Vicius, Ra~kus (od 71. minuta la velika borba. Do-
vi}. Smoriginas), A. Vertelis, Razulis (od 66. minuta Macezinskas),
SLOGA (T): [mawa, Milojevi}, Tepi}, Babi}, Kesi}, \u- Andriju{kevi~ijus (od 82. minuta Juozaitis), Miklinevi~ijus,
ma }in je izje dna ~io
ri}, Kremenovi}, P. Travar, Urukalo, Kraq, Kuki}. Jo{ su evro-go lom, pra vo u
Fridrkas, ^inikas, Pehli}. Trener: Saulijus Vertelis.
igrali: Gligori}, Majki}, Stanivukovi}, [ipovac, Ba{i}, SEVOJNO: Nikoli}, Kamberovi}, Viri}, Bulatovi}, Rakovi}, Jo- ra{qe.
Savi}, Milinkovi}, Jankovi}, Teli}, G. Travar. Trener: Mi- vi~i}, Pavi}evi}, Vujovi}, Stanisavqevi}, Jankovi}, Timi} (od Stamenkovi} je pro-
lan Vujasin. 86. minuta Maksimovi}). Trener: Qubi{a Stamenkovi}. ko men ta ri sao i pred - Qubi{a Stamenkovi}, trener Sevojna
 GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 45

U subotu i nedjequ igra se 12. “Turnir prvaka“ FK Radnik

Pored doma}ina
Krajine, u~e{}e su
uzele jo{ tri
ekipe: Crvena
zemaqa iz Nove
Vesi, Sloga iz
Trna, i
bawolu~ki BSK
PI[E: MILAN ZUBOVI]
milanz@glassrpske.com
BAWA LUKA - Tradici-
onalni 12. fudbalski “Tur-
nir prva ka“ odr`a }e se u
subotu u i nedjequ na stadi-
onu FK Krajina u Rosuqama.
U~e{}e na ovom turniru,
pored doma}ina Krajine uzele
su jo{ tri ekipe: prvak Druge
Gomionica
Pro{le godine prvo mjesto
osvojila je ekipa Gomionice
iz Bronzanog Majdana, koja
je u finalu nakon boqeg
izvo|ewa penala savladala
Krajinu sa 4:2. regularni
dio utakmice zavr{en je bez
golova.
Detaq sa pro{logodi{weg turnira
lige Republike Srpske, grupa
zapad Sloga iz Trna, prvak
Tre}e lige, grupa zapad Crve-
na zemqa iz No ve Ve si, te
prvoliga{ BSK iz Bawe Lu-
ke. Na turniru je trebao u~es-
tvovati {ampion RS i novi
bh. premijeli ga{ Rudar iz
Prijedora, ali su odustali iz
razloga {to su u ovom terminu
imali dogovorene kontrolne
utakmice.
- Sa organizacione stra-
ne sve je spremno i 12. “tur-
nir prvaka“ mo`e da po~ne. I
ove godine okupile su se ~e-
tiri ekipe, a `ao nam je {to
ne}emo ugostiti i novog pre-
mijerliga{a Rudara iz Pri-
jedora kojima je ovaj termin
ve} bio ispuwen - rekao je u
ime organizatora tehni~ki
direktor Krajine Bo`idar
Petrovi}.
Prva utakmica na turniru
odigra}e se u subotu od 16 ~a-
sova a u woj }e se sastati do-
ma }in Kra ji na i Crve na
zemaqa, dok }e se u drugoj od
18.30 sastati BSK i Sloga.
FINALE
u nedjequ
od 18.30 ~asova
U pauzi izme|u me~eva tur-
nir }e sve~ano otvoriti na-
Bijeqinci
~ekaju Ora{je
BIJEQINA - Fudbaleri
Radnika nastavqaju sa odigra-
vawem kontrolnih utakmica,
kroz koje }e tempirati svoju
formu za predstoje}e prvenst-
vo.
Narednu provjeru Bijeqinci
}e imati u subotu na Gradskom
stadionu protiv Ora{ja u 18
~asova, a u utorak ekspedicija
Radnika kre}e na put ka
Zrewaninu gdje }e snage od-
mjeriti sa Ba natom. Ciq
uprave kluba je da se u pripre-
mnom periodu odigra {to ve-
}i broj pripremnih utakmica,
kroz koje }e se do}i do
`eqene forme.
- Pripreme teku po planu.
Radimo naporno dva puta dne-
vno. Atmosfera u ekipi je fe-
nomenalna, sve su to mladi
igra~i `eqni rada i dokazi-
vawa. Pokazali smo u dvije
kontrolne utakmice da imamo
kvalitet prije svega u utakmi-
ci sa daleko iskusnijom eki-
pom Smedereva, gdje nam je
malo sre}e nedostajalo da po-
bijedimo - istakao je Zoran
Niki}. I. S.
FK Sloboda
Jedinstvo
FOTO: GLAS SRPSKE
novi test
NOVI GRAD - Fudbaleri
~elnik odjeqewa za sport u
Slobode ima}e u subotu novu
Ministarstvu za porodicu,
provjeru u okviru priprema
omladinu i sport Dejan Travar.
za naredno prvenstvo Prve
U nedjequ }e se igrati
lige Republike Srpske. No-
utakmice za plasman. Susret
vogra|ani }e poslije nedje-
za tre}e mjesto igra}e se od 16,
qnog poraza u Biha}u (1:2) u
a finalni me~ od 18.30 ~aso-
revan{u ugostiti Jedin-
va. Pored pehara pobjedniku,
bi}e progla{eni i nagra|eni
stvo. Susret na stadionu
“Mlakve“ po~iwe u 18 ~aso-
najboqi strijelac, najboqi
va. N. \.
golman kao i najperspekti-
vniji igra~ turnira.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWALUKA

Beograd Boris
Prolazno Subotica Maks. 31 oC DMITRA[INOVI]
direktor
naobla~ewe Min. 15 oC
Mirjana KUSMUK
Bijeqina O~ekuje se prolazno glavni i odgovorni urednik
Bawa Luka Doboj naobla~ewe i osve- Novi Sad
Perica PE]ANAC (zamjenik
Tuzla `ewe prvo u sjever- glavnog i odgovornog urednika)
nim, a do kraja dana i Sandra MILETI]
Zvornik (novosti)
u ostalim dijelovima
Radmila [KONDRI]
Zenica Srbije uz lokalnu po- (dru{tvo, ekonomija)
javu kratkotrajnih Beograd
Dragana ]OSI]
Mogu}a ki{a pquskova i grmqavina, (dopisnici)
Sarajevo Pale poja~anim sjeveroza- Vawa POPOVI]
Oko podnevnih ~asova na za- (kroz Republiku Srpsku)
padnim vjetrom i ma- @aklina MIJATOVI]
padu prolazno naobla~ewe, ksimalnom (Srbija, region)
koje }e tokom drugog dijela da- temperaturom od 32 Milenko KINDL
na pre}i preko centralnih Mostar na sjeveru do 39 ste- Novi Pazar Ni{
(svijet)
krajeva, a poslije podne i Neda SIMI]-@ERAJI]
peni Celzijusa na jugo- (kultura, Glas plus)
uve~e preko isto~nih i jugois- istoku. Darko GRABOVAC
to~nih. Samo ponegdje mogu}a (Bawa Luka)
slaba kratkotrajna ki{a. U Nik{i} Slavko BASARA
Hercegovini vedro cijeli dan.
Bawa Luka (sport)
Pri{tina Tihomir GA^I]
Na sjeveru }e jo{ samo u ra- Trebiwe Maks. 28 oC Podgorica (tehni~ka)
nije jutro vjetar biti jugoza- Min. 18 oC Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao
padni, a zatim }e skrenuti na organ NOP-a za Bosansku Krajinu
sjeverne smjerove i oko po- u @upici kraj Drvara, 31.jula
Svjetske metropole 1943. godine. Od 15. septembra
dneva prolazno poja~ati. U 1992. godine odlukom Narodne
Hercegovini ve}i dio dana Pariz 24 Moskva 27 Berlin 21 skup{tine RS izlazi kao dnevni
vjetar jugozapadni, predve~e u list Republike Srpske.
Madrid 36 Istanbul 35 Toronto 24 Pod imenom "Glas Srpske" izlazi
skretawu na buru koja }e poja- Rim 25 Sofija 32 Wujork 30 od 5. maja 2003. godine.
~avati tako da na momente Atina 28 Oslo 19 ^ikago 27
mo`e biti i vrlo jaka. Budimpe{ta 26 Milano 21 Los An|eles 28 e-mail: dopisnik@glassrpske.com
Prag 23 Bukure{t 39 marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031, faks 231-012, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077,
Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka
banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53
46 25. i 26. jul 2009. GLAS SRPSKE

Virtuelni 1600 Happy Hour 2200

ratnik
Antena - subota Uloge: Don “Dragon“
Vilson, Majkl Bernardo
Re`ija: Endrju Stivens
ATV
Uloge: Entoni
LaPaglia, Erik Stolc,
Kerolin Fini
Re`ija: Majk Bencivenga
ATV

RTRS ATV RTS 1 RTS 2

KABLOVSKA 8.10 Miris poqskog
cvije}a, film
6.30
8.00
Amplituda
Jutarwi program
6.05
9.05
Jutarwi program
@ikina {arenica
7.00
8.10
TV lica
En iz Zelenih Zabata,
10.05 Gledaj i crtaj 9.50 Vijesti 11.05 Dizni film
10.10 [argarepko 10.00 Oliver 12.30 Moj ujak, serija 9.40 Vjerski mozaik Srbije
B 92 10.30
11.00
Skajlend, crtani film
Sveti orah, serija
i Olivija,
crtani
13.00
13.10
Dnevnik
Sport plus
10.30
11.00
Klinika Vet
Kwiga utisaka
7.00 Vodi~ za roditeqe 14.00 Salvador, film 11.30 Frej`er, serija film 13.30 Lud, zbuwen, 11.40 Agroinfo
7.20 Dora istra`uje, 16.00 Vijesti 12.10 Top FM 20 11.30 Sporti} normalan, serija 12.00 Profil i profit
13.10 ^arolija, serija 11.50 Vijesti 14.10 Ekskluzivno 12.30 Svijet zdravqa
crtani film 16.30 Potraga 14.00 Parovi i partneri 12.00 Pelikanmen, 15.10 TV lica 13.00 Sedam RTS dana
7.50 Dora istra`uje, 17.20 Pametwakovi}i 14.30 Valenberg - pri~e film 16.00 Drugarica 13.30 Gra|anin
crtani film 18.00 U {etwi sa heroja, serija 13.30 Auto {op ministarka, serija 14.00 Vrele gume
8.10 Dora istra`uje, dinosaurusima 16.00 Povratak u Idn magazin 17.00 Skiatos 14.30 Total tenis
crtani film 18.30 Vijesti 16.40 Pe}ina Mi{arica 14.00 Kviz i grad 17.30 Kvadratura kruga 14.40 Reli
9.00 Sabrina, vje{tica 19.00 U`ivo sa Ebi Rouda, serija 17.05 Pitajte, tra`imo 15.00 F1, 18.00 TV bingo 15.00 Biciklizam
odgovor kvalifikacije 19.00 Slagalica 16.40 Atletika - juniori
tinejxerka, film 20.00 Qudi sa Menhetna, serija 17.20 Do kraja svijeta 16.00 Virtuelni 19.30 Dnevnik 19.50 Eko karavan
11.00 Dobre namjere, 21.00 Kompanija 2, film - Tunis ratnik, film 20.00 Drugarica 20.20 Odbojka - Svjetska
serija 23.00 Vijesti 18.00 Qetopis 17.30 Ortaci, ministarka, serija liga
12.00 Vijesti 23.30 Pametwakovi}i 19.00 Frej`er, serija film 20.40 Lud, zbuwen, 22.00 Svijet sporta
12.05 Dobre namjere, 0.00 Patrola 19.30 Dnevnik 19.00 Vijesti normalan, serija 22.30 Biciklizom
serija 0.30 Djeca kukuruza 2, film 20.00 @ivi bili pa 20.00 Oralno doba 21.10 Nikad ne reci nikad, 23.00 Put ka dru{tvu znawa
vidjeli, film 21.00 Odmori se, film 23.30 Me|unarodni filmski
13.00 Uve}awe 2.00 Info kanal 21.30 ^arolija, serija zaslu`io si, 23.30 Vijesti festival “Pali}“
22.30 Koncert serija 23.40 Kazino Rojal (1967), 0.00 Ruski Kozaci
Vikom 23.20 Info profil 22.00 Happy Hour, film 0.50 Vrele gume
23.30 Demo fest film 1.40 Kazino Rojal (1954), 1.20 Odbojka - Svjetska
8.30 Tele{op 15.50 Crtani film 1.30 Mjesto zlo~ina: Majami 0.00 Trava, serija film liga
2.20 Sveti orah, serija 0.40 Gradska vreva, 2.40 Drugarica 2.50 Atletika - juniori
9.00 Pismo-glava, putopis 16.00 Mjesta, krajevi, ministarka, serija 5.10 Ruski Kozaci
2.40 Dnevnik serija
9.50 Crtani film zanimqivosti
10.00 Narodna muzika 16.30 Kviz znawa PINK BH BHT 1 HRT 1 OBN
11.00 Zlatni minut, kviz 18.00 Misterije postawa 6.20 Reprizni program 8.00 Zvijezde
7.00 Crtani film 8.30 Frenderi,
12.00 Radio i TV 19.30 Dnevnik RTS 7.10 Sarajevo na liniji crtani film 8.00 Vijesti ple{u
13.05 Sveznalica, kviz 21.00 Da, mo`da, ne 7.20 Made in Bawa Luka 8.35 Dobro do{li 8.10 Nosila je `utu 10.00 [kola
14.00 Tele{op 22.00 Spasilda 7.30 Sportisimo u moju zemqu traku, film surfawa,
14.40 Tele{op 23.30 Kviz 8.00 Napu{teni an|eo 8.50 Moko, dijete svijeta 10.00 Vijesti film
15.00 Sveznalica, kviz 0.00 Erotski program 9.00 Balkan net 8.55 Svakog petka 10.20 Ku}ni qubimci 12.00 OBN Star Model
10.00 Porodica Adams 2, ispo~etka 10.50 Normalan `ivot 14.50 Mimohod
serija 9.20 Dje~ak i leptir, film 12.00 Dnevnik 15.50 Jenda no}
Foks 11.50 Info top 11.00 Josip Pejakovi}: 12.30 Draga neprijateqica, s kraqem,
film
12.00 Sarajevo na liniji U ime naroda serija
6.00 Nacionalna geografija 18.20 Ke{ taksi 12.10 Made in Bawa Luka 11.30 Govor ti{ine 13.20 Prizma 18.00 Istra`ivawa
7.00 e-TV 19.00 Napoleon i 12.20 Rat u ku}i, serija 12.10 Fudbal: Man~ester 14.00 Duhovni izazovi 18.20 Odred za
junajted - Arsenal 14.50 Reporteri ~isto}u
8.00 Doma}in @ozefina, serija 12.50 Da pre|emo na ti
18.50 Info
9.00 Smije{na strana `ivota 20.00 Ekstremno pre`ivqavawe 13.30 Mobih 14.10 Muzika 16.00 Obrazovni program
14.20 Majstori brzine 16.30 Vijesti 19.10 Muzi~ki
10.30 Herkul Poaro, 21.00 [esta brzina, 14.00 Info top program
14.10 Gold muzika 15.00 Brisel: 16.40 Hrvatska
film film Zvijezde Evrope 20.00 Xingis Kan,
15.50 Info top kulturna ba{tina film
12.30 Top spid 23.00 Smrtonosne veze, film 16.00 Napu{teni an|eo, 16.20 Djeca {pijuni, film 17.00 Pobjednici
13.30 F1, kvalifikacije 1.40 Ke{ taksi 22.00 Ku}a
serija 18.00 Tragawe za xinovskom 18.00 Lijepom na{om velike
15.00 Smrtonosni ulov 2.10 Ameri~ko rvawe 17.00 [ou tajm plavom tunom 19.10 Loto mame
16.00 Kraqevi Ade 3.00 Smrtonosne veze, film 18.30 Info top 18.50 Celestin 19.30 Dnevnik 0.00 Xingis
18.00 Vijesti 5.00 Ameri~ko rvawe 18.50 Smolvil, serija 19.00 Dnevnik 20.10 TV bingo {ou Kan,
19.50 Pare ili `ivot 19.30 Retrovizor 21.00 Festival klapa film
National geographic 20.40
21.00
Licitiraj-profitiraj
Purpurne rijeke, film
20.00 Plava ma~ka,
crna ma~ka, serija
22.40
23.00
Dnevnik
Pogled u smrt, film
2.00 [kola
surfawa,
23.30 Bokser ubica, film 22.10 Klasi~ni albumi: 0.40 Hronika Pulskog film
8.00 Naj~udniji 21.00 Smrt u vodi 1.00 Sarajevo na liniji Mit Lof filmskog festivala 3.40 Ku}a
dinosaurusi 22.00 Fatalni 1.10 Mejd in Bawa Luka 23.00 Nepremostive 0.50 Festival klapa velike
9.00 Beba mamut strah 1.20 Grand {ou razlike, film 1.20 O~ajavawe, film mame
11.00 Velika jezera 23.00 Pad sa neba
12.00 Megavulkan 0.00 @iv zakopan
13.00 Ro|eni divqi 1.00 Udar muwe NOVA 11.20 Jedna od momaka, serija 16.20 Put oko svijeta
14.00 Dolina vukova 2.00 Povratak 11.40 Ritam srca, serija kroz 80 vrtova
15.00 Romanovi iz groba 6.30 Atom, crtani film 12.30 Koman~eros, film 17.20 Zemqa faraona,
7.00 Vinks, crtani film 14.30 Potegni, film film
16.00 Zakopane biblijske tajne 3.00 Nadqudska snaga 7.20 Pocoyo, crtani film 16.10 Osveta {mokqana 2: 19.00 U vrtu pod zvijezdama
17.00 Zakopane biblijske tajne 4.00 Podijeqen nadvoje 8.00 Dora istra`uje, [mokqani u raju, film 19.30 Gara`a
18.00 Nosa~ aviona 5.00 Smrtonosna vrelina crtani film 17.30 Zvijezde ekstra 20.00 Fudbal: Osijek - Hajduk
19.00 Istinski vjernici 6.00 Vozovi 8.30 Ezo TV 18.30 Vijesti 22.10 Bitange i princeze, serija
20.00 Smrtonosna hladno}a 7.00 Avioni 9.30 Nova lova 19.00 Magazin 22.50 Streqa{tvo
10.20 Red bul 20.00 Pobjesweli Maks 2, film 23.20 Bez odu{evqewa, molim,
11.20 ^arobnice, serija
Radio RS 12.20 Smolvil, serija
21.30
23.00
Ne vjeruj strancima, film
Monkeybone, film
serija
23.50 No} u pozori{tu
13.20 Ponovo qubav, film 0.30 Pobjesweli Maks 2, film
6.00 Jutarwi program 20.00 Vijesti 15.00 Ne zaboravi stihove
9.05 Qetni mozaik 20.05 Evergrin klub BN
10.00 Vijesti 21.00 Vijesti
16.00 Nad lipom 35 HRT 2 6.30 Jutarwi program
17.00 Vijesti
11.00 Vijesti 22.00 Vijesti 17.10 Kod Ane 7.00 Legenda o Tarzanu, 9.00 Divqi vjetar, film
18.10 Lud, zbuwen, normalan, crtani film 11.00 Fojlov rat, serija
11.05 Zvjezdano nebo 22.05 Najsvjetlije stranice 7.20 101 dalmatinac, 13.00 Emisija Helsin{kog
djetiwstva umjetni~ke muzike serija
19.10 Dnevnik crtani film odbora za qudska prava
12.00 Vijesti 23.00 Muzika za laku no} 20.00 Duboki udar, film 7.40 Vidri}i - medvjedi}i 14.30 Auto{op
12.10 Zvrk 0.00 Vijesti 21.40 Raqe: Osveta, film 7.50 Na kraju ulice 15.10 Stil
13.00 Vijesti 0.05 No}ni program 23.10 Vrijeme ubijawa, 8.20 Eksperimenti koji 16.00 Novosti
Frekvencije:
13.05 Starogradska muzika film su promijenili svijet 16.20 Prava stvar
2.00 Obrisi, film 8.40 Sportske 17.20 Svijet na dlanu
13.30 Narodna muzika Bawa Luka - 90,9; igre mladih 18.10 Pisma iz
14.00 Vijesti 3.20 Brzi na okida~u, serija
Bawa Luka, 4.50 Kraq Kvinsa, serija 8.50 Speleolo{ki Herceg Novog
14.05 Sportsko zabavno Prijedor, 5.50 ^arobnice putopis 19.30 Monitor
popodne Gradi{ka - 92,7; 9.20 Ekstremne `ivotiwe 20.00 Vitafon zvuk koji lije~i
15.00 Vijesti Doboj - 90,7; RTL 9.50 Igrajmo se 20.30 Svijet na dlanu
16.00 Dnevnik 10.00 Parlaonica 21.00 Bulevar
Petrovo - 93,5; 8.00 Magazin 11.00 Muzika 22.00 Mega saund
18.05 Tkanica od nota Bijeqina - 89,9; 8.50 Tajna ~okolade, 13.00 Gimnazija, serija 23.00 Bafalo vojnici, film
19.00 Vijesti I. Sarajevo - 92,8; serija 13.50 F1, kvalifikacije 1.00 Bugi Boj, film
19.10 Muzi~ka emisija Han Pijesak - 90,3; 9.40 Ulica Sezam 15.10 KS automagazin 2.50 Druga odanost, film
19.30 Muzika naroda Fo~a - 87,3. 10.40 Ben 10, crtani film 15.40 ^etiri zida 4.30 Bulevar
 GLAS SRPSKE 25. i 26. jul 2009. 47

Isku{avawe 2100 Stara 2000

|avola {kola nedjeqa
RTRS Uloge: Vins Von, Luk ATV
Uloge: Alan Nuri,
Dragana Mrki}, Eva Ras Vilson, Vil Ferel
Re`ija: @ivko Nikoli} Re`ija: Tod Filips

