DINAMIKA PLINOVA 1. predavanje 1.

UVOD

U ovom poglavlju e se napraviti rekapitulacija gradiva koje smo ve obradili unutar predmeta Mehanika fluida I i II, te se preporua proitati i materijale pripremljene za te kolegije. 1.1 Fluid i strujanje fluida Fluid je definiran kao tvar koja se pod djelovanjem, ma kako malog sminog naprezanja neprekidno deformira, a tu neprekidnu deformaciju nazivamo strujanjem ili teenjem fluida. Fluide dijelimo na kapljevine (zauzimaju oblik posude u kojoj se nalaze, ine slobodnu povrinu s atmosferom i tee se stlauju, to znai da im volumen i gustoa ostaju konstantni u irem rasponu tlaka) i plinove (ire se po svom prostoru koji im stoji na raspolaganju i lako se stlauju pa im se s promjenom tlaka mijenja i gustoa). U predmetima Mehanika fluida I i II smo se uglavnom bavili nestlaivim strujanjem fluida (strujanje u kojem je gustoa fluida konstantna), a predmet ovog kolegija je stlaivo strujanje fluida (ono kod kojeg se promjena gustoe fluida ne moe zanemariti). Pojam stlaivosti ili nestlaivosti vezat emo uz strujanje, a ne uz za fluid, jer su u pravilu svi fluidi manje ili vie stlaivi, a samo je pitanje kolika je promjena tlaka u strujanju, tj. hoe li se stlaivost manifestirati (hoe li promjene gustoe u strujanju biti takve da se ne mogu zanemariti). Primjera radi kad bi se promatrala podvodna eksplozija u kojoj nastaje razlika tlaka mjerena u tisuama bara, tada bi promjena gustoe vode bila u desetcima posto, pa se ne bi mogla zanemariti. U tom bi sluaju strujanje vode (kao tipian primjer kapljevine) trebalo promatrati kao stlaivo. S druge strane strujanje zraka u ventilacijskim kanalima (gdje su, zbog pojave buke, brzine strujanja ograniene na vrijednosti ispod 5 m/s) e se moi smatrati nestlaivim, jer je u takvom strujanju pad tlaka uslijed trenja reda veliine desetak paskala (to je zanemarivo u odnosu na apsolutni tlak koji je reda veliine 100000 Pa), to znai da e gustoa zraka praktiki ostati jednaka, pa e se za proraun ventilacijskih kanala koristiti model nestlaivog strujanja. Kao kriterij da li strujanje fluida treba tretirati kao stlaivo ili ne koristi se Machov broj: v brzina strujanja fluida M= = (1) c brzina irenja zvuka u fluidu Ako je Machov broj preko 0,3 strujanje se smatra stlaivim. Naravno ova granica nije tako otra. Efekti stlaivosti se pojavljuju i kod niih Machovih brojeva, samo su slabiji. Pitanje je samo koja se tonost prorauna zahtijeva, te koliko su nam druge polazne pretpostavke tone (nema smisla uzimati u obzir efekte stlaivosti ako druge pretpostavke u modelu uzrokuju veu nepouzdanost rezultata). Nije zabranjeno strujanje promarati stlaivim i pri niim vrijednostima Machova broja. Primjera radi brzina irenja zvuka u zraku pri normalnim uvjetima je oko 330 m/s. Donja vrijednost brzine strujanja fluida pri kojoj treba uzimati u obzir efekte stlaivog strujanja je vmin 0 ,3c 100 m/s=360 km/h . To znai da e se automobilska aerodinamika moi opisati jednadbama nestlaivog strujanja fluida, pa ak i aerodinamika malih sportskih zrakoplova, koji ne lete velikim brzinama. Moderni putniki avioni lete pri Machovu brojevu veem od 0,6 te je pri projektiranju takvih aviona nuno koristiti model stlaivog strujanja fluida. To pogotovo vrijedi za vojne avione koji lete nadzvunim brzinama. Stlaivo strujanje fluida e se pojaviti i u svim ureajima u kojima se iz toplinske energije dobiva mehaniki rad, pri emu se unutarnju energiju fluida ekspanzijom pretvara u

