www.sajt.com.

hr

[citati su izvaeni iz knjige Uvod u Heideggera koja je zapravo zbornik nekoliko njegovih eseja.] S o pitanje je put !estrukcija ne zna"i razaranje# nego razgraivanje# skidanje i odstranjivanje $ ali jedino historijskih izrijeka o povijesti %ilozo%ije. !estrukcija zna"i da treba otvoriti u&i# da ih treba osloboditi za ono &to na predaja dosuuje kao bitak bi'a. (ilozo%ija je odgovaranje bitku bi'a) ona je to# euti # tek onda i sa o onda kada se to odgovaranje zaista ispunja ti e &to se razvija i ustanovljava to razvijanje. *uenje je ugoaj unutar kojeg je gr"ki %ilozo%i a bilo zaja "eno odgovaranje bitku bi'a. +eta%izika ostaje ono prvo u %ilozo%iji. ,no prvo u i&ljenju ona ne dosti-e. +eta%izika je u i&ljenju na istinu bitka prevladana. .to ako izostanak bitka sve isklju"ivije prepu&ta "ovjeka sa o bi'u# tako da "ovjek biva gotovo napu&ten od odnosa bitka spra njegovoj /"ovjekovoj0 biti# i ova napu&tenost biva ujedno prijetnja1 2jera# dakle# razu ije sebe sa u uvijek sa o vjeruju'i. 2jera je pobo-no razu ijevaju'e egzistiranje u povijesti koja je objavljena# to zna"i $ koja se zbiva s 3aspeti . Stavak 4"ovjek egzistira4 zna"i5 "ovjek je ono bi'e# bitak kojeg se od bitka u bitku odlikuje otvoreni ustrajavanjue u neprikrivenosti bitka. 6jeskoba otkriva 7i&ta Sa o na te elju izvorne objavljenosti 7i"ega o-e "ovjekov opstanak pri'i i do'i do bi'a. ,pstanak zna"i5 unesenost u 7i&ta. Unesenost opstanka u 7i&ta na osnovi prikrivene tjeskobe jest prestupljivanje bi'a u cjelini5 transcendencija. te eljno pitanje eta%izike5 8a&to je uop'e bi'e# a ne radije ni&ta. +eta%izika se posvuda kre'e u oblasti istine bitka koji jo& ostaje nepoznati neute eljeni te elj. Svako stvari pri jereno pitanje ve' je ost za odgovor. Spre nost za tjeskobu jest potvrivanje postojanosti# da bi se ispunio najvi&i zahtjev# koji jedini pogaa bit "ovjekovu. 7i&ta kao drugost bi'a jest veo bitka. 2ulgarno shva'anje odnosa iz eu teologije i %ilozo%ije orjentira se rado na %or a a opreke vjere i razu a# objave i u a. ...znanost jest zasnivaju'e otkrivanje neke vazda u sebi zatvorene oblasti bi'a# odnosno bitka# za volju sa e otkrivenosti. 6eologija je pozitivna znanost i kao takva otuda apsolutno razli"ita od %ilozo%ije. 9ada bi se vjera iskonski suprotstavljala neko poj ovno istu a"enju# tada bi teologija bila upravo svo e pred etu /vjeri0 naskroz neprimjereno zahva'anje. 6eologija je znanost vjere. 6eologija je# dakle# u skladu s pozitivno&'u koju pred e'uje# jedna historijska znanost. ...teologija i a po svojoj biti karakter prakti"ne znanosti. 6eologija nije spekulativna spoznaja :oga.

www.sajt.com.hr

Sva je teologijska spoznaja u svojoj stvarnovitoj legiti nosti zasnovana na sa oj vjeri# ona iz nje proizlazi i vra'a se u nju. (ilozo%ija je %or alno nazna"uju'i ontologijski korektiv onti"ke i to predkr&'anske sadr-ine teologijskih osnovnih poj ova. (eno enologija je uvijek sa o oznaka za postupanje ontologije# koja se bitno razlikuje od svih ostalih pozitivnih znanosti. Svi putovi i&ljenja# vi&e ili anje o"ito# na neuobi"ajen na"in vode kroz jezik. Stoga je uhodana predod-ba o tehnici# po kojoj je ona sredstvo i ljudsko djelo# o-e nazvati instru entalni i antropolo&ki odreenje tehnike. ;ropust se ti"e prisutnosti onoga &to u pro<iz<voenju svagda u neko odreeno slu"aju dolazi na vidjelo. ;ro<iz<voenje iz<vodi ne&to iz skrivenosti u neskrivenost. 6ehnika# dakle# nije neko puko sredstvo. 6ehnika je neki na"in raskrivanja. Upravljanje i osiguravanje ovoga postaju "ak glavne crte iz=zazivaju'eg raskrivanja. 6ako# dakle# oderna tehnika kao ispostavljaju'e raskrivanje nije nikakvo puko ljudsko djelo. ;o<stav zna"i na"in raskrivanja koji vlada u biti oderne tehnike# a sa nije ni&ta tehni"ko. ;o<stav je sabiru'e onoga stavljanja koje na "ovjeka stavlja zahtjev da ono zbiljsko raskriva kao stanje na na"in ispostavljanja. :it oderne tehnike izvodi "ovjeka na put onoga raskrivanja po koje u ono zbiljsko posvuda# vi&e ili anje o"ito# postaje stanje. :it oderne tehnike po"iva u po<stavu. *i jedno neskriveno vi&e ne pristupa "ovjeku kao pred et# ve' isklju"ivo kao stanje i "ovjek je unutar bes<pred etnog sa o jo& ispostavlja" stanja $ stupa "ovjek najkrajniji rubo str ine# ona o nai e# gdje on sa treba biti uzet sa o jo& kao stanje. ,no opasno nije tehnika. 7e postoji nikakva de onija tehnike# naprotiv $ postoji tajna njene biti. !okle god tehniku predo"uje o kao instru ent# prepu&teni s o volji da njo e zagospodari o. ,no bitstveno tehnike ugro-ava raskrivanje# prijeti s ogu'no&'u da sve raskrivanje iznikne u ispostavljanje i da se sve predo"i sa o u neskrivenosti stanja. ;o<stav prebiva kao opasnost. 6ehnika koje je bit bitak sa # ne'e se nikada dati nadvladati od "ovjeka) jer to bi zna"ilo da je "ovjek gospodar bitka. >ovor je prvotna di enzija# unutar koje je "ovjekova bit uop'e isto u stanju da od=govara bitku i njegovu nagovoru i da u to od=govaranju pripada bitku. ,vo prvotno od=govaranje# osobito ispunjeno# jest i&ljenje. +isle'i# u"i o i isto obitavanje u podru"ju u koje se stje"e preboljevanje uputa=sudbe bitka# preboljevanje po<stava. ,pasnost je epoha bitka i prebiva kao po<stav. !oklegod# isle'i# ne iskusi o ono &to jest# ne o-e o nigda pripasti ono e &to 'e biti.