RTRS ATV RTS 1 RTS 2 KABLOVSKA

8.10 Rodoqupci, film 7.00 Kirbi, 6.00 Vijesti 7.00 Amen a|es
10.05 Skajlend crtani film 6.05 Jutarwi program 7.40 Agroinfo
10.30
11.10
Ultramen
Kalinova~ki poetski
7.30
8.00
Kirbi, crtani film
Jutarwi program
8.00 Dnevnik 8.00 Dozvolite B 92
8.10 Jutarwi program 9.00 Pustolov
vijenac 9.50 Vijesti 9.05 @ikina {arenica 9.30 Misica 7.00 Sabrina, vje{tica 17.00 Vembli kup:
11.30 Frej`er, serija 10.30 Doktor Deksi 10.05 @ikina {arenica 9.40 Mejsjangino obe}awe tinejxerka, film Totenhem - Seltik
12.10 Snop 11.00 Kirbi, 11.05 Dizni 10.00 Akva viva derbi
12.40 Potkozarske pri~e crtani film 8.30 Dora istra`uje, 18.50 Vijesti
12.40 Kulinarski qetopis 10.30 Moj qubimac
13.00 ^arolija, serija 11.30 Ulica Sezam 13.00 Dnevnik 11.00 Znawe imawe crtani film 19.20 [tiklom
14.00 Do kraja svijeta 12.00 Jura bje`i 13.10 Sport plus 12.00 UNHCR - povratak: 9.00 Znawe na poklon u vrata
- Tunis od ku}e, crtani film 13.30 Balkanskom ulicom Kosovo 11.00 Dobre namjere 20.00 Uvod u anatomiju
14.30 Valenberg 13.00 Odmori se, 14.10 Vrijeme je za bebe 12.30 Interfejs 12.00 Vijesti 21.00 Koncert
- pri~e heroja, serija zaslu`io si, 15.00 SAT 13.00 Urbana zona
16.00 Magazin serija 12.05 Dobre namjere, 21.50 Razvod na albanski
15.40 Vijesti 13.30 Emisija iz kulture serija na~in, film
16.20 Biqezi Pridvorice 13.40 F1, Velika
15.45 Vru} vjetar, serija 14.00 Put humanizma
17.10 Drinom nizvodno nagrada Ma|arske
16.40 Dovi|ewa u ^ikagu, 14.30 Hronika Belefa
13.30 Magazin 23.00 Vijesti
17.40 Ah, ta planeta 16.00 Vijesti 14.00 Vembli kup: 23.30 Pametwakovi}i
18.00 Qetopis 16.05 Kuba, putopis film 14.50 Atletika - juniori
18.20 Sasvim prirodno 16.30 Biciklizam Barselona - Al Ahli 0.00 [tiklom u
19.00 Frej`er, serija 16.30 Mauricijus,
19.30 Dnevnik putopis 19.00 Slagalica 18.00 Atletika - juniori 16.00 Vijesti vrata
20.00 Crna zora 17.10 Crveni cvijet, 19.30 Dnevnik 19.50 Odbojka - 16.30 Pametwakovi}i 0.30 Info kanal
21.00 Isku{avawe |avola, serija 20.00 Vru} vjetar, serija Svjetska liga
film 18.00 Pogodi ko 21.00 Qubav u Houp 21.30 Plivawe
22.50 Sportski pregled dolazi na ve~eru
23.05
Springsu, film
Bjekstvo iz zatvora,
0.00
0.30
Biciklizam
Karl Orf:
Vikom
23.10 @ilet sport 19.00 Vijesti
23.50 Demo fest - finale 19.40 Muzika 0.00 Dnevnik Karmina Burana 6.00 Narodna muzika 14.00 Tele{op
2.20 Ah, ta planeta 20.00 Stara {kola, 0.10 Egzit 1.40 Vikend Evronet 7.30 Tele{op 14.40 Tele{op
2.40 Dnevnik film 1.10 Egzit 2.10 Odbojka - Svjetska 8.00 Glas Amerike 15.00 Sveznalica, kviz
3.10 Valenberg - pri~e 22.00 Evrotrip, 2.10 Vru} vjetar, serija liga 8.30 Tele{op 15.50 Crtani film
heroja, serija film 3.00 SAT 3.40 Plivawe
9.00 Pismo-glava, putopis 16.30 Kviz znawa
9.50 Crtani film 19.30 Dnevnik RTS
PINK BH BHT 1 HRT 1 OBN 10.00 U na{em ataru, emisija 20.30 Pregled sedmice
7.10 Sportisimo 9.00 Be Ha Te bebe 6.00 Lijepom na{om 8.00 Ku}a o poqoprivredi 21.00 Dokaz stvarawa
7.20 Crtani film 9.05 Mumijevi 7.10 Obrazovni program velike 11.00 Blesimetar, serija 22.00 Izazovi istine
8.00 Jedna bajka 9.30 Uradi sam, uradi sama 8.10 Muzika mame
9.10 Osniva~i 10.30 Spu`va 12.00 Radio i TV 23.00 Narodna muzika
9.00 Balkan net 9.35 Galakti~ki fudbal
10.00 Nema problema crkvenih redova Bob, 13.00 Sveznalica, kviz 0.00 Erotski program
10.30 Zabavni program
11.00 Info top 10.20 Re: start, 10.00 Vijesti crtani
11.10 Gold ekspres {kola informatike 10.20 Ubistvo u tri
~ina, film 11.30
film
Spu`va
Foks
13.00 Ima ko da pita 10.40 Indonezija
13.30 Sarajevo na liniji 11.10 Duhovni mostovi 12.00 Dnevnik Bob, 6.10 e-TV 18.20 Ke{ taksi
13.40 Mejd in Bawa Luka 12.05 Bum nad Parizom, 12.20 Plodovi zemqe crtani 7.00 Doma}in 19.00 Grom u Raju,
14.00 Info top film 13.20 More film
14.00 Velika rasprodaja 12.00 Sponzoru{e 8.30 Crtani serija
14.10 Sve za qubav 13.40 Retrovizor film 21.00 Klijent, film
14.10 Viza 15.00 Mir i dobro 12.30 Lonci
15.40 Kursaxije
16.10 Sarajevo na liniji 14.40 Fudbal: Arsenal - 15.40 Vijesti i poklopci 9.00 Napoleon i @ozefina, 23.20 Prijateqi i
Man~ester junajted, 15.50 ^a smo na ovon 13.10 Crveni serija qubavnici, film
16.20 Mejd in Bawa Luka svitu, serija tepih
16.30 Zabavni program snimak 10.30 [esta brzina, film 1.10 Top spid
16.50 Narodna medicina 13.50 Telering
17.00 Dvogled 16.50 Olimpijski magazin 13.00 Svijet na dlanu 2.10 Ameri~ko rvawe
Villa Marguerite, film
17.20 Qubav nema 14.50 Xingis Kan,
18.00 Info top 17.20 13.40 F1 3.00 Ke{ taksi
cijene, film film
18.30 Da pre|emo na ti 18.50 Celestin, 19.10 Loto 16.00 Kraqevi Ade 3.40 Kasno sino},
17.10 Mis Otpisana,
19.00 Mobih crtani film 19.30 Dnevnik film 18.00 Vijesti film
19.30 Ima ko da pita 19.00 Dnevnik 20.10 Dugo toplo qeto, film 18.50 Info
20.00 Tatino obdani{te, 19.30 TV liberti
film 20.00 Policijska stanica
Moda
22.10
22.40
Dnevnik
U paklu nasiqa, film
20.00 Kako ja ka`em,
film National geographic
22.00 Makaze, film 21.00 0.10 Narodna medicina 21.50 Zatra:
0.00 Sarajevo na liniji 21.30 Global 0.40 Osniva~i crkvenih Finale {ou programa
0.10 Mejd in Bawa Luka 22.10 Sport 8.00 Nauka o sudarima 20.00 Avganistan ER
redova 0.50 Xingis Kan, 9.00 Smrtonosna vrelina 21.00 Hitna transplantacija
0.20 Urota 22.30 Dok. program 1.10 Velika rasprodaja film
1.20 Tatino obdani{te, 23.00 Villa Marguerite, 2.00 Reprizni program 2.50 Kako ja ka`em, 10.00 Podijeqen nadvoje 22.00 Ko je pobio Asteke
film film 3.00 Muzika film 11.00 Nadqudska snaga 23.00 Avganistan ER
12.00 Povratak iz groba 0.00 Hitna transplantacija
13.00 Vozovi 1.00 Ko je pobio Asteke
NOVA 9.40 Jedna od momaka, 12.20 Hana Montana, serija 14.00 Avioni 2.00 Nadqudska snaga
serija 12.40 Slikovnica 15.00 Automobili 3.00 Avganistan ER
7.00 Atom, crtani film 10.00 Ritam srca, serija 13.20 F1, Velika nagrada 16.00 Udar muwe 4.00 Hitna transplantacija
7.30 Vinks, crtani film 10.50 Bibin svijet, Ma|arske
7.50 Pocoyo, crtani film serija 16.10 SP u motokrosu
17.00 @iv zakopan 5.00 @iv zakopan
8.10 Dora istra`uje, 12.10 Mjewa~nica 17.50 Plivawe - SP 18.00 Pad sa neba 6.00 Tajne kraqevske kobre
crtani film 13.00 Potegni, film 20.00 Xiboni, koncert 19.00 Kobno lebdewe 7.00 Afri~ka kolijevka `ivota
8.40 Ameri~ka pri~a, 14.40 Sawa ostvaruje 21.40 Bez odu{evqewa,
crtani film snove molim, serija
10.00 Kraq Kvinsa, serija 15.30 Bruco{, film 22.10 Kad Miki ka`e da se Radio RS
11.00 Automotiv 17.10 Odred za ~isto}u boji - ko su junaci
11.30 Novac 17.40 Magazin Xonijevih pjesama 6.00 Jutarwi program 20.00 Vijesti
12.00 Lanac sudbine, film 18.30 Vijesti 0.00 Mini HNL 8.05 Emisija za selo 20.05 Zabavna muzika
13.50 Dvostruka nula, film 19.00 Nadrealiti 0.10 Gara`a 9.05 Starogradska muzika 21.00 Vijesti
15.30 Duboki udar, film 20.00 Osumwi~eni, film 9.30 Narodna muzika 21.05 Starogradska sje}awa
17.10 Vijesti 21.20 Mjesto zlo~ina: BN 10.00 Vijesti 22.00 Vijesti
17.20 Pazi zid Majami, serija
18.10 Lud, zbuwen, 22.10 [pijun i dama, 5.30 Muzi~ki 10.05 Top lista Radija RS 22.05 Kultura u ogledalu
normalan, serija film izlog 11.05 Sje}awa 23.00 Sje}awa
19.10 Dnevnik 0.50 Ne vjeruj strancima, 7.00 Hrana i vino 12.00 Vijesti 0.00 Vijesti
20.00 Nad lipom 35 film 8.00 Svijet Renomea 12.05 Religijski program 0.05 No}ni program
21.00 Radnik mjeseca, film 9.30 Pri~e zavi~ajne 13.00 Vijesti 5.00 Emisija za selo
22.30 Crveni tepih 10.00 Selo
23.50 Televizijska posla,
HRT 2 10.30 Cvr~ak na sat 13.05 Zvrk
14.00 Vijesti Frekvencije:
serija 7.00 Porodica Adams, 12.00 Zavi~aju, mili raju
0.30 Raqe: Osveta, crtani film 13.00 Mega saund 14.05 Pri~aonica Bawa Luka - 90,9;
film 7.30 Loki Leonard, serija 14.00 Muzi~ki izlog 15.00 Vijesti Bawa Luka,
1.40 Muza, film 7.50 Svjedo~anstvo 15.00 Nedjeqno popodne 15.05 Sportski pregled Prijedor,
3.30 Crveni tepih Telizina Xonsa, film 19.30 Monitor
9.20 Jura Hura
16.00 Dnevnik Gradi{ka - 92,7;
4.40 Kraq Kvinsa, serija 20.00 Prava stvar
9.50 Duhovni velikani 21.00 Slu~ajni 16.20 Nedjeqni radio magazin Doboj - 90,7;
10.40 Biblija partneri 18.00 Vijesti Petrovo - 93,5;
RTL Krivuqa u~ewa, film
0.20
10.50 Portret 22.30 Lavirint, film 18.05 Medaqoni u vremenu Bijeqina - 89,9;
7.40 Skrivene poruke, serija mjesta i crkve 0.20 Svijet na dlanu 19.00 Vijesti I. Sarajevo - 92,8;
8.00 Ulica Sezam 11.00 Misa 2.00 Satelitski 19.05 Zaigrajmo, zapjevajmo, Han Pijesak - 90,3;
9.00 Ben 10, crtani film 12.00 Sportske igre mladih program Fo~a - 87,3.
emisija narodne muzike

PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI]
~ku legendu. Leni je pokazao nevjerova-
aleksandrar@glassrpske.com
tnu energiju na sceni, a publika je zaje-
Rok zvijezda Leni Kravic svojim dno sa wim otpjevala neke od wegovih
nastupom odu{evio je malobrojnu pu- najve}ih hitova. Fanovi su odu{evqeno
bliku na Gradskom stadionu u Bawoj pjevali "I belong to You", a Leni je sa sce-
Luci. ne poru~io da je zadovoqan reakcijama
Koncert slavnog muzi~ara okupio je publike, “koju voli i po{tuje“. Poslije
svega oko ~etiri hiqade fanova. dva bisa, koncert je zavr{io u 23.50 ~a-
Kao predgrupe nastupili su "Lash sa- sova. Bina je imala povr{inu od 300
vavals" i "Emir & Frozen Camels". Iako su metara kvadratnih, krov visok 16 me-
iz bawolu~ke agencije “Front stejy“, tara, a predwi dio bine dug 26 metara.
koja je organizator koncerta, najavili Osim sjajnog nastupa, zelene gitare,
da }e Leni po~eti sa nastupom izme|u nije izostao ni {al oko vrata kao de-
21 i 21.30, pjeva~ je na binu iza{ao tek u taq koji se ~esto mo`e vidjeti kod Le-
22 ~asa. Publika je tako imala sat vre- nija. Ba{ kao i naziv Lenijevog albuma
mena ~ekawa izme|u nastupa predgrupa “Qubavna revolucija“, wegov nastup
i Lenija Kravica. mogao bi se nazvati revolucijom. Pu-
Zanemaruju}i ~ekawe, sam nastup blika je podignutih ruku u`ivala u kon-
odu{evio je sve koji su do{li da vide i certu i na kraju pozvala Lenija na bis.
~uju muzi-
“Ko{in“ odu{evio publiku na “Nektar Demofestu“
Bri tan ska gru pa “Ko{in“.
“Ko{in“, koja je nastu- Ovo go di{wi “Ne -
pi la na otva rawu “Ne - ktar Demofest“ predsta-
ktar De mo fes ta“ u vi }e 33 de mo ben da iz
~etvrtak uve~e na tvr|a- Srbije, Hrvatske, Crne
vi Kastel, odu{evila je Gore, Makedonije, BiH i
mnogobrojnu publiku. Slovenije.
- @elimo da poru~i- Za sino} (petak) bio
mo mladim bendovima da je na javqen nas tup ir -
budu ono {to jesu. Pro- skog ben da “Te ra pi“, a
ducentske ku}e ~esto `e- festival }e biti zatvo-
le brze hitove koji se ren sutra (nedjeqa).
do bro pro da ju, a to Po bje dnik ovo go -
nekada podrazumijeva di{weg fes ti va la }e,
da ben do vi odus ta ju osim albuma i izdawa
od svo jih prvo bi tnih za {est ze maqa re gi je,
ide ja, {to ni je pra vi dobiti i video spot za
izbor - poru~ili su de- je dnu pje smu sa al bu ma
mo ben do vi ma iz gru pe koji }e uraditi MTV.
NEKAD BILO...
Francuski pilot Luj Blerio, 25. jula
1909. godine, prvi je avionom preletio
Laman{. Povod za podvig bila je nagra-
da od hiqadu funti koju je britanski
“Dejli mejl“ raspisao za uspje{no pre-
lijetawe kanala koji su Englezi zvali
Britanski, a Francuzi Laman{. Na dan
takmi~ewa Blerio je imao upravo na-
vr{enih 37 godina (ro|en 1. jula 1872),
zvawe in`ewera, karijeru pronalaza~a
i proizvo|a~a acetilenskih farova za
automobile, a eksperimentisao je sa
vazdu{nim jedrilicama. Blerio je bio
Luj Blerio me|u onima koji su 1927. godine na Le-
bur`eu do~ekali ^arlsa Lindberga, pi-
preletio lota koji je 18 godina poslije
istorijskog leta Blerioa sam “presko-
Laman{ ~io“ jo{ jednu prepreku, Atlantik.
Luda planeta
Petogodi{wak
opqa~kao stan
Policija, u Polwici na
sjeveru Poqske, uhapsila je
najmla|eg lopova u istoriji
te zemqe, petogodi{waka
koji je sa jo{ dva dje~aka,
osmogodi{wakom i deveto-
godi{wakom, opqa~kao je-
dan stan, javila je Beta.
U trag malim provalnicima
policija je u{la zahvaquju}i
mje{tanima kojima je bilo
neobi~no {to djeca tro{e
ve}e svote novca u lokalnim
radwama. Kod mali{ana je
prona|en mobilni telefon
koji su zajedno sa 113 evra
ukrali iz stana.
Biv{oj `eni
la`na kazna
Ruski saobra}ajac Aleksan-
der Kozin iz Vladivostoka
zavr{io je na sudu jer je ut-
vr|eno da je falsifikovao
28 kazni, javio je Mondo.
Ispostavilo se da je polica-
FOTO: A. ^AVI]
jac podnio 28 prijava protiv
biv{e supruge Natalije Pe-
trove zbog toga {to je nepro-
pisno prelazila ulicu i to
uvijek na istom mjestu.
Stigav{i pred sud, Petrova
je otkrila da je sve kazne na-
pisao wen biv{i mu`.
- Rastali smo se davno i ve}
sam ga zaboravila. On o~i-
gledno, mene nije. Imao je
kopiju mog paso{a i odatle je
upisivao moje podatke u pri-
jave - rekla je Natalija.
Dobrovoqci
za ~okoladu
Bri tan ski nau ~ni ci tra `e
`e ne do bro voqce za pri -
mamqiv za da tak - da u
ime na uke go di nu da na
sva ko dne vno je du po dva
re bra ~o ko la de, ja vi la je
Be ta.
Is tra `i va ~i uni ver zi te -
ta Ist An gli je i bol ni ce
POSQEDWA u Nor vi ~u `e le da us ta -
no ve da li crna ~o ko la da
Na festivalu u smawuje ri zik od sr~a nih
oboqewa. Za stu di ju je
Benikasimu 200.000 qudi po tre bno 40 do bro vo-
Me|unarodni festival u {panskom gradu Benika- qaca. Ve }i na u~e sni ca
simu, jednu od najpopularnijih manifestacija posve- sva kog da na sla di }e se sa
}enih pop, rok i elektronskoj muzici u Evropi, ove godine za dvi je {tan gle “izu ze tno
~etiri dana posjetilo je rekordnih 200.000 qudi, javila je Beta. ja ke ~o ko la de.
Organizatori festivala u Benikasimu, koji se odr`ava od 1995,
zabiqe`ili su “200.000 posjeta za ~etiri dana“, od 16. do 19.
jula.
- [ezdeset odsto posjetilaca su stranci, me|u kojima su 80 odsto
~inili Britanci. Ostali su do{li iz Francuske, Irske, Danske,
Italije, Wema~ke i drugih zemaqa kakve su Australija, Norve-
{ka, [vedska i SAD - navode organizatori.
Ove godine u Benikasimu su, pored ostalih, nastupili bendovi
“Oejzis“, “Franc Ferdinand“ i “Kilers“.
 KO JE GOSPODAR Monika Miji}, INTERVJU
zastupnik Savjeta
HRVATSKE ministara BiH u
evropskom Sudu za qudska
prava u Strazburu

Vladimir BiH nije

[eks u odgovorna
za akte
26 slika visokog
www.glassrpske.com
PI[E: DENIS KUQI[ predstavnika
FOTO: M VUJOVI]

Bujna vegetacija,
beli~aste i prostrane
peskovite pla`e,
bistro i
uvek toplo
more i
veseli
qudi

Osim lepote kojom je

tvoriteq darovao,
najve}a dra` ove zemqe
je vreme kao
zaustavqeno
u ranim
{ezdesetim
godinama