DINAMIKA PLINOVA 1. predavanje

mehaniki rad. Pri ekspanziji fluida dolazi do njegova irenja (pada gustoe), to se mora uzeti u obzir. Primjeri takvih ureaja su parne i plinske turbine, mlazni motori pa i motori s unutarnjim izgaranjem. Model stlaivog strujanja fluida se primjenjuje i u projektiranju plinskih mrea, koje se obino mogu podijeliti na magistralne (kojima se vri transport plina izmeu gradova, u kojima je petlak reda veliine 50 bar, i u kojima postoje kompresorske stanice kojima je zadatak podii tlak tj. kompenzirati pad tlaka uslijed trenja), visokotlane gradske plinovode (u kojima je pretlak reda veliine 5 bar i slue za razvod plina po kvartovima), te niskotlane plinovode kojima se plin dovodi do svakog kuanstva i u kojima je pretlak reda veliine 100 mbar. Jasno je da e strujanje plina u niskotlanim plinovodima (slino kao i u ventilacijskim kanalima) moi analizirati kao nestlaivo strujanje, dok e se za strujanje plina u visokotlanim plinovodima (gdje se tlak moe mijenjati od 50 do 25 bar) trebati koristiti model stlaivog strujanja.

1.2 Hipoteza kontinuuma

Jasno je da je svaki realni fluid korpuskularne strukture (sastoji se od atoma i/ili molekula) te da pri definiranju svojstava izraenih po jedinici volumena, smanjivanjem volumena ka nuli moemo doi u situaciju da doemo do volumena u kojem nema niti jednoga atoma ili molekule. S obzirom da su atomi i molekule nositelji fizikalnih svojstava fluida, jasno je da u takvoj situaciji ne bismo mogli definirati fizikalna svojstva. Zbog toga smo uveli pojam kontinuuma, jednog idealiziranog fluida, koji je kontinuirano raspodijeljen po prostoru, pa kako god mali volumen uzeli u njemu e se uvijek nalaziti materija, te e se moi definirati fizikalna svojstva i pri graninom prijelazu kada volumen tei k nuli, npr. za gustou: m dm (2) = = lim dV V 0 V Na taj nain definiramo esticu infinitezimalnog volumena dV , ija je masa dm = dV . S obzirom da u granino prijelazu volumen estice fluida tei k nuli, moemo tvrditi da svaka estica fluida zauzima jednu toku prostora, te da se u jednoj toki prostora moe nalaziti samo jedna estica fluida. Ekstenzivne veliine stanja poput unutarnje i kinetike energije, entropije definiramo za esticu fluida, a moemo ih izraziti i u obliku specifinih veliina. Npr. ako je dU unutarnja energija estice fluida, tada je specifina unutarnja energija u = dU / dm , odnosno dU = udm = udV . Primijetimo da je volumenska gustoa unutarnje energije dU / dV = u jednaka umnoku gustoe fluida i specifine unutarnje energije. Ako sa dF oznaimo sadraj fizikalnog svojstva unutar estice fluida, tada je specifino fizikalno svojstvo (masena gustoa) definirana s = dF / dm , a volumenska gustoa = dF / dV = , odnosno vrijedi dF = dm = dV . Primjera radi za koliinu gibanja estice fluida (umnoak njene mase i brzine) je dF = dmvi , pa je = dF / dm = vi i

= dF / dV = vi .
Primjenjivost hipoteze kontinuuma se ocjenjuje temeljem Knudsenova broja definiranog kao: slobodna putanja molekula Kn = = (3) L karakteristina duljina