Mi{o Vujovi} u sobi

slavnog pisca Ernesta
Hemingveja
u hotelu
"Ambos" u
centru
Havane

"Glas Srpske" donosi slike iz `ivota Kube

“Zemqotres“ uz Crnu
KAMP DEJANA BODIROGE u Trebiwu praznik za qubiteqe ko{arke ma~ku i belog ma~ora
2 25. i 26. jul 2009. GLAS PLUS
Kolumna
Kultura dijaloga ima
negativne posqedice za BiH
“Mnijewe mo`e da bude i najboqa i najgora
od svih stvari“ Remon Polen
Svaki poku{aj uvo|ewa obrazaca kulture
dijaloga u bh. javni prostor zavr{ava izrugi-
vawem, progla{avawem kulturnih obrazaca ne-
pripadaju}im ovom prostoru i ovim qudima,
obiqe`ava se koja “suhoparnost“, “bezli-
~nost“, “pretencioznost“. Ti poku{aji su
predstavqeni jednostavno kao “katastrofa“
koja ostavqa “kontraproduktivne posqedice“.
Imaju}i ovo u vidu name}e se pitawe {ta je to
“katastrofa sa kontraproduktivnim
posqedicama“ do kojih dovodi kultura dijalo-
ga? Krenimo redom.
Radikalizirano
javno mnijewe
Mediji formiraju javno mnijewe, oni for-
miraju stavove gra|ana, naroda. Mediji stvara-
ju sliku o “dobrom“ i “lo{em“. Svi mediji to
~ine, pa tako i mediji u BiH. Posebno je zna~aj-
na uloga javnih servisa i neovisnih medija. Ima
wih puno u Federaciji. (Mo`da da ih ima mawe,
mo`da bi ih bilo vi{e uistinu neovisnih i
slobodnih!) Me|utim, ovi mediji imaju i pre-
dnost u odnosu na sve ostale medije u ostvari-
vawu svoje uloge. Oni unaprijed znaju {ta je
lo{e, a {ta dobro, tko je lo{ a tko dobar.
Oni nemaju problem sa istra`ivawem; istra-
`ivawe wima i ne treba, jer unaprijed znaju
{ta je dobro, a {ta ne. Lo{i qudi, da ne ka-
`em narodi, su “identificirani“ i na osnovi
te samorazumqive identifikacije mediji juri-
{aju na gra|ane stvaraju}i jo{ ve}e nepovjerewe
koje je ratom stvoreno na ovom prostoru. I
jo{ pritom stalno isti~u kako to rade za do-
brobit naroda u ime slobode i neovisnosti me-
dija, te da nitko i ne pomi{qa da sugerira
kulturu dijaloga, jer ona nije temeqena na slo-
bodi misli. Mnijewe je, zahvaquju}i ovim medij-
skim poduhvatima, ve} toliko radikalizirano
da naprosto to ne mo`e biti vi{e i gore.
Posqedice su vi{e nego vidqive: nema komuni-
kacije, nema prihvatawa onih tamo kao ravno-
pravnih sugra|ana, nema ni pomisli o mogu}em
zajedni~kom `ivotu, nema koncepta realnosti
(wegovo mjesto je zauzeo koncept etnonaci-
onalne iskqu~ivosti), nema zajedni~kih akcija
koje se temeqe na konsenzusu, nema uva`avawa
Inbox
Dugo najavqivani koncert Le nija Kravi-
ca na Gradskom stadionu u Bawoj Lu ci
osim odli~nog nas tupa donio je i razo~a-
rewe. Iz gleda da je cijena ulaznica od
30, 40 i 60 maraka bila uzrok gotovo
praznih tribina. I pored najboqe voqe
i `eqe, sigurno je da su mnogi odustali
od koncerta, jer cijene nisu prilago|ene
na{im nov~anicima. Ostaje ~iwenica da
je koncert bio za pohvalu, ali to se
odnosi samo na Lenijev nastup. Organi -
zatori su napravili propust, pa je pu -
blika morala da stoji vi{e od sat
vremena dok se na bini ni{ta nije de{a -
valo. Izme|u nastupa francuskog benda
i po~etka Lenijevog koncerta qubiteqi
roka mogli su da hvataju zjale i pitaju se
ho}e li kona~no po~eti. Ako se i daqe
misle baviti organizacijom velikih kon -
cerata, organizatori bi morali da pro -
cijene bitne detaqe, kao {to su cijene
ulaznica i “mrtav“ prostor izme|u nas -
tupa.
lexxlanna189@yahoo.com
ama ba{ ni~ega {to druga strana ka`e pa i
zahtijeva. Nema ni~ega {to spaja, ali ima sve-
ga {to razdvaja i to razdvaja ne bilo kako ve}
sa zastra{uju}om koli~inom emocija koje gene-
riraju upravo mediji. Nema prijateqa, sve sami
neprijateqi...
Vapaj za promovirawem
trajnog mira na ovom malom
balkanskom prostoru
Dakle ugro`avawe slobode medija sa ka-
tastrofalnim posqedicama bi ovako gledano
bio svaki poziv (boqe re}i vapaj):
Za uspostavqawem uqudnosti u javnoj rije~i
gdje svi na{i neistomi{qenici nisu odmah
predmetom vrije|awa. Gdje novinski ~lanak ni-
je tijesan za neistomi{qeni~ki stav, gdje vi-
deo prilog mo`e podnijeti nenametnuto
mi{qewe o temi i gdje recimo gostu koji je po-
zvan da razgovara o “Dobrovoqa~koj ulici“ ne}e
biti postavqeno sqede}e pitawe: “A kako vi
znate i{ta o tome kada niste tamo bili?“
Ili, recimo neistomi{qeniku u dijalo{koj
emisiji re}i: “Vi la`ete“.
Za uspostavqawem ravnopravnog tretmana
svih naroda u medijskom prostoru, posebno u ja-
vnim servisima. Javni servis, prije nego bilo
koji drugi medij, ima obavezu da sve etnonaci-
onalne skupine tretira ravnopravno i daje im
jednak prostor u prilozima, a ne da ih unapri-
jed i van svake sumwe prikazuje lo{im i zlim,
~ak bez pijeteta prema wihovim mrtvima ili
ubijenima u prethodnom ratu.
MEDIJI
stvaraju sliku o “dobrom“
i “lo{em“
Za uspostavqawem istinski neovisnog i
slobodnog novinarstva oslobo|enog nacionalis-
ti~kih predrasuda, u kojemu sloboda ne ukqu~uje
{ikanirawe i vrije|awe, ve} slobodu izbora
tema sa strogim okvirima komunikacije. No-
vinarstva u kojem nije predmet ~u|ewa kada
netko u RS govori ili pi{e na hrvatskom jezi-
ku i gdje }irilica nije sinonim za ~etni{tvo,
gdje nije stra{no ukoliko netko nabraja brojeve
Komentari ~italaca
Pitawe odgovornosti, ali koga i za {ta?
Veoma cenim komentar gospo|ice Sawe
Vlaisavqevi} u “Glasu Srpske“ od 18. jula 2009.
god. Podjednako cenim i wene aktivnosti u
okviru Centra za kulturu dijaloga BiH.
Su{tina stavova gospo|ice Vlaisavqevi}
uop{te nije diskutabilna, a ton i duh razume-
vawa i pomirewa, koji pro`imaju wen tekst,
ohrabruju}i su i potpuno u skladu sa ciqevima
i aktivno{}u na{e nevladine organizacije,
Istorijski projekat Srebrenica. Ja bih samo
skrenuo pa`wu na par stvari iz wenog izla-
gawa, za koje smatram da bi ih trebalo pojasni-
ti. Potpuno je ta~no da mlade generacije u RS
ne mogu snositi nikakvu odgovornost za bilo
{ta iz ratnog perioda i da je zato demago{ko
kori{}ewe re~i “svi” - ~emu autorka opravda-
no prigovara - bez ikakvog osnova. Podjednako
je bez osnova pripisivati krivicu mladim
Bo{wacima za pokoq po srpskim selima oko
Srebrenice ili mladim Hrvatima za u`ase
koje su tokom okupacije 1995. god. wihovi sta-
riji po~inili nad srpskim civilima u
Mrkowi} Gradu i okolini. Ali to su stvari
koje se podrazumevaju. Zato je defanzivan stav
gospo|ice Vlaisavqevi} po ovom pitawu po-
tpuno nepotreban, ~ak i neprimeren. Neka oni
koji tendenciozno koriste re~ “svi” u odnosu
do tri koriste}i prste na ruci, gdje petnaest
godina poslije rata bez ostra{}enosti mo`e-
mo govoriti o svim temama.
NEMA NI
pomisli o mogu}em
zajedni~kom `ivotu
Za promovirawem pozitivnih vrijednosti
koje se definitivno nalaze i drugdje osim na
prostoru sa kojeg izvjesni mediji djeluju. Mora
biti da tamo negdje ima ~estitih qudi, puno
~estitih qudi o kojima vrijedi pisati i govo-
riti mnogo vi{e nego satirati se pronalazi-
ti, pa nerijetko pozivati u pomo} sje}awe na
rat, radikale i ekstremiste (uvijek dobro do-
|e prisjetiti se najgorih zlo~ina, jer tada
imate gledanu emisiju i prodate novine), a sve
sa `eqom da pozitivne vrijednosti zauzmu
mjesto najdubqem razdoru me|u gra|anima.
Za formirawem javnog mnijewa na osnovi
~iwenica, prezentiranih za i protiv stavova
nekog slu~aja, a ne na osnovi nabujalih novinar-
skih emocija i osobnih frustracija. Ovdje ve}
~ujem ozbiqan prigovor da svi medijski prilozi
po~ivaju na ~iwenicama, ali kao {to znamo
mediji imaju “neograni~ena sredstva za propa-
gandu, za manipulaciju informacijama i za du-
hovno izopa~ewe, sve u slu `bi posebnih
interesa, i na {tetu najo~iglednijih istina“.
Za prezentirawem informacija, a ne mani-
pulacija koje definitivno ne idu u prilog, kako
neki novinari vole re}i, “normalnoj BiH“. ^es-
to se ~uje da BiH nije normalna zemqa i upravo
zato nije realno o~ekivati da mediji budu
boqi. Kakav narod, takvi mediji, zagovaraju ne-
ki nositeqi javne rije~i. Ali da li to zna~i
da ukoliko ima puno kriminala u ovoj zemqi da
je sasvim prirodno i da novinari budu krimi-
nalci, jer kakav narod takvi mediji?
I kona~no svi ovi zahtjevi i ne daj bo`e
wihovo realizirawe imaju katastrofalne
posqedice za BiH. Imaju, kako nemaju i treba
da imaju! Jer ukoliko ih se budemo pridr`avali,
ne}e onda biti unaprijed lo{ih naroda i lo-
{ih entiteta sa lo{im qudima, zrakom, vo-
dom, lo{im nebom, ve} }e biti ravnopravnih
na Srbe doka`u svoju logiku, neka poka`u kako
primena istovetne logike tako|e i wihovu de-
cu ne pretvara automatski u zlo~ince i neka
dokumentuju svoje zlobne insinuacije o kole-
ktivnoj krivici srpske strane, ako raspola`u
dokazima za to.Moja reakcija nije kriti~ki
usmerena prema gospo|ici Vlaisavqevi}, ve}
prema onima o kojima ona pi{e i pred kojima
se nepotrebno pravda.
Druga stvar u wenom tekstu, na koju bih
`eleo da skrenem pa`wu, je slede}e. ^ini mi
se da ona neopravdano prihvata jednostrano
tuma~ewe kada ka`e: “Ovih dana je obiqe`ena
godi{wica jednog genocida...” mada to u pro-
du`etku re~enice balansira donekle pomi-
wawem “godi{wice tuge i boli ubijenih Srba
u Bratuncu.”
“Genocid“ koji ona pomiwe i koji impli-
citno prihvata kao utvr|enu ~iwenicu, zapra-
vo je potpuno otvoreno i diskutabilno pitawe.
Otvoreno je u toj meri da je sudija MKTBJ
Krisof Flige pre par dana insistirao da je u
slu~aju Srebrenice kori{}ewe termina “ge-
nocid“ mo`da neprimereno i da je “masovno
ubistvo“ boqe re{ewe. Pri tom, ovaj ugledni
nema~ki pravnik je jo{ istakao ne{to preko
~ega protagonisti jednostrane prezentacije
Pi{e:
Sawa
VLAISAVQEVI]
^esto se ~uje da
BiH nije normalna
zemqa i upravo
zato nije realno
o~ekivati
da mediji budu boqi.
Kakav narod, takvi
mediji, zagovaraju
neki nositeqi javne
rije~i. Ali da li
to zna~i da ukoliko
ima puno kriminala
u ovoj zemqi, da
je sasvim prirodno
i da novinari budu
kriminalci, jer kakav
narod takvi mediji?
naroda, ravnopravnih entiteta, ravnopravno
lijepe prirode. Ali tada na`alost postoji
opasnost za sve nas koji smo gradili sliku slo-
bodarske rije~i siju}i mr`wu i to je onda ka-
tastrofalno.
(Autorka je direktor Centra
za kulturu dijaloga BiH)
ovog pitawa sistematski prelaze: da su sami
stru~waci za me|unarodno pravo u svetu pode-
qeni u odnosu na to, da li bi se doga|aji u
Srebrenici jula 1995. god. mogli okvalifiko-
vati kao genocid, ili ne (Der Spiegel, 7-9-2009).
Prema tome, niti je opravdano polaziti od
kvalifikacije “genocid“ kao implicitne
~iwenice, niti to doprinosi perspektivi di-
jaloga i boqih odnosa izme|u dve zajednice.
U Ju`noj Africi su to savr{eno od po~et-
ka shvatili i zato su svoj istra`ni organ u eri
posle aparthejda nazvali Komisija za istinu i
pomirewe. To sadr`i jasnu poruku da istina
dolazi i da se ona mora utvrditi, pre pomi-
rewa, a ne obratno. “Pomirewe“ po svaku cenu,
pa ~ak i mimo proverqive istine, ne pred-
stavqa dijalog, niti to vodi skladnom su`ivo-
tu. To je recept za reprimirano nezadovoqstvo,
koje u datom trenutku mo`e ponovo eksplodira-
ti od nakupqene frustracije i mr`we. A to je
zapravo ne{to {to se u BiH mora izbe}i po
svaku cenu, zato {to smo ve} videli posledice
jedne nedavne takve eksplozije.
Dijalog da, ali dijalog istine je najboqi
lek. Stefan Karganovi},
Nevladina organizacija
"Istorijski projekat Srebrenice"
 GLAS PLUS 25. i 26. jul 2009. 3

20 - 24. 7. Doga|aj sedmice

Novi dokazi protiv Atifa Dudakovi}a
20. 7.
Revizori BiH utvrdili niz nezakonitosti u ra-
du Ministarstva inostranih poslova, koje je u
pro{loj godini potro{ilo 49 miliona mara-
Zlo~in na
ka.
Revizija je konstatovala, pored ostalog, da ovo minis-
tarstvo nije po{tovalo Zakon o javnim nabavkama, da su
video-snimku
radnici primani u MIP netransparentno, da pravdawe
Protiv Dudakovi}a prije tri godine
putnih tro{kova nije obavqano u zakonskom roku i drugo. vlasti RS podnijele krivi~nu
Mada je MIP planirao buxet za 522 zaposlena, revizija
isti~e da je u ovoj instituciji 480 qudi uspjelo da potro- prijavu Tu`ila{tvu BiH za ratni
{i vi{e od 49 miliona maraka. Za avionske karte po-
tro{eno je 577.249 maraka i to preko kompanije “Bio
zlo~in, ali do danas nema odgovora
turs“ Hasana ^engi}a, bez sprovedene procedure javnih da li je istraga otvorena
nabavki, a za usluge smje{taja u hotelima “Bosnia“ i “Ho- PI[E: MILAN MIQU[ Protiv Dudakovi}a su zbog
lidej in” potro{eno je 55.477 maraka, tako|e bez spro- milanm@glassrpske.com
zlo~ina Armije BiH nad Srbi-
vedene procedure.
Te le vi zij ske sta ni ce u RS ma pri je tri go di ne kri vi ~nu
emi to va le su u sri je du vi deo- prijavu Tu`ila{tvu BiH podni-

21. Ak
7.o se stawe u op{tinama ~ u do- snimak na kojem komandant Pe-
tog korpusa Armije RBiH Atif
je li ta da{wi pred sje dnik RS
Dra gan ^a vi} i pre mi jer RS
Grahovo i Glamo Dudakovi} nare|uje svojim voj- Milorad Dodik, ali do danas iz
Drvar, Bosansko ostori-
o vr i je me ne pr omijeni, na tim pr lavnom ni ci ma da stri jeqaju dva za - Odjeqewa za ratne zlo~ine nije
gledn vjelo ug
, u ko jima je do posqedweg rata `i nka. robqena pri pa dni ka Na ro dne sa op {te no da li je is tra ga
ma tvo, nema opsta od bra ne Auto no mne po kra ji ne otvorena i, ako jeste, dokle se u
srpsko stanovni{ Savjetu ministara Bi
H
u pi sm u up u}e nom Predsjedni{tvu BiH, ~e lni ci ovih op- Zapadna Bosna u Iza~i}u 9. jula woj stiglo.
Na to su ozorili na 1994. godine. - Tu`ila{tvo BiH ne `eli
m re le van tni m institucijama FBiH up
i svi {tina. Na po ~et ku vi deo-snim ka da komentari{e video-snimak
im op{tinama ka-
g, i da je “politika prema ov Du da ko vi} pi ta svo je voj ni ke Atifa Dudakovi}a, jer ne vodi-
, izm e|u os talo sko pusto{ewe
Oni navo de
a ~u nata , i da im a za ciq daqe eko mno gdje su dva zarobqena pripadni- mo istragu putem TV snimaka -
tastrofalna i sr
i neodr`iv povratak“. `e da je Srbe po- ka Narodne odbrane APZB, a ka- rekao je glavni tu`ilac Milo-
ka
Dr var Anka Papak-Dodig da je do bio od go vor da su u rad Bara{in.
Na~elnik op{tine kao i u Bosanskom Gra hovu i Glamo~u, kampawoli, on nare|uje: “Stri- Ne zva ni ~ni izvo ri iz Tu -
vratnike u toj op{tini, no ekonomski diskriminisala. jeqati na licu mjesta.“ `i la{ tva BiH ka `u da je is -
kantonalna vlast potpu 8.000 Srba, a radi Ka da je na re dba iz vr{e na, traga protiv Dudakovi}a davno
U Drvar se vratilo
22. 7.
samo wih 400. Dudakovi} tada predstavqa sebe gotova, ali da niko ne smije da
kao “re`isera“ zlo~ina, Hamdi- po tpi {e na log za wego vo ha -
ju Abdi}a zvanog Tigar kao “gla- p{ewe.
vnog glum ca“ i “ope ra tiv ca“
Predstavni~ki dom Parlamentarne skup{tine
Mehura Selimovi}a, tada{weg TU@ILA[TVO
BiH potvrdio odluku predsjedavaju}eg Savjeta
referenta za vojno-policijske
ministara Nikole [piri}a o smjeni ministra BiH ne `eli da
poslove i referenta za kontra-
bezbjednosti BiH Tarika Sadovi}a. komentari{e snimak
obavje{tajne poslove Petog kor-
[piri} je smjenu pokrenuo na zahtjev SDA, a jedan od ra-
pusa Armije RBiH.
zloga, kako je rekao, jeste i to {to su vlasti SAD ozna~ile
Ko or di na tor Ti ma MUP-a Predsjednik RS Rajko Kuzma-
Sadovi}a jednim od ko~ni~ara usvajawa zakona o borbi
RS za istra`ivawe ratnih zlo- novi} izjavio je da ni ovi, ali
protiv terorizma.
~ina Simo Tu{evqak ka`e da je ni drugi brojni dokazi koji te-
Sadovi} ka`e da je wegova smjena dokaz da stranci kon-
video-zapis koji je ranije dos- {ko te re te Du da ko vi }a, ni su
troli{u sektor bezbjednosti na dr`avnom i federalnom
tavqen Tu`ila{tvu BiH mnogo bi li do voqni Tu `i la{ tvu
nivou.
du`i od prikazanog u medijima BiH da podigne optu`nicu. On
Predsjedni{tvo SDA odlu~ilo je da za zamjenika predsje-
i da se na wemu vidi Dudakovi- smatra da je zbog takvog odnosa
davaju}eg Savjeta ministara i ministra bezbjednosti kan-
}eva neposredna i komandna od- javnost u RS odavno, s pravom,
diduje potpredsjednika SDA Senada [epi}a i
go vor nost. On pod sje }a da je izgubila povjerewe u rad pra-
predsjednika Glavnog odbora te stranke Halida Gewca.
Tu`ila{tvu BiH proslije|eno vosudnih institucija BiH.
30 DVD-a o operacijama Petog Pred sje dnik Vla de Re pu -

23. 7.
korpusa. bli ke Srpske Mi lo rad Do dik
BiH Sam Dudakovi} ka`e za vi- izja vio je, re agu ju }i na ob-
Savjet ministara izmjenama deo-snimke da su “dio propagan- javqene snimke iz 1994. godine,
og za ko na o
utvrdio Prijedl Sudu i Tu`ila{tvu BiH, dnog rata“. U izjavi za FTV on da je to dokaz da se ne mo`e vje-
na o
i dopunama Zako du`ava mandat stranim sudi- navodi da u akciji nisu ubijena rovati pravosudnim instituci-
. pr o
kojim se do 20 12 tne zlo~ine. dva vojnika, ve} su likvidirana jama BiH, o ~emu je, kako dodaje,
i oc i ma u odjeqewu za ra ma ostalim stran-
jama i tu` zakonsk im ak ti trojica, a dva zarobqena. uporno godinama govorio.
skladu sa ranijim ewu za organizova
-
Predvi|eno je da u u Bi H, da kle on ima u od jeq
`en.
- Ta dvojica navodno strije- Povodom emitovanog snim-
la{tv produ
cima u Sudu i Tu`i t isti~e do kraja godine i ne}e biti qanih su Arif Vukovi} i Senad ka reagovali su i predsjednik
oci ne mo-
ni kriminal, manda no utvr|eno da me|unarodni tu`i ruko- [abi} i oni sada `ive u Biha- Or ga ni za ci je po ro di ca po gi -
je de ci di ra ti du `n os t }u - rekao je Dudakovi}. nulih i nestalih civila i bo-
Prijedlogom avnog tu`ioca, ni
ti obavqa ratne
ti za mj e ni ci gl og od jeq ew a za Me |u tim, RTRS-u se ja vio ra ca RS Ne deqko Mi tro vi},
gu bi
mj e ni ka ru ko vo dioca Posebn
vodioca i za zlo~ine.
Damir Ba{i}, koji je na snimku predsjednik Bora~ke organiza-
i iz Stranke prepoznao svog oca Ramiza Ba- ci je RS Pan te li ja ]ur guz i
i je dl o ga gl asali su ministr
Protiv Pr je bio mini s ta r iz SDA {i}a, koji je ubijen u Iza~i}u. drugi.
za BiH, a odsutan ko ti }.
Selmo Ci
24. 7.
Zemqa sa visokim predstavnikom ne mo`e
da postane kandidat za ~lanstvo u Evrop-
skoj uniji, a ustavne reforme nisu predu-
slov za zatvarawe OHR-a, ni za
aplikaciju za ~lanstvo u EU.
Naveo je to evropski komesar za pro{irewe Oli
Ren u tekstu koji je namjeravao da pro~ita poslani-
cima i delegatima Parlamentarne skup{tine BiH,
kojima se ipak nije obratio zbog iznenadne boles-
ti.
Ren daqe navodi da BiH ipak ne}e mo}i u EU sa
postoje}im Ustavom i da OHR ne}e mo}e da vodi
BiH tamo gdje ona `eli da stigne.
- Ne postoji na~in da se kvaziprotektorat pridru-
`i EU. Niti }e se aplikacija za ~lanstvo u EU ra-
zmatrati dok god je OHR aktivan - naveo je Ren.
4 25. i 26. jul 2009. GLAS PLUS

FOTO: GLAS SRPSKE

MONIKA MIJI], zastupnik Savjeta ministara BiH u
evropskom Sudu za qudska prava u Strazburu

BiH nije odgovorna

za akte visokog
predstavnika
Sud u Strazburu prihvatio argumente BiH i
utvrdio da su sporne odluke visokog
predstavnika kojima je smjewivao funkcionere
u RS i BiH donesene na osnovu ovla{}ewa
Ujediwenih nacija. Stoga se BiH ne mo`e
smatrati odgovornom za takva akta i tu`be
su odba~ene, rekla Miji}eva
Monika Miji}

RAZGOVARALA: @EQKA BA[I] vorila je zastupnica Savjeta Suqagi}. Os ta li pre dme ti MIJI]: Sve takve tu`be vr{ila tu obavezu, bilo je po- daqeg za dr`a vawa ne ura -
zbasic@glassrpske.com ministara BiH u evropskom protiv BiH se uglavnom odno- su odba~ene poslije Odluke trebno najprije izmijeniti ~unqivog po~inioca kaznenog

S
ud u Strazburu do da-
nas je do nio de vet
presuda protiv BiH.
Naj~e{}i razlozi za
po dno {ewe tu `bi pro tiv
BiH su posqedi ca ne iz -
vr{ewa presuda doma}ih sudo-
va. Iako je u ran gu sa
Holandijom, koja ima oko 16
miliona stanovnika, protiv
BiH u prosjeku se godi{we
podnosi isti broj aplikacija.
Rje{avawe predmeta pred Su-
dom traje prosje~no ~etiri go-
dine. Svih 26 tu`bi koje su
podnesene protiv odluka vi-
so kog pred sta vni ka u BiH
zbog nezakonitog smjewivawa
dr`avnih funkcionera, za-
brane kandidovawa za javne
funkcije, imenovawa i rada u
politi~kim strankama Sud u
Strazburu je proglasio nepri-
hvatqivim.
Obrazlo`ewe za odbaci-
vawe ovih tu `bi je da su
sporne odluke visokog pred-
stavnika u BiH donesene na
osnovu ovla{}ewa delegira-
nih od stra ne Uje diwenih
nacija i da je Sud na{ao da
se BiH ne mo`e smatrati od-
go vor nom za akte vi so kog
predstavnika.
O svemu ovom, i nizu dru-
gih tu`bi i predmeta koji su
u pro ce du ri pred Su dom za
qudska prava u Strazburu, u
intervjuu za “Glas Srpske“ go-
Nestali
GLAS: Mo`ete li pre-
cizirati situaciju u
vezi sa predmetima
koji se ti~u nestalih
lica u BiH? Koliko
ima takvih tu`bi, rje-
{avaju li se?
MI JI]: Do sa da nam je
dos tavqen sa mo je dan ta -
kav slu ~aj, Pa li} pro tiv
Sudu za qudska prava u Stra-
zburu Monika Miji}.
GLAS: Izjavili ste da je
evrop skom Su du za qud ska
prava upu}en veliki broj tu-
`bi protiv BiH s obzirom
na ukupan broj stanovnika u
zemqi. Pro{la godina bila
je rekordna po broju podnese-
nih tu`bi. Na {ta su se one
naj vi {e odno si le i ko jim
tempom se rje{avaju?
MIJI]: Broj aplikacija
protiv BiH iz godine u godi-
nu se pove}ava. Pro{la godi-
na bila je rekordna, u kojoj je
podneseno oko hiqadu aplika-
cija, a u prvih {est mjeseci
ove godine podnesene su 224
apli ka ci je. U po re |ewu sa
drugim zemqama, mo`e se re}i
da je prosje~ni broj od oko 500
aplikacija koje se godi{we
podnose iz BiH veliki, jer,
na primjer, isti broj aplika-
ci ja se pro sje ~no go di{we
po dno si pro tiv Ho lan di je,
koja ima 16 miliona stano-
vnika. Trenutno se pred Su-
dom vodi oko 1859 postupaka
pro tiv BiH. Naj ve }i broj
aplikacija odnosi se na pro-
blem stare devizne {tedwe.
Vo de }i slu ~aj je slu ~aj Su-
qagi} protiv BiH. Presuda u
ovom predmetu bi}e relevan-
tna za sve ostale slu~ajeve.
Sud je odlu~io da odlo`i rje-
{avawe ostalih slu~ajeva dok
ne donese presudu u slu~aju
BiH, a pred Su dom je u
pos tup ku uku pno 14 ta -
kvih pre dme ta. Jo{ ni je
do ne se na pre su da Su da u
ovom slu ~a ju, ali s ob zi -
rom na to da se pre dmet
ve} du go rje {a va, za o~e -
ki va ti je da bi Sud us ko -
ro mo gao do ni je ti
odlu ku.
se na neizvr{ewe presuda do-
ma }ih su do va. Rje {a vawe
predmeta pred Sudom traje u
prosjeku ~etiri godine.
U STRAZBURU
14 predmeta nestalih
lica iz BiH
GLAS: Da li to zna~i da
je BiH zemqa u kojoj vlada
diskriminacija i kr{e se
masovno qudska prava? Uop-
{te, kakav stav u Strazburu
vlada o pravosudnim organi-
ma u BiH?
MIJI]: Veliki broj tu-
`bi ne zna~i da je BiH zemqa
u kojoj se masovno kr{e qud-
ska prava, pogotovo {to sve
ove tu`be ne}e biti usvojene,
mno ge }e bi ti odba ~e ne iz
formalnih razloga. Presude
Suda za qudska prava, kao i
na~in i brzina na koji doma-
}e institucije izvr{avaju ove
presude, najboqi su pokaza-
teqi koliko se u BiH radi na
uspostavi i po{tivawu qud-
skih pra va. Pre ma do sa -
da{wem is kus tvu, mo `e se
re}i da vlasti BiH preduzi-
maju napore da na vrijeme iz-
vr{a va ju pre su de Su da iz
Strazbura. Me|utim, potrebno
je i preventivno djelovati,
odnosno otklawati sve uo~ene
povrede qudskih prava i prije
ne go {to to ut vrdi Sud u
Strazburu. Na taj na~in bi se
smawio broj tu`bi i negati-
vnih presuda protiv BiH. Do
sada je doneseno devet presuda
protiv BiH.
GLAS: Sudu u Strazburu
upu}en je zna~ajan broj tu-
`bi zbog odlu ka vi so kih
predstavnika u BiH koji su
smjewiva li dr`a vne fun -
kcionere ostavqaju}i ih bez
po sla. Ko li ko ima ta kvih
tu`bi, ko ih je, kada i za{to
podnosio? Koji su slu~ajevi
rije{eni?
Suda u slu~aju Du{ana Beri-
}a, odnosno 25 drugih tu`bi
protiv BiH iz oktobra 2007.
godine. Naime, u ovim pre-
dmetnim slu~ajevima 26 apli-
ka na ta se `a li lo zbog
povrede sloboda okupqawa i
udru`ivawa, prava na djelo-
tvoran pravni lijek i prava
na slo bo dne izbo re. Usqed
odluka visokog predstavnika u
BiH kojima su aplikanti smi-
jeweni sa javnih i strana~kih
funkcija, te im je zabraweno
obavqawe sva ke slu `be ne,
izborne ili imenovane javne
funkcije, kao i kandidovawe
na izborima i obavqawe fun-
kcije u politi~kim stranka-
ma, Sud za qud ska pra va u
Strazburu je prihvatio argu-
men te BiH i ut vrdio da su
sporne odluke visokog pred-
stavnika donesene na osnovu
ovla{ }ewa de le gi ra nih od
stra ne Uje diwenih na ci ja.
Sud je na{ao da se BiH ne mo-
`e smatrati odgovornom za
akte vi so kog pred sta vni ka
pre du ze te u skla du sa tim
ovla{ }ewima, zbog ~e ga su
ove tu`be odba~ene kao ne-
prihvatqive.
GLAS: [ta se mo`e u~i-
niti po pitawu neizvr{a-
vawa presuda za osobe kojima
je do su |e na sta ra de vi zna
{tedwa putem Suda u Stra-
zbu ru? Ko li ko ima ta kvih
slu~ajeva i koliko ih se o~e-
kuje?
MI JI]: Do sa da su od
strane Suda u Strazburu done-
sene ~etiri presude protiv
BiH zbog neizvr{ewa presuda
doma}ih sudova koje se odnose
na staru deviznu {tedwu. Da-
nas su sve te presude izvr{e-
ne. Ve} je na osnovu prve takve
presude Suda u slu~aju Jeli~i}
protiv BiH iz 2006. godine za
BiH nastala obaveza da iz-
vr{i sve presude doma}ih su-
dova koje se odnose na staru
deviznu {tedwu. Kako bi iz-
Za kon o sta roj de vi znoj
{tedwi, koji je spre~avao iz-
vr{ewe ovih presuda. Nakon
{to je ot klowena za kon ska
prepreka, bilo je potrebno sa-
~i ni ti akci oni plan iz -
vr{ewa ovih presuda, koji bi
sadr`avao planirawe buyeta
za ovu namjenu i dinamiku is-
plate. Naime, RS, koja je ima-
la mnogo neizvr{enih presuda
u ve zi sa sta rom de vi znom
{tedwom, je skladno sa akci-
onim planom zapo~ela isplatu
ovih presuda. Ne o~ekujemo vi-
{e ovakvih slu~ajeva.
FBiH MORA
da isplati razlike
u penzijama
GLAS: BiH je isplatila
vi{e od 130 hiqada KM od-
{te te fo ren zi ~kim bo le -
sni ci ma za ne za ko ni to i
neuslovno dr`awe zatvore-
nika u zeni~kom zatvoru, a
plati}e mnogo vi{e po no-
vim tu `ba ma upu }e nim u
Strazbur?
MIJI]: To je ta~no. Pre-
ma informacijama Suda, u pos-
tupku je sedam takvih predmeta.
Za o~ekivati je visoke iznose
od{tete, imaju}i na umu da se
radi o jednom od osnovnih qud-
skih prava na slobodu, odnosno
prava da se ne bude li{en slo-
bode na nezakonit na~in. Kako
bi se izbjegle negativne presu-
de i pla}awe visokih iznosa
pravi~ne naknade, ali i da bi
se osiguralo po{tovawe qud-
skih prava, doma}e institucije
moraju poja~ati napore da se u
BiH osposobi odgovaraju}a us-
tanova za ~uvawe i lije~ewe
neura~unqivih po~inilaca ka-
znenih djela i drugih mentalno
oboqelih osoba koje su opasne
za sebe ili okolinu. U vezi s
ovom problematikom, ve} su
preduzete mjere kada je rije~ o
tome da mora postojati odluka
na dle `nog su da o po tre bi
djela. U nekoliko takvih slu-
~ajeva nadle`ni sudovi su do-
nijeli odluku o potrebi daqeg
zadr`avawa neura~unqivih
po~inioca kaznenih djela, {to
zna~i da su ove osobe li{ene
slobode na zakonit na~in. Me-
|utim, da bi neura~unqiva oso-
ba bi la za ko ni to li {e na
slobode, ona se mora ~uvati i
lije~iti u odgovaraju}oj usta-
novi. A kada je rije~ o foren-
zi ~kom odjeqewu za tvo ra u
Zenici, jo{ je 2006. godine u
svojoj odluci Ustavni sud BiH
dao ocjenu da ovo odjeqewe ni-
je odgovaraju}a ustanova.
GLAS: [ta je sa tu`ba-
ma o neispla}enim penzija-
ma u mjestu gdje su zara|ene?
MI JI]: Pred Su dom u
postupku nalaze se tri pojedi-
na~ne tu`be vezane za isplatu
penzija. Do sada je Sud dosta-
vio BiH jednu takvu tu`bu u
slu ~a ju Ka ra no vi} pro tiv
BiH. U ovom predmetu Sud je
do nio pre su du u no vem bru
2007. godine, u kojoj je utvrdio
povredu prava na pravi~no su-
|ewe zbog neizvr{ewa odluke
Doma za qudska prava kojom je
FBiH nalo`eno da preduzme
sve potrebne zakonske i admi-
nis tra ti vne mje re ka ko bi
osigurala da podnosioci pri-
jave vi{e ne budu diskrimi-
ni sa ni u po gle du u`i vawa
svojih prava na penziju, pose-
bno u pore|ewu s onim penzi-
one ri ma ko ji su os ta li u
FBiH tokom oru`anog suko-
ba. Dom je ta ko |e na lo `io
FBiH da svakom podnosiocu
prijave isplati razliku izme-
|u penzije koju bi primao pre-
ma Sporazumu o penzijama i
iznosa koji bi taj podnosilac
pri ja ve do bi jao od Fon da
FBiH. Dakle, u slu~aju Kara-
novi} se radi o neizvr{ewu
odluke Doma za qudska prava,
te je obaveza doma}ih vlasti
da u cijelosti izvr{e predme-
tnu odluku.

VELIKI BROJ TU@BI ne zna~i da je BiH zemqa u kojoj se masovno kr{e qudska prava

Manastir ]elije bio je centar
duhovnosti srpskog naroda pod
dugim i te{kim turskim ropstvom
pa su ga zavojeva~i ~esto ru{ili
i palili ali je on, voqom i
snagom naroda ubrzo vaskrsavao
na istom mjestu jo{ qep{i
svjetliji i svetiji
PI[E: RADOJE TASI]
krozrs@glassrpske.com
A
ko je vjerovati naro-
dnom predawu kraq
Dragutin Nemawi}
(1282–1316) je, kao
ktitor, naredio da se manastir
]elije kod Vaqeva izgradi na
skrovitom mjestu, daleko od
zlonamjernika i ru{iteqa u
kawonu rijeke Gradac, nedaleko
od u pe}inama urezanih mona-
{kih isposnica, kelija ili }e-
lija.
Do ove svetiwe nekad se
stizalo pje{ice ili na kow-
ima, kroz stjenovite i {umovi-
te predjele a sad uskim, strmim
i pomalo opasnim asfaltnim
putem na kraju koga, iznenada,
na proplanku bqesnu zidovi,
manastirska crkva i konaci.
U porti manastirskoj kao
zuj p~ela {ume stoqetni boro-
vi, ~empresi i jele a izvan zi-
dina gusta bjelogori~na i
crnogori~na {uma.
I ovaj, kao i ostali srpski
manastiri i bogomoqe bio je
centar duhovnosti srpskog na-
roda pod dugim i te{kim tur-
skim ropstvom pa su ga
zavojeva~i ~esto ru{ili i pa-
lili ali je on, voqom i snagom
naroda ubrzo vaskrsavao na is-
tom mjestu jo{ qep{i svjetliji
i svetiji.
Duhovnik i arhimandit
Hayi Ruvim je zapisao: “Neka
bude poznato svakom bratu
(Srbinu) da u ratu 1791. godine
do|e pa{a od Skadra Bu{atlija
sa Arnautom i
poara pre-
del vaqev-
sku i crkve
i manasti-
re izgore...
Novi hram u izgradwi
Dijete
Jedna `ena iz Gr~ke nije imala djece, bila je na Avinom gro-
bu i odnijela grumen zemqe sa groba. Tu zemqu je stavila u
~a{u sa vodom koju je pila. Kasnije je rodila dijete. Bilo je
to 1985. godine, pi{e u kwizi
U PREKRASNO URE\ENOJ PORTI, kao nijeme sjenke promi~u monahiwe rade}i svakodnevne poslove
Izgore{e manastiri Bogovo|a
i manastir ]elije Svetog Ar-
hangela...“
Na ulazu u crkvu posve}enu
Svetom arhan|elu Mihailu na-
lazi se grob sa nadgrobnim
spomenikom vojvodi Iliji
Bir~aninu. Kada su turske da-
hije na vaqevskom mostu 1804.
godine organizovale sje~u kne-
zova i posje~e kneza Aleksu Ne-
nadovi}a i Iliju Bir~anina,
vojvodino tijelo je uzeo wegov
momak a kasnije junak Prvog
srpskog ustanka Milo{ Kedi}
i sahranio ga u porti manasti-
ra ]elije.
PJE[ICE
ili na kowima
do svetiwe
Na spomeniku je nepoznati
pjesnik zapisao “Grob tvoj sve-
tli svima svetli, svima sjaji, i
u tmini vek stole}e pro|e minu,
klawaju se pla~u qube nara{ta-
ji i dive se prvoj `rtvi Bir~a-
ninu“.
Hram je ponovo spaqen
1810. godine a vladika Nikolaj
Velimirovi} je zapisao da su
crkvu obnovili gra|ani Vaqeva
porijeklom Jermeni kada je na-
pravqeno i o{tro kube u jer-
menskom stilu.
Punih devet godina u ma-
nastiru ]e-
lije bila
je Kara-
|or |e va
vojna
Srpske pravoslavne svetiwe
Manastir ]elije
bolnica a u oslobo|enoj Srbiji
Milo{a Obrenovi}a u wemu je
bila osnovna {kola intedan-
tskog tipa.
U prekrasno ure|enoj por-
ti, kao neme sjenke promi~u mo-
nahiwe rade}i svakodnevne
poslove. Ima ih i na wivi
izvan manastirske ograde, na
mona{kom grobqu pored male
kapele od sige pro{arane tra-
kama crvenog kamena. Sestrin-
stvom od 25 monahiwa godinama
rukovodi mudra igumanija Gli-
kerija Jawi}, koju je, u vrijeme
ovih posjeta te{ko vidjeti.
Sa druge strane crkve je
grob arhimandrita i duhovnika,
bogoslova i filozofa Justina
Popovi}a. Gorostasne figure
intelektualca i mudraca, koji
je, u ovom manastiru, izolovan i
odba~en od komunisti~kih vlas-
ti `ivio i stvarao od 1947. do
1979. godine.
Iz wegove bogate biogra-
fije izdvajamo da je ro|en na
Blagovijesti u Vrawu, zavr{io
Bogosloviju u Beogradu kod Ni-
kolaja Velimirovi}a, studirao
teologiju i Petrovgradu i Ok-
sfordu, doktorirao na Atin-
skom univerzitetu, slu`bovao
je u Prizrenskoj i Karlova-
Grob Justina Popovi}a
~koj bogosloviji kao i u ^eho-
slova~koj.
Pred Drugi svjetski rat
osnovao Srpsko filozofsko
dru{tvo u Beogradu.
Poslije rata zatvaran od
vlasti a bilo je planirano i
wegovo strijeqawe.
Iza ovog skromnog ~ovjeka
ostalo je napisano 12 kwiga
`itija svetih, na stotine ~la-
naka i mawih spisa i sve to
{tampano u 33 toma Sabranih
djela. Prema wegovom li~nom
zapisu pred Drugi svjetski rat
je imao viziju raspetog Hrista.
DOKUMENTARAC
Ave Justin
U manastir ]elije, kod
ovog duhovnika, godinama su do-
lazili duhom posustali i bole-
sni da ih snagom svog duha
posavjetuje i izlije~i. I danas
na wegov grob, zatrpan cvije}em
dolaze nevoqnici tra`e}i po-
mo} od Ave Justina.
U kwizi “Prepodobni Jus-
tin Novi ]elijski“ koju je po
blagoslovu episkopa Vaqevskog
Milutina izdao manastir ]e-
lije zapisano je niz ~udesnih
iscjeqewa vjernika dok je Ave
bio `iv ali i na wegovom gro-
bu.
- Krstivoje Antonijevi} iz
Bogati}a trebalo je da ima te-
{ku operaciju. Bio je na Avi-
GLAS PLUS 25. i 26. jul 2009. 5
FOTO: R. TASI]
nom grobu i
bez hirur-
{kog zahva-
ta ozdravio
- zapisano
je u kwizi.
- Go-
dine 1996.
Nenad, sin
Mi len ka
iz Vaqeva,
koji nije
mogao da ho-
da sam do{ao
je na Justinov
grob da mu se ~i-
ta molitva. Nakon
sedam dana je proho-
dao i do{ao na Avinvje-
~no po~ivali{te da
Justin Popovi}
zablagodari ~udotvorcu - stoji
u kwizi. dokumentarno–igrani film
O `ivotu i djelu Justina “Ave Justin“. Igumanija Glike-
Popovi}a |akon Nenad Ili} rija je odlu~ila da se prihodi-
snimio je ma od filma u blizini
starog gradi novi hram ko-
ji je skoro zavr{en. Tu }e
biti prenesene i mo{ti
oca Justina.
Arhimandrit Justin
Popovi} umro je na
dan svog ro|ewa na
veliki pravoslavni
praznik Blagovijesti.
Ka `u da se, na kon
sr~anog udara, dese-
tak dana prije upoko-
jewa, molio, da umre
ba{ na Blagovijesti.
Bog mu je molitvu usli-
{io.
6 25. i 26. jul 2009. GLAS PLUS