DINAMIKA PLINOVA 1. predavanje

gdje je slobodna putanja molekula ( ) prosjena vrijednost puta koji molekula proe izmeu dva sudara, a L karakteristina duljina za problem koji se rjeava (npr. za strujanje u cijevi je to promjer cijevi, za optjecanje kugle je to promjer kugle i sl.). Ako je Knudsenov broj puno manji od jedinice moe se primijeniti hipoteza kontinuuma. Za Knudsenov broj vei od 100 smatra se da su sudari molekula toliko rijetki da se moe promatrati svaku molekulu za sebe (ne primjenjuje se hipoteza kontinuuma). Iz definicije Knudsenova broja je oito da e on poprimiti velike vrijednosti u sluaju velikih vrijednosti , to je sluaj jako razrijeenih plinova (npr. prema rubu Zemljine atmosfere ili u strujanju pri niskim tlakovima) u kombinaciji s malom dimenzijom L (npr. strujanje u nano kanalima ija se karakteristina duljina mjeri u nanometrima). U ovom emo se kolegiju baviti stlaivim strujanjima u kojima vrijedi hipoteza kontinuuma.
1.3 Kinematika fluida

Gibanje jedne estice fluida se moe opisati jednadbama gibanja oblika xi = xi ( t ) , koje opisuju poloaj estice fluida (koordinate x1 ,x2 i x3 ) u svakom trenutku t. Takav opis analogan je opisu gibanja materijalne toke u mehanici i nazivamo ga Lagrangeovim opisom. esto e nas zanimati ne jedna estica fluida nego odreena konana masa, koja se sastoji od beskonano puno infinitezimalno malih estica fluida. Da bismo mogli opisati gibanje jednog takvog volumena (koji ima konanu masu) jasno je da se on mora tijekom vremena promatranja sastojati od jednih te istih estica fluida (esticu koju uoimo u poetnom trenutku, tj. poetnom volumenu, moramo moi pronai u bilo kojem trenutku, tj. u bilo kojoj konfiguraciji). Volumen koji se tijekom svoga gibanja sastoji stalno od jednih te istih estica fluida se naziva materijalnim volumenom (ili fluidnim tijelom) i analogan je tijelu ili sustavu materijalnih toaka u mehanici, odnosno zatvorenom termodinamikom sustavu u termodinamici. Na taj nain svi zakoni mehanike koji vrijede za sustav materijalnih toaka, te svi zakoni termodinamike koji vrijede za zatvoreni termodinamiki sustav e vrijediti i za materijalni volumen.
Lagrangeov opis strujanja fluida Ako elimo opisati gibanje materijalnog volumena, tada moramo opisati gibanje svake njegove estice (u mehanici se gibanje krutog tijela, u kojem je meusobni poloaj estica stalan, moe prikazati kao gibanje njegova teita plus gibanje oko teita, to u sluaju fluida nije mogue). U Lagrangeovom opisu jednadbe gibanja za sve estice koje ine materijalni volumen su oblika xi = xi ( yi ,t ) , gdje su yi koordinate koje opisuju poloaj pojedine estice u

poetnom trenutku (materijalne i Lagrangeove koordinate po kojima razlikujemo estice fluida). Svaku fizikalnu veliinu u Lagrangeovom strujanju (openito oznaenu s ) moemo opisati na istovjetan nain = ( yi ,t ) . Ako je temperatura, tada moemo odrediti temperaturu bilo koje estice u bilo kojem trenutku jednostavnim uvrtavanjem koordinata yi one estice iju temperaturu elimo saznati i vremenskog trenutka u kojem elimo podatak o temperaturi.
Eulerov opis strujanja fluida U mehanici fluida se ee koristi Eulerov pristup, preko polja fizikalnih veliina, u kojem se gubi identifikacija estica fluida, jer nam je manje vano koja estica ima koju vrijednost fizikalne veliine. S obzirom da u jednoj toki prostora moe biti samo jedna estica fluida, to emo svakoj toki prostora pridruiti fizikalnu veliinu one estice fluida