Kuba, na putu ka vrhu liste

Vreme ovde kao da je zaustavqeno u ranim {ezdesetim, stvaraju}i, i tako zamrznuto, gotovo
nestvarno jedinstvo suprotnosti. Sve predrasude i sujeverja savremenog ~oveka, utemeqenog na
zapadnim vrednostima, ovde padaju kao kule od karata
PI[E: MI[O VUJOVI]
(SPECIJALNO ZA GLAS SRPSKE)
Dok smo se, posle deveto~aso-
vnog leta od Amsterdama, spu{tali
prema Havani, nadle}u}i ~etvrtasta
naseqa, zasade {e}erne trske, zele-
na poqa duvana, sela povezana pute-
vima i{partanim u crvenoj zemqi i
neasfaltiranim, neko je primetio
da je Kuba jedina zemqa u kojoj se
sre}a ne kupuje novcem, ali mnogi
iz celog sveta donose novac da kupe
trenutak sre}e u jednoj od posled-
wih nezaga|enih oaza.
- Ov de do la zi{ sa strepwom,
nei zve sno{ }u, s ma lo po ve }a nim
adrenalinom, a vra}a{ se sa setom
i spoznajom da jo{ postoji poneki
za~arani kutak nesputane slobode.
Iako ide olo {ki uni for mi sa na,
Kuba odoleva nekim drugim okovi-
ma, onim liberalne demokratije,
globalnog pseudohumanizma i bla-
gostawa - re}i }e, dok dodirujemo
pistu, moj saputnik, ekspert za fi-
nansijsko-pravne marifetluke, za-
qubqenik u kubanske ~ari `ivota.
Si la zak u aero drom ske oda je,
kroz ho dni ke po luo svetqene
~kiqavim svetiqkama, podse}ao je
na neki pretorijanski aerodrom iz
avanturisti~kih i {pijunskih fil-
mova davnih {ezdesetih. Ovde su, ka- Centar Havane odi{e jednostavno{}u FOTO: M. VUJOVI]
ko se ve} u prvi mah mo `e
primetiti, {ezdesete odavno pustile ~iwen {armantnom dobro do {li - socijalisti~kog preporoda, obnove, ~e{}e se gasi, a samo strastveni Ambrozija Maro{evi}a, beogradskog
korewe. Ipak, ledenu policijsko-ca- com, na ~istom srpskom jeziku, Ma- radnih akcija, kada se `ivelo od pu{a~i i qubiteqi kubanskih ci- Hrbina: “Pesnici su kao deca: malo
rinsku proceduru raskravquje nepo- ri je San ~ez, k}er ke biv {eg entuzijazma, s revolucionarnim pe- gara mogu primetiti razliku. nam daju, a i sa tom sirotiwom mi
sre dnost i quba znost le `er no ambasadora Kube u Beogradu. Osmeh smama, parolama revoluciji i vo- Kubanci kao narod nisu skloni smo sre}ni.“
ode ve nih slu `be ni ca aero dro ma ove sredove~ne `ene, kratke, skoro qenom komandantu. prevarama, ali nema{tina, embargo Kontrast zapu{tene spoqa{nos-
“Hoze Marti“, koje }e se u svakom mu {ke fri zu re, ot kri va red kao Na ogro mnom bil bor du po red i ~iwenica da Kubu ne pose}uju si- ti i unutra{weg sklada, bitisawe
trenutku putniku na}i na usluzi. sneg belih zuba, u jakom kontrastu s puta ^e Gevarin portret i poruka: romasi podsti~u ih da svoju robu po- starog i novog, mladog i oronulog,
Nakon nepoverqivog i hladnog wenim tamnoputim licem. “Tvoje ideje `ive, nastavqamo tvo- nude po vi{estruko ve}im cenama sre|enog i zapu{tenog, lepog i pro-
policijskog do~eka na aerodromu, s Marija govori srpski skoro bez jim putem“. Glavne saobra}ajnice od realnih. Ako upali, dobro je, ako palog, najslikovitije se ocrtava u
mirisom ustajalog boq{evizma, sa akcenta, iako nikada nije boravila na Kubi su u veoma solidnom stawu, ne, cenkawe je ionako ritual koji starom delu Havane. Jedna pored dru-
druge strane “granice“ do~ekuju nas u zemqi u kojoj je slu`bovao wen i pored dugog embarga (na {ta se i zbli`ava qude. Neretko, i jedna i gih stoje oronula zdawa i obnovqene
vesela lica. Wihov `agor, pro`et otac. Vedra je i nasmejana, s opu- dan-danas, deset godina kasnije, va- druga strana se rastaju s ose}ajem zgrade ofarbane jarkim bojama. U
pozitivnim vibracijama, lepr{a na {tenom predusretqivo{}u, kao i de na{i putari). “[tipawe“ na de- obostranog dobitka. spoqa zapu{tenoj ku}i, propalim
tropskom vetru i me{a se sa ranim ve}ina stanovnika Kube. Laganim i bqini asfal ta ov de se ka`wava I pored ~iwenice da je Kuba je- stepeni{tem sti`ete u luksuzni am-
melodijama koje dopiru odasvud. Sve gipkim koracima, u ritmu salse, vo- dugotrajnim prinudnim radom na dna od najbezbednijih zemaqa, Ma- bijent jednog od presti`nijih res-
to in spi ri sa no je i po kre ta no di nas prema minibusu, udobnom i zelenim poqima. rija nam savetuje, da novac, paso{ i to ra na. Na uli ca ma, uz ame ri ~ke
eruptivnom energijom `ivota, ka- klimatizovanom, koji pomalo oduda- Usput, dok se vozimo prema San- vrednosti ostavqamo u hotelskom oldtajmere iz pedesetih godina pro-
kvu te{ko da }ete sresti bilo gde ra od parkiranih starih “fordova“, ta Mariji, mestu udaqenom dvadese- sefu, kao i da obratimo pa`wu na {log veka, nabuyene i lakirane jar-
drugde na svetu. “bju ika“, “{e vro le ta“, “doyeva“, tak kilometara od Havane, dobijamo {iroku i {aroliku lepezu usluga kim bojama, fijakere sa rasnim i do
“lada“ i jedne tamnozelene “volge“. najva`nije informacije o kursu, o koje se mogu dobiti na ostrvu sre}e, perfekcije izdresiranim kowima,
Uputstva i vremeplov Na velikim teretnim kamioni- legalnoj i sivoj ponudi najboqih strasti, ruma, “daikirija“, “mohi- popularne skutere oblo`ene `utom
ma grupa ratara kraj jo{ jednog ra- tompusa na svetu. Kao {to neki kod ta“, tompusa... sferom, poznatije kao koko taksi,
Zahvaquju}i Stevici, menayeru dnog da na za vr{a va pe smom. nas ne prave uvek vino od gro`|a, bicikle sa prikolicom za dve osobe,
za protivpo`arnu za{titu, pasi- Filmskom brzinom mewaju se scene, ni ovde se tompusi ne prave uvek od Imuni na depresiju mo`ete sresti najnovije modele za-
oni ra nom obo `a va ocu “ko hi be“, bude se se}awa, a vremeplov one sta- duvana. Su{eni list banane, pome- padne auto industrije. Pored stari-
na{ prvi susret sa Kubom bio je za- rije me|u nama vodi u epohu na{eg {an sa du va nom, spo ri je go ri i Osim lepote kojom je tvoriteq jih prodava~ica suvenira, novina i
darovao, najve}a dra` ove po mnogo revolucionarne literature, odeve-
Poqoprivreda ~emu ~udesne zemqe je vreme kao za- nih u arhai~ne {iroke haqine papa-
ustavqeno negde u ranim {ezdesetim gaj skih bo ja, sre{ }e te i mla de
i turizam godinama pro{log veka. Tako za- tamnopute lepotice odevene u najsa-
mrznuto stvorilo je nestvarni sklad vremenije markirane krpice.
Osnovne privredne grane su poqoprivreda i raznih suprotnosti, pred kojima pa- Osim ovih sta rih, mu zej skih
turizam. Kuba je lider u proizvodwi {e}era daju mnoge predrasude savremenog primeraka, u kojima su napakovani
i duvana. Nacionalno pi}e je rum, koji se ~oveka, utemeqenog na zapadnim vre- motori i delovi ruskih automobila,
proizvodi od {e}erne trske i to u tri vari- dnostima. Usporeni ritam, s naglas- ameri~kih ~etvoroto~ka{a gotovo i
jante: stari zlatni, ekstra star i svetli suvi. kom na neponovqivosti ovozemnog nema. “Marlboro“, “koka-kola“ i
Rum je glavni sastojak najpoznatijih kuban- `ivota, le`erna jednostavnost, mu- jo{ nekoliko malobrojnih artikala
skih koktela: “daikiri“, “kuba libre“, “mohi- zika u bojama strasti, more okupano iz Amerike na Kubu sti`u iz Me-
to“, “ernest hemingvej specijal“. Do 1960. na suncem, ovim qudima podarilo je ksika. Iako u prodavnicama nema
Kubi se nalazila i ~uvena destilerija Ba- sre}u vidqivu na wihovim opu{te- velikih svetskih robnih marki, do-
kardija, kasnije preme{tena u Dominikansku nim i nasmejanim licima. A mo`da bar deo gra|ana je skladno i kvali-
Republiku. Osim Havane, najpoznatije turis- oni, re}i }e skeptici, svoje tu`ne tetno odeven.
ti~ko mesto je Varadero, sa belim peskom i dane popuwavaju osmehom. Me|utim, Stoga pomalo nestvarno deluje
predivnim pla`ama dugim skoro 30 kilome- dok posmatram vesele Kubance, bli- zvani~an podatak da prose~na plata
tara. `a mi je definicija jednog od po- iznosi oko tridesetak konvertibil-
sledwih pe sni ka-bo ema, po koj nog nih pezosa (1 evro je 1,30 pezosa).

USPORENI RITAM, s naglaskom na neponovqivosti ovozemnog `ivota, le`erna jednostavnost, muzika u bojama

najatraktivnijih destinacija
Pri~e o velikom siroma{tvu de-
mantovane su ulicama prepunim `i-
vota, prepunim qudi iz kojih bukti
energija i koji su, u duhu anti~ke mu-
drosti hleba i igara, li{eni veli-
kih materijalisti~kih stremqewa, s
krajwom non{alancijom prihvatili
sve bla go da ti ko je im ova raj ska
zemqa daruje. ^ini se da su Kubanci
stekli imunitet na epidemiju frus-
trativno-depresivene i pesimisti-
~no-su ici dne bo les ti glo bal nog
materijalisti~kog “blagostawa“.
^e, ikona revolucije
Me|unarodni praznik rada na
Kubi je najzna~ajniji praznik. U Ha-
vani parada radnih qudi i gra|ana
iz svih delova zemqe. Preko milion
qudi besprekorno organizovanih, bez
ijednog incidenta, uz igru i pesmu
obele`avalo je dan narodne radosti.
Ustalasala kolona duga nekoliko
kilometara slivala se prema jednom
od centralnih trgova, na kome je svo-
jevremeno Fidel Kastro dr`ao svoje
ma ra ton ske go vo re. Umes to wega
grmeo je Raul Kastro, brat i saborac
velikog komandanta Fidela. Plaka-
ti, transparenti, posteri sa wego-
vim li kom, za ~u |u ju }e, bi li su
ma lo broj ni. Iko na re vo lu ci je i
daqe je legendarni ^e Gevara. Wegov
lik, sa beretkom i crvenom `abom,
nezaobilazan je detaq ve}ine suveni-
ra na Kubi, a pesmom “Komandante
^e Gevara“ po~iwu i zavr{avaju se
skoro svi muzi~ki programi po baro-
vima i restoranima. Otac nacije
Fidel Kastro pomiwe se sa velikim
po{tovawem, kod starijih `iteqa
koji pamte Batistinu diktaturu on je
heroj, Don Kihot, globalni simbol
otpora ameri~kom imperijalizmu.
Zahvaquju}i ekonomskom embargu
“Velikog brata“, na Kubu jo{ nije
stigao duh globalizma i izbrendi-
rane potro{a~ke gladi, nema ni je-
dnojaj~anih menayera, privrednih i
ekonomskih eksperata, berzanskih
{pekulanata, nigde osnovnih sim-
bola ameri~kog imperijalizma po-
put “Me kdo nal dsa“, ko ji usi dren
~eka negde u Hemingvejevom Ki Ves-
tu na Floridi, tamo gde se u utrobi
brodova {vercuju emigranti, a u su-
protnom smeru razne potrep{tine
koje i danas nedostaju ovom izolova-
nom “arhipelagu za u`ivawe“.
Kuhiwa
Kubanska kuhiwa, nastala
kao me{avina {panske,
kreolske i ju`noafri~ke,
ne mo`e se ba{ pohvaliti
velikim dijapazonom kuli-
narskih |akonija. Ipak,
uz izda{nu ponudu iz mor-
ske ba{te, doma}ini pre-
poru~uju kristianos (jelo
od pirin~a i crnog pa-
suqa, koji su i ovde, kao
nekada kod nas, najve}i
saveznici sirotiwe), za-
tim pikadilo (biftek sa
pirin~em) ili aroz kon
polo (piletinu sa crnim
pasuqem). Osim belog i
crnog ruma, na Kubi se
proizvode dve vrste odli-
~nog piva “kristal“ i “bu-
kanero“ (pirat).
strasti, more okupano suncem, ovim qudima podarilo je sre}u vidqivu na wihovim opu{tenim i nasmejanim licima
Zelenom i slatkom ostrvu (gla-
vna kultura je {e}erna trska) divi-
li su se Lorka, Markes, Sinatra,
Ava Gardner, Hemingvej... Al Kapo-
ne i wegovi kompawoni, izbegavaju-
}i prohibiciju, ovde su izgradili
hotele, kockarnice, restorane koji
i danas svedo~e o otmenosti i ras-
ko{i tih “zlatnih tridesetih“.
He min gvej, ame ri ~ki no be lo -
vac, svojom novelom “Starac i mo-
re“, in spi ri sa nom lo vom na
sabqarke s ocem dana{we Kube Fi-
delom Kastrom, proslavio je blago-
da tnu Ku po lu (to na izvor nom
aravakan jeziku zna~i re~ Kuba).
Ro man si jer, no vi nar, ra tnik,
ribolovac, boem, ~ovek nesputane
ma{te i prirode, krajem tridesetih
godina pro{log veka, nakon dvode-
cenijskog izve{tavawa sa raznih ra-
tnih popri{ta u Evropi, be`e}i iz
Amerike pred prohibicijom, na{ao
je uto~i{te za sebe i svoje ratne
uspomene na ovom “ostrvu zemaqskog
raja“, gde je i napisao Za kim zvona
zvone, svoj najpoznatiji roman.
MAGIJA
`ivota u
srcu
U hotelu “Ambos“, u centru Hava-
ne, na petom spratu se nalazi soba u
ko joj je `i veo sla vni pi sac, za-
qubqenik u more i dobru kapqicu.
Za ulaznicu od 10 konvertibilnih pe-
zosa (me|unarodna oznaka cuc, tako
popularno i nazivan: cuc), mo`ete u
ovom intimnom kutku u kojem je He-
mingvej boravio nekoliko meseci vi-
de ti i fo to gra fi sa ti wego vu
pisa}u ma{inu, nekoliko telegrama
i pisama, fotografije Marlen Di-
trih, Hemingveja sa Harli Ri~ar-
dson, Mar tom Gol horn, Me ri
Hemingvej. Pored makete wegovog ri-
barskog broda, postavqene na starom
lakiranom drvenom ormaru, nalazi
se fotografija Valeri Hemingvej
snimqena na pi{~evom ribarskom
brodi}u 1960. neposredno pred wegov
posledwi i tragi~ni odlazak za Ame-
riku. Tamo je 2. jula 1961. suo~en sa
`ivotnim }orsokakom, svojeru~no
podvukao ovozemaqsku crtu.
Jedan od najve}ih klasika ame-
ri~ke kwi`evnosti bio se od 1940.
godine nastanio u mestu Kohimar,
Novinar Mi{o Vujovi} pored biste Ernesta Hemingveja u baru "Floridita"
udaqenom dvadesetak kilometara od
Havane. Hemingvejeva ku}a danas je
jedna od najpose}enijih turisti~kih
ta ~a ka. U dvo ri {tu se na la zi i
pi{~ev ribarski brod, bazen u kojem
je plivala Ava Gardner, filmska
diva, jedna od mnogih lepih `ena iz
qubavnog album a le`ernog boema i
{armera, za koga wegova sekretari-
ca, novinarski {egrt i biograf Va-
le ri He min gvej tvrdi da je bio
stidqivi usamqenik.
Dva pe~ata u
boji revolucije
U danas najskupqem baru na Ku-
bi “El Flo ri di ti“, ne ka da omi-
qenom mestu Ernesta Hemingveja, uz
~iju asistenciju je spravqen ~uveni
koktel “daikiri“, svakodnevna gu-
`va. Nadlak}en nad {ankom stoji
bronzani nobelovac, dok su na zido-
vima oka~ene fotografije slavnog
pisca sa poznatim li~nostima, me|u
kojima dominira Fidel Kastro. Uz
Hemingvejev omiqeni “daikiri“,
ledeni koktel s vru}om cenom, tu-
risti s raznih meridijana, uz se-
vawe bliceva, ovekove~uju sebe pored
bronzane statue majstora re~i.
“Stari sladokusac nije slu~ajno
odabrao ovaj sun~ani arhipelag, u
kome najskladnije biti{u darovi
prirode sa onim najeruptivnijim
delom qudskog bi}a“, re}i }e, kao
za sebe, doministar, dok svoje ras-
plamsane misli, kao i ostali pri-
su tni, ras hla |u je He min gve je vim
~arobnim napitkom.
Posmatraju}i gomilu Italijana
is pre ple ta nih s vit kim me les -
kiwama, s ~ijih su usana, prepunih
`ivota, lepr{ali rojevi raznoboj-
nih lep ti ri }a, |e ne ral s ~e ti ri
zvezdice, najstariji ~lan na{e ek-
spedicije, uz jo{ jednu turu belog le-
denog napitka, naglas sabira utiske:
“Ovo je zemqa za one s potisnu-
tim egom, za onu Frojdovu polovinu
qudskog bi}a. Toplota, sunce, more
i talasi, vrelina no}nog `ivota,
rasplamsavaju i bude sva ~ula i samo
mrtav ne ose}a bujawe energije, koja
izvire iz svake pore, iz svakog po-
kreta. [ta li je sve dobri i po{te-
ni Si gmund pro pus tio u `i vo tu
zato {to nije boravio na Kubi. Ali
da je ovde `iveo nikada ne bi napi-
sao ni{ta o histeriji i depresiji.
U wegovim delima izostala bi ona
pesimisti~na, mra~na i suicidna
strana qudske prirode.“
“Ovo je ~udo od zemqe!“ uzvi-
knuo je ekspert za bankarsko pravo,
dok mu je otrgnuti pogled skakutao
po rasnoj crnkiwi, poku{avaju}i da
bujicom re~i do~ara i domami minu-
lu no} istopqenu s prvim mamurnim
jutarwim zracima, ali jo{ budnu u
wegovom pospanom i so~nom se}awu.
Centar Havane oko trga Pla`a
dela Katedral odi{e `ivopisnim
bojama velelepnih restaurisanih
fasada, ~ija obnova i vra}awe sta-
rog sja ja sve do ~i da ka pi tal kao
`i va vo da po la ko na la zi pu te ve
kroz ideolo{ka naprsnu}a jednog od
posledwih komunisti~kih re`ima
na svetu. Stari deo grada vrvi od
turista koji svojim kamerama oveko-
ve~uju monumentalne gra|evine iz
kolonijalnih epoha.
Na kaldrmisanim trgovima `i-
vot te~e 24 sata. Smewuju se razne
muzi~ke grupe, animatori, dame za
fotografisawe odevene u `ivopi-
sne aqine, `ongleri, a tu je i jedna
od `ivih turisti~kih ikona Hava-
ne, stara gatara u beloj haqini s
neupaqenim tompusom.
“Vidi je, kao da je pobegla iz ne-
kog od filmova Emira Kusturice“,
promrmqa |eneral, zaustavqaju}i
ko~ija{a Ri~arda na jo{ jednu turu
u obli`wem ba ru, dok je [u mar,
uhva}en u zamku animatorki, nakon
GLAS PLUS 25. i 26. jul 2009. 7
“sendvi~a“ za fotografisawe sti-
gao sa dva pe~ata u boji revolucije.
Mje{avina
krvi i stilova
Ve }i na zdawa po ti ~e s kra ja
XVIII i iz XIX veka, kao barokna
Dr`avna rezidencija iz kolonijal-
nog perioda, sagra|ena 1791. Tu se
prepli}u razni stilovi kolonijalne
arhitekture, od baroka, neoklasici-
zma, mavarskih uticaja... Na jednom od
trgova nalazi se velika barokna ka-
tedrala Svetog Kristofera, sagra|e-
na 1666. godine na temeqima sru{ene
crkve. Fasadu ovog sakralnog zdawa
kubanski pisac Alejo Karpertner je
opisao kao okamewenu muziku. Danas
se na ovom trgu, koji predstavqa jednu
od `ila kucavica grada, ~uju najve-
driji tonovi salse, rumbe, yeza...
Iz obli`wih ba ro va do pi ru
zvuci jedne od kafanskih himni u
Havani, “Gvantanamere“, {to je u
prevodu “Devojka iz Gvantanama“,
mesta planetarno poznatog po je-
dnom od najve}ih ameri~kih kazama-
ta i najbrutalnijih mu~ili{ta.
“Kohiba“ duga
45 metara
U blizini Kapitolia nalazi se
“Habanos“, fabrika za proizvodwu
najboqih cigara na svetu. “Kohiba“,
“monte hristo“, “romeo i julija“ ov-
de se decenijama prave iskqu~ivo
ru~no. Najboqe su one od celog lis-
ta utrqane na devoja~kim butinama,
tvrde strastveni zaqubqenici u ku-
banske tompuse.
To potvr|uje penzionisani ko-
mandant `andarmerije, nabijaju}i
na ~a~kalicu ostatak tompusa da bi
{to du`e u`ivao u opojnom mirisu
~istog duvana.
“Otmena gospoda pu{i do polo-
vine, oni siroma{niji do tre}ine, a
ti bi pu{io dok ti usne ne izgore...“
{eretski mu dobacuje ekspert za ban-
karsko pravo i pokretna apoteka na-
{e ekspedicije. Na tvr|avi Moro
pro{le godine je oboren Ginisov
re kord u mo tawu naj du `e ci ga re.
Majstor Hose Kastelar uspeo je da
ru~no zavije “kohibu“ dugu 45,38 me-
tara. Na pitawe kako, odgovorio je:
“Prava magija nije u rukama ne-
go u srcu.“
8 25. i 26. jul 2009. GLAS PLUS GLAS PLUS 25. i 26. jul 2009. 9

OBJEKTIV U Trebiwu

U Trebiwu su gosto-
vala mnoga poznata
e:
imena srpske ko{ark
Milenko Tepi}, @eq ko Milivoje Karaleji} i vladika Grigorije
vi},
Rebra~a, Sa{a Obrado
om
Milan Gurovi}... Kamp
je rukovodio Milivo je
Karaleji}
U prijateqskoj utak-
mici tim Dejana
i
Bodiroge i prijateqa
ka mp a ni je
reprezentacije
. De jan i
bilo uzbu|ewa
ili
prijateqi su pobijed
rezultatom 38 :38 . Je li
mogu }e ?