DINAMIKA PLINOVA 1. predavanje

koja se trenutno nalazi u promatranoj toki prostora. Na taj se nain dolazi do polja fizikalne veliine, koje se moe zapisati openito, kao = ( xi ,t ) . U opem sluaju polje je trodimenzionalno, tj. zavisi od tri prostorne koordinate i nestacionarno, tj. zavisi od vremena. Ako polje nije funkcija vremena govorimo o stacionarnom strujanju, a ako je funkcija dvije koordinate o dvodimenzijskom polju, odnosno ako je funkcija samo jedne koordinate o jednodimenzijskom polju. Polje moe biti skalarno (npr. polje tlaka, temperature ili gustoe), vektorsko (npr. polje brzine, sile ili ubrzanja) ili tenzorsko (npr. polje naprezanja).
Brzina promjene fizikalne veliine, materijalna derivacija Ono to e nas zanimati je brzina promjene (promjena u jedinici vremena) fizikalne veliine (koja moe biti specifina veliina, tj. po jedinici mase, volumenska ili povrinska gustoa fizikalnog svojstva ili pak intenzivna veliina poput tlaka i temperature). Zamislimo npr. termometar koji pokazuje trenutnu temperaturu u toki prostora u kojoj se nalazi i koji se giba nekom brzinom u j u fluidu u kojem je polje temperature T = T ( xi ,t ) . Neka se
0 0 . Ako se termometar u poetnom trenutku nalazi u toki zadanoj koordinatama x10 ,x2 i x3 termometar giba brzinom u j , tada e se on nakon proteka vremena t nai u toki s 0 0 koordinatama x10 + x1 ,x2 + x2 i x3 + x3 gdje je x j = u j t . Brzina promjene temperature

koju mjeri termometar koji se giba brzinom u j je definirana izrazom:

0 0 0 0 T ( x10 + x1 ,x2 + x2 ,x3 + x3 ,t + t ) T ( x10 ,x2 ,x3 ,t ) dT T (4) = lim = lim dt t 0 t t 0 t Promjenu temperature u dva bliska trenutka se moe prikazati kao potpuni diferencijal: T T T T T T T = t + x1 + x2 + x3 = t + x j t x1 x2 x3 t x j

to uvrteno u jednadbu (4), uzimajui da vrijedi x j = u j t , daje

dT T T (5) = +uj dt t x j Iz formule (5) slijedi: a) Da e mirujui termometar ( u j = 0 ) mjeriti lokalnu promjenu, to je fizikalno jasno.

Takoer je jasno da e gibajui instrument pokazivati promjenu temperature u vremenu, ukoliko postoji gradijent temperature, a instrument se ne giba okomito na gradijent. b) Ako se termometar giba brzinom v j gibanja estice fluida ( u j = v j ), tada e on itavo vrijeme biti u dodiru s jednom te istom esticom fluida i svo vrijeme e mjeriti njenu temperaturu, pa e izraz (5) pokazivati brzinu promjene temperature estice fluida, to nazivamo materijalnom derivacijom i oznaujemo velikim slovom D (bez posebnog matematikog znaenja, samo da nas podsjeti da se radi o promjeni koja se odnosi na esticu fluida), pa izraz za materijalnu derivaciju glasi: DT T T D (6) = + vj ili openito = + vj x j Dt Dt t t x j
Brzina promjene obujma proizvoljno gibajueg volumena Promatrajmo proizvoljno definirani volumen V (t ) , koji je od okoline odijeljen povrinom S (t ) , koja se giba brzinom u j ( xi , t ) . Zbog gibanja granice obujam volumena e biti

DINAMIKA PLINOVA 1. predavanje vremenski promjenjiv, a na slici je prikazan sluaj da se volumen iri na sve strane. Za dva bliska vremenska trenutka brzina promjene obujma je po definiciji dV V ( t + dt ) V ( t ) , = dt dt gdje je dV oznauje osjeneni volumen na slici. Diferencijal tog volumena je na slici oznaen s d(dV ) , a to je kosa prizmu ija je baza dS element povrine S , a duljina brida je jednaka u j dt . Visina
te prizme je projekcija vektora brida na smjer normale n j na povrinu S , pa je konani izraz za obujam elementarne prizme d(dV ) = u j n j dtdS .

Volumen dV se dobije integriranjem izraza d(dV ) po povrini S , to daje: u dV = u j n j dS = j dV (7) x dt S j V U gornjem je izrazu iskoritena Gaussova formula kojom je povrinski integral prikazan volumenskim, a u graninom prijelazu V dV (kada konani volumen samemo u infinitezimalni volumen) dobije se: d ( dV ) ui = dV (8) dt xi Iz formula (7) i (8) se moe zakljuiti: dV a) Za sluaj volumena s nepominom granicom ( u j = 0 ) vrijedi = 0 , to je jasno dt budui je obujam volumena s nepominom granicom konstantan. Iz formule (8) je jasno da je i diferencijal takvog volumena konstantan. b) Sluaj materijalnog volumena VM ija se granica S M pomie brzinom vi gibanja estica ( ui = vi ), pa vremenska derivacija postaje materijalnom derivacijom dV DVM , te se moe pisati dt Dt DVM v = vi ni dS = i dVM (9) Dt xi SM VM

Pri graninom prijelazu kada se materijalni volumen saima u toku ( VM dVM ) odnosno esticu fluida, vrijedi D ( dVM ) vi dVM = (10) Dt xi

Iz formule (10) slijedi

1 D ( dVM ) vi = , to znai da divergencija polja brzine xi dVM Dt fizikalno oznauje relativnu brzinu promjene obujma estice fluida. Iz injenice da je masa estice dm = dVM konstantna, jasno je da e u nestlaivom strujanju, u kojem je vi = 0 , to je gustoa konstantna, biti konstantan i volumen estice fluida, pa e biti xi poznata jednadba kontinuiteta za nestlaivo strujanje.

DINAMIKA PLINOVA 1. predavanje

Brzina promjene sadraja fizikalne veliine unutar volumena Ako se u fluidu u kojem su definirana polja razliitih fizikalnih veliina zamisli odreeni volumen V (t ) , koji je opasan povrinom S (t ) , tada e unutar tog volumena biti sadrana odreena koliina promatrane fizikalne veliine. Ako je fizikalna veliina zadana volumenskom gustoom ( xi , t ) , tada se sadraj unutar volumena definiran integralom dF d F = dV , a brzina promjene sadraja = dV . dt dt V V (t ) (t )
U opem sluaju gibajueg volumena (koji se giba brzinom u j ) njegov diferencijal je takoer funkcija vremena, pa vrijedi: ( u j ) d dF d d(dV ) (11) = = + = V V d d + dV dt t x j dt dt V dt3 V (t ) (t ) V (t ) { 1 2 u j +u j dV x j t x j Primjenom Gaussove formule gornji izraz se moe prikazati i kao: dF d = dV + u j n j dS (12) dV = dt dt V ( t ) t V (t ) S (t )

Iz formula za opi sluaj se moe zakljuiti: a) Za sluaj mirujueg volumena ( u j = 0 ) vrijedi d (13) dV = dV , dt V t V to znai da do promjene sadraja fizikalne veliine dolazi samo u sluaju nestacionarnog polja . d D ) b) Materijalni volumen ( u j = v j , dt Dt ( v j ) D (14) = d dV V t + x j Dt V VM M D dV = dV + v j n j dS (15) Dt V t VM SM M