Dejan Bodiroga i @eqko Rebra~a

Vladika Grigorije {utira "trojku"

Ve~era na Crkvini

Ivana, Dejan i Nikola Bodiroga

@eqko Rebra~a, Dragan Tarla} i Sa{a Obradovi} U~esnici kampa Asovi srpske ko{arke Sin Dejana Bodiroge dr`i wegov dres

TOKOM TRI SMJENE AND1 Rajzing stars kampa 2009. poznatog srpskog ko{arka{kog asa za 20 dana prodefilovalo blizu 380 dje~aka i djevoj~ica, po ~emu je ovaj kamp prepoznatqiv u Evropi
10 25. i 26. jul 2009. GLAS PLUS

Ekolo{ki suicid

Pi{e:
Nedeqko
@UGI]

[ume
– nekada i sada
Poznato je da je u davnoj pro{losti Evropa bila
pokrivena ogromnim pra{umama. Jedan vijek prije
Hrista, kroz {umu – okean zelenila – putovalo se
mjesecima, u nedoglednu i neznanu daqinu. Mnogobo`a-
~ki Sloveni, pored tise, obo`avali su svako drvo.
Tada je `ivot ~ovjeka, kao pup~anom vrpcom vezivan
za `ivot drveta... U to vrijeme qudi su `ivjeli u
ravnote`i sa prirodom, jer su bili wen neotu|ivi
dio.
Danas je te{ko govoriti o za{titi prirode i
prirodnih resursa narodu koji je osiroma{io do te
mjere da nema hqeba, dok
Danas je te{ko {umska mafija pusto{i
{ume. Neplanska i ne-
govoriti o
za{titi prirode kon trolisana sje~a od Svjetska turneja “No Smoking Orchestra“
strane dvonogih kuka-
i prirodnih ca, pri je ti nes tan ku
resursa
narodu koji je
osiroma{io
{ume na ovim prosto-
rima.

su
Mafija ima mo}. U be-
dnoj dr`a vi do bro
"Zemqotres"
do te mjere da
nema hqeba, dok
{umska mafija
pusto{i {ume.
`i vi od nedostatka do-
kaza. Uni{tena je drvna
industrija, koja je prije
ra ta bi la akti vni
ma~ku i belog
PI[E: VAWA [TRBAC reakcija na nove srpske paso{e bi-
Neplanska i izvoznik u vrijednosti vanjas@glassrpske.com la “A Srbija, volite ratovati kao
nekontrolisana od 200 miliona dolara. mir Kus tu ri ca i bend “No {to i mi volimo“ - ispri~ao je me-
sje~a od strane Sa tim kapacitetima Smoking Orchestra“ u okviru nayer “No Smoking Orchestra“ Dra-
dvonogih kukaca, politi~ari bi sa~uvali
prijeti nestanku so ci jal ni mir, ali bi
{ume na ovim
prostorima
obezbijedili mnogo ve}e
glasa~ko tijelo u wihovu
E svjet ske tur ne je, od ja nu ara
donedavno, posjetili su Me-
ksiko, Kolumbiju, Maroko, Rusiju,
Belgiju, [vajcarsku i brojne druge
goslav Gane Pecikoza.
U slobodno vrijeme bend je bio
u obilasku istorijskog mjesta Bi-
blosa, starog feni~anskog grada,
korist. zemqe u kojima su nastupali pred smje{tenog na obali Mediterana.
U nepostoje}oj dr`a- mnogobrojnim qubiteqima wihove Za wega se vjeruje da je osnovan oko
vi, za koju se svi bore, a niko je nema, mafija uzima muzike. 5000. godine prije nove ere.
sve {to se mo`e uzeti, po starom pravilu: “Ako ho- Dr Nele Karajli}
Gdje god da se pojave “No Smo- To je jedan od najstarijih stal-
}e{ da se obogati{, idi me|u sirotiwu.“ king Orchestra“ i Kusturica izaziva-
Pored pusto{ewa {uma, drugi ekolo{ki problem je Ovogodi{wi dobitnik ju bur ne rea kci je pu bli ke. Na
izgradwa brana, kako bi se oja~ala elektro-distribu- “Zlatnog jajeta“ repertoaru su pjesme novijeg datu-
ciona mafija. ma. Najve}e odu{evqewe za obo`a-
Poznato je da brane izazivaju velike vegetacione i na “Kustendorf va oce ovog ben da je mu zi ka iz
klimatske promjene. Uzmimo za primjer Vi{egradsku Kusturi~inog filma “Crna ma~ka,
branu. Narod iz okolnih op{tina je primijetio ve- festivalu“ Kohki beli ma~or“.
like vegetacione i klimatske promjene. Nestalo je Stefan Hasei, Je dna od sta ni ca na svjet skoj
nekih biqaka, pa ~ak i ptica, kao {to je to svraka, turneji Kusturice, Neleta i osta-
a klimatske promjene su vidqive toliko da su se po- u Bejrutu nastavio lih iz benda pro{le subote, 18. ju-
javile magle u Rogatici, Sokocu, Palama, Rudom...
Genocid nad {umama je genocid nad narodom, jer ve-
da snima film o la, bio je gla vni grad Li ba na,

“No Smoking Orchestra“,

Bejrut.
liki poznavalac biqnog i `ivotiwskog svijeta, Jo- Bend je ve} na ulasku u Bejrut
sif Pan~i}, rekao je: “Ako ho}e{ da uni{ti{ jedan bio zapa`en, jer je sama ~iwenica
narod, prvu mu uni{ti {umu.“ koji je zapo~eo prije da do la ze iz Srbi je pri vu kla
[uma, {uma, {uma..., simbol mira i sigurnosti, godinu dana na pa`wu na aerodromu.
`ivota na zemqi. @ivot bez {ume, je `ivot bez - Na bejrutskom aerodromu pri
qudi. Ne ka`e uzalud jedan seoski mudrac u Kalinovi- wihovim koncertima ulasku u Liban policija je na sta-
ku: “Zapamti, ko zasre}i od {ume i lova, kako }e za- re, plave, paso{e reagovala rije~i-
vr{iti.“ u Italiji, Koreji, ma “Jugoslavija, Tito, super ~ovjek,
Dok {umska mafija u zdravoj crnogori~noj {umi bi- Japanu i Australiji bio je broj jedan u svijetu“, dok je
ra najboqa stabla, inspekcija i druge kontrolne slu-
`be se sklawaju da to ne vide, policija }uti, okre}e
glavu u stranu, ~e{e se iza uha, jer ako {ta vidi, bi}e KONCERT u poqskom gradu Lo|u, odr`an u okviru
sklowena iz slu`be ili `ivota.
Nije rijedak slu~aj da prijete i pu{kom {umskim
inspektorima i drugim licima zadu`enim da {tite Nova kwiga Dragana Veliki}a
bes pra vnu sje ~u {u me, ali i bes pra vnu po tro{wu
struje.
Sve to zvani~na vlast zna, ali policija, tu`i-
"Beograd i druge pri~e"
la{tvo i sudstvo su nemo}ni, jer su stra{ivi ili BEO GRAD - Iz da va ~ka do bio NIN-ovu na gra du.
dragokupivi, nema ni{ta tre}e. Pisac ovih redova k u }a “Stu bo vi k ul tu re“ “Ruski prozor“, najproda-
dobro je istra`io taj fenomen, tako da ga mo`e obja vi la je no vu kwigu va ni ja i naj ~i ta ni ja
{ire i u`e tretirati, pojmqivog za nau~nika i obi- Dra ga na Ve li ki }a “Beo - kwiga u Srbi ji 2008, to -
~nog ~ovjeka. grad i druge pri~e“, ~ime kom pret ho dnih mje se ci,
Da se stawe u {umarstvu popravi, treba sa~ekati poslije vi{egodi{we pa- po sli je pred stavqawa na
da se formira {umska policija i vrate svrake, jer uze nastavqa objavqivawe wema ~kom tr`i {tu, iza -
one su tamo gdje nije naru{ena prirodna ravnote`a. ek sklu zi vne edi ci je {la je i u Ma|arskoj, a to-
Ekolo{ki suicid je suicid ~ovje~anstva. Tome naj- “Izbor“, sa dje li ma naj - kom av gus ta po ja vi }e se
boqe svjedo~i ono {to je iz kosmosa vidjela Elen Ko- boqih srpskih pripovjeda- prevodi na gr~kom i bugar-
lins, astrolog: “Pogled je uzbudqiv, ali istovremeno ~a, javio je Tanjug. skom.
bolan. Nad Afrikom sam vidjela znakove velikog za- Izdava~ je saop{tio da je Kao ek sklu zi vni zas tu - me |u vre me nu ro man “Via soko ocijenila kwi`evni
ga|ewa, uni{tena {umska prostranstva {irom svi- objavio i 14. izdawe roma- pnik Ve li ki }e vih autor - Pula“ dobio velike pohva- domet ovog djela, za koji je
jeta. Zemqa sve vi{e po~iwe da li~i na planetu bez na “Ruski prozor“, za koju skih pra va, “Stu bo vi le u italijanskoj {tampi. Ve li ki} do bio na gra du
tragova `ivota.“ je Veliki} pro{le godine kulture“ su javili da je u Italijanska kritika je vi- “Milo{ Crwanski“.

i Emira Kusturice
uz Crnu
ma~ora
no naseqenih gradova na svijetu,
ko ji Bi bli ja po miwe kao mjes to
odakle poti~u graditeqi Solomo-
novog hrama.
ZAPA@EN
nastup u Bejrutu
Koncert “No Smoking Orchestra“
odr`an je na planini iznad Bejru-
ta, pred oko 4.000 qudi, a nastupali
filmskog festivala, koji je organizovala ~uvena filmska akademija
Galerija FLU u Beogradu
Izlo`ba muzi~ara
BEO GRAD - Mul ti me -
di jal na izlo `ba do ma }ih
mu zi ~a ra, ko ji se ba ve i
slikarstvom, vajarstvom i
gra fi kom, pod na zi vom
“Tempo, tempo“, bi}e otvo-
re na 28. ju la u Ga le ri ji
Fa kul te ta li ko vnih ume -
tnos ti u Beo gra du, ja vio
je Tanjug.
Te ma pro je kta “Tem po,
tempo“ je sinkretizam li-
kovnosti i muzike, a izlo-
`ba je po ka za teq da se
ri tam, kom po zi ci ja, tem -
po, zvuk, odjek, forma, po-
FOTO: D. TEODOROVI]
Emir
Kusturica
su u okviru festivala “Beiteddine“.
Pecikoza je istakao da je ovogo-
di{wi dobitnik “Zlatnog jajeta“
na “Kustendorf festivalu“ Kohki
Stefan Hasei, u Bejrutu nastavio
da snima film o “No Smoking Or-
chestra“, koji je zapo~eo prije godi-
nu dana na wihovim koncertima u
Italiji, Koreji, Japanu i Austra-
liji.
Nastupu u Bejrutu prethodio je
kon cert u poqskom gra du Lo|, u
Zbirke odjeqewa za sredwi vijek
kret, stav, ton, bu ka, in -
strumenti podjednako ko-
riste u slici i u muzici.
Mno gi sli ka ri su mu -
zi ~a ri, sim bi oza ova dva
vi da stva ra la{ tva ne -
prestano je prisutna - pje-
sme pru `a ju in spi ra ci ju
za sli kawe, iz sli ka
proi zla ze tek sto vi me lo -
dija.
Ko le kti vna izlo `ba
slikara-muzi~ara je ujedi-
wavawe zvu ka, tek sta i
slike, a bi}e otvorena do
11. avgusta.
GLAS PLUS 25. i 26. jul 2009. 11
[etwa Bejrutom
okviru filmskog festivala. boj{e Radosavqevi}a “Who the fuck
Ovaj festival je organizovala is Milo{ Brankovi}ć“, koji je pobrao
~uvena Filmska akademija iz Lo|a, odli~ne kritike.
koju su, izme|u ostalih, poha|ali i Osim filmova, veoma je zapa-
poznati svjetski re`iseri Roman `en bio i nastup “No Smoking Or-
Po lan ski, An d`ej Vaj da i K{i - chestra“.
{tof Ki{lovski. - Tokom jo{ jednog fantasti-
Pecikoza je istakao da je srp- ~nog koncerta napravqena je pauza
ska filmska {kola u Lo|u veoma ka da je di re ktor fil mske {ko le
priznata. Dokaz je i to {to je, osim Emiru Kusturici dodijelio po~a-
djela Emira Kusturice, na festiva- snu nagradu, {to je publika popra-
lu prikazan i film rediteqa Ne- ti la gro mo gla snim apla uzom -
rekao je Pecikoza.
“No Smo king Or ches tra“ nas -
tavqa svo ju svjet sku tur ne ju, a u
wihovoj muzici ju~e (petak) u`iva-
la je i publika u italijanskom gra-
du Pra to, a da nas }e tu pri li ku
imati obo`avaoci ovog benda iz
Montalta di Kastra, tako|e u Ita-
liji.
Nastavak turneje
“No Smoking Orchestra“ nas-
tavqa svjetsku turneju i u avgus-
tu. Nastup u Tunisu zakazan je za
1. avgust, dok }e se u portugal-
skim gradovima Krato i Faro
ovaj bend predstaviti publici
28, odnosno 29. avgusta.
Beogradski Narodni muzej
K ao po se bna cje li na fije, poput ikone Deizisa
Zbir ke odjeqewa za sa apostolima iz 18. vije-
sredwi vi jek u Na ro dnom ka.
mu ze ju u Beo gra du iz dva ja Uz ikone, zbirke sredwo-
se pro du kci ja bo ko ko tor - vjekovnog odjeqewa ~uvaju
ske sli kar ske {ko le, i dru ge pre dme te ma te ri -
wegovana naro~ito tokom jalne kulture, kao srebrno
18. i 19. vijeka u Risnu, u i zlatno posu|e, ilumini-
porodici ikonopisaca Ra- sane kwige, bogoslu`bene
failovi}-Dimitrijevi}. pre dme te, zla tom ve ze ni
Rus ti ~no, po ne kad sa - tek stil, na kit, si tnu
svim gru bo sli kar stvo plas ti ku ra |e nu u sku po -
predstavqa vi{e kulturni cje nom ma te ri ja lu. Me |u
nego umjetni~ki fenomen, proi zvo di ma umje tni ~kih
ali je vrijedan materijal zanata svjetovnog karakte-
za pro u~a vawe iko no gra - ra najbrojniji je nakit.
Slomqeni
zagrqaji
“Slomqeni zagrqaji“ naziv je
najnovijeg filma re`isera
Pedra Almodovara. Glavnu
ulogu u ovom Almodovarovom
os tva rewu igra Pe ne lo pe
Kruz, za koju ka`u da izgleda
predivno u ovom filmu. Gla-
vni lik u filmu je pisac, koji
je u brutalnoj automobilskoj
nesre}i izgubio `enu svog `i-
vota, ali i vid. Pri~a se nas-
tavqa ~e trna est go di na
kasnije, kada ovaj umjetnik po-
ku{ava da sredi svoj `ivot.
Novo u
“Palasu“
Filmovi “Vjeridba“ i “Ma-
murluk u Vegasu“ na}i }e se
na repertoaru multipleksa
“Pa las“ u Bawoj Lu ci od
~etvrtka, 30. jula. U filmu
“Vje ri dba“ gla vnu ulo gu
igra Sandra Bulok, koja ra-
di kao uspje{an wujor{ki
izdava~ kwiga. Kada shvati
da joj prijeti deportacija u
rodnu Kanadu, objavquje da
je vjerena za svog asistenta
En drua, ko ji o to me ne ma
pojma. “Mamurluk u Vegasu“
film je o Dagu koji dva dana
prije vjen~awa sa tri druga
kre}e u Las Vegas, da pro-
slavi zadwe moma~ke dane.
V. [.
Beograd
Snimawe
“Plavog voza“
Pre mi je ra fil ma “Pla vi
voz”, rediteqa i scenaris-
te Janka Baqka, trebalo bi
da bude u maju idu}e godine,
javio je B92.
Rije~ je o qubavnoj komediji
koja se snima na vi{e loka-
cija u Beogradu, a uglavnom
u Elek tro te hni ~koj {ko li
“Nikola Tesla“, na Palilu-
li i na gradskim ulicama.
U filmu glume Sawa Popo-
vi}, Qubomir Bulaji}, Ale-
ksandar Radoji~i}, Suzana
Luki}, Aleksandar Tomi}...
12 25. i 26. jul 2009. GLAS PLUS
Denis Kuqi{, bard hrvatskog
novinarstva za “Glas Srpske”
Ko je novi gospodar Hrvatske
Vladimir
[eks u
26 slika
Bard hrvatskog novinarstva, Denis Kuqi{, u
tekstu za "Glas Srpske" otkriva detaqe o liku
i djelu novog gospodara Hrvatske Vladimira
[eksa. Ovo je prvih 18 slika
dan, jer je na informativnim razgovorima “ne-
Slika 1. iskren“, vaqda i nesabran, pa ne performira
Kakav je bio? Za jedan dinar pribio bi
ma~ku ~avlima za plot, jedan dinar jugoslaven-
ski, onaj limeni, zna{ koliko je vrijedio?
Ni{ta. Prgav i zlo~est, gadan zbiqa, kao neki
mali, pionirski Hitler iz na{eg sokaka – jed-
noj je gospo|i u~iteqici koja je stanovala u
na{oj uli~ici u Osijeku, po{to nam je uzela
loptu kad je po tko zna koji put uletjela u wen
stan u prizemqu, bacio iz osvete kantu dreka u
otvoreni koncertni klavir na kojemu je davala
satove, pa se time prehrawivala...
To pri~a ~ovjek koji je sa [eksom odrastao
u Osijeku, a sad `ivi u Hamburgu. @iv svjedok.
Slika 2.
Otac mi je “lijevo orijentirani zana-
tlija“, zove se Aleksanadar, pi{e u molbi za
prijem u partijsku organizaciju sin
folksdoj~era iz [ida, [vabe-postolara, pa se
u dvadesetoj [eks 1963. upisuje u Komunisti~ku
partiju. Odlazi na dobrovoqnu radnu akciju
“Novi Beograd“. Studirao je pravo u Zagrebu.
^im je zavr{io faks, primili su ga na posao u
osje~ko Javno tu`ila{tvo. Za ~etiri godine
dotjerat }e do zamjenika javnog tu`ioca, a
1970., u dvadeset i sedmoj, izabrati za suca.
Ja~a antire`imska biografija.
Slika 3.
Savka je na vrhuncu. Dr`ava se trese. U Sa-
moboru, jedan je policajac koji je otvarao priva-
tnu po{tu i uhodio sugra|ane, osu|en na
redovnom, socijalisti~kom sudu! U Osijeku
po~iwe tzv. PTT-afera s prizvukom be~ke ope-
rete, primjereno nekada{wem kulturnom
sredi{tu Slavonije. Interna kontrola na
po{ti, ustanovila je da svakog dana navra}a
“drugarica Seka“, pa odabire pisma koja u pla-
sti~noj vre}ici nosi u SDB, Udbu. Kontrolori
su obavijestili direktora, Srbina, koji im je
trijezno rekao da je to “normalna praksa“.
Onda su se kontrolori potu`ili [eksu koji je
jo{ radio na tu`ila{tvu, a on, potaknut
onim samoborskim slu~ajem, otvorio je
istra`ni postupak. U “Vijesniku u srijedu“
opisao je to u senzacionalnom ~lanku prainve-
stigativni novinar Mario Profaca – a jedino
ti je gore nego da te on kudi, kad te pohvali.
Poslije Kara|or|eva, [eksa odmah izbacuju iz
partije.
Tu je bio izletio kao i na{ Stipe Mesi},
koji je kao predsjednik op}ine Orahovica prei-
menovao jednu ulicu u svom slavonskom gnijezdu
u “Ulicu X sjednice CK SKH“, pa i sam zagla-
vio u zatvor. Sedamdeset i prve, osim
po{tenih nacionalista koji su dobili ba-
tine po zagreba~kim trgovima, stradalo je
puno ambicioznih kadrova koji su prerano po-
mislili da “led kre}e“...
Slika 4.
SDB otvara dossier sa [eksovom {ifrom
“Sova“. U izvje{}u od 12. prosinca 1972. opera-
tivac koji ga vodi napomiwe da je izvor nepouz-
informacijama o “sigurnosnoj situaciji u Osi-
jeku i Barawi“, koje mora pru`ati da dobije
po{tedu od progona. U tu`ila{tvu, [eks je
raskinuo radni odnos, ali su ga izbacili iz Hr-
vatske odvjetni~ke komore, pa se na{ao na
cesti. Pi{e pismo srpskoj komori, u Beograd,
na ekavici, te navodi da mu je namjera da se
bavi advokaturom u [idu, “jer mu je porodica
iz okolice“. Srpska komora upisuje ga u regi-
star. Ipak ostaje u Osijeku.
Uporan i vje{t zaplotwak, prznica i zlo-
pamtilo, [eks se ne da, dok le`i na podu gdje
ga cipelare, ujeda za gle`weve. Te`e ga je
zatu}i nego Terminatora.
Slika 5.
U buffetu “Gaj“ [eks se posvadio s drugim
pijancima, pa udario u politiku, a na nesre}u,
oti{ao je u WC na pi{awe s prononsiranim
policijskim dou{nikom, pa mu stao detaqno
obja{wavati prirodu prijepora: “Hitler je
imao vojsku, to je bila vojska! On i Goebbels su
bili pravi vo|e, znali su kako treba s omladi-
nom... I Franco, Franco je znao {to je red i
{to je vojska, a ne ovi na{i primitivci!“
Udba se okomquje na [eksa – otvorili su
mu, ~ini se, jo{ jedan dossier, pod operativnim
kodom “Dejan“, vaqda neka administrativna
zabuna ili udvojeni postupak, dok je kodno ime
“Kolega“ koji su mu poslije pripisivali u novi-
nama, ne{to sasvim drugo – to je oznaka za
osje~kog mitarbajtera Zlatka Kramari}a,
sveu~ili{nog profesora makedonskoga, kojega su
koristili kad je nepo}udnim akademskim ti-
povima trebalo zapapriti negativnim recen-
zijama.
[eks po~iwe veliku turneju po osje~kim
birtijama, gdje politi~ki agitira na omiqenu
temu – priroda i ustrojstvo represivnog apa-
rata. U buffetu “Igman” stao se derati na
neke podoficire koji su poslije posla navra-
tili na pivo: “Svi ste vi truli, i vojska i
policija! Takvo dru{tvo mora da propadne!“
Unteroficiri su ga uredno prijavili KOS-u.
I na sudu je politizirao – u zavr{noj
rije~i rekao je suci, gledaju}i ga u o~i: “Kad do|e
neko drugo vrijeme, dovest }u na optu`eni~ku
klupu qude koji se bave ovako prqavim poslo-
vima!“
[ta na optu`eni~ku klupu - na obalu
Save, u ritmu Bregovi}eva hita: “Ka-la{-wi-
kov, kala{-wikov, kala{-wikov, ratata-
tata!»
Slika 6.
Kad su skupili sav {tof, izveli su [eksa
na sud, isti onaj gdje je radio kao tu`ilac, pa
mu zveknuli 13 mjeseci bezuvjetno. To je 1981.
Drug Tito je ve} riknuo. Aparat je zaista
truo, kao {to je [eks nagla{avao u mnogim
raspravama po osje~kim kr~mama,
svrati{tima i buffetima. [ef partije na
tu`ila{tvu, kolega Mato Arlovi}, presudu je
bacio u ladicu – do zastare. No, 1984. [eks
preuzima u Beogradu obranu Vlade Mijanovi}a,
bezazlenog ekscentrika, ultraqevi~ara s na-
dimkom “Vlada Revolucija“ o kojemu je jo{ 1983.
Slobodan [ijan snimio film “Kako sam to-
talno uni{ten od idiota“, gdje ga igra Da-
nilo Bata Stojkovi} – Bubuleja. Kako je
proces Vladi Revoluciji i{ao usporedo sa
su|ewem dr. Vojislavu [e{equ u Sarajevu te
ponovnim hap{ewem Vlade Gotovca, kao de-
monstracija da je re`im i daqe sposoban za
represivno djelovawe, stvar je privukla silan
me|unarodni publicitet. Za optu`ene su se
zauzeli Guenther Grass, Heinrich Boell i Simone
de Bauvoir. [eks cvjeta. U Beogradu posje}uje
\ilasa. Upisuje se u PEN i Amnesty Internatio-
nal. Na sudu vodi verbalne duele s tu`iteqem
– qep{e mu je nego u “Igmanu“. Sva|a se sa
sucem i, u svemu, kako zloslutno pi{e “Poli-
tika“, “istakao se raznim zahtjevima“. Kako
je to do~ekala Udba? Opskrbila je tu`ioca
papirima i on u sudnici otkriva da braniteq,
koji tra`i wegovo izuze}e, uop}e nema pravo za
rad u pravosu|u jer je pravomo}no osu|en na zat-
vorsku kaznu!
Jadan klijent.
Slika 7.
Nastao je skandal, ali hajde ti u tom la-
bavom totalitarizmu utjeraj nekoga u zat-
vor... Svi novinari na esdebeovoj vezi moraju se
oteliti da se stvar pokrene s mrtve to~ke.
Po zagreba~kim novinama o tome pi{e Branko
Vlahovi}, koji }e postati dopisnik “Vjesnika”
u Moskvi, sprijateqiti se s Rojom Medvede-
vom, kroni~arem KGB-a i, poslije pada Sovjet-
skog Saveza, dotjerati do direktora velike
ameri~ke farmaceutske tvrtke u Kazahstanu.
Kampawi se pridru`uje Mila [tula, {uva-
rovska vedeta, odjevena uvijek u ko`nate ko-
stime i mre`aste ~arape, qubavnica matorog
urednika “Danasa“, @ike Mili}a. Da se afera
malo o`ivi, Udba dojavquje kako je Op}inski
sudu u Osijeku 18,3 kilograma zlata zaplijewe-
nog u racijama po zlatarnicama, umjesto da ga
popisno preda Narodnoj banci u Beograd, pro-
dao, pa od novaca popravio zgradu i kupio
slu`beni automobil. Op}inski sud osniva dru-
garsko vije}e na ~elu s Arlovi}em, da razmotri
novinske napise “Afere [eks” - zlato je u dru-
gom planu – pa poku{avaju stvar razvodniti
dok ne isteknu posqedwi dani do zastare. Nije
i{lo. Morao se 1986. javiti u Staru
Gradi{ku, ali mu je u me|uvremenu barem, na
`albu koju je ulo`io, kazna ubla`ena na {est
mjeseci zatvora.
Svaka ~ast drugu Mati – ali evo ga sad u
Ustavnom sudu, gdje je dospio uz full-potporu ha-
dezeovaca.
Slika 8.
[eks u zatvoru vodi dnevnik, koji }e 1993.
izdati kao nelo{u kwigu “Tmina zatvorskog
sna“ (1993.) – znam kriti~ara koji bi joj sad, da
su okolnosti prikladne, napisao dvadeset kar-
tica panegirika... Vrijeme sporo prolazi, sa-
svim suprotno onome {to je Silvek Degen
rekao jednom svom klijentu osu|enom na dvade-
set godina: “Qeto – zima, qeto – zima, i to
ti za ~as pro|e...“ Ali, pro{lo je, ipak: [eks
posqedwi put istr~ava na zatvorski nogome-
tni plac, pa u ekipi lopova i silovateqa,
pobje|uje indisponirane obojice, te izlazi na
slobodu. Jedino, sad nigdje ne mo`e na}i posla
kao advokat. Prijavio se na natje~aj za gro-
bara i nosa~a pokojnika u osje~kom pogrebnom
poduze}u “Ukop”. U molbi je napisao: “Po
struci sam, ina~e, diplomirani pravnik sa
dvadesetogodi{wim iskustvom na poslovima
suca, javnog tu`ioca i odvjetnika, ali zbog
osude za delikt mi{qewa onemogu}en sam obav-
qati poslove u struci. Nadam se da za poslove
grobara ili nosa~a pokojnika nije potrebna
moralno-politi~ka podobnost.“
Prznica je i mo`e popiti vi{e od “mo-
skvi~a“, ali nije sasvim li{en humora, zar ne?
Slika 9.
Kraj je osamdesetih – [eks mo`e slobodno
zajebavati ~estite grobare satiri~kim mol-
bama, po{to vi{e nije onako de{peratan kao
kad je u Beograd pisao molbu na ekavici. Jedan
kolega primit }e ga u kancelariju kao neprijav-
qenog partnera, a Ivan Glava{, Branimirov
ro|ak, zapo{qava ga u svom konjunkturnom po-
luprivatnom poduze}u “Patent“. Otvoreno se
politi~ki anga`ira.
U prosincu 1988. [eks se sa ~etrdeset di-
sidenata pojavquje se na Markovom trgu, gdje
prosvjeduju zbog toga {to su im oduzete puto-
vnice. Predsjedniku Sabora, akademiku An|elku
Ruwi}u – Bambeu htjeli su predati peticiju,
ali portir nije htio pustiti u zgradu wihovu
delegaciju – Budi{u, bra}u Veselicu i [eksa.
^lanak o tom buntovnom ~inu objavila je qub-
qanska “Mladina“, a napisao ga je wen za-
greba~ki dopisnik Davor Butkovi}.
Moja pokojna none govorila je: U~ini dobro,
izjedi govno! Sad [eks Butkovi}a pote`e po
novinama kao poslu{nika u slu`bi antihr-
vatskih interesa.
Slika 10.
[eks na Tu|manovom kanapeu. Uzgojio je
rasko{nu bradu, na politi~koj sceni u Hrvat-
skoj samo srpski vo`d dr. Jovan Ra{kovi} ima
du`u. Sudjeluje u politi~kim kru`ocima u
Tu|manovoj vili u Nazorovoj, s Brozovi}em i
Manoli}im, silnim biv{im policajcem i aka-
demikom, vje~nim Udbinim konfidentom, koji
se uvijek prilago|avao re`imskom propuhu.
U birtiji nogometnog kluba “Borac“ na Ja-
runu osniva se HDZ. Od 48 prisutnih, wih 28
dovode iz Osijeka [eks i Glava{, dok su
ostalo razni Tu|manovi zagreba~ki pri{ipe-
tqe, me|u wima i dva aktivna dou{nika SDB-
a koji preko video-linka nadzire skup. Bra}u
Veselicu nisu obavijestili gdje }e se na}i, pa
su skupa s Hrvojem [o{i}em i drugim jebivje-
trima zaglavili u hotelu “Panorama“, gdje ih