Koncept kontrolnog volumena Svi zakoni mehanike i termodinamike bit e primjenjivi na materijalni volumen (u mehanici je to materijalno tijelo ili sustav materijalnih toaka, a u termodinamici je to zatvoreni termodinamiki sustav). U mehanici fluida nije interes pratiti to se dogaa sa samim fluidom (dakle nee se pratiti gibanje materijalnog volumena, kao to se u mehanici prati gibanje tijela), nego je potrebno odrediti posljedice strujanje fluida u blizini neke konstrukcije. U tom smislu e se definirati kontrolni volumen ije se granice poklapaju s povrinom konstrukcije za koju se eli istraiti utjecaj strujanja fluida. Od svih ivotnih trenutaka nekog materijalnog volumena, zanimat e nas samo onaj trenutak kada se materijalni volumen poklapa s kontrolnim volumenom. To znai da emo u svakom trenutku promatrati onaj materijalni volumen koji ispunjava promatrani kontrolni volumen (to znai u svakom trenutku neki drugi materijalni volumen).

DINAMIKA PLINOVA 1. predavanje

Budui da e svi zakoni mehanike fluida biti formulirani za materijalni volumen potrebno ih je preformulirati za kontrolni volumen. Kontrolni je volumen u veini sluajeva s mirujuim granicama ( ui = 0 ), a u analizi konstrukcija s pominim dijelovima koristi se i formulacija kontrolnog volumena s pominim granicama. Ovdje emo definirati formule kojima se mogu preformulirati zakone s materijalnog na kontrolni volumen (Reynoldsov transportni teorem - RTT), odnosno proizvoljni volumen. U trenutku poklapanja materijalnog i kontrolnog volumena volumenski i povrinski integrali u gornjim izrazima e biti isti, dok e brzine promjene sadraja fizikalne veliine biti razliite. a) sluaj mirujueg ( u j = 0 ) kontrolnog volumena VKV koji je ograen mirujuom kontrolnom povrinom SKV. U trenutku poklapanja materijalnog volumena s kontrolnim volumenom, iz usporedbe izraza (13) i (15) slijedi D d dV = dV + v j n j dS (Reynoldsov transportni teorem) (16) Dt VM (t ) dt V SKV KV b) sluaj promjenjivog kontrolnog volumena V ija se granica S giba brzinom u j D d dV = dV + ( v j u j ) n j dS Dt VM (t ) dt V (t ) S (t )
1.4 Osnovni zakoni dinamike fluida

(17)

U osnovne zakone dinamike fluida spadaju: a) Zakon ouvanja mase ili jednadba kontinuiteta (brzina promjene mase materijalnog volumena jednaka je nuli). b) Zakon ouvanja koliine gibanja (brzina promjene koliine gibanja materijalnog volumena jednaka je sumi vanjskih masenih i povrinskih sila koje djeluju na materijalni volumen). c) Zakon ouvanja momenta koliine gibanja (brzina promjene momenta koliine gibanja materijalnog volumena u odnosu na odabrani pol jednaka je sumi momenata vanjskih masenih i povrinskih sila koje djeluju na materijalni volumen o odnosu na taj isti pol u sluaju da nema spregova sila raspodijeljenih po materijalnom volumenu i materijalnoj povrini ovaj se zakon svodi na injenicu simetrinosti tenzora naprezanja). d) Zakon ouvanja energije (brzina promjene zbroja kinetike i unutarnje energije unutar materijalnog volumena jednaka je snazi vanjskih masenih i povrinskih sila koje djeluju na materijalni volumen te brzini izmjene topline izmeu materijalnog volumena i okoline). e) Drugi zakon termodinamike (Ima vie formulacija ovog zakona. Ovaj zakon opisan je skalarnom jednadbom u kojoj se pojavljuje entropija, a koje nema u preostalim jednadbama, te se ovaj zakon ne mora rjeavati zajedno s prethodnim. On nam ukazuje na jednosmjernost odvijanja spontanih procesa. Sva rjeenja koja su suprotna ovom zakonu ne mogu se ostvariti u prirodi). Svaki od zakona e biti izvorno formuliran u integralnom obliku za materijalni volumen, a mogue ga je saimanjem materijalnog volumena na esticu fluida ( VM dVM ) i dijeljenjem s dVM pretvoriti u diferencijalni oblik, koji vrijedi za esticu fluida, a svi lanovi u diferencijalnoj jednadbi su izraeni po jedinici volumena (vidjeti predavanja iz Mehanike