je zamajavao direktor An|elko Leko, stara
Udbin poznanik, i Frawo je bez nekih zapreka
izabran za predsjednika.
No, nije [eks odmah bespogovorno prihva-
tio wegov autoritet – naprotiv. Kako se ot-
varao javni prostor, jer sve kuha, on istupa u
novinama govore}i o “neodr`ivim hrvatskim
granicama“ i sli~nim strategijskim stva-
rima koje je penzioner iz Nazorove striktno
~uvao za sebe. Tu|man je lijen~ina i politi~ki
konceptualist, a [eks aktivist, i ~im su
pobijedili na izborima koje je Tu|man
utana~io s ekipom u odlasku, on ide posvuda,
vrbuje, agitira. Odlazi u inozemstvo, hvata
veze u politi~koj emigraciji. Sam se po novi-
nama predstavqa kao hadezeovski “jastreb“.
Najbli`i Frawin suradnik, Josip Perkovi},
{ef hrvatskog SDB-a, koji }e kod nove vlasti
preuzeti SIS-a, vojnu obavje{tajnu, ina~e i
sam Osje~anin, stavqa [eksa pod operativnu
obradu Slu`be kao “najopasnijeg ekstremista“,
samo dva tjedna prije nego }e Vlada Kontrare-
volucija biti imenovan za potpredsjednika
Sabora! Stvar se otela policijskoj kontroli,
te postala politi~ki problem...
[eks je proma{io izlazak na politi~ku
scenu to~no pedeset godina – ro|eni
boq{evi~ki prevratnik, mogao je imati oz-
biqnu karijeru u biv{em re`imu da je sudjelo-
vao u revoluciji 1941. umjesto u
kontrarevoluciji 1991. godine. Ovako se nasa-
dio s demokracijom, u kojoj takvi nikad dobro
ne prolaze. Ta tko bi za wega glasovao?
Slika 11.
Na zgradi osje~ke birtije “Olimp“ [eks je
1991. sam sebi otkrio mramornu spomen-plo~u
na kojoj je uklesano: “Na ovom mjestu 6. travwa
1989. gospodin VLADIMIR [EKS okupio je
prve ~lanove HRVATSKE DEMOKRATSKE ZA-
JEDNICE u Slavoniji i Barawi, {to je pred-
stavqalo po~etak ostvarivawa tisu}qetnog
sna Hrvatskog Naroda! “
Za{to su “Igman“ i “Gaj“ zaobi|eni? Pa
moglo se na skoro svaku kafan~inu i kr~metinu
u Osijeku postaviti spomen-obiqe`je, poput
onih koje na Gorwem gradu u Zagrebu signiraju
spomenike kulture...
Je li se to manifestirawe svidjelo Vrho-
vnome bi}u, koje se uselilo u Banske dvore na
Markovu trgu, pa ondje okupilo lijepu kama-
rilu, sve s prefiksom dr. i nekim gra|anskim
statusom, koji je Tu|manu imponirao, dok se
grustio slavonskog barbuda uvijek u zgu`vanom
mantilu, s velikim, ~etvrstastim zatamwe-
nim nao~alama koje su se onda zvale “televi-
zori“? Nije mu se svidjelo. Slaven Letica,
glavni savjetnik, redovno napada [eksa po no-
vinama zbog nedostatka dr`avni~ke mudro-
sti, a na ~elo Sabora, Tu|man ispred [eksa
postavqa qepu{kastog, samozaqubqenog
@arka Domqana, ranije glavnog urednika Li-
kovne enciklopedije u Leksu, koju je ovaj dao ba-
citi u makulaturu ~im je {tampana,
objasniv{i da je napisana s nepodno{qivih
unitaristi~kih pozicija...
A [eks? Uvijek drugi, to mu je karma.
Slika 12.
Rat! [eks postaje glavnokomanduju}i Sla-
vonije, a krilnici su mu krvo`edni fi{kal
Branimir [eks i postolarski pogonski
in`ewer iz “Borova“, Tomislav Mer~ep, patu-
qasti zlikovac koji je skupio kriminalce pa
po~eo teror srpskog stanovni{tva, pqa~ku i
zastra{ivawe po ku}ama. U promiybenu ofen-
zivu u Osijek dolaze Domqan, koji dr`i rato-
borni govor, i Stipe Mesi}, koji obe}ava
Srbima da }e “u blatwavim opancima bje`ati
sve do Srbije“. Zatim se pojavquju Vice Vuko-
jevi} i Gojko [u{ak s dru{tvom, pa iz raket-
nog baca~a ga|aju krovove u srpskom Borovom
Selu. Ondje su teritorijalci ve} naoru`ani
do zuba oru`jem koje im je dala JNA, a iz Beo-
grada, dolaze im dragovoqci. Kad je Glava{ –
bio je {ef op}inskog Vojnog odsjeka, {to
upu}uje da ranije nije radio za SDB, nego mo`da
za KOS - poslao u Borovo Selo autobus s rezer-
vnim sastavom policije, de~ke skupqene s
ulice, poginulo ih je dvanaest, po{to su teri-
torijalci na wihov bus ispalili pu{~ani
tromblon. Po~eo je rat.
Dva tjedna ranije, na{li su se u Tikve{u
Tu|man i Milo{evi} – to je bio nastavak raz-
govora zapo~etih u Kara|or|evu – pa sve dogovo-
rili, pogotovo pitawe Bosne. Odmah zatim
Tu|man mi~e Manoli}a s mjesta predsjednika
vlade, a Boqkovca s mjesta ministra unutar-
wih poslova, po{to su oni do tada mawe-vi{e
uspje{no spre~avali izbijawe sukoba... Boq-
kovca }e zamijeniti Onesin Cvitan, ~lan za-
dweg saziva CK, komuwara koja je promijenila
kaput, a onda Milan Veki}, osje~ki kadar kojega
je Glava{ uvijek optu`ivao da je Udbin, tj.
Perkovi}ev konfident – sad su se oba ta lika
na{li neposredno uz Tu|mana, zadu`eni za
ukupnu dr`avnu sigurnost.
Prije nego su progovorile “zoqe”, Manoli}
je poku{ao maknuti Mer~epa, dao ga uhapsiti i
helikopterom doveo u Zagreb. Pomagao je wegov
stari suradnik, Ferdinand Juki}, predratni
{vercer alkohola, ratni {vercer oru`ja i, ne-
davno, krunski svjedok o aferi “Zagorac”. No, u
Zagrebu Mer~epa pu{ta [u{ak. Komanda je –
rat.
[ef osje~ke policije, po{teni Josip Rajhl
Kir, poku{ava zaustaviti sukob pa odlazi na
pregovore u ~etni~ko gnijezdo – trebali su s
wim po}i i {ef lokalnog SDP-a Mato Ar-
lovi} i liberalni gradona~elnik Kramari},
ali im Glava{ telefonom javqa da ne idu, pa
u zasjedi koju je postavio Antun Gudeq, pripad-
nik glava{evskog zdruga, izre{etan “kala{wi-
kovom” pada samo herojski osje~ki policajac.
Gdje je tu bio [eks? Pa upravqao je krizno
cijelom ratnom scenom.
Slika 13.
Glava{ formira “Branimirovu obrambenu
bojnu”, privatnu vojsku cum eskadron smrti,
koja u opkoqenom gradu provodi strahovladu.
Srbe koje nisu izbjegli, hvataju, izvode na sav-
sku obalu, ubijaju i le{eve bacaju u rijeku, da
otplove u Beograd, pa tamo qude podsjete na
slavnu jasenova~ku pro{lost. Uveli su i novu
tehniku – jebe{ srbosjek – `rtve bi omotali
selotejpom, da ne mogu plivati, nego se udave,
ali plutaju. To je puno ma{tovitije od onoga
{to je Fouche radio u Lyonu pa se proslavio
kao ne znam kakav jakobinski zlo~inac. Imao je
Glava{ i druge domi{qaje: dovuku neku `rtvu
u gara`u, koja im je slu`ila kao priru~na
mu~ionica, pa je silom napoje akumulatorskom
kiselinom. ^ovjek se gr~i i vri{ti, dimi se i
umire, sam N oriega, koji bi qudima nabio
auto-gumu oko vrata, pa je zapalio, bio bi im-
presioniran... Ratni gospodar Osijeka, Glava{
tada `ivi u nekom stanu s nekom jedva puno-
qetnom siroticom, mizerija, tipi~ni ratni
zlo~inac s malim lingamom.
Gdje je dotle bio [eks? Kat iznad
Glava{a, krizno je upravqao cijelom ratnom
scenom.
Slika 14.
Tomica Mer~ep napravio je dotle svoj co-
meback – ne ba{ u Isto~nu Slavoniju, gdje je
vru}e, nego u Zapadnu, bli`e Zagrebu, u Pakrac.
Na ribogojili{tu u Pakra~koj poqani uspo-
stavio je svoj komandni polo`aj te otvorio
mali, boutique-koncentracioni logor za iznude
i mu~ewe civila. Tu i tamo, dovukli bi kakvu
`rtvu i iz Zagreba, a ubijene, bacali su napro-
sto u poribqenu baru. Po potrebi, wegova se
ajnzac-trupa iznajmqivala zagreba~kim podu-
zetnicima. Kad je Stjepan Spaji} htio silom
preuzeti trgovinu mesom na zagreba~kim
tr`nicama od Srbina Milana Zeca, naru~io je
od Mer~epa ubojstvo, pa je skupina koju su vo-
dili kriminalac Munib Suqi} i Hercegovac
Sini{a Rimac, odvela na Sqeme Zeca i cijelu
wegovu obiteq, ukqu~uju}i k}i od dvanaest go-
dina, te ih “pobili kao ze~eve“, kako mi se poh-
valio samo Mer~ep, pred `ivim-ne`ivim
svjedocima, pokojnim Pukani}em i Matom
Ba{i}em koji se preselio u Australiju (sre}om
sam sve to objavio jo{ 2000. a prijevod na en-
gleski uru~io istra`iteqima Ha{kog tribu-
nala).
[to se dogodilo s Munibom, Sini{om i
Tomicom? Munib je umro u zatvoru, Sini{u je
[u{ak uzeo u svoju tjelesnu gardu i unaprijedio
u pukovnika – pa sigurno i sad u`iva lijepu
braniteqsku mirovinu, a Mer~epu nije pala
dlaka s glave, nego je sagradio novi ribwak u
Dragono{cu kod Zagreba, a vilu u Novom Vino-
dolskom, na samoj obali.
Gdje je tu bio [eks? Pa upravqao je sla-
vonskom boji{nicom, bio je vrhovni zapovjed-
nik svim tim maroderima i martolozima, pa
mu je Tu|man dao odgovaraju}i ~in - pri~uvni ge-
neral, dok je Glava{ postao aktivni general-
bojnik.
Slika 15.
Rat je zavr{io u sije~wu 1992. potpisiva-
wem Sarajevskog sporazuma i [eks je ostao bez
GLAS PLUS 25. i 26. jul 2009. 13
polo`aja pozadinskog Yingis-kana. Vucara se neral, vrlo lijepo napredovawe za tog vla-
po Zagrebu, gleda bi li se {togod moglo zaku- snika pilane iz Duge Rese), bili su generalski
hati u Saboru. Brzo je okupio oko sebe najqu}e ~inovi za – Sini{u Rimca i za Duwu
pijanice, kvazidesni~arske propalitete, Bla`evi}, tijesnu [u{kovu suradnicu, koja se
poput zetovca Marijana Juri}a Propatrije udala za legionarskog kaplara i sitnog marsej-
koji je sa saborske govornice predlagao da se za skog kriminalca Antu Gotovinu.
svakog poginulog hrvatskog redarstvenika Za [eksa – povoqan rezultat, dobiva
strijeqa deset srpskih civila, a za poginulog opet mjesto potpredsjednika Sabora. No,
~asnika – sto civila, pa na kraju pledoajea Tu|man je mortus, ali [eks di`e glavu u
pozdravio fa{isti~kim rimskim pozdravom Sredi{wici, sprema se nova runda...
(vidi You Tube). Prikqu~io mu se i debeli glu-
mac za djecu Damir Mejov{ek, koji je neko vri-
jeme bio anga`iran kao pomo}nik ministra
Slika 18.
Osovina [eks – Bebi}. Nerazdvojni,
obrane [ime \odana, a u radno vrijeme tezga-
{etaju po Trgu Republike. Tu|man je mrtav,
rio na matinejama u “Komediji“. Iznenada se u
pala je hadezeovska vlada, a u Banske dvore use-
Saboru pojavio i Glava{, u maskiranoj uni-
lio se lijeni Ra~an, kojemu oko vrata visi
formi, naoru`an protutenkovskim raketnim
mrtvi albatros, sujetni nacionalist
baca~em “armbrust”, a na ulicama, motale su
Dra`en Budi{a. [esto~lana koalicija {epa.
se razne skupine biv{ih emigranata, sad
HDZ se sprema za povratak na vlast. Najak-
stranke pune udba{ke mena`erije, koju su
tivniji je Ivi} Pa{ali} – on i wegovi qudi:
vlast optu`ivale za gubitak okupiranih
[uker, Kalmeta, [ujica, pa gomila onih koje
podru~ja u koje je u{ao UNPROFOR. Cijelu je
je instalirao u vojsku, policiju, medije, banke,
scenu orkestrirao [eks. Na moment, u~inilo
dr`avne slu`be, diplomaciju i posvuda,
se da se re`im malo klima, ili se barem
po{to je kao Tu|manov {ef kabineta kontro-
Frawo, stara kukavica, prepla{io, pa je brzo
lirao aparat, poput Hitlerova Martina Bor-
formirao Vladu narodnog spasa, s opozicijom i
manna. Neusporedivo je nadmo}an i nitko ne
Ra~anom, koji ni sam nije bio neki heroj. Po-
vidi kako bi se moglo zaustaviti wegovu inve-
sqedice? [eks je smijewen, ba~en na niski
stituru na ~elo stranke. Bio se privremeno
polo`aj u tu`ila{tvo, pretvoren u po-
liti~ki nonentity.
povukao, u zadwi ~as dao uhapsiti Kutlu da
malo olabavi pizmu na Hercegovce, a wegovi
Nema te situacije u kojoj se Vlada ne bi
protivnici, uop}e ne u`ivaju popularnost u
osovio okupiv{i pajtose me|u {qamom, najgo-
Sredi{wici – to su sve Tu|manovi anti{ma-
rim qudima koje mo`e{ na}i i zamisliti –
bristi, “lijeva struja“, “mafija u dvorednim
on bi i u raju vodio frakciju “paklenih
odijelima“, koje predvode [arini} i Va-
an|ela».
lenti}, dok dr. Greguri} kumpla iz pozadine.
Nemaju oni {anse, zakqu~uje [eks, treba nam
Slika 16. netko novi... Evo, kandidirao se Ivo Sanader.
[eks kupuje stan na uglu Petri}eve i Bo- De~ko je fe{, govori strane jezike, ne podnosi
govi}eve u centru Zagreba, iznad ekskluzivnog Ivi}a i divqe Hercegovce. [eks di`e Slavo-
du}ana “Escada“, u kojem se obla~i sama Ne- niju, Glava{a, te razne braniteqske po-
venka Tu|man, princeza tatinog lopovskog liti~ko-gangsterske skupine koje su se
re`ima. Odakle mu pare za gajbu od 160 ~et- prebacile u ekonomsku sferu, dok Luka mobili-
vornih metara? Pa dobro, ne treba biti zira Neretqane, qutu Dalmaciju. Obra~un na
sitni~av, vaqda je i wemu dopalo ne{to od izbornom saboru stranke. Svi misle da je Ivi}
dr`avnog ili ratnog plijena, tko zna... siguran pobjednik, a opet, malo ih je strah, kad
Poku{ao se malo prilagoditi gra|anskoj je po~eo dr`ati svoj ratoborni govor i stao
sceni – u Osijeku nije imao {to raditi, tamo prijetiti vlastima – dok je dr. Ivo svih
je svu vlast dr`ao Glava{, koji ga je odmah za{armirao, a glasove su ionako brojili
podr`avao, pod uvjetom da ostane daleko. No, Borba{evi za{titari, skupina osje~kih si-
[eksu to ba{ nije i{lo – nije se sa `enom leyija, koje je Glava{ dovukao iz Osijeka. Hade-
slagao, a jo{ mawe sa sinom. Prva k}i Zrinka zeovci uvijek to~no nawu{e gdje je
udala se u Osijeku – vijest su mu bili javili koncentrirana mo}, u ~ijim je rukama batina.
dok je igrao belu kod svog prijateqa Ivana [eks, Glava{ i Borba{ bili su odli~ni jamci
Para}a, koji }e poslije postati ravnateq za liberalnog kandidata...
Hrvatske radio-televizije, samo {to }e Treba li okupiti kakve mra~wake, pa iz
ubrzo odletjeti zbog kra|e toalet-papira i
ostalih potrep{tina koje su se za HRT na-
pozadine organizirati komplot, nema boqeg
od [ekija – ro|eni dribler iz osje~kog blat-
bavqale preko wegova kabineta. [eksov wavog sokaka.
mla|i sin Domagoj bio je simpati~ni alter-
nativac koji je prezirao oca i o~eve
politi~ke osnove, qevi~ar, antiglobalist i (Nastavi}e se)
ha{oman - otputit }e se na Gou, pa ondje u
moru skon~ati u narkomanskom opojstvu. Pun
razumijevawa prema `eni koja je ostala bez
sina, [eks joj daje nogu i nalazi noviji model,
mla|u gospo|u, prikladniju za gradsku upotrebu.
Kum }e mu biti Miroslav [eparovi}, biv{i
{ef jedne od Tu|manovih tajnih slu`bi
(HIS), sad – sudac Ustavnog suda.
Gra|anska forma i Vlado [eks, to su
zbiqa antipodi, pribio bi te na plot za
dinar, a za drugo, na wega ne ra~unaj...
Slika 17.
U tu`ila{tvu, pru`ila mu se prilika da
u~ini uslugu staroj ekipi i ujedno se dodvori
Velikom bijelom ocu na Pantov~aku. Policija
je naime ukebala mer~epovce (minis Mer~ep,
to je bilo previ{e kontroverzno) zbog
ubojstva obiteqi Zec, pa ih pritisla
i svi su, stare pti~ice i konfi-
denti, uredno propjevali – prvi
Stipe Man|arelo, romski kvartir-
majstor pakra~kog zdruga, biv{i
vlasnik lunaparka, koji je Tomici
dovodio svog oliwalog tigra da se s
wime slika za novinsku propagandu...
Tu`iteq Anto Nobilo digao je
optu`nicu, sve je bilo cakum-pakum,
a onda je [eks dao da se slu~aj odbaci
zbog tehni~ke pogre{ke u prikupqawu
dokaza. Ubojice izlaze na slobodu. U za-
dwem sve`wu unapre|ewa koje je general
Miqavac, ~uvena kukavica koji je dva
puta bje`ao s fronta, poturio Vlatku
Pavleti}u, koji je kao predsjednik Sa-
bora, privremeno bio zamijenio Tu|mana
do raspisivawa izbora, osim wegove
~etvrte generalske zvjezdice (sto`erni ge-
14 25. i 26. jul 2009. GLAS PLUS

Supruga brazilskog fudbalera “otkrila“

Dala sam zavjet Bogu da }u do braka biti djevica. Nakon {to sam se
zaqubila u Kaku nisam mislila da }u izdr`ati, izjavila Karolina
- To je bio znak da po{tujem Bo-
ga, a sada je Bog poslao znak preko
Reala, jer u ovo vrijeme krize samo
je Bog mogao dati takav novac u ru-
ke Realu da bi mogao dovesti moga
supruga.
Ka ka i wego va su pru ga se
izja{wavaju kao pripadnici evan-
gelisti~ke crkve i nadaju se da }e
svoju misiju nastaviti i u [pani-
ji, gdje planiraju otvoriti crkvu.
Ina~e, reprezentativac Brazi-
la ispod dresa uvijek nosi majicu
sa na tpi som “Ja pri pa dam Isu su“,
zbog ~ega se na{ao i na udaru FIFA
koja zabrawuje vjerske, politi~ke ili
spon zor ske po ru ke na ma ji ca ma za
vrijeme utakmica.
Ovogodi{wi transfer Kake iz
Mi la na u Re al Ma drid, je uz onaj
Kristijana Ronalda iz Man~ester ju-
najteda tako|e u Real, najvi{e je odje-
knuo u fu dbalskom svije tu. Ci jena
koju je predsjednik Madri|ana platio
za Brazil~eve usluge iznosi pribli-
`no 65 miliona evra.

upruga fudbalera Real Madrida

Kake, Karolina Seliko, uspjela

S je u razgovoru sa italijanskim
medijima povezati svoje djevi-
~anstvo, Real Madrid i Boga.
Ona smatra da je prelazak wenog
supruga u “kraqevski klub“ Bo`ija
nagrada za weno ispuwewe zavjeta.
- Dala sam zavjet Bogu da }u do
braka biti djevica. Nakon {to sam se
zaqubila u Kaku nisam mislila da }u
izdr`ati, ali rekla sam mu da `elim
ostati djevica - rekla je Karolina, a
zatim je dodala:
Kaka i Karolina Seliko FOTO: AGENCIJE

Atleti~arka Rej~el Kristi prva crnoputa mis Engleske
Stric Linford kao uzor
Bratanica slavnog britan-
skog sprintera Linforda
Kris ti ja, Rej ~el Kris ti,
koja je i sama atleti~arka,
krunisana je za prvu crno-
putu mis Engleske u istori-
ji ovog takmi~ewa qepote.
Dvadesetogodi{wa Rej~el,
koja }e 2012. u~estvovati i
na qetwim Olim pij skim
igrama u Londonu, progla-
{e na je za najqe p{u En -
gleskiwu u 2009.
- Moja `ivotna ambicija je
da osvojim zlato na Olim-
pi ja di 2012. u Lon do nu -
izjavila je Rej~el koja se
takmi~i u sedmoboju.
Ona je tako|e izjavila da je
veoma ponosna {to je pos-
tala prva crnoputa mis En-
gleske. Rej~elin otac bio je
brat sla vnog bri tan skog
atleti~ara Linforda Kr-
istija koji je po~etkom 90-
ih go dina osvojio broj ne
me daqe u dis ci pli ni na
100 metara. Bio je istovre-
Rej~el Kristi
meno olimpijski, svjetski i
evropski prvak. Iako ni-
kad nije dr`ao svjetski re-
kord na 100 metara wegov
FOTO: AGENCIJE
li~ni najboqi rezultat 9,87
se kun di, sva ka ko spa da u
najboqe rezultate svih vre-
mena.
Vlasnik “formule 1” odmara se na Jadranskom moru
Jo{ uvijek tra`im novu djevojku
Berni i Slavica Eklston
Vlasnik “formule 1” Ber-
ni Eklston, tradicionalno
godinama qetuje na Hvaru.
Me |u tim, ovo mu je prvo
qeto koje provodi bez biv-
{e supruge Slavice, od koje
se razveo nakon 25 godina
bra ka. Ona ga je na su du
pro zva la “ne ra zu mnim“ i
rastavu su joj odobrili u
roku od 58 sekundi. Berni
je rekao da odmor provodi
krstare}i s prijateqima,
koji su uglavnom iz Brazi-
la. Me|u wima je dugokosa
brineta s kojom su ga foto-
gra fi sa li i u Tro gi ru.
Bri ta nac se na smi jao na
naga|awa da je to wegova
“nova Slavica, samo malo
ni`a“.
- Ma, to je wena prijateq-
ica - rekao je Berni i pot-
vrdio da jo{ uvijek nema
djevojku.
- Jo{ uvijek je tra`im - is-
takao je Eklston.
FOTO: AGENCIJE

Ovan
Nalazite se u fazi kre-
ativnog uspona i stalo
vam je da poboq{ate svoj
poslovni ili dru{tveni
status. Osmislite dobar
plan i mudro sa~ekajte na zavr{nu fazu u
poslovnim pregovorima. Emotivna inspira-
cija u vama pobu|uje neobi~ne ideje, zra~ite
pozitivnom energijom i umijete da osvojite
ne~iju pa`wu. Djelujete veoma privla~no na
svoju okolinu. U skladu sa svojim emotivnim
statusom ili afinitetima, odaberite i novu
qubavnu romansu.
Rak
Stalo vam je da sa~uvate
dobar poslovni rejting,
ali ne pristajete na ne~ije
dodatno uslovqavawe. Po-
trebno je da odredite ja-
sniju granicu izme|u svojih interesa i
poslovnih standarda koje name}e grupa sa-
radnika. Ne `elite previ{e da analizira-
te svoj qubavni `ivot. U odnosu sa voqenom
osobom postoje razli~ite potrebe i inte-
resovawa, ali stalo vam je da premostite
qubavni nesklad i da ostvarite novu har-
moniju.
Vaga
Djelujete promi{qeno u
razli~itim situacijama,
stalo vam je da pridobi-
jete ne~ije povjerewe ili
naklonost u poslovnim
krugovima. Va`no je da
pravilno dozirate svoj stvarala~ki impuls
sa zajedni~kim interesima. Pri`eqkujete
ve}u emotivnu slobodu ili priliku da ostva-
rite svoje qubavne namjere, ali doga|aji ne
idu u `eqenom pravcu. Te{ko vam je da us-
kladite svoj qubavni ritam i afinitete u
odnosu sa bliskom osobom.
.+
Jarac
Pretjerano insistirawe
na li~nim interesima
skre}e pa`wu okoline i
stvara dodatne probleme
u poslovnoj saradwi. Po-
trebne su vam pouzdane informacije i ne~ije
posredovawe, kao dodatna garancija da biste
ostvarili svoje poslovne vizije. Emotivni za-
nos ponekad treba “kontrolisati“, obratite
pa`wu na ne~ije komentare. Skloni ste ~es-
tim promjenama u raspolo`ewu. Preuveli~a-
vate svoje emotivne potrebe i ~esto vrlo
subjektivno ocjewujete partnerovo pona{awe.
RJE[EWE: ], JP@, USNA, MU, ULAR, K, PERLA[, DOWI @ABAR, URI, NEVINI SVECI, ^VRSTO TIJELO, SA^EKATI, DRIM, RADARI, KUKO^, ZIDARITI, SANA.
Bik
Suvi{e ste ponosni da pro-
govorite o odre|enim pro-
blemima koji vas sputavaju i
na takav na~in nepotrebno
ote`avate svoj poslovni ili
dru{tveni polo`aj. U qubavnoj perspektivi,
nema potrebe da se zavaravate velikim ilu-
zijama i ne~ijim obe}awima. Kao i do sada,
sigurno je samo ono {to ~vrsto “dr`ite u
svojim rukama“. Emotivno se raspliwavate
ili suvi{e ma{tate o osobi koja vam je “ne-
dostupna“. Smirite svoje strasti i prihvati-
te realnu sliku u qubavnom odnosu.
Lav
Nalazite se u stvarala~koj
fazi i zagovarate ubrzani
poslovni ritam u svom
okru`ewu. Ipak, zao{tre-
na poslovna klima natjera-
}e vas da povu~ete nove poteze i da
korigujete svoje propuste. U qubavnom `ivo-
tu, uporno poku{avate da se nametnete kao
autoritativna li~nost pred svojim partne-
rom. Postoji osoba koja djeluje vrlo izazo-
vno na va{e emotivno raspolo`ewe.
Profiltrirajte svoje misli i osje}awa pri-
je nego {to donesete novu odluku.
[korpija
Osje}ate dodatni priliv
kreativne energije i ne mo-
`ete da se pomirite sa
prosje~nim rezultatima.
Potrebno je da preuzmete
odgovaraju}u inicijativu,
kako biste ostvarili svoje poslovne namje-
re. Ukoliko se va{a osje}awa nalaze ispred
glasa razuma, to predstavqa dobar pred-
znak. U~inite sve {to je potrebno da uqe-
p{ate svoj intimni `ivot i odnos sa bliskom
osobom. Potrudite se da djelujete zanosno i
privla~no u razli~itim prilikama.
Vodolija
Djelujete aktivno na razli-
~itim stranama i umijete da
prenesete stvarala~ki im-
puls ili kreativnu energiju
na svoju okolinu. Vjerujete u
svoje zavodni~ke sposobnosti, ali ne `eli-
te da se vezujete za prolazne vrijednosti.
Potrebno vam je ne~ije prisustvo i emoti-
vna naklonost, kao dodatni podsticaj za
{ire kreativno izra`avawe. Imate ne-
obi~ne ideje i stalo vam je da impresioni-
rate blisku osobu u neobi~nom i velikom
stilu.
GLAS PLUS 25. i 26. jul 2009. 15
MOZAI^KA UKR[TENICA
Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako
to pravilno uradite, u osjen~enim poqima uspravno
Blizanci dobi}ete ime i prezime bawolu~kog umjetnika sa
slike, a vodoravno - granu umjetnosti kojom se bavi.
Nalazite se u sjajnoj formi
i imate zanimqive ideje.
Potreban vam je dobar 10 slova: KADINA REKA.
podsticaj ili neko ko bi 8 slova: ZAVE@QAJ, MOQAKATI,
vas podr`ao u odlu~uju}im
situacijama. U odnosu sa voqenom osobom, PASADENA, PRONOSAK.
ponekad vam nedostaje po~etni zanos ili 7 slova: AVENTIN, AGRONOM, ANDRIOT,
dovoqno hrabrosti da izrazite svoje emo-
tivne namjere. Kolebqivost mo`e da vas KANTIST, PODANAK.
navede na pogre{an emotivni izbor. Quba- 6 slova: PORAST, RAPALO, SESTRA.
vna pravila se mijewaju, dozvoqeno je sve
5 slova: IKONE.
ono {to vodi ka zajedni~koj sre}i i zadovo-
qstvu. 4 slova: AZIL, DVOR, KO@A, LARA, NAKA, RENA,
TAVA.
Djevica
3 slova: EPP, I@E, JED, NTI, OKA, SIP.
Anga`ovani ste na razli-
2 slova: BO, OQ, SM.
~itim stranama i budnim
okom pratite nove doga|a- Psiho
je na poslovnoj sceni. Po-
trebno je da postavite
listu prioriteta u dogovoru sa saradnici-
ma, kako biste racionalnije koristili
svoje znawe ili energiju. Ukoliko vam je
stalo do emotivnog zbli`avawa ili pomi-
rewa sa voqenom osobom, upotrijebite
svoje skrivene adute. Zarad zajedni~ke
sre}e u~inite sve {to je potrebno da je
fascinirate.
Strijelac
Djelujete vrlo energi~no i
aktivno u~estvujete u razli-
~itim doga|ajima na poslo-
vnoj sceni. Stalo vam je da
ve}inu stvari dr`ite pod
strogom kontrolom, kao
odraz svog poslovnog stila i presti`a. Na-
lazite se u fazi emotivnog uzleta ili nove
qubavne inspiracije. Emotivni zanos koji
osje}ate u vama budi `equ za strasnim su-
sretima. Zra~ite pozitivnom energijom. Uko-
liko ste slobodni, o~ekuje vas “susret
iznena|ewa“ ili ne~iji poziv.
Ribe
Potrebno je da primjewuje-
te razli~ite obrasce us-
pje{nog poslovawa, kao
dodatnu garanciju i psiho-
lo{ku sigurnost. Ukoliko
vas neko navodi na slobodnije emotivno
izra`avawe, prihvatite dobar podsticaj.
Odgovorite na nove emotivne signale ili na
ne~iju qubavnu poruku. Poku{avate da pre-
dvidite ne~iju reakciju, ali spontanost u
izra`avawu osje}awa djeluje pozitivno na BO, AVENTIN, N, SLIKARSTVO, MOQAKATI, M.
va{ odnos sa bliskom osobom. Oslonite se JED, E, SIP, KO@A, PRONOSAK, G, PASADENA, R, PORAST,
na svoja osje}awa. RJE[EWE: AZIL, NAKA, DVOR, RENA, I@E, OQ, K, TAVA,
 Goran [epa Gale

Nismo se prilagodili malim scenama

i nismo `eleli da budemo ne{to
drugo, osim onog po ~emu nas pamte.
Pojedina~no mo`emo da budemo
u svojim bendovima, kao {to sam
i ja trenutno, ali dok ne do|e pravi
trenutak za povratak na scenu,
ne}emo da pravimo neuspele poku{aje
RAZGOVARALA: SNE@ANA TASI] u Prijedoru, gdje ih je publika koja ih
snezana@poen.net poznaje do~ekala ovacijama. Kasnije
vremenu kada se novi mu- su im se pridru`ili i oni ne{to
mla|i, koji su sve rije~i pjesma pre-

U zi~ki materijal ~ak i grupa

svjetskog glasa mo`e “skinu-
ti“ sa Interneta za svega
nekoliko minuta, na na{im prosto-
rima postaju aktuelni “`ivi“ kon-
certi i svirke po klubovima.
Privilegiju da ~uju neke od najboqih
vokala sa prostora biv{e Jugoslavije,
imali su nedavno Prijedor~ani kada
je u klubu “Life“ u okviru “Prijedor-
skih qetwih no}i“, odr`an koncert
Galeta i Najde. Ko mawe prati mu-
zi~ka dea{avwa, mo`da ne zna da je
rije~ o Goranu [epi poznatijem kao
Gale, pjeva~u ni{ke grupe “Kerber“ i
Dejanu Najdanovi}u Najdi, posqe-
dwem pjeva~u grupe “Smak“. O tome
kako su po~eli zajedni~ke nastupe,
{ta sviraju i {ta planiraju, za “Glas
Srpske“ govorili su poslije nastupa
poznali, ali nisu znali ko ih pjeva.
GLAS: Otkud ova dva vrsna pje-
va~a u ovoj kombinaciji, slu~ajni
partneri ili ne{to drugo?
GALE: Ova ~etvorka je nastala
slu~ajno, ni{ta senzacionalno, mu-
zika nas spaja, a ona pravi neke svoje
puteve. Najda i ja smo krenuli da ra-
dimo prije nekih deset godina, a to
je bilo nepovoqno vrijeme po mu-
zi~are i na{a putovawa, tako da smo
krenuli sa dvije gitare da ostanemo u
kondiciji. To je, ispostavilo se, pos-
talo izuzetno dobro dru`ewe za mu-
zikom i preraslo u cijelu jednu
seriju veoma dobrih koncerata. To je
mogu}e da sada radim, jer mi mati~ni
bend “Kerber“ miruje, tako da sam
na{ao sebe u ovoj epizodi. Momci sa
kojima trenutno ra dim, to ra de
briqantno i na{ao sam sebe i na
muzi~kom i na qudskom planu. To je
sada postala i komercijalnija pri~a,
mada nismo krenuli s namerom da
“osvajamo svet“, ve} jednostavno iz
zadovoqstva i velike qubavi prema
muzici i trenutno imamo ba{ dosta
nastupa. Tra`ili smo se dok nismo
na{li tu stalnu ekipu i trenutno uz
basistu Mi{u i bubwara Bo`u, to je
sada prava stvar.
VI[E
od svega volim mikrofon
i `ivu scenu
GLAS: Koji je repertoar koji
izvodite na svojim nastupima?
GALE: To su uglavnom pre-
aran`irane pesme “Kerbera“, nekih
70 odsto, a ostalo su pesme “Smaka“,
jer je Najda pevao desetak godina u toj
grupi, tako da smo zadr`ali neke
elemente bendova kojima smo pripa-
dali. Publika to od nas o~ekuje, po
tome smo prepoznatqivi. Smatram da
je ta muzika prevazi{la te bendove i
nas kao epizode, jer publika pamti
pesme, a ne ko ih stvara i to je ono
~emu svaki muzi~ar te`i.
GLAS: Publika Vas je sa rado{-
}u ponovo prihvatila na sceni, jer
su se mnogi pitali gdje je nestao taj
izvrsni vokal grupe “Kerber“ koji
je u svoje vrijeme bio veliko otkro-
vewe na jugoslovenskoj rok sceni.
Gdje ste nestali odnosno gdje ste bi-
li sve ovo vrijeme?
GALE: Nisam nestao, ve} jednos-
tavno sa godinama se ta `eqa za ja-
vnim eksponirawem zavr{i i po{to
nije bilo nekih novih materijala,
nisam `eleo da se tro{im i pojavqu-
jem na radio i TV stanicama samo da
bi se video. Li~no nisam video neki
nedostatak u tome {to me nema, jer
sam bio tamo gde je trebalo da budem,
bio sam premoren od svega i ostalo
mi je bilo sao da pevam i sviram, sve
ostalo je postalo neva`no. Kad bude
ne{to veliko, ja }u se opet pojaviti,
ali vi{e od svega toga volim mikro-
fon i `ivu scenu.
GLAS: Ima li nade da se grupa
“Kerber“ ponovo okupi?
GALE: Ima, mi jesmo na tom putu
i svakodnevno o tome razgovaramo,
mada imamo neke zahtjeve prema sami
sebi. Sve dok se svi uslovi ne ispu-
ne, ne}emo se pojavqivati jer bi sa-
mo tro {i li ime i izne ve ri li
publiku koja veruje u nas. Nismo se
prilagodili malim scenama i ni-
smo `eleli da budemo ne{to drugo,
osim onog po ~emu nas pamte. Poje-
dina~no mo`emo da budemo u svojim
bendovima, kao {to sam i ja trenu-
tno, ali dok ne do|e pravi trenutak
za povratak na scenu, ne}emo pravi-
ti neuspele poku{aje.
GLAS: Ho}e li iz ovog dueta sa
Najdom da se izrodi neki novi mu-
zi~ki materijal?
GALE: Mo`e biti i o tome pri-
~a, ali trenutno nemamo takvu pesmu.
Nas dvojica smo se dogovorili da to
nikako ne radimo na silu, a ako se
ne{to takvo dogodi {to }e is-
pri~ati na{e dve zajedni~ke pri~e,
onda }emo to raditi, ako ne, onda ni-
{ta od toga. Mi i ovako radimo zaje-
dno, tako da neka zajedni~ka stvar
mora da bude samo ne{to {to }e biti
zadovoqstvo da uradimo, a ne radi
reda.
Publika
0
- Na moju sre}u ja sam potpuno
zadovoqan na{im nastupima, ali
i publikom, jer je na{a publika
potpuno edukovana. To nije publi-
ka koja je naterana reklamom u
medijima, ve} je vo|ena svojim
emocijama do{la da nas slu{a i
vidi. Mislim da je to ona publi-
ka kojoj smo pevali proteklih 25
godina, ali i ona koja prepoznaje
dobru pesmu i dobru svirku, bez
obzira na generacijski jaz - ka`e
Gale.

ODLI^NA saradwa sa Dejanom Najdanovi}em Najdom

Doma}a top-lista Bilbordovih top 10 singlova Bilbordovih top 10 albuma

1. Various Artists - NOW 31
1. Sajsi MC - Taj fazon... Take Me Away 1. The Black Eyed Peas - I Gotta Feeling
2. Rob Thomas - Cradlesong
2. Izdr`i ribice - Prole}e 2. Drake - Best I Ever Had
3. Brad Paisley - American Saturday Night
3. Nikad dosta - Nikad dosta 3. The Black Eyed Peas - Boom Boom Pow
4. Wilco - Wilco (The Album)
4. POP UPS - 165 4. Keri Hilson Featuring Kanye West
5. @enekese - [ta bi bilo kad bih 5. The Black Eyed Peas - The E. N. D.
& Ne-Yo - Knock You Down
ti dao sve {to imam 5. Sean Kingston - Fire Burning 6. Lady GaGa - The Fame
6. Lutke - Zagrizi koru Meseca 6. Taylor Swift - You Belong With Me 7. Soundtrack - Transformers: Revenge Of The Fallen:
7. Bjesovi - Ako te neko zna 7. Lady GaGa - LoveGame The Album
8. E Play - Lo{ dan 8. Pitbull - I Know You Want Me 8. Jeremih - Jeremih
9. Ajs Nigrutin & Bvana - Magla 9. Ginuwine - A Man’s Thoughts
9. Jeremih - Birthday Sex
10. S. A. R. S. - Ana 10. Soundtrack - Hannah Montana: The Movie
10. Hannah Montana - He Could Be The One