DINAMIKA PLINOVA 1. predavanje

fluida II). Diferencijalni oblici jednadbi ine polaznu osnovu za Raunalnu dinamiku fluida (RDF) unutar kojeg se sustav jednadbi koji opisuje strujanje fluida rjeava numerikim metodama. Za potrebe inenjerskog rjeavanja problema koji smo koristili u Mehanici fluida I, ovi se zakoni uz pomo Reynoldsova transportnog teorema preformuliraju u oblike koji vrijede za kontrolni volumen. Iz diferencijalnih oblika zakona takoer se mogu izvesti integralni oblici za kontrolni volumen. Sljedea shema prikazuje razliite oblike osnovnih zakona.

Integralni oblik zakona za materijalni volumen

Formula (14) VM dVM Diferencijalni oblik za esticu fluida

Formula (16) Integralni oblik za kontrolni volumen

nj
i

qj SM

dS vi dS VM dm

x3 fi

nj

vi

U strujanju fluida u polju masene sile fi uoen je materijalni volumen VM koji je od okolnog fluida odijeljen materijalnom povrinom S M . Na svaku esticu fluida mase dm = dV djeluje elementarna masena sila f i dV , njen moment o odnosu na ishodite koordinatnog sustava je kji x j f i dV , a snaga te sile je
f i vi dV . Na svaki djeli povrine

xj
O x1 x2

f i dV

Slika uz definiciju osnovnih zakona

S M elementarna povrinska sila i dS , pri emu je vektor naprezanja i definiran s pomou tenzora naprezanja relacijom i = n j ji , te je

povrinska sila i dS = n j ji dS , njen moment u odnosu na ishodite koordinatnog sustava je

kji x ji dV = kji x j nmmi dV , a njena snaga i vi dS = n j ji vi dS . Brzina izmjene topline izmeu

materijalnog volumena definirana je vektorom povrinske gustoe toplinskog toka q j . Toplina koja se izmjeni kroz diferencijal materijalne povrine je definirana izrazom q j n j dS . Koliina gibanja estice fluida je vi dV , moment koliine gibanja kji x j vi dV , kinetika energija

(v 2 /2) dV ,

a unutarnja energija estice fluida je udV , gdje je u specifina

unutarnja energija. Ukupne vrijednosti mase, koliine gibanja, momenta kioliine gibanja i energije dobiju se zbrajanjem vrijednosti za sve estice (integriranjem po materijalnom volumenu). Povrinske sile i izmijenjeni toplinski tok se integriraju po materijalnoj povrini.

DINAMIKA PLINOVA 1. predavanje Zakon ouvanja mase (jednadba kontinuiteta)

Integralni oblik zakona za materijalni volumen D dV = 0 Dt V M Formula (14) VM dVM Diferencijalni oblik za esticu fluida ( v j ) + =0 t x j Formula (16) za = Integralni oblik za kontrolni volumen d dV = vi ni dS dt V S KV KV 1 4 24 3 1 4 24 3
Brzina promjene mase unutar KV-a Maseni protok kroz kontrolnu povrinu

Zakon ouvanja koliine gibanja Integralni oblik zakona za materijalni volumen D vi dV = fi dV + n j ji dS = fi + ji dV x j Dt VM VM SM VM Formula (14) VM dVM Diferencijalni oblik za esticu fluida
ji ( vi ) ( v j vi ) + = fi + t x j x j

Formula (16) za = vi Integralni oblik za kontrolni volumen

d vidV + S viv j n j dS = V fidV + S idS dt VKV KV KV KV 14243 14 4 244 3 1 4 24 3 1 4 23 4
protok koliine gibanja kroz kontrolnu povrinu ukupna masena sila na KV

brzina promjene koliine gibanja KV -a

ukupna povrinska sila na KV

Zakon ouvanja momenta koliine gibanja Integralni oblik zakona za materijalni volumen D kji x j vi dV = kji x j fi dV + kji x j n j ji dS Dt V VM SM M Formula (14) VM dVM Diferencijalni oblik za esticu fluida
ij = ji

Formula (16) za = vi Integralni oblik za kontrolni volumen

d kji x j vidV + S kji x j viv j n j dS = V kji x j fidV + dt VKV KV KV +
SKV

(simetrinost tenzora naprezanja)

kji

x j i dS

DINAMIKA PLINOVA 1. predavanje Zakon ouvanja energije e = v 2 / 2 + u

10

Integralni oblik zakona za materijalni volumen D edV = fi vi dV + n j ji vi dS q j n j dS Dt V VM SM SM M Formula (14) VM dVM Diferencijalni oblik za esticu fluida
ji vi q j ( e ) ( v je ) + = fi vi + t x j x j x j

Formula (16) za = vi Integralni oblik za kontrolni volumen

d edV + ev j n j dS = fi vi dV + i vi dS dt V S KV VKV S KV KV
S KV

q n dS
j j

Uoimo da lan koji opisuje toplinski tok ima negativni predznak. Pozitivni skalarni produkt q j n j oznauje prijelaz topline s materijalnog volumena na okolinu, to znai da se energija materijalnog volumena smanjuje (otuda negativni predznak). Umjesto jednadbe ukupne energije moemo koristiti jednadbu unutarnje energije, koju dobijemo tako da od jednadbe ukupne energije oduzmemo jednadbu mehanike energije. Jednadbu mehanike energije dobijemo skalarnim mnoenjem jednadbe koliine gibanja s vektorom brzine. Lako se pokae (jednostavnim deriviranjem i primjenom jednadbe kontinuiteta) da vrijedi: ( ) ( v j ) D (18) + = + v j = t x j t x j Dt Primjenom izraza (18) lijeva strana jednadbe mehanike energije je 2 2 v2 v v v j D ( vi ) ( v j vi ) 2 2 Dvi 2 vi = + = + vi = t x j t x j Dt Dt Oduzimanjem jednadbe mehanike energije od jednadbe ukupne energije, dobije se sljedei oblik jednadbe unutarnje energije:
( u ) ( v ju ) v q + = ji i j t x j x j x j

(19)

U jednadbi ukupne energije se snaga potencijalnih masenih sila moe prikazati kroz potencijalni oblik energije. Primjerice ako je masena sila jednaka sili teine fi = g i 3 (vrijedi dogovor za je os x3 usmjerena vertikalno u vis, pa je vektor specifine masene sile jednak vektoru gravitacije, koji gleda suprotno od pozitivnog smjera osi x3 ). U tom se sluaju vektor specifine masene sile moe prikazati skalarnim potencijalom eP = gx3 u obliku: e (20) fi = P xi

DINAMIKA PLINOVA 1. predavanje

11

Jasno je da je eP specifina potencijalna energija poloaja (izraena po jedinici mase). Imajui na umu da eP nije funkcija vremena, snaga masenih sila se moe zapisati u obliku:

fi vi =

( eP ) ( v j eP ) eP e De vi P = P = t xi t x j Dt {
=0

Iz gornjeg se izraza vidi da snagu masenih sila moemo obraunati kroz brzinu promjene potencijalne energije poloaja, te zakon ouvanja energije moemo pisati i u obliku: v2 jivi qj v2 (21) + u + eP + vj + u + eP = t 2 xj 2 xj xj Drugi zakon termodinamike emo obraditi naknadno.